26_2_117_122_katanec dentogene infekcije

7/26/2019 26_2_117_122_katanec dentogene infekcije

1/6

Procjena efikasnosti antibiotikakod akutne odontogene infekcije

The Assesment of Antibiotic Efficiencyin Therapy of Acute Odontogenic Infections

Saetak

Komplikacije koje se mogu javiti kao posljedica odontogeneinfekcije ine antibiotike vanom potporom kirurkoj terapiji.Promptnost njihove primjene iziskuje odabir empirijske prelimi-narne terapije ne ekajui rezultate antibiograma.

Ovim radom eljela se utvrditi efikasnost nekih antibiotika upreliminarnoj terapiji odontogenih infekcija.

Mikrobioloki su obraena 63 uzorka uzeta punkcijom iz ci-kutu ih odontogenih apscesa koji prethodno nisu bili tretirani medi

kamentozno.

Odreivanje antibiograma izvreno je za najee izoliranebakterije iz ispitivanih uzoraka. Antibiogrami su odreivani meto-dom disk difuzije. Koriteni su diskovi impregnirani penicilinomG/V, ampicilinom, amoksicilinom, cefaleksinom, eritromicinom ilinkocinom.

Pokazalo se da svi ispitivani antibiotici imaju slian antimikrobni spektar te da mogu posluiti kao potpora kirurkoj terapijiu lijeenju odontogenih infekcija.

A ko pri odabiru antibiotika uzmem o u obzir i dodatne para-metre kao to su tetne popratne pojave, mehanizam djelovanja ikemijska struktura antibiotskog sredstva, tada benzilpenicilin (pe-nicilin G) iz grupe penicilina uskog spektra djelovanja ostaje lijek

izbora.

Eritromicin predstavlja dobru zamjenu za penicilin kod bole-snika preosjetljivih na penicilin, kojih prema novijim istraivanji-ma ima znatno manje nego se u praksi misli.

Kljune rijei: antibiotici, odontogena infekcija

U'' i.......

Acta Stomatol. Croat., Vol. 26, br. 2, 1992. A S C

Davor Katanec

Zavod za oralnu kirurgiju,Stomatoloki fakultetSveuilita u Zagrebu

Acta Stomatologica Croatica1992; 26: 117-122

IZVORNIZNANSTVENI RAD

Primljeno: 11. oujka 1992.


2/6

D. Katanec Antibiotici i odontogena infekcija

Uvod

Antibiotici predstavljaju najmonije i naj

ee koritene lijekove dananjice. Njihovaprimjena potpuno je izmijenila tok i ishod mnogih zaraznih bolesti i infekcija u najirem smislute rijei, pa tako i odontogenih infekcija. Meutim, kao i svaka druga kemoterapija, tako iantibiotska uz prednosti ima i nedostatke. Oninaroito dolaze do izraaja pri stihijskoj i neadekvatnoj primjeni tih kemoterapeutika.

Opasnost od moguih komplikacija odontogene upale, koje mogu zavriti i letalnim ishodom, ine antibiotike vanom potporom kirurkoj terapiji.

Promptnost njihove primjene iziskuje od terapeuta odabir empirijske preliminarne terapijena temelju iskustva i klinike dijagnoze, ne ekajui rezultate mikrobioloke obrade i antibiograma. Za rezultate tih pretraga potrebna su tridana za preliminarne, a osam do deset dana zafinalne, to predstavlja gubitak dragocjenogvremena (1, 2).

Greke vezane uz empirijski izbor antibiotikajavljaju se uz nekoliko osnovnih problema. Tosu ponajprije tetne popratne pojave antibiot-

skog sredstva koje mogu biti tee od same bolesti, zatim rezistencija uzronika vezana uz davanje neadekvatnog antibiotika, te sve uestalija

pojava nespecifinih infekcija orofacijalne regije , iji su uzronici primarno manje osjetljivi naklasina antimikrobna sredstva (3, 4, 5).

Polazei od pretpostavke da su uzroniciodontogenih infekcija manje-vie uvijek jedna ko osjetljivi na odreene antibiotike, ovim radom eljelo se stomatologu praktiaru pomoi

pri odabiru najprikladnijeg antibiotika koji sekoristi u preliminarnoj terapiji teih odontogenih infekcija, te na taj nain smanjiti mogunost

pogrene upotrebe i abuzusa antibiotika na najmanju moguu mjeru.

