Upload
phamnhu
View
257
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
1
TIPOVI KOPNENIH VODA1.TEKUĆE VODEJasmina Krpo-Ćetković
2
Kopnene vode mogu se klasifikovati na više načina.
Na primer, klasifikacija prema:
Brzini toka:
Veličini:
Veličini:
Statusu nutrijenata:
Pogledajte sledeće primere…
tekuće stajaće
oligotrofna mezotrofna eutrofna
potok planinska reka nizijska reka velika nizijska reka
lokva efemerna bara bara jezero veliko jezero
Klasifikacija
3
Klasifikacija prema toku i veličini
Velike stajaće vode –jezera i močvare
Velike tekuće vode -reke
Male stajaće vode –bare i lokve
Male tekuće vode –potoci i izvorišne vode
Klasifikacija
4
Klasifikacija prema statusu nutrijenata
MezotrofneIzmeđu dva tipa
EutrofneBogate
nutrijentima što izaziva intenzivan
rast algi.
OligotrofneManjak biljnih nutrijenata i
postojanje velikekoličine rastvorenog
kiseonika u celoj vodenoj masi.
Povećanje nivoa rastvorenih nutrijenata
Povećanje produktivnosti
Povećanje rastvorenog kiseonika
Klasifikacija
5
KOPNENE VODE
TEKUĆE
LOTIČKE
lotus (lat.) = spran*
STAJAĆE
LENTIČKE
lentus (lat.) = spor
IZVORI, POTOCI (< 5 M), REKE JEZERA, BARE, MOČVARE
*od lautus -particip prošli od lavere = prati
6
DeoDeo I I -- TekuTekuććee vodevode
Postoji čitav niz različitih tipova tekućih voda, često u okviru istog vodotoka:
• Reke – počinju kao izvorišne vode – transfomišu se u brzotekuće reke – završavaju kao sporotekuće nizijske reke
• Potoci – manje tekuće vode (do 5 m širine)• Izvori• Veštački kanali
Gledajući ove slajdove, govorićemo o temperaturi, kiseoniku, suspendovanim česticama, sezonskim varijacijama i trofičkom statusu, i o tome kako oni utiču na stanovnike vodotoka.
Pratimo sada nastanak i razvijanje reke…
Tekuće vode
7
Tekuće vode predstavljaju tip kopnenih voda kod kojih se
celokupna vodena masa kreće od izvora ka ušću usled razlike u nadmorskoj visini ovih tačaka odnosno pod uticajem zemljine teže
8
9
10
11
Tipovi slivnog područja
dendritičnopravougaono
radijalno rešetkasto
pukotine
greda depresija
12
Lotička (tekuća) sredina se od lentičke (stajaće) sredine razlikuje u sledećim
osnovnim karakteristikama:
1.Dubina – po pravilu dubina je mala u poređenju sa jezerima
2.Širina bazena – izuzev rečnih korita koja se ponekad nazivaju rečnim jezerima, voda tekućica teče kroz relativno usko korito
13
3.Tok – celokupna količina vode u rekama teče u jednom pravcu
4.Gradijent od izvora do ušća – svi faktori sredine: fizički, hemijski i biološki postepeno se menjaju u jednom pravcu, po dužini rečnog korita, dok su u jezerima promene uslovljene povećanjem dubine
14
5.Širenje korita sa starošću
– rečni sistemi povećavaju dužinu, širinu i dubinu sa povećanjem starosti,
Amazonnasuprot redukcionim procesima (u toku zarašćivanja i zatrpavanja) koji su karakteristični za sve stajaće vode.
15
6.Stalno pokretanje materijala
– sav erodirani materijal ili trenutno suspendovan, odnosno rastvoren, na ma kom mestu duž toka reke transportuje se nizvodno bez mogućnosti vraćanja.
U jezerima takav materijal ostaje u samom bazenu.
16
7.Odsustvo duže stagnacije
– stalni protok praćen mešanjem vode onemogućava formiranje letnje stagnacije u rekama.
Samo u slučajevima velikog pada vodostaja, kada se duboki virovi pretvaraju u izolovane bare, može se javiti stratifikacija vode.
17
8.Uticaj fizičkih faktora
– fizičke osobine vode često su značajnije za naselje tekućica nego stajaćih voda (vodostaj, brzina toka, temperatura).
