VODNI RESURSI I VODNA
INFRASTRUKTURA
Jure Margeta
Vode K upanije pripadaju jadranskom vodnom podruju
Vodno podruje rijeke Krke je samo jedna cjelina kojom se upravlja na razini jadranskog vodnog podruja. To znai da se na ovoj razini donose i svi planovi upravljanja.
Vodno podruje rijeke Krke i
podruje upanije se u cjelini
preklapa!
upanija ima veliko bogatstvo voda
(oko 18.000 m3/god/stanovniku) :
Tekuica (km, m3/god)
Stajaica (m2)
Podzemnih voda (m3/god)
Prijelaznih voda (m2)
Priobalnog mora (m2)
Hidro-energetskog potencijala
E=QxH
Obalna crta duga oko 970 km
Cjeline podzemnih voda grupnog tijela podzemnih voda Krke
Podzemne vode uglavnom
se nalaze na teritoriju
upanije!
upanija odgovorna za stanje
voda!
Prijelazne i priobalne vode vodnog podruja rijeke Krke VODNE CJELINE
PRIPADAJUI TIPOVI
Prijelazne vode se nalaze u
centru upanije!
upanija odgovorna za stanje
voda!
Vodna tijela priobalnih voda jadranskog vodnog podruja
Priobalno more uglavnom se
nalazi na teritoriju upanije!
upanija odgovorna za stanje
mora!
ZONE SNITARNE ZATITE IZVORITA VODE ZA PIE
STRATEKE REZERVE VODE
KLIMA, HIDROGEOLOKE I TOPOGRAFSKE ZNAAJKE ODREUJU MOGUU
ISKORISTIVOST VODA.
KRKE HIDROGEOLOKE ZNAAJKE SLIVA RIJEKE KRKE ZNAAJNO
UMANJUJU ISKORISTIVOST VODA. VODA BRZO OTJEE U PODZEMLJE I
JEDNAKO TAKO BRZO SE IZ PODZEMLJA PRAZNI U POVRINSKE VODE.
(Maksimalni intenzitet podizanja podzemnih voda u slivu Krke iznosi 1 - 3,5 m/sat, dok su
maksimalni intenziteti opadanja blai, oko 0,3 m/sat. )
UKRTAKO:
Velike sezonske
razlike protoke;
Ljeti najmanje
vode a najvie je
trebamo;
Zimi velike vode
koje ugroavaju
sigurnost.
VELIKI PAD DNA RIJEKE UVJETUJE BRZO OTJECANJE DO PRIJELAZNIH VODA I
MORA TE ZNAAJAN HIDRO-ENERGETSKI POTENCIJAL. (220 m/53 km)
VRIJEME ZADRAVANJA PODZEMNIH, ALI I POVRINSKIH VODA U SLIVU JE
KRATKO; ZIMI VRLO KRATKO A LJETI NETO DUE.
Najdulje vrijeme zadravanja voda u jezerima!
OVE ZNAAJKE UVELIKO ODREUJU ISKORISTIVOST VODNIH BOGATSTAVA I
NJIHOVU OSJETLJIVOST NA KLIMATSKE PROMJENE , ZATITU I
KORITENJE.
S DRUGE STRANE TOPOGRAFSKE I GEOLOKE ZNAAJKE ODREUJU
VRLO VRIJEDNE KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI I POSEBNE VODNE CJELINE
VELIKOG EKOLOKOG I EKONOMSKOG ZNAAJA.
Promatranje sustava povrinskih voda u K navodi na slijedee zakljuke:
Promjena reima voda rijeke Krke je brza i znaajno ovisi o reimu oborina.
Podzemne i povrinske vode imaju brzu i potpuno nedefiniranu izmjenu voda
zbog ega je teko pratiti kretanje voda i tvari u vodama.
Istjecanje podzemnih voda u prijelazne vode i priobalno more je veim dijelom
nedefinirano a odvija se na dugakoj obalnoj povrini/crti. Zbog toga se sve
podzemne vode mogu tretirati kao sastavni dio obalne zone.