Materijal i metoda rada

U radu su obraena 63 bolesnika s akutnimodontogenim apscesima koji prethodno nisu

bili tretirani ni kirurki ni medikamentozno.

Uzorci za mikrobioloku obradu uzimani supunkcijom apscesa, te aspiracijom gnojnog sadraja u koliini od 0,5-1 ccm3. Dobiveni materi

ja l inokuliran je na transportnu hranjivu podlo

gu PORTAC UL UNIVERSA L tvrtke BECTON and DICKINSON. U roku od dva satauzorci su transportirani u mikrobioloki laboratorij i nasaivani na pogodna hranilita za ae-robne i anaerobne mikroorganizme.

Za odreivanje antibiograma primijenjena jemetoda disk difuzije. Polo se od pretpostavkeda je ispitivana bakterija terapijski pristupanakada je podlona inhibitornom djelovanju koncentracije ispitivanog antibiotika koja se nalaziu krvi pacijenta nakon uobiajene doze antibiotika, tj. doze koju preporuuje proizvoa asmatra se netoksinom i pogodnom za dnevnuambulantnu primjenu (6).

Prema veliini promjera zone inhibicije odreivana je kategorija pristupanosti soja terapiji.Oznake su bile: + + + dobro pristupaan terapi

ji, + + pristupaan terapiji, ali primjenom veihdoza od uobiajenih, -I- slabo pristupaan tera

piji-Upotrebljavani su standardizirani diskovi jer

oni sadre u svojim uputama oznaku kategorijepristupanosti u odnosu na veliinu zone inhibicije.

Antibiogrami su raeni za najee izolirane

gram-pozitivne i gram-negativne bakterije ae-robnog i anaerobnog tipa u ispitivanim apscesima. Koriteni su diskovi impregnirani antibioticima koji su po anketi obavljenoj s lijenicimastomatologije u pet DZ na podruju grada Zagreba najee koriteni u medikamentoznoj terapiji akutnih odontogenih infekcija. Ti anti

biotici meusobno se razlikuju po svojim osobinama. Jedni su bakteriostatski, drugi su bakte-ricidni, jedni imaju vie, a drugi manje tetnih

popratnih pojava, a i cijena im uvelike varira,to se takoer nebi smjelo zanemariti.

Stoga su u odabiru najprikladnijeg antibiotika i ti faktori uzeti u obzir.

Koriteni su diskovi: penicilin G (benzilpeni-cilin), penicilin V (fenoksimetilpenicilin), ampi-cilin, amoksicilin, cefaleksin i eritromicin te lin-komicin.

Rezultati

U 43 ispitivana uzorka (68%) izolirane su mijeane aerobno-anaerobne kulture. iste aerob-ne kulture izolirane su iz 18 (28%) ispitivanihuzoraka, a iste anaerobne iz 2 (4%) uzorka(tablica 1).

118 A S C Acta Stomatol. Croat., Vol. 26, br. 2, 1992


3/6

D. Katanec Antibiotici i odontogena infekcija

Tablica 1. Broj mijeanih aerobnih i anaerobnih kultura uispitivanim uzorcima

Table 1. Number o f mixed aerobic and anaerobic cultures

in examined samples

Vrste kulture Ukupno %

Aerobno-anaerobna 43 68

Aerobna 18 28

Anaerobna 2 4

Ukupno 63 100

Kod aerobnih vrsta dominiraju gram-pozitiv-ni koki i to seroloki negrupirani streptokoki

(alfa hemolitiki streptokoki) i stafilokoki (S.aureus). Spektar anaerobnih vrsta pokazuje izrazitu dominaciju gram-negativnih tapia iz roda Bacteroides i Fusobacterium (tablica 2 i 3).

Tablica 2. Spektar aerobnih mikroorganizama izoliranihiz ispitivanih uzoraka

Table 2. Spectrum o f aerobic microorganisms isolatedfrom examined samples

Vrste aerobnih mikroorganizama Ukupno

stafilokoki S. aureus 25streptokokiseroloki

Alfa hemolitikistreptokoki 47

Onegrupirani Beta hemolitiki A

streptokoki 4

. PNo

streptokokiserolokigrupirani

streptokoki Astreptokoki Cstreptokoki D

2

8

6

Plh

Documents

26_2_117_122_katanec dentogene infekcije