18
9.Hranljivi materijal– većina reka proizvodi malo ili nimalo hranljivih
materija, i u većoj je zavisnosti od njihovog priticanja sa okolnog terena nego što je to slučaj sa jezerima.
19
Depresija po kojoj se kreće rečna voda naziva se KORITO. Korita su nastala tektonskim poremećajima, naročito nabiranjem planina ali i pri svakoj promeni površinskog reljefa.
Razlikuje se PLAVNO KORITO, koje se puni vodom za vreme visokog vodostaja, i GLAVNO KORITO, po kome reka teče u periodu niskih voda. Osušeno plavno korito posle povlačenja visokih voda leži iznad vodenog ogledala reke obrazujući PLAVNU TERASU
20
Plavna terasa Potoci – pritoke
Nanosi mulja i gline
Nekadašnja korita sa peskom i šljunkomKorito
PribrežjePribrežje
21
22
23
POPREČNI PRESEK:
• litoralna oblast ili ripal• medijal• matica (deo sa najvećom brzinom rečnog toka)
UZDUŽNI PROFIL:
• gornji tok• srednji tok• donji tok
Tekuće vode
24
riparijalna zona
hiporeični tok
25
U hidrološkom pogledu, tekućice su korita kroz koja se transportuje površinsko oticanje.
U stvari, samo 1/3 ukupnih površinskih taloga koji padnu na zemlju teče u vidu raznih tekućica, pošto jedan deo ispari a jedan deo apsorbuje tlo.
26
Pored atmosferskih padavina (kiša, sneg), tekućice se napajaju i podzemnom vodomi lednicima. Najćešće dobijaju vodu na više načina.
27
U prolećno-letnjem periodu vodostaj reka obično se povećava na račun površinskih voda (kiše i snega).
Zimi, kada su reke pod ledom, osnovni izvor njihovog vodosnabdevanja predstavljaju podzemne vode.
Podzemne vode napajaju reke i leti, u slučajevima kada teku kroz aridnu oblast ili ako nastupi duga suša, s obzirom da tada izostaje površinsko oticanje.
28
• Poreklo tekućica vezano je za izvore, za izbijanje podzemne vode na površinu zemlje, a ponekad i za jezera.
• U zavisnosti od nagiba i oblika terena izvori dalje otiču na razne načine: limnokren – najpre se stvara jezero, helokren – prvo se obrazuje bara, a samo kod reokrena voda neposredno otiče odmah po izbijanju iz zemlje.
• Između ovih tipova izvora postoje velike razlike u toplotnom budžetu i naselju živog sveta.
Tekuće vode
29
Manje porozna stenaOvi gusti slojevi sprečavaju vodu da dospe do površine
Matična stenaNepropusni sloj koji sprečava vodu da procuri u dublje slojeve
Pukotina u manje poroznoj steniKroz ovakve pukotine voda pod pritiskom probija iz izdani do površine kroz slojeve stene
Porozna stenaSloj kroz koji voda prodire i formira izdan. Izvor se formira tamo gde se javljaju pukotine u manje poroznoj steni
Limnokreni izvorTip izvora kod koga se formira jezero (ili bara, u tom slučaju je helokren) iz koga voda ističe u rečno korito
30
Limnokreni izvor
A – izdan
I – nepropusni sloj
S - izvor
31
Manje porozna stenaOvi gusti slojevi sprečavaju vodu da dospe do površine
Matična stenaNepropusni sloj koji sprečava vodu da procuri u dublje slojeve
Pukotina u manje poroznoj steniKroz ovakve pukotine voda pod pritiskom probija iz izdani do površine kroz slojeve stene
Porozna stenaSloj kroz koji voda prodire i formira izdan. Izvor se formira tamo gde se javljaju pukotine u manje poroznoj steni
Reokreni izvorTip izvora kod koga voda direktno ističe u rečno korito
32
Reokreni izvor
A – izdan
I – nepropusni sloj
S - izvor
33
Ne nastaju sve reke prilivom sa velikih nadmorskih visina, jer podzemne vode mogu izbijati na površinu i samo usled kombinacije gradijenta i geološke podloge.
To su izdani i u nizijskim područjima predstavljaju glavni izvor mnogih reka.
