Referentni centar za bolni čke infekcije Ministarstva ...bolnicke.kbc-zagreb.hr/izv2012.pdf · 1 Referentni centar za bolni čke infekcije Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske

1

Referentni centar za bolnike infekcije Ministarstva

zdravlja Republike Hrvatske

Godinje izvjee o spreavanju i suzbijanju bolnikih infekcija u bolnicama u Republici

Hrvatskoj u 2012. godini

U Zagrebu, lipanj 2013.

2

UVOD Ovo je izvjee sastavljeno prema dostavljenim pojedinanim izvjeima Povjerenstava za suzbijanje i spreavanje bolnikih infekcija bolnikih ustanova u Republici Hrvatskoj, koji su dostavljeni elektronikom potom do 28.6.2013. Izvjee se sastoji od saetka, u kojem su prikazani osnovni podaci o bolnicama i bolnikim infekcijama, te od tipskih tablica u kojima su bolnice prikazane prema namjeni: - Kliniki bolniki centri, Klinike bolnice i Klinike (Tablice 1-24), - Ope bolnice (Tablice 25-48), - Specijalne akutne bolnice (Tablice 49-72), - Specijalne kronine bolnice (Tablice 73-92), - Psihijatrijske bolnice (Tablice 93-114), - Specijalne bolnica za medicinsku rehabilitaciju i ljeilita (Tablice 115-138). U tablicama su prikazani svi podaci iz pojedinanih izvjea bez obzira na usporedivost s obzirom da nije mogue uvijek procijeniti da li su podaci dobiveni istom metodologijom.

Izvjee su pripremili prof. dr. sc. Vanda Pleko, dr. Zoran Herljevi, specijalist mikrobiologije i Jasminka Horvati, dipl.ms. Dodatak ovom izvjeu ine podaci o provedenoj presjenoj studiji u 11 zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj u 2012. koju je provela doc.dr.sc.Ana Budimir, specijalist mikrobiolog te podaci o tijeku kampanje za higijenu ruku u 2012. koju provodi dr.sc. Zrinka Bonjak, specijalist mikrobiolog. Godinje izvjee o spreavanju i suzbijanju bolnikih infekcija u Hrvatskoj, izvjee o provedenoj presjenoj studiji te izvjee o tijeku kampanje za higijenu ruku su provedeni u Referentnom centru za bolnike infekcije Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske, Kliniki bolniki centar Zagreb, Kliniki zavod za kliniku i molekularnu mikrobiologiju. Prof. dr. sc. Vanda Pleko Referentni centar za bolnike infekcije Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske, Kliniki bolniki centar Zagreb, Kliniki zavod za kliniku i molekularnu mikrobiologiju

3

SADRAJ

ANALIZA

1. UVOD

2. OSNOVNE ZNAAJKE BOLNICA

3. POKAZATELJI PREVENCIJE I KONTROLE BOLNIKIHI INFEKCIJA A/ POKAZATELJI STRUKTURE

1. STRUKTURA BOLNIKIH POVJERENSTAVA I TIMOVA ZA SPRJEAVANJE I SUZBIJANJE BOLNIKIH INFEKCIJA

2. STRUKTURA KONTROLE POTRONJE ANTIBIOTIKA

3. BOLNIKI PROGRAM ZA SPREAVANJE I SUZBIJANJE BOLNIKIH INFEKCIJA GODINJI PLAN

4. BOLNIKI POSTUPNICI ZA SPREAVANJE I SUZBIJANJE BOLNIKIH INFEKCIJA

B/ POKAZATELJI PROCESA

1. BROJ SASTANAKA POVJERENSTVA I TIMA

2. PROVEDENA EDUKACIJA BOLNIKOG OSOBLJA

3. PROVEDENI IZVIDI NA BOLNIKIM ODJELIMA

4. POTRONJA ALKOHOLNIH ANTISEPTIKA ZA HIGIJENU RUKU

5. UBODNI INCIDENT

6. CIJEPLJENJE PROTIV HEPATITISA B

7. CIJEPLJENJE PROTIV INFLUENZE

C/ POKAZATELJI ISHODA

1. PRAENJE KIRURKIH INFEKCIJA

5 5 11 11 11 11 12 12 14 14 14 14 14 15

16

16

17

17

4

2. PRAENJE INFEKCIJE U JEDINICAMA INTENZIVNOG LIJEENJA

3. PRAENJE MRSA

4. PRAENJE DRUGIH REZISTENTNIH BOLNIKIH PATOGENA

5. CLOSTRIDIUM DIFFICILE

6. EPIDEMIJE U BOLNICAMA

7. ZAKLJUAK BOLNIKE INFEKCIJE I PRIMJENA ANTIMIKROBNIH

LIJEKOVA U HRVATSKIM BOLNICAMA REZULTATI STUDIJE PRESJEKA U HRVATSKOJ 2012. GODINI IZVJEE O TIJEKU KAMPANJE ZA HIGIJENU RUKU U

REPUBLICI HRVATSKOJ U 2012. GODINI

17 17 18 18 18 19 20 23

5

1. UVOD Zaprimljeno je 61 pojedinanih izvjea Povjerenstva za suzbijanje i spreavanje bolnikih infekcija sa pokazateljima strukture, procesa i ishoda u 2012. godini iz zdravstvenih ustanova Republike Hrvatske uz dopis Ministarstva zdravlja Klasa: 030-01/12-01/01, Ur. broj: 534-05-1-4/2-12-65 Zdravstvene ustanove podijeljene su prema vrsti te dobiveni podaci prikazani su u tablicama Kliniki bolniki centri Klinike bolnice Klinike Ope bolnice Specijalne akutne bolnice Kirurke bolnice Plune bolnice Specijalne kronine bolnice Psihijatrijske bolnice Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju i Ljeilita Zaprimljeno je 61 izvjee od ukupno 68 ustanova to ini 89,7%.

2. OSNOVNE ZNAAJKE BOLNICA Prema zaprimljenim izvjeima u 2012. godini bilo je ukupno 23 091 bolesnikih kreveta od ega u jedinicama intenzivnog lijeenja 832. Kliniki bolniki centri, klinike bolnice i klinike u Republici Hrvatskoj imaju od razmjerno manjeg broja krevata (100 kreveta) do veeg broja kreveta (1905 kreveta). Ope bolnice imaju od 115 do 506 kreveta. Specijalne akutne bolnice imaju od 23 do 271 kreveta. Specijalne kronine bolnice imaju od 60 do 300 kreveta. Psihijatrijske bolnice imaju od 37 do 800 kreveta. Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju imaju sveukupno od 12 do 957 kreveta.

Rasprostranjenost kreveta u jedinicama intenzivnog lijeenja u Klinikim bolnikim centrima, klinikim bolnicama i klinikama u Republici Hrvatskoj od najvie 180 kreveta do najmanje 9 kreveta. U opim bolnicama je raspon kreveta u jedinicama intenzivnog lijeenja od najvie 20 do 2 kreveta.

6

U specijalnim akutnim bolnicama nemaju sve ustanove jedinice intenzivnog lijeenja, a ostale imaju od 6 do 14 kreveta. Specijalne kronine bolnice, psihijatrijske bolnice nemaju jedinice intenzivnog lijeenja. Ljeilita nemaju JIL-ove osim jedne ustanova koja imaju 6 kreveta.

Kliniki bolniki centri, klinike bolnice i klinike u Republici Hrvatskoj imaju jedinice intenzivnog lijeenja organizirane prema djelatnostima tako jedna ustanova ima 12 JIL-ova razliitih specijalnosti, dok veina ostalih ima kirurke i internistike jedinice intenzivnog lijeenja. Ope bolnice imaju veinom ope JIL-ove. Od specijalnih akutnih bolnice neke imaju kardiokiruke, a druge internistike JIL-ove sukladno djelatnosti.

Broj lijenika specijalista u klinikim ustanovama je od 29 780, a medicinskih sestara 89 1974. Ope bolnice imaju lijenika specijalista u 2012. godini 30 163, a medicinskih sestara 77 562. Specijalne akutne bolnice imaju od 8-26 lijenika specijalista, a medicinskih sestara od 18 110. Specijalne kronine bolnice imaju od 5 11 lijenika specijalista, te 38-112 medicinskih sestara. Psihijatrijske bolnice imaju specijalista od 5 do 57, a sestara od 35 do 326. Ljeilita imaju specijalista od 2-41, sestara od 5-190, a fizioterapeuta od 4-172.

U klinikim bolnicama ukupan prosjek dana lijeenja se kree od 5,2 do 10,3; od toga u JIL-u od 3,2 do 16,5. U dnevnim bolnicama klinikih centara se lijeilo u 2012. godini od 306 do 128 101 bolesnik. Ope bolnice imaju prosjek dana lijeenja od 5,1 do 13,9 dana, od toga u JIL-u 2,2 do 7,1. Broj bolesnika u opim bolnicama koji se lijeio u dnevnim bolnicama je od 151 do 24 394. Specijalne akutne bolnice imaju od 1,7 do 23,14 prosjenih dana lijeenja, u JIL-ovim je broj dana lijeenja iznosio od 2,5 do 33,9. U dnevnim bolnicama specijalnih akutnih ustanova se lijeilo od 55 do 1 870 bolesnika. U specijalnim kroninim bolnicama prosjek dana lijeenja od 23-140 dana, s 70 382 bolesnika dnevnih bolnica. Psihijatrijske bolnice imaju prosjene dane lijeenja od 15 226,7 dana. U dnevnim bolnicama psihijatrijskih ustanova 25 1051 bolesnik. U ljeilitima je prosjean broj dana lijeenja od 5,46 do 21,8. Dnevne bolnice imaju samo jedna ustanova s 1 088 bolesnika s 1,7 dana lijeenja, ta ista ima i JILs 4 dana lijeenja.