Kretanje povrinskih voda prema moru zbog velikog pada dna rijeke je brzo
naroito u periodima velikih voda. Zbog toga se utjecaj promjena koje se deavaju
u slivu izravno osjea i u obalnoj zoni.
Visovako jezero se ponaa kao retencija koja donekle regulira nizvodna otjecanja
povrinskih voda, posebno u sunom periodu godine. Zbog toga je ovo jezero vrlo
osjetljivo na bilo koje promjene jer se u njemu akumuliraju svi uzvodni utjecaji.
Utjecaj kopnenih voda, povrinskih i podzemnih, na prijelazne vode i obalno
more je direktan i brz, shodno reimu oborina u slivu rijeke Krke. Ako se ele
ostvariti ciljevi odrivosti razvoja obalne zone tada se upravljanje vodama i
koritenje voda u obalnoj zoni mora sagledavati na razini sliva rijeke Krke kao
cjeline.
Svaki znaajniji porast potreba za vodom u odnosu na dananje stanje
zahtijevati e poveanje ljetnih kapaciteta izgradnjom akumulacija ili
dovodom vode iz drugih susjednih podruja.
RASPOLOIVE KOLIINE I ZNAAJKE VODA
Stanje voda se odreuje temeljem skupa informacija (biolokih,
hidrolokih, morfolokih, fizikalno-kemijskih, kemijskih), te definiranog
tipa voda. Moe biti vrlo dobro, dobro, umjereno dobro, slabo i loe.
ZA SADA JE STANJE DOBRO OSIM U PRIJELAZNIM VODAMA
NIZVODNO OD PROKLJANSKOG JEZERA, P3-3
STANJE U KRITINOM LJETNOM PERIODU SE POGORAVA
ALI SE TIJEKOM GODINE POPRAVLJA I REGENERIRA
P3-3
Povrinske kopnene vode pod rizikom
NACIONALNI
PARK KRKA
EUTROFIKACIJA
UZGAJALITE
KOLJAKA
Indeks pokazatelj Proraun Jedinice Veliina
1 Prosjena raspoloivost/bogatstvo vode:
Prosjena koliina vode po glavi
stanovnika
(prosjena godinja raspoloivost vode,
(m3/god)/) / (broj stanovnika
proraunske godine, (M)
(m3/god)/M 18.087
2 Utvrena sezonska (KOLOVOZ)
raspoloivost/bogatstvo vode:
Prosjena koliina vode u sezoni po glavi
stanovnika
(prosjena godinja sezonska
raspoloivost vode, (m3/kolovoz/) /
(broj stanovnika proraunske godine,
(M)
(m3/ kolovoz)/M 252,3
3 Utvrena raspoloivost vode u sunim
godinama (- 20%):
Prosjene utvrene koliina vode u sunim
godinama po glavi stanovnika
(prosjena godinja raspoloiva voda u
sunim godinama, (m3/s.god/) / (broj
stanovnika proraunske godine, (M)
(m3/god)/M 14.469
4 Utvrena raspoloivost vode u skladu s
ekolokim ogranienjima: (5 m3/s)
Godinja koliina vode raspoloiva za
koritenje po glavi stanovnika
(prosjena godinja raspoloiva voda u
godini koja se smije koristiti u skladu s
ekolokim ogranienjima, (m3/god/) /
(broj stanovnika proraunske godine,
(M)
(m3/god)/M 16.644
5 Utvrena raspoloivost vode u skladu s
ekolokim ogranienjima: (5 m3/s) u
kolovozu
Prosjena koliina vode u kolovozu po
glavi stanovnika
