VODNI RESURSI I VODNA

INFRASTRUKTURA

Jure Margeta

Vode ŠK županije pripadaju jadranskom vodnom području

Vodno područje rijeke Krke je samo jedna cjelina kojom se upravlja na razini jadranskog vodnog područja. To znači da se na ovoj razini donose i svi planovi upravljanja.

Vodno područje rijeke Krke i

područje županije se u cjelini

preklapa!

Županija ima veliko bogatstvo voda

(oko 18.000 m3/god/stanovniku) :

Tekućica (km, m3/god)

Stajačica (m2)

Podzemnih voda (m3/god)

Prijelaznih voda (m2)

Priobalnog mora (m2)

Hidro-energetskog potencijala

E=Qx∆H

Obalna crta duga oko 970 km

Cjeline podzemnih voda grupnog tijela podzemnih voda Krke

Podzemne vode uglavnom

se nalaze na teritoriju

županije!

Županija odgovorna za stanje

voda!

Prijelazne i priobalne vode vodnog područja rijeke Krke – VODNE CJELINE

PRIPADAJUĆI TIPOVI

Prijelazne vode se nalaze u

centru županije!

Županija odgovorna za stanje

voda!

Vodna tijela priobalnih voda jadranskog vodnog područja

Priobalno more uglavnom se

nalazi na teritoriju županije!

Županija odgovorna za stanje

mora!

ZONE SNITARNE ZAŠTITE IZVORIŠTA VODE ZA PIĆE

STRATEŠKE REZERVE VODE

KLIMA, HIDROGEOLOŠKE I TOPOGRAFSKE ZNAČAJKE ODREĐUJU MOGUĆU

ISKORISTIVOST VODA.

KRŠKE HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE SLIVA RIJEKE KRKE ZNAČAJNO

UMANJUJU ISKORISTIVOST VODA. VODA BRZO OTJEČE U PODZEMLJE I

JEDNAKO TAKO BRZO SE IZ PODZEMLJA PRAZNI U POVRŠINSKE VODE.

(Maksimalni intenzitet podizanja podzemnih voda u slivu Krke iznosi 1 - 3,5 m/sat, dok su

maksimalni intenziteti opadanja blaži, oko 0,3 m/sat. )

UKRTAKO:

Velike sezonske

razlike protoke;

Ljeti najmanje

vode a najviše je

trebamo;

Zimi velike vode

koje ugrožavaju

sigurnost.

VELIKI PAD DNA RIJEKE UVJETUJE BRZO OTJECANJE DO PRIJELAZNIH VODA I

MORA TE ZNAČAJAN HIDRO-ENERGETSKI POTENCIJAL. (220 m/53 km)

VRIJEME ZADRŽAVANJA PODZEMNIH, ALI I POVRŠINSKIH VODA U SLIVU JE

KRATKO; ZIMI VRLO KRATKO A LJETI NEŠTO DUŽE.

Najdulje vrijeme zadržavanja voda u jezerima!

OVE ZNAČAJKE UVELIKO ODREĐUJU ISKORISTIVOST VODNIH BOGATSTAVA I

NJIHOVU OSJETLJIVOST NA KLIMATSKE PROMJENE , ZAŠTITU I

KORIŠTENJE.

S DRUGE STRANE TOPOGRAFSKE I GEOLOŠKE ZNAČAJKE ODREĐUJU

VRLO VRIJEDNE KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI I POSEBNE VODNE CJELINE

VELIKOG EKOLOŠKOG I EKONOMSKOG ZNAČAJA.

Promatranje sustava površinskih voda u ŠKŽ navodi na slijedeće zaključke:

Promjena režima voda rijeke Krke je brza i značajno ovisi o režimu oborina.

Podzemne i površinske vode imaju brzu i potpuno nedefiniranu izmjenu voda

zbog čega je teško pratiti kretanje voda i tvari u vodama.

Istjecanje podzemnih voda u prijelazne vode i priobalno more je većim dijelom

nedefinirano a odvija se na dugačkoj obalnoj površini/crti. Zbog toga se sve

podzemne vode mogu tretirati kao sastavni dio obalne zone.

Kretanje površinskih voda prema moru zbog velikog pada dna rijeke je brzo

naročito u periodima velikih voda. Zbog toga se utjecaj promjena koje se dešavaju

u slivu izravno osjeća i u obalnoj zoni.