7

Grafikon 1: Tipovi JIL u KBC, KB i Klinikama

Opi15%

Opi kirurki6%

Kardiokirurki4%

Torakokirurki1%

Neurokirurki3%

Ortopedski3%

Traumatoloki2%

Uroloki3%

Ginekoloki5%ORL

1%Internistiki15%

Koronarni12%

Neuroloki8%

Pedijatrijski8%

Neonatoloki12%

Infektoloki2%

Grafikon 2: Tipovi JIL u opim bolnicama

Opi66%

Opi kirurki5%

Internistiki10%

Koronarni10%

Neuroloki1%

Neonatoloki8%

Grafikon 3: Tipovi JIL u specijalnima akutnim bolnicama

Kardiokirurki45%

Ortopedski3%

Internistiki28%

Koronarni3%

Pedijatrijski21%

8

3309

852

2106

7010

559 546 486 440106

414

808

2026

99

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

Lijenicispecijalisti

Lijenici-specijalizanti

VMS SMS Pomoni Ostali VS Fizioterapeuti RTG ininjeri RTG tehniari Laboratorijskiininjeri

Laboratorijskitehniari

Spremaice Spremaice(izvanbolnika

sluba

Grafikon 4: Zaposlenici u KBC, KB i Klinikama

1943

688

1081

5224

213 149388 288

2202

415

1290

2

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000



VMS SMS Pomoni Ostali VSS Fizioterapeuti RTG ininjeri RTG tehniari Laboratorijskiininjeri



sluba

Grafikon 5: Zaposlenici u opim bolnicama

9

87

20

76

307

33

4

3418

014

25

94

19

0

50

100

150

200

250

300

350






sluba

Grafikon 6: Zaposlenici u specijalnim akutnim bolnicama

36

8

35

216

32

9

54

5 0 4 12

59

0

0

50

100

150

200

250






sluba)

Grafikon 7: Zaposlenici u specijalnim kroninim bolnicama

10

178

51

148

916

12353

17 5 1 10 20

287

00

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000






sluba

Grafikon 8: Zaposlenici u psihijatrijskim bolnicama

157

39

103

434

96

46

604

13 0 7 22

234

138

0

100

200

300

400

500

600

700






sluba

Grafikon 9: Zaposlenici u specijalnim bolnicama za rehabilitaciju i ljeilitima

11

3. POKAZATELJI PREVENCIJE I KONTROLE BOLNIKIH INFEKCIJA A/ POKAZATELJI STRUKTURE 1. STRUKTURA BOLNIKIH POVJERENSTAVA I TIMOVA ZA SPRJEAVANJE I SUZBIJANJE BOLNIKIH INFEKCIJA U klinikim ustanovama se Povjerenstvo za spreavanje i suzbijanje bolnikih infekcija sastajalo od 1-7 puta godinje; sve ustanove su imale Tim za kontrolu bolnikih infekcija koji se sastajao svakodnevno. Predsjednici Povjerenstava su veinom (9/11) mikrobiolozi. U klinikim ustanovama postoje liste rezervnih antibiotika u svim ustanovama osim dvije. U opim bolnicama sve imaju timove za kontrolu bolnikih infekcija koji su se sastajali veinom svakodnevno. Predsjednici Povjerenstava su veinom mikrobiolozi i infektolozi. Sve ope bolnice imaja Povjerenstva za antibiotike i liste rezervnih antibiotika. U specijalnim akutnim bolnicama od 5 ustanova bilo je od 1-12 sastanaka povjerenstva, a timovi su se sastajali od svakodnevno u jednoj ustanovi, dok u drugim ustanovama najmanje dva puta mjeseno. U ovim ustanovama su predsjednici povjerenstava lijenici specijalisti anesteziolozi, te u po jednoj ortoped, pulmolog, epidemiolog. U specijalnim akutnim bolnicama imaju liste rezervnih antibiotika. U specijalnim kroninim bolnicama se povjerenstvo sastajalo 3-12 puta, te imaju liste rezervnih antibiotika. U psihijatrijskim bolnicama imaju potrebne strukture za nadzor nad bolnikim infekcijama, dok od 8 ustanova 3 imaju liste rezervnih antibiotika. U ljeilitima od ukupno njih 12, sve imaju timove, dok liste rezervnih antibiotika nema 8 ustanova. 2. STRUKTURA KONTROLE POTRONJE ANTIBIOTIKA Izvjee o potronji antibiotika od 2008. godine nije sastavni dio ovog izvjea jer se ono podnosi ISKRA-i.

12

3. BOLNIKI PROGRAM ZA SPREAVANJE I SUZBIJANJE BOLNIKIH INFEKCIJA GODINJI PLAN U klinikim ustanovama 4 od 11 ustanova nemaju program za spreavanje i suzbijanje bolnikih infekcija odnosno navode da imaju program u izradi. Dvije ustanove iz te grupe nemaju godinji plan za 2013. U opim bolnicama 5 ustanova od 22 nema program za spreavanje i suzbijanje bolnikih infekcija dok godinji plan za 2012. nema 2 bolnice, a godinji plan 2013 nemaju 7 bolnica ili navode da je u izradi. U specijalnim akutnim bolnicama od 5 ustanova 3 nemaju program za spreavanje i suzbijanje bolnikih infekcija dok 1 nema plan za 2011. i plan za 2012. godinu. U specijalnim kroninim bolnicama od 4 ustanove 3 nemaju program, 1 nema plan za 2012.,a 3 nemaju godinji plan za 2013. odnosno navode da je u izradi. U psihijatrijskim ustanovama 3 nemaju program za spreavanje i suzbijanje bolnikih infekcija dok godinji plan za 2012. imaju sve ustanove, dok godinji plan 2013 5 navodi da je u izradi. U ljeilitima 1 nema program za spreavanje i suzbijanje bolnikih infekcija dok godinji plan za 2012. nemaju 4 bolnice, a godinji plan za 2013. nemaju 1 bolnice, dok tri navode da su u izradi. 4. BOLNIKI POSTUPNICI ZA SPREAVANJE I SUZBIJANJE BOLNIKIH INFEKCIJA Sve klinike ustanove i ope bolnice navode da imaju u svojim ustanovama postupnike/protokole s godinama prvog donoenja i zadnje revizije. Sve klinike ustanove i ope bolnice imaju postupnike za higijenu ruku, te spreavanje infekcija povezanih s primjenom CVK, urinarnih katetera, strojne ventilacije, endoskope te postupke izolacije bolesnika. Dodatno navode niz drugih postupnika/protokola ( 8-78 postupnika ovisno o pojedinoj ustanovi) za prevenciju bolnikih infekcija s teitem na usko specijalizirane postupke koji se rade u svakoj ustanovi. Specijalne akutne, kronine bolnice, psihijatrijske i ljeilita imaju postupnike prilagoene specifinostima, s velikim brojem radnih uputa (9-80).

13

Grafikon 10: Program za sprjeavanje i suzbijanje

bolnikih infekcija u KBC, KB i Klinikama

da64%

ne18%

u izradi18%

Grafikon 11: Program za sprjeavanje i

suzbijanje bolnikih infekcija u opim bolnicama

da72%

ne14%

u izradi14%


suzbijanje bolnikih infekcija u specijalnim

akutnim bolnicama

da40%

ne60%


suzbijanje bolnikih infekcija u specijalnim

kroninim bolnicama

da25%

ne75%

Grafikon 14: Program za sprjeavanje i suzbijanje

bolnikih infekcija u psihijatrijskim bolnicama

da62%

ne25%

u izradi13%

Grafikon 15: Program za spreavanje i suzbijanje

bolnikih infekcija u specijalnim bolnicama za

rehabilitaciju i ljeilitima

ne8%

da92%

14

B/ POKAZATELJI PROCESA 1. BROJ SASTANAKA POVJERENSTVA I TIMA

Broj sastanaka Povjerenstava za bolnike infekcije u klinikim ustanovama i opim bolnicama kree se u rasponu od 1-9 godinje. Sastanci Tima za bolnike infekcije veinom se navode da su svakodnevni.u klinikim i opim bolnicama. U specijalnim akutnim i kroninim ustanovama, psihijatrijskim i ljeilitima se timovi sastaju rjee i prema potrebi ( 2-3 puta tjedno). 2. PROVEDENA EDUKACIJA BOLNIKOG OSOBLJA Sve klinike ustanove su navele da su provele edukaciju uz popis tema. Sve klinike ustanove nisu navele profil i broj djelatnika koji su educirani. Teme edukacije koje je veina ustanova imala su: higijena ruku, higijena okoline s obzirom na specifine uzronike, prevencija i registracija ubodnih incidenata, higijena u zdravstvenim ustanovama, higijena bolnikog okolia, zbrinjavanje infektivnog otpada, vrste izolacije s posebnim osvrtom na kontaktnu izolaciju. Profili koji se navode su: lijenici-raznih specijalnosti kirurzi/anesteziolozi, medicinske sestre-prvostupnice, medicinske sestre sss, pomoni djelatnici, studenti medicine i strunih dodiplomskih studija, novoprimljeni djelatnici, fizioterapeuti, kuharice i sl. Neke klinike ustanove navode poseban program edukacije novoprimljenih djelatnika. Ostale skupine bolnica navode teme i profile kako je ve opisano za klinike ustanove. Zajednika tema je svima higijena ruku to je dio aktivnosti kampanje za higijenu ruku u zdravstvenim ustanovama koja se provodi od 2009. godine. Prema Pravilniku o uvjetima i nainu obavljanja mjera za spreavanje i suzbijanje bolnikih infekcija NN 85/2012. lanak 27 tim za kontrolu bolnikih infekcija izmeu ostalog ukljuuje i organiziranje kontinuirane edukacije zdravstvenih i nezdravstvenih zaposlenika, osoba na kolovanju, pacijenata i posjetitelja. 3. PROVEDENI IZVIDI NA BOLNIKIM ODJELIMA Izvidi koji se provode u cilju kontrole pridravanja protokola/postupnika provode se u svih 59 zdravstvenih ustanova. Dinamika je razliita: od povremenih do redovitih izvida. Neke klinike ustanove navode da imaju interne obrasce za izvide. Izvidi se u klinikim ustanovama i opim bolnicama provode najee na odjelima visokog rizika: operacijskim salama i jedinicama intenzivnog lijeenja. U drugim ustanovama se izvidi provode na odjelima s najveim rizikom za prijenos bolnikih infekcija. U klinikim ustanovama se provodi i kontrola pridravanja postupnika za spreavanje infekcija prilikom primjene visokodiferentnih postupaka npr. endoskopski postupci, postupci s CVK. Neki navode i izvide na obrascima kampanje za higijenu ruku. 4. POTRONJA ALKOHOLNIH ANTISEPTIKA ZA HIGIJENU RUKU Potronju alkoholnih antiseptika prikazale su sve zdravstvene ustanove.