Tekuće vode
34
Zbog prirode svog izvora, voda je tvrda, eutrofna, bistra i ima konstantnu temperaturu
Krečnjački potoci mogu nastati na nižim nadmorskim visinama iz podzemnih izdana tamo gde voda prolazi kroz porozni krečnjak. Da bi voda prošla kroz stenu
nekad je potrebno i više vekova.
Uočiti: znatan rast makrofita(Ranunculus peltatus)
Tekuće vode
35
Reke i potoci su ekosistemi
36
Zajednica organizama + abiotičko okruženje
(biocenoza + biotop)
37
FIZIČKI FAKTORI
• vodostaj
• vodeni tok (0,1 do 9 m/s)
• protok vode
• laminarna i turbulentna strujanja
• priroda rečnog dna
Tekuće vode
38
VODOSTAJ (visina vodenog stuba / dubina)
U vezi sa sezonskim promenama u količini vodenih taloga, vodostaj tekućica pokazuje znatna kolebanjau toku godine – VISOKE vode i NISKE vode.
Najveći je u periodu visokih voda.
Reke koje vodom snabdevaju KIŠE, maksimalni vodostaj postižu u PROLEĆE.
Kod reka koje se snabdevaju SNEŽNOM VODOM, visoke vode nastupaju POČETKOM LETA.
Reke koje napajaju LEDNICI najviši vodostaj imaju u LETO.
39
Stabilnost nije obezbeđena čak ni u velikim sistemima. U nekim oblastimaAmazona, uobičajene su godišnje varijacije vodostaja reke od 10m.
Dubina vode kod mesta Tefé, Brazil
0
2
4
6
8
10
12
14
16
N D J F M A M J J A S O N D J F M A M J J A S O N D J F M A M J J A S O
Meseci 1992-95
Dubi
na (m
)
Tekuće vode
40Basen Amazona, Brazil
Godišnji nivo –visoke vode
Tekuće vode
41
Isto drvo nekoliko meseci kasnije
Linija visoke vode vidljiva na stablu
Tekuće vode Basen Amazona, Brazil
42
VODENI TOK
Vodeni tok, koji predstavlja jednu od glavnih razlika između lotičke i lentičke sredine, osnovni je ekološki faktor u tekućim vodama, i utiče i na druge važne faktore sredine.
VODENI TOK PREDSTAVLJA JAČE ILI SLABIJE KRETANJE VODENE MASE PO NAGIBU TERENA
Brzina vodenog toka meri se u m/s
43
44
VODENI TOK
Brzina proticanja zavisi od mnogih faktora, a najviše od razlike u nadmorskoj visini određenog dela rečnog toka: što je pad rečnog korita na tom delu veći, to je i brzina proticanja vode veća.
U vezi s tim, rečni sistemi ravnica imaju spor i ravnomeran tok, dok su u planinama tekućice brze i turbulentne.
Amplituda brzine kretanja vode u tekućicama varira od 0,1 do 9 m/s.
45
Reka ne teče istom brzinom kroz ceo poprečni profil korita.
Brzina se smanjuje ka dnu i obalamareka, zbog efekta trenja, a maksimalna vrednost se obično nalazi na prvoj trećinidubine rečnog korita.
U slučaju ledenog pokrivača, reka najbrže teče na polovini svoje dubine.
46
47
Brzina proticanja vode postepeno se smanjuje i idući od izvora ka ušću reke, što je posledica smanjenja nagiba terena po uzdužnom profilu tekućice.
Na smanjenje brzine takođe utiče visina vodostaja i širina rečnog korita, pošto se nizvodno povećavaju dubina i širina svake tekućice.
48
PROTOK VODE
Protok vode označava celokupnu količinu vode koja u jedinici vremena prođe kroz određeni poprečni profil korita (m³/s).
Veličina protoka odnosno količine vode zavisi od brzine toka, veličine rečnog korita i visine vodostaja.
49
PROTOK (m3/s) = (ŠIRINA x DUBINA) x BRZINA TOKA
50
Protok = (10 x 9) x 2
180 m3/s
Protok = (10 x 3) x 1
30 m3/s
51
LAMINARNA I TURBULENTNA STRUJANJA
Voda se laminarno kreće samo pri vrlo maloj brzini i u vrlo uskom koritu.
