Embed Size (px)
Citation preview
VELEUČILIŠTE LAVOSLAV RUŽIČKA U VUKOVARU
STUDIJ FIZIOTERAPIJE
FIZIOTERAPIJA KOD OSOBA S CERVICOBRACHIALNIM BOLNIM
SINDROMOM
Vukovar25112011
SADRŽAJ
SAŽETAK
1Uvod1
2Razrada rada2
21Mehanizam nastanka degenerativnih promjena2
22Etiologija i rizični faktori2
23Klinička slika3
24Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza3
25Liječenje4
251Liječenje akutne faze4
252Liječenje subakutne i kronične faze5
26Fizikalna terapija5
261Toplinske procedurehelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip5
262Elektroterapijahelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip5
263Sonoterapijahelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip6
264Masažahelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip6
265Trakcijahelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip7
266Medicinska gimnastikahelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip7
27Edukacija i prevencija9
3Zaključak10
4Literatura11
5Priloghelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip12
SAŽETAK
Prema novijim istraživanjima bolni sindrom vratne kralježnice glavni je uzrok bolova u vratu
kod gotovo 23 opće populacije pretežno srednje životne dobi Kako bismo ga što lakše
prepoznali proveli odgovarajuću terapiju i spriječili recidive potrebno je malo opširnije
razmotriti njegove osnovne značajke
Najčešći uzrok bolova u vratu su degenerativne promjene vratne kralježnice no moramo
isključiti i ostale mogućnosti Dijagnoza je postavljena nakon anamneze kliničkog pregleda i
rendgenološke obrade vratne kralježnice a rjeđe su potrebni CT (kompjutorizirana
tomografija) MR (magnetska rezonanca) i EMNG (elektromioneurografija) gornjih
ekstremiteta
Suvremeni sjedilački način života višesatni rad za računalom dugotrajna vožnja
automobilom i fizička neaktivnost samo su neki od faktora koji potiču promjene građevnih
elemenata kralježnice i rezultiraju pojavom bolnih sindroma
1UVOD
Bolni cervikalni sindrom definira se kao skup simptoma među kojima osnovno mjesto
zauzima - bol S obzirom na točnu lokalizaciju i širenje boli te postojanje drugih pripadajućih
simptoma koje ćemo razraditi nešto kasnije dijelimo ga na
Lokalizirani cervikalni sindrom- syndroma cervicale (bol je lokalizirana u stražnjem
dijelu vrata s eventualnim širenjem među lopatice prema ramenima te u prednji i
stražnji dio prsnog koša)
Cervikocefalni sindrom- syndroma cervicocephale (bol se iz stražnjeg dijela vrata širi
u područje glave)
Cervikobrahijalni sindrom - syndroma cervicobrachiale (bol se iz područja vrata širi u
ruku rjeđe u obje)
Govorimo i o vertebralnom sindromu kada je bol vezana uz dio kralježnice na kojem
se nalazi i oštećeni element (lokalni cervikalni sindrom) te overtebrogenom ili
spondilogenom sindromu kada osnovni simptomi potječu od promjena na kralježnici
ali se manifestiraju podalje od nje (cervikocefalni i cervikobrahijalni sindrom)
0
2RAZRADA RADA
Degenerativne promjene vratne kralježnice kao najčešći uzrok cervikalnog sindrom usko su
vezane i uz specifičnu arhitektoniku kralježnice U građi vratne kralježnice ključno mjesto
ima funkcionalna jedinica nazvana vertebralni dinamički segment Taj segment čini cjelina od
dva susjedna kralješka (donje polovice jednog i gornje drugog) intervertebralnog diska
(građen od središnjeg mekog dijela-nucleus pulposusa i vanjskog -anulus fibrosusa)
interveretebralnih zglobova intervertebralnih otvora (kroz koji prolaze krvne žile i živci)
poprečnih i spinoznih nastavaka (processus transversus et spinosus) spinalnog kanala te od
potpornih mekanih segmenata-ligamenti tetive paravertebralno vezivno tkivo i mišići
Međutim anatomija vratne kralježnice ima i neke specifičnosti koje se odnose na građu prva
dva vratna kralješka - Atlasa i axisa koja odudara od standardne građe ostalih kralješaka
omogućujući vratnoj kralježnici izuzetnu pokretljivost te građu poprečnih nastavaka
Poprečni nastavci rascijepljeni su na dvije kvržice između kojih prolaze živci (sulcus nervi
spinalis) a kroz otvore na navedenim nastavcima prolaze ai vvertebralis Specifičnost vratne
kralježnice je i postojanje unkovertebralnih zglobova (od C3-C7) koji predstavljaju čestu
metu degenerativnih promjena
21 Mehanizam nastanka degenerativnih promjena
Degenerativne promjene zbivaju se dakle na intervertebralnim kostovertebralnim (spojevi
kralježaka s rebrima) i unkovertebralnim zglobovima kao i na intervertebralnom disku
Upravo na intervertebralnom disku i započinje pojava ovih neupalnih promjena Naime
svakodnevne mikrotraume nepravilno držanje trošenje uzrokovano starenjem te brojni drugi
faktori dovode do promjena u građi mekog dijela diska nucleusa pulposusa koji dehidrira
(gubi vodu) Dehidracija narušava njegovu funkciju amortizera i predstavlja začetak
degenerativnih promjena koje će kroz razvoj daljnjih oštećenja naposljetku dovesti do
nestabilnosti vratnog segmenta iritacije okolnih građevnih struktura te u najtežim
slučajevima do hernije diska koja je u ovom dijelu kralježnice ipak rjeđa nego u lumbalnom
22 Etiologija i rizični faktori
1
Najčešći uzročni čimbenik ovih bolnih sindroma su degenerativne promjene vratne
kralježnice One započinju vrlo rano već oko tridesete godine života a javljaju se pretežno na
mjestima najvećeg opterećenja kralježnice tj mjestima gdje dolazi do prijelaza dobro
gibljivog segmenta u drugi manje gibljiv (u području vratne kralježnice na prijelazu
cervikalnog u torakalni dio) Značajno mjesto u etiologiju zauzimaju i
posttraumatske ozljede (nprtrzajne ozljede vratne kralježnice česte nakon prometnih
nezgoda) nepravilna postura odnosno nepravilno držanje tijela
dugotrajno sjedenje
uredski rad za računalom koji vrlo često rezultira prenaprezanjem mišića uz
kralježnicu
svakodnevno ponavljane mikrotraume
fizička neaktivnost
Svi ovi faktori stvaraju plodno tlo za razvoj navedenih promjena i pojavu kliničkih simptoma
23 Klinička slika
Cervikobrahijalni sindrom manifestira se širenjem boli duž cijele ruke (rjeđe u obje)
pojavom smetnji osjeta u vidu parestezijahipoestezija ili anestezije u području pripadajućeg
dermatoma poremećajima grube mišićne snage od hipotrofije do atrofije (najčešće su
zahvaćeni mali mišići šake)
24 Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza Slika 21RTG snimka
U postavljanju dijagnoze cervikalnog bolnog sindroma
središnje mjesto zauzima anamneza i fizikalni pregled koje na
odgovarajuću indikaciju dopunjujemo radiološkim
pretragama (anteroposteriorne i lateralne snimke te po potrebi
funkcionalne snimke vratne kralježnice u maksimalnoj
inklinaciji i reklinaciji)elektromioneurografijom (u slučaju
sumnje na radikularne lezije) CT-omMRI-omUZV-om laboratorijskim pretragama
(biokemijske potrebe krvi mokraće imunološke pretrage)
2
Već detaljno uzeta anamneza usmjeriti će nas vrlo brzo prema postavljanju dijagnoze Pri
tome osim podataka vezanih uz sam problem (lokalizacija karakter i širenje boli postojanje
ukočenosti ili smetnji osjeta) posebnu pažnju treba posvetiti i psihosocijalnoj anamnezi (radno
okružje i uvjeti rada) kao i postojanju recentnih ozljeda Fizikalni pregled započinjemo
inspekcijom kojom ćemo uočiti antalgični položaj vrata bolne grimase pri pokušaju promjene
položaja kao i promjene fiziološke vratne lordoze (iskrivljenje kralježnice prema naprijed) u
smislu pojačanja njezine zakrivljenosti ili pak njezinog izravnavanja Slijedi palpacija kojom
će se ustvrditi postojanje povišenog tonusa paravertebralnih mišića i mišića ramena bolnosti
spinoznih nastavaka prisutnost bolnih nakupina u mišićima (miogeloza) kao i točna
lokalizacija bolnih točaka Nakon provedene inspekcije i palpacije treba ispitati funkciju i
pokretljivost svih kretnji vratne kralježnice - inklinacije reklinacije rotacije te laterofleksije u
lijevu i desnu stranu Ako pri pregledu postavimo sumnju na afekciju korijena spinalnog živca
(radikularno širenje boli ili smetnje osjeta) fizikalni pregled treba nadopuniti i neurološkim
pregledom kojim ispitujemo osjet reflekse (na gornjim ekstremitetima to su refleks
bicepsarefleks tricepsa i refleks brahioradijalisa) te mišićnu snagu i trofičke promjene
muskulature (opseg mišića manualni mišićni test) Kod cervikalnih sindroma osobitu pažnju
treba posvetiti diferencijalnoj dijagnostici bolesti Naime iako je cervikalni bolni sindrom
najčešće uzrokovan neupalnim degenerativnim promjenama vratne kralježnice bol u vratu
mogu uzrokovati i - upalne reumatske bolesti - infektivne bolesti (ostemijelitismeningitis) -
osteoporoza - malignitet (osobito je važno ukloniti ovu sumnju bilo da se radi o metastazama
koje su učestalije ili o primarnom tumoru) - bolesti udaljenih organa (probavni organi pluća
srce) - psihoze simulacije
25 Liječenje
Liječenje cervikalnih sindroma razlikuje se u akutnoj i subakutnoj odnosno kroničnoj fazi
bolesti Osnovni cilj svih terapijskih postupaka je smanjiti bol vratiti funkciju prevenirati
recidive i spriječiti invalidnost
251Liječenje akutne faze Slika 22Schantzov ovratnik
U ovoj fazi liječenja najvažniji su što kraće mirovanje
medikamentna terapija i kratkotrajna imobilizacija vratne
kralježnice Bolesnik dakle mora mirovati koristeći pri tom
adekvatan jastuk (mekan valjkasti) i vratnu ortozu (tzv Schantzov
ovratnik) kojima se postiže rasterećenje vratne kralježnice i
3
relaksacija mišića Također je važno naglasiti da ortoza da bi bila efikasna mora biti
postavljena u adekvatnom položaju lagane inklinacije te se ne smije nositi predugo kako ne bi
došlo do hipotrofije muskulature (nekoliko puta tijekom dana treba je skinuti i lagano
razgibati vrat)
Prvu liniju izbora medikamentne terapije u ovoj fazi čine analgetici (paracetamol - Plicet) i
nesteroidni antireumatici (diklofenak - Voltaren ibuprofen) primjenjivi peroralno rektalno ili
u obliku intramuskularnih injekcija Osim navedenih medikamenata u akutnoj fazi ponekad se
kratkotrajno primjenjuju i mišićni relaksans i (miotonolitici) i sedativi-jedni izravnim drugi
posrednim djelovanjem smanjuju hipertonus vratnih mišića Kortikostereoidi (per os ili
intramuskularno) opoidi (tramadol - Tramacur) - te lokalna infiltracija anestetika ili
anestetika s kortikosteroidom u bolna mjesta mišića zglob ili cervikalne simpatičke ganglije
252Liječenje subakutne i kronične faze
U ovoj fazi ključnu ulogu preuzima fizikalna terapija uz primjenu medikamenata po potrebi
Fizikalna terapija bolnih cervikalnih sindroma primjenjuje se kroz različite postupke koje se
ordiniraju individualnim pristupom svakom pacijentu To su toplinske procedure
elektroterapija (dijadinamske galvanske interferentne struje) sonoterapija (ultrazvuk)
masaža trakcija (pasivna kinezioterapijska metoda istezanja određenih dijelova tijela) te
izuzetno važna ciljana medicinska gimnastika s indiciranim vježbama U nekim izrazito
teškim slučajevima provodi se i kirurško liječenje
26Fizikalna terapija
261Toplinske procedure
Parafin Pri destilaciji nafte dobije se tvar parafin koji ima vrlo dobra svojstva za
termoterapijske svrhe i velikog je toplinskog kapaciteta U terapijske svrhe se primjenjuje u
mješavini parafina i ulja u omjeru 61 Ulje omogućava lakše odstranjivanje sa površine tijela
i smanjuje točku tališta parafina Može se primijeniti u više tehnika kao što su tehnika
rukavice tehnika uranjanja tehnika premazivanja i tehnika obloga Kod bolnih stanja vratne
kralježnice koristi se pretežito tehnika obloga zbog lakše aplikacije i boljeg djelovanja
Parafin koristimo prije samih vježbi u svrhu zagrijavanja mišića i okolnih struktura kako bi se
bolni dio opustio i omogućio izvođenje pokreta veće amplitude Postupak traje 15 do 20
minuta
4
262Elektroterapija
DDS Dijadinamske struje po svojim svojstvima spadaju u niskofrekventne struje
Mogu biti poluvalne ili punovalne ispravljene struje sinusoidna oblika frekvencije 50-100 Hz
Kombinacijom frekvencije i jakosti te dodavanjem konstantne istosmjerne (galvanske) može
se dobiti nekoliko modulacija Elektrode postavljamo na bolno područje vratne kralježnice
jednu kraj druge u trajanju primjene od 4-6 minuta Ovim strujama djelujemo na poboljšanje
cirkulacije i smanjenje boli u vratnom dijelu kralježnice
Galvanizacija Galvanska struja predstavlja naziv za konstantnu istosmjernu struju
Frekvencije je 50 Hz Galvansku struju primjenjujemo putem dvije elektrode od koje je jedna
pozitivna ( + najčešće crvena) a druga negativna ( - crna) Trajanje 10-20 minutaa jakost
ovisi o pacijentovom subjektivnom osjećaju Galvanska struja djeluje na živčane završetke
odgovorne za prijenos boli tako da se bol smanjuje ili nestaje Povećava podražljivost i
provodljivost živaca pod katodom i smanjuje pod anodom Pod utjecajem galvanske struje
nastaje vazodilatacija ( proširenje krvnih žila) što uzrokuje intenzivniji dotok krvi koji
nazivamo hiperemija Koža ispod aplicirane elektrode postaje toplija crvenija u trajanju do 30
min i vlažnija
IFS Interferentne struje nastaju iz dviju sinusoidnih izmjeničnih struja koje se
preklapaju u intenzitetu fazi i frekvenciji Interferencija se događa u tkivima u dubini
Interferentne struje spadaju u srednjefrekventne struje kojima se ulazna frekvencija kreće oko
4000 Hz Djelovanje interferentnih struja odgovara djelovanju dijadinamskih struja uz
napomenu da interferentne imaju jače dubinsko djelovanje i bolju podnošljivost u
kombinaciji primjene s vibracijskom masažom
263Sonoterapija
UZV Ultrazvuk se u fizikalnoj medicini upotrebljava u prvom redu kao terapijsko
sredstvo Djelovanje mu je mehaničko a radi se zapravo o mikromasaži mehaničkom
zbijanju i rastezanju tkiva i gibanju pojedinih čestica tkiva Najvažnije djelovanje ultrazvuka
je toplinsko Za bolna stanja vratne kralježnice koristimo jačinu od 08 Wcm3 u trajanju od 5
minuta kako bi zagrijali mišiće i postigli bolju cirkulaciju u vratnom području
264Masaža
5
Djelovanje klasične ručne masaže može se podijeliti na opće i lokalno Opće
djelovanje dovodi do opuštenosti i ugode Temperatura kože povisuje se za dva do tri stupnja
C Poznato je opće smirujuće djelovanje Masaža otklanja umor puno brže nego pasivan
odmor i ležanje Teško je odrediti točnu granicu između općeg i lokalnog jer se jedno sa
drugim isprepliće Klasičnu ručnu masažu može se podijeliti na smirujuću i podražajnu Kada
primijeniti smirujuću ili podražajnu ovisi o indikacijama Kod pojačanog tonusa muskulature i
bolnih stanja masaža treba biti smirujuća dok kod atrofične i mlohave muskulature masaža
treba biti podražavajuća kako bi se postigao suprotni učinak Kod cervikobrahijalnog bolnog
sindroma masaža nam koristi u svrhu otklanjanja boliza opuštanje napetih mišića te za
poboljšanje cirkulacije
265Trakcija
Trakcija je pasivna kinezioterapijska metoda sastoji se od podizanja pojedinih
dijelova tijela primjenom mehaničke sile Istezanjem se stvara osjećaj olakšanja smanjenja
pritiska u zglobovima i segmentima kralješnice dolazi do relaksacije paravertebralnih mišića
i smanjenja pritiska na korijenove živaca Vertebralna trakcija je bezbolna tehnika liječenja
bolesti kralješnice primjenom strogo dozirane (u intenzitetu i trajanju) mehaničke sile
266Medicinska gimnastika
Izvode se vježbe jačanja vratne muskulature Ako je uzrok sindroma bilo kakva
ozljeda pacijentu se pokazuju statičke vježbe Dakle pacijent izvodi vježbe bez pokreta vratne
kralježnice Za sve ostale pokazuju se dinamičke vježbe Npr pacijent sjedi te izvodi fleksiju
vrata te si pritom daje otpor rukama na čelu sve dok bradom ne dođe do prsa Vježbe je
potrebno izvoditi prema uputama terapeuta i redovito Također su važne i vježbe istezanja
Statičke vježbe
1Pacijent stavi ruku na čelo te pokušava raditi pokret prema naprijed tj fleksiju glave ali to
sprječava rukom(Slika 51)
2 Pacijent stavi ruku na zatiljak te pokušava raditi pokret prema nazad tj retrofleksiju glave
ali to sprječava rukom(Slika 52)
6
3 Pacijent stavi ruku na sljepoočnicu te pokušava raditi pokret prema ramenu tj laterofleksiju
glave ali to sprječava rukom Te isto to ponovi i na drugoj strani(Slika 53)
4 Pacijent stavi ruku na bradu te pokušava raditi pokret rotacije glave ali to sprječava rukom
(Slika 54)
5Pacijent sjedi na stolici i ispreplete prste na zatiljakzatim skupi laktove prema naprijed a
zatim ih raširi prema nazad(Slika 55)
6Pacijent sjedi na stolicipovlači ramena prema ušimazatim ramena povuče prema natrag te
se opusti(Slika 56)
7Pacijent stavi ruke dlan u dlan ispred sebe u području prsa te pokušava razvući dlanove
odnosno stavi dlan na dlan i pokuša gurati dlan o dlan(Slika 57)
Dinamičke vježbe
Na leđima
1 Ruke pored tijela uz udah dizati ruke iznad glave i vratiti u početni položaj(Slika 58)
2 Ruke pored tijela šake su stisnute ramena povlačimo prema ušima(Slika 59)
3 Ruke su prekrižene na prsima odižemo ruke prema stropu(Slika 510)
4 Prekrižiti ruke na trbuhu gurati laktove prema stropu opustiti(Slika 511)
5 Jedan ruku pritiskati o strunjaču a drugu ispružiti i dlan gurati prema stropu(Slika 512)
6 Savinuti koljena zategnuti stopala pritiskati dlan o dlan i opustiti(Slika 513)
7 Savinuti koljena prekrižiti prste ispod brade bradu gurati dolje a dlanovima pružati otpor
(bez pokreta samo zategnuti mišiće)(Slika 514)
8 Desni dlan staviti na desni obraz a lijevi u predjelu desnog lakta gurati dlan na lice a licem
davati otpor te istovremeno pružati otpor lijevom rukom na desni lakat i obrnuto(Slika 515)
9 Koljena savinuti prekrižiti prste na potiljku gurati laktove u pod(Slika 516)
10 Ruke uz tijelo nadlaktice uz tijelo a podlaktice širimo u stranu(Slika 517)
11 Noge ispružiti laktove obuhvatiti dlanovima zategnuti mišiće podići ruku iznad glave
opustiti u početni položaj(Slika 518)
12 Zakvačiti prste na prsima i svaku ruku vuči na svoju stranu(Slika 519)
13 Lijeva ruka iznad glave desna uz tijelo istežemo ruke prema gore i dolje(Slika 520)
Na trbuhu
1 Šake uz tijelo ispružene ruke ispružiti prema stropu(Slika 521)
7
2 Prekrižiti prste na križima dlanom tiskamo o križa a laktove odižemo(Slika 522)
3 Prekrižiti prste na potiljku podići noge u koljenima zategnuti laktove gore(Slika 523)
4 Ruke ispružiti iznad glave podići ih od podloge i gurati ispred sebe(Slika 524)
5 Ruke na leđima odići desnu ruku od križa lijevu ruku tiskati na križa(Slika 525)
6 Ruke u obliku slova U podići ruke gore i istegnuti ih naprijedi vratiti(Slika 526)
Važno je da pacijent glavu ne odiže od podloge za vrijeme izvođenja vježbi te da svaku
vježbu ponovi 8-10 puta Također je važno da vježbe ne smiju izazvati bol te da dinamičke
vježbe lagano doziramo u akutnoj fazi
27 Edukacija i prevencija Slika 23Prevencija boli
Kako bi se spriječili recidivi vratnog sindroma uz fizikalnu
terapiju 1-2 puta godišnje potrebno je promijeniti i neke oblike
ponašanja Naučene vježbe potrebno je redovito provoditi i kod
kuće (15-20 min dnevno) Ispraviti nepravilno držanje tijela
Ukoliko su uvjeti rada vezani uz dugo sjedenje i rad na
kompjutoru potrebno je u tijeku radnog vremena napraviti kraće
pauze s razgibavanjem postaviti radnu stolicu na odgovarajuću
visinu te tipkovnicu i kompjutorski zaslon u odgovarajući položaj Ne manje važna je uloga
kvalitetnog sna i odmora (spavati treba na odgovarajućem jastuku niti previsokom niti
preniskom u leđnom ili bočnom položaju uz izbjegavanje potrbušnog spavanja) Otklanjanje
stresa kao i pravilna ishrana također će bitno poboljšati cjelokupno napredovanje prema
izbjegavanju pojave bolnih sindroma kao i polako ali sigurno koračanje prema većoj kvaliteti
vlastitog života
8
3ZAKLJUČAK
Tegobe se mogu izbjeći ali i ublažiti svakodnevnim vježbanjem od 10 do 15 minuta a
pojedine vježbe mogu se izvoditi i na radnom mjestu Vježbe imaju pozitivan učinak i na
psihu bolesnika što je neobično važno jer je psihičko stanje važno kod povećane napetosti
mišića u raznim dijelovima tijela osobito mišića ramena i vratne kralježnice Vježbe treba
izvoditi sporo najbolje pred zrcalom kako bi mogli lakše nadzirati ispravnost položaja
pokreta tijela Mogu se izvoditi kao prevencija jer će nakon napornoga radnog dana smanjiti
napetost i ojačati vratne mišiće Važno je znati da se pri vježbanju ne smije pojaviti bol ili
osjećaj nelagode
9
4LITERATURA
1 Ivo Jajić Zrinka Jajić i suradnici Fizikalna i rehabilitacijska medicinaosnove liječenja
Medicinska naklada Zagreb 2008
2 MEDIX svibanj 2002 Godina 8 broj 4142
3 TDuumlrrigl Reumatologija Medicinska knjiga Zagreb1997
4 Ivo Jajić Zrinka Jajić Fizijatrijsko-reumatološka propedutika Medicinska naklada
Zagreb 2004
5 Ivo Jajić Zrinka Jajić Izvanzglobni reumatizam i srodna stanja Medicinska naklada
Zagreb 2005
10
5PRILOG
Statičke vježbe za cervikalnu kralježnicu
Slika 51Vježba 1 Slika 52Vježba 2
Slika 53Vježba 3 Slika 54Vježba 4
11
Slika 55 Vježba 5 Slika 56Vježba 6
12
Slika 57 Vježba 7
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na leđima)
Slika 58 Vježba 1 Slika 59 Vježba 2
Slika 510 Vježba 3 Slika 511 Vježba 4
13
Slika 512Vježba 5 Slika 513 Vježba 6
14
Slika 514 Vježba 7 Slika 515 Vježba 8
15
Slika 516 Vježba 9 Slika 517 Vježba 10
Slika 518 Vježba 11 Slika 519 Vježba 12
16
Slika 520 Vježba 13
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na trbuhu)
Slika 521 Vježba 1 Slika 522 Vježba 2
17
Slika 523 Vježba 3 Slika 524 Vježba 4
Slika 525 Vježba 5 Slika 526 Vježba 6
18
19
SADRŽAJ
SAŽETAK
1Uvod1
2Razrada rada2
21Mehanizam nastanka degenerativnih promjena2
22Etiologija i rizični faktori2
23Klinička slika3
24Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza3
25Liječenje4
251Liječenje akutne faze4
252Liječenje subakutne i kronične faze5
26Fizikalna terapija5
261Toplinske procedurehelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip5
262Elektroterapijahelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip5
263Sonoterapijahelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip6
264Masažahelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip6
265Trakcijahelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip7
266Medicinska gimnastikahelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip7
27Edukacija i prevencija9
3Zaključak10
4Literatura11
5Priloghelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip12
SAŽETAK
Prema novijim istraživanjima bolni sindrom vratne kralježnice glavni je uzrok bolova u vratu
kod gotovo 23 opće populacije pretežno srednje životne dobi Kako bismo ga što lakše
prepoznali proveli odgovarajuću terapiju i spriječili recidive potrebno je malo opširnije
razmotriti njegove osnovne značajke
Najčešći uzrok bolova u vratu su degenerativne promjene vratne kralježnice no moramo
isključiti i ostale mogućnosti Dijagnoza je postavljena nakon anamneze kliničkog pregleda i
rendgenološke obrade vratne kralježnice a rjeđe su potrebni CT (kompjutorizirana
tomografija) MR (magnetska rezonanca) i EMNG (elektromioneurografija) gornjih
ekstremiteta
Suvremeni sjedilački način života višesatni rad za računalom dugotrajna vožnja
automobilom i fizička neaktivnost samo su neki od faktora koji potiču promjene građevnih
elemenata kralježnice i rezultiraju pojavom bolnih sindroma
1UVOD
Bolni cervikalni sindrom definira se kao skup simptoma među kojima osnovno mjesto
zauzima - bol S obzirom na točnu lokalizaciju i širenje boli te postojanje drugih pripadajućih
simptoma koje ćemo razraditi nešto kasnije dijelimo ga na
Lokalizirani cervikalni sindrom- syndroma cervicale (bol je lokalizirana u stražnjem
dijelu vrata s eventualnim širenjem među lopatice prema ramenima te u prednji i
stražnji dio prsnog koša)
Cervikocefalni sindrom- syndroma cervicocephale (bol se iz stražnjeg dijela vrata širi
u područje glave)
Cervikobrahijalni sindrom - syndroma cervicobrachiale (bol se iz područja vrata širi u
ruku rjeđe u obje)
Govorimo i o vertebralnom sindromu kada je bol vezana uz dio kralježnice na kojem
se nalazi i oštećeni element (lokalni cervikalni sindrom) te overtebrogenom ili
spondilogenom sindromu kada osnovni simptomi potječu od promjena na kralježnici
ali se manifestiraju podalje od nje (cervikocefalni i cervikobrahijalni sindrom)
0
2RAZRADA RADA
Degenerativne promjene vratne kralježnice kao najčešći uzrok cervikalnog sindrom usko su
vezane i uz specifičnu arhitektoniku kralježnice U građi vratne kralježnice ključno mjesto
ima funkcionalna jedinica nazvana vertebralni dinamički segment Taj segment čini cjelina od
dva susjedna kralješka (donje polovice jednog i gornje drugog) intervertebralnog diska
(građen od središnjeg mekog dijela-nucleus pulposusa i vanjskog -anulus fibrosusa)
interveretebralnih zglobova intervertebralnih otvora (kroz koji prolaze krvne žile i živci)
poprečnih i spinoznih nastavaka (processus transversus et spinosus) spinalnog kanala te od
potpornih mekanih segmenata-ligamenti tetive paravertebralno vezivno tkivo i mišići
Međutim anatomija vratne kralježnice ima i neke specifičnosti koje se odnose na građu prva
dva vratna kralješka - Atlasa i axisa koja odudara od standardne građe ostalih kralješaka
omogućujući vratnoj kralježnici izuzetnu pokretljivost te građu poprečnih nastavaka
Poprečni nastavci rascijepljeni su na dvije kvržice između kojih prolaze živci (sulcus nervi
spinalis) a kroz otvore na navedenim nastavcima prolaze ai vvertebralis Specifičnost vratne
kralježnice je i postojanje unkovertebralnih zglobova (od C3-C7) koji predstavljaju čestu
metu degenerativnih promjena
21 Mehanizam nastanka degenerativnih promjena
Degenerativne promjene zbivaju se dakle na intervertebralnim kostovertebralnim (spojevi
kralježaka s rebrima) i unkovertebralnim zglobovima kao i na intervertebralnom disku
Upravo na intervertebralnom disku i započinje pojava ovih neupalnih promjena Naime
svakodnevne mikrotraume nepravilno držanje trošenje uzrokovano starenjem te brojni drugi
faktori dovode do promjena u građi mekog dijela diska nucleusa pulposusa koji dehidrira
(gubi vodu) Dehidracija narušava njegovu funkciju amortizera i predstavlja začetak
degenerativnih promjena koje će kroz razvoj daljnjih oštećenja naposljetku dovesti do
nestabilnosti vratnog segmenta iritacije okolnih građevnih struktura te u najtežim
slučajevima do hernije diska koja je u ovom dijelu kralježnice ipak rjeđa nego u lumbalnom
22 Etiologija i rizični faktori
1
Najčešći uzročni čimbenik ovih bolnih sindroma su degenerativne promjene vratne
kralježnice One započinju vrlo rano već oko tridesete godine života a javljaju se pretežno na
mjestima najvećeg opterećenja kralježnice tj mjestima gdje dolazi do prijelaza dobro
gibljivog segmenta u drugi manje gibljiv (u području vratne kralježnice na prijelazu
cervikalnog u torakalni dio) Značajno mjesto u etiologiju zauzimaju i
posttraumatske ozljede (nprtrzajne ozljede vratne kralježnice česte nakon prometnih
nezgoda) nepravilna postura odnosno nepravilno držanje tijela
dugotrajno sjedenje
uredski rad za računalom koji vrlo često rezultira prenaprezanjem mišića uz
kralježnicu
svakodnevno ponavljane mikrotraume
fizička neaktivnost
Svi ovi faktori stvaraju plodno tlo za razvoj navedenih promjena i pojavu kliničkih simptoma
23 Klinička slika
Cervikobrahijalni sindrom manifestira se širenjem boli duž cijele ruke (rjeđe u obje)
pojavom smetnji osjeta u vidu parestezijahipoestezija ili anestezije u području pripadajućeg
dermatoma poremećajima grube mišićne snage od hipotrofije do atrofije (najčešće su
zahvaćeni mali mišići šake)
24 Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza Slika 21RTG snimka
U postavljanju dijagnoze cervikalnog bolnog sindroma
središnje mjesto zauzima anamneza i fizikalni pregled koje na
odgovarajuću indikaciju dopunjujemo radiološkim
pretragama (anteroposteriorne i lateralne snimke te po potrebi
funkcionalne snimke vratne kralježnice u maksimalnoj
inklinaciji i reklinaciji)elektromioneurografijom (u slučaju
sumnje na radikularne lezije) CT-omMRI-omUZV-om laboratorijskim pretragama
(biokemijske potrebe krvi mokraće imunološke pretrage)
2
Već detaljno uzeta anamneza usmjeriti će nas vrlo brzo prema postavljanju dijagnoze Pri
tome osim podataka vezanih uz sam problem (lokalizacija karakter i širenje boli postojanje
ukočenosti ili smetnji osjeta) posebnu pažnju treba posvetiti i psihosocijalnoj anamnezi (radno
okružje i uvjeti rada) kao i postojanju recentnih ozljeda Fizikalni pregled započinjemo
inspekcijom kojom ćemo uočiti antalgični položaj vrata bolne grimase pri pokušaju promjene
položaja kao i promjene fiziološke vratne lordoze (iskrivljenje kralježnice prema naprijed) u
smislu pojačanja njezine zakrivljenosti ili pak njezinog izravnavanja Slijedi palpacija kojom
će se ustvrditi postojanje povišenog tonusa paravertebralnih mišića i mišića ramena bolnosti
spinoznih nastavaka prisutnost bolnih nakupina u mišićima (miogeloza) kao i točna
lokalizacija bolnih točaka Nakon provedene inspekcije i palpacije treba ispitati funkciju i
pokretljivost svih kretnji vratne kralježnice - inklinacije reklinacije rotacije te laterofleksije u
lijevu i desnu stranu Ako pri pregledu postavimo sumnju na afekciju korijena spinalnog živca
(radikularno širenje boli ili smetnje osjeta) fizikalni pregled treba nadopuniti i neurološkim
pregledom kojim ispitujemo osjet reflekse (na gornjim ekstremitetima to su refleks
bicepsarefleks tricepsa i refleks brahioradijalisa) te mišićnu snagu i trofičke promjene
muskulature (opseg mišića manualni mišićni test) Kod cervikalnih sindroma osobitu pažnju
treba posvetiti diferencijalnoj dijagnostici bolesti Naime iako je cervikalni bolni sindrom
najčešće uzrokovan neupalnim degenerativnim promjenama vratne kralježnice bol u vratu
mogu uzrokovati i - upalne reumatske bolesti - infektivne bolesti (ostemijelitismeningitis) -
osteoporoza - malignitet (osobito je važno ukloniti ovu sumnju bilo da se radi o metastazama
koje su učestalije ili o primarnom tumoru) - bolesti udaljenih organa (probavni organi pluća
srce) - psihoze simulacije
25 Liječenje
Liječenje cervikalnih sindroma razlikuje se u akutnoj i subakutnoj odnosno kroničnoj fazi
bolesti Osnovni cilj svih terapijskih postupaka je smanjiti bol vratiti funkciju prevenirati
recidive i spriječiti invalidnost
251Liječenje akutne faze Slika 22Schantzov ovratnik
U ovoj fazi liječenja najvažniji su što kraće mirovanje
medikamentna terapija i kratkotrajna imobilizacija vratne
kralježnice Bolesnik dakle mora mirovati koristeći pri tom
adekvatan jastuk (mekan valjkasti) i vratnu ortozu (tzv Schantzov
ovratnik) kojima se postiže rasterećenje vratne kralježnice i
3
relaksacija mišića Također je važno naglasiti da ortoza da bi bila efikasna mora biti
postavljena u adekvatnom položaju lagane inklinacije te se ne smije nositi predugo kako ne bi
došlo do hipotrofije muskulature (nekoliko puta tijekom dana treba je skinuti i lagano
razgibati vrat)
Prvu liniju izbora medikamentne terapije u ovoj fazi čine analgetici (paracetamol - Plicet) i
nesteroidni antireumatici (diklofenak - Voltaren ibuprofen) primjenjivi peroralno rektalno ili
u obliku intramuskularnih injekcija Osim navedenih medikamenata u akutnoj fazi ponekad se
kratkotrajno primjenjuju i mišićni relaksans i (miotonolitici) i sedativi-jedni izravnim drugi
posrednim djelovanjem smanjuju hipertonus vratnih mišića Kortikostereoidi (per os ili
intramuskularno) opoidi (tramadol - Tramacur) - te lokalna infiltracija anestetika ili
anestetika s kortikosteroidom u bolna mjesta mišića zglob ili cervikalne simpatičke ganglije
252Liječenje subakutne i kronične faze
U ovoj fazi ključnu ulogu preuzima fizikalna terapija uz primjenu medikamenata po potrebi
Fizikalna terapija bolnih cervikalnih sindroma primjenjuje se kroz različite postupke koje se
ordiniraju individualnim pristupom svakom pacijentu To su toplinske procedure
elektroterapija (dijadinamske galvanske interferentne struje) sonoterapija (ultrazvuk)
masaža trakcija (pasivna kinezioterapijska metoda istezanja određenih dijelova tijela) te
izuzetno važna ciljana medicinska gimnastika s indiciranim vježbama U nekim izrazito
teškim slučajevima provodi se i kirurško liječenje
26Fizikalna terapija
261Toplinske procedure
Parafin Pri destilaciji nafte dobije se tvar parafin koji ima vrlo dobra svojstva za
termoterapijske svrhe i velikog je toplinskog kapaciteta U terapijske svrhe se primjenjuje u
mješavini parafina i ulja u omjeru 61 Ulje omogućava lakše odstranjivanje sa površine tijela
i smanjuje točku tališta parafina Može se primijeniti u više tehnika kao što su tehnika
rukavice tehnika uranjanja tehnika premazivanja i tehnika obloga Kod bolnih stanja vratne
kralježnice koristi se pretežito tehnika obloga zbog lakše aplikacije i boljeg djelovanja
Parafin koristimo prije samih vježbi u svrhu zagrijavanja mišića i okolnih struktura kako bi se
bolni dio opustio i omogućio izvođenje pokreta veće amplitude Postupak traje 15 do 20
minuta
4
262Elektroterapija
DDS Dijadinamske struje po svojim svojstvima spadaju u niskofrekventne struje
Mogu biti poluvalne ili punovalne ispravljene struje sinusoidna oblika frekvencije 50-100 Hz
Kombinacijom frekvencije i jakosti te dodavanjem konstantne istosmjerne (galvanske) može
se dobiti nekoliko modulacija Elektrode postavljamo na bolno područje vratne kralježnice
jednu kraj druge u trajanju primjene od 4-6 minuta Ovim strujama djelujemo na poboljšanje
cirkulacije i smanjenje boli u vratnom dijelu kralježnice
Galvanizacija Galvanska struja predstavlja naziv za konstantnu istosmjernu struju
Frekvencije je 50 Hz Galvansku struju primjenjujemo putem dvije elektrode od koje je jedna
pozitivna ( + najčešće crvena) a druga negativna ( - crna) Trajanje 10-20 minutaa jakost
ovisi o pacijentovom subjektivnom osjećaju Galvanska struja djeluje na živčane završetke
odgovorne za prijenos boli tako da se bol smanjuje ili nestaje Povećava podražljivost i
provodljivost živaca pod katodom i smanjuje pod anodom Pod utjecajem galvanske struje
nastaje vazodilatacija ( proširenje krvnih žila) što uzrokuje intenzivniji dotok krvi koji
nazivamo hiperemija Koža ispod aplicirane elektrode postaje toplija crvenija u trajanju do 30
min i vlažnija
IFS Interferentne struje nastaju iz dviju sinusoidnih izmjeničnih struja koje se
preklapaju u intenzitetu fazi i frekvenciji Interferencija se događa u tkivima u dubini
Interferentne struje spadaju u srednjefrekventne struje kojima se ulazna frekvencija kreće oko
4000 Hz Djelovanje interferentnih struja odgovara djelovanju dijadinamskih struja uz
napomenu da interferentne imaju jače dubinsko djelovanje i bolju podnošljivost u
kombinaciji primjene s vibracijskom masažom
263Sonoterapija
UZV Ultrazvuk se u fizikalnoj medicini upotrebljava u prvom redu kao terapijsko
sredstvo Djelovanje mu je mehaničko a radi se zapravo o mikromasaži mehaničkom
zbijanju i rastezanju tkiva i gibanju pojedinih čestica tkiva Najvažnije djelovanje ultrazvuka
je toplinsko Za bolna stanja vratne kralježnice koristimo jačinu od 08 Wcm3 u trajanju od 5
minuta kako bi zagrijali mišiće i postigli bolju cirkulaciju u vratnom području
264Masaža
5
Djelovanje klasične ručne masaže može se podijeliti na opće i lokalno Opće
djelovanje dovodi do opuštenosti i ugode Temperatura kože povisuje se za dva do tri stupnja
C Poznato je opće smirujuće djelovanje Masaža otklanja umor puno brže nego pasivan
odmor i ležanje Teško je odrediti točnu granicu između općeg i lokalnog jer se jedno sa
drugim isprepliće Klasičnu ručnu masažu može se podijeliti na smirujuću i podražajnu Kada
primijeniti smirujuću ili podražajnu ovisi o indikacijama Kod pojačanog tonusa muskulature i
bolnih stanja masaža treba biti smirujuća dok kod atrofične i mlohave muskulature masaža
treba biti podražavajuća kako bi se postigao suprotni učinak Kod cervikobrahijalnog bolnog
sindroma masaža nam koristi u svrhu otklanjanja boliza opuštanje napetih mišića te za
poboljšanje cirkulacije
265Trakcija
Trakcija je pasivna kinezioterapijska metoda sastoji se od podizanja pojedinih
dijelova tijela primjenom mehaničke sile Istezanjem se stvara osjećaj olakšanja smanjenja
pritiska u zglobovima i segmentima kralješnice dolazi do relaksacije paravertebralnih mišića
i smanjenja pritiska na korijenove živaca Vertebralna trakcija je bezbolna tehnika liječenja
bolesti kralješnice primjenom strogo dozirane (u intenzitetu i trajanju) mehaničke sile
266Medicinska gimnastika
Izvode se vježbe jačanja vratne muskulature Ako je uzrok sindroma bilo kakva
ozljeda pacijentu se pokazuju statičke vježbe Dakle pacijent izvodi vježbe bez pokreta vratne
kralježnice Za sve ostale pokazuju se dinamičke vježbe Npr pacijent sjedi te izvodi fleksiju
vrata te si pritom daje otpor rukama na čelu sve dok bradom ne dođe do prsa Vježbe je
potrebno izvoditi prema uputama terapeuta i redovito Također su važne i vježbe istezanja
Statičke vježbe
1Pacijent stavi ruku na čelo te pokušava raditi pokret prema naprijed tj fleksiju glave ali to
sprječava rukom(Slika 51)
2 Pacijent stavi ruku na zatiljak te pokušava raditi pokret prema nazad tj retrofleksiju glave
ali to sprječava rukom(Slika 52)
6
3 Pacijent stavi ruku na sljepoočnicu te pokušava raditi pokret prema ramenu tj laterofleksiju
glave ali to sprječava rukom Te isto to ponovi i na drugoj strani(Slika 53)
4 Pacijent stavi ruku na bradu te pokušava raditi pokret rotacije glave ali to sprječava rukom
(Slika 54)
5Pacijent sjedi na stolici i ispreplete prste na zatiljakzatim skupi laktove prema naprijed a
zatim ih raširi prema nazad(Slika 55)
6Pacijent sjedi na stolicipovlači ramena prema ušimazatim ramena povuče prema natrag te
se opusti(Slika 56)
7Pacijent stavi ruke dlan u dlan ispred sebe u području prsa te pokušava razvući dlanove
odnosno stavi dlan na dlan i pokuša gurati dlan o dlan(Slika 57)
Dinamičke vježbe
Na leđima
1 Ruke pored tijela uz udah dizati ruke iznad glave i vratiti u početni položaj(Slika 58)
2 Ruke pored tijela šake su stisnute ramena povlačimo prema ušima(Slika 59)
3 Ruke su prekrižene na prsima odižemo ruke prema stropu(Slika 510)
4 Prekrižiti ruke na trbuhu gurati laktove prema stropu opustiti(Slika 511)
5 Jedan ruku pritiskati o strunjaču a drugu ispružiti i dlan gurati prema stropu(Slika 512)
6 Savinuti koljena zategnuti stopala pritiskati dlan o dlan i opustiti(Slika 513)
7 Savinuti koljena prekrižiti prste ispod brade bradu gurati dolje a dlanovima pružati otpor
(bez pokreta samo zategnuti mišiće)(Slika 514)
8 Desni dlan staviti na desni obraz a lijevi u predjelu desnog lakta gurati dlan na lice a licem
davati otpor te istovremeno pružati otpor lijevom rukom na desni lakat i obrnuto(Slika 515)
9 Koljena savinuti prekrižiti prste na potiljku gurati laktove u pod(Slika 516)
10 Ruke uz tijelo nadlaktice uz tijelo a podlaktice širimo u stranu(Slika 517)
11 Noge ispružiti laktove obuhvatiti dlanovima zategnuti mišiće podići ruku iznad glave
opustiti u početni položaj(Slika 518)
12 Zakvačiti prste na prsima i svaku ruku vuči na svoju stranu(Slika 519)
13 Lijeva ruka iznad glave desna uz tijelo istežemo ruke prema gore i dolje(Slika 520)
Na trbuhu
1 Šake uz tijelo ispružene ruke ispružiti prema stropu(Slika 521)
7
2 Prekrižiti prste na križima dlanom tiskamo o križa a laktove odižemo(Slika 522)
3 Prekrižiti prste na potiljku podići noge u koljenima zategnuti laktove gore(Slika 523)
4 Ruke ispružiti iznad glave podići ih od podloge i gurati ispred sebe(Slika 524)
5 Ruke na leđima odići desnu ruku od križa lijevu ruku tiskati na križa(Slika 525)
6 Ruke u obliku slova U podići ruke gore i istegnuti ih naprijedi vratiti(Slika 526)
Važno je da pacijent glavu ne odiže od podloge za vrijeme izvođenja vježbi te da svaku
vježbu ponovi 8-10 puta Također je važno da vježbe ne smiju izazvati bol te da dinamičke
vježbe lagano doziramo u akutnoj fazi
27 Edukacija i prevencija Slika 23Prevencija boli
Kako bi se spriječili recidivi vratnog sindroma uz fizikalnu
terapiju 1-2 puta godišnje potrebno je promijeniti i neke oblike
ponašanja Naučene vježbe potrebno je redovito provoditi i kod
kuće (15-20 min dnevno) Ispraviti nepravilno držanje tijela
Ukoliko su uvjeti rada vezani uz dugo sjedenje i rad na
kompjutoru potrebno je u tijeku radnog vremena napraviti kraće
pauze s razgibavanjem postaviti radnu stolicu na odgovarajuću
visinu te tipkovnicu i kompjutorski zaslon u odgovarajući položaj Ne manje važna je uloga
kvalitetnog sna i odmora (spavati treba na odgovarajućem jastuku niti previsokom niti
preniskom u leđnom ili bočnom položaju uz izbjegavanje potrbušnog spavanja) Otklanjanje
stresa kao i pravilna ishrana također će bitno poboljšati cjelokupno napredovanje prema
izbjegavanju pojave bolnih sindroma kao i polako ali sigurno koračanje prema većoj kvaliteti
vlastitog života
8
3ZAKLJUČAK
Tegobe se mogu izbjeći ali i ublažiti svakodnevnim vježbanjem od 10 do 15 minuta a
pojedine vježbe mogu se izvoditi i na radnom mjestu Vježbe imaju pozitivan učinak i na
psihu bolesnika što je neobično važno jer je psihičko stanje važno kod povećane napetosti
mišića u raznim dijelovima tijela osobito mišića ramena i vratne kralježnice Vježbe treba
izvoditi sporo najbolje pred zrcalom kako bi mogli lakše nadzirati ispravnost položaja
pokreta tijela Mogu se izvoditi kao prevencija jer će nakon napornoga radnog dana smanjiti
napetost i ojačati vratne mišiće Važno je znati da se pri vježbanju ne smije pojaviti bol ili
osjećaj nelagode
9
4LITERATURA
1 Ivo Jajić Zrinka Jajić i suradnici Fizikalna i rehabilitacijska medicinaosnove liječenja
Medicinska naklada Zagreb 2008
2 MEDIX svibanj 2002 Godina 8 broj 4142
3 TDuumlrrigl Reumatologija Medicinska knjiga Zagreb1997
4 Ivo Jajić Zrinka Jajić Fizijatrijsko-reumatološka propedutika Medicinska naklada
Zagreb 2004
5 Ivo Jajić Zrinka Jajić Izvanzglobni reumatizam i srodna stanja Medicinska naklada
Zagreb 2005
10
5PRILOG
Statičke vježbe za cervikalnu kralježnicu
Slika 51Vježba 1 Slika 52Vježba 2
Slika 53Vježba 3 Slika 54Vježba 4
11
Slika 55 Vježba 5 Slika 56Vježba 6
12
Slika 57 Vježba 7
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na leđima)
Slika 58 Vježba 1 Slika 59 Vježba 2
Slika 510 Vježba 3 Slika 511 Vježba 4
13
Slika 512Vježba 5 Slika 513 Vježba 6
14
Slika 514 Vježba 7 Slika 515 Vježba 8
15
Slika 516 Vježba 9 Slika 517 Vježba 10
Slika 518 Vježba 11 Slika 519 Vježba 12
16
Slika 520 Vježba 13
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na trbuhu)
Slika 521 Vježba 1 Slika 522 Vježba 2
17
Slika 523 Vježba 3 Slika 524 Vježba 4
Slika 525 Vježba 5 Slika 526 Vježba 6
18
19
SAŽETAK
Prema novijim istraživanjima bolni sindrom vratne kralježnice glavni je uzrok bolova u vratu
kod gotovo 23 opće populacije pretežno srednje životne dobi Kako bismo ga što lakše
prepoznali proveli odgovarajuću terapiju i spriječili recidive potrebno je malo opširnije
razmotriti njegove osnovne značajke
Najčešći uzrok bolova u vratu su degenerativne promjene vratne kralježnice no moramo
isključiti i ostale mogućnosti Dijagnoza je postavljena nakon anamneze kliničkog pregleda i
rendgenološke obrade vratne kralježnice a rjeđe su potrebni CT (kompjutorizirana
tomografija) MR (magnetska rezonanca) i EMNG (elektromioneurografija) gornjih
ekstremiteta
Suvremeni sjedilački način života višesatni rad za računalom dugotrajna vožnja
automobilom i fizička neaktivnost samo su neki od faktora koji potiču promjene građevnih
elemenata kralježnice i rezultiraju pojavom bolnih sindroma
1UVOD
Bolni cervikalni sindrom definira se kao skup simptoma među kojima osnovno mjesto
zauzima - bol S obzirom na točnu lokalizaciju i širenje boli te postojanje drugih pripadajućih
simptoma koje ćemo razraditi nešto kasnije dijelimo ga na
Lokalizirani cervikalni sindrom- syndroma cervicale (bol je lokalizirana u stražnjem
dijelu vrata s eventualnim širenjem među lopatice prema ramenima te u prednji i
stražnji dio prsnog koša)
Cervikocefalni sindrom- syndroma cervicocephale (bol se iz stražnjeg dijela vrata širi