Visovačko jezero se ponaša kao retencija koja donekle regulira nizvodna otjecanja

površinskih voda, posebno u sušnom periodu godine. Zbog toga je ovo jezero vrlo

osjetljivo na bilo koje promjene jer se u njemu akumuliraju svi uzvodni utjecaji.

Utjecaj kopnenih voda, površinskih i podzemnih, na prijelazne vode i obalno

more je direktan i brz, shodno režimu oborina u slivu rijeke Krke. Ako se žele

ostvariti ciljevi održivosti razvoja obalne zone tada se upravljanje vodama i

korištenje voda u obalnoj zoni mora sagledavati na razini sliva rijeke Krke kao

cjeline.

Svaki značajniji porast potreba za vodom u odnosu na današnje stanje

zahtijevati će povećanje ljetnih kapaciteta izgradnjom akumulacija ili

dovodom vode iz drugih susjednih područja.

RASPOLOŽIVE KOLIČINE I ZNAČAJKE VODA

Stanje voda se određuje temeljem skupa informacija (bioloških,

hidroloških, morfoloških, fizikalno-kemijskih, kemijskih), te definiranog

tipa voda. Može biti vrlo dobro, dobro, umjereno dobro, slabo i loše.

ZA SADA JE STANJE DOBRO OSIM U PRIJELAZNIM VODAMA

NIZVODNO OD PROKLJANSKOG JEZERA, P3-3

STANJE U KRITIČNOM LJETNOM PERIODU SE POGORŠAVA

ALI SE TIJEKOM GODINE POPRAVLJA I REGENERIRA

P3-3

Površinske kopnene vode pod rizikom

NACIONALNI

PARK KRKA

EUTROFIKACIJA

UZGAJALIŠTE

ŠKOLJAKA

Indeks – pokazatelj Proračun Jedinice Veličina

1 Prosječna raspoloživost/bogatstvo vode:

Prosječna količina vode po glavi

stanovnika

(prosječna godišnja raspoloživost vode,

(m3/god)/) / (broj stanovnika

proračunske godine, (M)

(m3/god)/M 18.087

2 Utvrđena sezonska (KOLOVOZ)

raspoloživost/bogatstvo vode:

Prosječna količina vode u sezoni po glavi

stanovnika

(prosječna godišnja sezonska

raspoloživost vode, (m3/kolovoz/) /

(broj stanovnika proračunske godine,

(M)

(m3/ kolovoz)/M 252,3

3 Utvrđena raspoloživost vode u sušnim

godinama (- 20%):

Prosječne utvrđene količina vode u sušnim

godinama po glavi stanovnika

(prosječna godišnja raspoloživa voda u

sušnim godinama, (m3/s.god/) / (broj

stanovnika proračunske godine, (M)

(m3/god)/M 14.469

4 Utvrđena raspoloživost vode u skladu s

ekološkim ograničenjima: (5 m3/s)

Godišnja količina vode raspoloživa za

korištenje po glavi stanovnika

(prosječna godišnja raspoloživa voda u

godini koja se smije koristiti u skladu s

ekološkim ograničenjima, (m3/god/) /

(broj stanovnika proračunske godine,

(M)

(m3/god)/M 16.644

5 Utvrđena raspoloživost vode u skladu s

ekološkim ograničenjima: (5 m3/s) u

kolovozu

Prosječna količina vode u kolovozu po

glavi stanovnika

(prosječna godišnja raspoloživa voda u

kolovozu koja se smije koristiti u skladu

s ekološkim ograničenjima, (m3/VIII/) /

(broj stanovnika proračunske godine,

(M)

(m3/ kolovoz)/M 130

Indikatori bogatstva voda (Lokacija – mjerna postaja Skradinski buk)

POKRETAČI: AGLOMERACIJE, TURIZAM, INDUSTRIJA, POLJOPRIVREDA,

INFRSTRUKTURNI SUSTAVI

PRITISCI NA VODE

ZAHVAĆANJE VODE

RADI KORIŠTENJA

KORIŠTENJE POVRŠINE

VODE I OBALA

ISPUŠTANJE

OTPADNIH TVARI

STANJE VODA

PROMJENA BILANCE

VODA

MORFOLOŠKE PROMJENE;

PROMJENE STANIŠTA FIZIKALNO, KEMIJSKO,

BILOŠKO

POSLJEDICE ZA DRUŠTVO, OKOLIŠ I EKONOMIJU

BIOLOŠKA

RAZNOLIKOST

RASPOLOŽIVOST VODA ZA

DRUŠTVENO EKONOMSKI

SEKTOR

UPOTREBLJIVOST

VODA

ODRŽIVOST OBALNIH ZONA

PROMJENE U SLIVU

URBANIZACIJA PROSTORA, ISKOPI I NASIPAVANJA ,

POŽARI, SJEČA – PROMJENA ŠUMA, EROZIJA ZEMLJIŠTA

KLIMA

PROSJEK

GODIŠNJI

KRITIČNI

PERIOD

Svi prateći pritisci na vode i vodnu infrastrukturu, odnosno na okoliš, se

generiraju na isti način! Izrazito sezonski!

