Klimatske promjene i

upravljanje vodama obalnih

zona

Jure Margeta

Sveučilište u Splitu

Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije

Obalna zona i zaleđe

Prirodni i izgrađeni

sustavi, društveno-

ekonomske aktivnosti

Dizanje

srednje

razine mora

i oscilacije

Prirodni i

izgrađeni

vodni sustavi i

resursi

Klimatske promjene

Stalni utjecaji

i ekstremne

pojave

Stalni utjecaji

i ekstremne

pojave

OBALNA ZONA

Rastuća potrošnja vode

Promjene u

solarnom zračenju

Klimatske promjene

Pojačavanje

efekata staklenika

Promjene u

hidrološkom režimu

Globalno zatopljenje

Povećanje razine

mora

Utjecaj na obalnu

zonu i vodni sustav

Promjene režima

podzemnih voda Estuariji i rijeke

Utjecaj na upravljanje vodama i

vodnom infrastrukturom

VODNI SUSTAV I KLIMATSKE PROMJENE

Promjene u hidrološkom režimu rijeke; smanjenje malih voda i povećanje

velikih voda. Veće fluktuacije protoka. Koliko? Teško je dati odgovor bez

cjelovite analize.

To ujedno znači i promjene u režimu podzemnih voda; smanjenje malih

voda i razina, te povećanje velikih voda i razina vode. Veće fluktuacije

razina vode. Koliko? Teško je dati odgovor bez cjelovite analize.

Promjene u hidrološkom režimu

Posljedice:

o Promjena kapaciteta vodnih resursa, odnosno smanjenje raspoloživog

prirodnog kapaciteta za sva korištenja;

o Više vode kad je ne trebamo (zimski period) i manje kad je trebamo

(vegetacijski i ljetni period);

o Povećanje suša (intenziteta, trajanja i obuhvata);

o Povećanje velikih poplavnih voda (intenziteta, trajanja i obuhvata);

o Promjena režima slatkih voda na ušću i pripadajućem obalnom moru.

Rezultat i promjena bi mogli biti:

Promjene u ekosustavima kopna i voda (promjene temperature i režima

oborina, zajedno s promjenama u hidrološkom sustavu kopnenih voda);

Promjene na usjevima i u korištenju zemljišta zbog promjene temperature i

režima oborina, zajedno s promjenama u hidrološkom sustavu kopnenih voda;

Povećanje rizika od požara i s tim u svezi promjene u ekosustavu, eroziji i

kakvoći voda slivnog područja;

Povećanje erozije zemljišta i obala i s tim u svezi režima nanosa u rijeci i

jezerima;

Promjene raspoloživog prirodnog kapaciteta zahvata vode za piće,

navodnjavanje i za druge namjene i s tim u svezi očekivano povećanje pritiska

na vode i konflikti među različitim korisnicima (recimo: voda za piće i nacionalni

park), te konflikti između uzvodnih i nizvodnih korištenja (Knin, Šibenik);

Povećanje rizika od poplava i s tim u svezi onečišćenja voda (područje Knina);

Promjene u ekosustavu nacionalnog parka Krka (izmjena voda, odnosno veće

zadržavanje voda ljeti, a kraće zimi), veći donos nanosa i hranjivih soli te

potencijalno i onečišćenja (poplave), promjene temperature vode i biokemijski

procesi, itd;

Slivno područje rijeke Krke i pripadajuće

obalno more te granice Županije

• Izvor na koti od

220 m

• Površina sliva

2500 km2

• Duljina rijeke 53

km

SLIV I RIJEČNA MREŽA

RIJEKE KRKE

8

Knin PODRUČJE KNINA

Potencijalno sve više

ugrožen od većih

poplava

Poplave generator

onečišćenja voda i

obalnog mora

POSLJEDICE: Erozija, devastacija zemljišta, promjene staništa i

ekosustava, gubitak plodnog zemljišta, zamuljivanje vodnih resursa,

onečišćenje voda, itd.

Požari

Suše

Požari i suše se

protežu i duž obalnih

zona !

