RAZVOJNA STRATEGIJA GRADA GLINE 2009-2013grad-glina.hr/docs/strategijagg.pdf · poljoprivrednim proizvodima, obrtništvom, a imala je i ... poznat, na ţalost, po svojim stradanjima

RAZVOJNA STRATEGIJA

GRADA GLINE 2009-2013

OŽUJAK, 2009. GODINE

GRAD GLINA

RAZVOJNA STRATEGIJA GRADA GLINE 2009. – 2013.

D.O.O. BJELOVAR 2

SADRŽAJ :

PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. RIJEĈ GRADONAĈELNIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.

1. OPĆENITO O GRADU GLINI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11.

1.1. Zemljopisne znaĉajke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11. 1.2. Demografska struktura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12. 1.3. Prirodni resursi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14.

1.4. Okoliš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14. 1.5. Prostorno planiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15.

1.6. Urbana mreţa i administracija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17. 2. GOSPODARSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22.

2.1. Poslovno okruţenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22. 2.2. Gospodarski subjekti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23.

2.3. Poljoprivreda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29. 2.4. Trţište radne snage i zapošljavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31.

3. INFRASTRUKTURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33. 3.1. Ceste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33.

3.2. Ţeljeznica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33. 3.3. Komunikacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34. 3.4. Kanalizacija i vodoopskrba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35.

3.5. Energetika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37. 3.6. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40.

3.7. Groblja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40.

4. PROSVJETA, KULTURA I ŠPORT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41. 4.1. Odgoj i obrazovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41. 4.2. Kultura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42.

4.3. Šport . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43.

5. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44. 5.1. Zdravstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44. 5.2. Socijalna skrb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44.

6. CIVILNO DRUŠTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45.

6.1. Udruge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45. 6.2. Vjerske zajednice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47.

7. SWOT ANALIZA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 3

8. STRATEGIJA RAZVOJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53. 8.1. Vizija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53.

8.2. Ciljevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53. 8.3. Prioriteti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55.

8.4. Mjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66. 8.5. Povezanost u usklaĊenost ciljeva, prioriteta i mjera s horizontalnim

razvojnim ciljevima EU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107.

9. PROVEDBA STRATEGIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109.

9.1. Kriteriji za odabir projekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109. 9.2. Baza projektnih prijedloga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114. 9.3. Provedbena tijela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117.

9.4. Izvori financiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119. 9.5. Praćenje i vrednovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120.

10.ZAVRŠNE PREPORUKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122. 10.1. Strategija u budućnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122.

10.2. Slijedeći koraci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 4

PREDGOVOR

Dokument koji drţite u rukama je Razvojna strategija Grada Gline 2009.- 2013. IzraĊena je na temeljima Strateškog plana gospodarskog razvoja Grada Gline iz 2003. godine, a aţurirane 2006. godine, te Regionalnog razvojnog projekta –

Projekta ukupnog razvoja, izraĊenog u u suradnji s općinama Topusko, Pokupsko, Lasinja, Kravarsko i Orle, te i predstavlja njihovu nadgradnju. Za razliku od prvih

razvojnih dokumenata koji su potencirali prvenstveno gospodarski razvoj, ova strategija ima puno širi obuhvat. Uz razvoj gospodarstva obuhvaća kao nedjeljive ciljeve i razvoj ljudskih potencijala nuţnih za daljnji razvoj, poboljšanje ţivotnih

uvjeta, te partnerstvo kao metodologiju koja doprinosi brţem i kvalitetnijem ostvarivanju zacrtanih razvojnih ciljeva.

Nauĉene lekcije, iskustvo iz pripreme i provedbe SPGR-a kao i najbolja praksa procesa strateškog planiranja iz cijele Hrvatske su inkorporirani u ovaj dokument.

Kad smo zapoĉeli s pripremom Strateškog plana gospodarskog razvoja Grada Gline

2003. godine, bio je to pionirski pothvat u strateškom planiranju lokalnog razvoja. Temeljen na partnerskim odnosima, pristup odozdo-prema gore bio je popriliĉno nov i nepoznat princip, a nivo razumijevanja biti tog procesa meĊu dionicima bio je vrlo

nizak. Ipak, korak po korak, uz tehniĉku podršku USAID-a i The Urban Institute-a i njihovih konzultanata, uspjeli smo izraditi SPGR i provesti ga, povlaĉeći sva

raspoloţiva sredstva. Sada moramo ići dalje i nastaviti raditi na implementaciji Strategije, slijedeći naputke

s drţavne i EU razine. Svijest o EU politikama regionalnog razvoja meĊu dionicima danas je na puno višem nivou nego prije nekoliko godina. Regionalno partnerstvo je

osnaţeno kao i kapaciteti gradske administracije. Sve ove ĉinjenice daju dobru perspektivu Gradu Glini u iskorištavanju razliĉitih dostupnih izvora i budućem razvoju. Ukoliko nastavimo raditi na razvoju sukladno temeljnim EU principima i

metodologijama, ova Strategija će biti odliĉan alat za maksimiziranje koristi od uloţenih napora i dostizanje naše vizije. To će biti naš doprinos sveopćim hrvatskim

pretpristupnim aktivnostima.

Provedba ove Strategije, zajedno sa dosada steĉenim iskustvom, biti će dobra priprema za nas za vrijeme koje oĉekujemo: punopravno ĉlanstvo u Europskoj Uniji i mogućnost korištenja Strukturnih i drugih EU fondova.

Slika 1. Panorama Grada Gline

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 5

UVODNA RIJEČ GRADONAČELNIKA

U prošlosti je prostor Grada Gline bio poznat po bogatstvu, prirodnim, lijepim i plodnim krajobrazom,

tradicijskom kulturom, te svojim povoljnim geostrateškim poloţajem, a iznad svega vrijednim

ljudima koji su znali svojim radom stvarati nove vrijednosti. Glina je bila prepoznatljiva kao grad s mnoštvom ekonomskih aktivnosti, posebno trgovinom

poljoprivrednim proizvodima, obrtništvom, a imala je i zavidan kulturan i sportski ţivot.

U novijoj povijesti prostor Grada Gline postao je poznat, na ţalost, po svojim stradanjima u

Domovinskom ratu, kako ljudskim tako i materijalnim, što je uvjetovalo njegovo zaostajanje u razvoju, u svim

segmentima ţivota, te je Grad Glina jedna od najslabije razvijenih sredina u Republici Hrvatskoj.

Tim kojega vodim, kao i ja osobno, ne ţelimo se miriti s postojećim stanjem!

Grad Glina se još 2003. godine meĊu prvima u Republici Hrvatskoj ukljuĉio u Projekt reforme lokalne samouprave i prihvatio je svih pet modela implementacije:

Gospodarski razvoj, Upravljanje imovinom, Upravljanje financijama, Sudjelovanje graĊana i Informacijski menadţment. Strateški plan gospodarskog razvoja je kao prvi

dokument planiranja razvoja gospodarstva utvrdio glavne razvojne pravce s ciljem odgovora na kljuĉne izazove i iskorištavanje prilika. Usporedo s time smo izradili i Regionalni razvojni projekt – Projekt ukupnog razvoja, izraĊen u u suradnji s

općinama Topusko, Pokupsko, Lasinja, Kravarsko i Orle.

U provedbi su postignuti znaĉajni rezultati, pokrenuta je poslovna zona, u Glinu su stigli novi investitori, povećao se broj poduzeća, izgraĊivana je infrastruktura, a sve

to sukladno raspoloţivim i dostupnim financijskim izvorima za realizaciju zacrtanih projekata.Uspješan rad nam najbolje pokazuje ĉinjenica da se povećao broj stanovnika, a unatoĉ tome se osjetno smanjio broj nezaposlenih.

No nema mjesta samozadovoljstvu postignutim rezultatima. Moţemo i moramo raditi

još više i bolje kako bi Glinu uzdigli na mjesto koje joj pripada u Republici Hrvatskoj i ovoj regiji.

Ţelimo, znamo i moţemo Grad Glinu uĉiniti suvremeno organiziranim i prosperitetnim gradom, otvorenih mogućnosti, na putu prema društvu znanja, s razvijenim,

odrţivim gospodarstvom temeljenim na dodanoj vrijednosti, prirodnim resursima i visokostruĉnim kadrovima, s aktivnim civilnim društvom, oĉuvanom prirodnom i kulturnom baštinom, brigom o okolišu te socijalno i egzistencijalno sigurnim gradom

zadovoljnih ljudi. Sposobni smo realizirati i postići zajedniĉki cilj - ljepšu i bolju Glinu, grad privlaĉan lokalnom puĉanstvu i mladim ljudima, te domaćim i inozemnim

investitorima; zdravi grad po mjeri ĉovjeka, ĉiji je boljitak zasnovan na principima odrţivog razvoja.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 6

Da bismo u toj našoj viziji uspjeli, shvatili smo kako moramo raditi sustavno i organizirano s toĉno zacrtanim ciljevima, svjesni svojih prednosti, ali i nedostataka.

Stoga smo prišli izradi Razvojne strategije Grada Gline 2009.- 2013. godine.

Razvojna strategija Grada Gline predstavlja sveobuhvatan, moderan razvojni dokument koji pokriva sve aspekte društveno-ekonomskog ţivota u gradu i izraĊen je sukladno najboljoj praksi planiranja vlastitog razvoja u Europskoj Uniji.

Pri svemu tome vodili smo raĉuna o glavnim prirodnim resursima grada i zajedno s

ostalim prednostima, definirali smo ih kao naše snage, koje će nam pomoći da prevladamo svoje slabosti i da uz puno zajedniĉkog rada i uĉenja ostvarimo naše ciljeve:

stvaranje pretpostavki za razvoj konkurentnog i odrţivog gospodarstva uz zaštitu okoliša

razvoj ljudskih potencijala kroz cjeloţivotno uĉenje unapreĊenje kvalitete ţivota kroz oĉuvanje prirodne i kulturne baštine,

zdravlja i socijalne ukljuĉenosti

proaktivna uloga Grada Gline u integracijskim procesima i stvaranju partnerskih odnosa u okruţenju

No, kljuĉ uspjeha, kako ovoga dokumenta tako i cjelokupnog razvoja, su kvalitetno osmišljeni projekti ĉijom realizacijom ţelimo prostor Grada Gline uĉiniti društveno i

gospodarski poţeljnim.

Stoga pozivam sve poslovne subjekte, institucije, organizacije civilnog društva i sve ostale dionike, da svojim aktivnim sudjelovanjem pomognu osmisliti projekte u skladu s vizijom i prioritetima definiranim u Razvojnoj strategiji Grada Gline 2009.-

2013. i time doprinesu uspjehu ovoga dokumenta, i što je najvaţnije, razvoju ovog grada i boljitku ţivota njegovih graĊana.

Glina, oţujak 2009. godine

Marko Sremić

gradonaĉelnik Grada Gline

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 7

UVOD

Strateško planiranje je alat koji je javni sektor preuzeo iz poslovne zajednice. To je kreativan proces – umijeće i znanost – kojim zajednica predviĊa ţeljenu budućnost i nuţnu proceduru i postupke kako bi postigla svoju viziju budućnosti. Strateško

planiranje je kontinuiran proces, a ne izoliran dogaĊaj. Strateško planiranje je alat za prilagoĊavanje sredine koja se mijenja i za odreĊivanje prioriteta, ali nije alat za

rješavanje svih problema. Razlikuje se od tradicionalnog modela sveobuhvatnog planiranja u nekoliko bitnih ĉinjenica :

strateško planiranje je proaktivan proces. Kroz proces strateškog

planiranja zajednica ţeli oblikovati svoju budućnost, a ne se samo pripremiti za nju

sveobuhvatan plan pokriva sve aktivnosti koje treba poduzeti bez pokazivanja onih koje su najvaţnije; strateški plan se usredotoĉuje samo na kritiĉna strateška pitanja i upućuje resurse na aktivnosti s

najvećim prioritetom. OdreĊivanje prioriteta je neophodno jer su resursi kojima raspolaţe lokalna samouprava manji od zahtjeva koji

se postavljaju pred nju sveobuhvatan plan obiĉno kreiraju struĉnjaci, a strateški plan razvija

radna skupina u kojoj će biti zastupljeni svi entiteti od kojih će se

traţiti da provedu plan

Da bi strateško planiranje bilo uspješno njegova bit mora biti jasno izraţena i prihvaćena na samom poĉetku. Strateško planiranje bavi se pitanjima koja utjeĉu na zapošljavanje, prihod, privlaĉenje investicija, pristup kapitalu, komunalije i prometnu

infrastrukturu i druge faktore izravno povezane s odrţivim gospodarskim rastom i napretkom. Usredotoĉuje se na resurse na koje će imati utjecaj.

Slijedeći novi pristup u planiranju vlastitog razvoja tj. kombinirani pristup odozdo-prema-gore i odozgo-prema-dolje, Grad Glina je u lipnju 2003. zapoĉeo s izradom

Strateškog plana gospodarskog razvoja.

Strateški plan gospodarskog razvoja, kao prvi dokument planiranja razvoja, je utvrdio glavne gospodarske razvojne pravce s ciljem odgovora na kljuĉne izazove i iskorištavanje prilika. Bio je pripremljen na otvoren i transparentan naĉin, uz podršku

tehniĉke pomoći USAID-a i The Urban Institute-a, primjenjujući participativni pristup širokog kruga dionika Grada Gline tj. javne uprave, poslovne zajednice i

civilnog društva. Kao rezultat konzultativnog procesa meĊu dionicima, definirani su vizija i tri

strateška, dugoroĉna cilja kao kljuĉni dio SPGR-a:

1. Kako poljoprivredu uĉiniti pokretaĉem gospodarskog razvoja ? 2. Kako pomoći razvoj malog i srednjeg poduzetništva ?

3. Kako razviti turizam ? IzraĊeni su planovi aktivnosti za inicijative koje bi se mogle provoditi u idućih

nekoliko godina, a da bi se ostvarila njihova vizija ţeljene gospodarske budućnosti. Planovi aktivnosti, zajedno sa vizijom ţeljene budućnosti, osnovna su bit dokumenta

strateškog plana gospodarskog razvoja. Tijekom cijelog procesa osigurana je transparentnost postignutih rezultata i utjecaj javnosti, budući su postignuti rezultati bili dostupni putem medija, interneta i sl.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 8

U provedbi su postignuti znaĉajni rezultati, sukladno raspoloţivim i dostupnim financijskim izvorima za realizaciju zacrtanih projekata.

Nakon provedbe prvih strategija i ROP-ova u Hrvatskoj, povećane osviještenosti o vaţnosti regionalnog razvoja, znanja prikupljenog tijekom proteklih nekoliko godina i

napretka u pregovorima s EU glede pridruţivanja, izraĊena je i usvojena “Nacionalna strategija regionalnog razvoja” i drugi dokumenti koji definiraju budući regionalni razvoj u Hrvatskoj.

Sukladno nastalim promjenama u proteklom razdoblju, a poglavito u kontekstu

pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju, odluĉeno je da se za novo srednjeroĉno razdoblje od 2009. do 2013. godine izradi nova razvojna strategija Grada Gline.

Nova strategija je prilagoĊena promjenama :

znaĉajne gospodarske promjene na lokalnom nivou na regionalnom ţupanijskom nivou izraĊen ROP, a 2008. godine je i

usvojena ţupanijska razvojna strategija.

znaĉajne promjene na drţavnom nivou, poglavito u kontekstu pristupanja RH u EU (zakonodavstvo, strategije, IPA)

Slijedeći najbolju EU praksu i u skladu s nacionalnom politikom, Grad Glina je zapoĉeo sa sljedećom fazom planiranja vlastitog razvoja – revizijom SPGR-a i

njegovom evolucijom u Razvojnu strategiju Grada Gline. Razvojna strategija je opći razvojni dokument koji pokriva sve aspekte društveno ekonomskog ţivota u Gradu.

Pripremljena je na temelju najbolje prakse, nauĉenim lekcijama i iskustvu. Participativni pristup, konzultativni proces, programiranje i odluĉivanje na bazi partnerstva, otvorenost i transparentnost su glavne karakteristike procesa pripreme

Razvojne strategije Grada Gline.

S ciljem pripreme dokumenta koji odgovara potrebama dionika Grada Gline, odrţan je niz radionica sa predstavnicima trgovaĉkih društava, zadruga, obrtnicima,

poljoprivrednicima i civilnim društvom (razne nevladine udruge i institucije vezane uz obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, sport, nacionalne manjine, zaštitu okoliša, mlade itd.).

Ovaj dokument je u skladu s drugim relevantnim dokumentima na nacionalnoj razini,

kao što su Strateški okvir za razvoj 2006-2013, 55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske, Pretpristupni ekonomski program 2006-2008, Nacionalna strategija regionalnog razvoja, Zakon o regionalnom razvoju (nacrt), drţavni zakoni i

razvojni dokumenti, drţavne sektorske strategije, NUTS II Panonska regija i dr.

Osim usklaĊenosti na nacionalnoj razini, ovaj dokument je usklaĊen i sa ţupanijskim razvojnim dokumentima (razvojna strategija SMŢ, poljoprivredna razvojna strategija, strategija razvoja turizma SMŢ, masterplan turizma SMŢ, program osnivanja

poduzetniĉkih zona, program poticanja MSP i sl.), te gradskim razvojnim i planskim dokumentima.