15

Direktna usporedba nije mogua s obzirom da sve ustanove nisu prikazale potronju na 1 000 bolesnikih dana. Razlike u potronji alkoholnih antiseptika prikazuju se u vrijednostima koje variraju. Klinike ustanove prikazuje potronju alkoholnih antiseptika za cijelu bolnicu od 10, 38 do 42,0, za jedinice intenzivnog lijeenja od 2,2 do 134, 40. Ope bolnice prikazuje potronju alkoholnih antiseptika za cijelu bolnicu od 8,4 do 51,13, za jedinice intenzivnog lijeenja od 7,2 do 146, 56. Specijalne akutne prikazuje potronju alkoholnih antiseptika za cijelu bolnicu od 8,58 do 684, za jedinice intenzivnog lijeenja 2,4 do 202,4. Specijalne kronine prikazuje potronju alkoholnih antiseptika za cijelu bolnicu od 5,85 do 65. Psihijatrijske ustanove prikazuje potronju alkoholnih antiseptika za cijelu bolnicu od 0,4 do 500,5. Ljeilita prikazuje potronju alkoholnih antiseptika za cijelu bolnicu od 0,916 do 8,3; te jedinica intenzivnog lijeenja 44,1. Iz navedenih vrijednosti je vidljivo da su koritene razliite metode te je za usporedbu neophodna primjena identine metodologije. 5. UBODNI INCIDENT Ubodni incident prate sve bolnice, a prijavljeno je ukupno 882 ubodna incidenata. U klinikim ustanovama je prijavljeno ukupno 467 te u opim bolnicama 303, to ini 90%. Raspodjela meu osobljem : medicinske sestre 55%, lijenici specijalisti i specijalizanti 18%, laboratorijsko osoblje 8%, spremaice 12%, ostali 7%. Prema nainu na koji su nastali, ubodni su incidenti raspodijeljeni na sljedei nain: vaenje krvi 28%, davanje injekcija 18%, tijekom operacije igla/skalpel 18 %, poslovi spremanja 10%, drugo 25%, nepoznato 1%. Koritenjem tzv. sigurnosnih igala je mogue smanjiti uestalost ubodnih incidenata, uz koritenje odgovarajuih zatitnih kontejnera.

16

16246

1561

35544

194222

1125

9831

0 50 100 150 200 250 300 350 400

Lijenici specijalisti

Lijenici specijalizanti

Staisti

VMS

SMS

Sestre na praksi

Pomono osoblje

Ostali VS

Fizioterapeuti

RTG ininjeri

RTG tehniari

Laboratorijski ininjeri

Laboratorijski tehniari

Spremaice

Ostali

Grafikon 16: Broj ubodnih incidenata po zanimanjima - sve bolnice

6. CIJEPLJENJE PROTIV HEPATITISA B Sve bolnice imaju visoku procijepljenost svih profila djelatnika. 7. CIJEPLJENJE PROTIV INFLUENZE Cijepljenju djelatnika protiv influenze izraavano je na razliite naine: u apsolutnim brojevima i postocima. Neka izvjea su samo s ukupnim brojem djelatnika, dok su neki prikazali po profilima. U klinikim ustanovama od ukupno 11, jedna ne prikazuje podatke o procjepljenosti, dok su brojevi procjepljenih u intervalu od 42 do 548 procjepljenih te od 8,27 % do 31% procjepljenosti. U opim bolnicama 5 od 22 ne prikazuje podatke a u ostalima raspon procjepljenosti je od 10-30% ukupno djelatnika. U specijalnim akutnim i kroninim bolnicama prikazana je procjepljenost od 10 do 20%. Od 8 psihijatrijskih ustanova 3 ne prikazuju podatke o procjepljenosti raspon procjepljenih se kree od 14 do 100% u jednoj od ustanova. Ljeilita prate procjepljenost u 8 od ukupno 11, prosjena procjepljenost je od 10 do 20% od ukupnog broja djelatnika.

17

C/ POKAZATELJI ISHODA 1. PRAENJE KIRURKIH INFEKCIJA Praenje kirurkih infekcija u klinikim ustanovama je izvijestilo je 6 od 11 ustanova. Broj infekcija na 1000 postoperativnih dana prikazaju tri klinike ustanove. Broj infekcija na 100 specifinih operacija prikazuje 6 klinikih ustanova. Pratili su: endoproteze kuka, laparoskopske kolecistektomije, TEP koljena, premotenje velikih krvnih ila, operacije ramena, laminektomije. Praenje kirurkih infekcija u opim bolnicama je navedeno u 18 ustanova od 21. Broj infekcija na 100 specifinih operacija prikazuje 8 opih bolnica. Broj infekcija na 100 specifinih operacija prikazuje 11 opih bolnica. Sve specijalne akutne kirurke ustanove prate kirurke infekcije. 2. PRAENJE INFEKCIJE U JEDINICAMA INTENZIVNOG LIJEENJA Praenje bolnikih infekcija u jedinicama intenzivnog lijeenja klinikih ustanova, povezanih s uporabom trajnih pomagala prikazano je u svih 11 ustanova.Veina ustanova (10) izraava vrijednosti na 1000 dana pomagala ili na bolesnike dane. Jedna klinika ustanova navodi da prati bez iskazanih vrijednosti. Bakterijemije povezane s CVK kateterom u klinikim ustanovama na 1000 dana katetera kreu se u intervalima od 0 - 13,3, a na 1000 bolesnikih dana od 0-6,2. Urinarne infekcije povezane s kateter danima/1 000 kreu se od 0 do 10,3, te na broj bolesnikih dana od 0 do 8,4. Pneumonije povezane sa strojnom ventilacijom/1000 dana ventilacije od 0 do 30,4, te na 1000 bolesnikih dana od 0 do 7,23 . Podaci su prikazani za razliite vrste jedinica intenzivnog lijeenja.

Praenje bolnikih infekcija u jedinicama intenzivnog lijeenja opim bolnicama navode 19 ustanova. Dvije ne prate odnosno ne koriste preporuenu metodologiju. Bakterijemije povezane s CVK kateterom u opim bolnicama na 1000 dana katetera kreu se u intervalima od 0 14,5, a na 1000 bolesnikih dana od 0-9,98. Urinarne infekcije povezane s kateter danima/1 000 kreu se od 1,1 do 14,1, te na broj bolesnikih dana od 0,24 do 13,8. Pneumonije povezane sa strojnom ventilacijom/1000 dana ventilacije od 0 do 74,8, te na 1000 bolesnikih dana od 0 do 10,93 .

Od specijalnih akutnih jedna ustanova prati infekcije u JIL-u ( 2,45 CVK bakterijemija/1000 bolesnikih dana, UTI/1000 bolesnikih dana 7,76; VAP na 1000 bolesnikih dana 4,08). 3. PRAENJE MRSA Opi pokazatelj uspjenosti prevencije i kontrole bolnikih infekcija u zdravstvenim ustanovama je i praenje meticillin-rezistentnog Staphylococcus aureus (MRSA) . Sve klinike ustanove prate MRSA izolate. Broj MRSA infekcija na 1000 bolnikih dana kree se: u klinikim ustanovama od 0,1 - 47, broj MRSA na 1000 bolesnikih dana je od 0-54. Probir na MRSA ne provode sve ustanove (5/11); one koje provode imaju 0-1,5 MRSA na 100 bolesnika u probiru. Postotak MRSA od svih Staphylococcus aureus 3,7 do 52,3%.