Tipične promjene i utjecaji su:

Povećanje rizika od poplava (veće razine vode i dinamički efekti protoka i valova);

Promjene u pronosu i bilanci sedimenta (erozije obala, stagnacija toka, itd);

Izdizanje dna rijeka (zbog usporavanja toka vode i taloženja);

Stagnacija vode i uzvodno povlačenje i izdizanja vode, te ugrožavanje obalnih područja;

Uzvodno prodiranje mora i zaslanjivanje voda;

Povećanje istjecanja i prodiranje vode iz rijeka u okoliš duž obala, zbog veće razine vode;

Gubici na usjevima, degradacija zemljišta zbog zaslanjivanja i erozije;

Promjene u ekosustavima i smanjenje biološke raznolikosti zbog promjena karakteristika

biotopa i saliniteta;

Zaslanjivanje zaobalnih vodnih resursa i negativni utjecaji na vodoopskrbne sustave koji

koristi te vode i ugroženo zdravlje ljudi zbog povećane koncentracije soli u vodi;

Zaslanjivanje zaobalnih vodnih resursa i negativni utjecaji na korištenje vode za

navodnjavanje zbog povećane koncentracije soli u vodi;Itd.

UTJECAJ DIZANJA SREDNJE RAZINE MORA I PROMJENA U HIDROLOŠKOM REŽIMU

KOPNENIH VODA NA ESTUARIJE I UŠĆA RIJEKA

ZNAČAJNE LOKACIJE:

1. Skradinski kanal

2. Prokljansko jezero

3. Potencijalno cijelo

područje do obalnog

mora iza kanala Sv.

Ante

Šibenik je uglavnom pod

utjecajem dizanja

srednje razine mora i

lokalnih površinskih i

podzemnih voda.

SKRADINSKI BUK I

SKRADINSKI KANAL

UTJECAJI:

o Izdizanje razine vode nizvodno

od slapa

o Prodiranje mora prema buku

o Povećanje koncentracije soli

o Promjene hidrološkog režima

rijeke i podzemnih voda

o Promjene ekosustava, itd.

Hidrološke, morfološke i

ekološke promjene.

Veće protoke zimi manje ljeti!

SKRADIN I

RIJEKA KRKA

UTJECAJI I POSLJEDICE:

o Izdizanje srednje razine mora i

plavljenje obalnog područja

o Povećanje koncentracije soli

o Promjene hidrološkog režima rijeke i

podzemnih voda

o Ekološke promjene, itd.

PROKLJANSKO JEZERO

UTJECAJI I POSLJEDICE:

o Izdizanje srednje razine mora i

plavljenje obalnog područja

o Gubitak obalnog zemljišta i sprudova

o Veće dubine zaljeva

o Povećanje koncentracije soli

o Promjene hidrološkog režima izmjene

vode

o Ekološke promjene,

o Uzgoj školjaka i riba, itd.

ZAHVAT VODE ŠIBENSKOG VODOVODA

UTJECAJI I POSLJEDICE:

o Promjene hidrološkog režima rijeke i podzemnih voda

o Smanjenje kapaciteta vodnih resursa tijekom sušnog

perioda

o Povećanje koncentracije soli

o Pogoršanje kakvoće vode zahvata i utjecaj na zdravlje

korisnika

o Veći troškovi rada,

o Povećanje rizika od nestašice vode, itd.

Tipične promjene i utjecaji na kapacitet obalnih podzemnih voda:

o Prodiranje mora u podzemne vode zbog veće razine mora;

o Podizanje razine podzemnih voda zbog prodiranja mora u kopno (slatka

voda pluta na morskoj);

o Guranje zone miješanja slatke vode i mora dublje u kopno;

o Smanjenje kapaciteta slatkih voda zbog prodiranja mora i povećanja

saliniteta;

o Povećanje prodiranja/ istjecanja podzemnih voda višim zonama terena u

zaobalju i na širem prostoru (istjecanje se može javiti na drugim

lokacijama nego do sada);

.