u područje glave)
Cervikobrahijalni sindrom - syndroma cervicobrachiale (bol se iz područja vrata širi u
ruku rjeđe u obje)
Govorimo i o vertebralnom sindromu kada je bol vezana uz dio kralježnice na kojem
se nalazi i oštećeni element (lokalni cervikalni sindrom) te overtebrogenom ili
spondilogenom sindromu kada osnovni simptomi potječu od promjena na kralježnici
ali se manifestiraju podalje od nje (cervikocefalni i cervikobrahijalni sindrom)
0
2RAZRADA RADA
Degenerativne promjene vratne kralježnice kao najčešći uzrok cervikalnog sindrom usko su
vezane i uz specifičnu arhitektoniku kralježnice U građi vratne kralježnice ključno mjesto
ima funkcionalna jedinica nazvana vertebralni dinamički segment Taj segment čini cjelina od
dva susjedna kralješka (donje polovice jednog i gornje drugog) intervertebralnog diska
(građen od središnjeg mekog dijela-nucleus pulposusa i vanjskog -anulus fibrosusa)
interveretebralnih zglobova intervertebralnih otvora (kroz koji prolaze krvne žile i živci)
poprečnih i spinoznih nastavaka (processus transversus et spinosus) spinalnog kanala te od
potpornih mekanih segmenata-ligamenti tetive paravertebralno vezivno tkivo i mišići
Međutim anatomija vratne kralježnice ima i neke specifičnosti koje se odnose na građu prva
dva vratna kralješka - Atlasa i axisa koja odudara od standardne građe ostalih kralješaka
omogućujući vratnoj kralježnici izuzetnu pokretljivost te građu poprečnih nastavaka
Poprečni nastavci rascijepljeni su na dvije kvržice između kojih prolaze živci (sulcus nervi
spinalis) a kroz otvore na navedenim nastavcima prolaze ai vvertebralis Specifičnost vratne
kralježnice je i postojanje unkovertebralnih zglobova (od C3-C7) koji predstavljaju čestu
metu degenerativnih promjena
21 Mehanizam nastanka degenerativnih promjena
Degenerativne promjene zbivaju se dakle na intervertebralnim kostovertebralnim (spojevi
kralježaka s rebrima) i unkovertebralnim zglobovima kao i na intervertebralnom disku
Upravo na intervertebralnom disku i započinje pojava ovih neupalnih promjena Naime
svakodnevne mikrotraume nepravilno držanje trošenje uzrokovano starenjem te brojni drugi
faktori dovode do promjena u građi mekog dijela diska nucleusa pulposusa koji dehidrira
(gubi vodu) Dehidracija narušava njegovu funkciju amortizera i predstavlja začetak
degenerativnih promjena koje će kroz razvoj daljnjih oštećenja naposljetku dovesti do
nestabilnosti vratnog segmenta iritacije okolnih građevnih struktura te u najtežim
slučajevima do hernije diska koja je u ovom dijelu kralježnice ipak rjeđa nego u lumbalnom
22 Etiologija i rizični faktori
1
Najčešći uzročni čimbenik ovih bolnih sindroma su degenerativne promjene vratne
kralježnice One započinju vrlo rano već oko tridesete godine života a javljaju se pretežno na
mjestima najvećeg opterećenja kralježnice tj mjestima gdje dolazi do prijelaza dobro
gibljivog segmenta u drugi manje gibljiv (u području vratne kralježnice na prijelazu
cervikalnog u torakalni dio) Značajno mjesto u etiologiju zauzimaju i
posttraumatske ozljede (nprtrzajne ozljede vratne kralježnice česte nakon prometnih
nezgoda) nepravilna postura odnosno nepravilno držanje tijela
dugotrajno sjedenje
uredski rad za računalom koji vrlo često rezultira prenaprezanjem mišića uz
kralježnicu
svakodnevno ponavljane mikrotraume
fizička neaktivnost
Svi ovi faktori stvaraju plodno tlo za razvoj navedenih promjena i pojavu kliničkih simptoma
23 Klinička slika
Cervikobrahijalni sindrom manifestira se širenjem boli duž cijele ruke (rjeđe u obje)
pojavom smetnji osjeta u vidu parestezijahipoestezija ili anestezije u području pripadajućeg
dermatoma poremećajima grube mišićne snage od hipotrofije do atrofije (najčešće su
zahvaćeni mali mišići šake)
24 Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza Slika 21RTG snimka
U postavljanju dijagnoze cervikalnog bolnog sindroma
središnje mjesto zauzima anamneza i fizikalni pregled koje na
odgovarajuću indikaciju dopunjujemo radiološkim
pretragama (anteroposteriorne i lateralne snimke te po potrebi
funkcionalne snimke vratne kralježnice u maksimalnoj
inklinaciji i reklinaciji)elektromioneurografijom (u slučaju
sumnje na radikularne lezije) CT-omMRI-omUZV-om laboratorijskim pretragama
(biokemijske potrebe krvi mokraće imunološke pretrage)
2
Već detaljno uzeta anamneza usmjeriti će nas vrlo brzo prema postavljanju dijagnoze Pri
tome osim podataka vezanih uz sam problem (lokalizacija karakter i širenje boli postojanje
ukočenosti ili smetnji osjeta) posebnu pažnju treba posvetiti i psihosocijalnoj anamnezi (radno
okružje i uvjeti rada) kao i postojanju recentnih ozljeda Fizikalni pregled započinjemo
inspekcijom kojom ćemo uočiti antalgični položaj vrata bolne grimase pri pokušaju promjene
položaja kao i promjene fiziološke vratne lordoze (iskrivljenje kralježnice prema naprijed) u
smislu pojačanja njezine zakrivljenosti ili pak njezinog izravnavanja Slijedi palpacija kojom
će se ustvrditi postojanje povišenog tonusa paravertebralnih mišića i mišića ramena bolnosti
spinoznih nastavaka prisutnost bolnih nakupina u mišićima (miogeloza) kao i točna
lokalizacija bolnih točaka Nakon provedene inspekcije i palpacije treba ispitati funkciju i
pokretljivost svih kretnji vratne kralježnice - inklinacije reklinacije rotacije te laterofleksije u
lijevu i desnu stranu Ako pri pregledu postavimo sumnju na afekciju korijena spinalnog živca
(radikularno širenje boli ili smetnje osjeta) fizikalni pregled treba nadopuniti i neurološkim
pregledom kojim ispitujemo osjet reflekse (na gornjim ekstremitetima to su refleks
bicepsarefleks tricepsa i refleks brahioradijalisa) te mišićnu snagu i trofičke promjene
muskulature (opseg mišića manualni mišićni test) Kod cervikalnih sindroma osobitu pažnju
treba posvetiti diferencijalnoj dijagnostici bolesti Naime iako je cervikalni bolni sindrom
najčešće uzrokovan neupalnim degenerativnim promjenama vratne kralježnice bol u vratu
mogu uzrokovati i - upalne reumatske bolesti - infektivne bolesti (ostemijelitismeningitis) -
osteoporoza - malignitet (osobito je važno ukloniti ovu sumnju bilo da se radi o metastazama
koje su učestalije ili o primarnom tumoru) - bolesti udaljenih organa (probavni organi pluća
srce) - psihoze simulacije
25 Liječenje
Liječenje cervikalnih sindroma razlikuje se u akutnoj i subakutnoj odnosno kroničnoj fazi
bolesti Osnovni cilj svih terapijskih postupaka je smanjiti bol vratiti funkciju prevenirati
recidive i spriječiti invalidnost
251Liječenje akutne faze Slika 22Schantzov ovratnik
U ovoj fazi liječenja najvažniji su što kraće mirovanje
medikamentna terapija i kratkotrajna imobilizacija vratne
kralježnice Bolesnik dakle mora mirovati koristeći pri tom
adekvatan jastuk (mekan valjkasti) i vratnu ortozu (tzv Schantzov
ovratnik) kojima se postiže rasterećenje vratne kralježnice i
3
relaksacija mišića Također je važno naglasiti da ortoza da bi bila efikasna mora biti
postavljena u adekvatnom položaju lagane inklinacije te se ne smije nositi predugo kako ne bi
došlo do hipotrofije muskulature (nekoliko puta tijekom dana treba je skinuti i lagano
razgibati vrat)
Prvu liniju izbora medikamentne terapije u ovoj fazi čine analgetici (paracetamol - Plicet) i
nesteroidni antireumatici (diklofenak - Voltaren ibuprofen) primjenjivi peroralno rektalno ili
u obliku intramuskularnih injekcija Osim navedenih medikamenata u akutnoj fazi ponekad se
kratkotrajno primjenjuju i mišićni relaksans i (miotonolitici) i sedativi-jedni izravnim drugi
posrednim djelovanjem smanjuju hipertonus vratnih mišića Kortikostereoidi (per os ili
intramuskularno) opoidi (tramadol - Tramacur) - te lokalna infiltracija anestetika ili
anestetika s kortikosteroidom u bolna mjesta mišića zglob ili cervikalne simpatičke ganglije
252Liječenje subakutne i kronične faze
U ovoj fazi ključnu ulogu preuzima fizikalna terapija uz primjenu medikamenata po potrebi
Fizikalna terapija bolnih cervikalnih sindroma primjenjuje se kroz različite postupke koje se
ordiniraju individualnim pristupom svakom pacijentu To su toplinske procedure
elektroterapija (dijadinamske galvanske interferentne struje) sonoterapija (ultrazvuk)
masaža trakcija (pasivna kinezioterapijska metoda istezanja određenih dijelova tijela) te
izuzetno važna ciljana medicinska gimnastika s indiciranim vježbama U nekim izrazito
teškim slučajevima provodi se i kirurško liječenje
26Fizikalna terapija
261Toplinske procedure
Parafin Pri destilaciji nafte dobije se tvar parafin koji ima vrlo dobra svojstva za
termoterapijske svrhe i velikog je toplinskog kapaciteta U terapijske svrhe se primjenjuje u
mješavini parafina i ulja u omjeru 61 Ulje omogućava lakše odstranjivanje sa površine tijela
i smanjuje točku tališta parafina Može se primijeniti u više tehnika kao što su tehnika
rukavice tehnika uranjanja tehnika premazivanja i tehnika obloga Kod bolnih stanja vratne
kralježnice koristi se pretežito tehnika obloga zbog lakše aplikacije i boljeg djelovanja
Parafin koristimo prije samih vježbi u svrhu zagrijavanja mišića i okolnih struktura kako bi se
bolni dio opustio i omogućio izvođenje pokreta veće amplitude Postupak traje 15 do 20
minuta
4
262Elektroterapija
DDS Dijadinamske struje po svojim svojstvima spadaju u niskofrekventne struje
Mogu biti poluvalne ili punovalne ispravljene struje sinusoidna oblika frekvencije 50-100 Hz
Kombinacijom frekvencije i jakosti te dodavanjem konstantne istosmjerne (galvanske) može
se dobiti nekoliko modulacija Elektrode postavljamo na bolno područje vratne kralježnice
jednu kraj druge u trajanju primjene od 4-6 minuta Ovim strujama djelujemo na poboljšanje
cirkulacije i smanjenje boli u vratnom dijelu kralježnice
Galvanizacija Galvanska struja predstavlja naziv za konstantnu istosmjernu struju
Frekvencije je 50 Hz Galvansku struju primjenjujemo putem dvije elektrode od koje je jedna
pozitivna ( + najčešće crvena) a druga negativna ( - crna) Trajanje 10-20 minutaa jakost
ovisi o pacijentovom subjektivnom osjećaju Galvanska struja djeluje na živčane završetke
odgovorne za prijenos boli tako da se bol smanjuje ili nestaje Povećava podražljivost i
provodljivost živaca pod katodom i smanjuje pod anodom Pod utjecajem galvanske struje
nastaje vazodilatacija ( proširenje krvnih žila) što uzrokuje intenzivniji dotok krvi koji
nazivamo hiperemija Koža ispod aplicirane elektrode postaje toplija crvenija u trajanju do 30
min i vlažnija
IFS Interferentne struje nastaju iz dviju sinusoidnih izmjeničnih struja koje se
preklapaju u intenzitetu fazi i frekvenciji Interferencija se događa u tkivima u dubini
Interferentne struje spadaju u srednjefrekventne struje kojima se ulazna frekvencija kreće oko
4000 Hz Djelovanje interferentnih struja odgovara djelovanju dijadinamskih struja uz
napomenu da interferentne imaju jače dubinsko djelovanje i bolju podnošljivost u
kombinaciji primjene s vibracijskom masažom
263Sonoterapija
UZV Ultrazvuk se u fizikalnoj medicini upotrebljava u prvom redu kao terapijsko
sredstvo Djelovanje mu je mehaničko a radi se zapravo o mikromasaži mehaničkom
zbijanju i rastezanju tkiva i gibanju pojedinih čestica tkiva Najvažnije djelovanje ultrazvuka
je toplinsko Za bolna stanja vratne kralježnice koristimo jačinu od 08 Wcm3 u trajanju od 5
minuta kako bi zagrijali mišiće i postigli bolju cirkulaciju u vratnom području
264Masaža
5
Djelovanje klasične ručne masaže može se podijeliti na opće i lokalno Opće
djelovanje dovodi do opuštenosti i ugode Temperatura kože povisuje se za dva do tri stupnja
C Poznato je opće smirujuće djelovanje Masaža otklanja umor puno brže nego pasivan
odmor i ležanje Teško je odrediti točnu granicu između općeg i lokalnog jer se jedno sa
drugim isprepliće Klasičnu ručnu masažu može se podijeliti na smirujuću i podražajnu Kada
primijeniti smirujuću ili podražajnu ovisi o indikacijama Kod pojačanog tonusa muskulature i
bolnih stanja masaža treba biti smirujuća dok kod atrofične i mlohave muskulature masaža
treba biti podražavajuća kako bi se postigao suprotni učinak Kod cervikobrahijalnog bolnog
sindroma masaža nam koristi u svrhu otklanjanja boliza opuštanje napetih mišića te za
poboljšanje cirkulacije
265Trakcija
Trakcija je pasivna kinezioterapijska metoda sastoji se od podizanja pojedinih
dijelova tijela primjenom mehaničke sile Istezanjem se stvara osjećaj olakšanja smanjenja
pritiska u zglobovima i segmentima kralješnice dolazi do relaksacije paravertebralnih mišića
i smanjenja pritiska na korijenove živaca Vertebralna trakcija je bezbolna tehnika liječenja
bolesti kralješnice primjenom strogo dozirane (u intenzitetu i trajanju) mehaničke sile
266Medicinska gimnastika
Izvode se vježbe jačanja vratne muskulature Ako je uzrok sindroma bilo kakva
ozljeda pacijentu se pokazuju statičke vježbe Dakle pacijent izvodi vježbe bez pokreta vratne
kralježnice Za sve ostale pokazuju se dinamičke vježbe Npr pacijent sjedi te izvodi fleksiju
vrata te si pritom daje otpor rukama na čelu sve dok bradom ne dođe do prsa Vježbe je
potrebno izvoditi prema uputama terapeuta i redovito Također su važne i vježbe istezanja
Statičke vježbe
1Pacijent stavi ruku na čelo te pokušava raditi pokret prema naprijed tj fleksiju glave ali to
sprječava rukom(Slika 51)
2 Pacijent stavi ruku na zatiljak te pokušava raditi pokret prema nazad tj retrofleksiju glave
ali to sprječava rukom(Slika 52)
6
3 Pacijent stavi ruku na sljepoočnicu te pokušava raditi pokret prema ramenu tj laterofleksiju
glave ali to sprječava rukom Te isto to ponovi i na drugoj strani(Slika 53)
4 Pacijent stavi ruku na bradu te pokušava raditi pokret rotacije glave ali to sprječava rukom
(Slika 54)
5Pacijent sjedi na stolici i ispreplete prste na zatiljakzatim skupi laktove prema naprijed a
zatim ih raširi prema nazad(Slika 55)
6Pacijent sjedi na stolicipovlači ramena prema ušimazatim ramena povuče prema natrag te
se opusti(Slika 56)
7Pacijent stavi ruke dlan u dlan ispred sebe u području prsa te pokušava razvući dlanove
odnosno stavi dlan na dlan i pokuša gurati dlan o dlan(Slika 57)
Dinamičke vježbe
Na leđima
1 Ruke pored tijela uz udah dizati ruke iznad glave i vratiti u početni položaj(Slika 58)
2 Ruke pored tijela šake su stisnute ramena povlačimo prema ušima(Slika 59)
3 Ruke su prekrižene na prsima odižemo ruke prema stropu(Slika 510)
4 Prekrižiti ruke na trbuhu gurati laktove prema stropu opustiti(Slika 511)
5 Jedan ruku pritiskati o strunjaču a drugu ispružiti i dlan gurati prema stropu(Slika 512)
6 Savinuti koljena zategnuti stopala pritiskati dlan o dlan i opustiti(Slika 513)
7 Savinuti koljena prekrižiti prste ispod brade bradu gurati dolje a dlanovima pružati otpor
(bez pokreta samo zategnuti mišiće)(Slika 514)
8 Desni dlan staviti na desni obraz a lijevi u predjelu desnog lakta gurati dlan na lice a licem
davati otpor te istovremeno pružati otpor lijevom rukom na desni lakat i obrnuto(Slika 515)
9 Koljena savinuti prekrižiti prste na potiljku gurati laktove u pod(Slika 516)
10 Ruke uz tijelo nadlaktice uz tijelo a podlaktice širimo u stranu(Slika 517)
11 Noge ispružiti laktove obuhvatiti dlanovima zategnuti mišiće podići ruku iznad glave
opustiti u početni položaj(Slika 518)
12 Zakvačiti prste na prsima i svaku ruku vuči na svoju stranu(Slika 519)
13 Lijeva ruka iznad glave desna uz tijelo istežemo ruke prema gore i dolje(Slika 520)
Na trbuhu
1 Šake uz tijelo ispružene ruke ispružiti prema stropu(Slika 521)
7
2 Prekrižiti prste na križima dlanom tiskamo o križa a laktove odižemo(Slika 522)
3 Prekrižiti prste na potiljku podići noge u koljenima zategnuti laktove gore(Slika 523)
4 Ruke ispružiti iznad glave podići ih od podloge i gurati ispred sebe(Slika 524)
5 Ruke na leđima odići desnu ruku od križa lijevu ruku tiskati na križa(Slika 525)
6 Ruke u obliku slova U podići ruke gore i istegnuti ih naprijedi vratiti(Slika 526)
Važno je da pacijent glavu ne odiže od podloge za vrijeme izvođenja vježbi te da svaku
vježbu ponovi 8-10 puta Također je važno da vježbe ne smiju izazvati bol te da dinamičke
vježbe lagano doziramo u akutnoj fazi
27 Edukacija i prevencija Slika 23Prevencija boli
Kako bi se spriječili recidivi vratnog sindroma uz fizikalnu
terapiju 1-2 puta godišnje potrebno je promijeniti i neke oblike
ponašanja Naučene vježbe potrebno je redovito provoditi i kod
kuće (15-20 min dnevno) Ispraviti nepravilno držanje tijela
Ukoliko su uvjeti rada vezani uz dugo sjedenje i rad na
kompjutoru potrebno je u tijeku radnog vremena napraviti kraće
pauze s razgibavanjem postaviti radnu stolicu na odgovarajuću
visinu te tipkovnicu i kompjutorski zaslon u odgovarajući položaj Ne manje važna je uloga
kvalitetnog sna i odmora (spavati treba na odgovarajućem jastuku niti previsokom niti
preniskom u leđnom ili bočnom položaju uz izbjegavanje potrbušnog spavanja) Otklanjanje
stresa kao i pravilna ishrana također će bitno poboljšati cjelokupno napredovanje prema
izbjegavanju pojave bolnih sindroma kao i polako ali sigurno koračanje prema većoj kvaliteti
vlastitog života
8
3ZAKLJUČAK
Tegobe se mogu izbjeći ali i ublažiti svakodnevnim vježbanjem od 10 do 15 minuta a
pojedine vježbe mogu se izvoditi i na radnom mjestu Vježbe imaju pozitivan učinak i na
psihu bolesnika što je neobično važno jer je psihičko stanje važno kod povećane napetosti
mišića u raznim dijelovima tijela osobito mišića ramena i vratne kralježnice Vježbe treba
izvoditi sporo najbolje pred zrcalom kako bi mogli lakše nadzirati ispravnost položaja
pokreta tijela Mogu se izvoditi kao prevencija jer će nakon napornoga radnog dana smanjiti
napetost i ojačati vratne mišiće Važno je znati da se pri vježbanju ne smije pojaviti bol ili
osjećaj nelagode
9
4LITERATURA
1 Ivo Jajić Zrinka Jajić i suradnici Fizikalna i rehabilitacijska medicinaosnove liječenja
Medicinska naklada Zagreb 2008
2 MEDIX svibanj 2002 Godina 8 broj 4142
3 TDuumlrrigl Reumatologija Medicinska knjiga Zagreb1997
4 Ivo Jajić Zrinka Jajić Fizijatrijsko-reumatološka propedutika Medicinska naklada
Zagreb 2004
5 Ivo Jajić Zrinka Jajić Izvanzglobni reumatizam i srodna stanja Medicinska naklada
Zagreb 2005
10
5PRILOG
Statičke vježbe za cervikalnu kralježnicu
Slika 51Vježba 1 Slika 52Vježba 2
Slika 53Vježba 3 Slika 54Vježba 4
11
Slika 55 Vježba 5 Slika 56Vježba 6
12
Slika 57 Vježba 7
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na leđima)
Slika 58 Vježba 1 Slika 59 Vježba 2
Slika 510 Vježba 3 Slika 511 Vježba 4
13
Slika 512Vježba 5 Slika 513 Vježba 6
14
Slika 514 Vježba 7 Slika 515 Vježba 8
15
Slika 516 Vježba 9 Slika 517 Vježba 10
Slika 518 Vježba 11 Slika 519 Vježba 12
16
Slika 520 Vježba 13
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na trbuhu)
Slika 521 Vježba 1 Slika 522 Vježba 2
17
Slika 523 Vježba 3 Slika 524 Vježba 4
Slika 525 Vježba 5 Slika 526 Vježba 6
18
19
1UVOD
Bolni cervikalni sindrom definira se kao skup simptoma među kojima osnovno mjesto
zauzima - bol S obzirom na točnu lokalizaciju i širenje boli te postojanje drugih pripadajućih
simptoma koje ćemo razraditi nešto kasnije dijelimo ga na
Lokalizirani cervikalni sindrom- syndroma cervicale (bol je lokalizirana u stražnjem
dijelu vrata s eventualnim širenjem među lopatice prema ramenima te u prednji i
stražnji dio prsnog koša)
Cervikocefalni sindrom- syndroma cervicocephale (bol se iz stražnjeg dijela vrata širi
u područje glave)
Cervikobrahijalni sindrom - syndroma cervicobrachiale (bol se iz područja vrata širi u
ruku rjeđe u obje)
Govorimo i o vertebralnom sindromu kada je bol vezana uz dio kralježnice na kojem
se nalazi i oštećeni element (lokalni cervikalni sindrom) te overtebrogenom ili
spondilogenom sindromu kada osnovni simptomi potječu od promjena na kralježnici
ali se manifestiraju podalje od nje (cervikocefalni i cervikobrahijalni sindrom)
0
2RAZRADA RADA
Degenerativne promjene vratne kralježnice kao najčešći uzrok cervikalnog sindrom usko su
vezane i uz specifičnu arhitektoniku kralježnice U građi vratne kralježnice ključno mjesto
ima funkcionalna jedinica nazvana vertebralni dinamički segment Taj segment čini cjelina od
dva susjedna kralješka (donje polovice jednog i gornje drugog) intervertebralnog diska
(građen od središnjeg mekog dijela-nucleus pulposusa i vanjskog -anulus fibrosusa)
interveretebralnih zglobova intervertebralnih otvora (kroz koji prolaze krvne žile i živci)
poprečnih i spinoznih nastavaka (processus transversus et spinosus) spinalnog kanala te od
potpornih mekanih segmenata-ligamenti tetive paravertebralno vezivno tkivo i mišići
Međutim anatomija vratne kralježnice ima i neke specifičnosti koje se odnose na građu prva
dva vratna kralješka - Atlasa i axisa koja odudara od standardne građe ostalih kralješaka
omogućujući vratnoj kralježnici izuzetnu pokretljivost te građu poprečnih nastavaka
Poprečni nastavci rascijepljeni su na dvije kvržice između kojih prolaze živci (sulcus nervi
spinalis) a kroz otvore na navedenim nastavcima prolaze ai vvertebralis Specifičnost vratne
kralježnice je i postojanje unkovertebralnih zglobova (od C3-C7) koji predstavljaju čestu
metu degenerativnih promjena
21 Mehanizam nastanka degenerativnih promjena
Degenerativne promjene zbivaju se dakle na intervertebralnim kostovertebralnim (spojevi
kralježaka s rebrima) i unkovertebralnim zglobovima kao i na intervertebralnom disku
Upravo na intervertebralnom disku i započinje pojava ovih neupalnih promjena Naime
svakodnevne mikrotraume nepravilno držanje trošenje uzrokovano starenjem te brojni drugi
faktori dovode do promjena u građi mekog dijela diska nucleusa pulposusa koji dehidrira
(gubi vodu) Dehidracija narušava njegovu funkciju amortizera i predstavlja začetak
degenerativnih promjena koje će kroz razvoj daljnjih oštećenja naposljetku dovesti do
nestabilnosti vratnog segmenta iritacije okolnih građevnih struktura te u najtežim
