STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT- IZGRADNJA POMORSKIH I KOPNENIH OBJEKATA … · 2015. 6. 1. · naruČitelj: marine kaŠtela objekt: nautiČko-turisti Čko-sportski centar

NARUČITELJ: MARINE KAŠTELA OBJEKT: NAUTIČKO-TURISTIČKO-SPORTSKI CENTAR

«GIRIČIĆ» KAŠTEL GOMILICA

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT- IZGRADNJA POMORSKIH I KOPNENIH OBJEKATA NA

PROSTORU «GIRIČIĆ»-KAŠTEL GOMILICA

HIDROELEKTRA-PROJEKT d.o.o., ZAGEB

Direktor

Draženko Jakovac

_____________________

Zagreb, rujan, 2004.

STUDIJU IZRADIO: HIDROELEKTRA-PROJEKT, Zagreb INSTITUT «RUĐER BOŠKOVIĆ», Zagreb INSTITUT ZA OCEANOLOGIJU I RIBARSTVO, Split

VODITELJ STUDIJE: Dr. sc. biol. znan.Višnja Oreščanin KOORDINATOR STUDIJE: Tihomir Hranilović , dipl. ing. arh.

AUTORI SURADNICI: Dr. sc. biol. znan.Višnja Oreščanin,

UTJECAJI NA OKOLIŠ, MJERE ZAŠTITE I PROGRAM PRAĆENJA

Dr. sc. geo znan.Delko Barišić , PRIJEDLOG SANACIJE ŠLJAKE I PEPELA

Gordana Radman, dipl. ing.građ PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA

Mr. sc. kem. znan. Ivica Janeković , dipl. ing. TERMOHALINA SVOJSTVA

mr. sc. Irena Radić Rossi, arheolog

dr. sc.Mario Jurišić , arheolog Krunoslav Zubčić , arheolog

ARHEOLOŠKA GRAĐA

Dr. sc. geo znan.Gordana Pavlović,

GEOLOŠKI, SEIZMOTEKTONSKI, HIDROGEOLOŠKI ČIMBENICI

Miljenko Henich, dipl. ing. elektroteh.

BUKA I MJERE ZAŠTITE OD BUKE

Dr.sc.Velimir Šimičić , dipl. oecc.

ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

SADRŽAJ

A OPIS ZAHVATA I LOKACIJE 1 A1 Svrha građenja zahvata 1 A2 Podaci iz dokumenata prostornog uređenja 1 A2.1 Dokumenti prostora – državna razina 2 A2.1.1 Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske 2 A2.1.2 Program prostornog uređenja Republike Hrvatske 3 A2.1.3 Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2003. godine 3 A2.2 Prostorni plan Splitsko dalmatinske županije 3 A2.3 Važeći prostorni planovi Grada Kaštela 4 A2.3.1 Prostorni plan općine Kaštela 4 A2.3.2 Generalni urbanistički plan Kaštela 5 A2.3.3 Detaljni plan uređenja područja Giričić – Kaštel Gomilica 7 A3 Opis okoliša lokacije i područja utjecaja zahvata 8 A3.1 Osnovne geografske značajke prostora Kaštelanskog zaljeva 8 A3.1.1 Fizički opis prostora 8 A3.1.2 Geološka i hidrogeološka obilježja 9 A3.1.2.1 Geološka obilježja lokacije zahvata 9 A3.1.2.3 Hidrogeologija 10 A3.1.2.4 Seizmičnost 11 A3.1.3 Kakvoća zraka 11 A3.2 Klimatska obilježja područja 12 A3.2.1 Učestalost i maksimalni udari vjetra 14 A3.3 Oceanografska obilježja područja 20 A3.3.1 Osobine strujnog polja 22 A3.4 Kemijske osobine područja 35 A3.4.1 Koncentracije hranjivih soli u Kaštelanskom zaljevu 35 A3.4.2 Zasićenje vodenog stupca kisikom 37 A3.4.3 Zaključak 38 A3.5 Biološka obilježja područja 38 A3.5.1 Trofički status područja 38 A3.5.2 Stanje pridnenih životnih zajednica 41 A3.5.3 Sanitarna kakvoća mora 51 A3.6 Kulturno-povijesna baština 58 A3.6.1 Povijesni razvoj područja Kaštel Gomilice 59 A3.6.2 Analiza stanja 65 A3.6.2.1 Prostor obuhvaćen Detaljnim planom uređenja

područja Giričić 68 A4 Pregled postojećeg stanja i prijedlog

trajnog saniranja materijala odloženog na području Kaštel Gomilice, kojem je tehnološkim

postupkom povišena prirodna radioaktivnost 72 A4.1 Kratki pregled povijesti odlaganja materijala 72 A4.2 Postojeće stanje odlagališta i mogući utjecaji na okoliš 72

A4.3 Procjena brzine apsorbirane doze i efektivne apsorbirane doze 74 A4.4 Radiološka i elementna karakterizacija užeg

područja lokacije zahvata 78 A4.5 Elementna karakterizacija TENORM-a 88 A5 Opis zahvata 90 A5.1 Detaljan opis predviđenih zahvata 91 A5.1.1 Servisna baza 91 A5.1.2 Športska luka 92 A5.1.3 Luka nautičkog turizma 93 A5.1.4 Jedriličarski klub 93 A5.1.5 Kupališno rekreacijska zona 94 A5.1.6 Ugostiteljstvo i turizam 94 A5.1.7 Zelene površine 94 A5.1.8 Prometnice 95 A5.1.9 Parking 95 A5.1.10 Komunalna infrastruktura 95 A5.1.10.1 Kanalizacija i odvodnja 95 A5.1.10.2 Vodovod 97 A5.1.10.3 Elektroenergetsko rješenje 97 A6 Procjena troškova realizacije i rada zahvata 98 A6.1 Struktura troškova uređenja građevinskog zemljišta 98 A6.2 Procjena troškova realizacije i rada zahvata 99 A7 Opis odnosa nositelja zahvata s javnošću prije izrade studije 99 B OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA 100 B1 Prepoznavanje i pregled mogućih utjecaja

zahvata i njegovih varijantnih rješenja na okoliš tijekom pripreme, građenja i korištenja zahvata, uključujući ekološku nesreću i rizik njezina nastanka 100

B1.1 Utjecaji tijekom građenja 100 B1.1.1 Utjecaji na morski dio okoliša 100 B1.1.2 Utjecaji na kopneni dio okoliša 101 B1.2 Utjecaji tijekom korištenja 102 B1.2.1 Utjecaji na morski dio okoliša 103 B1.2.1.1 Promjene oceanografskih osobina i

mogućnost erozije obale 103 B1.2.1.2 Onečišćenje i zagađenje mora 103 B1.2.1.3 Utjecaj na floru, faunu i ljude 103 B1.2.1.3.1 Toksične tvari 103 B1.2.1.3.2 Organski otpad 104 B1.2.1.3.3 Patogeni mikroorganizmi 105 B1.2.1.4 Utjecaj na pomorski promet 105 B1.2.1.5 Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu 105 B1.2.2 Utjecaji na kopneni dio okoliša 105 B1.2.2.1 Onečišćenje tla 105 B1.2.2.2 Kruti otpad 105

B1.2.2.3 Kvaliteta zraka 105 B1.2.2.4 Utjecaj buke 106 B1.2.2.4.1 Dopuštene razine buke 106 B1.2.2.4.2 Dominantni izvori buke 107 B1.2.2.4.2.1 Centralni objekt 107 B1.2.2.4.2.2 Servisna baza 107 B1.2.2.4.2.3 Sportska luka Giričić 108 B1.2.2.4.2.4 Marina Porat 108 B1.2.2.4.2.5 Jedriličarski klub 109 B1.2.2.4.2.6 Plaža Kamp 109 B1.2.2.4.2.7 Sportski tereni sa pripadnim sadržajima 109 B1.2.2.4.2.7.1Košarkaško igralište 109 B1.2.2.4.2.7.2 Boćalište 109 B1.2.2.4.3 Referentne točke imisije 110 B1.2.2.4.4 Proračun razina buke imisije 110 B1.2.2.4.4.1 Ulazni podaci 110 B1.2.2.4.4.2 Proračun 112 B1.2.2.4.4.3 Analiza rezultata proračuna 113 B1.2.2.5 Utjecaj na cestovni promet 113 B1.2.2.6 Utjecaj na gospodarske djelatnosti 114 B1.3 Utjecaj na okoliš nakon prestanka korištenja 114 B1.4 Rizik od mogućih ekoloških nesreća 114 B1.5 Analiza koristi i troškova

(cost-benefit analiza) zahvata 115 B2 Usklađenost zahvata s međunarodnim

Obvezama republike hrvatske o smanjenju prekograničnih utjecaja na okoliš i/ili smanjenju globalnih utjecaja na okoliš 120

B3 Prijedlog najprikladnije varijante zahvata u pogledu utjecaja na okoliš s obrazloženjem 120

C MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN

PROVEDBE MJERA 122 C1 Prijedlog mjera zaštite okoliša tijekom

izvođenja i korištenja zahvata, uključujući prijedlog mjera za sprječavanje i ublažavanje posljedica mogućih ekoloških nesreća 122

C1.1 Prijedlog mjera tijekom projektiranja i izgradnje zahvata 122

C1.1.1 Prijedlog sanacije dijela odlagališta TENORM-a 122

C1.1.2 Osiguravanje slobodne javne površine 123 C1.1.3 Projektiranje uređenja obale i lukobrana 123 C1.1.4 Mjere za smanjenje negativnih utjecaja

prijevoza iskopa i građevinskog materijala 123 C1.1.5 Mjere za smanjenje negativnih utjecaja

na kvalitetu zraka 123 C1.1.6 Mjere za smanjenje utjecaja buke 123

C1.1.6.1 Zaštita od buke u fazi projekta 123 C1.1.6.2 Zaštita od buke tijekom izgradnje 124 C1.1.6.2.1 Organizacijske mjere 124 C1.1.6.2.2 Korištenje suvremenih radnih strojeva 124 C1.1.7 Mjere za smanjenje negativnih utjecaj

na površinske i podzemne vode 124 C1.1.8 Mjere za smanjenje onečišćenja mora 124 C1.1.9 Mjere za smanjenje negativnih utjecaja na odvijanje prometa 125 C1.1.10 Mjere za zaštitu kupača i lokalnog

stanovništva 125 C1.1.11 Mjere za zaštitu potencijalnih

arheoloških nalazišta 125 C1.2 Prijedlog mjera tijekom korištenja zahvata 125 C1.2.1 Zbrinjavanje otpada s brodova 125 C1.2.2 Zaštita kulturno-povijesnih dobara 126 C1.2.3 Postupanje s otpadom na kopnu 126 C1.3 Mjere zaštite okoliša nakon prestanka rada 129 C1.4 Prijedlog mjere za sprječavanje i ublažavanje posljedica mogućih ekoloških nesreća 129 C2 Prijedlog programa praćenja stanja u okolišu 132 C3 Politika zaštite okoliša nositelja zahvata s pregledom ciljeva i načela

djelovanja u zaštiti okoliša 134 C4 Organizacijska struktura nositelja zahvata s pregledom ukupne prakse, odgovornosti,

postupaka i potencijala nositelja zahvata za provođenje mjera zaštite okoliša 134

C5 Prikaz planiranog načina suradnje nositelja zahvata s javnošću tijekom i nakon realizacije zahvata 134