Zbog toga je u tekućicama vodeno kretanje uvek turbulentno, a samo ponegde se javljaju i laminarne struje:
- u međuprostorima supstrata- u sloju vode neposredno iznad čvrste podloge
(npr. kamen)- između biljaka
52
53
U kontaktnom području sa čvrstim rečnim dnom od kamenja i šljunka dolazi do trenja vode i supstrata, usled čega nastaje vrtloženje.
Na mestima ispod vrtloga voda ne teče i stvara se granični sloj u kome jako opada brzina vode. U ovoj “mrtvoj vodi” većina stanovnika tekućica nalazi zaštitu od strujanja.
54
55
Debljina ove važne biološke zone zavisi od rapavosti rečnog dna: ukoliko supstrat čine finije čestice utoliko je sloj “mrtve vode”tanji. Zavisi i od brzine vode i smanjuje se sa povećanjem brzine.
U planinskim tekućicama on iznosi nekoliko mm, a kako visina organizama koji žive na kamenu dostiže nekoliko mm to se oni više pripijaju za podlogu ukoliko je brzina proticanja veća.
Na taj način dospevaju u tanak granični sloj koji im služi kao zaštita od vodenih strujanja.
56
granična zona nestabilan tok
Brzina je jednaka nuli na površini (trenje)
površina objekta
brzina brzinaslobodan tok
57
PRIRODA REČNOG DNA
Već je rečeno da rečna korita predstavljaju depresije koje su nastale na razne načine. Saglasno kinetičkoj energiji tekuće vode, reke vrše geološku eroziju i neprestano dube svoje korito.
U definitivnom obrazovanju rečnog korita učestvuju dva procesa: mehanička erozija, koja se zasniva na ABRAZIJI dna i obala, i KOROZIJA, pri kojoj se hemijski rastvarajurastvorljive materije rečnog korita.
EROZIJA
ABRAZIJA KOROZIJA
(mehanička) (hemijska)
58
PRIRODA REČNOG DNA
Stepen erozije rečnog korita zavisi od prirode geološke podloge, količine vode i brzine proticanja vode.
Na mekšoj podlozi reka mnogo brže dubi svoje korito nego na tvrdom materijalu.
Erodirani materijal se zatim iz gornjeg toka transportuje niže, i to grubo kamenje po dnu korita kao vučeni nanos, dok finije čestice voda prenosi kao suspendovani materijal (lebdeći nanos ili SESTON).
59
lebdeći nanos ili seston (suspended load)
vučeni nanos (bed load) – grubo kamenje
60
Količina materijala koju reka nosi je ogromna…Erozija
Tekuće vode Grand Canyon, Arizona, SAD
61
Krečnjačke predele lako erodiratekuća voda
ErozijaErozija
Tekuće vode
62
U zavisnosti od transportne snage vode (odgovara 1/6 vrednosti brzine vode), reke prvo taložekrupniji materijal, a suspendovane čestice kao lakše prenose nizvodno i intenzivno ih deponuju u donji tok.
Otuda od veličine erodiranog materijala, transportne moći, odnosno brzine proticaja i sedimentacije tog materijala dužinom rečnog korita zavisi i priroda rečnog dna idući od izvora ka ušću.
63
64
U gornjem toku nalazi se kameno dno, pošto brzi tok ispira i odnosi sav mekši materijal ostavljajući matičnu stenu.
Niže se taloži šljunak zbog smanjene transportne moći, a sa daljim smanjenjem brzine proticaja postepeno se sedimentišu čestice koje odolevaju transportnoj moći reke, i to prvo peskovite, a pri manjim brzinama i muljevitečestice.
65stena
kamen
šljunakpesak
mulj
66
Korito reke
nalik barskomfini mulj< 0.12
delimično zamuljeno
pesak> 0.20
nezamuljenositniji šljunak> 0.60
bujičnostena> 1.21
zamuljenokrupniji mulj> 0.12
delimično zamuljenošljunak> 0.30
bujičnokrupan šljunak> 0.91
StaništePodlogaBrzina tokam s-1
Priroda korita reke u velikoj merizavisi od brzine toka
Tekuće vode
67
Zbog stalnog prisustva produkata erozije u rečnoj vodi, pri čemu se čestice peska, gline i detritusa nalaze u suspendovanom stanju, rečna voda se odlikuje povećanom mutnoćom.