slučajevima do hernije diska koja je u ovom dijelu kralježnice ipak rjeđa nego u lumbalnom
22 Etiologija i rizični faktori
1
Najčešći uzročni čimbenik ovih bolnih sindroma su degenerativne promjene vratne
kralježnice One započinju vrlo rano već oko tridesete godine života a javljaju se pretežno na
mjestima najvećeg opterećenja kralježnice tj mjestima gdje dolazi do prijelaza dobro
gibljivog segmenta u drugi manje gibljiv (u području vratne kralježnice na prijelazu
cervikalnog u torakalni dio) Značajno mjesto u etiologiju zauzimaju i
posttraumatske ozljede (nprtrzajne ozljede vratne kralježnice česte nakon prometnih
nezgoda) nepravilna postura odnosno nepravilno držanje tijela
dugotrajno sjedenje
uredski rad za računalom koji vrlo često rezultira prenaprezanjem mišića uz
kralježnicu
svakodnevno ponavljane mikrotraume
fizička neaktivnost
Svi ovi faktori stvaraju plodno tlo za razvoj navedenih promjena i pojavu kliničkih simptoma
23 Klinička slika
Cervikobrahijalni sindrom manifestira se širenjem boli duž cijele ruke (rjeđe u obje)
pojavom smetnji osjeta u vidu parestezijahipoestezija ili anestezije u području pripadajućeg
dermatoma poremećajima grube mišićne snage od hipotrofije do atrofije (najčešće su
zahvaćeni mali mišići šake)
24 Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza Slika 21RTG snimka
U postavljanju dijagnoze cervikalnog bolnog sindroma
središnje mjesto zauzima anamneza i fizikalni pregled koje na
odgovarajuću indikaciju dopunjujemo radiološkim
pretragama (anteroposteriorne i lateralne snimke te po potrebi
funkcionalne snimke vratne kralježnice u maksimalnoj
inklinaciji i reklinaciji)elektromioneurografijom (u slučaju
sumnje na radikularne lezije) CT-omMRI-omUZV-om laboratorijskim pretragama
(biokemijske potrebe krvi mokraće imunološke pretrage)
2
Već detaljno uzeta anamneza usmjeriti će nas vrlo brzo prema postavljanju dijagnoze Pri
tome osim podataka vezanih uz sam problem (lokalizacija karakter i širenje boli postojanje
ukočenosti ili smetnji osjeta) posebnu pažnju treba posvetiti i psihosocijalnoj anamnezi (radno
okružje i uvjeti rada) kao i postojanju recentnih ozljeda Fizikalni pregled započinjemo
inspekcijom kojom ćemo uočiti antalgični položaj vrata bolne grimase pri pokušaju promjene
položaja kao i promjene fiziološke vratne lordoze (iskrivljenje kralježnice prema naprijed) u
smislu pojačanja njezine zakrivljenosti ili pak njezinog izravnavanja Slijedi palpacija kojom
će se ustvrditi postojanje povišenog tonusa paravertebralnih mišića i mišića ramena bolnosti
spinoznih nastavaka prisutnost bolnih nakupina u mišićima (miogeloza) kao i točna
lokalizacija bolnih točaka Nakon provedene inspekcije i palpacije treba ispitati funkciju i
pokretljivost svih kretnji vratne kralježnice - inklinacije reklinacije rotacije te laterofleksije u
lijevu i desnu stranu Ako pri pregledu postavimo sumnju na afekciju korijena spinalnog živca
(radikularno širenje boli ili smetnje osjeta) fizikalni pregled treba nadopuniti i neurološkim
pregledom kojim ispitujemo osjet reflekse (na gornjim ekstremitetima to su refleks
bicepsarefleks tricepsa i refleks brahioradijalisa) te mišićnu snagu i trofičke promjene
muskulature (opseg mišića manualni mišićni test) Kod cervikalnih sindroma osobitu pažnju
treba posvetiti diferencijalnoj dijagnostici bolesti Naime iako je cervikalni bolni sindrom
najčešće uzrokovan neupalnim degenerativnim promjenama vratne kralježnice bol u vratu
mogu uzrokovati i - upalne reumatske bolesti - infektivne bolesti (ostemijelitismeningitis) -
osteoporoza - malignitet (osobito je važno ukloniti ovu sumnju bilo da se radi o metastazama
koje su učestalije ili o primarnom tumoru) - bolesti udaljenih organa (probavni organi pluća
srce) - psihoze simulacije
25 Liječenje
Liječenje cervikalnih sindroma razlikuje se u akutnoj i subakutnoj odnosno kroničnoj fazi
bolesti Osnovni cilj svih terapijskih postupaka je smanjiti bol vratiti funkciju prevenirati
recidive i spriječiti invalidnost
251Liječenje akutne faze Slika 22Schantzov ovratnik
U ovoj fazi liječenja najvažniji su što kraće mirovanje
medikamentna terapija i kratkotrajna imobilizacija vratne
kralježnice Bolesnik dakle mora mirovati koristeći pri tom
adekvatan jastuk (mekan valjkasti) i vratnu ortozu (tzv Schantzov
ovratnik) kojima se postiže rasterećenje vratne kralježnice i
3
relaksacija mišića Također je važno naglasiti da ortoza da bi bila efikasna mora biti
postavljena u adekvatnom položaju lagane inklinacije te se ne smije nositi predugo kako ne bi
došlo do hipotrofije muskulature (nekoliko puta tijekom dana treba je skinuti i lagano
razgibati vrat)
Prvu liniju izbora medikamentne terapije u ovoj fazi čine analgetici (paracetamol - Plicet) i
nesteroidni antireumatici (diklofenak - Voltaren ibuprofen) primjenjivi peroralno rektalno ili
u obliku intramuskularnih injekcija Osim navedenih medikamenata u akutnoj fazi ponekad se
kratkotrajno primjenjuju i mišićni relaksans i (miotonolitici) i sedativi-jedni izravnim drugi
posrednim djelovanjem smanjuju hipertonus vratnih mišića Kortikostereoidi (per os ili
intramuskularno) opoidi (tramadol - Tramacur) - te lokalna infiltracija anestetika ili
anestetika s kortikosteroidom u bolna mjesta mišića zglob ili cervikalne simpatičke ganglije
252Liječenje subakutne i kronične faze
U ovoj fazi ključnu ulogu preuzima fizikalna terapija uz primjenu medikamenata po potrebi
Fizikalna terapija bolnih cervikalnih sindroma primjenjuje se kroz različite postupke koje se
ordiniraju individualnim pristupom svakom pacijentu To su toplinske procedure
elektroterapija (dijadinamske galvanske interferentne struje) sonoterapija (ultrazvuk)
masaža trakcija (pasivna kinezioterapijska metoda istezanja određenih dijelova tijela) te
izuzetno važna ciljana medicinska gimnastika s indiciranim vježbama U nekim izrazito
teškim slučajevima provodi se i kirurško liječenje
26Fizikalna terapija
261Toplinske procedure
Parafin Pri destilaciji nafte dobije se tvar parafin koji ima vrlo dobra svojstva za
termoterapijske svrhe i velikog je toplinskog kapaciteta U terapijske svrhe se primjenjuje u
mješavini parafina i ulja u omjeru 61 Ulje omogućava lakše odstranjivanje sa površine tijela
i smanjuje točku tališta parafina Može se primijeniti u više tehnika kao što su tehnika
rukavice tehnika uranjanja tehnika premazivanja i tehnika obloga Kod bolnih stanja vratne
kralježnice koristi se pretežito tehnika obloga zbog lakše aplikacije i boljeg djelovanja
Parafin koristimo prije samih vježbi u svrhu zagrijavanja mišića i okolnih struktura kako bi se
bolni dio opustio i omogućio izvođenje pokreta veće amplitude Postupak traje 15 do 20
minuta
4
262Elektroterapija
DDS Dijadinamske struje po svojim svojstvima spadaju u niskofrekventne struje
Mogu biti poluvalne ili punovalne ispravljene struje sinusoidna oblika frekvencije 50-100 Hz
Kombinacijom frekvencije i jakosti te dodavanjem konstantne istosmjerne (galvanske) može
se dobiti nekoliko modulacija Elektrode postavljamo na bolno područje vratne kralježnice
jednu kraj druge u trajanju primjene od 4-6 minuta Ovim strujama djelujemo na poboljšanje
cirkulacije i smanjenje boli u vratnom dijelu kralježnice
Galvanizacija Galvanska struja predstavlja naziv za konstantnu istosmjernu struju
Frekvencije je 50 Hz Galvansku struju primjenjujemo putem dvije elektrode od koje je jedna
pozitivna ( + najčešće crvena) a druga negativna ( - crna) Trajanje 10-20 minutaa jakost
ovisi o pacijentovom subjektivnom osjećaju Galvanska struja djeluje na živčane završetke
odgovorne za prijenos boli tako da se bol smanjuje ili nestaje Povećava podražljivost i
provodljivost živaca pod katodom i smanjuje pod anodom Pod utjecajem galvanske struje
nastaje vazodilatacija ( proširenje krvnih žila) što uzrokuje intenzivniji dotok krvi koji
nazivamo hiperemija Koža ispod aplicirane elektrode postaje toplija crvenija u trajanju do 30
min i vlažnija
IFS Interferentne struje nastaju iz dviju sinusoidnih izmjeničnih struja koje se
preklapaju u intenzitetu fazi i frekvenciji Interferencija se događa u tkivima u dubini
Interferentne struje spadaju u srednjefrekventne struje kojima se ulazna frekvencija kreće oko
4000 Hz Djelovanje interferentnih struja odgovara djelovanju dijadinamskih struja uz
napomenu da interferentne imaju jače dubinsko djelovanje i bolju podnošljivost u
kombinaciji primjene s vibracijskom masažom
263Sonoterapija
UZV Ultrazvuk se u fizikalnoj medicini upotrebljava u prvom redu kao terapijsko
sredstvo Djelovanje mu je mehaničko a radi se zapravo o mikromasaži mehaničkom
zbijanju i rastezanju tkiva i gibanju pojedinih čestica tkiva Najvažnije djelovanje ultrazvuka
je toplinsko Za bolna stanja vratne kralježnice koristimo jačinu od 08 Wcm3 u trajanju od 5
minuta kako bi zagrijali mišiće i postigli bolju cirkulaciju u vratnom području
264Masaža
5
Djelovanje klasične ručne masaže može se podijeliti na opće i lokalno Opće
djelovanje dovodi do opuštenosti i ugode Temperatura kože povisuje se za dva do tri stupnja
C Poznato je opće smirujuće djelovanje Masaža otklanja umor puno brže nego pasivan
odmor i ležanje Teško je odrediti točnu granicu između općeg i lokalnog jer se jedno sa
drugim isprepliće Klasičnu ručnu masažu može se podijeliti na smirujuću i podražajnu Kada
primijeniti smirujuću ili podražajnu ovisi o indikacijama Kod pojačanog tonusa muskulature i
bolnih stanja masaža treba biti smirujuća dok kod atrofične i mlohave muskulature masaža
treba biti podražavajuća kako bi se postigao suprotni učinak Kod cervikobrahijalnog bolnog
sindroma masaža nam koristi u svrhu otklanjanja boliza opuštanje napetih mišića te za
poboljšanje cirkulacije
265Trakcija
Trakcija je pasivna kinezioterapijska metoda sastoji se od podizanja pojedinih
dijelova tijela primjenom mehaničke sile Istezanjem se stvara osjećaj olakšanja smanjenja
pritiska u zglobovima i segmentima kralješnice dolazi do relaksacije paravertebralnih mišića
i smanjenja pritiska na korijenove živaca Vertebralna trakcija je bezbolna tehnika liječenja
bolesti kralješnice primjenom strogo dozirane (u intenzitetu i trajanju) mehaničke sile
266Medicinska gimnastika
Izvode se vježbe jačanja vratne muskulature Ako je uzrok sindroma bilo kakva
ozljeda pacijentu se pokazuju statičke vježbe Dakle pacijent izvodi vježbe bez pokreta vratne
kralježnice Za sve ostale pokazuju se dinamičke vježbe Npr pacijent sjedi te izvodi fleksiju
vrata te si pritom daje otpor rukama na čelu sve dok bradom ne dođe do prsa Vježbe je
potrebno izvoditi prema uputama terapeuta i redovito Također su važne i vježbe istezanja
Statičke vježbe
1Pacijent stavi ruku na čelo te pokušava raditi pokret prema naprijed tj fleksiju glave ali to
sprječava rukom(Slika 51)
2 Pacijent stavi ruku na zatiljak te pokušava raditi pokret prema nazad tj retrofleksiju glave
ali to sprječava rukom(Slika 52)
6
3 Pacijent stavi ruku na sljepoočnicu te pokušava raditi pokret prema ramenu tj laterofleksiju
glave ali to sprječava rukom Te isto to ponovi i na drugoj strani(Slika 53)
4 Pacijent stavi ruku na bradu te pokušava raditi pokret rotacije glave ali to sprječava rukom
(Slika 54)
5Pacijent sjedi na stolici i ispreplete prste na zatiljakzatim skupi laktove prema naprijed a
zatim ih raširi prema nazad(Slika 55)
6Pacijent sjedi na stolicipovlači ramena prema ušimazatim ramena povuče prema natrag te
se opusti(Slika 56)
7Pacijent stavi ruke dlan u dlan ispred sebe u području prsa te pokušava razvući dlanove
odnosno stavi dlan na dlan i pokuša gurati dlan o dlan(Slika 57)
Dinamičke vježbe
Na leđima
1 Ruke pored tijela uz udah dizati ruke iznad glave i vratiti u početni položaj(Slika 58)
2 Ruke pored tijela šake su stisnute ramena povlačimo prema ušima(Slika 59)
3 Ruke su prekrižene na prsima odižemo ruke prema stropu(Slika 510)
4 Prekrižiti ruke na trbuhu gurati laktove prema stropu opustiti(Slika 511)
5 Jedan ruku pritiskati o strunjaču a drugu ispružiti i dlan gurati prema stropu(Slika 512)
6 Savinuti koljena zategnuti stopala pritiskati dlan o dlan i opustiti(Slika 513)
7 Savinuti koljena prekrižiti prste ispod brade bradu gurati dolje a dlanovima pružati otpor
(bez pokreta samo zategnuti mišiće)(Slika 514)
8 Desni dlan staviti na desni obraz a lijevi u predjelu desnog lakta gurati dlan na lice a licem
davati otpor te istovremeno pružati otpor lijevom rukom na desni lakat i obrnuto(Slika 515)
9 Koljena savinuti prekrižiti prste na potiljku gurati laktove u pod(Slika 516)
10 Ruke uz tijelo nadlaktice uz tijelo a podlaktice širimo u stranu(Slika 517)
11 Noge ispružiti laktove obuhvatiti dlanovima zategnuti mišiće podići ruku iznad glave
opustiti u početni položaj(Slika 518)
12 Zakvačiti prste na prsima i svaku ruku vuči na svoju stranu(Slika 519)
13 Lijeva ruka iznad glave desna uz tijelo istežemo ruke prema gore i dolje(Slika 520)
Na trbuhu
1 Šake uz tijelo ispružene ruke ispružiti prema stropu(Slika 521)
7
2 Prekrižiti prste na križima dlanom tiskamo o križa a laktove odižemo(Slika 522)
3 Prekrižiti prste na potiljku podići noge u koljenima zategnuti laktove gore(Slika 523)
4 Ruke ispružiti iznad glave podići ih od podloge i gurati ispred sebe(Slika 524)
5 Ruke na leđima odići desnu ruku od križa lijevu ruku tiskati na križa(Slika 525)
6 Ruke u obliku slova U podići ruke gore i istegnuti ih naprijedi vratiti(Slika 526)
Važno je da pacijent glavu ne odiže od podloge za vrijeme izvođenja vježbi te da svaku
vježbu ponovi 8-10 puta Također je važno da vježbe ne smiju izazvati bol te da dinamičke
vježbe lagano doziramo u akutnoj fazi
27 Edukacija i prevencija Slika 23Prevencija boli
Kako bi se spriječili recidivi vratnog sindroma uz fizikalnu
terapiju 1-2 puta godišnje potrebno je promijeniti i neke oblike
ponašanja Naučene vježbe potrebno je redovito provoditi i kod
kuće (15-20 min dnevno) Ispraviti nepravilno držanje tijela
Ukoliko su uvjeti rada vezani uz dugo sjedenje i rad na
kompjutoru potrebno je u tijeku radnog vremena napraviti kraće
pauze s razgibavanjem postaviti radnu stolicu na odgovarajuću
visinu te tipkovnicu i kompjutorski zaslon u odgovarajući položaj Ne manje važna je uloga
kvalitetnog sna i odmora (spavati treba na odgovarajućem jastuku niti previsokom niti
preniskom u leđnom ili bočnom položaju uz izbjegavanje potrbušnog spavanja) Otklanjanje
stresa kao i pravilna ishrana također će bitno poboljšati cjelokupno napredovanje prema
izbjegavanju pojave bolnih sindroma kao i polako ali sigurno koračanje prema većoj kvaliteti
vlastitog života
8
3ZAKLJUČAK
Tegobe se mogu izbjeći ali i ublažiti svakodnevnim vježbanjem od 10 do 15 minuta a
pojedine vježbe mogu se izvoditi i na radnom mjestu Vježbe imaju pozitivan učinak i na
psihu bolesnika što je neobično važno jer je psihičko stanje važno kod povećane napetosti
mišića u raznim dijelovima tijela osobito mišića ramena i vratne kralježnice Vježbe treba
izvoditi sporo najbolje pred zrcalom kako bi mogli lakše nadzirati ispravnost položaja
pokreta tijela Mogu se izvoditi kao prevencija jer će nakon napornoga radnog dana smanjiti
napetost i ojačati vratne mišiće Važno je znati da se pri vježbanju ne smije pojaviti bol ili
osjećaj nelagode
9
4LITERATURA
1 Ivo Jajić Zrinka Jajić i suradnici Fizikalna i rehabilitacijska medicinaosnove liječenja
Medicinska naklada Zagreb 2008
2 MEDIX svibanj 2002 Godina 8 broj 4142
3 TDuumlrrigl Reumatologija Medicinska knjiga Zagreb1997
4 Ivo Jajić Zrinka Jajić Fizijatrijsko-reumatološka propedutika Medicinska naklada
Zagreb 2004
5 Ivo Jajić Zrinka Jajić Izvanzglobni reumatizam i srodna stanja Medicinska naklada
Zagreb 2005
10
5PRILOG
Statičke vježbe za cervikalnu kralježnicu
Slika 51Vježba 1 Slika 52Vježba 2
Slika 53Vježba 3 Slika 54Vježba 4
11
Slika 55 Vježba 5 Slika 56Vježba 6
12
Slika 57 Vježba 7
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na leđima)
Slika 58 Vježba 1 Slika 59 Vježba 2
Slika 510 Vježba 3 Slika 511 Vježba 4
13
Slika 512Vježba 5 Slika 513 Vježba 6
14
Slika 514 Vježba 7 Slika 515 Vježba 8
15
Slika 516 Vježba 9 Slika 517 Vježba 10
Slika 518 Vježba 11 Slika 519 Vježba 12
16
Slika 520 Vježba 13
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na trbuhu)
Slika 521 Vježba 1 Slika 522 Vježba 2
17
Slika 523 Vježba 3 Slika 524 Vježba 4
Slika 525 Vježba 5 Slika 526 Vježba 6
18
19
2RAZRADA RADA
Degenerativne promjene vratne kralježnice kao najčešći uzrok cervikalnog sindrom usko su
vezane i uz specifičnu arhitektoniku kralježnice U građi vratne kralježnice ključno mjesto
ima funkcionalna jedinica nazvana vertebralni dinamički segment Taj segment čini cjelina od
dva susjedna kralješka (donje polovice jednog i gornje drugog) intervertebralnog diska
(građen od središnjeg mekog dijela-nucleus pulposusa i vanjskog -anulus fibrosusa)
interveretebralnih zglobova intervertebralnih otvora (kroz koji prolaze krvne žile i živci)
poprečnih i spinoznih nastavaka (processus transversus et spinosus) spinalnog kanala te od
potpornih mekanih segmenata-ligamenti tetive paravertebralno vezivno tkivo i mišići
Međutim anatomija vratne kralježnice ima i neke specifičnosti koje se odnose na građu prva
dva vratna kralješka - Atlasa i axisa koja odudara od standardne građe ostalih kralješaka
omogućujući vratnoj kralježnici izuzetnu pokretljivost te građu poprečnih nastavaka
Poprečni nastavci rascijepljeni su na dvije kvržice između kojih prolaze živci (sulcus nervi
spinalis) a kroz otvore na navedenim nastavcima prolaze ai vvertebralis Specifičnost vratne
kralježnice je i postojanje unkovertebralnih zglobova (od C3-C7) koji predstavljaju čestu
metu degenerativnih promjena
21 Mehanizam nastanka degenerativnih promjena
Degenerativne promjene zbivaju se dakle na intervertebralnim kostovertebralnim (spojevi
kralježaka s rebrima) i unkovertebralnim zglobovima kao i na intervertebralnom disku
Upravo na intervertebralnom disku i započinje pojava ovih neupalnih promjena Naime
svakodnevne mikrotraume nepravilno držanje trošenje uzrokovano starenjem te brojni drugi
faktori dovode do promjena u građi mekog dijela diska nucleusa pulposusa koji dehidrira
(gubi vodu) Dehidracija narušava njegovu funkciju amortizera i predstavlja začetak
degenerativnih promjena koje će kroz razvoj daljnjih oštećenja naposljetku dovesti do
nestabilnosti vratnog segmenta iritacije okolnih građevnih struktura te u najtežim
slučajevima do hernije diska koja je u ovom dijelu kralježnice ipak rjeđa nego u lumbalnom
22 Etiologija i rizični faktori
1
Najčešći uzročni čimbenik ovih bolnih sindroma su degenerativne promjene vratne
kralježnice One započinju vrlo rano već oko tridesete godine života a javljaju se pretežno na
mjestima najvećeg opterećenja kralježnice tj mjestima gdje dolazi do prijelaza dobro
gibljivog segmenta u drugi manje gibljiv (u području vratne kralježnice na prijelazu
cervikalnog u torakalni dio) Značajno mjesto u etiologiju zauzimaju i
posttraumatske ozljede (nprtrzajne ozljede vratne kralježnice česte nakon prometnih
nezgoda) nepravilna postura odnosno nepravilno držanje tijela
dugotrajno sjedenje
uredski rad za računalom koji vrlo često rezultira prenaprezanjem mišića uz
kralježnicu
svakodnevno ponavljane mikrotraume
fizička neaktivnost
Svi ovi faktori stvaraju plodno tlo za razvoj navedenih promjena i pojavu kliničkih simptoma
23 Klinička slika
Cervikobrahijalni sindrom manifestira se širenjem boli duž cijele ruke (rjeđe u obje)
pojavom smetnji osjeta u vidu parestezijahipoestezija ili anestezije u području pripadajućeg
dermatoma poremećajima grube mišićne snage od hipotrofije do atrofije (najčešće su
zahvaćeni mali mišići šake)
24 Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza Slika 21RTG snimka
U postavljanju dijagnoze cervikalnog bolnog sindroma
središnje mjesto zauzima anamneza i fizikalni pregled koje na
odgovarajuću indikaciju dopunjujemo radiološkim
pretragama (anteroposteriorne i lateralne snimke te po potrebi
funkcionalne snimke vratne kralježnice u maksimalnoj
inklinaciji i reklinaciji)elektromioneurografijom (u slučaju
sumnje na radikularne lezije) CT-omMRI-omUZV-om laboratorijskim pretragama
(biokemijske potrebe krvi mokraće imunološke pretrage)
2
Već detaljno uzeta anamneza usmjeriti će nas vrlo brzo prema postavljanju dijagnoze Pri
tome osim podataka vezanih uz sam problem (lokalizacija karakter i širenje boli postojanje
ukočenosti ili smetnji osjeta) posebnu pažnju treba posvetiti i psihosocijalnoj anamnezi (radno
okružje i uvjeti rada) kao i postojanju recentnih ozljeda Fizikalni pregled započinjemo
inspekcijom kojom ćemo uočiti antalgični položaj vrata bolne grimase pri pokušaju promjene
položaja kao i promjene fiziološke vratne lordoze (iskrivljenje kralježnice prema naprijed) u
smislu pojačanja njezine zakrivljenosti ili pak njezinog izravnavanja Slijedi palpacija kojom
će se ustvrditi postojanje povišenog tonusa paravertebralnih mišića i mišića ramena bolnosti
spinoznih nastavaka prisutnost bolnih nakupina u mišićima (miogeloza) kao i točna
lokalizacija bolnih točaka Nakon provedene inspekcije i palpacije treba ispitati funkciju i
pokretljivost svih kretnji vratne kralježnice - inklinacije reklinacije rotacije te laterofleksije u
lijevu i desnu stranu Ako pri pregledu postavimo sumnju na afekciju korijena spinalnog živca
(radikularno širenje boli ili smetnje osjeta) fizikalni pregled treba nadopuniti i neurološkim
pregledom kojim ispitujemo osjet reflekse (na gornjim ekstremitetima to su refleks
bicepsarefleks tricepsa i refleks brahioradijalisa) te mišićnu snagu i trofičke promjene
muskulature (opseg mišića manualni mišićni test) Kod cervikalnih sindroma osobitu pažnju
treba posvetiti diferencijalnoj dijagnostici bolesti Naime iako je cervikalni bolni sindrom
najčešće uzrokovan neupalnim degenerativnim promjenama vratne kralježnice bol u vratu
mogu uzrokovati i - upalne reumatske bolesti - infektivne bolesti (ostemijelitismeningitis) -