18

Jedna opa bolnica ne prati MRSA (1/21). U opim bolnicama broj MRSA infekcija na 1000 bolnikih dana kree se od 0-0,24; broj MRSA na 1000 bolesnikih dana je od 0-1. Probir na MRSA ne provode sve ustanove (3/21); one koje provode imaju 0-14,8 MRSA na 100 bolesnika u probiru. Postotak MRSA od svih Staphylococcus aureus 0,35 do 35,84%. U specijalnim akutnim bolnicama sve ustanove prate, iako jedna ustanova ne navodi podatke. Postotak MRSA u navedenim ustanovama kree se od 0-18,3%, broj MRSA infekcija na 1000 BD dana od 0-0,1. U specijalnim kroninim bolnicama MRSA se prati u 3 od 4 ustanove, te navode broj MRSA na 1000 BD od 0,06 do 0,78. U psihijatrijskim ustanovama prate 5 ustanova od 8, s MRSA na 1000 BD od 0-0,02. Od 12 ljeilita MRSA prate 7 ustanova, s MRSA na 1000 BD od 0-0,11. 4. PRAENJE DRUGIH REZISTENTNIH BOLNIKIH PATOGENA Sve klinike i ope bolnice prate druge rezistentne bolnike patogene iz primarno sterilnih izolata (ESBL E coli, ESBL K pneumonia, A. baumannii rezistentan na karbapeneme,VRE., P. aeruginosa rezistentan na ciprofloksacin). Podaci su dobiveni koritenjem razliite metodologije te nisu usporedivi. Znaajno je da velike razlike u otrpornosti multirezistentnih uzronika izmeu pojedinih ustanova. VRE je u svim ustanovama prisutan u vrlo niskom postotku. Od 9 specijalnih akutnih i kroninih ustanova prati 7, dok od 8 psihijatrijskih prati 5. Od 11 ljeilita multirezistentne patogene u hemokulturama prati 6 ustanova. 5. CLOSTRIDIUM DIFFICILE

Opi pokazatelj kontrole bolnikih infekcija je praenje i Clostridium difficile, uzronika postantibiotskog proljeva koji se lako prenosi u bolnikoj sredini te je takoer znaajan egzogeni patogen.

Sve klinike ustanove prate C. difficile metodom dokaza toksina u stolici. U klinikim ustanovama je zabiljeeno od 10 100 bolesnika. Jedna ustanova navodi 143 bolesnika od kojih je veina primljena s pozitivnim izolatom.

U opim bolnicama od 21 ustanove 4 ne prate C. difficile. Broj bolesnika po pojedinoj opoj bolnici je 0-37.

U specijalnim akutnim bolnicama od 5 ustanova prate C. difficile 2 ustanove, dok u specijalnim kroninim ustanova od 4 ustanova prate 2. U psihijatrijskim ustanovama C. difficile od 8 ustanova 5 te su dvije ustanove izvijestile od 14 odnosno 21 bolesniku. etiri ljeilita od 11 prate C. difficile, te su dvije ustanove izvijestile jednog, a jedna

ustanova 24 bolesnika.

6. EPIDEMIJE U BOLNICAMA Bolnike infekcije epidemijskog tijeka u klinikim ustanovama su izvijestile 5 ustanova. Najee su izvijetene epidemije s Acinetobacter baumanii, K. pneumoniae ESBL, MRSA, , C. difficile. Jedna ustanova je izvijestila o epidemiji KPC K. pneumoniae u klinikim izolatima i izolatima iz nadzornih kultura. Sve ustanove navode mjere koje su poduzete (ope i specifine).

Ope bolnice su izvijestile o epidemijama u 6 ustanova. Od toga je jedna ustanova izvijestila od epidemiji KPC K. pneumoniae s ukupno 12 bolesnika. Navedene su sve poduzete ope i specifine mjere te sve ostale mjere u skladu s napucima Ministarstva

19

zdravlja. Ostale navode epidemiju influence i gastroenterokolitisa. Takoer se navodi epidemija uzrokovana acinetobakterom te burkholderijom.

Specijalne aktune ustanove nisu izvijestile o epidemijama, dok je jedna od 4 specijalnih kroninih ustanova imala epidemiju vodenih kozica s ukupno 12 bolesnika.

Psihijatrijske bolnice su izvijestile o prijenosu tuberkuloze u 2 ustanove( 3 bolesnika u jednoj ustanovi te 3 bolesnika u drugoj), C. difficile (3 bolesnika u jednoj ustanovi), norovirus (77 bolesnika u jednoj ustanovi).Ljeilita nisu izvijestila o bolnikim epidemijama.

U nekim epidemijama uz bolesnika obolili su se i zdravstveni radnici. U izvjeima o epidemiji opisane su i protuepidemijske mjere koje su se provodile. ZAKLJUAK Analizom pristiglih izvjea utvreno je da je u 2012. godini bilo ukupno 23 091 bolesnikih kreveta od ega u jedinicama intenzivnog lijeenja 832. Prema primljenim podacima moe se zakljuiti da u svim zdravstvenim ustanovama postoje Povjerenstva i timovi za kontrolu bolniih infekcija ime je uspostavljena osnovna struktura neophodna za organizaciju prevencije i kontrole bolnikih inefekcija. Sukladno Pravilniku o uvjetima i nainu obavljanja mjera za spreavanje i suzbijanje bolnikih infekcija NN 85/2012. bolniko povjerenstvo donosi program za prevenciju i kontrolu infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi, godinji plan prevencije i kontrole bolnikih infekcija. Sve ustanove provode edukaciju i izvide sukladno potrebama. Takoer se prate ubodni incidenti i procijepljenost za hepatitis B i influencu. Prema Directive 2010/32/EU -prevencija ozljeda otrim predmetima u bolnicama i zdravstvenom sektoru. 11. 05. 2013. navedena direktiva postala je obvezujua u zemljama EU, a odnosi se na koritenje tzv. sigurnosnih sistema u svakodnevnoj praksi uz ugradnju navedenog u lokalnu zakonsku regulativu. Pokazatelje ishoda ustanove prate ovisno o prioritetima to ukljuuje praenje kirurkih infekcija, praenje infekcija u jedinicama intenzivnog lijeenja te praenja bolnikihpatogena (MRSA, C. difficile i ostali multirezistentni patogeni). Krajem 2012. te poetkom 2013. . godine odrana su dva sastanka s predsjednicima Povjerenstava za kontrolu bolnikih infekcija zdravstvenih ustanova na kojima su razmatrani aktualni zadaci u kontroli bolnikih infekcija. Takoer su dogovoreni prioriteti za praenje u 2013. godini, koji su nakon provedene analize pristiglih izvjea dopunjeni; te su za praenje 2013. definirani prioriteti (praenje CVK bakterijemija, infekcija povezanih s primjenom urinarnih katetera, praenje 200 prilika za higijenu ruku); usuglaena jedinstvena metodologija praenja i primjena obrasca u elektronskoj formi(bazi podataka) s dostupnom analizom vlastitih podataka u realnom vremenu te agregiranim podacima svih ustanova. Na osnovu odreenih prioriteta upitnik za 2013. obuhvaa: - primjenu jedinstvene metodologiju praenja potronje alkoholnih antiseptika prema - primjenu jedinstvene metodologije praenja CVK bakterijemije u jedinicama

intenzivnog lijeenja u periodu od 1.10.-31.12.2012.prema - primjena jedinstvene metodologije u praenju infekcija povezanih supotrebom

urinarnih katetera na dan 15.10.2012. (point prevalnce study) prema - praenje higijene ruku praenjem 200 prilika od 1.10.-30.10.2012. primjenom na

odjelima za unutarnje bolesti primjena jedinstevene metodologije za praenje ostalih pokazatelja (procijepljenost,

multirezistentni patogeni)

20

BOLNIKE INFEKCIJE I PRIMJENA ANTIMIKROBNIH LIJEKOVA U HRVATSKIM BOLNICAMA - rezultati studije presjeka Bolnike infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi predstavljaju vrlo vanu komplikaciju samog lijeenja poveavajui morbiditet i mortalitet bolesnika uz jasno poveanje trokova lijeenja. Oni se povisuju zbog duljeg boravka u bolnici ali se ukljuuje i troak antimikrobne terapije u lijeenju tih infekcija. Javljaju se u oko 4 milijuna ljudi irom Europe, a godinje se izravno s bolnikim infekcijama povezuje 37.000 smrtnih ishoda (1). Zbog bolnikih infekcija bolesnici se u bolnici nalaze oko 16 milijuna dana dulje dok se izravni trokovi procjenjuju na oko 5.5 milijardi Eura godinje (prosjeno oko 334 Eura na dan) (1). Najee bolnike infekcije su infekcije mokranog sustava, pneumonije, poslijeoperacijske infekcije, infekcije krvi i infekcije gastrointestinalnog sustava (2). Europski centar za kontrolu bolesti ve nekoliko godina se bavi uvoenjem i harmonizacijom sistema za provoenje presjenih studija pratei prevalenciju bolnikih infekcija i potronje antibiotika (3). Cilj studija je pratiti i procijeniti ukupnu potronju, ali i opravdanost potronje antibiotika, najee indikacije za primjenu antimikrobnih lijekova kao i utvrditi najpropisivanije skupine antibiotika. Istodobno nastoji se pratiti uestalost bolnikih infekcija kao i pojedinana zastupljenost bolnikih infekcija. Tijekom 11. mjeseca 2012. godine provedena je u hrvatskim bolnicama studija presjeka prevalencije potronje antimikrobnih lijekova i bolnikih infekcija prema protokolu Europskog centra za kontrolu bolesti (European Centre for Disease Prevention and Control ECDC) (4). Protokol omoguava koritenje standardizirane metodologije biljeenja upotrebe antimikrobnih lijekova i bolnikih infekcijai primarno je namijenjen zemljama lanicama EU, a Hrvatska je ukljuena kao pristupna zemlja. Studija se provodi prema preporukama Europske komisije o sigurnosti pacijenata (lanak II.8.c, Council Recommendation 2009/C 151/01, 9.6. 2009 ) koje obuhvaaju prevenciju i kontrolu infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi. Takoer su u protokolu integrirane i metode koritene u ranijim studijama potronje antibiotika, kao to je ESAC (engl. European Surveillance of Antimicrobial Consumption), (5) takoer podravajui i Council Recommendation 2002/77/EC od 15 studenog 2001. godine o racionalnoj upotrebi antimikrobnih lijekova u humanoj medicini. Studija je provedena u istom razdoblju, 2012. godini, u mjesecima svibnju i studenom u 29 Europskih zemalja. U Hrvatskoj presjena studija obuhvatila, 11 hrvatskih bolnica akutnog tipa. Poziv za sudjelovanje u presjenoj studiji poslan je od strane A. Budimir kao predstavnika u ECDC-u svim predsjednicima i lanovima Bolnikih povjerenstava poetkom rujna 2012. godine s pozivom na edukaciju organiziranu u listopadu u Klinikom bolnikom centru Zagreb. Edukaciju su provele doc. Budimir i dr.Bonjak. Prijavljeno je 32 sudionika a edukacija je obuhvaala, uvod, cilj studije, metodologiju, definicije i upotrebu softvera. Prinicip, metodologiju i formulare je doc. Budimir prevela i prilagodila hrvatskim bolnicama (u nastavku teksta su detalji). Dvije su mogunosti sudjelovanja u studiji bile prisutne: puna ili standardna opcija i pojednostavljena ili light opcija. 4 bolnice su slijedile punu ili standardnu verziju: KB Dubrava, OB T. Bardek, OB akovec, i KBC Osijek, a ostale bolnice: KBC Zagreb, OB Sveti Duh, KB Fran Mihaljevi, OB Varadin, OB Zadar, SB Magdalena, OB Zabok, slijedile su protokol light opcije. Formulari za prikupljanje podataka obuhvaali su formular o bolnici i formulare o pojedinanom pacijentu odnosno odjelu.