U planinskim tekućicama i drugim rekama sa kamenitim dnom mutnoća je minimalna, dok je u ravničarskim rekama veoma velika.
68
U jako mutnim rekama može da se nađe 9-12 kg suspendovanog nanosa u 1 m3 vode.
Mutnoća je u nekim tekućicama stalna pojava, dok se u drugim javlja povremeno, samo u periodu obilnijih padavina.
To je pre svega posledica povećanog prisustva mineralnih čestica, pošto planktonski organizmi, zbog slabog razvoja, malo utiču na providnost tekućih voda.
69
• Svetlosni uslovi
• Toplotni budžet
• Kiseonički režim
Tip 1 – Abiotičke tekućice bez bioaktiviteta
Tip 2 – Nezagađene oligotrofne i eutrofne tekućice
Tip 3 – Slabo zagađene tekućice
Tip 4 – Jako zagađene tekućice
• Režim CO2
• Količina rastvorenih soli
Tekuće vode
70
SVETLOSNI USLOVI
Svetlosni uslovi u tekućicama zavise od insolacije, ali su u odnosu na stajaće vodesmanjeni zbog količine suspendovanih čestica usled erozije i refleksije svetlostikoje nešto veća u tekućicama zbog neravne površine tekuće vode.
Svetlost dopire do dna kada je providnost dovoljno velika, ali se brzo smanjuje u prisustvu suspendovanog materijala.
71
72
Planinske tekućice koje protiču kroz nerastvorljive stene providne su do dna, a u velikim ravničarskim rekama svetlost može da se apsorbuje već na nekoliko desetina milimetara zbog prisustva lebdećeg nanosa, tj. prodiranje svetlosti znatno je smanjeno zbog povećane mutnoće vode.
Zato se providnost izrazito menja pri prelasku iz perioda visokih voda ka malim vodama.
73
TOPLOTNI BUDŽET
Toplotni budžet tekućih voda, kao i jezera, zavisi od
energije sunčevog zračenja
odavanja toplote
isparavanja
razmene toplote sa podlogom i vazduhom.
Razmena sa vazduhom ima izuzetno važnu ulogu i zbog toga tekućice u zavisnosti od količine i brzine vode pokazuju veću ili manju dnevnu amplitudukolebanja vode.
74
TOPLOTNI BUDŽET
Pošto su zagrevanje i hlađenje procesi koji zahtevaju vreme, oni u rekama i prostorno teku zajedno sa kretanjem vodene mase.
Kroz ovu pojavu vidljivi su i termički odnosi u tekućim vodama, naime, dnevni tok temperature na nekom mestu u reci zavisi od uslova iznad tog dela reke. To važi i za ukupni promet materije.
75
Izvori imaju vrlo malu dnevnu i godišnju amplitudukolebanja temperature; temperatura izvora otprilike odgovara srednjoj godišnjoj temperaturi vazduha mesta na kome se nalazi.
Ispod izvora, srednja dnevna temperatura raste preko leta, kao i kolebanje temperature u toku 24 časa.
Za tekućice je karakteristično da se dnevno i godišnje kolebanje temperature progresivno povećava idući ka ušću, pri čemu su kolebanja veća u ravničarskim rekama.
76
LETO (MAX.)
ZIMA (MIN.)
IZVOR km
t °C
77
Zahvaljujući neprestanom kretanju vode u tekućicama, celokupna vodena masa izložena je mešanju.
Otuda je u njima karakterističan ravnomeran raspored temperaturepo vertikali.
U mnogim slučajevima razlika u temperaturi između površine i dna je beznačajna, što ukazuje na odsustvo termičke stratifikacije.
78
Temperatura vode zavisi od brzine proticaja, dubine, zapremine vode, podloge.
Zimi je većina reka pokrivena ledom koji se zadržava duže ili kreće vreme u zavisnosti od geografskog položaja. Severne reke su zaleđene oko pola godine.
79
KISEONIČKI REŽIM
Priliv kiseonika ima tri izvora:- iz podzemnih voda i površinskog oticanja,- putem fotosinteze i- direktno iz atmosfere,
čime se nadoknađuje utrošak kiseonika u procesima oksidacije.