Onečišćenje, kruti otpad, promet, korištenje energije, otpadne vode, zagađenje

zraka, itd.

DOMINATNI POKRETAČ SVIH PRITISAKA NA VODE JE U

SUŠTINI TURIZAM - Broj noćenja tijekom godine (2012)

Korištenje vode izvan vodnih resursa

• Vodoopskrba stanovništva-naselja (DOBRO RAZVIJENA -

visoka priključenost)

• Vodoopskrba industrije (DOBRO RAZVIJENA)

• Navodnjavanje (NERAZVIJENO) (2012)

NAJVEĆI PROBLEM GUBICI VODE – EU INVESTICIJE ĆE UBLAŽITI TAJ

PROBLEM

Indikatori korištenja :

Br. Indeks - pokazatelj Proračun Jedinice VELIČINA

1 Prosječni godišnji

indeks korištenja

voda:

Uzete vode podijeljene s

raspoloživim količinama

(ukupne količine koje se koriste od strane svih

korisnika: m3/god) / (ukupne godišnje količine

površinskih i podzemnih voda: m3/god)

(m3/god) /

(m3/god) 0,82 %

2 Sezonski indeks

korištenja voda: Uzete vode u sezoni

podijeljene sa sezonskim

raspoloživim količinama

vode

(ukupne količine koje se koriste u sezoni od

strane svih korisnika: m3/sezonu) / (ukupne

sezonske male količine površinskih i podzemnih

voda: m3/sezonu)

m3/sezonu) /

(m3/sezonu) 6,7 %

Potrebe za

vodom

(m3/god/stan)

Bogatstva voda (m3 /god/stan)

Vrlo

siromašna

< 500

Siromašna

500 - 2000

Umjereno

bogata

2000–10.000

Bogate

10.000 –

100.000

Vrlo bogate

> 100.000

Vrlo male

< 100

Male

100-500

18.087/149

Umjerene

500-1000

Velike

1000-2000

STANJE PRITISKA NA VODE - PROSJEČNA GODINA

STANJE PRITISKA NA VODE

KRITIČNI MJESEC – kolovoz –(uvažavajući biološki minimum)

Potrebe za

vodom

(m3/god/stan)

Bogatstva voda (m3 /VIII/stan)

Vrlo

siromašna

< 50

Siromašna

50 - 200

Umjereno

bogata

200–1000

Bogate

1000 – 10000

Vrlo bogate

> 10000

Vrlo male

< 10

Male

10-50

130/17

Umjerene

50-100

Velike

100-200

Indikatori pritiska na vodne resurse:

Razina Razina korištenja

raspoloživih resursa

Posljedice

Niska < 10 %

God. prosjek 8,9 %

Voda nije čimbenik koji ograničava razvoj već obrnuto, voda je

jedan resurs koji može značajno podržati razvoj

Umjerena 10 – 20 %

Kolovoz 13 %

Voda postaje čimbenik koji ograničava razvoj. Potrebno je

poduzimati mjere racionalizacije potrošnje, te osigurati razvoj

resursa i investicije u osiguranju dodatnih količina.

Srednje do

visoka

20 – 40 % Potrebno je odmjereno i cjelovito upravljanje vodama, a sve kako se ne bi

ugrozila održivost voda. Naglašeno takmičenje i sukobi između različitih

korisnika u odnosu na raspoložive količine. Nužno je poduzeti mjere kako bi

se sačuvale ekološke protoke i vode za ekosustave. Situacija zahtjeva visoku

razinu sustava upravljanja, cjelovito motrenje, detaljne planove i suradnju svih

dionika.

Visoka > 40 % Trajni nedostatci vode, a korištenje je veće od obnovljivih količina. Sadašnja

razina korištenja je neodrživa, a voda postaje ograničavajući čimbenik razvoja.