C6 Procjena troškova mjera zaštite okoliša i mjera praćenja stanja okoliša te njihov udio u troškovima

realizacije i rada 135 D ZAKLJUČAK STUDIJE 136 D1 Obrazloženje najprikladnije varijante zahvata 136 D2 Prikaz utjecaja odabrane varijante

zahvata na okoliš 136 D2.1 Utjecaji tijekom pripreme 137 D2.2 Utjecaji tijekom izgradnje 137 D2.3 Utjecaji tijekom korištenja 137 D2.3.1 Utjecaji na moru 137 D2.3.2 Utjecaji na kopnu 137 D2.4 Utjecaj u slučaju ekološke nesreće 138 D2.5 Utjecaj na okoliš nakon prestanka rada 138 D3 Mjere zaštite okoliša tijekom izvođenja

i korištenja zahvata, uključujući mjere za sprječavanje i ublažavanje posljedica

mogućih ekoloških nesreća 139 D3.1 Mjere zaštite tijekom pripreme 139 D3.1.1 Sanacija TEMORM-a 139 D3.1.2 Opće mjere zaštite 139 D3.2 Mjere zaštite tijekom izgradnje 140 D3.3 Mjere zaštite tijekom korištenja zahvata 140 D3.3.1 Mjere zaštite na moru 141 D3.3.2 Mjere zaštite na kopnu 141 D3.4 Mjere za sprječavanje i ublažavanje

posljedica mogućih ekoloških nesreća 143 D3.5 Mjere zaštite okoliša nakon prestanka rada 143 D4 Prijedlog program praćenja stanja okoliša 144 E IZVORI PODATAKA 146 G PRILOZI 150

HIDROELEKTRA – PROJEKT d.o.o. Zagreb, Čazmanska 2 List 1

A OPIS ZAHVATA I LOKACIJE 1 SVRHA GRAĐENJA ZAHVATA

Planirani zahvat obuhvaća akvatorij i kopneni dio obalnog pojasa Kaštelanskog zaljeva koji se proteže od tvornice INA-VINIL na istoku do povijesne jezgre Kaštel Gomilice (Kaštilac) na zapadu u ukupnoj dužini od oko 1200 m. Glavna svrha ovog zahvata je da se u ovaj danas neuređeni obalni prostor unesu turistički, rekreativni i športski sadržaji, kao dio dugoročnog procesa gospodarskog preustrojavanja kaštelanskog bazena s industrijskih i drugih ekološko neprihvatljivih sadržaja na ekološki kompatibilne sadržaje.

Planirani bi sadržaji (servisna baza, športska luka, luka nautičkog turizma, jedriličarski klub, kupalište) trebali oplemeniti prostor koji je danas u priličnoj mjeri devastiran, otvoriti određeni broj radnih mjesta, a građanima donijeti uređeno kupalište, kao i jedriličarski klub za mlađe generacije.

Ukupni bi zahvat trebao doprinijeti poboljšanju ukupnog izgleda okolnog krajobraza, dok bi planirani sadržaji trebali doprinjeti urbanoj i gospodarskoj afirmaciji ovog ekološki degradiranog prostora, te promociji turističkog razvoja u zapadnom obalnom dijelu Kaštelanskog zaljeva.

Planiranim se zahvatom trajno rješava pitanje sanacije deponija šljake iz nekadašnjeg kemijskog pogona INA-VINIL, čiji se prostor u cijelosti stavlja u funkciju nautičkog središta. Naime, nakon sanacije, za što je predviđena svota od oko 200 000 EUR-a, na tom će prostoru biti smješteni objekti za servisiranje i popravak plovila, njihovo čuvanje na suhom, kao i potrebna dodatna parkirališta za vozila i prikolice.

2 PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA Uvodne napomene Za područje Grada Kaštela, unutar kojega se nalazi prostor Giričić s planiranom lukom nautičkog turizma, športskom lukom, ugostiteljsko turističkom zonom i kupalištem, na snazi je Prostorni plan općine (bivše) Kaštela iz 1992. godine, Generalni urbanistički plan Kaštela iz 1992.godine i Detaljni plan uređenja područja Giričić – Kaštel Gomilica iz 1998.godine. Nakon formiranja Grada Kaštela kao zasebne jedinice lokalne samouprave započela je izrada nove generacije prostorno planske dokumentacije i to Prostornog plana uređenja Grada Kaštela i novog Generalnog urbanističkog plana Kaštela. Za te planove provedena je javna rasprava i pripremljen elaborat za utvrđi vanje konačnog prijedloga planova koji se u narednim fazama, a prije donošenja na Gradskom vijeću Grada Kaštela, upućuju nadležnim Ministarstvima i Uredu državne uprave u Splitsko dalmatinskoj županiji radi ishođenja potrebnih suglasnosti i mišljenja. Prostorni plan Splitsko dalmatinske županije, kao prostorni plan šireg područja, usvojen je početkom 1993. godine. Svi dokumenti prostornog uređenja koji se izrađuju za uža područja moraju se uskladiti sa Prostornim planom Splitsko dalmatinske županije.


Područje Giričić nalazi se unutar Grada Kaštela (naselje Kaštel Gomilica). Za to područje, dakle, relevantni su slijedeći dokumenti: 1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske 2. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske 3. Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske 4. Prostorni plan Splitsko dalmatinske županije 5. Prostorni plan općine Kaštela 6. Generalni urbanistički plan Kaštela 7. Detaljni plan uređenja područja Giričić – Kaštel Gomilica Izmjenom Zakona o prostornom uređenju (NN, broj 100/04.) određeno je zaštićeno obalno područje (1.000 m od obalne crte) za koje je obvezno donošenju urbanističkog plana uređenja. Postojeći planovi se ne mogu primjenjivati do donošenja uredbe o načinu uređenja obalnog područja, odnosno do ishođenje suglasnosti Ministarstva. Po tome je za uređenje područja Giričić obvezno donošenje urbanističkog plana uređenja. 2.1 DOKUMENTI PROSTORA – DRŽAVNA RAZINA Za područje Republike Hrvatske doneseno je više dokumenata prostora kojima se regulira cjelovito uređenje državnog teritorija i postavljaju kriteriji i smjernice za daljnje planiranje na užim područjima. Za potrebe ovog separata izdvojeni su dijelovi dokumenta prostora na državnoj razini koji su relevantni za uređenje područja Giričić u Kaštel Gomilici. 2.1.1 Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske

(Klasa: 350-02/97-01/02, Zagreb, 24. listopad 1997.) Na državnoj razini uređenje prostora se razmatra strategijskim planiranjem što podrazumijeva usmjerenje na prioritete i kvalitetu ostvarenja, na aktivnu komunikaciju između strateških ciljeva i pojedinačnih akcija, između svih zainteresiranih i onih koji donose i provode odluke. Strategijom prostornog uređenje Republike Hrvatske predlaže se nova orijentacija dugoročnog prostornog razvitka, s posebnim obzirom prema zaštiti prirodne i kulturne baštine i ukupnog vrijednog prostora Hrvatske, prema načelima održivog (obzirnog) razvitka. Prema točki 4.3.4 Turizma naglašeno je da strateška prednost Hrvatske je bogatstvo turističkih resursa i atrakcija pa je nužno naglasiti značaj integriranja prostorno-ekološke, kulturne i prometne politike s globalnom turističkom politikom. Resursna osnova obuhvaća valorizaciju prometne dostupnosti i uvjeta za optimalno korištenje prostora s gledišta svih učinaka turizma u prostoru. Između ostalog potrebno je uvažavati slijedeće:

- novu gradnju kapaciteta u turizmu usmjeriti na izgradnju kvalitetnih dopuna postojeće turističke ponude;

- dati prednost poboljšanju unutarnje i vanjske infrastrukture i ekološke zaštite; - nove objekte graditi prvenstveno na područjima gdje je potrebna sanacija

terena svake vrste a ne na atraktivnim lokacijama;


- nautičke centre prvenstveno treba smještati i graditi unutar gradskog područja i naselja gradskog karaktera s već izgrađenom lukom ili uz manja naselja.

2.1.2 Program prostornog uređenja Republike Hrvatske Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN, broj 50/99) utvrđene su mjere i aktivnosti za provođenje Strategije s kojom čini jedinstveni dokument prostornog uređenja kojeg donosi Hrvatski državni sabor. U pogledu prostornog razmještaja i kapaciteta turističkih zona zbog osobitog utjecaja na prostor treba sustavno kriterijski utvrditi razmještaj i dimenzioniranje marina usuglašeno s ostalim aspektima korištenja prostora, zaštitom vrijednih dijelova obale i potrebama stanovništva. Prioriteti razvoja turizma s gledišta uređenja prostora, između ostalog obuhvaća:

- nove objekte graditi prvenstveno na područjima gdje je potrebna sanacija terena svake vrste a ne na atraktivnim lokacijama;

- kod izgradnje nautičkih centara treba spriječiti veće promjene obalne konfiguracije nasipavanjem i otkopavanjem obale, osim na njenom izrazito degradiranim dijelovima;

- nautičke centre prvenstveno treba smještati i graditi unutar gradskog područja i naselja gradskog karaktera s već izgrađenom lukom ili uz manja naselja.

2.1.3 Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2003. godine Izvješćem o stanju u prostoru Republike Hrvatske naglašeno je (str. 77) naglašene su prioritetne aktivnosti i smjernice u turističkim mjestima i područjima s gledišta uređenja prostora: - nautičke centre planirati/graditi u gradskim područjima kao i u malim otočnim naseljima…

2.2 PROSTORNI PLAN SPLITSKO DALMATINSKE ŽUPANIJE Prostorni plan splitsko dalmatinske županije (Službeni glasnik Županije splitsko dalmatinske, broj 1/2003) sadrži elemente sustava i prostora od važnosti za Državu i Županiju na način koji u prostoru omogućava detaljnije planiranje na razini gradova i općina. Na županijskoj razini određeno je: - kriteriji za razmještaj funkcija u naseljima u svrhu optimalizacije mreža, osobito u

rijetko naseljenim područjima - kriteriji za formiranje građevinskih područja po načelu racionalnog korištenja

prostora, iskorištenja rezervi formiranih struktura i oblikovanja krajobraza - kriteriji za korištenje i zaštitu prostora u kontaktnim zonama i uz obalu, zaštićena

područja radi mogućeg utjecaja na područja pod zaštitom. Na području Grada Kaštela nisu planirane luke nautičkog turizma izvan granica naselja. Moguća je gradnja luka nautičkog turizma unutar površine naselja s


već izgrađenom lukom i kao sadržaj turističke namjene. Te luke je potrebno graditi na način da se u najvećoj mjeri sačuva postojeća kvaliteta obale i mora, što znači da se ne dopušta veća promjena obalne linije nasipavanjem mora ili otkopavanjem obale. Lokacije tih luka utvrđuju se prostornim planom uređenja općine i grada. Kompleksi luka nautičkog turizma ne mogu biti ograđeni na način da spriječe pristup obali, već se mogu ograđivati pristupi sa čvrste obale na vezove (mulove). Urbanistički plan uređenja obvezno se donosi za neizgrađeni dio naselja u obalnom području mora veći od 5 ha; uključujući područja za koja se doneseni planovi užih područja ukoliko se kod izrade Prostornog plana uređenja utvrdi da je prostornim obuhvatom urbanističkog plana uređenja potrebno izmijeniti rješenje i regulaciju u obuhvatu važećih planova užih područja. Na temelju Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije moguće je u Prostornom planu Grada Kaštela planirati luku nautičkog turizma kao dio planirane ugostiteljsko turističke zone Giričić, odnosno unutar površine naselja s već izgrađenom lukom. 2.3 VAŽEĆI PROSTORNI PLANOVI GRADA KAŠTELA Za područje Giričić danas je relevantno više dokumenata prostornog uređenja. Kaštela su u međupopisnom razdoblju 1991. – 2001. godine zabilježila najbrži rast stanovništva u Hrvatskoj što bitno utjecalo na način korištenja zemljišta i pojavu bespravne izgradnje. Stoga su važeći prostorni planovi neprimjereni današnjem trenutku i nužno je donošenje novih planova. 2.3.1Prostorni plan općine Kaštela Prostorni plan općine (bivše) Kaštela (Službeni glasnik općine Kaštela, broj 6/92) usvojen je 1992. godine i nije u cijelosti usklađen sa Prostornim planom Splitsko dalmatinske županije i sa Zakonom o prostornom uređenju, odnosno podzakonskim aktima donesenim nakon 1992. godine. Prostorni plan općine Kaštela obuhvaća prostor bivše općine Kaštela u veličini od 234 km2. Teritorij bivše općine je podijeljen u dvije prostorne cjeline; - obalni pojas - Kaštelansko primorje površine 57,3 km2, unutar kojega je

smješteno sedam naselja - zagorsko područje površine 196 km2, unutar kojega je smješteno dvanaest

naselja ruralnog karaktera. Planski horizont određen je za razdoblje do 2015.god i predstavlja prostorno planski dokument kojim se utvrđuju dugoročne osnove organiziranja i uređivanja prostora te zaštitu i unapređivanje čovjekova okoliša. Prostorni plan općine (bivše) Kaštela je temeljni planski dokument kojim se regulira: - dugoročna strategija i prostorno strukturni model razvitka općine i njenih

teritorijalnih podcjelina (priobalje, zagora)