Razvojna strategija Grada Gline 2009.-2013. predstavlja moderan, sveobuhvatan razvojni okvir za Grad i koristit će se za utvrĊivanje i prioritizaciju razvojnih prioriteta

od strane Grada, kao i od strane ministarstava, razliĉitih meĊunarodnih donatora, pretpristupnih fondova i drugih institucija, te kao vodiĉ za njihovu potporu Gradu.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 9

IzraĊena je za razdoblje 2009.-2013., a s ciljem da uvijek bude aţurirana i relevantna za Grad, periodiĉno će se revidirati. To će osigurati upotrebnu i praktiĉnu vrijednost Razvojne strategije kao alata za strateško planiranje razvoja u Gradu Glini.

TakoĊer, bit će osnaţivana i nadopunjavana na redovnoj osnovi dodatnim dokumentima pripremljenim na godišnjoj razini od strane gradskih odjela.

Shematski prikaz procesa izrade :

TEMELJNA ANALIZA : - što imamo ? - što su nedostaci ? - koji su razvojni problemi ?

Izvori podataka : - Podaci upravnih odjela

Grada - Planska-razvojna

dokumentacija Grada - Podaci DSZ, HGK,

HOK, HZZZ i sl. - Radna skupina SWOT ANALIZA :

- komparativne prednosti - uočene slabosti i nedostaci - razvojni potencijali - razvojna ograničenja

VIZIJA 2013. GODINE

RAZVOJNI CILJEVI I PRIORITETI

MJERE ZA UNAPREĐENJE : - konkurentnog i odrţivog

gospodarstva - ljudskih potencijala - kvalitete ţivota

- partnerskih odnosa

PROJEKTNE IDEJE

PLAN PROVEDBE : - Baza projektnih prijedloga - Provedbena tijela - Izvori financiranja - Praćenje i vrednovanje

PROVEDBA STRATEGIJE I IMPLEMENTACIJA PROJEKATA

NAČELA EU (horizontalne teme)

KRITERIJI ZA ODABIR PROJEKATA

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 10

POPIS ČLANOVA RADNE GRUPE (po abecednom redu, svi koji su sudjelovali najmanje jednom u radu)

predsjedatelj radne skupine

Marko Sremić gradonaĉelnik Grada Gline

Nada Babić Grad Glina Darko Baljak Vivera d.o.o.

Amor Baraković Sherif d.o.o. Dragan Beko PZ Glinska banovina Josip Cesarec Grad Glina, ĉlan poglavarstva

Slavko Crnković Autoškola Crnković d.o.o. Slavko Crnković KUU Viduševac, udruga

Damir Fabijanac Grad Glina Katica Filipović Grad Glina Boško Gagić OPG

Boris Grahovac Grad Glina Marijan Grudenić Udruga Brodarica

Darko Kaurić Grad Glina, zamjenik gradonaĉelnika Milan Lipak Prekopĉanka, obrt Miran Mareković H2O, obrt

Jakov Matić UNCG, udruga Dušan Metikoš Grad Glina, ĉlan poglavarstva

Marina Mihaljević Šaš drvo d.o.o. Ivan Mikacinić Grad Glina Katica Milĉić Grad Glina

Nikola Miljević Feniks, obrt Ţeljko Mlikota Bensam d.o.o.

Darko Modronja UPTK Glina, udruga Tadija Odić Udruga umirovljenika

Zlatko Perhoĉ KI-MA POPS, obrt Nikola Petković OPG Ivan Prajdić Grad Glina, ĉlan poglavarstva

Grozdana Robinić Schwarzl d.o.o. Franjo Rom Direktor Komunalac d.o.o. Glina

Branko Rezo Agronomski fakultet Zagreb Jure Skoko Grad Glina Nikola Škrljac Grad Glina, podpredsjednik gradskog vijeća

Antun Šogorić Gradsko društvo Crvenog kriţa Glina Boţica Šoštarić Šoštarić d.o.o. , Udruţenje obrtnika

Ivan Štrk Kaznionica u Glini Blandina Turković Pleše Grad Glina Berislav Ţarinac HEP Glina

konzultant radne skupine Zlatko Šklempe , dipl.oec.

D.O.O. BJELOVAR

43000 Bjelovar , P.Preradovića 9/I 043/ 22 11 88 , fax 043/ 22 11 90

e-mail: [email protected] www.impulscentar.com

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 11

1. OPĆENITO O GRADU GLINI

Prvi zapisani spomen Gline potiĉe iz 1284. godine, a grad se razvija u 18. stoljeću kao trgovaĉko i sajmišno mjesto. Glina je bila kljuĉni dio Vojne krajine koja je razdvajala Austro-ugarsko i Otomansko carstvo. Tijekom 19. stoljeća Glina se širila i

postala prepoznatljiva kao grad s mnoštvom ekonomskih aktivnosti, posebno trgovinom poljoprivrednim proizvodima, obrtništvom, a imala je i zavidan kulturan i

sportski ţivot. Socijalizam (1945. - 1991.) je obiljeţen brzom industrijalizacijom. Udjel industrije u

BDP je 1960. god. iznosio samo 4,6% BDP, a 1980. iznosio je 35,7 %. Istovremeno je opadao udio poljoprivrede u ukupnom gospodarstvu. Lokalna je poljoprivreda

ostala znaĉajna, opsluţujući velike mesno-preraĊivaĉke i dr. tvrtke, (Gavrilović, Pliva, Prehrana, KIM, Dukat, Poljoprivrednu zadrugu Glina i dr.). Do 1991. godine tadašnja općina, a sada Grad Glina, unutar Republike Hrvatske imala je tretman slabo

razvijene jedinice lokalne samouprave i zbog toga je ostvarivala drţavne dotacije.

Tijekom rata od 1991.-1995. godine teritorij Grada Gline u cijelosti je bio okupiran. U tom vremenu na ovom prostoru uništena su ili oštećena mnoga dobra. Oštećeno je ili potpuno srušeno 2488 obiteljskih kuća i 3917 gospodarskih objekata, gotovo svi

gospodarski kapaciteti su devastirani ili znatno oštećeni, uništeni su ili oštećeni mnogi infrastrukturni objekti (32 trafostanice, 262 km niskonaponske elektromreţe i

120 km lokalnih vodovoda, 5 mostova, 250 km cesta). Uništeno je ukupno 16 sakralnih objekata, 9 osnovnih škola, 30 objekata mjesnih društvenih domova i mnogi drugi objekti.

U vremenu od 1995. godine do danas vlastitim ulaganjima i uz izuzetno velika

ulaganja Hrvatske drţave mnogi objekti su obnovljeni. Kao rezultat obnove je i povratak stanovništva na ova podruĉja.

1.1. Zemljopisne značajke

Grad Glina pokriva površinu od 543 km², te je jedna od najvećih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj. Ova jedinica lokalne samouprave u sastavu je Sisaĉko-

moslavaĉke ţupanije, a saĉinjava je grad Glina i 68 ruralnih naselja. Nalazi se na prostoru juţno od rijeke Kupe, istoĉno je omeĊuju obronci Zrinske Gore, a na jugu se granica Grada Gline poklapa s drţavnom granicom prema Bosni i Hercegovini.

Grad Glina je udaljen 32 km od ţupanijskog središta

Siska i 75 km od hrvatskog glavnog grada Zagreba. Konfiguracija prostora je blago brdovita. Rijeka Glina

dijeli podruĉje na dva dijela. Sjeverni dioGrada Gline karakterizira breţuljkasti reljef, u kojemu su svoja korita i

rijeĉne doline usjekli vodotoci Kupa, Glina, Maja s brojnim većim i manjim pritocima. Nadmorska visina tog podruĉja kreće se u rasponu od 110 do 220 m n/v, pri ĉemu su povišeniji dijelovi

obrasli šumom. Juţni dio jedinice lokalne samouprave ima razvijeniji reljef. Nizinski dio,uz rijeku Glinu, ima nadmorsku visinu od

109 m, a zatim se teren postupno uzdiţe na sjeverne obronke Zrinske gore, s nekoliko vrhova ĉija visina prelazi 500 m. To je podruĉje na kojemu prevladavaju šumske površine.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 12

Klima Podruĉje Grada Gline, u smislu

klasifikacije po Walteru pripada glavnom klimatskom tipu VI. tj.

umjereno humidno podruĉje s izrazitim, ali ne vrlo dugim, hladnim razdobljem godine.

Iz višegodišnjih podataka vidljivo je

da koliĉina oborina na promatranom podruĉju iznosi 1.100 mm (od 926-1.386 mm).

Prosjeĉna godišnja temperatura je 10 ºC, a u najtoplijem mjesecu

srpnju 20 ºC. Najveća zabiljeţena temperatura zraka iznosi 38,2 ºC. Broj oblaĉnih dana iznosi u

prosjeku 136 dana (od 93-181), dok je broj vedrih dana 63.

Godišnja insolacija iznosi 1600-2100 sati.

Tlo

U skladu s geomorfološkim obiljeţjima podruĉje Grada Gline karakterizira veoma sloţena

geološko-litološka graĊa. Tu se na relativno malom prostoru javlja

ĉitav niz stijena - od holocenskih Slika 2. Glina i SMŢ sedimenata u rijeĉnim dolinama,

do paleozojskih metamorfnih stijena iz kojih je graĊena Zrinska gora. MeĊutim, gledano prema pogodnostima za korištenje moţe se reći da postoje tla koja su

visoke pogodnosti za poljodjelstvo, koja su pogodna za poljodjelstvo i samo djelomiĉno pogodna za poljodjelstvo, a uglavnom ih treba tretirati kao šumska i ostala tla.

Na podruĉju Grada Gline minirano je 1.800 ha poljoprivrednog zemljišta koje se

najvećim dijelom nalazi uz rijeku Kupu.

1.2. Demografska struktura

Popisi stanovništva pokazuju da je na podruĉju današnjeg Grada Gline ţivjelo najviše stanovnika 1931. godine – 39.746. Nakon toga dominiraju dva paralelna procesa – smanjivanje ukupne populacije na prostoru Grada, a povećanje broja stanovnika u

samom gradu Glini. Prema dostupnim statistiĉkim podacima na podruĉju Grada Gline 1991. godine ţivjelo je 23.040 stanovnika, a prema popisu 2001. godine na ovim

prostorima ţivjelo je 9.868 stanovnika. Nakon popisa 2001. godine broj stanovnika se povećao budući da se kroz obnovu vratio dio izbjeglog i raseljenog stanovništva, ali nema preciznih podataka o toĉnom broju. Prema nezvaniĉnim podacima na podruĉju

Grada Gline trenutno ţivi oko 12.000 stanovnika.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 13

Kućanstva

Broj

stanovnika svega

Privatna

kućanstva

Institucionalna

kućanstva

Glina 9.868 4.012 4.012 0

Sisaĉko-moslavaĉka ţupanija

185.387 65.287 65.269 18

Podaci 1991. god.- 2001. godina

Popis 1991.

godina

Popis 2001.

godina

Razlika

91./01. Muškarci Ţene

Glina 23.040 9868 -13.172 4.624 46,86% 5.244 53,14%

SMŢ 251.332 185.387 -65.945 89.127 48,08% 96.260 51,92%

Stanovništvo prema starosti – popis 2001. godina

0-14 15-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60-64 65-84 85-

svega 1263 525 936 1119 1249 1228 753 2627 128

muški 666 267 483 592 673 586 344 969 28

ţene 597 258 453 527 576 642 409 1658 100

Grafikon 1. Stanovništvo – dobna struktura

Prema podacima Ureda za prognanike, povratnike i izbjeglice na podruĉju Grada Gline od poĉetka obnove do danas obnovljeno je ukupno :

Broj povratnika od 1995. do 2008.

Broj oštećenih kuća

od I do VI kat.

Broj izdanih pozitivnih

rješenja IV do VI kat.

Broj potpora od I do III

kategorije

Broj obnovljenih

kuća IV do VI kategorije

3.067 3 184 1796 1.312 1 796

85-

1%65-84

27%

60-64

8%

50-59

12% 40-49

13%30-39

11%

20-29

10%

15-19

5%

0-14

13%

0-14

15-19

20-29

30-39

40-49

50-59

60-64

65-84

85-

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 14

1.3. Prirodni resursi Uzimajući u obzir karakteristike reljefa, tla i klime moţemo reći da podruĉje Grada

Gline obiluje ĉistom i zdravom klimom i nezagaĊenim tlom (osim zagaĊenosti minama), što je preduvjet za razvoj poljoprivredne proizvodnje, posebno zdrave

hrane. Prostor od 25.000 ha su šume što moţe biti osnova gospodarenja šumama i iskorištavanje za proizvodnju drvene graĊe i drugu drvnu industriju.

Osim šumama ovo podruĉje bogato je kamenom, glinom te nezagaĊenom pitkom vodom.

Slika3. Ušće rijeke Gline u Kupu

1.4. Okoliš

Zaštita okoliša

U ovom dijelu poslova Grad Glina u proteklom razdoblju nije imao gotovo nikakvih aktivnosti.

Ova konstatacija jednako se odnosi na zaštitu zraka, zaštitu tla i buku. U narednom razdoblju Grad planira pokrenuti odreĊene aktivnosti u smislu izvršenja svojih zakonskih obveza u vezi sa zaštitom okoliša.

Zaštita prirode i graditeljske baštine

U PPUG obraĊena je tema zaštite prirodne i graditeljske baštine na teritoriju Grada Gline, pri tome koristeći odreĊene informacije i podatke pribavljene od nadleţnih

institucija za zaštitu, kao i podaci koji su obraĊeni u elaboratima konzervatorske dokumentacije koji su izraĊeni 1985. godine za potrebe prostorno planske

dokumentacije. U razdoblju od 2002. do 2008. godine, na ostvarenju zaštite prirodne i graditeljske baštine nije bilo konkretnih aktivnosti.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 15

Postupanje s otpadom Grad Glina za odlaganje komunalnog otpada koristi lokaciju koja se nalazi uz korito

rijeke Maje na rubu gradskog središta GlIne. Ova lokacija je nastala prije 30 godina na mjestu depresije nastale eksploatacijom gline za tadašnju tvornicu opeke u Glini. Nema podataka da ovo odlagalište ima graĊevinsku dozvolu.

PPUG utvrĊeno je da će se ovo odlagalište komunalnog otpada koristiti odreĊeno vrijeme, paralelno sa procesom sanacije i zatvaranja ovog odlagališta i pronalaţenja

novog rješenja za odlaganje komunalnog otpada. Od 2006. godine do danas Grad Glina, uz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost, realizira projekt sanacije odlagališta. Do danas je

pribavljena projektna dokumentacija i u postupku je pribavljanje potvrde glavnog projekta, nakon ĉega bi se pristupilo sanaciji odlagališta. Naredne aktivnosti u pogledu zbrinjavanja komunalnog i graĊevinskog otpada, Grad

još nije utvrdio, ali će se te aktivnosti definirati i planirati u skladu sa Planom gospodarenja otpadom SMŢ.

1.5. Prostorno planiranje

U vremenskom razdoblju od 2002. do 2008. godine 3 puta je mijenjana zakonska

regulativa kojim se ureĊuje podruĉje prostornog ureĊenja. MeĊutim, izmjenama zakonskih propisa iz ove oblasti ( 2003., 2005, 2007. godine ) nisu znaĉajnije promijenjene zakonske odredbe kojima su ureĊena pitanja pokretanja, postupka

izrade dokumenata prostornog ureĊenja, njihovog sadrţaja, kao i naĉina razmatranja i donošenja.

Grad Glina je 2000. godine donio Prostorni plan ureĊenja Grada Gline, dalje PPUG (Odluka o donošenju PPUG objavljena u Sl. gl. SMŢ, br. 5 /00, od 22 lipnja 2000

godine). Grad Glina je 2003. godine donio Urbanistiĉki plan ureĊenja grada Gline, dalje UPU

Odluka o donošenju UPU objavljena u Sl. gl. SMŢ.,br. 9/03, od 10. travnja 2003. godine). Ovim dokumentima prostornog ureĊenja pokriven je ukupan teritorij Grada Gline.

Ĉlankom 154. Odluke o donošenju UPU ureĊeno je da se svi ranije usvojeni dokumenti prostornog ureĊenja niţe razine (rijeĉ je o ukupno 5 provedbenih

urbanistiĉkih planova, koji su uraĊeni izmeĊu 1980. i 1985. godine, a ĉiji obuhvat pokriva pojedine dijelove naselja Glina ) moraju uskladiti sa UPU. Kako ovi dokumenti nisu usklaĊeni sa UPU. Oni se ne primjenjuju i nisu na snazi. Dakle, UPU

se izravno primjenjuje na prostoru naselja Gline, a PPUG se izravno primjenjuje na ostalom prostoru Grada Gline.Odlukama o donošenju PPUG i UPU, nisu utvrĊene

obveze donošenja detaljnih planova ureĊenja za odreĊena urbana podruĉja. Istina, ĉlankom 150. Odluke o donošenju UPU preporuĉena je izrada jednog broja detaljnih planova ureĊenja, dalje : DUP, ali ovi planovi nisu izraĊeni.

Studije i struĉne podloge izraĊene za podruĉje Grada Gline u razdoblju 2002. -2008. U navedenom razdoblju izraĊen je odreĊeni broj studija i struĉnih podloga koje se u

cijelosti ili jednim dijelom odnose na podruĉje Grada Gline. Na razini ţupanije za potrebe izrade Prostornog plana Sisaĉko–moslavaĉke ţupanije

ili za druge potrebe izraĊen je odreĊeni broj studija, elaborata i struĉnih podloga koje se jednim dijelom odnose i na prostor Grada Gline. To su :

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 16

Plan gospodarenja otpadom, Plan intervencija u zaštiti okoliša, Dokumentacija za plinofikaciju podruĉja, Petrinje, Gline, Topuskog,

Studija valorizacije SMŢ sa stanovište zaštite prirode, Studija zaštite voda,

Ostale studije i struĉne podloge Na razini Grada Gline izraĊeni su slijedeći dokumenti i struĉne podloge :

UPU grada Gline, (Odluka o donošenju UPU objavljena u Sl. gl. SMŢ.,br. 9/03, od 10. travnja 2003. godine).