Primanje kiseonika iz vazduha preko površine vode naročito je intenzivno ako postoji veliki deficit u kiseoniku, npr. noću i u rekama jako zagađenim organskim materijama.
Preko dana odvija se biogena produkcija kiseonika.
80
U malim tekućicama perifiton, mahovine i submerzne fanerogame produkuju kiseonik, a u velikim rekama gotovo isključivo fitoplankton.
Dnevno variranje rastvorenog kiseonika predstavlja posledicu termičkih promena kao i promena u asimilaciji i disimilaciji.
Odmah po sunčevom izlasku, količina kiseonika je u porastu, sa maksimumom u podne, a zatim opada i minimum nastaje pred izlazak sunca.
Količina kiseonika, po pravilu, opada od gornjeg prema donjem toku, za razliku od CO2.
81
82
Vertikalni raspored kiseonika, slično temperaturi, karakteriše se ravnomernošću, što je uslovljeno turbulentnim strujama.
Tekućice su obično bogato snabdevene kiseonikom.
83
Potrošnja kiseonika u tekućicama zavisi od količine organskih materija koje nosi rečni tok ili koje se talože u tišacima, u procesima mineralizacije tih materija.
Ukoliko je organskih ostataka više utoliko će i budžet kiseonika biti više opterećen.
Organske otpadne vode dodatno opterećuju bilans kiseonika tekućih voda.
84
Dok u jezerima vertikalno zoniranje kiseonika može da pruži uvid u veličinu prometa materija, u tekućicama to pokazuju krivulje dnevnog variranja sadržaja kiseonika.
Pod uticajem biogene produkcije kiseonika i disimilacionih procesa u kojima se troši, dobijaju se i različite krivulje dnevnog variranja kiseonika.
85
Tip 1 – Abiotičke tekućice bez bioaktiviteta: dnevna kiseonička kriva zavisi samo odtemperature (isključivo rastvaranje iz vazduha), tj. dnevni tok O2 poklapa se sa dnevnim tokom temperature.
Tip 2 – Nezagađene oligotrofne i eutrofne tekućice: kriva kiseonika određena je aktivnošću fotosinteze. Preko dana sadržaj kiseonika se povećava i javlja se prezasićenost, a u toku noći dolazi do deficita kiseonika zbog disimilacionih procesa (disanja).
Tekuće vode
86
Tip 3 – Slabo zagađene tekućice: u neosvetljenom delu dana javlja se deficit kiseonika, a pri svetlosti se kompenzuje biogenom produkcijom, tj. dnevna produkcija nadoknađuje noćnu potrošnju. Nema prezasićenosti.
Tip 4 – Jako zagađene tekućice: dnevni tok sadržaja kiseonika uslovljen je periodičnim prilivom otpadnih voda. Fotoautotrofni bioaktivitet potpuno izostaje, nasuprot heterotrofnom bioaktivitetu. Stoga se javlja stalni deficit kiseonika.
Tekuće vode
87
REŽIM CO2
Režim CO2 suprotan je režimu kiseonika.
U tekućicama sa dosta vegetacije koncentracija CO2 preko dana je u minimumu, a maksimum se javlja u ranim jutarnjim časovima.
U mirnim zamućenim tekućicama, zbog razlaganja organske materije i slabe fotosinteze, javlja se visok sadržaj ugljen dioksida, uz znatno opadanje koncentracije kiseonika.
Zahvaljujući cirkulaciji vode prilikom proticanja, svi gasovi oslobođeni razlaganjem (CO2, H2S, CH4) brzo se eliminišu iz vode u atmosferu.
88
RASTVORENE SOLI
Količina rastvorenih soli znatno varira, u zavisnosti od regionalnih karakteristika rečnog sliva.
Te količine ne variraju samo između dva različita sliva, već i po uzdužnom gradijentu jedne tekućice.
Reke koje leže u semiaridnim ravnicama bogate su natrijumom, sulfatima i hloridima, a siromašne kalcijumom i bikarbonatima.
One koje prolaze kroz mlade granitne planine sadrže velike količine silicijuma, a celokupni sadržaj soli je nizak.
Tekućice prostranih ravnica vlažne umerene oblasti bogate su sulfatima i karbonatima.