- koncepcija razvoja gospodarstva (industrija, turizam, poljoprivreda te društvene djelatnosti)

- strategija korištenja prirodnih izvora (poljoprivredno zemljište, šume, mineralne sirovine)

- vrednovanje prirodnih i stvorenih uvjeta od značaja za korištenje i uređivanje prostora

- koncepcija urbanizacije i razvoja sustava naselja i centara - procjena demografskih kretanja i raspored stanovništva u prostoru - sustav mjera za zaštitu i unapređenje kvalitete čovjekove okoline, vrijedno

prirodno i kulturno nasljeđe - sustav infrastrukture i dr. Planske projekcije zasnovane su na procjeni da će 2015. godine na području općine živjeti oko 44.600 (do 48.600) stanovnika i to na priobalnom (urbanom) području oko 44.600 (do 40.000) stanovnika a na području Zagore oko 8.600 stanovnika. Predviđa se da bi oko 80% budućeg zaposlenog stanovništva u Zagori trebalo imati radno mjesto u mjestu boravka ili centrima razvoja Zagore. U skladu s time, do 2015.godine, u tom prostoru bi trebalo otvoriti (redistribuirati) oko 2.600 radnih mjesta, pretežno u centralna naselja (Primorski Dolac, Prgomet-Labin, Lećevica, Bogdanovići). Organizacija prostora se zasniva na tri razvojno-gravitacijske zone: obalni prostor općine, zapadni zagorski prostor te istočni zagorski prostor. Sustav centralnih naselja čine četiri grupe naselja: osnovne gravitacijske jedinice, lokalni centra (ili centar zajednice naselja), područni centar i općinski centar (ili centar mikroregije). Osnovnom namjenom površina određene su površine za gradnju (naselja, radne zone, turizam, ostalo) i negradive površine (poljoprivredno i šumsko zemljište, eksploatacijska područja, posebna namjena, more) te površine za prometna i ostalu infrastrukturu. Unutar građevinskog područja naselja Kaštel Gomilica – područje Giričić određena je domicilna sportska lučica. Prostornim planom je određeno da se uvjeti uređenja i izgradnje brodskih pristaništa, sportskih lučica, marine, pretovarnih i drugih objekata detaljnije određuju Generalnim urbanističkim planom Kaštela. 2.3.2 Generalni urbanistički plan Kaštela Generalni urbanistički plan Kaštela (Službeni glasnik općine Kaštela, broj 6/92) obuhvaća dijelove naselja gradskog karaktera:

Kaštel Sućurac, 507,62ha Kaštel Gomilica 171,24 ha Kaštel Kambelovac 212,79 ha Kaštel Lukšić 216,99 ha Kaštel Stari 285,90 ha Kaštel Novi 199,62 ha

Kaštel Štafilić 338,19 ha


u ukupnoj veličini od 1933,61 ha. To je uže gradsko područje unutar kojega je planirano kompleksno širenje naselja sa svim potrebnim sadržajima. Planom je obrađeno: - osnove razvoja i uređenja prostora - programske smjernice razvoja - planirana organizacija i uređenje prostora i odredbe za provođenje. Temeljni ciljevi razvitka u prostoru su usklađenost gradnje s prirodnim kapacitetima prostora uz uvažavanje izgrađene strukture, posebno graditeljske baštine. Posebnu pažnju zaslužuje gospodarski važno obalno područje i izuzetno osjetljivo područje viših terene do vapnenačkih vrhova Kozjaka (prostori iznad 150 i 200 mnm.). Razvojne mogućnosti stanovništva zasnivaju se na pretpostavci da će na području naselja do 2015.godine živjeti oko 40.000 stanovnika, da će u turističkim zonama i građevinama boraviti do 8.300 turista i 11.700 u naselju te da će se ostvariti ukupno 17.000 radnih mjesta. Temeljna podjela prostora izvršena je na površine za gradnju, neizgrađene i druge površine. Ukupno je predviđeno 68,15% površine za gradnju potrebnih sadržaja naselja a ostalo su neizgrađene površine. Planirana namjena površina određena Planom obuhvaća slijedeće (u ha): Površine za gradnju 1. Mješovita namjena 651,42 49,43% 2. Mješovita namjena-turist.zone 31,33 2,38% 3. Jezgre naselja 20,90 1,59% 4. Dj.vrtići i osnovne škole 8,37 0,64% 5. Vjerske zajednice 1,86 0,14% 6. Javna namjena 37,34 2,83% 7. Radne zone (nove i čiste) 60,99 4,63% 8. Radne zone (ostale) 86,48 6,56% 9. Turističke zone 51,10 3,88% 10. Nautički centar 16,64 1,26% 11. Turistička zona-poseb. režima 3,32 0,25% 12. Zona kom.objekata i uređaja 20,81 1,58% 13. Prometne površine (ceste) 199,61 15,15% 14. Željeznica 41,60 3,16% 15. Aerodrom 73,47 5,58% Ukupno 1.317,84 100 % Neizgrađene površine 1. Parkovi 9,60 1,56% 2. Pejzažno i zaštitno zelenilo 127,41 20,71% 3. Poljoprivredne površine 392,41 63,79% 4. Poljoprivredni kompleks 25,50 4,15% 5. Fizička kultura i rekreacija 11,34 1,84% 6. Turističko rekreacijska zona 20,82 3,38% 7. Domicilna sportska luka 5,31 0,86% 8. Kupališta 9,58 1,56%


9. Groblja 12,54 2,04% Ukupno 615,14 100 % Sveukupno 1.933,61 Za područje Kaštel Gomilice i Kaštel Sućurca – područje Giričić određena je zona za remont i servis brodova sa domicilnom sportskom lučicom kapaciteta 200 – 250 plovila. Grafičkim prikazom 'Plan organizacije prostora i namjene površina' u mjerilu 1:5.000 za područje Giričić su planirane dvije zone; Nautički centar – marina, remont i servisi za brodove i nova domicilna sportska luka. Mada su zone funkcionalne vezane, mogu se graditi i funkcionirati neovisno. Obalno područje – kopneni dio područja Giričić određeno je kao osobito vrijedno područje na kojemu nisu evidentirani spomenici kulture. Režimima uređivanja prostora analizirano područje spada u urbanistički dovršena i djelomično dovršena područja kojima se propisuje održavanje i dogradnja djelomično dovršenih, osobito vrijednih obalnih područja (1b). Maritimno rješenje akvatorija ove zone u Generalnom urbanističkom planu dano je samo informativno pa su propisana daljnja i neophodna odgovarajuća istraživanja u rješavanju maritimne problematike kao dijela tehničkog tretmana akvatorija luke. Izrada detaljnog plana uređenja je određena za područja u kojima je predviđen režim uređivanja prostora (1b) održavanje i dogradnja djelomično dovršenih osobito vrijednih obalnih područja i to za turističku gradnju u zonama isključive namjene. 2.3.3 Detaljni plan uređenja područja Giričić – Kaštel Gomilica Detaljnim plan uređenja područja Giričić (Službeni glasnik općine Kaštela, broj 6/98) u Kaštel Gomilici obuhvaćeno je obalno područje od bivše tvornice Ina Vinil na istoku do povijesne jezgre Kaštel Gomilice (Kaštilac) na zapadu u dužini od oko 1.200 m.

Određeno je šest osnovnih prostornih cjelina i to: - servisna baza, - športska luka, - luka nautičkog turizma, - pristanište, - jedriličarski klub i - kupališno – rekreacijska zona.

Detaljnim planom su određeni i drugi manji sadržaji koji upotpunjuju cjelovitost zone (sadržaji ugostiteljstva i turizma, športa i rekreacije, trg sa poslovnim sadržajima, zelene površine, ulice i parkirališta). Za sve planirane sadržaje određeni su detaljni uvjeti za gradnju i zaštite prostora (oblik i veličina građevne čestice, površina unutar koje se može razviti tlocrt građevine, građevni pravac, minimalna i maksimalna izgrađenost građevne čestice,


mjesto i način priključivanja građevne čestice na javni put i komunalnu infrastrukturu, visina građevina, oblikovanje i način uređenja građevne čestice). Uvjeti uređenja prostor obuhvaćaju i pripadajući dio akvatorija. Propisana je obveza provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš prije utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za gradnju servisne baze, športske luke, luka nautičkog turizma i pristaništa. 3 OPIS OKOLIŠA LOKACIJE I PODRUČJA UTJECAJA ZAHVATA 3.1 OSNOVNE GEOGRAFSKE ZNAČAJKE PROSTORA KAŠTELANSKOG ZALJEVA

Prostor Kaštela geografski čini složen i specifičan dio hrvatskog priobalja.

Obilježja topografskog položaja u prošlosti i danas imaju istaknuto značenje. Prirodnogeografske značajke reljefa, klime, voda, tala i živog svijeta ukazuju na značajne preduvjete nastanka kultiviranog krajolika koji u povijesno-zemljopisnom slijedu doživljava brojne transformacije. Geomorfološke značajke predodređene su složenom geološkom građom i tektonikom kontakta različitih stijena. Dodir starijih karbonatnih i mladh flišnih formacija dominantna je geološko-geomorfološka odrednica kaštelanskog područja. Klimatske karakteristike ukazuju na mikrolokacijske različitosti pojedinih podzona i s obzirom na nadmorsku visinu i s obzirom na izloženost maritimnim utjecajima. Vode ukazuju na složenost nadzemne i podzemne cirkulacije u kršu, s pojavom brojnih izvora. Klimatsko-vegetacijska obilježja ukazuju na prevladavajući eumediteranski biljni svijet, te na dodir eumediteranskih i submediteranskih biljnih zajednica. Sociogeografske značajke prostora kaštela ukazuju na značajne promjene tijekom povijesno-zemljopisnog razvoja sve do suvremenih zahvata u prostoru koji se manifestiraju brzom i snažnom preobrazbom prostora. Ekološki, demografski i urbanistički problemi nameću se kao važne suvremene dileme razvoja Kaštela 3.1.1 Fizički opis prostora

Obalni pojas Kaštelanskog zaljeva koji pripada Gradu Kaštela proteže se u približnoj dužini od 20 km, različitih je karakteristika, načina korištenja i razine uređenosti.

Uvala Giričić i dio Kaštel Gomilice, koji predstavljaju prostor planiranog zahvata, nalaze se u sjeveroistočnom dijelu Kaštelanskog zaljeva i protežu se na istočnom dijelu od tvornice INA-VINIL, te na zapadu do povijesne jezgre Kaštel Gomilice u dužini od oko 1200 m.