Strateški plan gospodarskog razvoja Grada Gline (usvojen na Gradskom poglavarstvu 28. oţujka 2006.)

Regionalni razvojni projekt općina Topusko, Pokupsko, Lasinja, Kravarsko,

Orle i Grada Gline, u okviru ĉega je izraĊen (PUR) Program ukupnog razvoja Grada Gline, 2005. godine

Studija toplifikacije Gline na drvnu bio masu, 2007. godine Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem Idejno rješenje sa hidrauliĉkim matematiĉkim modelom vodoopskrbnog

sustava Gline, Vodoprojekt d.o.o. Sisak, 2006. godine. Studija utjecaja na okoliš eksploatacije tehniĉko graĊevinskog kamena u

eksploatacijskom polju „Slatina“, 2008. godine, PPUG i UPU u izvještajnom razdoblju i provoĊeni su razliĉito po pojedinim

segmentima. Razlozi za ovakvu ocjeni su dvojaki, dijelom zbog nedovoljnih ulaganja u odreĊene projekt a dijelom zbog pogrešnih pretpostavki u planiranju. Znaĉajnije

investicijske aktivnosti na prostoru Gline bile su vezane za obnovu u ratu oštećenih ili uništenih objekata, a manje za realizaciju novih projekata. Zapaţa se da odreĊeni dijelovi dokumenata prostornog ureĊenja (PPUG i UPU) nisu

provoĊeni uglavnom zbog nedostatka financijskih sredstava i veoma ograniĉenih struĉnih i tehniĉkih kapaciteta. Tu u prvom redu istiĉemo :

- Gospodarske aktivnosti, - Zaštitu i ureĊenje prostora (prirodna baština, graditeljska baština)

- Dijelovi infrastrukturnih sustava, - Postupanje s otpadom, - Sprjeĉavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš, (buka, zaštita zraka, zaštita vode i

tla)

Istovremeno odreĊeni dijelovi dokumenata prostornog ureĊenja nisu provoĊeni zbog izmijenjenih okolnosti u prethodnom razdoblju. To se posebno odnosi na : - Prostore namijenjene posebnoj namjeni (vjeţbališta u Glinskom Novom Selu,

Selkovcu, Glini, kao i površine komunalne namjene u Marin Brodu), - Komunalni otpad

Nuţno je pokrenuti postupak izmjena i dopuna PPUG zbog niza izmijenjenih okolnosti i novih spoznaja koje su uoĉene praćenjem provedbe PPUG i UPI u proteklom

razdoblju : - Promjene zakonskih propisa kojima je ureĊeno podruĉje prostornog ureĊenja,

- Promjene zakonskih propisa iz oblasti zaštite prirode, zaštite okoliša, zbrinjavanja komunalnog otpada i td.

- Izmjene i dopune Prostornog plana SMŢ,

- Potrebe i obveze da se PPUG, a iza toga i UPU izrade u digitalnom obliku, kako bi se ti planovi mogli ukljuĉiti u budući informacijski sustav prostornog ureĊenja,

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 17

- Razmatranje i unošenje u plan jednog broja inicijativa pokrenuti od gospodarskih subjekata (Gavrilović-Brezovo polje, etno selo u Majskim Poljanama i sliĉno )

- UtvrĊivanjem i eventualnim proširenjem površina za poduzetniĉke i poslovne

zone, - Preciziranjem obveze izrade UPU.

- Propisivanje detaljnijih uvjeta i mjerila, kojima je odreĊena namjena površina i prostorni razmještaj stoĉarske farme, i t.d.)

- Preispitivanje namjena, promjena namjena (izbacivanje površina posebne

namjene i drugo)

Elaborati i struĉne podloge koje je potrebno pribaviti za potrebe izmjena i dopuna PPUG : - Konzervatorske podloge,

- Studija (Idejno rješenje, elaborat) prolaska dijelova drţavnih cesta D6, D31 i D37 kroz gradsko središte Glinu i njihovo povezivanje sa brzom cestom Sisak- Slunj

- Izrada elaborata sa prijedlogom Odluke o zonama sanitarne zaštite vodocrpilišta „Prezdan“ za vodoopskrbni sustav Glina i elaborata sa prijedlogom Odluke o zonama sanitarne zaštite lokalnog vodoopskrbnog sustava Balinac.

1.6. Urbana mreţa i administracija Grad Glina je jedinica lokalne samouprave. Na podruĉju Grada Gline trenutno ţivi

oko 12.000 stanovnika (po popisu iz 2001. godine 9.868 stanovnika) smještenih u 69 naselja, od kojih 68 seoskih i gradsko središte Glina.

Rbr. Naselje Stanovništvo Kućanstva

- privatno Stanovništvo Stanovništvo

razdoblje 2001. 2001. 1991. 1981.

1. Balinac 78 40 208 259

2. Baturi 6 5 25 34

3. Bijele Vode 61 36 371 453

4. Bišćanovo 27 9 55 112

5. Bojna 32 21 226 340

6. Borovita 38 18 97 149

7. Brestik 102 45 421 454

8. Brezovo Polje 35 16 296 345

9. Brnjeuška 20 11 213 278

10. Brubno 18 11 175 245

11. Buzeta 60 35 390 472

12. Dabrina 84 47 253 302

13. Desni Degoj 132 43 224 262

14. Dolnjaki 161 55 229 248

15. Donja Buĉica 114 45 174 226

16. Donja Trstenica 3 3 26 48

17. Donje Jame 64 21 133 169

18. Donje Selište 178 72 264 260

19. Donje Taborište 59 22 120 148

20. Donji Klasnić 108 53 410 486

21. Donji Selkovac 51 22 109 167

22. Donji Viduševac 205 71 329 336

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 18

23. Dragotina 182 78 501 498

24. Drenovac Banski 75 46 452 580

25. Dvorišće 126 42 185 203

26. Glina 3116 1244 6.933 5.780

27. Gornja Buĉica 228 89 395 469

28. Gornje Jame 9 5 44 82

29. Gornje Selište 70 35 199 203

30. Gornje Taborište 120 52 303 365

31. Gornji Klasnić 75 42 294 418

32. Gornji Selkovac 41 16 78 143

33. Gornji Viduševac 504 168 646 600

34. Graĉanica Šišineĉka 55 23 146 195

35. HaĊer 71 25 134 152

36. Hajtić 45 18 163 181

37. Ilovaĉak 176 66 350 393

38. Joševica 77 29 133 188

39. Kihalac 62 21 75 76

40. Kozaperovica 72 36 156 169

41. Maja 197 70 274 299

42. Majske Poljane 325 124 602 658

43. Majski Trtnik 56 27 166 192

44. Mala Solina 172 69 357 479

45. Mali Gradac 166 68 391 443

46. Mali Obljaj 40 25 221 351

47. Marinbrod 131 48 171 171

48. Martinović 94 49 290 352

49. Momĉilović Kosa 43 24 76 156

50. Novo Selo Glinsko 132 57 239 269

51. Prekopa 161 44 187 201

52. Prijeka 102 42 163 164

53. Ravno Rašće 163 73 314 385

54. Roviška 70 27 259 257

55. Skela 82 31 109 151

56. Slatina Pokupska 130 50 254 295

57. Stankovac 50 20 99 134

58. Svraĉica 89 37 137 173

59. Šaševa 47 16 127 139

60. Šatornja 272 104 434 534

61. Šibine 39 19 177 233

62. Trnovac Glinski 46 22 163 225

63. Trtnik Glinski 21 12 103 114

64. Turĉenica 14 3 30 51

65. Velika Solina 169 59 275 332

66. Veliki Gradac 123 64 708 760

67. Veliki Obljaj 45 25 399 532

68. Vlahović 106 46 288 358

69. Zaloj 43 21 92 137

UKUPNO : 9.868 4.012 23.040 25.079

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 19

Organizacijska struktura :

Ured gradonaĉelnika

Nadleţnosti ureda gradonaĉelnika:

Protokol

Komunikacija s humanitarnim organizacijama Priprema sastanaka

Nadopuna rada ostalih sluţbi Informatizacija gradske uprave Primanje graĊana (srijedom od 9.00 do 11.00)

Sluţba tajništva

Nadleţnosti sluţbe tajništva:

Priprema materijala za sjednice Poglavarstva i Vijeća Kadrovski poslovi VoĊenje urudţbenog zapisnika za upravne odjele i struĉne sluţbe

Prijem i otprema pošte

Odjel za financije Nadleţnosti odjela za financije:

Financijsko-raĉunovodstveni poslovi Izrada nacrta prijedloga proraĉuna u suradnji s drugim odjelima

Praćenje propisa iz domene proraĉuna i proraĉunskog trošenja sredstava Savjetodavna sluţba prema izvršnom i predstavniĉkom tijelu VoĊenje propisanih glavnih i pomoćnih knjiga

Postupanje po rješenjima drugih odjela, koje se odnosi na naplatu stanarina, komunalija ....

Gradonačelnik Dogradonačelnik

Voditelj ureda

Ured gradonaĉelnika

Voditelj odjela Proračun

Blagajna Administracija

Odjel financija

Tajnik Administracija

Pisarnica

Tajništvo

Poljoprivreda Obnova, komunalni redar

Pročelnik Stambeni poslovi

Urbanizam i graditeljstvo Malo poduzetništvo

Upravni odjel za gospodarstvo, planiranje, razvoj i obnovu

Pročelnik Stručne sluţbe

Administracija

Upravni odjel za društvene djelatnosti

GRADSKO POGLAVARSTVO

GRADSKO VIJEĆE

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 20

Upravni odjel za gospodarstvo, planiranje, razvoj i obnovu Sastoji se od 6 struĉnih sluţbi:

Gospodarska djelatnost Urbanizam i graditeljstvo

Poljoprivreda i šumarstvo· Komunalna djelatnost Stambena djelatnost

Obnova

Nadleţnosti sluţbe za gospodarsku djelatnost: Iznajmljivanje poslovnih prostora i javnih površina Informiranje graĊana o mogućnostima ostvarivanja kredita za razvoj

Praćenje malog i srednjeg poduzetništva (informiranje, edukacija, ispomoć) Rješavanje pojedinaĉnih zahtjeva graĊana i pravnih osoba

Nadleţnosti struĉne sluţbe za urbanizam i graditeljstvo:

Prostorni plan grada Gline

Urbanistiĉki plan grada Gline Pripremanje planova razvoja, prostornog razvoja, razvoja i odrţavanja

stambenih jedinica Priprema troškovnika, investicijskih elaborata i ostale dokumentacije za

investiranje i investicijsko odrţavanje infrastrukturnih objekata

Kontaktiranje i koordiniranje javnih poduzeća RH, "Komunalca Glina", povjerenika naselja

Nadleţnosti struĉne sluţbe za poljoprivredu i šumarstvo:

Izrada srednjeroĉnih i godišnjih programa

Realizacija kredita Potvrde da su objekti i poljoprivredna proizvodnja na podruĉju od posebne

drţavne skrbi Ukljuĉivanje u istraţivaĉke projekte vezane za poljoprivredu i stoĉarstvo

Prijava štete od elementranih nepogoda Izdavanje potvrde o zonama grada u kojima se graĊani mogu koristiti

vlastitom proizvodnjom peradi, stoke i poljoprivredom

Informiranje graĊana o: ... ostvarenjima poticaja

... donacijama

... povlasticama na teritoriju od posebne drţavne skrbi

... dodjeli poljoprivrednih kredita kod banaka

... novostima proizašlim iz upisnika i zakona o poljoprivredi

... mogućnostima koje im pruţaju druge institucije

Nadleţnosti sluţbe za komunalne djelatnosti:

Plan odrţavanja ĉistoće javnih površina

Odrţavanje nerazvrstanih cesta Odvodnja atmosferskih voda

Javna rasvjeta Odrţavanje gradskog groblja Izdavanje rješenja o komunalnoj naknadi, naplata komunalne naknade

Rješavanje pojedinaĉnih zahtjeva graĊana i pravnih osoba Kontrola provedbe odluka Gradskog vijeća i Poglavarstva (komunalno

redarstvo)

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 21

Nadleţnosti sluţbe za stambenu djelatnost: Stambena problematika i odrţavanje stanova Ispomoć Ministarstvu obnove - Uprava za prognane, u rješavanju

pojedinaĉnih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje

Nadleţnosti struĉne sluţbe za obnovu: Prikupljanje podataka s podruĉja opustošenih ratom Informiranje graĊana o pravu gradnje, dogrodnje i obnove objekata

Rješavanje pojedinaĉnih zahtjeva graĊana i pravnih osoba

Upravni odjel za društvene djelatnosti Nadleţnosti odjela za društvene djelatnosti:

Odgoj i obrazovanje ... skrb o djeci predškolske dobi, školskim sportskim klubovima i

natjecanjima iz pojedinih nastavnih predmeta Kulturne i društvene potrebe graĊana

... praćenje rada i djelatnosti Knjiţnice i ĉitaonice Glina, kulturna,

društveno-politiĉka dogaĊanja i javne manifestacije, rad i djelovanje graĊanskih udruga

... skrb o zaštićenim spomenicima kulture i prirodne baštine, te kontakt s vjerskim zajednicama

Socijalna skrb

... podmirivanje troškova stanovanja najugroţenijim domaćinstvima, pomoć obiteljima za roĊenje ĉetvrtog i svakog narednog djeteta,

zbrinjavanje umrlih bez srodnika Sport i rekreacija

... podrţavanje rada sportskih klubova i društava, rada udruga s

invalidnim osobama koje se bave sportom, odrţavanje i obnavljanje sportske infrastrukture

Rad s povjerenicima naselja (mjesna samouprava) . .. koordinacija rada povjerenika - predstavnika naselja

Javni red i sigurnost ... podupiranje i praćenje rada Dobrovoljnih vatrogasnih društava, evidencija vatrogasne intervencije i briga o redovitosti plaćanja

Opće javne usluge ... Briga o prigodniĉarskim i sveĉarskim javnim manifestacijama,

osiguranje raspoloţivih prostornih uvjeta za javne nastupe politiĉkih inicijativa i stranaka, te nacionalnih manjina

Slika 4. Grad Glina

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 22

2. GOSPODARSTVO

2.1. Poslovno okruţenje Većina gospodarskih subjekata koji su egzistirali na podruĉju Grada Gline do

Domovinskog rata u ratu su pretrpjeli izuzetno velike štete. Dijelom zbog ove ĉinjenice, a dijelom zbog restrukturiranja ovih gospodarskih subjekata poslije rata,

kod većine gospodarskih subjekata su nastale velike promjene. Jedan broj gospodarskih subjekata nije obnovio svoju djelatnost, neke su likvidirane, a neke u postupku steĉaja.

Gospodarski razvoj vidimo kroz iskorištavanje postojećih prirodnih, ljudskih i drugih

resursa. Glavne nosioce gospodarskog razvoja vidimo u većim gospodarskim subjektima, ali pri tome ne smijemo zanemariti ni znaĉenje obrtnika, malih poduzetnika, a napose poljoprivrednika, jer poljoprivreda ima posebno znaĉenje u

razvoju ovoga kraja.

Grad Glina je 2006. godine formirala Poduzetniĉku zonu na lokaciji bivšeg pogona ţeljezare Sisak, koristeći i adaptirajući postojeće objekte bivšeg pogona ţeljezare. Površina zone je 5,90 ha. U zoni je utvrĊen prostor za ukupno 6 budućih

gospodarskih subjekata. Do sada su 3 gospodarska subjekta pokrenula svoje poslovne aktivnosti u ovoj zoni.

Slika 5. - 8. Objekti u poslovnoj zoni Ţeljezara

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 23

Pored ove zone, u dijelu naselja Gline uz drţavnu cestu D37 – Jukinac, UPU je planirana komunalna zona u kojoj je trenutno smješten Komunalac Glina d.o.o. Obje zone će trebati povećavati.

Iskorištavanje mineralnih sirovina na podruĉju Grada Gline u razdoblju od

Domovinskog rata do danas je znatno je zastupljeno. Kada govorimo o mineralnim sirovinama onda mislimo na eksploataciju tehniĉkog graĊevnog kamena. U ovom trenutku vrši se eksploatacija na tri eksploatacijska polja i to : „Slatina“ u Brubnu,

Buzeta i Bojna, a pokrenute su aktivnosti (istraţni radovi) na još jednom eksploatacijskom polju u Bojni neposredno uz postojeće polje (Klupice). Prva tri polja

planirana su PPUG, a eksploatacijsko polje Klupice nuţno je unijeti u plan, u okviru izmjena i dopuna PPUG.

Vrlo znaĉajani kapaciteti gospodarstva na podruĉju ove jedinice lokalne samouprave nalaze se u sustavima javnih i drţavnih tvrtki (HEP, Hrvatske ceste, Kazneni zavod,

HZMO, HZZO, sudstvo, školstvo i dr.).

Slika 9. Koller d.o.o. Slika 10. Vivera d.o.o.

2.2. Gospodarski subjekti

Trgovaĉka društva, zadruge, ustanove Pri Trgovaĉkom sudu u Sisku registrirano je 67 pravnih osoba sa sjedištem u Glini, od

toga 10 zadruga, te 3 ustanove, a ostalih 54 su trgovaĉka društva. Za usporedbu 2006. godine je bilo 48 pravnih osoba sa sjedištem u Glini, od toga 6

zadruga, te 6 ustanova, a ostalih 34 su trgovaĉka društva, dakle primjetan je znaĉajan rast od 28 % povećanja broja gospodarskih subjekata.