21

Glavni preliminarni rezultati pokazuju da je prosjena veliina bolnica koje su sudjelovale bila 587 kreveta, s prosjeno 29 kreveta u jedinicama intenzivnog lijeenja. Postotak infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi od 5, 7% (s rasponom od 5,1 do 6,4%) je zabiljeen to je manje nego iznosi prosjek za Europske zemlje u kojima je raen pilot-program u 2010. godini, tad je prosjean postotak pacijenata s bolnikom infekcijom iznosio 7,1 %, (6). Preliminarni rezultati pokazuju da je u vrijeme provoenja studije 32% pacijenata dobivalo antimikrobne lijekove ( s rasponom od 30,7 do 33,3%) dok je u prethodno spomenutoj europskoj studiji-pilotu, postotak pacijenata koji su primali barem jedan antimikrobni lijek iznosio je 34,6% (6). Najee primjenjivani antimikrobni lijekovi u hrvatskim bolnicama koje su provodile PPS su kombinacije beta-laktama s enzimskim inhibitorima (18,4 %) nakon ega slijede fluorokinoloni s 12,2%. U studiji su koritene europske definicije infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi, precizno formulirane u studijskom protokolu (4) a prethodno formulirane u razliitim projektima praenja bolnikih infekcija, kao to je HELICS (Hospital in Europe Link for Infection Control throughSurveillance) i drugi europski projekti (7), a deficije su razraene prema National Healthcare Safety Network, (NHSN, ranije NNIS) iz Center for Disease Control and Prevention (CDC) iz SAD (8). U navedenom protokolu PPS ECDC-a (4) , aktivnom infekcijom se smatra infekcija kod koje su znakovi i simptomi prisutni na dan presjene studije, ili znakovi i simptomi nisu vie prisutni ali pacijent prima terapiju indiciranu zbog odreene infekcije. Vrlo su precizno definirane vrste simptoma i znakova kao i kriteriji koje moraju zadovoljavati da bi se, kao prvo definirala aktivna infekcija i, nakon toga, kao bolnika ili izvanbolnika. Koriteni su standardni kriteriji (simptomi i znakovi infekcije se javljaju 48 sati nakon hospitalizacije, ili unutar 30 dana od operacije, a godine dana u sluaju implantata, kod postoperativnih infekcija; biljei se upotreba invazivnog pomagala i infekcija vezanih uz upotrebu istih: urinarni kateter, mehanika ventilacija, centralni vaskularni kateter i slino). Postoje i neke definicije koje su specifine za patogene koji infekciju izazivaju, kao to je npr. Clostridium difficile. U sluaju C. diff dijareje, koja je podrijetlom bolnika, pacijent ima simptome 3. dan boravka u bolnici ili je prolo manje od 28 dana od prethodne hospitalizacije. Zakljuak: Studija presjeka kojoj je cilj praenje bolnikih infekcija i potronje antimikrobnih lijekova zahtijeva veliki napor osoblja koje prikuplja i obrauje podatke, opsene pripreme i detaljan plan provoenja. Takva studija omoguuje uvid u trenutno stanje, broj i vrstu infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi, kao i diferencijaciju na temelju podataka o ustanovi u kojoj je infekcija steena (bolnica u kojoj se bolesnik trenutno nalazi, druga bolnica, ustanova za kroninu skrb, dom za starije i nemone osobe). Uvidom u vrstu najeih indikacija za propisivanje antibiotika mogue je pratiti primjenu lokalnih smjernica za lijeenje infekcija, a vidljivo je i koje se vrste antibiotika najee upotrebljavaju, to moe imati dugorone posljedice za razvoj rezistencije na antibiotike. Literatura:

1. Focus on healthcare-associated infections, ECDC Annual epidemiological report 2008. http://ecdc.europa.eu/en/activities/surveillance/HAI/Documents/2008_HAI_%20special_chapter.pdf

2. ECDC publishes reports on healthcare-associated infections in Europe.15 Feb 2012 http://www.ecdc.europa.eu/en/healthtopics/Healthcare-associated_infections/Pages/index.aspx

22

3. European Centre for Disease Prevention and Control. Surveillance of healthcare-associated infections in Europe, 2007. Stockholm: ECDC; 2012. Stockholm, February 2012 ISBN 978-92-9193-327-3. doi 10.2900/18553

4. European Centre for Disease Prevention and Control. Point prevalence survey of healthcare associated infections and antimicrobial use in European acute care hospitals protocol version 4.3. Stockholm:ECDC; 2012.ISBN 978-92-9193-366-2. doi 10.2900/53482

5. ESAC YEARBOOK 2009, ISBN number: 9789057283307

6. The European Centre for Disease Prevention and Control (ECDC) pilot point prevalence survey of healthcare-associated infections and antimicrobial use. P Zarb, B Coignard, J Griskeviciene, A Muller, V Vankerckhoven, K Weist, M M Goossens, S Vaerenberg, S Hopkins, B Catry, D L Monnet, H Goossens, C Suetens, National Contact Points for the ECDC pilot point prevalence survey, Hospital Contact Points for the ECDC pilot point prevalence survey.http://www.eurosurveillance.org/images/dynamic/EE/V17N46/art20316.pdf

7. Hospital in Europe Link for Infection Control throughSurveillance (HELICS). Surveillance of surgical site infections.Protocol version 9.1. Lyon: HELICS; Sept 2004. Available from: http://www.ecdc.europa.eu/en/activities/surveillance/HAI/Documents/0409_IPSE_SSI_protocol.pdf

8. Horan TC, Andrus M, Dudeck MA. CDC/NHSN surveillance definition of health care-associated infection and criteria for specific types of infections in the acute care setting. Am J Infect Control. Jun 2008;36(5):309-32.

23

IZVJEE O TIJEKU KAMPANJE ZA HIGIJENU RUKU U REPUBLICI HRVATSKOJ Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) jo je 2005. godine zapoela projekt promocije higijene ruku u zdravstvenim ustanovama u cijelom svijetu, kroz koji se razvio sustav nacionalnih kampanja za higijenu ruku. Nakon to je potpisano pismo namjere MZ o podrci prevenciji infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi u veljai 2009. godine, Povjerenstvo je organiziralo radnu skupinu koja je izradila nacionalne Smjernice za higijenu ruku u zdravstvenim ustanovama (separati Smjernica tiskani 4. svibnja 2011., a Smjernice tiskane u Lijenikom Vjesniku u broju 5/6 2011.) Nadalje, ministar je od ravnatelja bolnikih ustanova zatraio da se imenuju bolniki koordinatori za provoenje kampanje za higijenu ruku, to je i uinjeno poetkom 2011. godine, dosada u 38 bolnikih ustanova. Prvi sastanak s bolnikim koordinatorima odralo je Povjerenstvo i Referentni centar MZ za bolnike infekcije (dr.sc. Zrinka Bonjak kao predstavnik Referentnog centra i voditelj kampanje u Republici Hrvatskoj) 14. oujka 2011. na kojem je bolnikim koodinatorima podijeljen Okvir za samoprocjenu stanja higijene ruku u zdravstvenoj ustanovi (Hand Hygiene Self Assessment Framework/HHSAF). U travnju 2011. Profesor Didier Pittet (autor Smjernica za higijenu ruku SZO i voditelj svjetske kampanje) podrao je nau kampanju dolaskom na 9. Hrvatski kongres klinike mikrobiologije. Rezultati obrade HHSAF u hrvatskim bolnicama takoer su prikazani na Kongresu. Meunarodni dan higijene ruku, 5. svibnja 2011., obiljeen u Hrvatskom lijenikom zboru gdje su sudionici (njih oko 150) dobili objavljene hrvatske smjernice za higijenu ruku i na kojem je postignut dogovor o prijevodu osnovnih materijala potrebnih za kampanju na hrvatski jezik. Sastanak koordinatora odrali su Povjerenstvo i Referentni centar 16.06.2011. na kojem su podijeljeni zadaci za prevoenje materijala i dogovoren je rok za zavretak prijevoda do rujna 2011. godine. U listopadu 2011. godine odran sastanak koordinatora i dogovoreno praenje 200 prilika za higijenu ruku. Prijevod tehnikog prirunika na hrvatskom jeziku dostavljen koordinatorima 15. veljae 2012. godine. Meunarodni dan higijene ruku, 5. svibnja 2012., obiljeen u Referentnom centru MZ za bolnike infekcije, Klinikog bolnikog centra Zagreb na kojem su prikazani rezultati 200 prilika za higijenu ruku. 1. SVRHA PROMATRANJA Glavna svrha promatranja je utvrditi stupanj suradljivosti pri higijeni ruku meu zdravstvenim djelatnicima i, u nekim sluajevima, slui za procjenu vrste i kvalitete tehnike izvoenja postupka. Ovisno o razini suradljivosti s higijenom ruku meu zdravstvenim radnicima i vrsti odjela, a u skladu s posebnim prioritetima, rezultati promatranja takoer pomau u odreivanju najprikladnijih intervencija za promociju, edukaciju i trening higijene ruku. Provoenje promatranja prije i poslije takvog razdoblja intervencije omoguuje ne samo