Istočni dio obale od rta “Giričić” do tvornice INA-VINIL, u dužini od 450 m spada u kategoriju urbanizirane ali neuređene obale koja je dijelom zaposjednuta manjim plovilima, odnsono dijelom je u funkciji pristajanja i boravka plovila. Na tom dijelu obale nije preporučljivo kupanje. Obala je neuređena, neugledna i nije pogodna za bilo kakav oblik korištenja.

Zapadna obala, u dužini od 550 m, od rta “Giričić” do povijesne jezgre, se danas koristi za kupanje. Ona predstavlja neuredan nasip formiran ispod rezidencijalne zone. U ljetnoj sezoni se tu okuplja veliki broj kupača, unatoč neuređenog prostora i nepropisno izvedenog ispusta kolektora kanalizacije.


Granicu obuhvata Detaljnog plana uređenja područja Giričić na istočnom dijelu čini prostor radne zone INA-VINIL i zona saniranog nasipa, sa sjeverne strane manjim dijelom stara Kaštelanska cesta i manja stambena ulica koja s južne strane ide paralelno s kaštelanskom cestom, dok na zapadu granicu čini istočna strana povijesne jezgre Kaštel Gomilice. Kopneni obuhvat plana iznosi 9,92 ha.

Granicu akvatorija servisne baze čine krajnje točke pripadajućih lukobrana, a kupališnog dijela priobalni pojas u širini do oko 100m od kopna do krajnje točke lukobrana domicilne lučice. Površina akvatorija iznosi 13,34ha.

Uvala, s pripadajućim akvatorijem ne predstavlja izdvojenu cjelinu s nekim posebnim geomorfološkim i hidrografskim značajkama.

Prostor za planirani zahvat prirodno je omeđen za smještaj svih sadržaja vezanih za servisnu bazu i obje luke, te je u djelu gdje je predviđeno kupalište pristupačan za lokalno i ostalo stanovništvo i goste. Ovaj je prostor također i u blizini okolnih komercijalnih i smještajnih kapaciteta koji se realizacijom ove zone mogu adekvatno uključiti u ukupnu turističku ponudu ovog, dosada neatraktivnog i degradiranog prostora. 3.1.2 Geološka i hidrogeološka obilježja Geološka, tektonska i hidrogeološka obilježja istražne lokacije opisana su za širi prostor budući da lokacija marine pripada geološkom i hidrogeološkom sustavu unutar kojeg se možebitne promjene izazvane planiranim zahvatom mogu odraziti na okolno područje. 3.1.2.1 Geološka obilježja lokacije zahvata Lokacija zahvata nalazi se na terenu izgrađenom od naslaga srednje-eocenskog (E2,3) fliša. Kaštelanski zaljev Kaštelanski zaljev je sinklinala građena od eocenskog fliša i eocenskih laporovitih vapnenaca odnosno potopljeno krško polje, a nastao je na kraju pleistocena. Nalazi se u urbano-industrijskom području primajući čestice iz različitih izvora (rijeka Jadro, izvor Pantan, mnogobrojni bujični potoci, podmorske vrulje, urbane i industrijske otpadne vode,...). To je poluzatvoreni bazen ovalnog oblika, od otvorenog mora odvojen otokom Čiovom i Splitskim poluotokom, najveće dužine 14,8 km, najveće širine 6,6 km, a prosječne dubine 6,6 km. Površina mu iznosi 61 km2, a ukupni volumen je 1,4 km3. Najdublji dio je na ulazu u zaljev, između rta Marjana i otoka Čiova. U istočnom području u njega utječe krška rijeka Jadro čiji izvor se nalazi u bazi konglomeratnog tijela na nadmorskoj visini od 33 m, a dugačka je 4,6 km. Srednje vrijeme izmjene vode cjelokupnog zaljeva iznosi približno mjesec dana. Istočni dio zaljeva je relativno plitak i ima vrijeme izmjene oko 15 dana. To vrijeme za jakih vjetrova može biti znatno kraće i iznositi samo 5 dana. U batimetrijskom smislu istočni i zapadni dio zaljeva su najplića područja gdje se vrši intenzivno taloženje pod utjecajem rijeke Jadro u istočnom dijelu, odnosno pod utjecajem podmorskih slatkovodnih izvora na zapadnom dijelu zaljeva u blizini Trogira. Najdublji dio zaljeva je njegov središnji dio gdje dubine iznose i više od 40 m, smjera pružanja sjever-jug.


Sedimentne naslage zaljeva se mogu podijeliti u 4 facijesa: 1) kamenito dno, 2) šljunkovito dno, 3) pjeskovito dno, i 4) muljevito dno. Okolica Kaštel Sućurca najvećim je dijelom građena od muljevitog facijesa (glinasti sedimenti) s manjim udjelom pjeskovitog silta. Na temelju teksture sediment je bio definiran kao glinasta ilovača, ilovača i siva recentna glina, s najvećim udjelom frakcije 2 mm označene kao ‘skelet’, a sadrže anorganske dijelove, fragmente, ljušturice i vanjske skelete. U pogledu mineralnog sastava u ishodišnom području prevladavaju karbonati a ima i kvarca, a u manjoj količini klorita, smektita, tinjaca i plagioklasa, dok u Kaštelanskom zaljevu prevladava kalcit a ima i kvarca, a u manjoj količini ima ilita, feldspata i aragonita. Kalcit se nalazi u krupnozrnatijoj frakciji. Istražno područje ima obilježje taloženja sitnozrnatijeg sedimenta koji je kao suspendirani materijal donešen rijekom Jadro (prodeltni sediment), ali tu dolazi i do taloženja suspendiranog materijala antropogenog porijekla, a udio organske tvari je povećan i ide do 9,98%. Zbog dugogodišnjeg utjecaja industrije područje bilježi povišene vrijednosti kadmija i žive. Budući da područje pripada flišu udio karbonata je nizak. Trošenjem flišnih naslaga nastaje sitnozrnatiji materijal koji se taloži ispod valne baze. Brzina sedimentacije se procjenjuje da iznosi 2 mm/god. U Kaštelanskom se zaljevu općenito odvija recentna sedimentacija terigenog materijala, s time da na istražnom području, iznad valne baze, povremeno dolazi do resuspenzije sedimenta. U zaljevu je značajan donos suspendiranog materijala, najvećim dijelom antropogenog porijekla kojeg je 47 puta više od suspendiranog materijala donesenog podzemnim vodama i površinskim vodama slivnog područja. U zaljevu je prisutna intenzivna cirkulacija podzemnih voda koje stvaraju na njegovoj sjevernoj obali dva izvora, Slanac i Pantan, a na morskom dnu, u blizini Arbanije i Slatine, dva oveća podmorska izvora. Podzemna voda prodire kroz vodopropusne karbonatne slojeve i nakuplja se na vodonepropusnim fliškim laporima i pješčenjacima. Navedeni izvori predstavljaju izdanke podzemnih voda jedinstvenog vodonosnika preko kojeg se drenira područje velike površine. Ukupni im kapacitet zimi može biti i više od 15 m3/sec, a u sušnom razdoblju ta vrijednost iznosi 1,5 m3/sec, dok se vrulje pretvaraju u estavele (morske ponore). 3.1.2.2 Hidrogeologija Na vapnenačkim i dolomitnim dijelovima terena nema površinskih tokova, dok obilnih ali povremenih tokova ima na području fliša. Gornjokredne naslage su propusne do djelomično propusne. Najmanje su propusni dolomiti u jezgrama antiklinala neovisno o njihovoj sekundarnoj oštećenosti. Najviše su propusni izlomljeni vapnenci, osobito u neposrednom zaleđu krških izvora. Najveće vodonosnike splitskog područja predstavljaju gornjokredni vapnenci. Okršavanje je poprimilo najveći intenzitet u kvartaru što je imalo utjecaj na raspodjelu mreže tokova. Najveći dio terena splitskog područja pripada slivovima krških izvora Jadra, Žrnovnice i Pantana. Podzemne vode imaju smjer kretanja prema jugu i jugoistoku, ovisno o rasjedima i drugim pukotinama.


3.1.2.3 Seizmičnost U siječnju 1962. došlo je u području Dalmacije i Hercegovine do niza potresa koji nisu imali nikakvog značajnijeg utjecaja na geološku ili hidrogeološku situaciju na terenu. Potresi su prouzročili znatna oštećenja na građevinskim objektima kao posljedica trešnje, odronjavanja stijena i klizanja tla. Područje koje je bilo jače pogođeno potresom obuhvaća prostor između Makarske, Imotskog i Čapljine do Ploča, te obalni pojas do Dubrovnika s Pelješcom i otocima Hvarom, Korčulom i Lastovom. Potres se osjetio i u širem području, ali znatno slabije.

3.1.3 Kakvoća zraka Za procjenu kakvoće zraka nad nekim područjem potrebno je stalno praćenje koncentracija onečišćujućih tvari, specifičnih za potencijalne izvore onečišćenja zraka toga područja. Izmjerene koncentracije uspoređuju se s preporučenim vrijednostima (PV) i graničnim vrijednostima (GV), koje su zakonski određene (Uredba o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka, NN 101/96) i omogućavaju svrstavanje danog područja u neku od kategorija s obzirom na stupanj onečišćenja zraka, kao i planiranje mjera za zaštitu i poboljšanje kakvoće zraka u cilju zaštite zdravlja i kakvoće življenja stanovnika, te prirodnih i ljudskim radom stvorenih dobara. Na temelju usporedbe rezultata mjerenja (tijekom najmanje godinu dana) s PV i GV, područja se prema stupnju onečišćenja zraka mogu svrstati u tri kategorije:

I kategorija - čisti ili neznatno onečišćeni zrak (nisu prekoračene preporučene vrijednosti - PV)

II kategorija - umjereno onečišćeni zrak (prekoračene su preporučene vrijednosti - PV, a nisu prekoračene granične vrijednosti - GV) III kategorija - prekomjerno onečišćeni zrak (prekoračene su granične vrijednosti - GV) U daljnjem su tekstu na temelju podataka Zavoda za javno zdravstvo Županije splitsko-dalmatinske prikazana višegodišnja kolebanja kakvoće zraka (razdoblje 1976-1998), temeljena na koncentracijama ukupne taložne tvari (UTT), na širem području zahvata, te najnoviji podaci o kakvoći zraka za 2002. godinu koji se temelje na sljedećim parametrima: 1. Koncentracije sumpordioksida i dima 2. Koncentracije dušikovih oksida 3. Koncentracije ukupne taložne tvari i njenih sastojaka 4. Koncentracije metala: olova (Pb), kadmija (Cd), talija (Tl), kroma (Cr) i mangana

(Mn)

Onečišćenje zraka taložnom tvari na području Splita i Kaštelanskog zaljeva najvećim je dijelom posljedica emisija cementne industrije. Tijekom zadnjih 20-ak godina različiti faktori kao što su pad/porast proizvodnje, uvođenje novih tehnologija, prelasci na druge vrste goriva, uvođenje sistema za otprašivanje itd., odražavali su se na kakvoću zraka ovog područja.

Višegodišnja mjerenja (1976-1998) koncentracija ukupne taložne tvari (UTT) su pokazala da je zrak istočnog dijela Kaštelanskog zaljeva bio tijekom čitavog ispitivanog razdoblja prekomjerno onečišćen (III kategorija). Međutim, također je


uočen i trend poboljšanja kakvoće zraka, budući da su u razdoblju 1975-1991 prekoračenja granične vrijednosti (GV) iznosila od 200 do 400 %, dok su ta prekoračenja u razdoblju 1991-1998 iznosila između 11 i 54% (Tomić i Periš., 1999). Na području srednjeg dijela Kaštelanskog zaljeva, zrak je do 1991. godine bio III kategorije (prekoračenja GV su iznosila 10-36%), dok je nakon 1991. utvrđeno poboljšanje kakvoće zraka pa je u razdoblju do 1998. on bio II kategorije (umjereno onečišćen), a prekoračenja preporučene vrijednosti iznosila su 3-52%). Posljednjih je godina uočen lagani porast koncentracije UTT na cijelom području, što je vjerojatno posljedica ponovnog oživljavanja proizvodnje cementa.