Trgovaĉka društva, zadruge, ustanove :

1. AUTO-ŠKOLA CRNKOVIĆ D.O.O. S. I A. RADIĆA 5 2. BAN-GUMA D.O.O. KIHALAC 1 3. BUĈICA D.O.O. NOVO SELO GLINSKO 75

4. B.Z. BAN GLINA MAJA, PRIJEKA 47 5. DOM EXCLUSIVE INTERIJERI D.O.O. DVORSKA BB

6. DOM INTERIJERI D.O.O. , DVORSKA BB 7. EKO FARMA ŠIBINE D.O.O. ŠIBINE 54

/HgkWeb/do/osnovniPodaci/view?claId=%09%09%09%09%09%09%09%0924935439%09%09%09%09%09%09%09%09&rfrshparam=1142208891987







GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 24

8. ENIGMA D.O.O. SKELA 64 9. ERGONOMIC GRUPA D.O.O., DVORSKA BB 10.FEROTEHNA D.O.O. JUKINAĈKA 83

11.GASTROPLAST D.O.O. DR. ANTE STARĈEVIĆA 8 12.GORŠETA GRAĐEVINARSTVO D.O.O. SKELA 64

13.G-PROM D.O.O. BRAĆE S. I A. RADIĆA 8 14.GRAFOTON, D.O.O. JUKINAĈKA 79 15.HERCEG-GRAD D.O.O. RAVNO RAŠĆE 11

16.KNJIŢNICA I ĈITAONICA GLINA STJEPANA I ANTUNA RADIĆA 8 17.SCHWARZL ULICA ŢRTAVA DOMOVINSKOG RATA 71

18.KOMUNALAC GLINA D.O.O. JUKINAĈKA 104 19.ATRIJ D.O.O., GLINA, S. I A. RADIĆA 19 20.MATIJEVIĆ-PROMET D.O.O. DOLNJAKI 48

21.OSNOVNA ŠKOLA GLINA DR.ANTE STARĈEVIĆA 1 22.PAUK D.O.O. SKELA 64

23.PPZ GLINA PREKOPA 32 24.PROMET GLINA D.O.O. FRANJE ŢUŢEKA 21 25.RADIO BANOVINA D.O.O., FRANJE ŢUŢEKA 8

26.SATURN D.O.O. ŢRTAVA DOMOVINSKOG RATA 23 27.SKLOP D.O.O. MAJSKA ULICA 15

28.SREDNJA ŠKOLA GLINA, FRANKOPANSKA 30 29.TAPO D.O.O. SISAĈKA 2 30.TONER SERVIS D.O.O. DVORSKA 112

31.VETERINARSKA AMBULANTA GLINA D.O.O. FRANJE ŢUŢEKA 23 32.VIVERA, D.O.O. ULICA KRALJA ZVONIMIRA BB

33.ZADRUGA BANOVINA -95, FRANKOPANSKA 1 34.ZDRUG D.O.O. SKELA 64 35.WEI YE D.O.O. S. I A. RADIĆA 3

36.ŠOŠTARIĆ D.O.O., HRVATSKOG SOKOLA 16 37.AB BETON, ŠLJUNAK I CEMENT D.O.O., ŢRTAVA DOMOVINSKOG RATA 71

38.BENSAN D.O.O. GLINA, DVORSKA 96 39.D.K.S. TRGOVINA D.O.O., VELIKI GRADAC 137

40.DOMA GRADNJA D.O.O., G. VIDUŠEVAC 229 41.DRVNI CENTAR GLINA D.O.O., ŢRTAVA DOMOVINSKOG RATA 71 42.EURO ALPE D.O.O., S. I A. RADIĆA 29

43.FEROSIROVINA D.O.O., SVETI KRIŢ 3 44.GLINA POLIURETANI D.O.O., ŢRTAVA DOMOVINSKOG RATA 74

45.KOR-MIL D.O.O., VELIKA SOLINA 64 46.LENA SPORT D.O.O., DVORIŠĆE 39 47.LIBER DO.RA. D.O.O. SKELA 64

48.MRAMOR BUZETA D.O.O., BUZETA BB 49.PAUK DRVO NB D.O.O., BANSKI DRENOVAC 83

50.OPZ HEFEST, J. RUNJANINA 1 51.PSVZ BRANITELJA “SV. JANTOL”, DVORIŠĆE 8 52.PTZ BRANITELJA MARINBROD, MARINBROD 41

53.PZ DRAGOTINA, DRAGOTINA 35 54.PZ GLINSKA BANOVINA, MAJA 42

55.PZB – NAPREDAK , VUKOVARSKA 13 56.SULCUS D.O.O. MAJSKE POLJANE 110 57.TELAKU D.O.O., HRVATSKA ULICA 8

58.VIS D.O.O., BALINAC 22 59.FARBO INTERIJERI D.O.O, ŢRTAVA DOMOVINSKOG RATA 21

60.GRAĐEVINSKO USLUŢNA ZANATSKA ZADRUGA “BETON”, G.VIDUŠEVAC 229





















/HgkWeb/do/osnovniPodaci/view?claId=30213082&rfrshparam=1142209085918



GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 25

61.KVAZAR BEDEKOVIĆ D.O.O., BRESTIK 12 62.PAWOOD D.O.O., ŢRTAVA DOMOVINSKOG RATA 77 63.TAĈKOVIĆ D.O.O., RADNIĈKA 4

64.IMAGINES D.O.O., S. I A. RADIĆA 20 65.SAVARKA D.O.O., FRANKOPANSKA 9

66.ARBEN D.O.O., ŢRTAVA DOMOVINSKOG RATA 74 67.ŠAŠ DRVO D.O.O., ŠAŠ 15

Slika 11. Sud Slika 12. Šumarija

Osim toga na podruĉju Grada Gline djeluju i 52 trgovaĉka društva, ustanova i obrta koja imaju ispostave ili izdvojene pogone u Glini:

1. HRVATSKE ŠUME, ŠUMARIJA GLINA, HRVATSKA ULICA 32 2. HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA, ELEKTRA GLINA, FRANKOPANSKA 18

3. HRVATSKE CESTE, NADCESTARIJA GLINA, G. VIDUŠEVAC BB 4. KAZNIONICA GLINA, VINOGRADSKA 2 5. HT dd TKC SISAK, ATC GLINA, TRG BANA JOSIPA JELAĈIĆA 23

6. CENTAR ZA VOZILA-STP GLINA, VINOGRADSKA 2 7. AGRONOMSKI FAKULTET, GLINA BUZETA BB

8. SLAVIJATRANS PETRINJA, KOLODVOR GLINA, TRG BANA JOSIPA JELAĈIĆA 1 9. DIONA D.O.O. , S. I A. RADIĆA BB 10.LJEKARNA BARIĈEVIĆ, TRG DR. FRANJE TUĐMANA 11

11.CROBENZ DD, GORNJI VIDUŠEVAC 238 12.INA, BENZINSKA POSTAJA GLINA, PETRINJSKA BB

13.SE-KRA GLINA, VUKOVARSKA 5 14.DANI D.O.O. GLINA, S. I A. RADIĆA 7 15.PROMES CVANCIGER, GLINA, TRG DR. F. TUĐMANA BB

16.ZLATARNA “DEA” GLINA, S. I A. RADIĆA 13 17.DUHAN DD S. I A. RADIĆA 13

18.FRIZERSKI SALON “MAŠA” GLINA, TRG DR. F. TUĐMANA 20 19.BOROVO DD, GLINA, S. I A. RADIĆA 5 20.TIHOPRODUKT SISAK, PRODAVAONICA GLINA, JUKINAĈKA 5

21.“CARPET N” VL, NEVENKA BALENT, GLINA, KNEZA BRANIMIRA 2 22.IDIS D.O.O. GLINA, KNEZA BRANIMIRA 7

23.POLJOPSKRBA TRGOVINA, GLINA, ŢRTAVA DOMOVINSKOG RATA 24 24.MKL-ZGB D.O.O. GLINA, ŢRTAVA DOMOVINSKOG RATA 1

25.AUTOŠKOLA “ĈOSIĆ” GLINA, DR. FRANJE TUĐMANA 22

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 26

26.CAFFE BAR “SPEED” GLINA, HRVATSKA ULICA 22 27.AURELIA D.O.O. GLINA, S.I A. RADIĆA BB 28.AGROPROMET SISAK, GLINA, PREKOPA 129

29.T.O. “SANJA!, VLASNIK ISLAMI DAUT, TRG DR. F. TUĐMANA 10 30.“CHIVAS” VL. MIRJANA ABRAMOVIĆ, GLINA, FRANKOPANSKA 8

31.EUROHERC OSIGURANJE GLINA, VUKOVARSKA 31 32.JADRANSKO OSIGURANJE, GLINA, VUKOVARSKA 31 33.CROATIA OSIGURANJE, GLINA, S. I A. RADIĆA 20

34.HRVATSKA LUTRIJA, GLINA, TRG DR. F. TUĐMANA 8 35.KLADIONICA ŢDERIĆ, GLINA, S. I A. RADIĆA 21

36.OPĆINSKI SUD U GLINI, TRG BANA J. JELAĈIĆA 5 37.PREKRŠAJNI SUD, GLINA, TRG BANA J. JELAĈIĆA 5 38.OTP BANKA, GLINA, S. I A. RADIĆA BB

39.PRIVREDNA BANKA DD, GLINA, S. I A. RADIĆA 14 40.POREZNA UPRAVA, GLINA, TRG DR. F. TUĐMANA 3

41.FINA, GLINA, S. I A. RADIĆA 18 42.HZZMO, GLINA, TRG. DR. FRANJE TUĐMANA 8 43.HZZ, GLINA, FRANJE ŢUŢEKA BB

44.HZZO, GLINA, VUKOVARSKA 41 45.JAVNI BILJEŢNIK MARINA BUKOVAC,GLINA, S. I A. RADIĆA 12

46.ODVJETNIĈKI URED SINIŠA RAKAS GLINA, S. I A. RADIĆA 22 47.DOM ZDRAVLJA, GLINA, VUKOVARKSA 41 48.LIJEĈNIĈKA ORDINACIJA DR. PODRUG, GLINA, VUKOVARKSA 41

49.LIJEĈNIĈKA ODRINACIJA DR. S. VLAŠIĆA, GLINA, VUKOVARSKA 41 50.STOMATOLOŠKA ORDINACIJA DR. MUŢIĆ, GLINA KNEZA BRANIMIRA

51.STOMATOLOŠKA ORDINACIJA DR. ABACHIR ALZIN, GLINA, VUKOVARSKA 41 52.STOMATOLOŠKA ORDINACIJA DR. MELITE LONĈARIĆ BIŠKUP, GLINA

VUKOVARSKA 41

Slika 13. PBZ Slika 14. FINA

Obrtništvo Na podruĉjima od posebne drţavne skrbi, pa tako i u gradu Glini problemi u

poslovanju obrtnika, te malih i srednjih poduzetnika jaĉe su izraţeni nego u ostalim dijelovima Hrvatske. Na podruĉju Grada Gline danas aktivno djeluje 87 obrtnika koji

obavljaju brojne obrtniĉke djelatnosti. Zbog nedostatka posla mnogi su od njih prisiljeni “svaštariti” pa imaju registrirane dvije ili više djelatnosti.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 27

Lako je uoĉljivo da je najviše trgovaca uz napomenu da mnogi obrtnici kojima je primarna druga djelatnost imaju registriranu i trgovinu. Ovdje se radi o malim trgovinama na malo. Oni imaju najviše problema zbog slabe kupovne moći graĊana.

Usluţne djelatnosti pokrivaju brojne potrebe graĊana. U tim djelatnostima mali su

prihodi i oni jedva podmiruju poreze, doprinose i druge brojne namete. Na podruĉju Grada Gline na dan 01.veljaĉe 2009. godine evidentirano je 87 obrta.

Za usporedbu 2006. godine je bilo 92 obrta, dakle primjetno je smanjenje za 5 %.

Obrti : 1. TRGOVAĈKO-UGOSTITELJSKA RADNJA "PREKOPĈANKA",

MILAN LIPAK, JUKINAĈKA 3 2. "OBUĆAR" , PETAR ŠUBARIĆ, HRVATSKA ULICA BR. 3

3. USLUŢNI OBRT, OPTIKA "ANA" , ANKICA HUBELIĆ, TRG DR. FRANJE TUĐMANA 2 4. S.T.P. "GLINA", USLUŢNI OBRT, TOMISLAV RAKOVAC, VINOGRADSKA 2

5. ŠUMARSKO-TRGOVAĈKI OBRT, "DOMIĆ", FABIJAN DOMIĆ, NIKOLE TESLE 2 6. FRIZERSKI SALON "LUKAĈ", TRG HRVATSKIH BRANITELJA 11

7. KNJIGOVODSTVENI SERVIS "ŠOŠTARIĆ", BOŢICA ŠOŠTARIĆ, HRVATSKOG SOKOLA 16, 8. UGOSTITELJSKI OBRT - BISTRO "H2O", MIRAN MAREKOVIĆ, TOPLIĈKA 22

9. "L&M - GLINA", ANKA GAŠLJEVIĆ, HRVATSKIH BRANITELJA 18 10. "GRADITELJ-BIM", GRAĐEVINSKI OBRT, BORISLAV BOŢURIĆ, G.BUĈICA 61

11. TRGOVAĈKO-USLUŢNI OBRT "ŠKRINJAR-PROMET", ZLATKO ŠKRINJAR, DOMOBRANSKA 17 12. STAKLARSKI OBRT "STAKLAR", KARATUROVIĆ JOSO, TRG FRANJE TUĐMANA 1

13. TRGOVINA MJEŠOVITOM ROBOM "BAKŠIĆ", ŢELJKO BAKŠIĆ, ŢRTAVA DOMOVINSKOG RATA 19

14. UGOSTITELJSKI OBRT "MERCI", TIHOMIR ĆURUVIJA, HRVATSKA ULICA 2 15. "DIMNJAĈAR", USLUŢNI OBRT, MATO KIRIN, GORNJI VIDUŠEVAC 135

16. "NOVOSEL PRIJEVOZ", AUTOPRIJEVOZNIĈKI OBRT, ŢELJKO NOVOSEL, NOVO SELO GLINSKO 30 17. "AUTOPRIJEVOZNIK", IVAN KLOBUĈAR, ŠATORNJA 110/A

18. PROIZVODNO USLUŢNO TRGOVAĈKI OBRT "KI-MA POPS", ANKICA PERHOĆ, ŢRTAVA DOMOVINSKOG RATA 61

19. PROIZVODNO USLUŢNI OBRT "ART-DECOR", SREĆKO OSTOJIĆ, KRALJA TOMISLAVA 41 20. HOTEL CASSINA, TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, MIROSLAVA MAREKOVIĆ,

S. I A. RADIĆA 29 21. "AUTOPRIJEVOZ PIŠKOR", AUTOPRIJEVOZNIĈKI OBRT, STJEPAN PIŠKOR,

GRAĈANICA 92 22. TRGOVAĈKI OBRT "GOLIK", MATO GOLIK, GORNJI VIDUŠEVAC 61 23. KLESARSTVO "ŠKRINJARIĆ", STJEPAN ŠKRINJARIĆ, NOVO SELO GLINSKO 93

24. TRGOVAĈKO PROIZVODNI OBRT "ŢINIĆ", STJEPAN ŢINIĆ, KRALJA TOMISLAVA 77

25. "BABIĆ" TRANSPORT, TRGOVINA I UGOSTITELJSTVO, VLADO BABIĆ, JUKINAĈKA 120 26. CVJEĆARNICA "TIHI", S. I A. RADIĆA 11, VLASNIK ZLATKO ŢUGAJ

27. "GLINA-FOTO", DAMIR BRKIĆ, ŢRTAVA DOMOVINSKOG RATA 6 28. TRGOVINA MJEŠOVITE ROBE "MINI MARKET", BARICA JURĈIĆ,

HRVATSKA ULICA 1

pregledi.php?idt=15&ido=2




























GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 28

29. POSTOLARSKA RADNJA, VLASNIK IVAN ŢIVKOVIĆ HRVATSKA 6 30. PROIZVODNI, GRAĐEVINSKI I TRGOVAĈKI OBRT "SUŠILOVIĆ", ANTO SUŠILOVIĆ, HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE 7

36. PROIZVODNO TRGOVAĈKI OBRT "GOGA", GORDANA BOGOVIĆ, VIDUŠEVAĈKA 37. "AUTO ZIBAR", PETRINJSKA 5

31. "ŠANTEK", IVAN ŠANTEK, D. VIDUŠEVAC 61, GLINA 32. “HOME TECH”,VLASNIK ROBERT ŠKRLJAC, POLJSKI PUT BR. 2 33. UGOSTITELJSKI OBRT "PLAVI 9", ŠEŠERIN JELENA, ZAGREBAĈKA 4

34. TRGOVAĈKI OBRT "ZOV" , ZORKA VUĈIĈEVIĆ, KRALJA ZVONIMIRA 4 35. “DIVOVIĆ" CO, SJEĈA ŠUMA, DRAGOTINA, ZELENA ULICA

36. "AUTOPRIJEVOZNIK" ZVONKO FILIPOVIĆ, GORNJE TABORIŠTE 121 37. PROIZVODNJA, TRGOVINA I USLUGE "KRUHOVIĆ", ŢELJKO KRUHOVIĆ, GORNJI VIDUŠEVAC 183