osteoporoza - malignitet (osobito je važno ukloniti ovu sumnju bilo da se radi o metastazama
koje su učestalije ili o primarnom tumoru) - bolesti udaljenih organa (probavni organi pluća
srce) - psihoze simulacije
25 Liječenje
Liječenje cervikalnih sindroma razlikuje se u akutnoj i subakutnoj odnosno kroničnoj fazi
bolesti Osnovni cilj svih terapijskih postupaka je smanjiti bol vratiti funkciju prevenirati
recidive i spriječiti invalidnost
251Liječenje akutne faze Slika 22Schantzov ovratnik
U ovoj fazi liječenja najvažniji su što kraće mirovanje
medikamentna terapija i kratkotrajna imobilizacija vratne
kralježnice Bolesnik dakle mora mirovati koristeći pri tom
adekvatan jastuk (mekan valjkasti) i vratnu ortozu (tzv Schantzov
ovratnik) kojima se postiže rasterećenje vratne kralježnice i
3
relaksacija mišića Također je važno naglasiti da ortoza da bi bila efikasna mora biti
postavljena u adekvatnom položaju lagane inklinacije te se ne smije nositi predugo kako ne bi
došlo do hipotrofije muskulature (nekoliko puta tijekom dana treba je skinuti i lagano
razgibati vrat)
Prvu liniju izbora medikamentne terapije u ovoj fazi čine analgetici (paracetamol - Plicet) i
nesteroidni antireumatici (diklofenak - Voltaren ibuprofen) primjenjivi peroralno rektalno ili
u obliku intramuskularnih injekcija Osim navedenih medikamenata u akutnoj fazi ponekad se
kratkotrajno primjenjuju i mišićni relaksans i (miotonolitici) i sedativi-jedni izravnim drugi
posrednim djelovanjem smanjuju hipertonus vratnih mišića Kortikostereoidi (per os ili
intramuskularno) opoidi (tramadol - Tramacur) - te lokalna infiltracija anestetika ili
anestetika s kortikosteroidom u bolna mjesta mišića zglob ili cervikalne simpatičke ganglije
252Liječenje subakutne i kronične faze
U ovoj fazi ključnu ulogu preuzima fizikalna terapija uz primjenu medikamenata po potrebi
Fizikalna terapija bolnih cervikalnih sindroma primjenjuje se kroz različite postupke koje se
ordiniraju individualnim pristupom svakom pacijentu To su toplinske procedure
elektroterapija (dijadinamske galvanske interferentne struje) sonoterapija (ultrazvuk)
masaža trakcija (pasivna kinezioterapijska metoda istezanja određenih dijelova tijela) te
izuzetno važna ciljana medicinska gimnastika s indiciranim vježbama U nekim izrazito
teškim slučajevima provodi se i kirurško liječenje
26Fizikalna terapija
261Toplinske procedure
Parafin Pri destilaciji nafte dobije se tvar parafin koji ima vrlo dobra svojstva za
termoterapijske svrhe i velikog je toplinskog kapaciteta U terapijske svrhe se primjenjuje u
mješavini parafina i ulja u omjeru 61 Ulje omogućava lakše odstranjivanje sa površine tijela
i smanjuje točku tališta parafina Može se primijeniti u više tehnika kao što su tehnika
rukavice tehnika uranjanja tehnika premazivanja i tehnika obloga Kod bolnih stanja vratne
kralježnice koristi se pretežito tehnika obloga zbog lakše aplikacije i boljeg djelovanja
Parafin koristimo prije samih vježbi u svrhu zagrijavanja mišića i okolnih struktura kako bi se
bolni dio opustio i omogućio izvođenje pokreta veće amplitude Postupak traje 15 do 20
minuta
4
262Elektroterapija
DDS Dijadinamske struje po svojim svojstvima spadaju u niskofrekventne struje
Mogu biti poluvalne ili punovalne ispravljene struje sinusoidna oblika frekvencije 50-100 Hz
Kombinacijom frekvencije i jakosti te dodavanjem konstantne istosmjerne (galvanske) može
se dobiti nekoliko modulacija Elektrode postavljamo na bolno područje vratne kralježnice
jednu kraj druge u trajanju primjene od 4-6 minuta Ovim strujama djelujemo na poboljšanje
cirkulacije i smanjenje boli u vratnom dijelu kralježnice
Galvanizacija Galvanska struja predstavlja naziv za konstantnu istosmjernu struju
Frekvencije je 50 Hz Galvansku struju primjenjujemo putem dvije elektrode od koje je jedna
pozitivna ( + najčešće crvena) a druga negativna ( - crna) Trajanje 10-20 minutaa jakost
ovisi o pacijentovom subjektivnom osjećaju Galvanska struja djeluje na živčane završetke
odgovorne za prijenos boli tako da se bol smanjuje ili nestaje Povećava podražljivost i
provodljivost živaca pod katodom i smanjuje pod anodom Pod utjecajem galvanske struje
nastaje vazodilatacija ( proširenje krvnih žila) što uzrokuje intenzivniji dotok krvi koji
nazivamo hiperemija Koža ispod aplicirane elektrode postaje toplija crvenija u trajanju do 30
min i vlažnija
IFS Interferentne struje nastaju iz dviju sinusoidnih izmjeničnih struja koje se
preklapaju u intenzitetu fazi i frekvenciji Interferencija se događa u tkivima u dubini
Interferentne struje spadaju u srednjefrekventne struje kojima se ulazna frekvencija kreće oko
4000 Hz Djelovanje interferentnih struja odgovara djelovanju dijadinamskih struja uz
napomenu da interferentne imaju jače dubinsko djelovanje i bolju podnošljivost u
kombinaciji primjene s vibracijskom masažom
263Sonoterapija
UZV Ultrazvuk se u fizikalnoj medicini upotrebljava u prvom redu kao terapijsko
sredstvo Djelovanje mu je mehaničko a radi se zapravo o mikromasaži mehaničkom
zbijanju i rastezanju tkiva i gibanju pojedinih čestica tkiva Najvažnije djelovanje ultrazvuka
je toplinsko Za bolna stanja vratne kralježnice koristimo jačinu od 08 Wcm3 u trajanju od 5
minuta kako bi zagrijali mišiće i postigli bolju cirkulaciju u vratnom području
264Masaža
5
Djelovanje klasične ručne masaže može se podijeliti na opće i lokalno Opće
djelovanje dovodi do opuštenosti i ugode Temperatura kože povisuje se za dva do tri stupnja
C Poznato je opće smirujuće djelovanje Masaža otklanja umor puno brže nego pasivan
odmor i ležanje Teško je odrediti točnu granicu između općeg i lokalnog jer se jedno sa
drugim isprepliće Klasičnu ručnu masažu može se podijeliti na smirujuću i podražajnu Kada
primijeniti smirujuću ili podražajnu ovisi o indikacijama Kod pojačanog tonusa muskulature i
bolnih stanja masaža treba biti smirujuća dok kod atrofične i mlohave muskulature masaža
treba biti podražavajuća kako bi se postigao suprotni učinak Kod cervikobrahijalnog bolnog
sindroma masaža nam koristi u svrhu otklanjanja boliza opuštanje napetih mišića te za
poboljšanje cirkulacije
265Trakcija
Trakcija je pasivna kinezioterapijska metoda sastoji se od podizanja pojedinih
dijelova tijela primjenom mehaničke sile Istezanjem se stvara osjećaj olakšanja smanjenja
pritiska u zglobovima i segmentima kralješnice dolazi do relaksacije paravertebralnih mišića
i smanjenja pritiska na korijenove živaca Vertebralna trakcija je bezbolna tehnika liječenja
bolesti kralješnice primjenom strogo dozirane (u intenzitetu i trajanju) mehaničke sile
266Medicinska gimnastika
Izvode se vježbe jačanja vratne muskulature Ako je uzrok sindroma bilo kakva
ozljeda pacijentu se pokazuju statičke vježbe Dakle pacijent izvodi vježbe bez pokreta vratne
kralježnice Za sve ostale pokazuju se dinamičke vježbe Npr pacijent sjedi te izvodi fleksiju
vrata te si pritom daje otpor rukama na čelu sve dok bradom ne dođe do prsa Vježbe je
potrebno izvoditi prema uputama terapeuta i redovito Također su važne i vježbe istezanja
Statičke vježbe
1Pacijent stavi ruku na čelo te pokušava raditi pokret prema naprijed tj fleksiju glave ali to
sprječava rukom(Slika 51)
2 Pacijent stavi ruku na zatiljak te pokušava raditi pokret prema nazad tj retrofleksiju glave
ali to sprječava rukom(Slika 52)
6
3 Pacijent stavi ruku na sljepoočnicu te pokušava raditi pokret prema ramenu tj laterofleksiju
glave ali to sprječava rukom Te isto to ponovi i na drugoj strani(Slika 53)
4 Pacijent stavi ruku na bradu te pokušava raditi pokret rotacije glave ali to sprječava rukom
(Slika 54)
5Pacijent sjedi na stolici i ispreplete prste na zatiljakzatim skupi laktove prema naprijed a
zatim ih raširi prema nazad(Slika 55)
6Pacijent sjedi na stolicipovlači ramena prema ušimazatim ramena povuče prema natrag te
se opusti(Slika 56)
7Pacijent stavi ruke dlan u dlan ispred sebe u području prsa te pokušava razvući dlanove
odnosno stavi dlan na dlan i pokuša gurati dlan o dlan(Slika 57)
Dinamičke vježbe
Na leđima
1 Ruke pored tijela uz udah dizati ruke iznad glave i vratiti u početni položaj(Slika 58)
2 Ruke pored tijela šake su stisnute ramena povlačimo prema ušima(Slika 59)
3 Ruke su prekrižene na prsima odižemo ruke prema stropu(Slika 510)
4 Prekrižiti ruke na trbuhu gurati laktove prema stropu opustiti(Slika 511)
5 Jedan ruku pritiskati o strunjaču a drugu ispružiti i dlan gurati prema stropu(Slika 512)
6 Savinuti koljena zategnuti stopala pritiskati dlan o dlan i opustiti(Slika 513)
7 Savinuti koljena prekrižiti prste ispod brade bradu gurati dolje a dlanovima pružati otpor
(bez pokreta samo zategnuti mišiće)(Slika 514)
8 Desni dlan staviti na desni obraz a lijevi u predjelu desnog lakta gurati dlan na lice a licem
davati otpor te istovremeno pružati otpor lijevom rukom na desni lakat i obrnuto(Slika 515)
9 Koljena savinuti prekrižiti prste na potiljku gurati laktove u pod(Slika 516)
10 Ruke uz tijelo nadlaktice uz tijelo a podlaktice širimo u stranu(Slika 517)
11 Noge ispružiti laktove obuhvatiti dlanovima zategnuti mišiće podići ruku iznad glave
opustiti u početni položaj(Slika 518)
12 Zakvačiti prste na prsima i svaku ruku vuči na svoju stranu(Slika 519)
13 Lijeva ruka iznad glave desna uz tijelo istežemo ruke prema gore i dolje(Slika 520)
Na trbuhu
1 Šake uz tijelo ispružene ruke ispružiti prema stropu(Slika 521)
7
2 Prekrižiti prste na križima dlanom tiskamo o križa a laktove odižemo(Slika 522)
3 Prekrižiti prste na potiljku podići noge u koljenima zategnuti laktove gore(Slika 523)
4 Ruke ispružiti iznad glave podići ih od podloge i gurati ispred sebe(Slika 524)
5 Ruke na leđima odići desnu ruku od križa lijevu ruku tiskati na križa(Slika 525)
6 Ruke u obliku slova U podići ruke gore i istegnuti ih naprijedi vratiti(Slika 526)
Važno je da pacijent glavu ne odiže od podloge za vrijeme izvođenja vježbi te da svaku
vježbu ponovi 8-10 puta Također je važno da vježbe ne smiju izazvati bol te da dinamičke
vježbe lagano doziramo u akutnoj fazi
27 Edukacija i prevencija Slika 23Prevencija boli
Kako bi se spriječili recidivi vratnog sindroma uz fizikalnu
terapiju 1-2 puta godišnje potrebno je promijeniti i neke oblike
ponašanja Naučene vježbe potrebno je redovito provoditi i kod
kuće (15-20 min dnevno) Ispraviti nepravilno držanje tijela
Ukoliko su uvjeti rada vezani uz dugo sjedenje i rad na
kompjutoru potrebno je u tijeku radnog vremena napraviti kraće
pauze s razgibavanjem postaviti radnu stolicu na odgovarajuću
visinu te tipkovnicu i kompjutorski zaslon u odgovarajući položaj Ne manje važna je uloga
kvalitetnog sna i odmora (spavati treba na odgovarajućem jastuku niti previsokom niti
preniskom u leđnom ili bočnom položaju uz izbjegavanje potrbušnog spavanja) Otklanjanje
stresa kao i pravilna ishrana također će bitno poboljšati cjelokupno napredovanje prema
izbjegavanju pojave bolnih sindroma kao i polako ali sigurno koračanje prema većoj kvaliteti
vlastitog života
8
3ZAKLJUČAK
Tegobe se mogu izbjeći ali i ublažiti svakodnevnim vježbanjem od 10 do 15 minuta a
pojedine vježbe mogu se izvoditi i na radnom mjestu Vježbe imaju pozitivan učinak i na
psihu bolesnika što je neobično važno jer je psihičko stanje važno kod povećane napetosti
mišića u raznim dijelovima tijela osobito mišića ramena i vratne kralježnice Vježbe treba
izvoditi sporo najbolje pred zrcalom kako bi mogli lakše nadzirati ispravnost položaja
pokreta tijela Mogu se izvoditi kao prevencija jer će nakon napornoga radnog dana smanjiti
napetost i ojačati vratne mišiće Važno je znati da se pri vježbanju ne smije pojaviti bol ili
osjećaj nelagode
9
4LITERATURA
1 Ivo Jajić Zrinka Jajić i suradnici Fizikalna i rehabilitacijska medicinaosnove liječenja
Medicinska naklada Zagreb 2008
2 MEDIX svibanj 2002 Godina 8 broj 4142
3 TDuumlrrigl Reumatologija Medicinska knjiga Zagreb1997
4 Ivo Jajić Zrinka Jajić Fizijatrijsko-reumatološka propedutika Medicinska naklada
Zagreb 2004
5 Ivo Jajić Zrinka Jajić Izvanzglobni reumatizam i srodna stanja Medicinska naklada
Zagreb 2005
10
5PRILOG
Statičke vježbe za cervikalnu kralježnicu
Slika 51Vježba 1 Slika 52Vježba 2
Slika 53Vježba 3 Slika 54Vježba 4
11
Slika 55 Vježba 5 Slika 56Vježba 6
12
Slika 57 Vježba 7
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na leđima)
Slika 58 Vježba 1 Slika 59 Vježba 2
Slika 510 Vježba 3 Slika 511 Vježba 4
13
Slika 512Vježba 5 Slika 513 Vježba 6
14
Slika 514 Vježba 7 Slika 515 Vježba 8
15
Slika 516 Vježba 9 Slika 517 Vježba 10
Slika 518 Vježba 11 Slika 519 Vježba 12
16
Slika 520 Vježba 13
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na trbuhu)
Slika 521 Vježba 1 Slika 522 Vježba 2
17
Slika 523 Vježba 3 Slika 524 Vježba 4
Slika 525 Vježba 5 Slika 526 Vježba 6
18
19
Najčešći uzročni čimbenik ovih bolnih sindroma su degenerativne promjene vratne
kralježnice One započinju vrlo rano već oko tridesete godine života a javljaju se pretežno na
mjestima najvećeg opterećenja kralježnice tj mjestima gdje dolazi do prijelaza dobro
gibljivog segmenta u drugi manje gibljiv (u području vratne kralježnice na prijelazu
cervikalnog u torakalni dio) Značajno mjesto u etiologiju zauzimaju i
posttraumatske ozljede (nprtrzajne ozljede vratne kralježnice česte nakon prometnih
nezgoda) nepravilna postura odnosno nepravilno držanje tijela
dugotrajno sjedenje
uredski rad za računalom koji vrlo često rezultira prenaprezanjem mišića uz
kralježnicu
svakodnevno ponavljane mikrotraume
fizička neaktivnost
Svi ovi faktori stvaraju plodno tlo za razvoj navedenih promjena i pojavu kliničkih simptoma
23 Klinička slika
Cervikobrahijalni sindrom manifestira se širenjem boli duž cijele ruke (rjeđe u obje)
pojavom smetnji osjeta u vidu parestezijahipoestezija ili anestezije u području pripadajućeg
dermatoma poremećajima grube mišićne snage od hipotrofije do atrofije (najčešće su
zahvaćeni mali mišići šake)
24 Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza Slika 21RTG snimka
U postavljanju dijagnoze cervikalnog bolnog sindroma
središnje mjesto zauzima anamneza i fizikalni pregled koje na
odgovarajuću indikaciju dopunjujemo radiološkim
pretragama (anteroposteriorne i lateralne snimke te po potrebi
funkcionalne snimke vratne kralježnice u maksimalnoj
inklinaciji i reklinaciji)elektromioneurografijom (u slučaju
sumnje na radikularne lezije) CT-omMRI-omUZV-om laboratorijskim pretragama
(biokemijske potrebe krvi mokraće imunološke pretrage)
2
Već detaljno uzeta anamneza usmjeriti će nas vrlo brzo prema postavljanju dijagnoze Pri
tome osim podataka vezanih uz sam problem (lokalizacija karakter i širenje boli postojanje
ukočenosti ili smetnji osjeta) posebnu pažnju treba posvetiti i psihosocijalnoj anamnezi (radno
okružje i uvjeti rada) kao i postojanju recentnih ozljeda Fizikalni pregled započinjemo
inspekcijom kojom ćemo uočiti antalgični položaj vrata bolne grimase pri pokušaju promjene
položaja kao i promjene fiziološke vratne lordoze (iskrivljenje kralježnice prema naprijed) u
smislu pojačanja njezine zakrivljenosti ili pak njezinog izravnavanja Slijedi palpacija kojom
će se ustvrditi postojanje povišenog tonusa paravertebralnih mišića i mišića ramena bolnosti
spinoznih nastavaka prisutnost bolnih nakupina u mišićima (miogeloza) kao i točna
lokalizacija bolnih točaka Nakon provedene inspekcije i palpacije treba ispitati funkciju i
pokretljivost svih kretnji vratne kralježnice - inklinacije reklinacije rotacije te laterofleksije u
lijevu i desnu stranu Ako pri pregledu postavimo sumnju na afekciju korijena spinalnog živca
(radikularno širenje boli ili smetnje osjeta) fizikalni pregled treba nadopuniti i neurološkim
pregledom kojim ispitujemo osjet reflekse (na gornjim ekstremitetima to su refleks
bicepsarefleks tricepsa i refleks brahioradijalisa) te mišićnu snagu i trofičke promjene
muskulature (opseg mišića manualni mišićni test) Kod cervikalnih sindroma osobitu pažnju
treba posvetiti diferencijalnoj dijagnostici bolesti Naime iako je cervikalni bolni sindrom
najčešće uzrokovan neupalnim degenerativnim promjenama vratne kralježnice bol u vratu
mogu uzrokovati i - upalne reumatske bolesti - infektivne bolesti (ostemijelitismeningitis) -
osteoporoza - malignitet (osobito je važno ukloniti ovu sumnju bilo da se radi o metastazama
koje su učestalije ili o primarnom tumoru) - bolesti udaljenih organa (probavni organi pluća
srce) - psihoze simulacije
25 Liječenje
Liječenje cervikalnih sindroma razlikuje se u akutnoj i subakutnoj odnosno kroničnoj fazi
bolesti Osnovni cilj svih terapijskih postupaka je smanjiti bol vratiti funkciju prevenirati
recidive i spriječiti invalidnost
251Liječenje akutne faze Slika 22Schantzov ovratnik
U ovoj fazi liječenja najvažniji su što kraće mirovanje
medikamentna terapija i kratkotrajna imobilizacija vratne
kralježnice Bolesnik dakle mora mirovati koristeći pri tom
adekvatan jastuk (mekan valjkasti) i vratnu ortozu (tzv Schantzov
ovratnik) kojima se postiže rasterećenje vratne kralježnice i
3
relaksacija mišića Također je važno naglasiti da ortoza da bi bila efikasna mora biti
postavljena u adekvatnom položaju lagane inklinacije te se ne smije nositi predugo kako ne bi
došlo do hipotrofije muskulature (nekoliko puta tijekom dana treba je skinuti i lagano
razgibati vrat)
Prvu liniju izbora medikamentne terapije u ovoj fazi čine analgetici (paracetamol - Plicet) i
nesteroidni antireumatici (diklofenak - Voltaren ibuprofen) primjenjivi peroralno rektalno ili
u obliku intramuskularnih injekcija Osim navedenih medikamenata u akutnoj fazi ponekad se
kratkotrajno primjenjuju i mišićni relaksans i (miotonolitici) i sedativi-jedni izravnim drugi
posrednim djelovanjem smanjuju hipertonus vratnih mišića Kortikostereoidi (per os ili
intramuskularno) opoidi (tramadol - Tramacur) - te lokalna infiltracija anestetika ili
anestetika s kortikosteroidom u bolna mjesta mišića zglob ili cervikalne simpatičke ganglije
252Liječenje subakutne i kronične faze
U ovoj fazi ključnu ulogu preuzima fizikalna terapija uz primjenu medikamenata po potrebi
Fizikalna terapija bolnih cervikalnih sindroma primjenjuje se kroz različite postupke koje se
ordiniraju individualnim pristupom svakom pacijentu To su toplinske procedure
elektroterapija (dijadinamske galvanske interferentne struje) sonoterapija (ultrazvuk)
masaža trakcija (pasivna kinezioterapijska metoda istezanja određenih dijelova tijela) te
izuzetno važna ciljana medicinska gimnastika s indiciranim vježbama U nekim izrazito
teškim slučajevima provodi se i kirurško liječenje
26Fizikalna terapija
261Toplinske procedure
Parafin Pri destilaciji nafte dobije se tvar parafin koji ima vrlo dobra svojstva za
termoterapijske svrhe i velikog je toplinskog kapaciteta U terapijske svrhe se primjenjuje u
mješavini parafina i ulja u omjeru 61 Ulje omogućava lakše odstranjivanje sa površine tijela
i smanjuje točku tališta parafina Može se primijeniti u više tehnika kao što su tehnika
rukavice tehnika uranjanja tehnika premazivanja i tehnika obloga Kod bolnih stanja vratne
kralježnice koristi se pretežito tehnika obloga zbog lakše aplikacije i boljeg djelovanja
Parafin koristimo prije samih vježbi u svrhu zagrijavanja mišića i okolnih struktura kako bi se
bolni dio opustio i omogućio izvođenje pokreta veće amplitude Postupak traje 15 do 20
minuta
4
262Elektroterapija
DDS Dijadinamske struje po svojim svojstvima spadaju u niskofrekventne struje
Mogu biti poluvalne ili punovalne ispravljene struje sinusoidna oblika frekvencije 50-100 Hz
Kombinacijom frekvencije i jakosti te dodavanjem konstantne istosmjerne (galvanske) može
se dobiti nekoliko modulacija Elektrode postavljamo na bolno područje vratne kralježnice
jednu kraj druge u trajanju primjene od 4-6 minuta Ovim strujama djelujemo na poboljšanje
cirkulacije i smanjenje boli u vratnom dijelu kralježnice
Galvanizacija Galvanska struja predstavlja naziv za konstantnu istosmjernu struju
Frekvencije je 50 Hz Galvansku struju primjenjujemo putem dvije elektrode od koje je jedna
pozitivna ( + najčešće crvena) a druga negativna ( - crna) Trajanje 10-20 minutaa jakost
ovisi o pacijentovom subjektivnom osjećaju Galvanska struja djeluje na živčane završetke
odgovorne za prijenos boli tako da se bol smanjuje ili nestaje Povećava podražljivost i
provodljivost živaca pod katodom i smanjuje pod anodom Pod utjecajem galvanske struje
nastaje vazodilatacija ( proširenje krvnih žila) što uzrokuje intenzivniji dotok krvi koji
nazivamo hiperemija Koža ispod aplicirane elektrode postaje toplija crvenija u trajanju do 30
min i vlažnija
IFS Interferentne struje nastaju iz dviju sinusoidnih izmjeničnih struja koje se
preklapaju u intenzitetu fazi i frekvenciji Interferencija se događa u tkivima u dubini
Interferentne struje spadaju u srednjefrekventne struje kojima se ulazna frekvencija kreće oko
4000 Hz Djelovanje interferentnih struja odgovara djelovanju dijadinamskih struja uz
napomenu da interferentne imaju jače dubinsko djelovanje i bolju podnošljivost u
kombinaciji primjene s vibracijskom masažom
263Sonoterapija
UZV Ultrazvuk se u fizikalnoj medicini upotrebljava u prvom redu kao terapijsko
sredstvo Djelovanje mu je mehaničko a radi se zapravo o mikromasaži mehaničkom
zbijanju i rastezanju tkiva i gibanju pojedinih čestica tkiva Najvažnije djelovanje ultrazvuka
je toplinsko Za bolna stanja vratne kralježnice koristimo jačinu od 08 Wcm3 u trajanju od 5
minuta kako bi zagrijali mišiće i postigli bolju cirkulaciju u vratnom području
264Masaža
5
Djelovanje klasične ručne masaže može se podijeliti na opće i lokalno Opće
djelovanje dovodi do opuštenosti i ugode Temperatura kože povisuje se za dva do tri stupnja
C Poznato je opće smirujuće djelovanje Masaža otklanja umor puno brže nego pasivan
odmor i ležanje Teško je odrediti točnu granicu između općeg i lokalnog jer se jedno sa