Ispitivanja kakvoće zraka na širem području zahvata u 2002. godini dala su sljedeće rezultate:

Na području mjernih postaja u Kaštel Sućurcu i Solinu, zrak je s obzirom na koncentracije sumpor dioksida (SO2), dima i dušikovih oksida (NO2) neznatno onečišćen (I kategorija). U pogledu koncentracija ukupne taložne tvari, zrak je na području Kaštel Sućurca, kao i na području srednjeg dijela Kaštelanskog zaljeva (od Kaštel Kambelovca do Kaštel Novog) bio umjereno onečišćen (II kategorija). U pogledu koncentracija olova, kadmija i talija zrak je na čitavom području od Solina do Trogira neznatno onečišćen (I kategorija). 3.2 KLIMATSKA OBILJEŽJA PODRUČJA Temperatura zraka Srednja godišnja temperatura zraka ovog područja iznosi 15.9 0C. Godišnji raspon temperature (srednja razlika temperature najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca) iznosi 17.9 0C, odnosno 17.5 0C. Najhladniji mjesec je siječanj sa srednjom temperaturom od 8.0 0C, a najtopliji srpanj s temperaturom od 25.9 0C. Oborina Ukupna godišnja količina oborine koja padne u području Kaštelanskog zaljeva suma je oborine koja je posljedica ciklonalne aktivnosti i oborine nastale zbog utjecaja orografije. Tako npr. iz podataka Opservatorija Split-Marjan i klimatološke postaje Divulje, ukupna godišnja suma oborine iznosi 820.6 mm, odnosno 850.0 mm sa srednjim mjesečnim minimumom u srpnju i maksimumom u studenom. Prema podacima klimatološke postaje Kaštel Stari godišnja suma iznosi 1062 mm. Oborina je prostorno vrlo varijabilna. Dotoci slatke vode oborinom ili s kopna važni su zbog slojanja vertikalnog stupca morske vode te smještanja piknokline što će biti detaljno obrađeno u poglavlju o termohalinim svojstvima istraživanog područja. Relativna vlaga zraka

Na dnevnoj skali, relativna vlaga zraka u pravilu je suprotna dnevnom hodu temperature zraka: minimum nastupa rano poslijepodne, a maksimum rano ujutro. Međutim, zbog prisutnosti obalne cirkulacije vjetar može danju povećati relativnu vlagu. Srednje mjesečne vrijednosti kretale su se od 59% do 72 % sa srednjom godišnjom vrijednošću od 66 %.


Vjetar Područje Kaštelanskog zaljeva dosta je vjetrovito. Makjanić (1978) je pokazao analizirajući 10-godišnje podatke na nekoliko postaja uzduž istočne obale Jadrana, da se u području Splita vjetrovi jači od 3 Beauforta (Bf.) pojavljuju u više od 75 % slučajeva godišnje. Osim toga, vjetar je u ovom području izrazito promjenjiv u zimskom periodu, kao posljedica čestih izmjena sinoptičkih poremećaju u trajanju od nekoliko dana. Ove su promjene povezane s prolaskom poremećaja niskoga tlaka zraka preko i uzduž Jadrana posljedica čega su vjetrovi jugoistočnog i sjevernoistočnog smjera. Sjeverni vjetar puše nad Jadranom i onda kada je ovo područje pod utjecajem hladnog zraka iz eurazijskog centra visokog tlaka zraka.

ZIMABRZINA (m /s )

0

2

4

6

8N

NNENE

ENE

E

ESE

SESSE

SSSW

SW

WSW

W

WNW

NWNNW

ZIMAUČESTALOST %

0

100

200

300

400N

NNENE

ENE

E

ESE

SESSE

SSSW

SW

WSW

W

WNW

NWNNW

PROLJEĆEUČESTALOST (%)

0.050.0

100.0150.0200.0250.0

NNNE

NE

ENE

E

ESE

SESSE

SSSW

SW

WSW

W

WNW

NWNNW

L JETOUČEST AL OS T (% )

0.0

5 0.0

10 0.0

15 0.0

20 0.0

25 0.0

NNNE

NE

ENE

E

ESE

SESSE

SSSW

SW

WS W

W

WNW

NWNNW

JESENUČESTALOST (%)

0.0

100.0

200.0

300.0

400.0N

NNENE

ENE

E

ESE

SESSE

SSSW

SW

WSW

W

WNW

NWNNW

JESENBRZINA (m/s)

0.0

2.04.0

6.08.0

NNNE

NE

ENE

E

ESE

SESSE

SSSW

SW

WSW

W

WNW

NWNNW

L JETOBRZINA (m /s)

0.0

2.0

4.0

6.0N

NNENE

ENE

E

ESE

SESSE

SSSW

SW

WSW

W

WNW

NWNNW

PROLJEĆEBRZINA (m/s)

0.0

2.0

4.0

6.0

8.0N

NNENE

ENE

E

ESE

SESSE

SSSW

SW

WSW

W

WNWNW

NNW

Slika 3.2.1. Srednje sezonske ruže smjera i brzine v jetra. Razdoblje 1981- 1990. Meteorološka postaja Split-Marjan


Prevladavajući vjetrovi ovog dijela godine su jugo i bura (Sl. 3.2.1. i 3.2.2.). Nasuprot tome, ljetni periodi karakterizirani su općenito slabim vjetrovima, a najveće promjene opažaju se na dnevnoj skali kao posljedica dnevno-noćne cirkulacije. Smjer vjetra rotira unutar 24-satnog intervala tako da noću prevladava slabi vjetra NE smjera, dok danju prevladava vjetar iz SW smjera. Ovaj vjetar danju, točnije u drugom dijelu dana, može biti jači od noćnog zbog toga što predstavlja sumu termalno induciranog vjetra more-kopno. Etezijski vjetrovi koji čine dio ljetne cirkulacije nad istočnim Sredozemljem, općenito pušu iz NW smjera, dok se lokalno njihov smjer može poklapati sa smjerom vjetra s kopna noću, odnosno s mora danju. Najučestaliji vjetar je bura koja u 25 % vremena puše srednjom jačinom koja prelazi 3 Bf. u zimskim mjesecima. Općenito govoreći, učestalost bure, osim u svibnju i lipnju, nikad nije manja od 20 %. Jugo, vjetar jugoistočnog smjera, najučestaliji je u veljači, travnju i studenom. Lokalno, nad ovim područjem, maksimalna učestalost bure koincidira s lokalnim minimumom juga, i obratno. U ljetnom je periodu najučestaliji vjetar SW smjera, dok je istovremeno učestalost SE i NE vjetrova minimalna jer je i učestalost poremećaja niskoga tlaka zraka u ovom periodu minimalna. Srednji mjesečni broj dana s jakim i olujnim vjetrom nad ovim područjem prikazan je na Slici 3.2.3. 3.2.1 Učestalost i maksimalni udari vjetra

GODINAUČESTALOST (‰)

0.0

10 0.0

20 0.0

30 0.0

NNNE

NEENE

E

ESE

SESSE

SSSW

SW

WSW

W

WNWNW

NNW

GODINABRZINA (m/ s)

0.0

2.0

4.0

6.0

8.0N

NNENE

ENE

E

ESE

SESSE

SSSW

SW

WSW

W

WNW

NWNNW

Slika 3.2.2. Srednje godišnje ruže smjera i brzine vjetra. Razdoblje 1981- 1990. Meteorološka postaja Split-Marjan

MJESEC

BR

OJ

DA

NA

0

1

2

3

4

5

6

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

>= 6 Kaštel Stari

>= 8 Kaštel Stari

>= 6 Divulje

>= 8 Divulje

Slika 3.2.3. Srednji mjesečni broj dana s jakim i olujnim vjetrom


Empirijska i očekivana učestalost vjetra Vjetar zabilježen na meteorološkoj postaji Split-Marjan može se smatrati dovoljno reprezentativnim za šire područje Kaštelanskog zaljeva. Iz predhodnog klimatskog prikaza najznačajniji su vjetrovi prvog i drugog kvadranta, te vjetra iz SSW smjera. Uzimajući u obzir smještaj područja od interesa, odabrani su smjerovi NNE, ENE, E, ESE, SE i SSE. Za te se smjerove daju apsolutne godišnje čestine vjetra određene klase brzine, te prilagođavanjem lognormalne razdiobe i očekivani broj pojava vjetra jačine od 5 do 12 Bof. Analiza je učestalosti provedena na terminskim i srednjim satnim vrijednostima smjera i jačine, odnosno brzine (Tab. 3.2.1.1.) vjetra iz razdoblja 1981-1995, odnosno 1980-1988 za meteorološku postaju Split-Marjan. Definirani su sektori: I sektor → NNE BURA II sektor → ENE – E LEVANAT III sektor → ESE – SE – SSE JUGO

Tablica 3.2.1.1. Odnos jačine i brzine vjetra

BRZINA VJETRA ( m s –1)

JAČINA VJETRA ( Bf. )

8.0 – 10.7 5 10.8 – 13.8 6 13.9 – 17.1 7 17.2 – 20.7 8 20.8 – 24.4 9 24.5 – 28.4 10 28.5 – 32.6 11

v ≥ 32.7 12

Teorijska učestalost jačine vjetra određena je prilagođavanjem dvoparametarske lognormalne razdiobe empirijskim podacima. Razdioba je:

ii

x

y

xyex

xp yy

log2

1)(2

2

2)(ln

==−

−σ

µ

πσ,

gdje su µy i σy2 srednjak i varijanca prirodnog logaritma varijable x. S obzirom da se logaritmi učestalosti vjetra određene jačine pokoravaju

normalnoj razdiobi, moguće je primjenom dvoparametarske lognormalne razdiobe odrediti teorijske (očekivane) frekvencije jačine vjetra te pripadne povratne periode. Povratni periodi varijable x određuju se iz jednadžbe:

x eTty y= +µ σ ,

gdje je t aproksimiran polinomom:

33

221

2210

1 wdwdwdwcwcc

wt+++

++−= .

Koeficijenti polinoma, ci i di su zadani dok je w funkcija vjerojatnosti (Kitte, 1977). Nakon određivanja vrijednosti t i uz poznate vrijednosti srednjaka i varijance lognormalne razdiobe magnituda maksimalnih vrijednosti varijable x za povratne periode T i pripadne vjerojatnosti definirana je jednadžbom:


iyTiy tT ex

σµ += Očekivani godišnji broj pojava s vjetrom jačine (odnosno odgovarajuće brzine) 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 Bf. za svaki od definiranih sektora posebno je prikazan tabelarno. SEKTOR I: smjer NNE – BURA Prethodno iznijetim postupkom iz empirijskih podataka određena je teorijska učestalost vjetra određene jačine. U Tablici 3.2.1.2. se daje apsolutna učestalost iz empirijskih podataka, te očekivana učestalost na godišnjoj skali.

Tablica 3.2.1.2. Očekivani broj termina u godini s vjetrom jač ine 5 - 12 Bof.

JAČINA (Bof.)