38. SAMOSTALNA TRGOVAĈKA RADNJA "GREGI", JUKINAĈKA 60 39. TRGOVAĈKO-OBRTNIĈKA RADNJA "MAREKOVIĆ" DAVOR MAREKOVIĆ,

S. I A. RADIĆA 2 40. KNJIGOVEŢNICA "FENIKS", JUKINAĈKA 79 41. "AUTOPRIJEVOZ MATAN", VLASNIK ŢUGAJ MARIJAN ŠATORNJA 139

42. UGOSTITELJSKI OBRT - PIZZERIA I CAFFE BAR "EUROPA", KADRI KADRIJA, S. I A. RADIĆA 25

43. PROIZVOĐAĈKO TRGOVAĈKI OBRT "JABUKA", ZLATKO KROVINOVIĆ, GRAĈANICA 38 44. "MG PROJEKT", USLUŢNI OBRT, MIRKO GAŠLJEVIĆ,GORNJI VIDUŠEVAC 152

45. AUTOPRAONA I VULKANIZER "RADIĆ", GOJKO RADIĆ, MAĈEKOVA 2 46. PRIJEVOZ I USLUGE "KIHALIĆ", IVICA KIHALIĆ, KIHALAC 14

47. ŠUMARSTVO I SJEĈA DRVA "ABRAMOVIĆ", MARINKO ABRAMOVIĆ, LOVAĈKA ULICA 3 48. TRGOVAĈKI, USLUŢNI I PRIJEVOZNIĈKI OBRT "EKO - PUT", ĐURĐICA

KRAJAĈIĆ, KONAVLJANSKA 15 49. "PEZI PRIJEVOZ", AUTOPRIJEVOZNIĈKI OBRT, ŢELJKO PETROVIĆ, MAJA 69

50. "4 M" TRGOVAĈKI I USLUŢNI OBRT, ŠKRINJAR MIRA, DVORSKA 65 51. TRGOVAĈKO-PRIJEVOZNIĈKI OBRT "FENIX", ILIJA MRĐENOVIĆ, DVORSKA 93

52. TRGOVAĈKI I PROIZVODNI OBRT "MERCI", BRANKICA CERJAK, GORNJA BUĈICA 10 A 53. PRIJEVOZNIĈKI OBRT "ŠOLA-PROMET", ANTE ŠOLAJA, VLAHOVIĆ 111

54. USLUŢNI I TRGOVAĈKI OBRT “ELGRA” ZORAN KLOBUĈAR, ŢRTAVA DOMOVINSKOG RATA 23

55. PROIZVODNI, USLUŢNI I UGOSTITELJSKI OBRT "EKOGRAF", ŢELJKO PALAMAR, ANTE STARĈEVIĆA 8 56. PROIZVODNO-USLUŢNI, TRGOVAĈKI I UGOSTITELJSKI OBRT "MARIJANA",

KATICA NIŠEVIĆ, KRALJA TOMISLAVA 12 57. PRIJEVOZNIĈKI OBRT "TARA" SINIŠA BAŢDAR, 6. KOLOVOZA 1995., BR. 3

58.TRGOVAĈKO OBRTNIĈKA RADNJA - CVJEĆARNA "ORHIDEJA", NEVENKA MARTINOVIĆ, KRALJA TOMISLAVA 17 59. UGOSTITELJSKI OBRT, CAFFE BAR, "AS", DRAGAN SPAJIĆ,

ŢRTAVA DOMOVINSKOG RATA 19 60. TRGOVINA I UGOSTITELJSTVO "BOGOVIĆ", ŢELJKO BOGOVIĆ,

HRVATSKA ULICA 9 61. "MARTINAJ" USLUŢNI, PROIZVODNI, TRGOVAĈKI OBRT, SAHIT MARTINAJ, HRVATSKA ULICA 8

62. UGOSTITELJSKI I GRAĐEVINSKI OBRT "BRIONI" MIJO VRBANAC, GORNJI VIDUŠEVAC BB

63. CAFFE BAR "GLINA", ŢELJKO PENIĆ, KRALJA TOMISLAVA 14






































GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 29

64. TRGOVAĈKO-USLUŢNI, UGOSTITELJSKI I PROIZVODNI OBRT "PROMIL", STEVO GAŠLJEVIĆ, KRALJA TOMISLAVA 58 65. FRIZERSKI SALON ZA ŢENE I MUŠKARCE "GABI" MARICA DOMIĆ,

HRVATSKA ULICA 15 66. GRAĐEVINSKI OBRT "DOM-PONJAVIĆ", JOZO PONJAVIĆ, MAJA 47

67. "POSLJEDNJA ŠANSA" UGOSTITELJSKI OBRT, DIANA MUŢIĆ, VUKOVARSKA 31 68. GRAĐEVINSKI OBRT "DIZDAREVIĆ" RAMIZ DIZDAREVIĆ, STJEPANA I ANTUNA RADIĆA 25

69. KNJIGOVODSTVENI SERVIS "ŠOŠTARIĆ", IVICA ŠOŠTARIĆ, HRVATSKOG SOKOLA 16

70. KAURIĆ, OBRT ZA PROIZVODNJU, TRGOVINU I UGOSTITELJSTVO, KATICA KAURIĆ, JUKINAĈKA 126 71. "HIDRA" PROIZVODNJA - USLUGE - TRGOVINA, MIRAN NIKOLOZO,

GORNJI VIDUŠEVAC 229 72. TRGOVINA TOMIĆ, VLASNIK MARIJANA TOMIĆ ŢGANEC, PLITVIĈKA 35

73. “MICROMEDIA” VL. GORANA ŢINIĆA, DONJI VIDUŠEVAC 3 74. ORŠOLIĆ MIRKO, GLINA, VINOGRADSKA 25 75. VUKELIĆ MORANA, GLINA, MAJSKE POLJANE 64

76. ŠAPINA SLAVKO, GLINA, ORANICE 7 77. BOŢURIĆ MIARNKO, GLINA, G. BUĈICA 61

78. CIMAC EMIR, GLINA, SISAĈKO3 79. “ELEKTRO TONY”VL. ANTUN ARAMBAŠIĆ, GLINA, G. VIDUŠEVAC 215 80. UO “JELENA” VL. PAĐEN DEJAN, DOMOBRANSKA 5

81. AUTOSERVIS VL. POŢEGA MARIJAN, GLINA, NIKOLE TESLE 3 82. P.T.P. LOPAR, VL. MARIO LOPAR, TRG. DR. F. TUĐMANA 19

83. “LAMY” VL. MILAN MRKALJ, GLINA, SISAĈKA 3 84. ŠIMUNOVIĆ ALBINO, GLINA, SISAĈKO 3 85. GREGURIĆ STEVO, GLINA, ŢRTAVA DOMOVINSKOG RATA 89

86. PEREKOVIĆ IVAN, GLINA, S. I A. RADIĆA 87. ZGURIĆ IVICA, GLINA, JUKINAĈKA 60

2.3. Poljoprivreda OslobaĊanjem Gline zateĉen je desetkovan stoĉni fond, uništeni gospodarski objekti,

sasjeĉene šume, zapušteno i minirano do tada plodno zemljište. U 1995. godini obavljena je jesenska sjetva na svega 52 ha, da bi već u 1996. godini sjetva

obuhvatila 433 ha, 1997. godine 700 ha, te je trend rasta nastavljen. Kroz razne kreditne linije stoĉni fond je djelomiĉno obnovljen.

vrsta stoke 1991. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000.

goveda 5.137 350 420 724 730 1.000

svinje 6.750 2.000 3.700 3.700 4.413 4.900

ovce i koze 293 220 520 520 650 700

Poljoprivredna gospodarstva koriste poticaje u ratarstvu, stoĉarstvu, za uzgoj rasplodnih grla, poticaje u voćarstvu i vinogradarstvu.

Na podruĉju proizvodnje ratarskih i krmnih kultura ostvarena je suradnja sa Zavodom za specijalnu proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a takoĊer

je u tijeku i Projekt slobodnog uzgoja peradi.









GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 30

Kroz predavanja, uĉionice na otvorenom, mikro i makro pokuse, Dane polja i sliĉne aktivnosti nastavlja se suradnja sa BC Institutom iz Zagreba, Pioneer-om, Zenec-om, Herbosom, HZZPSS, Sano, te se radi na informiranosti i edukaciji poljoprivrednika.

U tijeku je i suradnja s humanitarnim organizacijama koje izmeĊu ostalog pomaţu i

poljodjelcima na ovom podruĉju : IRC, CRC, UNDP/UNOPS i drugi. Kako bi poljoprivredne proizvoĊaĉe potakli na promicanje zajedniĉkih gospodarskih,

strukovnih, informacijskih i drugih interesa osnovane su nove udruge poljoprivrednih proizvoĊaĉa i to MRS Class, Brodarica Marinbrod, Zrno Glina. Osim toga osnovano je

i nekoliko zadruga kojima je primarna poljoprivredna djelatnost. U sustavu poticaja ratarske proizvodnje je oko 1.155 ha poljoprivrednog zemljišta, a

korištenih obradivih površina je 3.993 ha (Ured drţavne uprave u SMŢ, 2004.)

Usvojen je program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske („Sluţbeni glasnik“ Sisaĉko–moslavaĉke ţupanije broj 16/03), a dobio je i suglasnost resornog ministarstva. Programom je obuhvaćena 61 katastarska općina

odnosno 1601ha 00a 74m² poljoprivrednog zemljišta. Grad je pokrenuo postupak zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH kojim je obuhvaćeno 43 k.o.

odnosno 494ha14a 44m² poljoprivrednog zemljišta (na natjeĉaj se javilo 7 OPG-a od ĉega je 6 udovoljavalo uvjetima natjeĉaja)

Na podruĉju Grada Gline je 8 registriranih zadruga kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost, a koje su prepoznali zadrugu kao oblik zajedniĉkog rada dobrovoljno

udruţenih ljudi na ciljanom projektu radi zajedniĉkog interesa.

Slika 15. Govedarstvo Slika 16. Svinjogojstvo Kako na podruĉju Grada Gline prevladava simentalac - jedna od vaţnijih pasmina u proizvodnji goveĊeg mesa, Grad Glina se ukljuĉio u Program razvitka sustava krava –

tele kako bi iskoristio svoje potencijale za proizvodnju goveĊeg mesa, odnosno hrane koja sve više postaje strategijska sirovina današnjeg svijeta (Zakljuĉak Gradskog

poglavarstva Klasa: 320-08/06-01/01; Urbroj: 2176/20-03-06-5). Na podruĉju Grada Gline na dan 30. studeni 2008. godine evidentirano je u Uredu

drţavne uprave Sisaĉko – moslavaĉke ţupanije 950 OPG, dok je u sustavu poljoprivrednih poticaja 630 OPG-a. Ukupan broj OPG na podruĉju Grada Gline u sustavu PDV-a na dan 30. studeni 2008. godine je 68.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 31

Procjena stoĉnog fonda u 2008. godini: ~ 3 000 goveda svih kategorija (1.600 krava) ~ 4 000 svinja svih kategorija

~ 1 000 ovaca ~ 15 000 peradi ~ 100 kunića

~ 30 konja ~ 750 -1 000 pĉelinjih zajednica

Sluţbeni broj stoke na podruĉju Grada Gline bit će dostupan nakon popisa obiteljskih gospodarstava tj. nakon 20.12.2008. godine.

Gradsko poglavarstvo Grada Gline 2006. godine donijelo je Odluku o subvencijama u poljoprivredi („Sluţbeni glasnik Sisaĉko–moslavaĉke ţupanije broj 7/06), te Odluku o sufinanciranju premije osiguranja biljne proizvodnje („Sluţbeni glasnik Sisaĉko–

moslavaĉke ţupanije broj 7/06), a 2007. godine Odluku o subvencijama u pĉelarstvu Sluţbeni glasnik Sisaĉko–moslavaĉke ţupanije broj 05/07). Navedene subvencije u

poljoprivredi planiraju se nastaviti i u narednom razdoblju. Tabelarno je prikazano korištenje subvencija u poljoprivredi po godinama:

Opis

2006. godina 2007. godina 2008. godina

subvencije subvencije subvencije

Broj Iznos kn Broj Iznos kn Broj Iznos kn

subvencije biljne proizvodnje

6 48.918,80 6 78.528,80 9 34.132,80

sufinanciranje premije osiguranja

2 6.261,25 7 7.167,70 4 8.830,89

subvencije u pĉelarstvu - - 25 62.625,00 26 69.825,00

2.4. Trţište radne snage i zapošljavanje

Prema dostupnim evidencijama Zavoda za zapošljavanje na dan 31.01.2009. godine na posao ĉeka 1229 nezaposlena graĊana, dok je prije tri godine (31.01.2006.) bilo

1479 nezaposlenih, odnosno 16,9 % više nezaposlenih, a prije 5 godina (31.12.2003.) 1358 nezaposlenih, odnosno 9,5 % više nezaposlenih. Evidentan je

znaĉajan pad broja nazaposlenih u odnosu na period od prije 3 godine, a pri tome dodatno valja uvaţiti i ĉinjenicu da se u tom periodu i povećao broj stanovnika.

Struktura nezaposlenih prema struĉnoj spremi prikazana je u tablici:

UKUPNO NKV PKV KV SSS VŠS VSS

UK Ţ UK Ţ UK Ţ UK Ţ UK Ţ UK Ţ UK Ţ

31.12.

2003. g. 1.358 655 415 193 404 197 345 150 169 103 18 8 7 4

31.01.

2006. g. 1.479 759 141 70 522 267 576 278 203 122 23 15 10 6

31.01.

2009.g. 1.229 717 109 67 611 347 305 173 178 117 18 9 8 4

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 32

Grafikon 2. Nezaposleni po kvalifikacijskoj strukturi (31.01.2009. g.)

Grafikon 3. Nezaposleni po spolnoj strukturi ( 31.01.2006. g.)

U Ispostavi Glina je 128 korisnika prijavljenih nezaposlenih osoba korisnika novĉane naknade.

Struktura nezaposlenih :

1. Nezaposlene osobe 1229

2. Nezaposlene ţene 717

3. Nezaposlene osobe zbog prestanka rada poslodavaca 92

4. Osobe koje prvi put traţe zaposlenje 421

5. Novoprijavljeni 70

6. Zaposleni s evidencije 14

7. Brisani s evidencije iz ostalih razloga 22

8. Prijavljene potrebe za radnicima 12

9. Korisnici novĉane naknade 128

KV

25%

SSS

14%

VŠS

1%VSS

1% NKV

9%

PKV

50%

Ž

58%

M

42%

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 33

3. INFRASTRUKTURA

3.1. Ceste Drţavne ceste

Na teritoriju Grada Gline nalaze se dijelovi 3 drţavne ceste (D6, D31 i D37), ukupne

duţine 67,70 km. U razdoblju od 2002. do 2008. asfaltiran je dio makadamskog kolnika drţavne ceste D31 u duţini od 6,50 km. Uz dio drţavne ceste D37, u naselju Glina izgraĊeni su

nogostupi duţine 1650 metara. U tijeku je revitalizacija kolnika drţavne ceste D6 na potezu od naselja Glina do granice sa općinom Topusko, duţine 7,50 km.

Ţupanijske ceste

Na teritoriju Grada Glini nalazi se ukupno 11 ţupanijskih cesta ili dijelova tih cesta ĉija je ukupna duţina 83,396 km.

U razdoblju od 2002. do 2008. na ovim cestama asfaltirano je i obnovljeno ukupno 3,60 km kolnika.

Lokalne ceste

Na teritoriju Grada Glini nalazi se ukupno 20 lokalnih cesta ĉija je ukupna duţina 86,71 km. U razdoblju od 2002. do 2008. na ovim cestama asfaltirano je i obnovljeno ukupno

3,20 km

Nerazvrstane ceste i gradske ulice Na teritoriju Grada Gline evidentirano je ukupno 120 ulica i oko 230 nerazvrstanih

cesta na seoskom podruĉju, ĉija je ukupna duţina oko 270 km. U razdoblju od 2002. do 2008. asfaltiran je kolnik 14 ulica i nerazvrstanih cesta,

ukupne duţine oko 6,50 km.

3.2. Ţeljeznica

Gradskim podruĉjem Gline prolazi dio ţeljezniĉke pruge II. reda Sisak Caprag - Karlovac (oznaka II 212) koja je u ratu oštećena, djelomice i demontirana, te je

trenutno izvan pogona. Prema programu razvoja Hrvatskih ţeljeznica pruga je planirana za trajnu obustavu prometa, ukoliko drugaĉije ne odluĉi regionalna i lokalna samouprava. U skladu s odrednicama Prostornog plana Sisaĉko- moslavaĉke

ţupanije (SG 04/01) ţeljezniĉka pruga Sisak - Karlovac ima veliko znaĉenje za razvoj Ţupanije, te se u svrhu obnove ove pruge planira sanacija ratnih oštećenja, ali bez

bitnijih poboljšanja vezano na brzine odvijanja prometa i dozvoljena osovinska opterećenja. Svi ţeljezniĉko-cestovni prijelazi na gradskom podruĉju Gline ostaju u razini, a planira se njihovo osiguranje.

Industrijski kolosjeci za potrebe gospodarskih zona zadrţavaju se, a novi će se

izgraditi prema potrebama. Putniĉka ţeljezniĉka postaja u Glini nema izgraĊene i natkrivene perone za ukrcaj i

iskrcaj putnika niti dovoljnu duţinu kolosjeka za postavljanje većih kompozicija

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 34

putniĉkih vlakova, te će prije stupanja u promet biti potrebno izvršiti rekonstrukciju (ureĊenje kolodvorske zgrade i ureĊenje postojećih perona.