drugim isprepliće Klasičnu ručnu masažu može se podijeliti na smirujuću i podražajnu Kada
primijeniti smirujuću ili podražajnu ovisi o indikacijama Kod pojačanog tonusa muskulature i
bolnih stanja masaža treba biti smirujuća dok kod atrofične i mlohave muskulature masaža
treba biti podražavajuća kako bi se postigao suprotni učinak Kod cervikobrahijalnog bolnog
sindroma masaža nam koristi u svrhu otklanjanja boliza opuštanje napetih mišića te za
poboljšanje cirkulacije
265Trakcija
Trakcija je pasivna kinezioterapijska metoda sastoji se od podizanja pojedinih
dijelova tijela primjenom mehaničke sile Istezanjem se stvara osjećaj olakšanja smanjenja
pritiska u zglobovima i segmentima kralješnice dolazi do relaksacije paravertebralnih mišića
i smanjenja pritiska na korijenove živaca Vertebralna trakcija je bezbolna tehnika liječenja
bolesti kralješnice primjenom strogo dozirane (u intenzitetu i trajanju) mehaničke sile
266Medicinska gimnastika
Izvode se vježbe jačanja vratne muskulature Ako je uzrok sindroma bilo kakva
ozljeda pacijentu se pokazuju statičke vježbe Dakle pacijent izvodi vježbe bez pokreta vratne
kralježnice Za sve ostale pokazuju se dinamičke vježbe Npr pacijent sjedi te izvodi fleksiju
vrata te si pritom daje otpor rukama na čelu sve dok bradom ne dođe do prsa Vježbe je
potrebno izvoditi prema uputama terapeuta i redovito Također su važne i vježbe istezanja
Statičke vježbe
1Pacijent stavi ruku na čelo te pokušava raditi pokret prema naprijed tj fleksiju glave ali to
sprječava rukom(Slika 51)
2 Pacijent stavi ruku na zatiljak te pokušava raditi pokret prema nazad tj retrofleksiju glave
ali to sprječava rukom(Slika 52)
6
3 Pacijent stavi ruku na sljepoočnicu te pokušava raditi pokret prema ramenu tj laterofleksiju
glave ali to sprječava rukom Te isto to ponovi i na drugoj strani(Slika 53)
4 Pacijent stavi ruku na bradu te pokušava raditi pokret rotacije glave ali to sprječava rukom
(Slika 54)
5Pacijent sjedi na stolici i ispreplete prste na zatiljakzatim skupi laktove prema naprijed a
zatim ih raširi prema nazad(Slika 55)
6Pacijent sjedi na stolicipovlači ramena prema ušimazatim ramena povuče prema natrag te
se opusti(Slika 56)
7Pacijent stavi ruke dlan u dlan ispred sebe u području prsa te pokušava razvući dlanove
odnosno stavi dlan na dlan i pokuša gurati dlan o dlan(Slika 57)
Dinamičke vježbe
Na leđima
1 Ruke pored tijela uz udah dizati ruke iznad glave i vratiti u početni položaj(Slika 58)
2 Ruke pored tijela šake su stisnute ramena povlačimo prema ušima(Slika 59)
3 Ruke su prekrižene na prsima odižemo ruke prema stropu(Slika 510)
4 Prekrižiti ruke na trbuhu gurati laktove prema stropu opustiti(Slika 511)
5 Jedan ruku pritiskati o strunjaču a drugu ispružiti i dlan gurati prema stropu(Slika 512)
6 Savinuti koljena zategnuti stopala pritiskati dlan o dlan i opustiti(Slika 513)
7 Savinuti koljena prekrižiti prste ispod brade bradu gurati dolje a dlanovima pružati otpor
(bez pokreta samo zategnuti mišiće)(Slika 514)
8 Desni dlan staviti na desni obraz a lijevi u predjelu desnog lakta gurati dlan na lice a licem
davati otpor te istovremeno pružati otpor lijevom rukom na desni lakat i obrnuto(Slika 515)
9 Koljena savinuti prekrižiti prste na potiljku gurati laktove u pod(Slika 516)
10 Ruke uz tijelo nadlaktice uz tijelo a podlaktice širimo u stranu(Slika 517)
11 Noge ispružiti laktove obuhvatiti dlanovima zategnuti mišiće podići ruku iznad glave
opustiti u početni položaj(Slika 518)
12 Zakvačiti prste na prsima i svaku ruku vuči na svoju stranu(Slika 519)
13 Lijeva ruka iznad glave desna uz tijelo istežemo ruke prema gore i dolje(Slika 520)
Na trbuhu
1 Šake uz tijelo ispružene ruke ispružiti prema stropu(Slika 521)
7
2 Prekrižiti prste na križima dlanom tiskamo o križa a laktove odižemo(Slika 522)
3 Prekrižiti prste na potiljku podići noge u koljenima zategnuti laktove gore(Slika 523)
4 Ruke ispružiti iznad glave podići ih od podloge i gurati ispred sebe(Slika 524)
5 Ruke na leđima odići desnu ruku od križa lijevu ruku tiskati na križa(Slika 525)
6 Ruke u obliku slova U podići ruke gore i istegnuti ih naprijedi vratiti(Slika 526)
Važno je da pacijent glavu ne odiže od podloge za vrijeme izvođenja vježbi te da svaku
vježbu ponovi 8-10 puta Također je važno da vježbe ne smiju izazvati bol te da dinamičke
vježbe lagano doziramo u akutnoj fazi
27 Edukacija i prevencija Slika 23Prevencija boli
Kako bi se spriječili recidivi vratnog sindroma uz fizikalnu
terapiju 1-2 puta godišnje potrebno je promijeniti i neke oblike
ponašanja Naučene vježbe potrebno je redovito provoditi i kod
kuće (15-20 min dnevno) Ispraviti nepravilno držanje tijela
Ukoliko su uvjeti rada vezani uz dugo sjedenje i rad na
kompjutoru potrebno je u tijeku radnog vremena napraviti kraće
pauze s razgibavanjem postaviti radnu stolicu na odgovarajuću
visinu te tipkovnicu i kompjutorski zaslon u odgovarajući položaj Ne manje važna je uloga
kvalitetnog sna i odmora (spavati treba na odgovarajućem jastuku niti previsokom niti
preniskom u leđnom ili bočnom položaju uz izbjegavanje potrbušnog spavanja) Otklanjanje
stresa kao i pravilna ishrana također će bitno poboljšati cjelokupno napredovanje prema
izbjegavanju pojave bolnih sindroma kao i polako ali sigurno koračanje prema većoj kvaliteti
vlastitog života
8
3ZAKLJUČAK
Tegobe se mogu izbjeći ali i ublažiti svakodnevnim vježbanjem od 10 do 15 minuta a
pojedine vježbe mogu se izvoditi i na radnom mjestu Vježbe imaju pozitivan učinak i na
psihu bolesnika što je neobično važno jer je psihičko stanje važno kod povećane napetosti
mišića u raznim dijelovima tijela osobito mišića ramena i vratne kralježnice Vježbe treba
izvoditi sporo najbolje pred zrcalom kako bi mogli lakše nadzirati ispravnost položaja
pokreta tijela Mogu se izvoditi kao prevencija jer će nakon napornoga radnog dana smanjiti
napetost i ojačati vratne mišiće Važno je znati da se pri vježbanju ne smije pojaviti bol ili
osjećaj nelagode
9
4LITERATURA
1 Ivo Jajić Zrinka Jajić i suradnici Fizikalna i rehabilitacijska medicinaosnove liječenja
Medicinska naklada Zagreb 2008
2 MEDIX svibanj 2002 Godina 8 broj 4142
3 TDuumlrrigl Reumatologija Medicinska knjiga Zagreb1997
4 Ivo Jajić Zrinka Jajić Fizijatrijsko-reumatološka propedutika Medicinska naklada
Zagreb 2004
5 Ivo Jajić Zrinka Jajić Izvanzglobni reumatizam i srodna stanja Medicinska naklada
Zagreb 2005
10
5PRILOG
Statičke vježbe za cervikalnu kralježnicu
Slika 51Vježba 1 Slika 52Vježba 2
Slika 53Vježba 3 Slika 54Vježba 4
11
Slika 55 Vježba 5 Slika 56Vježba 6
12
Slika 57 Vježba 7
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na leđima)
Slika 58 Vježba 1 Slika 59 Vježba 2
Slika 510 Vježba 3 Slika 511 Vježba 4
13
Slika 512Vježba 5 Slika 513 Vježba 6
14
Slika 514 Vježba 7 Slika 515 Vježba 8
15
Slika 516 Vježba 9 Slika 517 Vježba 10
Slika 518 Vježba 11 Slika 519 Vježba 12
16
Slika 520 Vježba 13
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na trbuhu)
Slika 521 Vježba 1 Slika 522 Vježba 2
17
Slika 523 Vježba 3 Slika 524 Vježba 4
Slika 525 Vježba 5 Slika 526 Vježba 6
18
19
Već detaljno uzeta anamneza usmjeriti će nas vrlo brzo prema postavljanju dijagnoze Pri
tome osim podataka vezanih uz sam problem (lokalizacija karakter i širenje boli postojanje
ukočenosti ili smetnji osjeta) posebnu pažnju treba posvetiti i psihosocijalnoj anamnezi (radno
okružje i uvjeti rada) kao i postojanju recentnih ozljeda Fizikalni pregled započinjemo
inspekcijom kojom ćemo uočiti antalgični položaj vrata bolne grimase pri pokušaju promjene
položaja kao i promjene fiziološke vratne lordoze (iskrivljenje kralježnice prema naprijed) u
smislu pojačanja njezine zakrivljenosti ili pak njezinog izravnavanja Slijedi palpacija kojom
će se ustvrditi postojanje povišenog tonusa paravertebralnih mišića i mišića ramena bolnosti
spinoznih nastavaka prisutnost bolnih nakupina u mišićima (miogeloza) kao i točna
lokalizacija bolnih točaka Nakon provedene inspekcije i palpacije treba ispitati funkciju i
pokretljivost svih kretnji vratne kralježnice - inklinacije reklinacije rotacije te laterofleksije u
lijevu i desnu stranu Ako pri pregledu postavimo sumnju na afekciju korijena spinalnog živca
(radikularno širenje boli ili smetnje osjeta) fizikalni pregled treba nadopuniti i neurološkim
pregledom kojim ispitujemo osjet reflekse (na gornjim ekstremitetima to su refleks
bicepsarefleks tricepsa i refleks brahioradijalisa) te mišićnu snagu i trofičke promjene
muskulature (opseg mišića manualni mišićni test) Kod cervikalnih sindroma osobitu pažnju
treba posvetiti diferencijalnoj dijagnostici bolesti Naime iako je cervikalni bolni sindrom
najčešće uzrokovan neupalnim degenerativnim promjenama vratne kralježnice bol u vratu
mogu uzrokovati i - upalne reumatske bolesti - infektivne bolesti (ostemijelitismeningitis) -
osteoporoza - malignitet (osobito je važno ukloniti ovu sumnju bilo da se radi o metastazama
koje su učestalije ili o primarnom tumoru) - bolesti udaljenih organa (probavni organi pluća
srce) - psihoze simulacije
25 Liječenje
Liječenje cervikalnih sindroma razlikuje se u akutnoj i subakutnoj odnosno kroničnoj fazi
bolesti Osnovni cilj svih terapijskih postupaka je smanjiti bol vratiti funkciju prevenirati
recidive i spriječiti invalidnost
251Liječenje akutne faze Slika 22Schantzov ovratnik
U ovoj fazi liječenja najvažniji su što kraće mirovanje
medikamentna terapija i kratkotrajna imobilizacija vratne
kralježnice Bolesnik dakle mora mirovati koristeći pri tom
adekvatan jastuk (mekan valjkasti) i vratnu ortozu (tzv Schantzov
ovratnik) kojima se postiže rasterećenje vratne kralježnice i
3
relaksacija mišića Također je važno naglasiti da ortoza da bi bila efikasna mora biti
postavljena u adekvatnom položaju lagane inklinacije te se ne smije nositi predugo kako ne bi
došlo do hipotrofije muskulature (nekoliko puta tijekom dana treba je skinuti i lagano
razgibati vrat)
Prvu liniju izbora medikamentne terapije u ovoj fazi čine analgetici (paracetamol - Plicet) i
nesteroidni antireumatici (diklofenak - Voltaren ibuprofen) primjenjivi peroralno rektalno ili
u obliku intramuskularnih injekcija Osim navedenih medikamenata u akutnoj fazi ponekad se
kratkotrajno primjenjuju i mišićni relaksans i (miotonolitici) i sedativi-jedni izravnim drugi
posrednim djelovanjem smanjuju hipertonus vratnih mišića Kortikostereoidi (per os ili
intramuskularno) opoidi (tramadol - Tramacur) - te lokalna infiltracija anestetika ili
anestetika s kortikosteroidom u bolna mjesta mišića zglob ili cervikalne simpatičke ganglije
252Liječenje subakutne i kronične faze
U ovoj fazi ključnu ulogu preuzima fizikalna terapija uz primjenu medikamenata po potrebi
Fizikalna terapija bolnih cervikalnih sindroma primjenjuje se kroz različite postupke koje se
ordiniraju individualnim pristupom svakom pacijentu To su toplinske procedure
elektroterapija (dijadinamske galvanske interferentne struje) sonoterapija (ultrazvuk)
masaža trakcija (pasivna kinezioterapijska metoda istezanja određenih dijelova tijela) te
izuzetno važna ciljana medicinska gimnastika s indiciranim vježbama U nekim izrazito
teškim slučajevima provodi se i kirurško liječenje
26Fizikalna terapija
261Toplinske procedure
Parafin Pri destilaciji nafte dobije se tvar parafin koji ima vrlo dobra svojstva za
termoterapijske svrhe i velikog je toplinskog kapaciteta U terapijske svrhe se primjenjuje u
mješavini parafina i ulja u omjeru 61 Ulje omogućava lakše odstranjivanje sa površine tijela
i smanjuje točku tališta parafina Može se primijeniti u više tehnika kao što su tehnika
rukavice tehnika uranjanja tehnika premazivanja i tehnika obloga Kod bolnih stanja vratne
kralježnice koristi se pretežito tehnika obloga zbog lakše aplikacije i boljeg djelovanja
Parafin koristimo prije samih vježbi u svrhu zagrijavanja mišića i okolnih struktura kako bi se
bolni dio opustio i omogućio izvođenje pokreta veće amplitude Postupak traje 15 do 20
minuta
4
262Elektroterapija
DDS Dijadinamske struje po svojim svojstvima spadaju u niskofrekventne struje
Mogu biti poluvalne ili punovalne ispravljene struje sinusoidna oblika frekvencije 50-100 Hz
Kombinacijom frekvencije i jakosti te dodavanjem konstantne istosmjerne (galvanske) može
se dobiti nekoliko modulacija Elektrode postavljamo na bolno područje vratne kralježnice
jednu kraj druge u trajanju primjene od 4-6 minuta Ovim strujama djelujemo na poboljšanje
cirkulacije i smanjenje boli u vratnom dijelu kralježnice
Galvanizacija Galvanska struja predstavlja naziv za konstantnu istosmjernu struju
Frekvencije je 50 Hz Galvansku struju primjenjujemo putem dvije elektrode od koje je jedna
pozitivna ( + najčešće crvena) a druga negativna ( - crna) Trajanje 10-20 minutaa jakost
ovisi o pacijentovom subjektivnom osjećaju Galvanska struja djeluje na živčane završetke
odgovorne za prijenos boli tako da se bol smanjuje ili nestaje Povećava podražljivost i
provodljivost živaca pod katodom i smanjuje pod anodom Pod utjecajem galvanske struje
nastaje vazodilatacija ( proširenje krvnih žila) što uzrokuje intenzivniji dotok krvi koji
nazivamo hiperemija Koža ispod aplicirane elektrode postaje toplija crvenija u trajanju do 30
min i vlažnija
IFS Interferentne struje nastaju iz dviju sinusoidnih izmjeničnih struja koje se
preklapaju u intenzitetu fazi i frekvenciji Interferencija se događa u tkivima u dubini
Interferentne struje spadaju u srednjefrekventne struje kojima se ulazna frekvencija kreće oko
4000 Hz Djelovanje interferentnih struja odgovara djelovanju dijadinamskih struja uz
napomenu da interferentne imaju jače dubinsko djelovanje i bolju podnošljivost u
kombinaciji primjene s vibracijskom masažom
263Sonoterapija
UZV Ultrazvuk se u fizikalnoj medicini upotrebljava u prvom redu kao terapijsko
sredstvo Djelovanje mu je mehaničko a radi se zapravo o mikromasaži mehaničkom
zbijanju i rastezanju tkiva i gibanju pojedinih čestica tkiva Najvažnije djelovanje ultrazvuka
je toplinsko Za bolna stanja vratne kralježnice koristimo jačinu od 08 Wcm3 u trajanju od 5
minuta kako bi zagrijali mišiće i postigli bolju cirkulaciju u vratnom području
264Masaža
5
Djelovanje klasične ručne masaže može se podijeliti na opće i lokalno Opće
djelovanje dovodi do opuštenosti i ugode Temperatura kože povisuje se za dva do tri stupnja
C Poznato je opće smirujuće djelovanje Masaža otklanja umor puno brže nego pasivan
odmor i ležanje Teško je odrediti točnu granicu između općeg i lokalnog jer se jedno sa
drugim isprepliće Klasičnu ručnu masažu može se podijeliti na smirujuću i podražajnu Kada
primijeniti smirujuću ili podražajnu ovisi o indikacijama Kod pojačanog tonusa muskulature i
bolnih stanja masaža treba biti smirujuća dok kod atrofične i mlohave muskulature masaža
treba biti podražavajuća kako bi se postigao suprotni učinak Kod cervikobrahijalnog bolnog
sindroma masaža nam koristi u svrhu otklanjanja boliza opuštanje napetih mišića te za
poboljšanje cirkulacije
265Trakcija
Trakcija je pasivna kinezioterapijska metoda sastoji se od podizanja pojedinih
dijelova tijela primjenom mehaničke sile Istezanjem se stvara osjećaj olakšanja smanjenja
pritiska u zglobovima i segmentima kralješnice dolazi do relaksacije paravertebralnih mišića
i smanjenja pritiska na korijenove živaca Vertebralna trakcija je bezbolna tehnika liječenja
bolesti kralješnice primjenom strogo dozirane (u intenzitetu i trajanju) mehaničke sile
266Medicinska gimnastika
Izvode se vježbe jačanja vratne muskulature Ako je uzrok sindroma bilo kakva
ozljeda pacijentu se pokazuju statičke vježbe Dakle pacijent izvodi vježbe bez pokreta vratne
kralježnice Za sve ostale pokazuju se dinamičke vježbe Npr pacijent sjedi te izvodi fleksiju
vrata te si pritom daje otpor rukama na čelu sve dok bradom ne dođe do prsa Vježbe je
potrebno izvoditi prema uputama terapeuta i redovito Također su važne i vježbe istezanja
Statičke vježbe
1Pacijent stavi ruku na čelo te pokušava raditi pokret prema naprijed tj fleksiju glave ali to
sprječava rukom(Slika 51)
2 Pacijent stavi ruku na zatiljak te pokušava raditi pokret prema nazad tj retrofleksiju glave
ali to sprječava rukom(Slika 52)
6
3 Pacijent stavi ruku na sljepoočnicu te pokušava raditi pokret prema ramenu tj laterofleksiju
glave ali to sprječava rukom Te isto to ponovi i na drugoj strani(Slika 53)
4 Pacijent stavi ruku na bradu te pokušava raditi pokret rotacije glave ali to sprječava rukom
(Slika 54)
5Pacijent sjedi na stolici i ispreplete prste na zatiljakzatim skupi laktove prema naprijed a
zatim ih raširi prema nazad(Slika 55)
6Pacijent sjedi na stolicipovlači ramena prema ušimazatim ramena povuče prema natrag te
se opusti(Slika 56)
7Pacijent stavi ruke dlan u dlan ispred sebe u području prsa te pokušava razvući dlanove
odnosno stavi dlan na dlan i pokuša gurati dlan o dlan(Slika 57)
Dinamičke vježbe
Na leđima
1 Ruke pored tijela uz udah dizati ruke iznad glave i vratiti u početni položaj(Slika 58)
2 Ruke pored tijela šake su stisnute ramena povlačimo prema ušima(Slika 59)
3 Ruke su prekrižene na prsima odižemo ruke prema stropu(Slika 510)
4 Prekrižiti ruke na trbuhu gurati laktove prema stropu opustiti(Slika 511)
5 Jedan ruku pritiskati o strunjaču a drugu ispružiti i dlan gurati prema stropu(Slika 512)
6 Savinuti koljena zategnuti stopala pritiskati dlan o dlan i opustiti(Slika 513)
7 Savinuti koljena prekrižiti prste ispod brade bradu gurati dolje a dlanovima pružati otpor
(bez pokreta samo zategnuti mišiće)(Slika 514)
8 Desni dlan staviti na desni obraz a lijevi u predjelu desnog lakta gurati dlan na lice a licem
davati otpor te istovremeno pružati otpor lijevom rukom na desni lakat i obrnuto(Slika 515)
9 Koljena savinuti prekrižiti prste na potiljku gurati laktove u pod(Slika 516)
10 Ruke uz tijelo nadlaktice uz tijelo a podlaktice širimo u stranu(Slika 517)
11 Noge ispružiti laktove obuhvatiti dlanovima zategnuti mišiće podići ruku iznad glave
opustiti u početni položaj(Slika 518)
12 Zakvačiti prste na prsima i svaku ruku vuči na svoju stranu(Slika 519)
13 Lijeva ruka iznad glave desna uz tijelo istežemo ruke prema gore i dolje(Slika 520)
Na trbuhu
1 Šake uz tijelo ispružene ruke ispružiti prema stropu(Slika 521)
7
2 Prekrižiti prste na križima dlanom tiskamo o križa a laktove odižemo(Slika 522)
3 Prekrižiti prste na potiljku podići noge u koljenima zategnuti laktove gore(Slika 523)
4 Ruke ispružiti iznad glave podići ih od podloge i gurati ispred sebe(Slika 524)
5 Ruke na leđima odići desnu ruku od križa lijevu ruku tiskati na križa(Slika 525)
6 Ruke u obliku slova U podići ruke gore i istegnuti ih naprijedi vratiti(Slika 526)
Važno je da pacijent glavu ne odiže od podloge za vrijeme izvođenja vježbi te da svaku
vježbu ponovi 8-10 puta Također je važno da vježbe ne smiju izazvati bol te da dinamičke
vježbe lagano doziramo u akutnoj fazi
27 Edukacija i prevencija Slika 23Prevencija boli
Kako bi se spriječili recidivi vratnog sindroma uz fizikalnu
terapiju 1-2 puta godišnje potrebno je promijeniti i neke oblike
ponašanja Naučene vježbe potrebno je redovito provoditi i kod
kuće (15-20 min dnevno) Ispraviti nepravilno držanje tijela
Ukoliko su uvjeti rada vezani uz dugo sjedenje i rad na
kompjutoru potrebno je u tijeku radnog vremena napraviti kraće
pauze s razgibavanjem postaviti radnu stolicu na odgovarajuću
visinu te tipkovnicu i kompjutorski zaslon u odgovarajući položaj Ne manje važna je uloga
kvalitetnog sna i odmora (spavati treba na odgovarajućem jastuku niti previsokom niti
preniskom u leđnom ili bočnom položaju uz izbjegavanje potrbušnog spavanja) Otklanjanje
stresa kao i pravilna ishrana također će bitno poboljšati cjelokupno napredovanje prema
izbjegavanju pojave bolnih sindroma kao i polako ali sigurno koračanje prema većoj kvaliteti
vlastitog života
8
3ZAKLJUČAK
Tegobe se mogu izbjeći ali i ublažiti svakodnevnim vježbanjem od 10 do 15 minuta a
pojedine vježbe mogu se izvoditi i na radnom mjestu Vježbe imaju pozitivan učinak i na
psihu bolesnika što je neobično važno jer je psihičko stanje važno kod povećane napetosti
mišića u raznim dijelovima tijela osobito mišića ramena i vratne kralježnice Vježbe treba
izvoditi sporo najbolje pred zrcalom kako bi mogli lakše nadzirati ispravnost položaja
pokreta tijela Mogu se izvoditi kao prevencija jer će nakon napornoga radnog dana smanjiti
napetost i ojačati vratne mišiće Važno je znati da se pri vježbanju ne smije pojaviti bol ili
osjećaj nelagode
9
4LITERATURA
1 Ivo Jajić Zrinka Jajić i suradnici Fizikalna i rehabilitacijska medicinaosnove liječenja
Medicinska naklada Zagreb 2008
2 MEDIX svibanj 2002 Godina 8 broj 4142
3 TDuumlrrigl Reumatologija Medicinska knjiga Zagreb1997
4 Ivo Jajić Zrinka Jajić Fizijatrijsko-reumatološka propedutika Medicinska naklada
Zagreb 2004
5 Ivo Jajić Zrinka Jajić Izvanzglobni reumatizam i srodna stanja Medicinska naklada
Zagreb 2005
10
5PRILOG
Statičke vježbe za cervikalnu kralježnicu
Slika 51Vježba 1 Slika 52Vježba 2
Slika 53Vježba 3 Slika 54Vježba 4
11
Slika 55 Vježba 5 Slika 56Vježba 6
12
Slika 57 Vježba 7
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na leđima)
Slika 58 Vježba 1 Slika 59 Vježba 2
Slika 510 Vježba 3 Slika 511 Vježba 4
13
Slika 512Vježba 5 Slika 513 Vježba 6
14
Slika 514 Vježba 7 Slika 515 Vježba 8
15
Slika 516 Vježba 9 Slika 517 Vježba 10
Slika 518 Vježba 11 Slika 519 Vježba 12
16
Slika 520 Vježba 13
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na trbuhu)
Slika 521 Vježba 1 Slika 522 Vježba 2
17
Slika 523 Vježba 3 Slika 524 Vježba 4
Slika 525 Vježba 5 Slika 526 Vježba 6
18
19
relaksacija mišića Također je važno naglasiti da ortoza da bi bila efikasna mora biti
postavljena u adekvatnom položaju lagane inklinacije te se ne smije nositi predugo kako ne bi
došlo do hipotrofije muskulature (nekoliko puta tijekom dana treba je skinuti i lagano
razgibati vrat)