APSOLUTNA UČESTALOST

(1981-1995)

SREDNJA GODIŠNJA

UČESTALOST

OČEKIVANA UČESTALOST

(1981-1995)

OČEKIVANA SREDNJA GODIŠNJA

UČESTALOST 5 783 52.2 659.90 43.99 6 335 22.3 463.80 30.92 7 60 4.0 83.56 5.57 8 27 1.8 5.52 0.37 9 6 0.4 0.19 0.02

10 2 0.13 0.01 0.01 11 0 0 0.001 0.001 12 0 0 0.001 0.001

Teorijske frekvencije termina s vjetrom od 5, 6 i 7 Bof. su 44, 31 i 6 termina godišnje. Vjetar jači od 8 Bof. (brzina do 20.7 ms-1) pojavljuje se rijeđe. U razmatranom razdoblju vjetar od 9 Bof. zabilježen je u 6 termina, a vjetar jačine 10 Bof. u 2 termina. Od ukupnog pojavljivanja vjetra određene jačine za cijelu godinu, veći dio zabilježen je zimi tj. u razdoblju studeni – svibanj. Na vjetar jačine 5 Bof. toj sezoni pripada 69% ukupnog godišnjeg pojavljivanja, 6 i 7 Bof. 85%, dok se vjetrovi jačine 7, 8, 9 i 10 Bof. pojavljuju samo zimi. SEKTOR II: ENE – E – LEVANAT

Apsolutna i očekivana učestalost broja termina s vjetrom jačim ≥ 5 Bof. prikazana je u Tablici 3.2.1.3.

Tablica 3.2.1.3. Očekivani broj termina s vjetrom jačine 5-9 Bof.

JAČINA (Bof.)


(1981-1995)

SREDNJA GODIŠNJA

UČESTALOST


(1981-1995)


UČESTALOST ≤ 5.5* 44 2.90 41.43 2.76

6.5 11 0.73 14.35 0.96 7.5 1 0.01 0.23 0.02 8.5 0 0 0 0

*gornje granice razreda Umjereni, jaki, vrlo jaki i olujni vjetrovi iz ovoga sektora pojavljuju se prosječno 4 puta godišnje. Očekivani broj termina godišnje s vjetrom jačine 5, 6 i 7 Bof. je 2.76, 0.96 i 0.02. . Vjetar jači od 7 Bof. pojavljuje se rijeđe, a u promatranom razdoblju zabilježen je samo u jednom terminu.


SEKTOR III: ESE – SE – SSE – JUGO Učestalost vjetra iz ovog smjera jačine 5 i više Bof. prikazana je ukupnim brojem pojava vjetra određene jačine iz perioda 1980 –1988 (Tab. 3.2.1.4.), i to za razliku od ostalih sektora, analizom srednjih satnih vrijednosti. Postupak je analogan prijašnjem, a razredi brzina odgovaraju granicama jačine vjetra kako je navedeno u poglavlju 3.2.1. (Tab. 3.2.1.1.).

Uzimajući u obzir umjereni do olujni vjetar, godišnje je moguće očekivati 38.11% vjetra jačine 5 Bof., 40.09 % vjetra jačine 6 Bof., 17.40 % vjetra jačine 7 Bof., te 4.4 % olujnog vjetra. U promatranom razdoblju nikada nije srednja satna brzina vjetra iz ovoga sektora prelazila 12 Bof. (v < 32.7 ms-1). Ovako velika srednja satna brzina nije zabilježena ni u periodu 1960 – 1990 (Vukičević, 1991). Tablica 3.2.1.4. Očekivani broj pojava u godini s vjetrom jač ine 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 Bof. JAČINA (Bof.)


(1980-1988)

SREDNJA GODIŠNJA

UČESTALOST


(1980-1988)


UČESTALOST 6 146 16.22 180.02 20.00 7 70 7.78 78.12 8.68 8 20 2.22 17.12 1.90 9 6 0.67 2.39 0.27

10 1 0.11 0.25 0.03 11 0 0 0.02 0.002 ∞ 0 0 0.01 0.001

*gornje granice razreda Dodatno su u Tablici 3.2.1.5. dane očekivane vrijednosti jačine vjetra iz NE smjera iako je učestalost vjetra ovog smjera jačine 5 i više Bof. relativno mala. Smjer NE

Tablica 3.2.1.5. Očekivani broj termina godišnje s vjetrom jačine 5, 6, 7 i 8 Bof.

JAČINA (Bof.)


(1981-1995)

SREDNJA GODIŠNJA

UČESTALOST


(1981-1995)


UČESTALOST ≤ 5.5* 39 2.60 36.47 2.43 6.5 20 1.30 22.93 1.53 7.5 2 0.10 1.60 0.11 8.5 0 0.01 0 0

*gornje granice razreda Očekivani broj pojava s vjetrom iz NE smjera jačine 5, 6 i 7 Bof. je ukupno 4 godišnje. Vjetar jači od 7 Bof. pojavljuje se rjeđe, a u promatranom razdoblju vjetar od 7 Bof. zabilježen je samo 1 put.


Maksimalni udari vjetra

Iz niza višegodišnjih maksimalnih udara vjetra za definirane sektore određeni

su povratni periodi maksimalnih udara vjetra služeći se teorijom ekstrema. Primjenjena je Fisher-Tippet I funkcija, odnosno Gumbelova razdioba ekstrema s funkcijom kumulativne vjerojatnosti:

)()( βα −−−= xeexP , i gustoće vjerojatnosti uz definiranje varijable y = α (x-β):

{ }yeyexp−−−= )( α .

Za poznavanje razdiobe ekstremnih vrijednosti potrebno je odrediti parametre α i β. Nakon određivanja parametara razdiobe metodom maksimalne vjerojatnosti, veličina xT za povratne periode T određena je iz relacije:

−−−= )

11( lnln

1

Tx T α

β .

Obzirom da se upotrebom različitih razdioba vjerojatnosti kao i različitim metodama određivanja parametara razdiobe dobivaju nešto različiti rezultati, veličina xT određena je i iz relacije:

−−+−=

Tx T

11lnln7797.045.0µ ,

gdje su µ i σ srednjak i standardna devijacija uzorka. Gornja relacije izvedena je iz činjenice da je razdioba Fisher i Tippett I specijalni slučaj lognormalne razdiobe. Rezultati su prikazani na papirima vjerojatnosti i tabelarno. Povratni periodi maksimalnih udara vjetra određeni su na tri načina:

- određivanjem parametara α i β Gumbelove razdiobe; - određivanjem srednjaka i standardne devijacije uzorka maksimalnih

vrijednosti; - određivanjem parametara lognormalne razdiobe.

Analiza ekstremnih vrijednosti (maksimalnih godišnjih udara vjetra) napravljena je za dva najučestalija vjetra, za jugo i buru, točnije za vjetar čiji je smjer puhanja iz sektora III te iz sektora koji pokriva smjerove NNE-NE-ENE. Analizirane su maksimalne godišnje vrijednosti satnih udara vjetra za jugo iz perioda 1961-1990, a za buru iz perioda 1988-1991. JUGO → ESE – SE – SSE Metodama opisanim u predhodnom poglavlju određeni su parametri α i β Gumbelove razdiobe, te srednjak µ i standardna devijacija σ analiziranog uzorka (Tablica 3.2.1.6.). Tablica 3.2.1.6. Parametri Gumbelove razdiobe α i β, srednjak µ i standardna devijacija σ

JUGO MAKSIMALNI UDAR µ 31.903 (ms

-1) σ 3.728 (ms

-1) α 0.300 β 30.120 (ms

-1)


Povratni periodi maksimalnih udara vjetra (Tab. 3.2.1.7.) određeni su iz lognormalne razdiobe i iz Gumbelove razdiobe ekstrema čiji su parametri određeni kao rezultat slijedećih parametrizacija: upotrebom srednjaka i standardne devijacije uzorka uz Gumbelovu razdiobu (parametrizacija 1) upotrebom parametara Gumbelove razdiobe (parametrizacija 2) i primjenom dvoparametarske lognormalne razdiobe (parametrizacija 3). Rezultati se donekle razlikuju i to više što je povratni period veći. Rezultati su prikazani tablično i na papirima vjerojatnosti (Sl. 3.2.1.1.). Obzirom da se u analiziranom periodu od 30 godina pojavio udar juga od 41.4 m s-1 (01.02.1986) to je za očekivati da se ta vrijednost nađe unutar perioda od bar 30 godina. Ovo je ispunjeno jedino za povratne periode određene iz Gumbelove razdiobe uz poznavanje parametara α i β, te se ti povratni periodi mogu smatrati dovoljno realnima.

Tablica 3.2.1.7. Očekivani maksimalni udari juga (ms-1) za neke povratne periode

PARAMETRIZACIJA 1 PARAMETRIZACIJA 2 PARAMETRIZACIJA 3 POVRATNI PERIOD

(GODINE) 2 31.29 31.34 31.69 5 34.59 35.12 34.98

10 36.77 37.62 36.83 15 38.00 39.03 37.80 25 39.52 40.78 38.92 50 41.57 43.13 40.70

100 43.60 45.45 42.60 BURA – NNE – NE – ENE Istovjetnim postupkom kao u slučaju juga određeni su povratni periodi maksimalnih udara bure. Analizirane su maksimalne godišnje vrijednosti udara vjetra iz smjerova NNE, NE i ENE. Tablica 3.2.1.8. Parametri Gumbelove razdiobe α i β, srednjak µ i standardna devijacija σ

BURA µ 38.709 (ms

-1) σ 3.711 (ms

-1) α 0.340 β 38.470 (ms

-1) Povratni periodi maksimalnih udara bure računati su navedenim parametrizacijama (Tab. 3.2.1.8.), ali se zbog sličnosti rezultata daju podaci samo za parametrizaciju 1 i 2, i to tablično i grafički (Tab. 3.2.1.9. i Sl. 3.2.1.2.). Parametrizacija 2 daje nešto veće vrijednosti maksimalnih udara bure.


Tablica 3.2.1.9. Očekivani maksimalni udari bure (ms-1) za neke povratne periode

POVRATNI PERIOD (GODINE)

PARAMETRIZACIJA 1 PARAMETRIZACIJA 2

2 39.32 39.55 5 42.60 42.88

10 44.77 45.08 15 46.00 46.33 25 47.51 47.87 50 49.55 49.94

100 51.57 51.99

Analizom učestalosti maksimalnih srednjih satnih brzina i maksimalnih udara vjetra bavilo se dosta autora (Makjanić, 1978; Bajić, 1989; Benković, 1990; Vučetić, 1991; Poje 1996) služeći se raznim metodama i različitim pristupom obrade podataka. U području Splita najučestaliji su vjetrovi jugo i bura kojima pripadaju i najveći udari. U prosjeku olujno jugo puše 1.3 % dana u godini, što iznosi 4.6 dana s olujnim jugom bar u jednom satu (Vukičević, 1991). U prosjeku slučaj olujnog juga godišnje se pojavljuje 3.7 puta sa srednjom maksimalnom satnom brzinom od 19.5 ms-1 i srednjim maksimalnim udarom od 28.5 ms-1. Prosječni godišnji broj slučajeva olujne bure, koja je po svojim karakteristikama vjetar s udarima većim od juga, iznosi 3.8 (Brzović, 1994). Najdulje trajanje olujne bure zabilježeno u periodu 1987-1993 (17 sati; 07-09.03.1988), dok je maksimalna srednja satna brzina iznosila 24.7 ms-1 s maksimalnim udarom od 43.2 ms-1 (21.11.1987). 3.3. OCEANOGRAFSKA OBILJEŽJA PODRUČJA Termohalina svojstva

Na Slici 3.3.1 prikazane su srednje sezonske razdiobe temperature i saliniteta vodenog stupca za istraživani dio Kaštelanskog zaljeva. Ljeti je lakši površinski sloj dobro ugrijan, a s porastom dubine vrijednosti temperature se smanjuju.