(prosjena godinja raspoloiva voda u
kolovozu koja se smije koristiti u skladu
s ekolokim ogranienjima, (m3/VIII/) /
(broj stanovnika proraunske godine,
(M)
(m3/ kolovoz)/M 130
Indikatori bogatstva voda (Lokacija mjerna postaja Skradinski buk)
POKRETAI: AGLOMERACIJE, TURIZAM, INDUSTRIJA, POLJOPRIVREDA,
INFRSTRUKTURNI SUSTAVI
PRITISCI NA VODE
ZAHVAANJE VODE
RADI KORITENJA
KORITENJE POVRINE
VODE I OBALA
ISPUTANJE
OTPADNIH TVARI
STANJE VODA
PROMJENA BILANCE
VODA
MORFOLOKE PROMJENE;
PROMJENE STANITA FIZIKALNO, KEMIJSKO,
BILOKO
POSLJEDICE ZA DRUTVO, OKOLI I EKONOMIJU
BIOLOKA
RAZNOLIKOST
RASPOLOIVOST VODA ZA
DRUTVENO EKONOMSKI
SEKTOR
UPOTREBLJIVOST
VODA
ODRIVOST OBALNIH ZONA
PROMJENE U SLIVU
URBANIZACIJA PROSTORA, ISKOPI I NASIPAVANJA ,
POARI, SJEA PROMJENA UMA, EROZIJA ZEMLJITA
KLIMA
PROSJEK
GODINJI
KRITINI
PERIOD
Svi pratei pritisci na vode i vodnu infrastrukturu, odnosno na okoli, se
generiraju na isti nain! Izrazito sezonski!
Oneienje, kruti otpad, promet, koritenje energije, otpadne vode, zagaenje
zraka, itd.
DOMINATNI POKRETA SVIH PRITISAKA NA VODE JE U
SUTINI TURIZAM - Broj noenja tijekom godine (2012)
Koritenje vode izvan vodnih resursa
Vodoopskrba stanovnitva-naselja (DOBRO RAZVIJENA -
visoka prikljuenost)
Vodoopskrba industrije (DOBRO RAZVIJENA)
Navodnjavanje (NERAZVIJENO) (2012)
NAJVEI PROBLEM GUBICI VODE EU INVESTICIJE E UBLAITI TAJ
PROBLEM
Indikatori koritenja :
Br. Indeks - pokazatelj Proraun Jedinice VELIINA
1 Prosjeni godinji
indeks koritenja
voda: Uzete vode podijeljene s
raspoloivim koliinama
(ukupne koliine koje se koriste od strane svih
korisnika: m3/god) / (ukupne godinje koliine
povrinskih i podzemnih voda: m3/god)
(m3/god) /
(m3/god) 0,82 %
2 Sezonski indeks
koritenja voda: Uzete vode u sezoni
podijeljene sa sezonskim
raspoloivim koliinama
vode
(ukupne koliine koje se koriste u sezoni od
strane svih korisnika: m3/sezonu) / (ukupne
sezonske male koliine povrinskih i podzemnih
voda: m3/sezonu)
m3/sezonu) /
(m3/sezonu) 6,7 %
Potrebe za
vodom
(m3/god/stan)
Bogatstva voda (m3 /god/stan)
Vrlo
siromana
< 500
Siromana
500 - 2000
Umjereno
bogata
200010.000
Bogate
10.000
100.000
Vrlo bogate
> 100.000
Vrlo male
< 100
Male
100-500
18.087/149
Umjerene
500-1000
Velike
1000-2000
STANJE PRITISKA NA VODE - PROSJENA GODINA
STANJE PRITISKA NA VODE
KRITINI MJESEC kolovoz (uvaavajui bioloki minimum)
Potrebe za
vodom
(m3/god/stan)
Bogatstva voda (m3 /VIII/stan)
Vrlo
siromana
< 50
Siromana
50 - 200
Umjereno
bogata
2001000
Bogate
1000 10000
Vrlo bogate
> 10000
Vrlo male
< 10
Male
10-50
130/17
Umjerene
50-100
Velike
100-200
Indikatori pritiska na vodne resurse:
Razina Razina koritenj