Prvu liniju izbora medikamentne terapije u ovoj fazi čine analgetici (paracetamol - Plicet) i
nesteroidni antireumatici (diklofenak - Voltaren ibuprofen) primjenjivi peroralno rektalno ili
u obliku intramuskularnih injekcija Osim navedenih medikamenata u akutnoj fazi ponekad se
kratkotrajno primjenjuju i mišićni relaksans i (miotonolitici) i sedativi-jedni izravnim drugi
posrednim djelovanjem smanjuju hipertonus vratnih mišića Kortikostereoidi (per os ili
intramuskularno) opoidi (tramadol - Tramacur) - te lokalna infiltracija anestetika ili
anestetika s kortikosteroidom u bolna mjesta mišića zglob ili cervikalne simpatičke ganglije
252Liječenje subakutne i kronične faze
U ovoj fazi ključnu ulogu preuzima fizikalna terapija uz primjenu medikamenata po potrebi
Fizikalna terapija bolnih cervikalnih sindroma primjenjuje se kroz različite postupke koje se
ordiniraju individualnim pristupom svakom pacijentu To su toplinske procedure
elektroterapija (dijadinamske galvanske interferentne struje) sonoterapija (ultrazvuk)
masaža trakcija (pasivna kinezioterapijska metoda istezanja određenih dijelova tijela) te
izuzetno važna ciljana medicinska gimnastika s indiciranim vježbama U nekim izrazito
teškim slučajevima provodi se i kirurško liječenje
26Fizikalna terapija
261Toplinske procedure
Parafin Pri destilaciji nafte dobije se tvar parafin koji ima vrlo dobra svojstva za
termoterapijske svrhe i velikog je toplinskog kapaciteta U terapijske svrhe se primjenjuje u
mješavini parafina i ulja u omjeru 61 Ulje omogućava lakše odstranjivanje sa površine tijela
i smanjuje točku tališta parafina Može se primijeniti u više tehnika kao što su tehnika
rukavice tehnika uranjanja tehnika premazivanja i tehnika obloga Kod bolnih stanja vratne
kralježnice koristi se pretežito tehnika obloga zbog lakše aplikacije i boljeg djelovanja
Parafin koristimo prije samih vježbi u svrhu zagrijavanja mišića i okolnih struktura kako bi se
bolni dio opustio i omogućio izvođenje pokreta veće amplitude Postupak traje 15 do 20
minuta
4
262Elektroterapija
DDS Dijadinamske struje po svojim svojstvima spadaju u niskofrekventne struje
Mogu biti poluvalne ili punovalne ispravljene struje sinusoidna oblika frekvencije 50-100 Hz
Kombinacijom frekvencije i jakosti te dodavanjem konstantne istosmjerne (galvanske) može
se dobiti nekoliko modulacija Elektrode postavljamo na bolno područje vratne kralježnice
jednu kraj druge u trajanju primjene od 4-6 minuta Ovim strujama djelujemo na poboljšanje
cirkulacije i smanjenje boli u vratnom dijelu kralježnice
Galvanizacija Galvanska struja predstavlja naziv za konstantnu istosmjernu struju
Frekvencije je 50 Hz Galvansku struju primjenjujemo putem dvije elektrode od koje je jedna
pozitivna ( + najčešće crvena) a druga negativna ( - crna) Trajanje 10-20 minutaa jakost
ovisi o pacijentovom subjektivnom osjećaju Galvanska struja djeluje na živčane završetke
odgovorne za prijenos boli tako da se bol smanjuje ili nestaje Povećava podražljivost i
provodljivost živaca pod katodom i smanjuje pod anodom Pod utjecajem galvanske struje
nastaje vazodilatacija ( proširenje krvnih žila) što uzrokuje intenzivniji dotok krvi koji
nazivamo hiperemija Koža ispod aplicirane elektrode postaje toplija crvenija u trajanju do 30
min i vlažnija
IFS Interferentne struje nastaju iz dviju sinusoidnih izmjeničnih struja koje se
preklapaju u intenzitetu fazi i frekvenciji Interferencija se događa u tkivima u dubini
Interferentne struje spadaju u srednjefrekventne struje kojima se ulazna frekvencija kreće oko
4000 Hz Djelovanje interferentnih struja odgovara djelovanju dijadinamskih struja uz
napomenu da interferentne imaju jače dubinsko djelovanje i bolju podnošljivost u
kombinaciji primjene s vibracijskom masažom
263Sonoterapija
UZV Ultrazvuk se u fizikalnoj medicini upotrebljava u prvom redu kao terapijsko
sredstvo Djelovanje mu je mehaničko a radi se zapravo o mikromasaži mehaničkom
zbijanju i rastezanju tkiva i gibanju pojedinih čestica tkiva Najvažnije djelovanje ultrazvuka
je toplinsko Za bolna stanja vratne kralježnice koristimo jačinu od 08 Wcm3 u trajanju od 5
minuta kako bi zagrijali mišiće i postigli bolju cirkulaciju u vratnom području
264Masaža
5
Djelovanje klasične ručne masaže može se podijeliti na opće i lokalno Opće
djelovanje dovodi do opuštenosti i ugode Temperatura kože povisuje se za dva do tri stupnja
C Poznato je opće smirujuće djelovanje Masaža otklanja umor puno brže nego pasivan
odmor i ležanje Teško je odrediti točnu granicu između općeg i lokalnog jer se jedno sa
drugim isprepliće Klasičnu ručnu masažu može se podijeliti na smirujuću i podražajnu Kada
primijeniti smirujuću ili podražajnu ovisi o indikacijama Kod pojačanog tonusa muskulature i
bolnih stanja masaža treba biti smirujuća dok kod atrofične i mlohave muskulature masaža
treba biti podražavajuća kako bi se postigao suprotni učinak Kod cervikobrahijalnog bolnog
sindroma masaža nam koristi u svrhu otklanjanja boliza opuštanje napetih mišića te za
poboljšanje cirkulacije
265Trakcija
Trakcija je pasivna kinezioterapijska metoda sastoji se od podizanja pojedinih
dijelova tijela primjenom mehaničke sile Istezanjem se stvara osjećaj olakšanja smanjenja
pritiska u zglobovima i segmentima kralješnice dolazi do relaksacije paravertebralnih mišića
i smanjenja pritiska na korijenove živaca Vertebralna trakcija je bezbolna tehnika liječenja
bolesti kralješnice primjenom strogo dozirane (u intenzitetu i trajanju) mehaničke sile
266Medicinska gimnastika
Izvode se vježbe jačanja vratne muskulature Ako je uzrok sindroma bilo kakva
ozljeda pacijentu se pokazuju statičke vježbe Dakle pacijent izvodi vježbe bez pokreta vratne
kralježnice Za sve ostale pokazuju se dinamičke vježbe Npr pacijent sjedi te izvodi fleksiju
vrata te si pritom daje otpor rukama na čelu sve dok bradom ne dođe do prsa Vježbe je
potrebno izvoditi prema uputama terapeuta i redovito Također su važne i vježbe istezanja
Statičke vježbe
1Pacijent stavi ruku na čelo te pokušava raditi pokret prema naprijed tj fleksiju glave ali to
sprječava rukom(Slika 51)
2 Pacijent stavi ruku na zatiljak te pokušava raditi pokret prema nazad tj retrofleksiju glave
ali to sprječava rukom(Slika 52)
6
3 Pacijent stavi ruku na sljepoočnicu te pokušava raditi pokret prema ramenu tj laterofleksiju
glave ali to sprječava rukom Te isto to ponovi i na drugoj strani(Slika 53)
4 Pacijent stavi ruku na bradu te pokušava raditi pokret rotacije glave ali to sprječava rukom
(Slika 54)
5Pacijent sjedi na stolici i ispreplete prste na zatiljakzatim skupi laktove prema naprijed a
zatim ih raširi prema nazad(Slika 55)
6Pacijent sjedi na stolicipovlači ramena prema ušimazatim ramena povuče prema natrag te
se opusti(Slika 56)
7Pacijent stavi ruke dlan u dlan ispred sebe u području prsa te pokušava razvući dlanove
odnosno stavi dlan na dlan i pokuša gurati dlan o dlan(Slika 57)
Dinamičke vježbe
Na leđima
1 Ruke pored tijela uz udah dizati ruke iznad glave i vratiti u početni položaj(Slika 58)
2 Ruke pored tijela šake su stisnute ramena povlačimo prema ušima(Slika 59)
3 Ruke su prekrižene na prsima odižemo ruke prema stropu(Slika 510)
4 Prekrižiti ruke na trbuhu gurati laktove prema stropu opustiti(Slika 511)
5 Jedan ruku pritiskati o strunjaču a drugu ispružiti i dlan gurati prema stropu(Slika 512)
6 Savinuti koljena zategnuti stopala pritiskati dlan o dlan i opustiti(Slika 513)
7 Savinuti koljena prekrižiti prste ispod brade bradu gurati dolje a dlanovima pružati otpor
(bez pokreta samo zategnuti mišiće)(Slika 514)
8 Desni dlan staviti na desni obraz a lijevi u predjelu desnog lakta gurati dlan na lice a licem
davati otpor te istovremeno pružati otpor lijevom rukom na desni lakat i obrnuto(Slika 515)
9 Koljena savinuti prekrižiti prste na potiljku gurati laktove u pod(Slika 516)
10 Ruke uz tijelo nadlaktice uz tijelo a podlaktice širimo u stranu(Slika 517)
11 Noge ispružiti laktove obuhvatiti dlanovima zategnuti mišiće podići ruku iznad glave
opustiti u početni položaj(Slika 518)
12 Zakvačiti prste na prsima i svaku ruku vuči na svoju stranu(Slika 519)
13 Lijeva ruka iznad glave desna uz tijelo istežemo ruke prema gore i dolje(Slika 520)
Na trbuhu
1 Šake uz tijelo ispružene ruke ispružiti prema stropu(Slika 521)
7
2 Prekrižiti prste na križima dlanom tiskamo o križa a laktove odižemo(Slika 522)
3 Prekrižiti prste na potiljku podići noge u koljenima zategnuti laktove gore(Slika 523)
4 Ruke ispružiti iznad glave podići ih od podloge i gurati ispred sebe(Slika 524)
5 Ruke na leđima odići desnu ruku od križa lijevu ruku tiskati na križa(Slika 525)
6 Ruke u obliku slova U podići ruke gore i istegnuti ih naprijedi vratiti(Slika 526)
Važno je da pacijent glavu ne odiže od podloge za vrijeme izvođenja vježbi te da svaku
vježbu ponovi 8-10 puta Također je važno da vježbe ne smiju izazvati bol te da dinamičke
vježbe lagano doziramo u akutnoj fazi
27 Edukacija i prevencija Slika 23Prevencija boli
Kako bi se spriječili recidivi vratnog sindroma uz fizikalnu
terapiju 1-2 puta godišnje potrebno je promijeniti i neke oblike
ponašanja Naučene vježbe potrebno je redovito provoditi i kod
kuće (15-20 min dnevno) Ispraviti nepravilno držanje tijela
Ukoliko su uvjeti rada vezani uz dugo sjedenje i rad na
kompjutoru potrebno je u tijeku radnog vremena napraviti kraće
pauze s razgibavanjem postaviti radnu stolicu na odgovarajuću
visinu te tipkovnicu i kompjutorski zaslon u odgovarajući položaj Ne manje važna je uloga
kvalitetnog sna i odmora (spavati treba na odgovarajućem jastuku niti previsokom niti
preniskom u leđnom ili bočnom položaju uz izbjegavanje potrbušnog spavanja) Otklanjanje
stresa kao i pravilna ishrana također će bitno poboljšati cjelokupno napredovanje prema
izbjegavanju pojave bolnih sindroma kao i polako ali sigurno koračanje prema većoj kvaliteti
vlastitog života
8
3ZAKLJUČAK
Tegobe se mogu izbjeći ali i ublažiti svakodnevnim vježbanjem od 10 do 15 minuta a
pojedine vježbe mogu se izvoditi i na radnom mjestu Vježbe imaju pozitivan učinak i na
psihu bolesnika što je neobično važno jer je psihičko stanje važno kod povećane napetosti
mišića u raznim dijelovima tijela osobito mišića ramena i vratne kralježnice Vježbe treba
izvoditi sporo najbolje pred zrcalom kako bi mogli lakše nadzirati ispravnost položaja
pokreta tijela Mogu se izvoditi kao prevencija jer će nakon napornoga radnog dana smanjiti
napetost i ojačati vratne mišiće Važno je znati da se pri vježbanju ne smije pojaviti bol ili
osjećaj nelagode
9
4LITERATURA
1 Ivo Jajić Zrinka Jajić i suradnici Fizikalna i rehabilitacijska medicinaosnove liječenja
Medicinska naklada Zagreb 2008
2 MEDIX svibanj 2002 Godina 8 broj 4142
3 TDuumlrrigl Reumatologija Medicinska knjiga Zagreb1997
4 Ivo Jajić Zrinka Jajić Fizijatrijsko-reumatološka propedutika Medicinska naklada
Zagreb 2004
5 Ivo Jajić Zrinka Jajić Izvanzglobni reumatizam i srodna stanja Medicinska naklada
Zagreb 2005
10
5PRILOG
Statičke vježbe za cervikalnu kralježnicu
Slika 51Vježba 1 Slika 52Vježba 2
Slika 53Vježba 3 Slika 54Vježba 4
11
Slika 55 Vježba 5 Slika 56Vježba 6
12
Slika 57 Vježba 7
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na leđima)
Slika 58 Vježba 1 Slika 59 Vježba 2
Slika 510 Vježba 3 Slika 511 Vježba 4
13
Slika 512Vježba 5 Slika 513 Vježba 6
14
Slika 514 Vježba 7 Slika 515 Vježba 8
15
Slika 516 Vježba 9 Slika 517 Vježba 10
Slika 518 Vježba 11 Slika 519 Vježba 12
16
Slika 520 Vježba 13
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na trbuhu)
Slika 521 Vježba 1 Slika 522 Vježba 2
17
Slika 523 Vježba 3 Slika 524 Vježba 4
Slika 525 Vježba 5 Slika 526 Vježba 6
18
19
262Elektroterapija
DDS Dijadinamske struje po svojim svojstvima spadaju u niskofrekventne struje
Mogu biti poluvalne ili punovalne ispravljene struje sinusoidna oblika frekvencije 50-100 Hz
Kombinacijom frekvencije i jakosti te dodavanjem konstantne istosmjerne (galvanske) može
se dobiti nekoliko modulacija Elektrode postavljamo na bolno područje vratne kralježnice
jednu kraj druge u trajanju primjene od 4-6 minuta Ovim strujama djelujemo na poboljšanje
cirkulacije i smanjenje boli u vratnom dijelu kralježnice
Galvanizacija Galvanska struja predstavlja naziv za konstantnu istosmjernu struju
Frekvencije je 50 Hz Galvansku struju primjenjujemo putem dvije elektrode od koje je jedna
pozitivna ( + najčešće crvena) a druga negativna ( - crna) Trajanje 10-20 minutaa jakost
ovisi o pacijentovom subjektivnom osjećaju Galvanska struja djeluje na živčane završetke
odgovorne za prijenos boli tako da se bol smanjuje ili nestaje Povećava podražljivost i
provodljivost živaca pod katodom i smanjuje pod anodom Pod utjecajem galvanske struje
nastaje vazodilatacija ( proširenje krvnih žila) što uzrokuje intenzivniji dotok krvi koji
nazivamo hiperemija Koža ispod aplicirane elektrode postaje toplija crvenija u trajanju do 30
min i vlažnija
IFS Interferentne struje nastaju iz dviju sinusoidnih izmjeničnih struja koje se
preklapaju u intenzitetu fazi i frekvenciji Interferencija se događa u tkivima u dubini
Interferentne struje spadaju u srednjefrekventne struje kojima se ulazna frekvencija kreće oko
4000 Hz Djelovanje interferentnih struja odgovara djelovanju dijadinamskih struja uz
napomenu da interferentne imaju jače dubinsko djelovanje i bolju podnošljivost u
kombinaciji primjene s vibracijskom masažom
263Sonoterapija
UZV Ultrazvuk se u fizikalnoj medicini upotrebljava u prvom redu kao terapijsko
sredstvo Djelovanje mu je mehaničko a radi se zapravo o mikromasaži mehaničkom
zbijanju i rastezanju tkiva i gibanju pojedinih čestica tkiva Najvažnije djelovanje ultrazvuka
je toplinsko Za bolna stanja vratne kralježnice koristimo jačinu od 08 Wcm3 u trajanju od 5
minuta kako bi zagrijali mišiće i postigli bolju cirkulaciju u vratnom području
264Masaža
5
Djelovanje klasične ručne masaže može se podijeliti na opće i lokalno Opće
djelovanje dovodi do opuštenosti i ugode Temperatura kože povisuje se za dva do tri stupnja
C Poznato je opće smirujuće djelovanje Masaža otklanja umor puno brže nego pasivan
odmor i ležanje Teško je odrediti točnu granicu između općeg i lokalnog jer se jedno sa
drugim isprepliće Klasičnu ručnu masažu može se podijeliti na smirujuću i podražajnu Kada
primijeniti smirujuću ili podražajnu ovisi o indikacijama Kod pojačanog tonusa muskulature i
bolnih stanja masaža treba biti smirujuća dok kod atrofične i mlohave muskulature masaža
treba biti podražavajuća kako bi se postigao suprotni učinak Kod cervikobrahijalnog bolnog
sindroma masaža nam koristi u svrhu otklanjanja boliza opuštanje napetih mišića te za
poboljšanje cirkulacije
265Trakcija
Trakcija je pasivna kinezioterapijska metoda sastoji se od podizanja pojedinih
dijelova tijela primjenom mehaničke sile Istezanjem se stvara osjećaj olakšanja smanjenja
pritiska u zglobovima i segmentima kralješnice dolazi do relaksacije paravertebralnih mišića
i smanjenja pritiska na korijenove živaca Vertebralna trakcija je bezbolna tehnika liječenja
bolesti kralješnice primjenom strogo dozirane (u intenzitetu i trajanju) mehaničke sile
266Medicinska gimnastika
Izvode se vježbe jačanja vratne muskulature Ako je uzrok sindroma bilo kakva
ozljeda pacijentu se pokazuju statičke vježbe Dakle pacijent izvodi vježbe bez pokreta vratne
kralježnice Za sve ostale pokazuju se dinamičke vježbe Npr pacijent sjedi te izvodi fleksiju
vrata te si pritom daje otpor rukama na čelu sve dok bradom ne dođe do prsa Vježbe je
potrebno izvoditi prema uputama terapeuta i redovito Također su važne i vježbe istezanja
Statičke vježbe
1Pacijent stavi ruku na čelo te pokušava raditi pokret prema naprijed tj fleksiju glave ali to
sprječava rukom(Slika 51)
2 Pacijent stavi ruku na zatiljak te pokušava raditi pokret prema nazad tj retrofleksiju glave
ali to sprječava rukom(Slika 52)
6
3 Pacijent stavi ruku na sljepoočnicu te pokušava raditi pokret prema ramenu tj laterofleksiju
glave ali to sprječava rukom Te isto to ponovi i na drugoj strani(Slika 53)
4 Pacijent stavi ruku na bradu te pokušava raditi pokret rotacije glave ali to sprječava rukom
(Slika 54)
5Pacijent sjedi na stolici i ispreplete prste na zatiljakzatim skupi laktove prema naprijed a
zatim ih raširi prema nazad(Slika 55)
6Pacijent sjedi na stolicipovlači ramena prema ušimazatim ramena povuče prema natrag te
se opusti(Slika 56)
7Pacijent stavi ruke dlan u dlan ispred sebe u području prsa te pokušava razvući dlanove
odnosno stavi dlan na dlan i pokuša gurati dlan o dlan(Slika 57)
Dinamičke vježbe
Na leđima
1 Ruke pored tijela uz udah dizati ruke iznad glave i vratiti u početni položaj(Slika 58)
2 Ruke pored tijela šake su stisnute ramena povlačimo prema ušima(Slika 59)
3 Ruke su prekrižene na prsima odižemo ruke prema stropu(Slika 510)
4 Prekrižiti ruke na trbuhu gurati laktove prema stropu opustiti(Slika 511)
5 Jedan ruku pritiskati o strunjaču a drugu ispružiti i dlan gurati prema stropu(Slika 512)
6 Savinuti koljena zategnuti stopala pritiskati dlan o dlan i opustiti(Slika 513)
7 Savinuti koljena prekrižiti prste ispod brade bradu gurati dolje a dlanovima pružati otpor
(bez pokreta samo zategnuti mišiće)(Slika 514)
8 Desni dlan staviti na desni obraz a lijevi u predjelu desnog lakta gurati dlan na lice a licem
davati otpor te istovremeno pružati otpor lijevom rukom na desni lakat i obrnuto(Slika 515)
9 Koljena savinuti prekrižiti prste na potiljku gurati laktove u pod(Slika 516)
10 Ruke uz tijelo nadlaktice uz tijelo a podlaktice širimo u stranu(Slika 517)
11 Noge ispružiti laktove obuhvatiti dlanovima zategnuti mišiće podići ruku iznad glave
opustiti u početni položaj(Slika 518)
12 Zakvačiti prste na prsima i svaku ruku vuči na svoju stranu(Slika 519)
13 Lijeva ruka iznad glave desna uz tijelo istežemo ruke prema gore i dolje(Slika 520)
Na trbuhu
1 Šake uz tijelo ispružene ruke ispružiti prema stropu(Slika 521)
7
2 Prekrižiti prste na križima dlanom tiskamo o križa a laktove odižemo(Slika 522)
3 Prekrižiti prste na potiljku podići noge u koljenima zategnuti laktove gore(Slika 523)
4 Ruke ispružiti iznad glave podići ih od podloge i gurati ispred sebe(Slika 524)
5 Ruke na leđima odići desnu ruku od križa lijevu ruku tiskati na križa(Slika 525)
6 Ruke u obliku slova U podići ruke gore i istegnuti ih naprijedi vratiti(Slika 526)
Važno je da pacijent glavu ne odiže od podloge za vrijeme izvođenja vježbi te da svaku
vježbu ponovi 8-10 puta Također je važno da vježbe ne smiju izazvati bol te da dinamičke
vježbe lagano doziramo u akutnoj fazi
27 Edukacija i prevencija Slika 23Prevencija boli
Kako bi se spriječili recidivi vratnog sindroma uz fizikalnu
terapiju 1-2 puta godišnje potrebno je promijeniti i neke oblike
ponašanja Naučene vježbe potrebno je redovito provoditi i kod
kuće (15-20 min dnevno) Ispraviti nepravilno držanje tijela
Ukoliko su uvjeti rada vezani uz dugo sjedenje i rad na
kompjutoru potrebno je u tijeku radnog vremena napraviti kraće
pauze s razgibavanjem postaviti radnu stolicu na odgovarajuću
visinu te tipkovnicu i kompjutorski zaslon u odgovarajući položaj Ne manje važna je uloga
kvalitetnog sna i odmora (spavati treba na odgovarajućem jastuku niti previsokom niti
preniskom u leđnom ili bočnom položaju uz izbjegavanje potrbušnog spavanja) Otklanjanje
stresa kao i pravilna ishrana također će bitno poboljšati cjelokupno napredovanje prema
izbjegavanju pojave bolnih sindroma kao i polako ali sigurno koračanje prema većoj kvaliteti
vlastitog života
8
3ZAKLJUČAK
Tegobe se mogu izbjeći ali i ublažiti svakodnevnim vježbanjem od 10 do 15 minuta a
pojedine vježbe mogu se izvoditi i na radnom mjestu Vježbe imaju pozitivan učinak i na
psihu bolesnika što je neobično važno jer je psihičko stanje važno kod povećane napetosti
mišića u raznim dijelovima tijela osobito mišića ramena i vratne kralježnice Vježbe treba
izvoditi sporo najbolje pred zrcalom kako bi mogli lakše nadzirati ispravnost položaja
pokreta tijela Mogu se izvoditi kao prevencija jer će nakon napornoga radnog dana smanjiti
napetost i ojačati vratne mišiće Važno je znati da se pri vježbanju ne smije pojaviti bol ili
osjećaj nelagode
9
4LITERATURA
1 Ivo Jajić Zrinka Jajić i suradnici Fizikalna i rehabilitacijska medicinaosnove liječenja
Medicinska naklada Zagreb 2008
2 MEDIX svibanj 2002 Godina 8 broj 4142
3 TDuumlrrigl Reumatologija Medicinska knjiga Zagreb1997
4 Ivo Jajić Zrinka Jajić Fizijatrijsko-reumatološka propedutika Medicinska naklada
Zagreb 2004
5 Ivo Jajić Zrinka Jajić Izvanzglobni reumatizam i srodna stanja Medicinska naklada
Zagreb 2005
10
5PRILOG
Statičke vježbe za cervikalnu kralježnicu
Slika 51Vježba 1 Slika 52Vježba 2
Slika 53Vježba 3 Slika 54Vježba 4
11
Slika 55 Vježba 5 Slika 56Vježba 6
12
Slika 57 Vježba 7
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na leđima)
Slika 58 Vježba 1 Slika 59 Vježba 2
Slika 510 Vježba 3 Slika 511 Vježba 4
13
Slika 512Vježba 5 Slika 513 Vježba 6
14
Slika 514 Vježba 7 Slika 515 Vježba 8
15
Slika 516 Vježba 9 Slika 517 Vježba 10
Slika 518 Vježba 11 Slika 519 Vježba 12
16
Slika 520 Vježba 13
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na trbuhu)
Slika 521 Vježba 1 Slika 522 Vježba 2
17
Slika 523 Vježba 3 Slika 524 Vježba 4
Slika 525 Vježba 5 Slika 526 Vježba 6
18
19
Djelovanje klasične ručne masaže može se podijeliti na opće i lokalno Opće
djelovanje dovodi do opuštenosti i ugode Temperatura kože povisuje se za dva do tri stupnja
C Poznato je opće smirujuće djelovanje Masaža otklanja umor puno brže nego pasivan
odmor i ležanje Teško je odrediti točnu granicu između općeg i lokalnog jer se jedno sa
drugim isprepliće Klasičnu ručnu masažu može se podijeliti na smirujuću i podražajnu Kada
primijeniti smirujuću ili podražajnu ovisi o indikacijama Kod pojačanog tonusa muskulature i
bolnih stanja masaža treba biti smirujuća dok kod atrofične i mlohave muskulature masaža