3.3. Komunikacije

Pošta

Podruĉje obuhvata UPU-a grada Gline u nadleţnosti Središta pošta Sisak trenutno pokriva jedan poštanski ured i to 44400 Glina, sa sjedištem na lokaciji Trg bana J.

Jelaĉića 23. HP - Hrvatska pošta d.d. u skoroj budućnosti ne planira niti ukidanje postojećeg, a

niti otvaranje novih poštanskih ureda na podruĉju grada Gline. Predstojeća je zadaća u prvom redu tehniĉko-tehnološki napredak, tj. pruţanje brţih i kvalitetnijih usluga te

širi spektar raznovrsnijih usluga.

Slika 17. Pošta Fiksne mreţe

Prema podacima HT - Hrvatskog telekom d.d. - TKC Sisak, Odjel razvoja i realizacije

razvoja iz UPS Glina izlaze 10 PK (pretplatniĉkih kabela), a UPS Glina povezana je najsuvremenijim sustavima prijenosa SVK kabelom s nadreĊenom TC/PC Sisak. Navedeni kabeli i DTK u potpunosti zadovoljavaju sadašnje i buduće potrebe za

telekomunikacijskim uslugama.

Podruĉjem obuhvata UPU grada Gline prolaze znaĉajni meĊumjesni - magistralni svjetlovodni kabeli koje je zbog znaĉaja potrebno naroĉito štititi.

Pokretne mreţe

Za potrebe pokretne telefonije na silosu poduzeće "HIPP" (ranije Pliva - Vivera) je postavljena bazna stanica Hrvatskog telekoma s potrebnim antenskim sustavima koja pokriva potrebe GSM i NMT mobilne telefonije.

Na podruĉju obuhvata UPU-a grada Gline predviĊena je mogućnost budućeg

proširenja mreţe mobilne telefonije i izgradnja baznih stanica u skladu s Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreţi (NN 58/95) kojim je predviĊeno da

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 35

podruĉje pokrivanja mreţe mobilne telefonije mora sadrţavati sva ţupanijska središta, gradove i naselja, kao i vaţnije cestovne i ţeljezniĉke prometnice, te vaţnije plovne puteve na unutrašnjim vodama i teritorijalnom moru RH.

Izgradnja baznih stanica pojedinih koncesionara na podruĉju obuhvata UPU grada

Gline vršiti će se u skladu sa Zakonom o gradnji (52/99, 57/99, 75/99, 117/01), kao i zakonom propisanim uvjetima graĊenja za takve vrste graĊevina.

Radio i TV sustav veza

Na podruĉju grada Gline HRT nema postojećih lokacija za odašiljaĉko / prijamne postaje (središta), a isto tako nema potreba za zaštitom radijskih koridora na tome podruĉju. HRT na podruĉju grada Gline ne planira izgradnju novih objekata.

3.4. Kanalizacija i vodoopskrba Vodoopskrba

Vodoopskrbni sustav Gline temelji se na crpilištu “Prezdan” (Taborište) koristeći tri

zdenca, s instaliranim kapacitetom Q = 54 l/s. PredviĊa se da se sanacijom i rekonstrukcijom tog crpilišta mogu povećati dobavne koliĉine na pribliţno dvostruku vrijednost ( Q = 80 l / s ). Voda se iz crpilišta “Prezdan” transportira u vodospremnik

“Solna” volumena V = 2 x 500 m3 (kota preljeva H = + 211,30 m.n.m.), te dalje prema Glini, opskrbljujući usputna naselja.

Na podruĉju Grada Gline postoji još vodospremnik “Pogledić” zapremnine V = 2 x 300 m3 (kota preljeva H = + 161,30 m.n.m.) u koji se svojevremeno dopremala

voda iz izvorišta “Smerdan”, kapaciteta Q = 10 l / s, a sada je ovaj vodospremnik spojen cjevovodom profila Ø 400 mm i funkcionira u sklopu vodoopskrbnog sustava

Gline.

Postojeća vodoopskrbna mreţa izgraĊena je u proteklih 20 - 30 godina i ima profile Ø 200 mm do Ø 80 mm. Vodovod je za vrijeme ratnih dogaĊanja u znatnoj mjeri devastiran i to kako pojedine graĊevine tako i vodoopskrbna mreţa, te se današnji

gubici vode procjenjuju na preko 70 %. Kako bi se postiglo zahtijevano pogonsko stanje neophodne su detaljnije sanacije i rekonstrukcije vodoopskrbnog sustava.

U proteklom razdoblju realiziran je jedan broj projekata koji se odnosi na proširenje vodoopskrbne mreţe u prigradska naselja. U sklopu ovih projekata izgraĊeno je

ukupno oko 20,70 km. novih cjevovoda putem kojih je 7 prigradskih naselja dobilo vodu iz ovog sustava.

Paralelno sa prethodnim aktivnostima obavljena je rekonstrukcija postojećih cjevovoda ukupne duţine 12,40 km. na koji naĉin je povećana kvaliteta opskrbe vodom i smanjeni gubici vode.

U pripremi je jedan broj novih projekata koji su vezani na proširenje vodoopskrbne mreţe na jugoistoĉni dio teritorija Gline i na poboljšanja funkcioniranja sustava

vodoopskrbe. Do Domovinskog rata na teritoriju Gline, pored glavnog vodoopskrbnog sustava,

egzistiralo je 19 lokalnih sustava vodoopskrbe.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 36

Nakon Domovinskog rata osposobljeno je ukupno 14 ovih sustava. Zbog niza nedostataka na ovim sustavima vodoopskrbe planira se da se oni saniraju i rekonstruiraju te postupno uklope u glavni vodoopskrbni sustav Glina.

Slika 18. Komunalac d.o.o. Odvodnja otpadnih voda

Grad Glina ima djelomiĉno izgraĊen sustav javne odvodnje. Kanalizacijskom mreţom pokriveno je uţe središte grada, dok se u rubnim dijelovima otpadne vode prikupljaju

putem septiĉkih jama. Sustav odvodnje je mješovitog tipa (zajedno se odvodi fekalna i oborinska voda) s kišnim rasterećenjem na mjestu starog ispusta u rijeku Glinu. Stanje kanalizacijskog sustava je dosta loše budući da je isti izgraĊen u drugoj

polovini prošlog stoljeća. Ostalih 68 seoskih naselja zbrinjavanje otpadnih voda rješavaju prema mjesnim prilikama, uglavnom putem septiĉkih jama.

Otpadne vode ispuštaju se bez proĉišćavanja u rijeku Glinu putem dva ispusta. Prvi

izljev je kod Športsko rekreacijskog centra (stari ispust), a drugi nizvodno od grada na lokaciji budućeg ureĊaja za proĉišćavanje otpadnih voda (neposredno nizvodno od starog Fejerovog mlina).

Prema Studiji otpadnih voda Gline iz 1986. godine planirano je da se stari izljev

prihvati sabirnim kolektorom uz desnu obalu Gline i odvede do lokacije budućeg ureĊaja za proĉišćavanje otpadnih voda, te je za navedeni kolektor izraĊena projektna dokumentacija.

U pogonu "HIPP" (ranije Plivin pogon “Vivera” d.o.o.) izgraĊen je predtretman

otpadnih voda za proĉišćavanje industrijskih otpadnih voda prije ispuštanja u javni kolektor.

U razdoblju od 2002. do danas realiziran je projekt sabirnog kolektora ĉija trasa ide paralelno sa desnom obalom rijeke Gline. Kolektor je duţine oko 2.300 metara, a ima

funkciju da prihvati otpadne vode iz jednog broja kolektora koji su se izlijevali izravno u rijeku Glinu i transportira ih do lokacije budućeg ureĊaja za proĉišćavanje otpadnih voda kod Fajerfelovog mlina (nizvodno od Gline).

Trenutno su u pripremi tri znaĉajna projekta i to : Izgradnja ureĊaja za proĉišćavanje otpadnih voda kod Fajerfelovog mlina,

Gradnja sustava fekalne kanalizacije na prostoru lijeve obale rijeke Gline,

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 37

kojim će biti obuhvaćeno 6 prigradskih naselja, i Rekonstrukcija kanalske mreţe u jugoistoĉnom dijelu naselja Glina.

UreĊenje vodotoka i voda

Obrana od poplava na podruĉju grada Gline riješena je u sklopu sustava obrane od poplava Srednjeg Posavlja. Rijeka Glina u donjem dijelu toka ima brojne kratke pritoke bujiĉnog karaktera. Hidrografsku mreţu podruĉja grada Gline, uz rijeku Glinu,

ĉine potoci: Smrdan, Jošavica i Maja i odreĊen broj manjih potoka.

Vodotok Glina je bujiĉnog karaktera neureĊenog i nereguliranog toka osim dijela koji prolazi kroz grad Glinu. Ostali dio korita rijeke Gline proizvoljno tvori svoje korito, te stoga dolazi do razliĉitih oštećenja infrastrukture koja se nalazi u blizini njenih obala.

Zbog navedenog potrebno je vršiti zahvate u vodotoku da bi se umirio tok vode i utvrdile obale.

Za zaštitu od velikih voda rijeke Gline izgraĊeni su zaštitni nasipi kroz sam grad u duţini od 2 km. Ostala nizinska podruĉja uz rijeku Glinu i potok Maju ugroţena su od

poplava zbog neureĊenog vodnog reţima.

Za zaštitu od štetnog djelovanja brdskih voda djelomiĉno su izgraĊeni lateralni kanali “Joševica” i “Klimovac” koji skupljaju brdsku vodu s povišenih terena i odvode je u glavni prirodni recipijent.

Melioracijska odvodnja

Stanje kanala melioracijske odvodnje na podruĉju Grada Gline je osjetno narušeno zbog neodrţavanja i devastiranja u razdoblju okupacije.

Kanali melioracijske odvodnje izgraĊeni su na podruĉju Viduševac - Dvorište - Glina,

podruĉju omeĊenom cestom Glina - Dvor, cestom Maja - Rašće, te potokom Bruĉina, te na podruĉju Stankovaca.

U razdoblju od 1996. do 1999. godine, uz financijsku potporu Hrvatskih voda izvedeni su melioracijski zahvati sustavom otvorenih kanala u nizinskom dijelu od

Šatornje, Donjeg i Gornjeg Viduševca i Dvorišća. Duţina izvedenih kanala je pribliţno 9,0 km.

3.5. Energetika

Elektroenergetska mreţa

Podruĉje grada Gline energetski je vezano na pojnu TS 110/20/10 kV Glina, lociranu na podruĉju Jukinca, koja se napaja elektriĉnom energijom preko 110 kV DV Petrinja

- Glina. Iz pojne TS 110/20/10 kV Glina elektriĉna energija dalje se razvodi dijelom 10 (20)

kV KB, a dijelom 10 (20) kV DV do 30 postojećih distribucijskih TS 10 (20)/0,4 kv na podruĉju grada Gline, iz kojih se dalje razvodi zraĉnom i kabelskom 400/230 V niskonaponskom mreţom do krajnjih potrošaĉa.

Iz spomenute TS 110/20/10 kV Glina preko magistralnih 20 kV DV napajaju se elektriĉnom energijom podruĉja gradova Topusko i Gvozd a preko magistralnih 10 i

20 kV DV (Taborište, Prekopa, Ĉemernica, GreĊani, Hajtić, Maja, Gradac) elektriĉnom

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 38

energijom se napajaju distributivne TS 10 (20)/0,4 kV na podruĉju Grada Gline, a dijelom i Grada Petrinje i Općine Lekenik. Na podruĉju Grada Gline već danas pojedini dijelovi grada imaju lošije naponske

prilike, što zbog širenja grada, što zbog dugogodišnjeg neodrţavanja i neulaganja u razvoj i izgradnju elektroenergetskih objekata, a posebno za vrijeme agresije na

Republiku Hrvatsku. Zbog prije navedenog, a u smislu poboljšanja takvog stanja, biti će potrebna odreĊena ulaganja u izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih elektroenergetskih objekata.

Planovima razvoja HEP-a u planu je povezivanje 110 kV DV trafostanice Glina i

Petrinja u petlju radi ostvarivanja pouzdanosti napajanja (ostvarenje mogućnosti dvostranog napajanja), te povezanost novim 110 kV DV TS Glina s distribucijskim podruĉjem Karlovac (koridor Glina - Gvozd - Vojnić).

U bliţoj budućnosti dio loših naponskih prilika planira se rješiti interpolacijama oko 13 distributivnih TS 10 (20)/0,4 kV sa pripadajućim niskonaponskim mreţama na

podruĉju Grada Gline, zavisno o dinamici razvoja grada i financijskim mogućnostima, a dio rekonstrukcijama postojećih niskonaponskih mreţa (povećanje presjeka vodiĉa i broja niskonaponskih izlaza iz TS, preraspodjelom napajanja niskonaponskih mreţa

iz drugih TS, skraćivanjem duţina strujnih krugova). Zbog bolje pristupaĉnosti i lakšeg odrţavanja planirane su i prelokacije dvije

postojeće TS (TS Bolnica i TS Grad I.). U daljoj budućnosti planira se da sve TS 10 (20)/0,4 kV na podruĉju grada budu kabelske izvedbe, meĊusobno povezane 20 kV kabelima, što će na pojedinim

dionicama zahtijevati zamjenu postojećih 10 kV kabela novim 20 kV kabelima, kao i zamjenu postojećih stupnih TS i TS tipa "tornjić".

TakoĊer se planira prelazak kompletnog podruĉja grada na srednjenaponski nivo od 20 kV, što će zahtjevati odreĊene zahvate na postojećim distributivnim TS 10 (20)/0,4 kV, kao i samoj TS 110/20/10 kV Glina. Isto tako, dijelovi magistralnih

10(20) kV DV na podruĉju grada Gline planiraju se zamijeniti 20 kV kabelima, zbog ĉega bi se za polaganje istih koristili koridori postojećih magistralnih DV Maja i

GreĊani.

Slika 19. HEP

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 39

Projekt izgradnje termoelektrane na bio gorivo U 2007. godini tvrtka OKIT iz Zagreba izradila je predinvesticijsku studiju za

izgradnju bioelektrane/toplane (kogeneracijskog postrojenja za proizvodnju elektriĉne i toplinske energije iz drvne biomase). Prema prijedlogu studije vjerojatna

lokacija ovog objekta trebala bi biti na prostoru naselja Glina, a znatan postotak potreba biomase osiguravao bi se iz šuma sa podruĉja Gline. Za ovaj projekt zainteresiran je HEP–Toplinarstvo. Financiranje studije potpomognuto je sredstvima

Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost.

Distributivna plinska mreţa Na podruĉju Grada Gline planira se gradnja plinsko distributivnog sustava koji će se

snabdijevati plinom iz planiranog magistralnog visokotlaĉnog plinovoda. Visokotlaĉna plinska mreţa spaja glavne mjerno regulacijske stanice i distributivne mjerno

regulacijske stanice i na njima se ne odvija potrošnja. Planirana distributivna mreţa sastoji se iz sustava plinovoda razliĉite razine tlaka (visokotlaĉna, srednjetlaĉna i niskotlaĉna plinska distributivna mreţa).

Za potrebe izgradnje plinske mreţe na podruĉju grada Gline predviĊa se puna

plinifikacija svih potrošaĉa, ukljuĉivo industrije. Opskrba prirodnim plinom odvijat će se iz planirane redukcijske stanice RS Glina vezane na visokotlaĉni plinovod. Iz RS Glina plin će se dalje transportirati do potrošaĉa srednjetlaĉnom plinskom mreţom

(maksimalni radni tlak 4 bar pretlaka). U gradu Glini će se tlak visokotlaĉnog razvoda (12 bar) regulirati u distributivnim mjerno regulacijskim stanicama na tlak

srednjetlaĉnog razvoda (4 bar). Niskotlaĉni plinski razvod (0,1 bar) na podruĉju obuhvata UPU-a grada Gline nije predviĊen.

Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina

Na podruĉju obuhvata UPU-a grada Gline nalazi se dio trase meĊunarodnog naftovoda "JANAF" kojim se transportira nafta od tankerskog terminala u Omišlju

na otoku Krku do rafinerija u unutrašnjosti. Daljnji planovi Jadranskog naftovoda obuhvaćaju izgradnju još jednog cjevovoda u

sklopu projekta izvoza ruske i kaspijske nafte u Sredozemlje. Cjevovod bi se gradio unutar postojećeg koridora JANAF-a, te se time djelomiĉno zadrţavaju ograniĉenja

prostornih intervencija, što konkretno znaĉi slijedeće: - zaštitna zona naftovoda je 100 m lijevo i desno od osi cjevovoda, - zbog planiranih meĊunarodnih projekata "DRUŢBADRIA" i "SEEL" potrebno je

predvidjeti proširenje zone opasnosti unutar postojećeg koridora JANAF-a na 30 m lijevo i desno od osi cjevovoda.

Strategijom i Programom prostornog ureĊenja Republike Hrvatske predviĊeno je polaganje magistralnog plinovoda (na trasi Pula - Rijeka - Sisak - podzemno

spremište plina Okoli) kojim bi se transportirao plin iz podmorja sjevernog Jadrana prema velikim potršaĉkim središtima sjeverozapadne Hrvatske. Planirana trasa

magistralnog plinovoda prati trasu Jadranskog naftovoda, te je u skladu s time predviĊen rezervat za proširenje koridora.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 40

3.6. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada Organizirano prikupljanje, odvoţenje i deponiranje komunalnog otpada iz grada Gline

i prigradskih naselja obavlja KP “Komunalac Glina” d.o.o. u vlasništvu Grada Gline. Prema podacima iz Prostornog plana Ţupanije na podruĉju grada Gline i prigradskih

naselja godišnje se ukupno prikupi cca 7.400 m3 otpada. Odlaganje organizirano prikupljenog komunalnog otpada obavlja se na gradskom

deponiju koji je smješten na lokaciji uz rijeku Maju i cca 2 km udaljen od grada. Odlagalište se nalazi u depresiji koja je nastala eksploatacijom gline (za potrebe

nekadašnje Ciglane Glina) i na navedenoj lokaciji se koristi već više od 20 godina. Odlagalište nema lokacijsku, graĊevinsku ni uporabnu dozvolu, te se moţe smatrati privremenom lokacijom za odlaganje komunalnog otpada.