89
Uopšte uzev, količine rastvorenih gasova i hranljivih soli u tekućim vodama i ne
moraju biti naročito velike da bi u potpunosti zadovoljile potrebe živog sveta.
Vodeni tok neprestano donosi nove neiskorišćene količine hranljivih materija,
pa su tekuće vode FIZIOLOŠKI BOGATIJE u rastvorenim gasovima i hranljivim solima od stajaćih, iako u
apsolutnim vrednostima to stvarno nisu.
90
Izvori organske materije
Autohtoni – iz vodeAlohtoni – izvan vode
91
Autohtoni•izvor energije je unutar lotičkog sistemu
•fotosinteza i razgradnja organizamaporeklom iz samog sistema
Alohtoni•izvor energije je izvan lotičkog sistema
•lišće, grančice, voće
•feces i leševi terestričnih organizama
izvor alohotone materije = riparijalna zajednica
92
93
Tipovi organske materije
Čestična(POM particulate organic matter)
• krupna >1 mmCPOM (coarse)drvenasti materijal, lišće
• fina <1 mmFPOM (fine)delovi lišća, fecesbeskičmenjaka...
Rastvorena(DOM dissolved organic matter)
• rastvorljiva organska jedinjenja poreklom iz lišća, korenja, raspadnutih organizama...
• najveći izvor organske materije u tekućicama
94
Gilda Mehanizam ishrane Glavni izvor hrane Primer
Grickači(shredders)
Grickaju trulo biljno tkivo ili dube vaskularne biljke
Krupni komadi raspadnute (ili žive) organske materije kao što je lisna steljaCPOM
Skupljači(collectors –filterers/gatherers)
Filtriraju čestice iz vodenog stuba ili ih skupljaju sa podloge
Fine čestice raspadnute organske materije, kao što su parčići lisne stelje, alge, bakterije i fecesFPOM
Hydropsychidae(Trichoptera)
Oni koji brste/pasu(grazers)Strugači(srapers)
Stružu površinu kamenja i drvenastih delova
Perifiton – obraštaj od algi i mikroflora
Ephemeroptera (neke)
Predatori Love i gutaju plen ili izvlače telesne tečnosti
Životinjsko tkivo Odonata
NekePlecoptera
Funkcionalne trofičke gilde beskičmenjaka
95
fina organska materija
svetlost
makrofite, mahovine
krupna organska
materija >1 mm (CPOM)
rastvorena organska
materija (DOM)
epilitske alge
strugači
predatori
skupljači
grickači
flokulacija (taloženje)
razlagači (gljive)
fina organska materija <1
mm (FPOM)
razlagači (bakterije)
96
Izazovi za grickače (shredders)
•imati nešto za grickanje (lišće, uginule makrofite)
•uhvatiti čestice (CPOM)
•ne biti odnesen vodom
•moći se sakriti od vodene struje i predatora
97
Izazovi za strugače (scrapers)
•biti tamo gde je biofilm (obraštaj)
•imati dovoljno kiseonika
•ne biti odnesen vodom
•razviti strategije protiv predatora
98
Izazovi za skupljače i filtratore (collectors)
•imati nešto za jelo
•da bude dovoljno fine organske materije(FPOM)
•ne biti odnesen vodom
•moći se sakriti od vodene struje i predatora
•imati dovoljno kiseonikaBaetis sp. (Ephemeroptera)
Simulium sp. (Diptera)
99
Izazovi za predatore beskičmenjake
Hemiptera
•zavisnost od prethodnih trofičkih nivoau lancu ishrane
•imati dovoljno kiseonika
•živeti tamo gde živi plen
•ne biti odnesen vodom
Ephemeroptera
100
Izazovi za više predatore (ribe)
•zavisnost od svih prethodnih trofičkih nivoau lancu ishrane
•imati dovoljno kiseonika
•naći gde su insekti i druge ribe
•naći lokaciju za odmor, ishranu i reprodukciju
101
Koncept rečnog kontinuuma
(VANNOTE, R. L., MINSHALL, G. W., CUMMINS, K. W., SEDELL, J. R. & CUSHING, C. E. (1980). The river continuum concept. Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences 37: 817-822.
102
CPOM, perifiton
FPOM, plankton
FPOM, perifiton