treba biti podražavajuća kako bi se postigao suprotni učinak Kod cervikobrahijalnog bolnog
sindroma masaža nam koristi u svrhu otklanjanja boliza opuštanje napetih mišića te za
poboljšanje cirkulacije
265Trakcija
Trakcija je pasivna kinezioterapijska metoda sastoji se od podizanja pojedinih
dijelova tijela primjenom mehaničke sile Istezanjem se stvara osjećaj olakšanja smanjenja
pritiska u zglobovima i segmentima kralješnice dolazi do relaksacije paravertebralnih mišića
i smanjenja pritiska na korijenove živaca Vertebralna trakcija je bezbolna tehnika liječenja
bolesti kralješnice primjenom strogo dozirane (u intenzitetu i trajanju) mehaničke sile
266Medicinska gimnastika
Izvode se vježbe jačanja vratne muskulature Ako je uzrok sindroma bilo kakva
ozljeda pacijentu se pokazuju statičke vježbe Dakle pacijent izvodi vježbe bez pokreta vratne
kralježnice Za sve ostale pokazuju se dinamičke vježbe Npr pacijent sjedi te izvodi fleksiju
vrata te si pritom daje otpor rukama na čelu sve dok bradom ne dođe do prsa Vježbe je
potrebno izvoditi prema uputama terapeuta i redovito Također su važne i vježbe istezanja
Statičke vježbe
1Pacijent stavi ruku na čelo te pokušava raditi pokret prema naprijed tj fleksiju glave ali to
sprječava rukom(Slika 51)
2 Pacijent stavi ruku na zatiljak te pokušava raditi pokret prema nazad tj retrofleksiju glave
ali to sprječava rukom(Slika 52)
6
3 Pacijent stavi ruku na sljepoočnicu te pokušava raditi pokret prema ramenu tj laterofleksiju
glave ali to sprječava rukom Te isto to ponovi i na drugoj strani(Slika 53)
4 Pacijent stavi ruku na bradu te pokušava raditi pokret rotacije glave ali to sprječava rukom
(Slika 54)
5Pacijent sjedi na stolici i ispreplete prste na zatiljakzatim skupi laktove prema naprijed a
zatim ih raširi prema nazad(Slika 55)
6Pacijent sjedi na stolicipovlači ramena prema ušimazatim ramena povuče prema natrag te
se opusti(Slika 56)
7Pacijent stavi ruke dlan u dlan ispred sebe u području prsa te pokušava razvući dlanove
odnosno stavi dlan na dlan i pokuša gurati dlan o dlan(Slika 57)
Dinamičke vježbe
Na leđima
1 Ruke pored tijela uz udah dizati ruke iznad glave i vratiti u početni položaj(Slika 58)
2 Ruke pored tijela šake su stisnute ramena povlačimo prema ušima(Slika 59)
3 Ruke su prekrižene na prsima odižemo ruke prema stropu(Slika 510)
4 Prekrižiti ruke na trbuhu gurati laktove prema stropu opustiti(Slika 511)
5 Jedan ruku pritiskati o strunjaču a drugu ispružiti i dlan gurati prema stropu(Slika 512)
6 Savinuti koljena zategnuti stopala pritiskati dlan o dlan i opustiti(Slika 513)
7 Savinuti koljena prekrižiti prste ispod brade bradu gurati dolje a dlanovima pružati otpor
(bez pokreta samo zategnuti mišiće)(Slika 514)
8 Desni dlan staviti na desni obraz a lijevi u predjelu desnog lakta gurati dlan na lice a licem
davati otpor te istovremeno pružati otpor lijevom rukom na desni lakat i obrnuto(Slika 515)
9 Koljena savinuti prekrižiti prste na potiljku gurati laktove u pod(Slika 516)
10 Ruke uz tijelo nadlaktice uz tijelo a podlaktice širimo u stranu(Slika 517)
11 Noge ispružiti laktove obuhvatiti dlanovima zategnuti mišiće podići ruku iznad glave
opustiti u početni položaj(Slika 518)
12 Zakvačiti prste na prsima i svaku ruku vuči na svoju stranu(Slika 519)
13 Lijeva ruka iznad glave desna uz tijelo istežemo ruke prema gore i dolje(Slika 520)
Na trbuhu
1 Šake uz tijelo ispružene ruke ispružiti prema stropu(Slika 521)
7
2 Prekrižiti prste na križima dlanom tiskamo o križa a laktove odižemo(Slika 522)
3 Prekrižiti prste na potiljku podići noge u koljenima zategnuti laktove gore(Slika 523)
4 Ruke ispružiti iznad glave podići ih od podloge i gurati ispred sebe(Slika 524)
5 Ruke na leđima odići desnu ruku od križa lijevu ruku tiskati na križa(Slika 525)
6 Ruke u obliku slova U podići ruke gore i istegnuti ih naprijedi vratiti(Slika 526)
Važno je da pacijent glavu ne odiže od podloge za vrijeme izvođenja vježbi te da svaku
vježbu ponovi 8-10 puta Također je važno da vježbe ne smiju izazvati bol te da dinamičke
vježbe lagano doziramo u akutnoj fazi
27 Edukacija i prevencija Slika 23Prevencija boli
Kako bi se spriječili recidivi vratnog sindroma uz fizikalnu
terapiju 1-2 puta godišnje potrebno je promijeniti i neke oblike
ponašanja Naučene vježbe potrebno je redovito provoditi i kod
kuće (15-20 min dnevno) Ispraviti nepravilno držanje tijela
Ukoliko su uvjeti rada vezani uz dugo sjedenje i rad na
kompjutoru potrebno je u tijeku radnog vremena napraviti kraće
pauze s razgibavanjem postaviti radnu stolicu na odgovarajuću
visinu te tipkovnicu i kompjutorski zaslon u odgovarajući položaj Ne manje važna je uloga
kvalitetnog sna i odmora (spavati treba na odgovarajućem jastuku niti previsokom niti
preniskom u leđnom ili bočnom položaju uz izbjegavanje potrbušnog spavanja) Otklanjanje
stresa kao i pravilna ishrana također će bitno poboljšati cjelokupno napredovanje prema
izbjegavanju pojave bolnih sindroma kao i polako ali sigurno koračanje prema većoj kvaliteti
vlastitog života
8
3ZAKLJUČAK
Tegobe se mogu izbjeći ali i ublažiti svakodnevnim vježbanjem od 10 do 15 minuta a
pojedine vježbe mogu se izvoditi i na radnom mjestu Vježbe imaju pozitivan učinak i na
psihu bolesnika što je neobično važno jer je psihičko stanje važno kod povećane napetosti
mišića u raznim dijelovima tijela osobito mišića ramena i vratne kralježnice Vježbe treba
izvoditi sporo najbolje pred zrcalom kako bi mogli lakše nadzirati ispravnost položaja
pokreta tijela Mogu se izvoditi kao prevencija jer će nakon napornoga radnog dana smanjiti
napetost i ojačati vratne mišiće Važno je znati da se pri vježbanju ne smije pojaviti bol ili
osjećaj nelagode
9
4LITERATURA
1 Ivo Jajić Zrinka Jajić i suradnici Fizikalna i rehabilitacijska medicinaosnove liječenja
Medicinska naklada Zagreb 2008
2 MEDIX svibanj 2002 Godina 8 broj 4142
3 TDuumlrrigl Reumatologija Medicinska knjiga Zagreb1997
4 Ivo Jajić Zrinka Jajić Fizijatrijsko-reumatološka propedutika Medicinska naklada
Zagreb 2004
5 Ivo Jajić Zrinka Jajić Izvanzglobni reumatizam i srodna stanja Medicinska naklada
Zagreb 2005
10
5PRILOG
Statičke vježbe za cervikalnu kralježnicu
Slika 51Vježba 1 Slika 52Vježba 2
Slika 53Vježba 3 Slika 54Vježba 4
11
Slika 55 Vježba 5 Slika 56Vježba 6
12
Slika 57 Vježba 7
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na leđima)
Slika 58 Vježba 1 Slika 59 Vježba 2
Slika 510 Vježba 3 Slika 511 Vježba 4
13
Slika 512Vježba 5 Slika 513 Vježba 6
14
Slika 514 Vježba 7 Slika 515 Vježba 8
15
Slika 516 Vježba 9 Slika 517 Vježba 10
Slika 518 Vježba 11 Slika 519 Vježba 12
16
Slika 520 Vježba 13
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na trbuhu)
Slika 521 Vježba 1 Slika 522 Vježba 2
17
Slika 523 Vježba 3 Slika 524 Vježba 4
Slika 525 Vježba 5 Slika 526 Vježba 6
18
19
3 Pacijent stavi ruku na sljepoočnicu te pokušava raditi pokret prema ramenu tj laterofleksiju
glave ali to sprječava rukom Te isto to ponovi i na drugoj strani(Slika 53)
4 Pacijent stavi ruku na bradu te pokušava raditi pokret rotacije glave ali to sprječava rukom
(Slika 54)
5Pacijent sjedi na stolici i ispreplete prste na zatiljakzatim skupi laktove prema naprijed a
zatim ih raširi prema nazad(Slika 55)
6Pacijent sjedi na stolicipovlači ramena prema ušimazatim ramena povuče prema natrag te
se opusti(Slika 56)
7Pacijent stavi ruke dlan u dlan ispred sebe u području prsa te pokušava razvući dlanove
odnosno stavi dlan na dlan i pokuša gurati dlan o dlan(Slika 57)
Dinamičke vježbe
Na leđima
1 Ruke pored tijela uz udah dizati ruke iznad glave i vratiti u početni položaj(Slika 58)
2 Ruke pored tijela šake su stisnute ramena povlačimo prema ušima(Slika 59)
3 Ruke su prekrižene na prsima odižemo ruke prema stropu(Slika 510)
4 Prekrižiti ruke na trbuhu gurati laktove prema stropu opustiti(Slika 511)
5 Jedan ruku pritiskati o strunjaču a drugu ispružiti i dlan gurati prema stropu(Slika 512)
6 Savinuti koljena zategnuti stopala pritiskati dlan o dlan i opustiti(Slika 513)
7 Savinuti koljena prekrižiti prste ispod brade bradu gurati dolje a dlanovima pružati otpor
(bez pokreta samo zategnuti mišiće)(Slika 514)
8 Desni dlan staviti na desni obraz a lijevi u predjelu desnog lakta gurati dlan na lice a licem
davati otpor te istovremeno pružati otpor lijevom rukom na desni lakat i obrnuto(Slika 515)
9 Koljena savinuti prekrižiti prste na potiljku gurati laktove u pod(Slika 516)
10 Ruke uz tijelo nadlaktice uz tijelo a podlaktice širimo u stranu(Slika 517)
11 Noge ispružiti laktove obuhvatiti dlanovima zategnuti mišiće podići ruku iznad glave
opustiti u početni položaj(Slika 518)
12 Zakvačiti prste na prsima i svaku ruku vuči na svoju stranu(Slika 519)
13 Lijeva ruka iznad glave desna uz tijelo istežemo ruke prema gore i dolje(Slika 520)
Na trbuhu
1 Šake uz tijelo ispružene ruke ispružiti prema stropu(Slika 521)
7
2 Prekrižiti prste na križima dlanom tiskamo o križa a laktove odižemo(Slika 522)
3 Prekrižiti prste na potiljku podići noge u koljenima zategnuti laktove gore(Slika 523)
4 Ruke ispružiti iznad glave podići ih od podloge i gurati ispred sebe(Slika 524)
5 Ruke na leđima odići desnu ruku od križa lijevu ruku tiskati na križa(Slika 525)
6 Ruke u obliku slova U podići ruke gore i istegnuti ih naprijedi vratiti(Slika 526)
Važno je da pacijent glavu ne odiže od podloge za vrijeme izvođenja vježbi te da svaku
vježbu ponovi 8-10 puta Također je važno da vježbe ne smiju izazvati bol te da dinamičke
vježbe lagano doziramo u akutnoj fazi
27 Edukacija i prevencija Slika 23Prevencija boli
Kako bi se spriječili recidivi vratnog sindroma uz fizikalnu
terapiju 1-2 puta godišnje potrebno je promijeniti i neke oblike
ponašanja Naučene vježbe potrebno je redovito provoditi i kod
kuće (15-20 min dnevno) Ispraviti nepravilno držanje tijela
Ukoliko su uvjeti rada vezani uz dugo sjedenje i rad na
kompjutoru potrebno je u tijeku radnog vremena napraviti kraće
pauze s razgibavanjem postaviti radnu stolicu na odgovarajuću
visinu te tipkovnicu i kompjutorski zaslon u odgovarajući položaj Ne manje važna je uloga
kvalitetnog sna i odmora (spavati treba na odgovarajućem jastuku niti previsokom niti
preniskom u leđnom ili bočnom položaju uz izbjegavanje potrbušnog spavanja) Otklanjanje
stresa kao i pravilna ishrana također će bitno poboljšati cjelokupno napredovanje prema
izbjegavanju pojave bolnih sindroma kao i polako ali sigurno koračanje prema većoj kvaliteti
vlastitog života
8
3ZAKLJUČAK
Tegobe se mogu izbjeći ali i ublažiti svakodnevnim vježbanjem od 10 do 15 minuta a
pojedine vježbe mogu se izvoditi i na radnom mjestu Vježbe imaju pozitivan učinak i na
psihu bolesnika što je neobično važno jer je psihičko stanje važno kod povećane napetosti
mišića u raznim dijelovima tijela osobito mišića ramena i vratne kralježnice Vježbe treba
izvoditi sporo najbolje pred zrcalom kako bi mogli lakše nadzirati ispravnost položaja
pokreta tijela Mogu se izvoditi kao prevencija jer će nakon napornoga radnog dana smanjiti
napetost i ojačati vratne mišiće Važno je znati da se pri vježbanju ne smije pojaviti bol ili
osjećaj nelagode
9
4LITERATURA
1 Ivo Jajić Zrinka Jajić i suradnici Fizikalna i rehabilitacijska medicinaosnove liječenja
Medicinska naklada Zagreb 2008
2 MEDIX svibanj 2002 Godina 8 broj 4142
3 TDuumlrrigl Reumatologija Medicinska knjiga Zagreb1997
4 Ivo Jajić Zrinka Jajić Fizijatrijsko-reumatološka propedutika Medicinska naklada
Zagreb 2004
5 Ivo Jajić Zrinka Jajić Izvanzglobni reumatizam i srodna stanja Medicinska naklada
Zagreb 2005
10
5PRILOG
Statičke vježbe za cervikalnu kralježnicu
Slika 51Vježba 1 Slika 52Vježba 2
Slika 53Vježba 3 Slika 54Vježba 4
11
Slika 55 Vježba 5 Slika 56Vježba 6
12
Slika 57 Vježba 7
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na leđima)
Slika 58 Vježba 1 Slika 59 Vježba 2
Slika 510 Vježba 3 Slika 511 Vježba 4
13
Slika 512Vježba 5 Slika 513 Vježba 6
14
Slika 514 Vježba 7 Slika 515 Vježba 8
15
Slika 516 Vježba 9 Slika 517 Vježba 10
Slika 518 Vježba 11 Slika 519 Vježba 12
16
Slika 520 Vježba 13
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na trbuhu)
Slika 521 Vježba 1 Slika 522 Vježba 2
17
Slika 523 Vježba 3 Slika 524 Vježba 4
Slika 525 Vježba 5 Slika 526 Vježba 6
18
19
2 Prekrižiti prste na križima dlanom tiskamo o križa a laktove odižemo(Slika 522)
3 Prekrižiti prste na potiljku podići noge u koljenima zategnuti laktove gore(Slika 523)
4 Ruke ispružiti iznad glave podići ih od podloge i gurati ispred sebe(Slika 524)
5 Ruke na leđima odići desnu ruku od križa lijevu ruku tiskati na križa(Slika 525)
6 Ruke u obliku slova U podići ruke gore i istegnuti ih naprijedi vratiti(Slika 526)
Važno je da pacijent glavu ne odiže od podloge za vrijeme izvođenja vježbi te da svaku
vježbu ponovi 8-10 puta Također je važno da vježbe ne smiju izazvati bol te da dinamičke
vježbe lagano doziramo u akutnoj fazi
27 Edukacija i prevencija Slika 23Prevencija boli
Kako bi se spriječili recidivi vratnog sindroma uz fizikalnu
terapiju 1-2 puta godišnje potrebno je promijeniti i neke oblike
ponašanja Naučene vježbe potrebno je redovito provoditi i kod
kuće (15-20 min dnevno) Ispraviti nepravilno držanje tijela
Ukoliko su uvjeti rada vezani uz dugo sjedenje i rad na
kompjutoru potrebno je u tijeku radnog vremena napraviti kraće
pauze s razgibavanjem postaviti radnu stolicu na odgovarajuću
visinu te tipkovnicu i kompjutorski zaslon u odgovarajući položaj Ne manje važna je uloga
kvalitetnog sna i odmora (spavati treba na odgovarajućem jastuku niti previsokom niti
preniskom u leđnom ili bočnom položaju uz izbjegavanje potrbušnog spavanja) Otklanjanje
stresa kao i pravilna ishrana također će bitno poboljšati cjelokupno napredovanje prema
izbjegavanju pojave bolnih sindroma kao i polako ali sigurno koračanje prema većoj kvaliteti
vlastitog života
8
3ZAKLJUČAK
Tegobe se mogu izbjeći ali i ublažiti svakodnevnim vježbanjem od 10 do 15 minuta a
pojedine vježbe mogu se izvoditi i na radnom mjestu Vježbe imaju pozitivan učinak i na
psihu bolesnika što je neobično važno jer je psihičko stanje važno kod povećane napetosti
mišića u raznim dijelovima tijela osobito mišića ramena i vratne kralježnice Vježbe treba
izvoditi sporo najbolje pred zrcalom kako bi mogli lakše nadzirati ispravnost položaja
pokreta tijela Mogu se izvoditi kao prevencija jer će nakon napornoga radnog dana smanjiti
napetost i ojačati vratne mišiće Važno je znati da se pri vježbanju ne smije pojaviti bol ili
osjećaj nelagode
9
4LITERATURA
1 Ivo Jajić Zrinka Jajić i suradnici Fizikalna i rehabilitacijska medicinaosnove liječenja
Medicinska naklada Zagreb 2008
2 MEDIX svibanj 2002 Godina 8 broj 4142
3 TDuumlrrigl Reumatologija Medicinska knjiga Zagreb1997
4 Ivo Jajić Zrinka Jajić Fizijatrijsko-reumatološka propedutika Medicinska naklada
Zagreb 2004
5 Ivo Jajić Zrinka Jajić Izvanzglobni reumatizam i srodna stanja Medicinska naklada
Zagreb 2005
10
5PRILOG
Statičke vježbe za cervikalnu kralježnicu
Slika 51Vježba 1 Slika 52Vježba 2
Slika 53Vježba 3 Slika 54Vježba 4
11
Slika 55 Vježba 5 Slika 56Vježba 6
12
Slika 57 Vježba 7
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na leđima)
Slika 58 Vježba 1 Slika 59 Vježba 2
Slika 510 Vježba 3 Slika 511 Vježba 4
13
Slika 512Vježba 5 Slika 513 Vježba 6
14
Slika 514 Vježba 7 Slika 515 Vježba 8
15
Slika 516 Vježba 9 Slika 517 Vježba 10
Slika 518 Vježba 11 Slika 519 Vježba 12
16
Slika 520 Vježba 13
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na trbuhu)
Slika 521 Vježba 1 Slika 522 Vježba 2
17
Slika 523 Vježba 3 Slika 524 Vježba 4
Slika 525 Vježba 5 Slika 526 Vježba 6
18
19
3ZAKLJUČAK
Tegobe se mogu izbjeći ali i ublažiti svakodnevnim vježbanjem od 10 do 15 minuta a
pojedine vježbe mogu se izvoditi i na radnom mjestu Vježbe imaju pozitivan učinak i na
psihu bolesnika što je neobično važno jer je psihičko stanje važno kod povećane napetosti
mišića u raznim dijelovima tijela osobito mišića ramena i vratne kralježnice Vježbe treba
izvoditi sporo najbolje pred zrcalom kako bi mogli lakše nadzirati ispravnost položaja
pokreta tijela Mogu se izvoditi kao prevencija jer će nakon napornoga radnog dana smanjiti
napetost i ojačati vratne mišiće Važno je znati da se pri vježbanju ne smije pojaviti bol ili
osjećaj nelagode
9
4LITERATURA
1 Ivo Jajić Zrinka Jajić i suradnici Fizikalna i rehabilitacijska medicinaosnove liječenja
Medicinska naklada Zagreb 2008
2 MEDIX svibanj 2002 Godina 8 broj 4142
3 TDuumlrrigl Reumatologija Medicinska knjiga Zagreb1997
4 Ivo Jajić Zrinka Jajić Fizijatrijsko-reumatološka propedutika Medicinska naklada
Zagreb 2004
5 Ivo Jajić Zrinka Jajić Izvanzglobni reumatizam i srodna stanja Medicinska naklada
Zagreb 2005
10
5PRILOG
Statičke vježbe za cervikalnu kralježnicu
Slika 51Vježba 1 Slika 52Vježba 2
Slika 53Vježba 3 Slika 54Vježba 4
11
Slika 55 Vježba 5 Slika 56Vježba 6
12
Slika 57 Vježba 7
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na leđima)
Slika 58 Vježba 1 Slika 59 Vježba 2
Slika 510 Vježba 3 Slika 511 Vježba 4
13
Slika 512Vježba 5 Slika 513 Vježba 6
14
Slika 514 Vježba 7 Slika 515 Vježba 8
15
Slika 516 Vježba 9 Slika 517 Vježba 10
Slika 518 Vježba 11 Slika 519 Vježba 12
16
Slika 520 Vježba 13
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na trbuhu)
Slika 521 Vježba 1 Slika 522 Vježba 2
17
Slika 523 Vježba 3 Slika 524 Vježba 4
Slika 525 Vježba 5 Slika 526 Vježba 6
18
19
4LITERATURA
1 Ivo Jajić Zrinka Jajić i suradnici Fizikalna i rehabilitacijska medicinaosnove liječenja
Medicinska naklada Zagreb 2008
2 MEDIX svibanj 2002 Godina 8 broj 4142
3 TDuumlrrigl Reumatologija Medicinska knjiga Zagreb1997
4 Ivo Jajić Zrinka Jajić Fizijatrijsko-reumatološka propedutika Medicinska naklada
Zagreb 2004
5 Ivo Jajić Zrinka Jajić Izvanzglobni reumatizam i srodna stanja Medicinska naklada
Zagreb 2005
10
5PRILOG
Statičke vježbe za cervikalnu kralježnicu
Slika 51Vježba 1 Slika 52Vježba 2
Slika 53Vježba 3 Slika 54Vježba 4
11
Slika 55 Vježba 5 Slika 56Vježba 6
12
Slika 57 Vježba 7
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na leđima)
Slika 58 Vježba 1 Slika 59 Vježba 2
Slika 510 Vježba 3 Slika 511 Vježba 4
13
Slika 512Vježba 5 Slika 513 Vježba 6
14
Slika 514 Vježba 7 Slika 515 Vježba 8
15
Slika 516 Vježba 9 Slika 517 Vježba 10
Slika 518 Vježba 11 Slika 519 Vježba 12
16
Slika 520 Vježba 13
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na trbuhu)
Slika 521 Vježba 1 Slika 522 Vježba 2
17
Slika 523 Vježba 3 Slika 524 Vježba 4
Slika 525 Vježba 5 Slika 526 Vježba 6
18
19
5PRILOG
Statičke vježbe za cervikalnu kralježnicu
Slika 51Vježba 1 Slika 52Vježba 2
Slika 53Vježba 3 Slika 54Vježba 4
11
Slika 55 Vježba 5 Slika 56Vježba 6
12
Slika 57 Vježba 7
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na leđima)
Slika 58 Vježba 1 Slika 59 Vježba 2
Slika 510 Vježba 3 Slika 511 Vježba 4
13
Slika 512Vježba 5 Slika 513 Vježba 6
14
Slika 514 Vježba 7 Slika 515 Vježba 8
15
Slika 516 Vježba 9 Slika 517 Vježba 10
Slika 518 Vježba 11 Slika 519 Vježba 12
16
Slika 520 Vježba 13
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na trbuhu)
Slika 521 Vježba 1 Slika 522 Vježba 2
17
Slika 523 Vježba 3 Slika 524 Vježba 4
Slika 525 Vježba 5 Slika 526 Vježba 6
18
19
Slika 55 Vježba 5 Slika 56Vježba 6
12
Slika 57 Vježba 7
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na leđima)
Slika 58 Vježba 1 Slika 59 Vježba 2
Slika 510 Vježba 3 Slika 511 Vježba 4
13
Slika 512Vježba 5 Slika 513 Vježba 6
14
Slika 514 Vježba 7 Slika 515 Vježba 8
15
Slika 516 Vježba 9 Slika 517 Vježba 10
Slika 518 Vježba 11 Slika 519 Vježba 12
16
Slika 520 Vježba 13
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na trbuhu)
Slika 521 Vježba 1 Slika 522 Vježba 2
17
Slika 523 Vježba 3 Slika 524 Vježba 4
Slika 525 Vježba 5 Slika 526 Vježba 6
18
19
Slika 57 Vježba 7
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na leđima)
Slika 58 Vježba 1 Slika 59 Vježba 2
Slika 510 Vježba 3 Slika 511 Vježba 4
13
Slika 512Vježba 5 Slika 513 Vježba 6
14
Slika 514 Vježba 7 Slika 515 Vježba 8
15
Slika 516 Vježba 9 Slika 517 Vježba 10
Slika 518 Vježba 11 Slika 519 Vježba 12
16
Slika 520 Vježba 13
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na trbuhu)
Slika 521 Vježba 1 Slika 522 Vježba 2
17
Slika 523 Vježba 3 Slika 524 Vježba 4
Slika 525 Vježba 5 Slika 526 Vježba 6
18
19
Slika 512Vježba 5 Slika 513 Vježba 6
14
Slika 514 Vježba 7 Slika 515 Vježba 8
15
Slika 516 Vježba 9 Slika 517 Vježba 10
Slika 518 Vježba 11 Slika 519 Vježba 12
16
Slika 520 Vježba 13
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na trbuhu)
Slika 521 Vježba 1 Slika 522 Vježba 2
17
Slika 523 Vježba 3 Slika 524 Vježba 4
Slika 525 Vježba 5 Slika 526 Vježba 6
18
19
Slika 514 Vježba 7 Slika 515 Vježba 8
15
Slika 516 Vježba 9 Slika 517 Vježba 10
Slika 518 Vježba 11 Slika 519 Vježba 12
16
Slika 520 Vježba 13
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na trbuhu)
Slika 521 Vježba 1 Slika 522 Vježba 2
17
Slika 523 Vježba 3 Slika 524 Vježba 4
Slika 525 Vježba 5 Slika 526 Vježba 6
18
19
Slika 516 Vježba 9 Slika 517 Vježba 10
Slika 518 Vježba 11 Slika 519 Vježba 12
16
Slika 520 Vježba 13
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na trbuhu)
Slika 521 Vježba 1 Slika 522 Vježba 2
17
Slika 523 Vježba 3 Slika 524 Vježba 4
Slika 525 Vježba 5 Slika 526 Vježba 6
18
19
Slika 520 Vježba 13
Dinamičke vježbe za cervikalnu kralježnicu(na trbuhu)
Slika 521 Vježba 1 Slika 522 Vježba 2
17
Slika 523 Vježba 3 Slika 524 Vježba 4
Slika 525 Vježba 5 Slika 526 Vježba 6
18
19
Slika 523 Vježba 3 Slika 524 Vježba 4
Slika 525 Vježba 5 Slika 526 Vježba 6
18
19
19
![LUMBALNI BOLNI SINDROM - unizg.hr1].pdf · Lumbalni bolni sindrom SPINALNA STABILNOST PASIVNA (ne-kontraktilni elementi) AKTIVNA (mišići) Lokalni stabilizatori Globalni stabilizatori](https://img.dokumen.tips/doc/110x75/5a70c6277f8b9aa2538c5954/lumbalni-bolni-sindrom-unizghr-1pdfpdf-filelumbalni-bolni.jpg)