Iako je ureĊenje odlagališta komunalnog otpada prioritetna potreba, zbog nedostatka

sredstava Grad Glina još uvijek nije pristupio radovima na pripremi i ureĊenju komunalne deponije na novoj lokaciji. U razmatranju je nekoliko mogućnosti rješenja:

- izbor i otvaranje nove lokacije sa svim radnjama koje ta nova lokacija zahtijeva,

- dogovor o zajedniĉkoj lokaciji sa Gradom Petrinjom ili nekom drugom susjednom jedinicom lokalne samouprave.

U svim varijantama postojeća lokacija deponije komunalnog otpada koristit će se još neko vrijeme (pribliţno desetak godina), sve do iznalaţenja nove lokacije i završetka

radova na njenoj pripremi i ureĊenju. Smanjenje koliĉina i zbrinjavanje otpada postavlja se kao neodgodiva zadaća u zaštiti

i unapreĊenju stanja okoliša i zdravlja ljudi, te je potrebno poboljšati primarnu reciklaţu i odvojeno prikupljanje otpada. Postupnim uvoĊenjem odvojenog skupljanja

i iskorištavanja korisnih sastojaka iz komunalnog otpada mogu se bitno smanjiti troškovi odlaganja, proširenja i odrţavanja odlagališta, te ostvariti prihod od prodaje

materijala koji se mogu iskorištavati kao sekundarne sirovine. Uz sve ove financijske efekte ujedno se minimalizira štetan utjecaj na okoliš. U gradu Glini je potrebno stoga uspostaviti sustav gospodarenja komunalnim otpadom, te riješiti odvojeno

skupljanje pojedinih korisnih komponenti komunalnog otpada. Uz pretpostavku da se u cijelosti koristi potencijal koliĉina kroz izdvojeno skupljanje papira i kartona, stakla,

metala i biološkog otpada, odlagalo bi se svega cca 50 % ukupne koliĉine komunalnog otpada, što znaĉi da je vijek trajanja odlagališta komunalnog otpada moguće znatno produţiti.

U Glini je stoga potrebno organizirati odvojeno prikupljanje komunalnog otpada po

vrsti (bijelo i obojeno staklo, papir, istrošene baterije, organski otpad, PET i limena ambalaţa i sl.), a na najmanje jednoj lokaciji u gradu urediti i tzv. ”reciklaţno dvorište” na kojem bi graĊani uz navedene mogli odlagati i ostale vrste komunalnog

otpada (krupni otpad, metalni otpad, otpadna ulja, kiseline i sl.).

3.7. Groblja

Na teritoriju Grada Gline ima ukupno 38 groblja, od toga tri u gradskom središtu Glini, a ostala se nalaze na seoskom podruĉju. Izuzev novog gradskog groblja u Glini,

sva ostala groblja su konfesionalna.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 41

U izvještajnom razdoblju nije bilo aktivnosti vezanih za proširenje postojećih ili izgradnju novih groblja. Procjenjujemo da ima potrebe za proširenjem groblja u

Buĉici, Zaloju, Svraćici i Viduševcu. Ostala groblja nemaju potrebu za proširenjem.

4. PROSVJETA, KULTURA I ŠPORT 4.1. Odgoj i obrazovanje

U Glini djeluje Djeĉja ustanova za predškolski odgoj i naobrazbu - Djeĉji vrtić

"Glina", Frankopanska 33. Ima upisano 120 djece (prosjeĉni broj). U Glini je osnovno obrazovanje organizirano u osnovnoj školi "Glina", ul. dr A.

Starĉevića 1. i u jednoj podruĉnoj školi. Škola raspolaţe s 19 uĉionica i kabineta, športskom dvoranom (površine 390 m2), knjiţnicom, prostorijama za upravu i

kuhinjom na ukupnoj korisnoj površini od cca 2.678 m2. U školu je upisano 648 uĉenika u 28 + 2 razrednih odjeljenja.

Srednja škola Glina, Frankopanska 30 ima optimalni kapacitet od cca. 400 uĉenika u jednoj smjeni, a u školu je upisano 257 uĉenika u 13 razrednih odjeljenja u 4

usmjerenja. Gravitacijsko podruĉje škole je podruĉje jedinica lokalne samouprave Glina, Petrinja, Gvozd i Topusko. Oko 50 % završenih srednjoškolaca upisuje se u više i visoke škole.

Znaĉajno je napomenuti stipendiranje studenata od strane Grada Gline – 20

studenata (elektrotehnika, humanistiĉke znanosti, pravo, strojarstvo, socijalni rad, kemijsko inţenjerstvo, promet, šumarstvo, socijalna pedagogija, ekonomija, predškolski odgoj, razredna nastava, turizam, laboratorijska medicina, upravno

pravo, psihologija, kineziologija).

Slika 20. Dječji vrtić Slika 21. Osnovna škola

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 42

4.2. Kultura Središnje mjesto okupljanja i razvoja kulturnih djelatnosti u Glini je Hrvatski dom

Glina, ul. S. i A. Radića 10. U višenamjenskom jednokatnom objektu Hrvatskog doma (površina zgrade cca 1.100 m2) su smješteni:

gradska knjiţnica i ĉitaonica (površina cca 200 m2), raspolaţe sa 16.000 naslova, ima 812 ĉlanova,

višenamjenski kino, kazališni i koncertni prostor (pozornica dimenzija 8,0 x

10,0 m i sala kapaciteta 350 sjedećih mjesta), prostor za izloţbene i druge prigodne manifestacije (višenamjenski hall

površine 260 m2), prostori za razna kulturna društva: pjevaĉki zbor, gradska limena glazba,

folklorna sekcija i sl. ( dvije uĉionice i 10 kancelarijskih prostorija).

Slika 21. Srednja škola Slika 22. Muzej

Slika 23. Spomenik J. Runjanu

Slika 24. Hrvatski dom – majka s djetetom

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 43

4.3. Šport Odrţavanje psihofiziĉkih sposobnosti i zdravlja stanovništva, te sve aktivnije

iskorištavanje slobodnog vremena, zahtijevaju da se što više paţnje posveti športskim aktivnostima, rekreaciji, zabavi i odmoru svih uzrasta stanovništva,

osobito mladeţi. Za ostvarivanje programa javnih potreba u športu treba osigurati prostor i druge uvjete za razvijanje športskih aktivnosti, rekreacije, zabave i odmora svim uzrastima stanovništva.

Time treba biti obuhvaćena djelatnost športskih udruga i saveza, organiziranje i

odrţavanje športskih natjecanja i priredbi, obavljanje struĉnih poslova u športu, te izgradnja i odrţavanje športskih graĊevina i drugih sadrţaja i nekretnina za potrebe športa, rekreacije, zabave i odmora stanovnika i drugih korisnika (turisti i

posjetitelji). Mreţu objekata za šport i rekreaciju ĉine: objekti u funkciji športa u natjecateljskom smislu

objekti namijenjeni zadovoljavanju potreba tjelesno - zdravstvene kulture uĉenika osnovnih i srednjih škola

rekreacijski objekti i sadrţaji namijenjeni najrazliĉitijim kategorijama

korisnika.

Športske i rekreativne djelatnosti u Glini su danas organizirane u velikom broju športskih klubova: ŠKK “Glina”, Glina, ŠNK “Banovac” Glina, ŠRK “Mladost” Glina, Kung-fu škola “Kobra” Glina, ŠRU “Glina” Glina, LU “Šljuka” Glina, Planinarsko

društvo "Pogledić". Sportsko rekreativne udruge - Zajednica športskih udruga u sklopu koje je okupljeno

11 športskih klubova iz Gline, radi na promicanju športa i rekreacije na podruĉju Grada

Na podruĉju grada Gline izgraĊene su slijedeće športske graĊevine koje zadovoljavaju ukupne gradske potrebe:

Športsko - rekreacijski centar ŠRC “Banovac” koji na ukupnoj površini od oko 15.500 m2 u svom sastavu ima:

glavno nogometno igralište veliĉine 110 x 70 m, sa gledalištem i neureĊenom atletskom stazom,

pomoćno nogometno igralište veliĉine 100 x 60 m,

rukometno igralište veliĉine 40 x 20 m, košarkaško veliĉine 35 x 20 m,

tenisko igralište, školske dvorane Osnovne i Srednje škole u Glini, nogometno igralište Glina.

U Glini je na prostoru novoizgraĊenog pastoralnog centra, u blizini ŠRC "Banovac",

planirana izgradnja nove višenamjenske športske dvorane koja bi prvenstveno sluţila zadovoljavanju svoje osnovne namjene (odrţavanje športskih i rekreativnih aktivnosti graĊana) ali i bi bila opremljena gledalištem te bi sluţila kao gradska

športska dvorana s mogućnošću odigravanja razliĉitih športskih manifestacija (npr. košarkaške, rukometne, odbojkaške i druge utakmice).

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 44

5. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

5.1. Zdravstvo

U sklopu ciljeva za unapreĊenje kvalitete ţivljenja, a na temelju novog zdravstvenog zakonodavstva, treba stvoriti uvjete za provoĊenje zdravstvene zaštite stanovništva.

Mreţa zdravstvenih djelatnosti temelji se na uvoĊenju trţišnih zakonitosti u zdravstvu, uz omogućavanje otvaranja privatne prakse i osnivanja privatnih ustanova. Okosnica cjelokupnog zdravstvenog sustava je primarna zdravstvena

zaštita.

Djelatnost Doma zdravlja u Glini, Vukovarska 41 obuhvaća: opću/obiteljsku medicinu, zdravstvenu zaštitu predškolske djece, te polivalentnu stomatološku zdravstvenu zaštitu. Na svom podruĉju dom zdravlja takoĊer osigurava higijensko-

epidemiološku djelatnost, hitnu medicinsku pomoć, medicinsko-biokemijsku laboratorijsku, radiološku i drugu dijagnostiku. Postojeća lokacija i objekti Doma

zdravlja zadovoljavaju buduće potrebe stanovnika grada Gline i gravitacijskog podruĉja, te Ministarstvo zdravstva ne planira izgradnju novih zdravstvenih graĊevina na podruĉju grada Gline.

Osim Doma zdravlja u gradu je moguće djelovanje privatnih ljeĉniĉkih ordinacija za

zdravstvenu i stomatološku zaštitu. Ljekarniĉka djelatnost osigurava opskrbu ljekovima stanovništva, zdravstvenih i

drugih ustanova, organizacija i zdravstvenih djelatnika koji obavljaju privatnu praksu. Ljekarniĉka djelatnost se obavlja u sklopu Doma zdravlja Glina, te u

ustanovama u vlasništvu fiziĉkih i pravnih osoba, ili u privatnim ljekarnama.

Slika 25. Apoteka Slika 26. Centar za socijalnu skrb

5.2. Socijalna skrb

Djelatnost socijalne skrbi je od posebnog interesa za Drţavu kako bi se ostvarili ciljevi osiguranja podjednakih uvjeta ţivota svim stanovnicima. U okvirima

suvremenih koncepcija u radu socijalnih sluţbi planirano je na razini Drţave, Ţupanije i Grada ostvariti zadovoljavajuću mreţu i kapacitete javnih ustanova

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 45

socijalne skrbi za sve vrste korisnika, što se naroĉito odnosi na planiranje i gradnju ustanova koje zbrinjavaju starije osobe.

Ministarstvo rada i socijalne skrbi izradilo je mreţu domova socijalne skrbi za starije i nemoćne osobe, a u tijeku je izrada mreţe domova za ostale vrste domova socijalne

skrbi kojima se utvrĊuje potreba za nedostajućim kapacitetima za svaku pojedinu vrstu doma. Mreţa domova utvrĊuje se po teritorijalnom principu, ali najniţe na razini Ţupanije.

Kako u skladu s vaţećim propisima domove socijalne skrbi mogu osnivati sve fiziĉke

i pravne domaće i strane osobe, domovi socijalne skrbi nisu planirani po toĉno odreĊenim lokacijama, što bi ograniĉavalo buduće osnivaĉe koji imaju postojeće objekte koje je moguće adaptirati, odnosno prenamijeniti za djelatnost socijalne

skrbi. UPU-om grada Gline je stoga, u skladu s potrebama planiranim mreţom domova socijalne skrbi, a u sklopu zona javnih i društvenih djelatnosti, odnosno zona

mješovite namjene predviĊena mogućnost izgradnje novih ili prenamjene postojećih objekata za potrebe obavljanja djelatnosti socijalne skrbi za potrebe graĊana Grada Gline i gravitirajućeg podruĉja Sisaĉko-moslavaĉke ţupanije.

Na podruĉju obuhvata UPU-a grada Gline djeluje Centar za socijalnu skrb Glina koji

raspolaţe objektom na Trgu dr. F. TuĊmana. U sklopu pastoralnog centra planirana je gradnja objekta za karitativnu namjenu i

centra (stacionara) za zbrinjavanje starih i nemoćnih.

Na podruĉju Grada Gline djeluje jedan obiteljski dom za starije i nemoćne (AnĊelka Pijevac). Osim toga djeluju i 12 udomiteljskih obitelji, od toga 2 za djecu. Socijalnu pomoć prima 342 obitelji.

6. CIVILNO DRUŠTVO

6.1. Udruge Na podruĉju grada Gline djeluju :

1. Kulturno umjetniĉke udruge - 6 udruga (promicanje kulture i obiĉaja ovoga kraja,

nabavka narodnih nošnji i instrumenata, odrţavanje i gostovanje na smotrama folklora)

2. Sportsko rekreativne udruge - Zajednica športskih udruga u sklopu koje je

okupljeno 11 športskih klubova iz Gline, radi na promicanju športa i rekreacije na podruĉju Grada

3. Udruge u tehniĉkoj kulturi - stvaranje uvjeta za slobodno udruţivanje graĊana za bavljenje tehniĉkom kulturom, tehnološko informatiĉko obrazovanje mladeţi

4. Proizvodne udruge - poljoprivredne zadruge

5. Ostale udruge - 8 zaviĉajnih klubova ĉija se glavna aktivnost sastoji u promicanju kulture i naĉina ţivota, te poticanja društvenog ţivota njihovog mjesta

Prema evidenciji upravnog odjela za društvene djelatnosti registrirane su slijedeće nevladine udruge graĊana na podruĉju Grada Gline :

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 46

1. Udruga roditelja poginulih hrvatskih branitelja 2. Udruga udovica poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata 3. Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata – ogranak Glina

4. Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – Ogranak Glina 5. Udruga ratnih veterana «Hrvatski domobran» Glina

6. Lovaĉka udruga «Lane» Buĉica 7. Lovaĉka udruga «Hrvatski dragovoljac» Novo Selo Glinsko 8. Lovaĉka udruga «Šljuka» Glina

9. Lovaĉko društvo «Jelen» Stankovac 10. Lovaĉko društvo «Kuna» Maja

11. Športski košarkaški klub «Glina» Glina 12. Športski nogometni klub «Banovac» Glina 13. Športski rukometni klub «Mladost» Glina

14. Radioklub «Banovac» Glina 15. Kinološko društvo Glina

16. Udruga izbjeglih graĊana Sjeverozapadne Bosne u Glini 17. Udruga Matice hrvatske u Glini 18. Udruga maţoretkinja «Glinske banice» Glina

19. GD Crvenog kriţa Glina 20. Zaviĉajni klub Novo Selo Glinsko

21. Zaviĉajni klub Marinbrod 22. HAKUD «Glinska tamburica» Glina 23. KUU Viduševac

24. Vatrogasna zajednica Grada Gline 25. Dobrovoljno vatrogasno društvo Glina

26. Dobrovoljno vatrogasno društvo Viduševac 27. DVD Gornje Taborište 28. DVD Novo Selo Glinsko

29. DVD Šatornja 30. DVD Buĉica

31. Športska ribolovna udruga «Glina» Glina 32. PRONI - Klub mladih

33. Udruga poljoprivrednika «Petrinjĉica» Veliki Gradac 34. Udruga vinogradara, vinara i voćara «Vinska mušica» Glina 35. Udruga korisnika beţiĉnih sustava GL Wireless Glina

36. Udruga matice umirovljenika Grada Gline 37. Udruga Zrno- Glina

38. Udruga «Brodarica» - Glina 39. Udruga CLLAS – Kihalac 40. Udruga «ZELENA DOLINA»

41. SKD «Prosvjeta» Zagreb, Pododbor Mali Gradac 42. SKD «Prosvjeta» Zagreb, Pododbor Glina

44. KUU Maja 45. Zaviĉajni klub Joševica 46. Zaviĉajni klub Velika Solina

47. Udruga za razvoj mjesta HaĊer 48. Udruga Jukinac

49. Zajednica športskih udruga 50. Društvo multiple skleroze 51. Udruga ovisnikovo dijete

52. Udruga slijepih 53. Udruga invalida

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 47

6.2. Vjerske zajednice Na podruĉju Grada Gline djeluju 5 ţupa rimokatoliĉke crkve, 1 srpska pravoslavna

općina i 1 baptistiĉka crkva.