POVRATNI PERIODI MAKSIMALNIH UDARA BURE

POVRATNI PERIOD T (god.)

MAK

SIM

ALN

I UD

AR

50.0 80.0 90.0 96.0 98.0 99.0

32

36

40

44

48

52

56

0.91

23

45

67

8910

2030

4050

6070

8090

100

(ms-1)

(%)

Stvarni udari bureParametrizac ija 1

Parametrizac ija 2

POVRATNI PERIODI MAKSIMALNIH UDARA JUGA

POVRATNI PERIOD T (god.)

MAK

SIM

ALN

I UD

AR

50.0 80.0 90.0 96.0 98.0 99.0

20

25

30

35

40

45

50

23

45

67

89

1020

3040

5060

7080

90100

(ms-1)

(%)

Stvarni udari juga

Parametrizacija 1Parametrizacija 2Parametrizacija 3

Slika 3.2.1.1. Pov ratni periodi maksimalnih udara juga određeni na osnovu podataka iz razdoblja 1961-1990.

Slika 3.2.1.2. Povratni periodi maksimalnih udara bure


Istovremeno, površinski sloj je sloj manjeg saliniteta koji znatno ovisi o izmjeni svojstava s atmosferom i dotocima rijeke Jadro.

Za potrebe ove studije korišteni su podaci mjerenja temperature i saliniteta iz razdoblja 1990-1999 godine. s nekoliko postaja u neposrednoj blizini područja koji se analizira (MEDAS – IOR baza podataka), te podaci temperature i saliniteta s postaje Split rt Marjan iz razdoblja 1961-1980 godine.

U cilju vremenskog praćenja formiranja termokline i halokline prikazani su srednji godišnji hodovi temperature i saliniteta vodenog stupca (Sl. 3.3.2). Kako se raspolagalo s relativno kratkim razdobljem mjerenja (1990-1999), srednji godišnji hod prikazan je polinomom 5 stupnja

Zbog usporedbe, prikazan je i srednji godišnji hod površinske temperature mora i saliniteta za permanentnu postaju Split rt Marjana (Sl. 3.3.3 i 3.3.4). Srednja godišnja površinska temperatura mora analiziranog područja je 15.4 0C, dok je površinska temperatura mora na postaji Split rt Marjan čak za 2 0C veća i iznosi 17.3 0C. Jednim dijelom ovo neslaganje može se objasniti utjecajem hladnije slatke vode u istraživanom području, a jednim dijelom u raspoloživim podacima. Na nizovima saliniteta također je vidljiv jači upliv rijeke Jadro u području planiranog zahvata.

TEMPERATURA (0 C)

DU

BIN

A (m

)

6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26

-30

-25

-20

-15

-10

-5

0 ZIMA PROLJECE JESEN LJETO

SALINITET (psu)

DU

BIN

A (m

)

33.5 34.5 35.5 36.5 37.5 38.5

-30

-25

-20

-15

-10

-5

0ZIMAPROLJECE

JESENLJETO

Slika 3.3.1. Vertikalna razdioba temperature saliniteta u istraživ anom dijelu Kaštelanskog zaljev a.Srednje sezonske v rijednosti razdoblja 1990-1999.

MJESEC

TE

MP

ER

AT

UR

A M

OR

A (0

C)

8

10

12

14

16

18

20

22

24

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

0 m10 m15 m20 m

25 m

MJESEC

SA

LIN

ITE

T (p

su)

32

33

34

35

36

37

38

39

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

0 m10 m15 m

20 m25 m

Slika 3.3.2. Srednji godišnji hod temperature i saliniteta u istraživ anom dijelu Kaštelanskog zaljev a. Razdoblje 1990-1999.


3.3.1. Osobine strujnog polja Područje Kaštelanskog zaljeva je s gledišta istraživanja dinamike vodenih masa jedinstveno područje. Zemljopisni položaj, brza urbanizacija i industrijalizacija obalnog područja su učinili potrebitim istraživanja sustava morskih struja jer one presudno utječu na transport zagađivača u širem području zaljeva. S ekološkog gledišta posebno su ugroženi istočni i plići dijelovi zaljeva zbog velikog opterećenja otpadnih voda. Zbog toga su u razdoblju od 40 godina u više navrata mjerene morske struje na osnovu kojih je analizirano strujno polje unutar čitavog Kaštelanskog zaljeva te posebno strujno polje u široj okolici planiranog zahvata (Sl. 3.3.1.1.).

♦

1953/54 5,6,7 1984x 1972/73 ♦ 1986+ 1975/76 7,8,9 1989 1,2 1980 8 1990 3,4 1982 o 1994

Površinska temperatura mora

Postaja Split - rt Marjana

Dan

Tem

pera

tura

4

8

12

16

20

24

28

32

0 30 60 90 120 150 180 210 240 270 300 330 360

Povrsinski salinitet

postaja Split - rt Marjana

Mjesec

Sal

inite

t (ps

u)

32

33

34

35

36

37

38

39

0 2 4 6 8 10 12 14

Slika 3.3.3. Srednji godišnjih hod (f unkcija s 2 harmonika) temperature (oC) mora. za razdoblje 1961-1980.godine u Splitu- rt-Marjan.

Slika 3.3.4. Srednje mjesečne v rijednosti pov ršinskog saliniteta prikazane polinomom reda n=5. Razdoblje mjerenja 1961-1980.godine, postaja Split rt Marjana

Slika 3.3.1.1. Pregled postaja u Kaštelanskom zaljev u u kojima su mjerene struje u razdoblju 1953.-1994.godine.


Osobine strujnog polja Kaštelanskog zaljeva

Veličina Kaštelanskog zaljeva (površina 61 km2), njegov oblik te raspored dubine (prosječna dubina je 23 m) uvjetuju osobite hidrodinamičke uvjete. Raspored dubina koje se povećavaju prema ulazu u Splitski kanal (širine oko 2 km) omogućavaju izmjenu vode u svim slojevima vodenog stupca dok je izmjena vode zanemariva kroz prolaz prema Trogirskom zaljevu zbog njegove male dimenzije. U istočnom dijelu zaljeva je ušće rijeke Jadro sa prosječnim dotokom vode 8 m3/s koji uzrokuje izlazno strujanje iz zaljeva u tankom površinskom sloju. Osobine strujnog polja su u području Kaštelanskog zaljeva promjenjive i zavise prvenstveno od meteoroloških uvjeta (posebice od jakosti i smjera vjetra), dotoka slatke vode izravno sa kopna ili od aktivnosti podmorskih izvora (vrulje) i evaporacije, te advekcije i smjera strujanja izvan zaljeva u odnosu na položaj njegovog ulaza (Zore-Armanda,1980). Kako se ovi generirajući činitelji koji izravno utječu na strujanje različiti u pojedinim godišnjim razdobljima tako su i strujanja različita (Sl.3.3.1.2.).

U proljeće su činitelji koji utječu na strujanje najmanje jakosti i strujanje je najsporije. U jesen je uz najveću jakost vanjskih činitelja (vjetar, dotok slatke vode, advekcija) i strujanje najbrže, ali su pri tom smjerovi strujanja najviše raspršeni. U tom razdoblju je i vertikalno miješanje vodenih masa i najveće. Zimi i ljeti se razvija zatvorena vertikalna cirkulacija na način da zimi voda pretežito ulazi u zaljev u površinskom sloju uz njeno spuštanje i izlaženje iz zaljeva u pridnenom sloju. Ljeti je situacija obrnuta jer voda pretežito izlazi u površinskom i ulazi u pridnenom sloju uz pojavu karakterističnog fenomena „upweling-a“. Ulazna i izlazna komponenta struja u površinskom sloju se u proljetnom i jesenskom razdoblju bitno ne razlikuju. U ljetnom razdoblju izlazna komponenta je za oko 10 cm/s veća od ulazne i kreće se od 11 do 18 cm/s, dok je u zimskom razdoblju obrnuta situacija, tj. ulazna komponenta struje je veća od izlazne za oko 10 cm/s i kreće se od 12 do 22 cm/s. Ovo potvrđuje ranije pretpostavke o izravnom utjecaju vanjskih generirajućih činitelja na strujanje u zaljevu. Ove pretpostavke o jačem strujanju u površinskom i nešto slabijem u srednjem i pridnenom sloju su potvrdila i kasnija mjerenja struja izvršena u razdoblju 1982. - 1990. godine.

Međutim, cirkulacija vodenih masa unutar Kaštelanskog zaljeva odvija se u najvećoj mjeri pod utjecajem vjetrova pri čemu u osnovi prevladavaju dvije vrste strujanja: ciklonalno i anticikonalno. Pri tome vjetar kao prevladavajući činitelj uzrokuje određeni tip strujanja u površinskom sloju što uzrokuje pojavu kompenzacijskog strujanja u pridnenom sloju. Vjetar jugo, koji puše iz jugoistočnog smjera uzrokuje pojavu anticiklonalne cirkulacije što je povezano s izrazitom pojavom ulaska vode u površinskom sloju u zaljev. Tada dolazi do spuštanja vode u donje slojeve, što uzrokuje pridneno kompenzacijsko strujanje. Vjetar bura, koji puše iz sjeveroistočnog smjera uzrokuje pojavu ciklonalne cirkulacije pri čemu se javlja izrazita pojava izlaska vode iz zaljeva s pojavom izdizanja hladnije vode u površinski sloj. Osim ova dva dominantna vjetra u ljetnom razdoblju prevladava sjeverozapadni vjetar maestral (lokalno puše iz jugozapadnog smjera) kao posljedica dnevno-noćne cirkulacije zraka. Kako maestral traje relativno kratko (najviše do 12 sati) njegov je utjecaj na ukupno strujanje, a prema tome i na izmjenu vode zaljeva s okolnim morem slabiji nego u situacijama s jugom i burom. Ove rezultate potvrđuju i spektralne analize dužih nizova strujomjernih podataka izmjerenih u Kaštelanskom zaljevu u razdoblju 1982. -1990. godine pri čemu je pokazan veliki utjecaj sinoptičkih atmosferskih poremećaja u razdobljima od nekoliko dana. Plimne i druge visokofrekventne oscilacije imaju znatno manje amplitude od onih induciranih


sinoptičkim poremećajima. Analiza vremenskih nizova struja za puhanja vjetrova s brzinom većom od 5 m/s i odgovarajućih vremenskih nizova vjetra s meteorološke postaje Split-Marjan pokazala je da su struje u vratima zaljeva polarizirane u smjeru istok-zapad sa strujom niz vjetar u površinskom sloju i kompenzacijskim strujanjem u većim dubinama. Na dubinama između 20 i 30 metara struje mijenjaju smjer i prelaze u kompenzacijske struje. Znatnija odstupanja od ove situacije javljaju se uz obale Marjana i Čiova. Za vrijeme puhanja juga u vratima zaljeva se u površinskom sloju formira ulazno strujanje, a za bure izlazno uz obrnuti sustav strujanja na većim dubinama. Srednji iznosi struja u površinskom i pridnenom sloju za puhanja juga od 10 m/s su reda veličine 10 cm/s (Sl. 3.3.1.3.).

Slika 3.3.1.2. Tipična cirkulacija vodenih masa u Kaštelanskom zaljev u tijekom zime,proljeća, ljeta i jeseni u različitim meteorološkim uv jetima.