24

procjenu razine suradljivosti pri higijeni ruku u vie navrata, nego takoer i mjerenje poboljanja u svakodnevnoj praksi i utjecaja intervencija, te prilagoavanje edukacijskih materijala i kampanja. Ako je mogue, rezultati promatranja mogu se korelirati s kretanjem stopa infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi (HCAI), indikatora za procjenu ishoda promotivne strategije za unaprjeivanje higijene ruku. Glavna svrha ovdje predloene metode SZO za izravno promatranje je stvaranje podataka velikih razmjera o suradljivosti s higijenom ruku na najtoniji nain i sukladno pristupu "Mojih pet trenutaka za higijenu ruku ". 2. IZRAVNO PROMATRANJE POSTUPAKA HIGIJENE RUKU Izravno promatranje zdravstvenih djelatnika tijekom provoenja rutinske njege je jedna od metoda za procjenu postupka higijene ruku. Izravno promatranja je izabrana metoda jer stvara najtonije podatke o suradljivosti zdravstvenih djelatnika s preporukama za higijenu ruku, iako dobivene rezultate ne treba smatrati savrenim prikazom stvarnog stanja. Prednosti izravnog promatranja su:) izvoenje u stvarnom vremenu omoguuje usporeivanje rezultata istodobno u odnosu na vrijeme, mjesto i okolnosti; i b)dosljednost izmeu referentnih pojmova, definicija i alata koje koriste i zdravstveni djelatnici i promatrai. Dva glavna nedostatka metode su: potencijalni utjecaj promatraa, koji moe imati utjecaj na ponaanje zdravstvenih radnika (s obzirom da ova metode podrazumijeva da je promatrani zdravstveni radnik svjestan postupka promatranja), te utjecaj promatraevog tumaenja definicija i stvarnog stanja na pouzdanost podataka. 3. PRAVILA PROMATRANJA Preporua se da se podaci dobivenim promatranjem prikupljaju anonimno i uvaju kao povjerljivi. Rezultati promatranja ne bi trebali biti iskoriteni za administrativnu procjena predmetnog osoblja. Meutim, u nekim sluajevima, institucionalnim odlukama ili zbog nepostojanja specifinih prepreka za identifikaciju zdravstvenih djelatnika, pojedinana promatranja, ukljuujui identifikaciju zdravstvenih djelatnika, se moe provoditi i u edukativnu svrhu. Doista, za poboljanje razumijevanja higijene ruku i pridonoenju promocije higijene ruku, gdje god je to mogue rezultati promatranja bi trebali biti odmah predstavljeni promatranom zdravstvenom djelatnicima (davanje povratne informacije). To bi trebalo biti uinjeno na nain koji omoguava razmjenu miljenja, pridonosei promicanju sigurnosne kulture i povjerenje meu onima koji su sudjelovali. Na primjer, povratna informacija o suradljivosti se moe dati pojedincima na sastancima ili drugdje na prikladnijem mjestu na klinikom odjelu, u prikladnije vrijeme tijekom radnog dana u jednostavnom pisanom obliku te se moe o njima raspraviti u hodu i usporediti s buduim oekivanim rezultatima. Osim toga, konani rezultati bi trebali biti poslani svim ukljuenim zdravstvenim djelatnicima bilo kolektivno ili pojedinano, kao i drugima, na primjer, upravi zdravstvene ustanove ili povjerenstvu za kontrolu bolnikih infekciji, u ovisnosti o lokalnim odlukama svake zdravstvene ustanove. Ovakvo izvjetavanje bi trebalo uiniti to prije nakon prikupljanja podataka. Promatranje je nain osvjetavanja zdravstvenog osoblja o potrebi za provoenje higijene ruku: jednostavno promatranje prakse higijene ruku, pruanje povratne informacije i komentiranje rezultata ima neposredni promotivni uinak. Dakle, u uvjetima u kojima treba provesti utvrivanje osnovne, poetne suradljivosti s postupcima higijene ruku, povratne informacije ne treba davati dok se ne procjene ukupne postavke (npr. dok se ne ustanovi oekivani ukupni broj prilika za higijenu ruku.

25

4. PROMATRA I NJEGOVA/ NJEZINA ULOGA Primarna uloga promatraa je otvoreno i objektivno promatranje prakse higijene ruku i prikupljanje podataka o higijeni ruku pomou pet indikacija koristei metodologiju i upute predloene u ovom tekstu. Prije nego se to uini, promatrai moraju biti upoznati s pet indikacija za higijenu ruku i pridruenim temeljnim konceptima, te ih moraju biti u mogunosti primijeniti, prepoznati, razlikovati i objasniti. Iako je potrebno osnovno znanje za higijenu ruku saeto u ovom referentnom priruniku, promatra bi trebao imati prethodno veliko iskustvo o zdravstvenoj skrbi i njezi bolesnika kako bi ove koncepte mogao primijeniti u svakodnevnom radu. Meutim, kao promatra on/ona takoer mora biti u stanju provoditi svoje dunosti i opaanje objektivno. Poloaj promatraa postavlja ga u referentnu ulogu, kako za promatrane osobe, a takoer i za administrativne osoblje i upravu. Takoer, oni su obino odgovorni za promicanje, a u nekim sluajevima i pouavanje postupaka higijene ruku, pruanje povratne informacije komentiranjem rezultata, i za pomo pri oblikovanju kampanje, a u skladu s potrebama zdravstvenih djelatnika. Dakle, promatra mora posjedovati potrebno znanje i mora razumjeti kako se provodi promotivna kampanja. Promatra se, u prikladno vrijeme, predstavlja zdravstvenim djelatnicima ije ponaanje promatra kao i bolesnicima (ako je primjenjivo), i daje ope objanjenje za svoju prisutnost (primjerice, promatranje zdravstvene prakse) . Preporua se da se razdoblje promatranja slubeno objavi lijeniku voditelju zdravstvene jedinice i glavnoj sestri ; u nekim sluajevima moe biti potrebno ishoditi pismenu suglasnost od strane bolesnika. Zdravstveni djelatnici trebaju biti svjesni da li je promatranje anonimno ili ne i u koju svrhu i na koji nain e se prikupljene informacije koristiti. Potivanje bolesnikove privatnosti mora se uvijek ogledati u ponaanju promatraa, koje ne bi trebalo ometati zdravstvene aktivnosti koje se provode tijekom promatrakog izvida. Opaanje ne treba provoditi u ekstremnim situacijama (hitno medicinsko lijeenje, primijeeni znakovi nekontroliranog stresa u promatranog zdravstvenog djelatnika) jer one ne odraavaju "standardnu" situaciju zdravstvene skrbi. Promatra mora znati prepoznati takva stanja, prekinuti promatranje i povui se u takvim situacijama. Meutim, to ne iskljuuje promatranje na odjelima hitne medicine i intenzivnog lijeenja. Promatra obino stoji blizu mjesta zdravstvene skrbi. Dok traje promatranje, poeljno je de se formulari koji se koriste u biljeenju podataka postave na vrstu podlogu kako bi se lake popunjavali. Takoer, ako se koriste obina olovka i gumica, lake se mogu napraviti ispravke; meutim, promatrai stalno trebaju biti svjesni svoje potrebe za objektivnosti i ne trebaju mijenjati zabiljeke, osim ako je napravljena apsolutna pogreka u promatranju. Vrijeme obavljanja promatranja treba mjeriti. Meutim, ako promatra koristi runi sat kojim mjeri vrijeme, da bi postavio dobar primjer zdravstvenim djelatnicima, sat ne treba nositi na runom zglobu i treba se suzdrati noenja drugog nakita na rukama. Nokti trebaju biti kratki i nelakirani, a umjetne nokte ne treba imati kao niti svi drugi zdravstveni radnici. 5. PRILIKE ZA HIGIJENU RUKU Promatrai imaju razliite poglede za indikacije i akcije za higijenu ruku u odnosu na zdravstvene djelatnike i edukatore. Kada promatra tijekom promatranja identificira indikaciju za higijenu ruku, on/ona ju za vrijeme biljeenja pretvara u priliku, koristei poseban obraunski postupak. Priliku odreuje potreba za obavljanje akcije higijene ruku, bilo da je razlog za provoenje postupka (indikacija koja vodi do akcije) jedan ili vie njih. S promatraeve toke gledita, prilika postoji kad je uoena jedna od indikacija za higijenu ruku. Nekoliko indikacija moe nastati istovremeno stvarajui jednu priliku i zahtijevaju jednu akciju za higijene ruku .Prilika je obraunska jedinica koja odgovara broju potrebnih akcija za higijenu ruku, bez obzira na broj indikacija. Suradljivost sa higijenom ruku se mjeri dijeljenjem broja akcija (brojnik) sa brojem prilika (nazivnik) .