Nužno je razvijati alternativne izvore vode i to nekonvencionalne, te uvoz

vode. Upravljanje mora biti vrlo dobro, integralno a sustavno se mora

provoditi upravljanje potrebama.

Korištenje vode unutar vodnih resursa

Može biti:

• prirodno ili da je koristi čovjek za razne namjene (kupanje, sport i rekreacija, marikultura, ribogojilišta, plovni put, privezišta, sidrišta, hidroenergija, itd.)

• Ovim korištenjem količine vode malo se mijenjaju, ali se može mijenjati kakvoća, bioraznolikost, morfologija obala i dna

Danas zbog proširenog obuhvata riječnog bazena razlikujemo unutrašnja korištenja na tekućicama, jezerima, prijelaznim (boćatim vodama), te priobalnom moru.

Ovaj vid korištenja je izuzetno važan za turizam i privredu u Županiji.

Intenzivno i raznovrsno korištenje na manjem prostoru može značajno utjecati na dobro stanje voda i njeno korištenje.

Zaštićena područja

prema propisima o

zaštititi prirode

PRIRODNO

KORIŠTENJE JE ISTO

TAKO UNUTRAŠNJE

KORIŠTENJE

PRIRODNA PODRUČJA - Procjena biološke raznolikosti i revitalizacijskog potencijala vodnih i za vode vezanih

staništa

Količinu vode za potrebe biološke raznolikosti određuje biološki i ekološki minimum:

QB = r * Qmin r ≤ 1

QB - biološki minimum (raz i/ili protoka)

Qmin - minimalna veličina koja se javi tijekom godine (IZMJERENA VELIČINA U NIZU GODINA)

r – veličina umanjenja (EU priprema direktivu kako ovo odrediti!)

Ali i druge značajke vodne cjeline: brzina vode, veličina vodnog lica, dubina, tip obale,

značajke dna i nanosa, temperatura itd. koje se moraju osigurati.

Hidroenergija

Plovni putovi,

LUKE, MARINE

UNUTRAŠNJA KORIŠTENJA

Plaže i zone rekreacije i kupanja

Područja uzgoja riba i školjaka

Aglomeracija Stopa

priključen. (%)

UPOV postoj

razina

pročišćava

UPOV

planirana

razina pročišća.

UPOV

planirani

kapacitet (ES)

Šibenik 58 % 1 2 100.000

Skradin 34 % 2 3 3.400

Vodice 35 % 2 44.000

Pirovac-Tisno –

Jezera

0 % 2 27.000

Primošten 45 % P 1 15.000

Rogoznica 53 % P 2 20.000

Bilice 0 % 2 3.000

Betin-Murter 0 % 2 17.300

Knin 32 % 3 25.000

Drniš 75 % 3 10.000

PRIJEMNIK OTPADNIH VODA: TOČKASTI IZVORI ONEČIŠĆENJA – SLABO

RAZVIJENI SUSTAVI ALI ĆE BITI RJEŠENO DO 2023, OBAVEZE PREMA EU

PRIJEMNIK OTPADNIH VODA - RASPRŠENI IZVORI ONEČIŠĆENJA

• POLJOPRIVREDA

• PROMET

• ILEGALNA ODLAGALIŠTA

• UNUTRAŠNJA KORIŠTENJA VODA

BIT ĆE USKORO

RJEŠENO -

OBAVEZE PREMA EU

Važno očuvati minimalne protoke i

minimalne razine i dobro stanje voda

• KORIŠTENJE VODA

TREBA BITI:

- odmjereno

- očuvanje prirodnih

karakteristika

- očuvanje osnovnih ekoloških

funkcija (stanje bentosa,

flore, faune…)

- minimalni utjecaj na

hidrološki ciklus

• PROMJENE U SUSTAVU SU NEIZBJEŽNE:

- ekološke

- estetske

- ekonomske

ALI NE SMIJE DOĆI DO PRETJERANOG KORIŠTENJA – overload! (rezultat je nepovratni poremećaj)

IZAZOV ZA ŽUPANIJU jer je voda važni razvojni resurs !

TREBA DEFINIRATI EKONOMSKE MINIMUME

Unutrašnje korištenje zahtjeva određene minimalne veličine vodne cjeline da

bi bilo isplativo, odnosno da bi se investicija isplatila. Zato se

analizira/definira ekonomski minimum korištenja voda-vodne cjeline. Isto

tako važno odrediti maksimume mogućeg korištenja voda – ekonomske

maksimume kako se ne bi proizvodnja/usluge smanjile cijene i time profit!