Za vrijeme puhanja bure iste brzine strujanje je znatno slabije. Do razlika u

srednjim iznosima struja u vratima zaljeva za juga i bure dolazi zbog različitog karaktera tih dvaju vjetrova. Jugo puše duž cijelog Jadrana s dugim privjetrištem i inducira velike transporte vode koji onda utječu i na strujanje u vratima Kaštelanskog zaljeva. Bura puše s obale sa značajnom horizontalnom varijabilnošću koja je posljedica kompleksne orografije. Efekti orografije vidljivi su i na području Splita pa meteorološka postaja Split-Marjan, s koje su dobiveni podaci o vjetru, vjerojatno nije reprezentativna za područje cijelog zaljeva. Na postajama u središtu zaljeva struje su zakrenute nadesno od vjetra, a kako idemo u veće dubine strujanje još više zakreće nadesno pod utjecajem Coriolisove sile. Srednji iznosi struja u središtu zaljeva za puhanja juga gotovo su dvostruko manji od onih u vratima zaljeva, što govori o važnosti utjecaja vjetrom induciranih transporta iz okolnog Splitsko-Bračkog kanala na struje u vratima zaljeva (Sl. 3.3.1.4.). Testiranje Ekmanove ravnoteže na postajama u središtu zaljeva pokazala su da se strujanje u smjeru istok-zapad može dobro opisati uvažavanjem Coriolisove sile i površinske napetosti vjetra. Dvoslojni model strujanja u vratima zaljeva govori o važnosti utjecaja sile gradijenta tlaka i vertikalnog turbulentnog transporta impulsa.

0m

10m

20m

Slika 3.3.1.3. Trajektorije čestica pokrenutih pod utjecajem vjetrova bure (a) i juga (b) jakosti 10 cm/s s različitih početnih položaja u Kaštelanskom zaljev u na dubinama 0, 10 i 20 m. Kružići označav aju početne položaje, a križići tijek v remena u satima (Prema Orlić i dr, 1998).

a) b)


Mjerenja struja koja su izvršena na ulazu zaljeva u razdoblju rujan-studeni

1982. godine pokazuju da vertikalna stratifikacija (dvoslojna struktura) vodenih masa bitno ne utječe na vertikalnu raspodjelu vektora strujnog polja, a izravno utječe na vertikalnu raspodjelu kinetičke energije primljene od vjetra. Naime, u situaciji s termoklinom, odnosno piknoklinom, kinetička energija ima najveću vrijednost u sloju neposredno uz piknoklinu (Sl. 3.3.1.5.), dok u razdoblju potpune vertikalne izmješanosti vodenih masa energija ima najveću vrijednost u površinskom i pridnenom sloju. S druge strane vertikalni raspored istočne komponente struje u funkciji vremena pokazuje da ona ne ovisi o vertikalnoj stratifikaciji vodenih masa, već prvenstveno o brzini i smjeru vjetra (Sl. 3.3.1.6.). Mjerenja struja izvršena u zimskom razdoblju 1994. godine u plitkom i zatvorenom području istočnog dijela Kaštelanskog zaljeva (Vranjičkom bazenu) su pokazala da su struje za 1/3 manjih iznosa i znatno nestabilnije u odnosu na struje u središnjem dijelu bazena. Pri tome su srednji iznosi brzina struja bili veći u

A) B)

t(dani)

Slika 3.3.1.4. Prostorna razdioba srednjih vektora struja (a-površinski, a-pridneni sloj) dobivena iz mjerenja u razdoblju od 1982. do 1990. godine za puhanja juga (A) i bure (B) s brzinom većom od 10 m/s. Uz v ektore struja označena je dubina strujomjera.

Slika 3.3.1.5. Ukupna kinetička energija strujanja kao f unkcija dubine i v remena u razdoblju rujan-studeni 1982. godine.

d (m)

t(dani


pridnenom (5 cm/s) nego u površinskom (2.5 cm/s) sloju ali uz dvostruko manju stabilnost strujanja (20% u odnosu na 40% u površinskom sloju). Za vrijeme puhanja bure voda u površinskom sloju izlazi iz bazena, dok se u pridnenom sloju javlja kompenzacijsko strujanje suprotnog smijera. Ovi rezultati su potvrđeni i numeričkim modelima. Karakteristike strujnog polja u širem području planiranog nautičkog centra S obzirom da se područje predviđenog zahvata nalazi u sjeverno-istočnom dijelu središnjeg dijela zaljeva na čijem se širem području nalaze naselja i industrijski objekti bilo je potrebno analizirati strujno polje u ovom dijelu zaljeva jer brzina i smjer širenja eventualno dospjelih onečišćenja u more izravno ovisi o njemu. Na žalost do danas ne postoje dostatna mjerenja struja u ovom dijelu zaljeva na osnovu kojih bi se moglo definitivno zaključiti na oblik i jačinu strujnog polja u različitim godišnjim razdobljima i meteorološkim uvjetima. Ipak se na osnovu analize strujnog polja cijelog Kaštelanskog zaljeva i mjerenja automatskih strujomjerima 1986. godine u neposrednoj blizini planiranog nautičkog centra, te rezultata dinamičkog hidrodinamičkih modela uz određenu ogradu zbog kratkoće trajanja mjerenja (4 dana u kasnom ljetnom i 11 dana u kasnom jesenskom razdoblju) se može pretpostaviti vjerojatna slika strujnog polja u širem prostoru područja na kojemu je planirana izgradnja nautičkog centra u homogenim i stratificiranim uvjetima, odnosno u zimskom i ljetnom razdoblju. Mjerenja struja su izvršena na udaljenosti oko 500 m jugoistočno od obale planiranog nautičkog centra tijekom 1986. godine. U ljetnom razdoblju mjerenja su obavljena od 19. do 23. rujna 1986. godine na dubini od 8 i 25 metara sa usidrenim automatskim strujomjerima „RCM4-Aanderaa“ koji su registrirali brzinu i smjer struje svakih 10 minuta. U zimskom razdoblju mjerenja struja su obavljena u razdoblju od 12. do 23. prosinca 1986. godine na dubini od 25 m. Mjerenja su izvršena u ljetnom razdoblju s ciljem da se dobiju značajke strujnog polja u uvjetima vertikalne stratifikacije tj. kada postoji termoklina, a u zimskom razdoblju u uvjetima kad je vodeni stupac vertikalno izmiješan. Budući da su prethodna istraživanja pokazala da je vjetar najznačajniji uzročnik jakih struja u Kaštelanskom zaljevu uz strujanja u ljetnom razdoblju u kojem je utjecaj planiranog nautičkog centra na morsku okoliš i najveća također je analiziran i utjecaj vjetra na strujanje. Zbirni rezultati istraživanja su prikazani na Slikama 3.3.1.7., 3.3.1.8., 3.3.1.9. i Tablicama 3.3.1.1., 3.3.1.2., 3.3.1.3.

t(dani)

d (m)

Slika 3.3.1.6. Istočna komponenta brzine struje kao f unkcija dubine i v remena u razdoblju rujan-studeni 1982. Paralelnim linijama označeno je područje pozitiv nih brzina istočne komponente. Na vremenskoj skali su posebno označeni interv ali s jugom.


Tablica 3.3.1.1. Srednji smjer, skalarna i vektorska brzina, najveća izmjere brzina Vmax faktor stabilnosti Fs i kinetička energija (fluktuacije-Ef, srednjeg strujanja-Es)

Kinetička energija

(J/m3)*0.1 Razdoblje mjerenja

Dubina (m)

Smjer (0mag)

Vektorska brzina (cm/s)

Skalarna brzina (cm/s)

Vmax (cm/s)

Faktor stabilnosti

(%) Ef Es 8 95.5 3.0 6.8 24.9 44.0 39.6 44.0 19-23.

IX. 1986 25 273.3 1.8 5.8 16.6 31.0 23.3 25.0 12–23.

XII.1986. 25 94.3 1.7 3.4 25.2 50.0 8.6 33.8

Tablica 3.3.1.2. Srednji iznosi brzina struja (cm/s) u sektorima po 450

Razdoblje mjerenja Dubina (m) N NE E SE S SW W NW

8 3.2 7.5 12.7 5.8 4.2 4.0 4.5 2.7 19-23. IX. 1986 25 3.5 4.0 6.2 2.7 1.9 3.1 7.2 2.0 12–23.

XII. 1986. 25 2.9 2.5 3.8 2.9 1.7 2.3 5.9 5.2

02468

101214

NE

E

S E

S

SW

W

NW

IX. 1986 . 8m

IX.1986. 25m

XII 1986 . 25m

02468

101214

NE

E

S E

S

SW

W

NW

IX. 1986 . 8m

IX.1986. 25m

XII 1986 . 25m

0

10

20

30

40

50

NE

E

SESW

W

NW

IX. 1986. 8m

IX.1986. 25mXII 1986. 25m

0

10

20

30

40

50

NE

E

SESW

W

NW

IX. 1986. 8m

IX.1986. 25mXII 1986. 25m

Slika 3.3.1.7. Srednje skalarne brzine struja (cm/s) u stratificiranim i homogenim uv jetima u moru.

Slika 3.3.1.8. Srednje učestalosti pojav ljiv anja smjerova struja (%) u smjerovima po 45 stupnjeva u stratif iciranim i homogenim uvjetima.

02468

10121416

19.09 20.09 21.09 22.09 23.09

Nadnevak

Brz

ina

(cm

/s)

8m25m

02468

10121416

19.09 20.09 21.09 22.09 23.09

Nadnevak

Brz

ina

(cm

/s)

8m25m

04590

135180225270315360

19.09 20.09 21.09 22.09 23.09

Nadnevak

Smje

r (o

) 8m25m

04590

135180225270315360

19.09 20.09 21.09 22.09 23.09

Nadnevak

Smje

r (o

) 8m25m

a) b

Slika 3.3.1.9. Srednji dnev ni smjerovi struja (a) i skalarnih brzima (b) u ljetnom razdoblju mjerenja


Tablica 3.3.1.3. Srednja učestalost pojavljivanja smjerova struja (%) u sektorima po 450

Razdoblje mjerenja Dubina (m) N NE E SE S SW W NW

8 10 7 28 13 4 6 23 10 19-23. IX. 1986 25 2 8 24 3 3 7 48 4 12–23.

XII. 1986. 25 4 14 43 21 4 4 6 5

Rezultati mjerenja pokazuju da su strujanja na mjernoj postaji bila vrlo slaba osim u situacijama s jakim vjetrom. Srednja brzina strujanja u ljetnom razdoblju na površini je iznosila oko 6 cm/s, a na dubini od 25 m oko 3 cm/s . U zimskom razdoblju na dubini od 25 metara bio je praktično isti iznos srednje skalarne brzine kao i ljeti. Analiza čestine smjerova brzina su pokazale da su najvjerojatniji istočni i zapadni smjerovi tj. da se strujanje u najvećem dijelu odvijalo usporedno s obalom. Ti smjerovi koji su usporedni sa obalom u svim podacima mjerenja struja prisutni su sa učestalošću od preko 70% što je i očekivano s obzirom na položaj postaje u odnosu na obalu. Smjerovi struja u situacijama sa slabim vjetrom su bili promjenjivi i ove promjene su bile vezane za plimne oscilacije. Brzine struja u situacijama bez vjetra su iznosile svega oko 2cm/s i bile su na granici osjetljivosti instrumenata.

U situacijama sa vjetrom tijekom ljetnog razdoblja se javljao dvoslojni model strujanja u smjeru paralelnom sa obalom. U površinskom sloju se pod utjecajem bure javljalo strujanje u smjeru istoka, a na dubini od 25 m u smjeru zapada (kompenzacijsko strujanje). U zimskom razdoblju na dubini od 25m je prevladavao istočni smjer strujanja sa učestalošću od preko 70%. Može se dakle zaključiti da vjetar u području izvršenih mjerenja inducira pojačano strujanje paralelno s obalom, koje je pod utjeca

Documents

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT- IZGRADNJA POMORSKIH I KOPNENIH OBJEKATA … · 2015. 6. 1. · naruČitelj: marine kaŠtela objekt: nautiČko-turisti Čko-sportski centar