26

6. AKCIJA (RADNJA) HIGIJENE RUKU KAKO JU VIDI PROMATRA Promatra uvijek treba uspostaviti vezu izmeu promatrane akcije za higijenu ruku i pridruene prilike. Akcija moe biti ili negativna (nije izvedena) ili pozitivna (izvedena). U nekim sluajevima promatra nije u mogunosti vidjeti izvoenje akcije, stoga bi promatra trebao zabiljeiti samo radnje koje on ili ona moe jasno vidjeti i koje odgovaraju indikaciji; promatra ne smije pretpostaviti da je akcija izvedena. U trenutku kada promatra identificira indikaciju, to se rauna kao prilika kojoj bi trebala uslijediti odgovarajue pozitivna ili negativna akcija. Pozitivne akcije pokazuju suradljivost; negativne akcije pokazuju nesuradljivost. Pozitivna akcija koja nije opravdana i odreena indikacijom se stoga ne moe prevesti u priliku i ne moe biti ukljuena u mjerenje suradljivosti. Kronologija dogaaja moe biti varijabla: indikacija moe prethoditi (nakon rizika izlaganja tjelesnoj tekuini , nakon kontakta s bolesnikom ili nakon kontakta s bolesnikovom okolinom) ili slijediti (prije kontakta s bolesnikom ili prije istih/aseptikih postupaka) akciji higijene ruku. Biljeenje indikacije u odreenom trenutku ne iskljuuje mogunost kombiniranja i drugih indikacija u isto vrijeme, pod uvjetom da se slijed aktivnosti potuje i da postoji odgovarajua pozitivna akcija higijene ruku. Na primjer, zdravstveni radnika ulazi u okolinu pacijenta, obavlja higijenu ruku (indikacija 2) i povezuje intravenska infuziju na trostruki sigurnosni ventil (bez dodirivanja bolesnika). Nakon to je postupak zavren, zdravstveni djelatnik mjeri puls bolesnika (indikacija 1). Obavljanje higijene ruku prije istog / aseptikog postupka (indikacija 2) takoer "vrijedi" za indikaciju koja slijedi (indikacija 1). Glavno arite promatranja primarno ne bi trebala biti akcija, nego utvrivanje indikacije na koju zdravstveni djelatnik tada reagira pozitivno ili negativno, bilo prije ili poslije kontakta koji odreuje indikaciju. Sasvim jednostavno, ako promatra identificira jednu ili vie indikacija, to se rauna kao jedna prilika i biljei se bilo pozitivna ili negativna akcija. Ako promatra ne identificira indikaciju, ne rauna se kao prilika i nikakva akcija se ne biljei. Promatrai moraju uvijek biti oprezni kako ne bi inili pretpostavke o postavljanju indikacije, a kada nemaju sve elemente za definiranje indikacije. Na primjer: promatra vidi zdravstvenog djelatnika koji se pribliava bolesniku, a da nije vidio to je zdravstveni djelatnik uinio prije pribliavanja bolesniku (bez obzira da li je ili nije izveo postupak higijene ruku). Ova indikacija se ne moe zabiljeiti. Osim toga, promatra ne smije zabiljeiti indikacije za higijenu ruku koji proizlaze iz uobiajenih ili nesvjesnih radnji koje zdravstveni djelatnik ini tijekom svoje dunosti, kao to su namjetanje naoala ili nareivanje kose. injenica da su ove radnje nesvjesne znai da one ne mogu biti zabiljeene kao indikacija za higijenu ruku. Iznimno, moraju se uzeti u obzir i zabiljeiti kada izvoenje ovih uobiajenih radnji dovodi do prekid sterilnog postupka. 7. IZVJEIVANJE O SURADLJIVOSTI S HIGIJENOM RUKU Kada se provodi izvjeivanje s podacima o higijeni ruku, promatra mora uvijek imati na umu sljedee: a) najmanje jedna indikacija za higijenu ruku mora biti uoena da bi se definirala prilika; b) svaka prilika zahtijeva jednu akciju higijene ruku; c) jednu akcija se moe primijeniti na vie indikacija; d) dokumentirana akcija moe biti pozitivna ili negativna pod uvjetom da odgovara prilici; e) uoavanje pozitivne akcije uvijek ne podrazumijeva postojanje prilike. Suradljivost s higijenom ruku je omjer broja obavljenih akcija sa brojem prilika i izraunava se siljedeom formulom:

Suradljivost (%) = Izvedene akcije/Prilike x 100

27

Ovo odraava stupanj suradljivosti zdravstvenih djelatnika sa zahtjevima provoenja higijene ruku tijekom zdravstvenih aktivnosti u skladu s pet indikacija (trenutaka) u mjeri u kojoj se broje kao prilike. Suradljivost opisuje tonu ekvivalenciju izmeu broja akcija i broja prilika. Nesuradljivost postoji kada je broj prilika vei od broja akcija koje se izvode. Slika 1 . Mrea (tablica) za unos podataka Struna kategor.

Struna kategor.

Struna kategor.

Struna kategor.

Kod Kod Kod Kod No No No No Prilika Indikacija HR

akcija Prilika Indikacija HR

akcija Prilika Indikacija HR

akcija Prilika

1 prije bol. prije asept. nakon tjel. tek. nakon bol. nakon bol. okol

HU HP nema rukavice


HU HP nema rukavice


HU HP nema rukavice

1

Prilika Indikacija HR akcija



Prilika


HU HP nema rukavice


HU HP nema rukavice


HU HP nema rukavice

2

Mrea (tablica) za unos podataka promatranja (slika 1) sadri podatke potrebne za mjerenje suradljivosti. Ona je podijeljena u etiri stupca; stupac moe biti dodijeljen odreenoj strunoj kategoriji (u tom sluaju se u stupcu biljee podatci vezani uz aktivnosti razliitih zdravstvenih radnika iz te kategorije) ili moe biti dodijeljen pojedinom zdravstvenom djelatniku koji pripada naznaenoj kategoriji. Kad su podaci klasificirani prema strunoj kategoriji, mora biti naveden broj zdravstvenih djelatnika promatranih u svakoj kategoriji tijekom izvida te nema gornje granice. Kada su podaci koji se prikupljaju usmjereni prema pojedinom zdravstvenom djelatniku, najvie etiri pojedinca mogu biti ukljuena u isti obrazac. Zdravstveni djelatnici su klasificirani u sljedee kategorije i oznaeni kodovima kako slijedi: 1. medicinska sestra /primalja

1.1 sestra 1.2 primalja 1.3 uenik za medicinsku sestru/primalja

28

2. pomoni radnici 3. doktor medicine

3.1 internist 3.2 kirurg 3.3 anesteziolog / reanimatolog / lijenik hitne medicine 3.4 pedijatar 3.5 ginekolog 3.6 konzultant 3.7 student medicine

4. drugi zdravstveni radnici 4.1 terapeut (fizioterapeut, terapeut radne terapije, audiologist, terapeut za govor, itd.) 4.2 tehniar (radioloki, tehniar u operacijskoj dvorani, laboratorijski tehniar, itd.) 4.3 drugi (dijetetiar, socijalni radnik, ostali profesionalci u zdravstvenoj skrbi) 4.4 uenik

29

Rezultati praenja od 1. 01. 2012.-1. 05. 2012. prikazani su u sljedeim tablicama. Ustanove su oznaene brojevima od 1 do 10. Tablica 1: prikazuje postotak suradljivosti prema profesijama

Ustanova 1

Lijenici Medicinske

sestre

Fizioterapeu

ti

Pomone

radnice

Ukupno

akcija 6 139 10 2 157

prilika 24 167 16 2 209

suradljivost 25% 83,23% 62,5% 100% 75,11%

HR 4,16% 42,51% 50% 0% 38,27%

Tablica 2: prikazuje postotak suradljivosti prema pet trenutaka za higijenu ruku

Ustanova 1

Prije

bolesnika

Prije

asep. post.

Nakon

tj. tek.

Nakon

bolesnika

Nakon

boles.

zone

akcija 42 8 23 69 17

prilika 62 9 25 81 31

suradljivost 67,84% 88,88% 92% 85,18% 54,83%

HR 54,83% 66,66% 38,27% 32,25%

30

Tablica 3: prikazuje postotak suradljivosti prema profesijama

Ustanova 2

Lijenici Medicinske

sestre

Fizioterapeu

ti

Pripravnici Ukupno

akcija 24 326 15 29 396

prilika 43 394 23 38 498

suradljivost 55% 82% 65% 76% 79%

HR 30,2% 35,5% 26% 15,78% 33,9%


Ustanova 2

Prije

bolesnika

Prije

asep. post.

Nakon

tj. tek.

Nakon

bolesnika

Nakon

boles.

zone

akcija 209 121 87 97 168

prilika 239 127 89 105 218

suradljivost 87% 95% 97% 92% 30,3%

HR 41,8% 43,3% 25,8% 33,33% 32,25%

31


Ustanova 3

Medicinske

sestre

Lijenici

(anestieziolo

g/hitna)

Fizioterapeu

ti

Lijenici(kiru

rg)

Ukupno

akcija 115 9 29 1 154

prilika 153 19 31 2 205

suradljivost 75% 47% 93% 50% 75%

HR 67,32% 36,84% 87,1% 50% 37,8%


Ustanova 3

Prije

bolesnika

Prije

asep. post.

Nakon

tj. tek.