Ekonomski protok je vezan uz ekonomske karakteristike područja i veći je od

biološkog (ekološkog) minimuma QBmin:

QBmin ≤ QEmin = Qmin * r

QEmin - mjesečni ekonomski minimum

Ovdje je ‘r’ funkcija ekonomskih čimbenika, profita

Isto tako potrebne su i minimalne druge značajke vodne cjeline: minimalna

brzina (rafting) izmjena vode (ribogojstvo), minimalna veličina vodne

površine (rekreacija), minimalna dubina vode (plovnost), itd. su vezani uz

ekonomiju, isplativost ulaganja i zaradu.

Ostale uloge vode u socio-ekonomskom sustavu i

stanje razvijenosti

Zaštita od velikih voda - NEDOVOLJNA:

• urbane oborinske vode –povratni period P = 1 do 5 god

• drenaža i odvodnjavanje zemljišta – količine za optimalne agrotehničke mjere ovisno o usjevu i značajkama zemljišta (ratarstvo, ovčarstvo, vinogradarstvo)

• zaštita od poplava – povratni period P = 1 do 10.000 god

Zaštita od bujica - NEPOTPUNA

Suše i mjere zaštite od suša - NERAZVIJENA

Erozija - ZANEMARENA

Područja ekološke mreže Natura 2000 u akvatoriju Šibensko kninske

županije.

Zaštita okoliša –

REGULATIVNI OKVIR DOBAR;

NEDOSTAJU INTEGRALNE MJERE

Osjetljiva područja i ranjive zone unutar kopnenih voda

MOGUĆE PROMJENE I STANJE:

DRUGA FAZA IZRADE STUDIJE

Klimatske promjene + intenzivno korištenje voda

Scenarij 2030 2050 2100

IPCC Globalno

Temperatura +0.3 do 0.7 0C +0.4 do 1.6 0C +0.3 do +4.8 0C

Razina mora 9 do 17 cm 16 do 34 cm 27 do 97 cm

ŠKŽ

Temperatura Godišnje +0.70C +1.70C +4.2 0C

Zima +0.30C +1.00C +3.2 0C

Proljeće +0.40C +1.20C +3.8 0C

Ljeto +1.00C +2.50C +5.0 0C

Jesen +0.80C +2.30C +4.6 0C

Kiša

Godišnje - 2 % - 4 % - 7 %

Zima + 3 % + 6 % + 10 %

Proljeće - 2 % - 3 % - 4 %

Ljeto - 5 % - 20 % - 30 %

Jesen - 6 % - 9 % - 15 %

Razina mora 9 do 19 cm 17 do 38 cm 30 do 114 cm

Temperatura (0C) Oborine (mm)

Očekivane promjene osnovnih klimatskih varijabli

Meteorološka postaja Šibenik

Porast temperature u svim godišnjim

dobima a najviše ljeti (+)

Ukupne godišnje oborine manje, a

najveće smanjenje tijekom ljeta (-)

Pojačano isparavanje i evapotranspiracija tijekom cijele godine, a najviše ljeti, suša (+)

Povećanje temperature vode, smanjenje koncentracije kisika, ubrzani biokemijski procesi

Potrebe rastu ljeti

Ukupna godišnja raspoloživost

voda se smanjuje a ljeti najviše;

Zimske velike vode još veće;

Ljetne male vode još manje;

Učestalost ekstrema u kratkom

periodu veća, izmjena suša i

poplava.

MOGUĆI TRENDOVI

DOGAĐANJA

JEZERA KAO I ESTUARIJ POSEBNO UGROŽENI KLIMATSKIM PROMJENAMA

Smanjenje dotoka (Q), povećanje evaporacije (E), smanjenje oborina (O) i time smanjenje

perioda izmjene vode (∆t ),

Duže vrijeme zadržavanja vode (t) i perioda zadržavanja onečišćenja u vodama,

Smanjenje miješanja i izmjene tvari i plinova između pojedinih slojeva vode,

Povećanje temperature (T), te smanjenje kisika (O2) u pridnenim vodama,

Povećanje saliniteta,

Promjene biokemijskih procesa i biocenoze.