UTJECAJ DIZANJA SREDNJE RAZINE MORA I PROMJENA U

HIDROLOŠKOM REŽIMU PODZEMNIH VODA

Sadašnja zona miješanja

Buduća zona miješanja

Podzemne vode

Moguća viša razina mora

Sadašnja razina mora

Buduća razina podzemne vode

Obalni izvori vode, vruje

Prodiranje mora

MORE U KONTAKTU S PODZEMNOM VODOM

VODNE CJELINE

PODZEMNIH

VODA

Uglavnom dobro

kemijsko stanje i

kapaciteti

Podzemne vode

Moguća viša razina mora

Sadašnja razina mora

Uzgon, vlaženje

Prodiranje mora u zaobalje

Guranje, usporavanje i izdizanje kopnenih površinskih i podzemnih voda u

obalnoj zoni i s tim u svezi plavljenje, vlaženje zaobalnih objekata,

stvaranje uzgona na obalnim objektima, potapanje i vlaženje obalne

ukopane infrastrukture;

OBALNI POJAS KAO ZONA SUDARANJA KOPNENIH VODA I MORA

More

- Prijemnik za sve

vode s kopna

Obalno područje

- tranzit i područje

interakcija

Površinske vode

- Dotok voda u

priobalje

Podzemne vode

Tipične promjene i utjecaji povećanja srednje razine mora na obalnu

zonu su:

Povećanje rizika od poplava zbog većih razina mora i valova;

Veći utjecaj valova zbog povećanja razgona i dubine vode u obalnoj

zoni;

Povećanje visine plime i oseke;

Povećanje olujnih valova zbog povećanja ekstremnih kolebanja i

vremenskih pojava;

Ugrožavanje ljudi i njihovih aktivnosti (navigacija, lučke

aktivnosti, marikultura, turizam, promet, funkcioniranje

infrastrukture, itd.);

Promjene morfologije obala:

o Obalna erozija na novim obalnim crtama ako nisu zaštićene,

o Erozija pješčanih prudova, pličina koje će more preplaviti,

o Urušavanje obala i povlačenje obalne crte dublje prema kopnu ako

se ne provedu mjere zaštite,

o Gubitak plaža ako se smanji donos nanosa,

Gubici zemljišta naročito niskih obalnih zona;

Degradacija zemljišta zbog posolice i prodiranja mora dublje u kopno;

Promjene konfiguracije zaljeva i uvala shodno značajkama obala (dublji i

veći zaljevi i uvale);

Promjene dubine mora u obalnim vodama, a naročito u manjim uvalama

i zaljevima;

GUBITAK PLAŽA I URUŠAVANJE OBALNIH ZIDOVA

EROZIJA OBALA

Buduća srednja

razina mora

Sadašnja

srednja

razina mora

Treba razlikovati

otvorene i zatvorene

obale !

STRME OBALE

Gubitak obalnog zemljišta

Sadašnja

srednja

razina mora

Buduća

srednja

razina mora

Buduća

srednja

razina mora

Sadašnja

srednja

razina mora

Gubitak obalnog zemljišta

Kamene, čvrste i strme

obale = MALI UTJECAJI I

PROMJENE

Zemljane i blage obale =

VEĆI UTJECAJI I

PROMJENE

Uvale i ekološki

sustavi boćatih

voda

Površinske kopnene

vode

Kretanje

mora

Promjene u obalnim ekosustavima zbog veće dubine mora uz obalu,

većeg saliniteta voda i viših razina boćate i podzemne vode u zaobalju,

te promjena temperature i insolacije;

M O R E

BUJICE I OBALNA ZONA - PRIRODNA OBALA

Dizanje razine mora i povlačenje plaža;

Veći ekstremni dotoci i donos nanosa bujicama s kopna;

REZULTAT ? Ovisi o lokalnim značajkama obale i terena, te mogućim

klimatskim promjenama

MORE

BUJICE I OBALNA ZONA - URBANIZIRANA OBALA I SLIV

NASELJE

Dizanje razine mora i stvaranje uspora vode na svim ispustima i kanalima;

Veći ekstremni dotoci i donos nanosa bujicama iz zaleđa;

REZULTAT ? Ovisi o lokalnim značajkama terena i sustava odvodnje

površinskih voda kroz naselje do mora, te mogućim klimatskim promjenama

Ugrožavanje izgrađenih obala i obalnih objekata zbog plavljenja,

vlaženja, smanjenja nosivosti terena, uzgona i pojave klizišta;