Nakon

bolesnika

Nakon

boles.

zone

akcija 52 11 9 57 27

prilika 69 15 10 72 40

suradljivost 75% 73% 79% 79% 68%

HR 75,36% 73,33% 30% 68% 65%

32


Ustanova 4

Medicinske

sestre

(srednja)

Lijenici Medicinske

sestre (via)

Lijenici(spe

cijalizant)

Ukupno

akcija 76 24 23 13 136

prilika 103 42 31 24 200

suradljivost 73,78% 57,14% 74,19% 54,16% 68%

HR 18,44% 14,28% 22,58% 20,83% 18,5%


Ustanova 4

Prije

bolesnika

Prije

asep. post.

Nakon

tj. tek.

Nakon

bolesnika

Nakon

boles.

zone

akcija 23 21 30 46 22

prilika 50 27 37 54 32

suradljivost 46% 77,77% 81,08% 85,18% 68%

HR 26% 37,03% 10,81% 16,66% 15,62%

33


Ustanova 5

Medicinske

sestre

Pomoni

djelatnici

Lijenici Fizioterapeu

ti

Ukupno

akcija 156 5 30 3 194

prilika 189 5 31 4 229

suradljivost 82,54% 100% 96,8% 75% 84,72%

HR 64,02% 100% 90,32% 25% 67,24%


Ustanova 5

Prije

bolesnika

Prije

asep. post.

Nakon

tj. tek.

Nakon

bolesnika

Nakon

boles.

zone

akcija 31 22 23 54 64

prilika 43 32 26 57 71

suradljivost 72,1% 68,75% 88,46% 94,74% 90,14%

HR 65,11% 53,12% 69,23% 80,7% 63,38%

34


Ustanova 6

Prije

bolesnika

Prije

asep. post.

Nakon

tj. tek.

Nakon

bolesnika

Nakon

boles.

zone

akcija 68 36 15 63 31

prilika 82 43 15 68 41

suradljivost 82,9% 83,7% 100% 92,6% 75,6%

HR 71,95% 79,06% 66,66% 52,94% 58,53%


Ustanova 6


ti

Medicinske

sestre

Ukupno

akcija 17 8 188 213

prilika 17 11 221 249

suradljivost 100% 72,7% 85,1% 85,5%

HR 88,23% 63,63% 63,8% 62,2%

35


Ustanova 7

Medicinske

sestre

Fizioterapeu

ti

Lijenici Ukupno

akcija 103 57 48 208

prilika 110 60 50 220

suradljivost 93,64% 95% 96% 94,55%

HR 24,54% 33,33% 10% 23,63%


Ustanova 7

Prije

bolesnika

Prije

asep. post.

Nakon

tj. tek.

Nakon

bolesnika

Nakon

boles.

zone

akcija 54 9 16 49 64

prilika 70 9 16 54 65

suradljivost 77,14% 100% 100% 90,74% 98,46%

HR 72,85% 100% 6,25% 68,51% 73,84%

36


Ustanova 8

Prije

bolesnika

Prije

asep. post.

Nakon

tj. tek.

Nakon

bolesnika

Nakon

boles.

zone

akcija 21 10 15 36 9

prilika 46 39 34 64 17

suradljivost 45,65 % 25,6% 44,1% 56,2% 52,9%

HR Nema

podataka

Nema

podataka

Nema

podataka

Nema

podataka

Nema

podataka


Ustanova 8

Medicinske

sestre

Lijenici Ostali ukupno

akcija 51 13 27 91

prilika 116 24 60 200

suradljivost 44% 54% 45% 25,5%

HR 86,27% 100% 77,7% 85,7%

37


Ustanova 9

Medicinske

sestre

Lijenici Ukupno

akcija 152 23 175

prilika 165 39 204

suradljivost 92,12% 58,9% 85,7%

HR 57,4% 48% 56,2%


Ustanova 9

Prije

bolesnika

Prije

asep. post.

Nakon

tj. tek.

Nakon

bolesnika

Nakon

boles.

zone

akcija 36 10 31 41 57

prilika 51 11 32 46 64

suradljivost 64,28% 90,9,% 96,87% 89,1% 89%

HR 71,95% 79,06% 66,66% 52,94% 58,53%

38


Ustanova 10

Medicinske

sestre


ti

Ukupno

akcija 151 42 8 201

prilika 200 80 8 288

suradljivost 75,5% 52,5% 100% 69,78%

HR 55% 60% 87,5% 57,2%


Ustanova 10

Prije

bolesnika

Prije

asep. post.

Nakon

tj. tek.

Nakon

bolesnika

Nakon

boles.

zone

akcija 72 27 15 71 16

prilika 99 33 15 92 49

suradljivost 72,72% 81,81% 100% 77,17% 32,65%

HR 84,72% 25,92% 0% 21,12% 56,25%

39

Slika 1: prikazuje postotak ukupne suradljivosti prema ustanovama

Postotak suradljivosti

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

postotak

suradljivosti

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

ustanova

suradljivost

Slika 2: prikazuje postotak suradljivosti prema profesijama i ustanovama

Postotak suradljivosti

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

postotak

suradljivosti

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

ustanova

suradljivost

lijenici

sestre

40

Slika 3: prikazuje postotak utrljavanja alkoholnim pripravkom (hr) prema profesijama i ustanovama

Postotak HR(utrljavanje)

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

ustanova

HR(utrljavanje)

lijenici

med.sestra

ukupno

Slika 4: prikazuje postotak utrljavanja alkoholnim pripravkom (hr) u odnosu prema pranju ruku(hw) u odnosu na profesije i ustanove

HR/HW

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

ustanova

HR/HW

lijenici(hr)

med.sestra(hr)

lijenici(hw)

med.sestra(hw)

41

Slika 5: prikazuje postotak suradljivosti prema pet trenutaka u razliitim ustanovama

5 trenutaka

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

postotak

suradljivosti

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

ustanova

suradljivost 5 trenutaka

prije b.

prije asep.

nakon tj.

nakon b.

nakon z.

42

Tijekom prosinca 2012. godine za praenje suradljivosti na KBC Zagreb odabran je JIL-pedijatrijski (Povjerenstvo za bolnike infekcije) . Prije poetka praenja suradljivosti uinjena je osnovna procjena prema metodologiji SZO (HHSAF) bazirana na pet modula: A) Sustav promjena 100/100 % B) Usavravanje i edukacija 35/100 % C) Evaluacija/povratna informacija 50/100 % D) Podsjetnici na radilitu 60/100 % E) Institucionalno ozraje sigurnosti 50/100 % Ukupni rezultat 59% INTERMEDIJARNI 1. MODUL- Sustav promjena 100/100 %

Vaa trenutna praksa je usklaena s preporukama SZO i aktivnosti koje su dosada ugraene treba zadrati na istoj razini

Zadovoljavajua infrastruktura koju bi trebalo provjeravati na godinjoj

razini 2. MODUL - Usavravanje i edukacija 35/100 %

Kojom dinamikom ZD prolaze edukaciju uz higijenu ruku u Vaoj instituciji? Je li mogue potvrditi da su svi ZD proli edukaciju o higijeni ruku? SZO Hand Hygiene Technical Reference Manual SZO letak Glove use Information Je li osiguran program i procjena suradljivosti higijene ruku promatraa Je li posebno odreen budet za edukaciju higijene ruku

Preporueno provoditi radionice o higijeni ruku i organizirati predavanja

strunjaka 3. MODUL- Evaluacija/povratna informacija 50/100 %

Je li utrljavanje alkohola prema potronji 20L/1000 bolesnikih dana? Koliko esto se provodi promatranje higijene ruku prema SZO formularu? Kolika je prosjena suradljivost higijene ruku prema SZO formularu? Povratna informacija ZD? Povratna informacija rukovodstvu ustanove?

Kontinuirano monitoriranje je vrlo korisno u mjerenju promjena nakon

implementacije promjena. Preporueno provoditi na godinjoj osnovi 1. praenje higijene ruku prema SZO formularu i 2. pratiti potronju alkoholnog sredstava.

4. MODUL -Podsjetnici na radilitu 60/100 %

Koliko esto se provodi sistematski izvid svih postera da bi se vidjelo da li su oteeni, te izmjena ukoliko je potrebno?

Je li promocija higijene ruku potaknuta izmjenom postera ? Jesu li informativni leci o higijeni ruku dostupni na odjelu? Jesu li ostali posteri rasporeeni kroz ustanovu?

Poster Higijensko pranje ruku temeljeno na SZO metodologiji

43

Poster Higijensko utrljavanje temeljeno na SZO metodologiji Vodi higijena ruku Vizualni podsjetnik o proputenim mjestima kod higijene ruku Kviz o higijeni ruku za provjeru znanja

5. MODUL- Institucionalno ozraje sigurnosti 50/100 %

Jasna opredijeljenost za higijenu ruku ravnatelja? Jasna opredijeljenost za higijenu ruku medicinskog direktora? Jasan sustav dizajniran za prvake u higijeni ruku? Jasno priznanje onima koji su uzor u higijeni ruku? Jesu li bolesnici/pacijenti informirani o vanosti higijene ruku? Je li formalno uveden program angairanosti bolesnika/pacijenata u higijeni

ruku? Higijena ruku kroz E-uenje? Sistem podrke za novoprimljene?

Rezultati praenja suradljivosti su: Suradljivost-higijena ruku prema profesiji Medicinske sestre Lijenici Ostali

(fizioterapeut)

Suradljivost 66 %

Suradljivost 48 %

Suradljivost 50 %

Suradljivost-higijena ruku prema 5 trenutaka 1. Prije kontakta s bolesnikom 76 %

2. Prije aseptinih postupaka 79 %

3. Nakon rizika izlaganju tjelesnim tekuinama 83 %

4. Nakon kontakta s bolesnikom 57 %

5. Nakon kontakta s okolinom bolesnikom 10 %