Q (-) E(+) O (-)

T (+)

O2 (-)

JEZERA

ESTUARIJ –

PRIJELAZNE

VODE

Potrebe za

vodom

(m3/god/stan)

Bogatstva voda (m3 /god/stan)

Vrlo

siromašna

< 500

Siromašna

500 - 2000

Umjereno

bogata

2000–10.000

Bogate

10.000 –

100.000

Vrlo bogate

> 100.000

Vrlo male

< 100

Male

100-500

18.087/149

Umjerene

500-1000

(2060.

god.) Velike

1000-2000

MOGUĆE STANJE PRITISKA NA VODE - PROSJEČNA GODINA

ZBOG PRETPOSTAVLJENIH KLIMATSKIH PROMJENA NE OČEKUJU SE

ZNAČAJNIJE promjene PROSJEČNOG GODIŠNJEG STANJA PRITISKA NA

VODE!

MOGUĆE STANJE PRITISKA NA VODE

KRITIČNI MJESEC – kolovoz –(biološki minimum)

Potrebe za

vodom

(m3/god/stan)

Bogatstva voda (m3 /VIII/stan)

Vrlo

siromašna

< 50

Siromašna

50 - 200

Umjereno

bogata

200–1000

Bogate

1000 – 10000

Vrlo bogate

> 10000

Vrlo male

< 10

Male

10-50

130/17

Umjerene

50-100

KLIMATSKE

PROMJENE

Velike

100-200

2060

ZBOG PRETPOSTAVLJENIH KLIMATSKIH PROMJENA OČEKUJE

SE ZNAČAJNIJE POGORŠANJE STANJA PRITISKA NA VODE!

AKO SE IZGRADE AKUMULACIJE U SLIVU RIJEKE KRKE TADA

SE MOŽE U NAREDNOM PERIODU OSTVARITI Linearni koncept upravljanja opskrbom:

Potrebe → Opskrba

POTREBE

OPSKRBA T1 T2

To je koncept opskrbe vodom u društvu, koji je nerazvijen (ukupne potrebe

za vodom male) i ima mali broj stanovnika u odnosu na raspoložive vodne

resurse (indikator raspoloživosti voda, veći od 10.000 m3/godinu /

stanovniku).

AKO SE IZ EKOLOŠKIH ILI DRUGIH RAZLOGA NE ŽELE GRADITI

AKUMULACIJE U SLIVU RIJEKE KRKE TADA SE MORA PRIMJENITI

Integralni koncept upravljanja potrebama i opskrbom:

Potrebe → Opskrba → Potrebe

POTREBE

OPSKRBA

I N T E G R A C I J A

Sve potrebe se u pojedinim razvojnim periodima (T), ne mogu zadovoljiti dovoljnom

opskrbom iz prirodnih vodnih resursa, već se koriste umjetni vodni resursi i

upravljanje potrebama.

To je danas uglavnom realnost za većinu država (mala veličina indikatora

raspoloživosti voda, manje od 500 m3/stanovniku/godinu)

OSTALA PROBLEMATIKA

- Zaštita od velikih voda će biti teža i skuplja jer će rasti ekstremne oborine, protoke i njihova učestalost pojave.

• urbane oborinske vode – plavljenje urbanih sredina; štete, nužno unaprijediti sustave jer postojeći nisu projektirani za buduća stanja

• drenaža i odvodnjavanje zemljišta – krška polja, izgraditi odgovarajuće sustave odvodnje

• zaštita od poplava – štete, onečišćenje, nužno unaprijediti sustave

- Zaštita od bujica – erozija obala, rušenje prepreka, velika ugroženost urbanih sredina, ljudi, onečišćenje priobalnog mora i voda

- Suše i mjere zaštite od suša – veliki problem, velike štete, nužne integralne mjere

- Erozija – pojačana erozija zemljišta koja je i sada velika, gubitak plodnog zemljišta i onečišćenje voda

Energija, Voda, Tlo i klimatske interakcije

VODA ENERGIJA

TLO

KLIMATSKE

OSCILACIJE I

PROMJENE

OKOLIŠ

DRUŠTVO EKONOMIJA

VODA - ENERGIJA

VODA - TLO TLO - ENERGIJA

RAZUMJEVANJE UTJECAJA I PROCESA IZMEĐU SUSTAVA „ TLO-VODA-

ENERGIJA „ U NEKOJ SREDINI JE PREDUVJET ZA USPJEH U

PREPOZNAVANJU STANJA I POSLJEDICA, TE JAČANJU OTPORNOSTI I

PRIMJENI MJERA ZAŠTITE OD KLIMATSKIH PROMJENA

HVALA NA PAŽNJI