Ugrožavanje funkcioniranja i održivosti obalne podzemne

infrastrukture koja će biti pod većim utjecajem mora i podzemne vode

(veće potapanje, vlaženja, veća potencijalna infiltracija voda, uzgon,

korozija željeznih cijevi i spojnih elemenata, itd.);

Smanjenje kapaciteta svih obalnih ispusta pročišćenih, oborinskih i

mješovitih voda urbanih sredina zbog izdizanja i prodiranja mora u

ispuste;

Smanjenje kapaciteta svih podmorskih ispusta pročišćenih,

oborinskih, mješovitih voda urbanih sredina zbog smanjenja

raspoloživog tlaka na ispustu;

Smanjenje kapaciteta svih ispusta površinskih i podzemnih voda iz

zaobalja;

Prodiranje mora u kanalizaciju otpadnih voda i poremećaji u radu

bioloških uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;

0,6 m

1,2 m

Posljedice dizanja mora i utjecaja valova na obalnu infrastrukturu

Buduća

srednja

razina mora

Sadašnja

srednja

razina mora

Interakcija visokih razina mora i dotoka vode s kopna za vrijeme

ciklonalnog vremena (kiše, niski tlak)

0,6 m

1,2 m

Podzemne

vode more

Utjecaj mora i podzemnih voda na obalnu

infrastrukturu i građevine

Sadašnja

srednja

razina mora

Buduća

srednja

razina mora

Buduća

razina

podzemnih

voda

Sadašnja

razina

podzemnih

voda

ISPUSTI I ISPUSNE GRAĐEVINE

0,6 m

1,2 m

Obalni ispusti, propusti, preljevi mješovite kanalizacije, kanali zaobalnih

voda itd. Otežano funkcioniranje smanjenje kapaciteta.

Buduća

srednja

razina mora

Sadašnja

srednja

razina mora

Ostala problematika vezana uz veće temperature zraka

Više temperature i vodni sustav. (promjene u ekosustavima).

Više temperature i rad urbanog vodnog sustava rad urbanog

vodnog sustava:

o veće potrebe za vodom,

o više temperature vode,

o rad postrojenja za obradu vode,

o septičnost kanalizacije,

o rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, itd.

OTOCI

Otoci su POSEBNO OSJETLJIVI NA KLIMATSKE PROMJENE zbog svog

položaja u odnosu na more koje ih u cijelosti okružuje, pa je očito da je

izloženost promjenama najveća.

Za more je najveći problem izdizanje srednje razine mora jer su vodni

resursi vrlo siromašni.

Za manje i niže otoke promjene razine mora znači značajan gubitak površine

kopna i svih drugih resursa.

Posebno su ugroženi vanjski otoci izloženi djelovanju otvorenog mora.

Hidrološke promjene su u pravilu od manjeg značaja za otoke.

Utjecaji se uglavnom odnose na more i obalnu zonu i to jednako kao kod

kopnene obalne zone, a sve shodno lokalnim karakteristikama pojedinih otoka i

položaju u akvatoriju.

Bitna razlika u odnosu na kopno je u tome što izdizanje mora za otoke znači i

značajan gubitak zemljišta, naročito u slučaju niskih i blagih obala.

Druga bitna razlika je vezana uz utjecaj na hidrološki režim i podzemne vode

otoka:

• Smanjenje površine otoka, promjene u oborinama i u evapotranspiraciji,

dovesti će do smanjenja kapaciteta slatkih voda i obnavljanja voda na otoku i

time i do smanjenja ionako skromnih i rijetkih zaliha podzemne vode;

• Podizanje srednje razine mora dovest će do dubljeg prodiranje mora u otoke,

povećanje zone miješanja mora i podzemnih voda, izdizanja podzemne vode

ispod otoka, istjecanja podzemnih voda na drugim lokacijama i slično;

• Doći će do većeg saliniteta podzemnih voda i time do smanjenog korištenja,

poremećaja u ekosustavima i drugim efektima kao i na obali kopna.

Oborine

vodonosnik more

Sadašnja

srednja

razina mora

Buduća

srednja

razina mora bunar

more

Vodni resursi otoka

Povremene

površinske

vode

OBALNE AGLOMERACIJE ŽUPANIJE

HVALA NA PAŽNJI