Vjerskim zajednicama, koje su jednake pred zakonom i odvojene od drţave, u sklopu zona javne ili mješovite namjene, a detaljnije na razinama prostornih planova niţe razine treba omogućiti odgovarajuće prostorne preduvjete za obavljanje vjerskih

obreda, te osnivanje socijalnih i dobrotvornih ustanova.

Lokalitet porušene ţupne crkve na Trgu bana J. Jelaĉića saĉuvati će se za spomen obiljeţje.

Uz novu crkvu Sv. Ivana Nepomuka u sklopu pastoralnog centra na uglu Runjaninove i Leberove ulice planirana je gradnja objekta za karitativnu i socijalnu djelatnost

(stacionara za zbrinjavanje starih i nemoćnih).

Slika 27. Crkva Sv.Antuna Padovanskog Slika 28. Crkva S.Ivana Nepomuka

7. SWOT ANALIZA

Analitiĉki okvir koji se naziva SWOT analiza organizira informacije iz temeljnih podataka – temeljne analize. SWOT katalogizira situacije kao unutarnje snage ili

slabosti, te vanjske mogućnosti ili prijetnje – sve što je relevantno za lokalni gospodarski razvoj.

Treba iskoristiti sve snage kojima se raspolaţe i koje su polazna osnova za ostvarivanje postavljene vizije. Ako se u ostvarenju vizije uspiju anulirati vlastite

slabosti, već je to veliki korak i garancija da će se ostvariti planirani gospodarski rast. Pri tome nuţno je iskoristiti sve prilike koje se pruţaju u okruţenju i koje daju realne šanse za razvoj grada. Naravno da treba uvaţavati i prijetnje iz okruţenja, te se

prema njima pravilno i na vrijeme postaviti kako bi se u što većoj mjeri otklonio i umanjio njihov štetni utjecaj.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 48

Naziv dolazi od poĉetnih slova engleskih rijeĉi :

Strengths – snage – pozitivni unutarnji ĉimbenici

Weaknesses – slabosti – negativni unutarnji ĉimbenici Opportunities – mogućnosti – pozitivni vanjski ĉimbenici

Threats – prijetnje – negativni vanjski ĉimbenici

pozitivni negativni

unutarnji STRENGTHS

SNAGE WEAKNESSES

SLABOSTI

vanjski OPPORTUNITIES

MOGUĆNOSTI

THREATS

PRIJETNJE

Pri izradi SWOT analize primjenjen je tematski/sektorski pristup i zasebno su analizirani :

demografska struktura, prirodni resursi i zaštita okoliša

prostorno planiranje, urbana mreţa i administracija gospodarstvo, poljoprivreda i šumarstvo

infrastruktura školstvo, kultura i sport zdravstvo i socijalna skrb

meĊunarodna i meĊuţupanijska suradnja civilno društvo

turizam Slijedi popis snaga, slabosti mogućnosti i prijetnji :

SNAGE Demografska struktura, prirodni resursi i zaštita okoliša

Bogati i raznoliki prirodni resursi (šume, poljoprivredno zemljište, voda...) Poloţaj - prometno središte regije

NezagaĊen okoliš,ekološki ĉist kraj Zapoĉeti procesi brige o okolišu (npr. sanacija divljih deponija) Nepostojanje znaĉajnijih industrijskih zagaĊivaĉa okoliša

Prostorno planiranje, urbana mreţa i administracija

Spremnost lokalne uprave u poticanju poduzetništva Dobra suradnja institucija na lokalnoj i regionalnoj razini Jaka motivacija za unapreĊenje grada

Aţurirana dokumentacija u katastru i gruntovnici za podruĉje cijelog Grada Pokrivenost cijelog Grada prostorno-planskom dokumentacijom

Stambeni fond

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 49

Gospodarstvo, poljoprivreda i šumarstvo Sve razvijeniji sektor malog i srednjeg poduzetništva Podruĉje od posebne drţavne skrbi koje nudi konkurentne prednosti (npr. porezi,

potpore) Rastuća izvozna orijentacija gospodarstva

Jedinstveni domaći proizvodi (npr. kobasica...) Pogodna klima za poljoprivrednu proizvodnju

Infrastruktura

Dobra transportna mreţa - ceste Opskrba energijom zadovoljava trenutne potrebe

Dobra pokrivenost telekomunikacijskom mreţom

Školstvo, kultura i sport Tradicija, kulturni potencijal i povijesno naslijeĊe

Multietniĉka raznolikost stanovništva Grada

Zdravstvo i socijalna skrb

Dobra osposobljenost lijeĉniĉkog kadra, iskustveno i struĉno Dobra zdravstvena infrastruktura – ambulante, zubar, ljekarna Razvijena mreţa ustanova socijalne skrbi

Dobra veterinarska sluţba- veterinarska stanica

MeĊunarodna i meĊuţupanijska suradnja

Bogato iskustvo u dosadašnjoj suradnji sa meĊunarodnim organizacijama

Civilno društvo

Veći broj udruga – KUD-ovi, sportske udruge, udruge proizvoĊaĉa i dr.

Turizam Sve razvijeniji usluţni sektor (npr. smještajni kapaciteti u turizmu)

SLABOSTI Demografska struktura, prirodni resursi i zaštita okoliša

Odljev mozgova; mladi napuštaju Grad Loša kvalifikacijska struktura nezaposlenih

Opadanje stope nataliteta; starenje stanovništva (posebice u ruralnim podruĉjima)

Niska razina iskorištenosti prirodnih resursa (npr. rascjepkano zemljište...)

Niska razina svijesti stanovništva o vrijednostima Grada (prirodna bogatstva, proizvodi, itd..)

NeizgraĊen sustav kontrole tokova otpada, te sustav gospodarenja otpadom (sanitarno odlagalište, recikliranje iskoristivog dijela otpada)

Nedostatak proĉišĉivaĉa otpadnih voda; nedovoljna pokrivenost mreţom za

zbrinjavanje otpadnih voda NeizgraĊen sustav praćenja za sve sastavnice okoliša-zrak, tlo, vode

Prostorno planiranje, urbana mreţa i administracija

Nedovoljna strateška povezanost izmeĊu (horizontalna i vertikalna) Ţupanije, Grada i interesnih skupina

Neriješeni imovinsko pravni odnosi za nekretnine

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 50

Gospodarstvo, poljoprivreda i šumarstvo Nedostatne prilike za zapošljavanje Nedovoljna uporaba novih industrijskih proizvodnih / preradbenih / IT tehnologija

Niska razina izravnih stranih ulaganja Slaba iskorištenost informacija o trţištima

Nedostatak poduzetniĉkog duha Nedovoljno razvijena poduzetniĉka infrastruktura (razvojna agencija, inkubator,

financiranje poduzetniĉkih mikroprojekata...)

Neusredotoĉenost preraĊivaĉkog sektora na proizvodnju proizvoda s višom dodanom vrijednošću

Nedovoljna organiziranost poljoprivredne proizvodnje Nizak stupanj integracije poduzeća / zadruga Premali broj modernih zadruga

Infrastruktura

Nedostatak plinske mreţe Nedostatna vodovodna mreţa Niţa kvaliteta prometne infrastrukture od prosjeka RH

Slaba pokrivenost širokopojasnim internetom Minirane površine

Školstvo, kultura i sport

Slaba povezanost izmeĊu obrazovanja / obuke i potreba trţišta rada

Mali broj visokoobrazovanih Nedovoljni fiziĉki kapaciteti obrazovne infrastrukture

Nedostatni kapaciteti vrtića i djeĉjih igraonica Nedovoljna razina zaštite prirodne i kulturne baštine

Zdravstvo i socijalna skrb Nema zdravstvenih programa i ustanova za palijativnu skrb

Visoka ovisnost o Vladinim potporama Nedostatni smještajni kapaciteti ustanova socijalne skrbi i novih oblika usluga

socijalne skrbi MeĊunarodna i meĊuţupanijska suradnja

Nedovoljna razina dosadašnje suradnje

Civilno društvo Veliki broj stradalnika rata (invalidi Domovinskog rata, hrvatski branitelji, obitelji

poginulih i nestalih, povratnici itd.)

Slabija kvaliteta društvenog ţivota (nepostojanje info-centara za mlade, kazališta, višenamjenskih kulturnih (društvenih) centara, nedovoljne mogućnosti bavljenja

tehniĉkom kulturom, sportskih objekata, itd.) Nedovoljno razvijeno civilno društvo

Turizam Slaba iskorištenost turistiĉkih / kulturnih potencijala

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 51

PRILIKE Demografska struktura, prirodni resursi i zaštita okoliša

Odrţivo korištenje prirodnih resursa npr. stakleniĉka proizvodnja, proizvodnja energije

Širenje svijesti o odrţivom razvoju Gospodarenje otpadom kao ekonomska aktivnost

Prostorno planiranje, urbana mreţa i administracija Poboljšanje/promjena prostorno planske dokumentacije

Bolje korištenje gradske imovine Korištenje poticajnih mjera drţavne, regionalne i lokalne uprave

Gospodarstvo, poljoprivreda i šumarstvo, razminiranje Potencijal privlaĉenja izravnih stranih ulaganja

Podruĉje od posebne drţavne skrbi Bolje iskorištenje pretpristupnih fondova Stavljanje u funkciju postojećih, a neiskorištenih kapaciteta/objekata

Jaĉanje lokalnog gospodarstva kroz korištenje blizine susjednih drţava - BiH Komercijalizacija regionalnog identiteta / prirodnih dobara i proizvoda, kulturnog

nasljeĊa Bolje iskorištenje / promocija poslovnih zona Integracija i razvoj institucija za potporu poduzetnicima

Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta Proizvodnja poljoprivrednih proizvoda dodane vrijednosti i izvoz istih

Jaĉanje organske / netradicionalne poljoprivredne proizvodnje Poslovno povezivanje poduzetnika - jaĉanje zadrugarstva, klasteri

Infrastruktura Razvoj prometne mreţe (ceste, ţeljeznice, itd.)

Izgradnja novih energetskih objekata – bio masa, vjetroelektrane

Školstvo, kultura i sport Proširenje spektra kvalitete obrazovanja i strukovnog obuĉavanja UvoĊenje programa cjeloţivotnog obrazovanja za stanovništvo i poduzetnike

Zdravstvo i socijalna skrb

Razvoj sustava socijalne skrbi Poticanje izvaninstitucionalnih programa socijalne skrbi

MeĊunarodna i meĊuţupanijska suradnja Povećanje meĊunarodne i meĊuţupanijske suradnje

Korištenje povoljnog regionalnog geostrateškog poloţaja – granica sa BiH Malograniĉni promet Ulazak RH u Europsku Uniju

Civilno društvo

Jaĉanje uloge civilnog društva Razvoj informatiĉkog društva Socijalna kohezija kroz multietniĉku integraciju

Turizam

Razvoj domaće turistiĉke ponude

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 52

Udruţivanje na regionalnim/meĊudrţavnim projektima ( npr. “Kupa rijeka ţivota”) Razvoj posebnih oblika turizma - seoskog, lovnog, ribolovnog i sl. Integralni destinacijski pristup razvoju turizma

Institucionalna podrška razvoju turizma – turistiĉka zajednica

PRIJETNJE Demografska struktura, prirodni resursi i zaštita okoliša

Depopulacija Odliv kadrova

Niska razina zaštite od prirodnih nepogoda Oneĉišćenja zraka i podzemnih voda kao posljedica nekontroliranog odlaganja

otpada

ZagaĊenja površinskih voda uslijed nepostojanja dovoljnog broja ureĊaja za obradu otpadnih voda

Potencijalno odlagalište nuklearnog otpada

Prostorno planiranje, urbana mreţa i administracija Nedovoljna usklaĊenost procesa izrade/korištenja prostorno-planske

dokumentacije i planiranja razvoja Grada Promjenjljiva i nedoslijedna zakonska regulativa

Hrvatska pravna regulativa Sporost pravosuĊa

Korupcija

Gospodarstvo, poljoprivreda i šumarstvo, razminiranje Slaba konkurentnost gospodarstva

Povećanje meĊunarodne / EU konkurencije Neregulirane gospodarske aktivnosti / siva ekonomija

Negativne posljedice ratnih djelovanja (npr. minirane površine) stvaraju negativan imidţ

OdgoĊen regionalni razvoj

Infrastruktura Veliko prometno opterećenje u naseljenim mjestima

Školstvo, kultura i sport Relativno loša struktura obrazovanosti u usporedbi sa ostatkom Hrvatske Smanjene mogućnosti bavljenja sportom utjeĉu na zdravlje stanovništva

Zdravstvo i socijalna skrb Opadanje kvalitete pruţanja zdravstvene zaštite uslijed nedostatka lijeĉnika i

struĉnjaka u socijalnoj skrbi Povećanje socijalnih problema Visoka stopa siromaštva / socijalno iskljuĉenje

MeĊunarodna i meĊuţupanijska suradnja Sporo jaĉanje kapaciteta vezano za EU

Civilno društvo Negativan imidţ udruga – “samo troše novac”

Turizam Oneĉišćenja okoliša (zraka, voda) u susjednim JLS i drţavama

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 53

8. STRATEGIJA RAZVOJA

8.1. Vizija

Razvojna strategija dizajnirana je da bi situaciju pomakla s jedne na drugu toĉku razvoja. Vizija ţeljene budućnosti opisuje destinaciju strategije. Vizija budućnosti

odraţava i temeljne vrijednosti zajednice. Vizija :

Grad Glina je gospodarski razvijen grad, privlaĉan domaćim i inozemnim

investitorima, sa visokom stopom zaposlenosti Kulturno-obrazovno središte, temeljeno na tradiciji i svojem povijesnom naslijeĊu

Ekološki ĉist i zdravi grad po mjeri ĉovjeka Mala urbana sredina, bogato ekonomsko, kulturno i turistiĉko središte, sa punom

zaposlenošću svojih kapaciteta, sa izgraĊenom kompletnom infrastrukturom,

ugodna za ţivot svojih stanovnika Boljitak grada zasnovan je na principima odrţivog razvoja

8.2. Ciljevi Nakon provedene socio-ekonomske analize i definiranja osnovnih elemenata SWOT

analize, dobiveni su osnovni inputi temeljem kojih se krenulo u drugu fazu strateškog promišljanja razvoja Grada, a to je definiranje razvojne vizije te ciljeva, prioriteta i

mjera kojima se trasira razvojni put Grada Gline u predviĊenom razdoblju. Definicija pojma VIZIJA za potrebe izrade razvojne strategije je ostvariva ţelja koja

definira ciljani izgled i karakteristike grada na koncu razdoblja obuhvaćenog strategijom.

Elementi slogana jasno ukazuju na podruĉja prioritetnog interesa stanovnika Grada Gline i ocrtavaju osnovne smjernice razvojnih aktivnosti, a to su:

poticanje razvoja gospodarskih aktivnosti usvajanje novih znanja i vještina

stvaranje okruţenja sa poboljšanim uvjetima ţivota Vizija Razvojne strategije kako je ranije identificirana, bit će ostvarena kroz ĉetiri

strateška cilja.

Grad Glina je ekonomsko, obrazovno, kulturno i turističko središte

regije ; grad privlačan lokalnom pučanstvu i mladim ljudima, te

domaćim i inozemnim investitorima ; zdravi grad po mjeri čovjeka,

čiji je boljitak zasnovan na principima održivog razvoja.

U ljepotama našeg kraja neka uživaju naši stanovnici, a isto tako i

turisti koji će naći zadovoljstvo u prekrasnoj prirodi, lovu,

ribolovu, dobroj kapljici i jelima.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 54

CILJ 1. RAZVOJ KONKURENTNOG I ODRŢIVOG GOSPODARSTVA Do gospodarske ekspanzije moţe doći samo u poslovno poticajnom okruţenju.

Uspješna lokalna gospodarstva prepoznaju se po svojoj sposobnosti za identificiranje i rješavanje barijera rastu poslovanja. Osnovna analiza i SWOT identificirali su

specifiĉne barijere u Gradu, a ovaj cilj postavljen je kako bi se odgovorilo na te barijere i poboljšalo uvjete za gospodarski rast. Cilj takoĊer reflektira shvaćanje lokalnih interesnih skupina da je postojanje odgovarajuće infrastrukture preduvjet

gospodarskog rasta, ali i da narušavanje okoliša moţe biti barijera za budući gospodarski rast. Inicijative ekonomske potpore, osobito one vezane uz

infrastrukturu, poštivat će naĉela o odrţivosti okoliša. Za istaknuti je da će ovaj cilj pomoći javnom i privatnom sektoru da postigne bolje partnerstvo u osiguravanju uvjeta za gospodarski rast.

CILJ 2. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA Grad se suoĉava sa izazovom prijelaza s ekonomije radne snage na ekonomiju

znanja i vještina. Da bi se to ostvarilo treba povećati produktivnost radne snage, što podrazumijeva smanjivanje nesrazmjera izmeĊu vještina koje traţi trţište i onih koje

radna snaga ima. Potrebne su nove inicijative kako bi se ojaĉale veze izmeĊu

VIZIJA : Grad Glina je ekonomsko, obrazovno, kulturno i turističko središte regije ; grad privlačan lokalnom pučanstvu i mladim ljudima, te domaćim i inozemnim investitorima ; zdravi grad po mjeri čovjeka, čiji je boljitak zasnovan na principima odrţivog razvoja.

DUGOROĈNI CILJEVI

CILJ 1. RAZVOJ KONKURENTNOG

I ODRŽIVOG

GOSPODARSTVA

CILJ 2. RAZVOJ LJUDSKIH

POTENCIJALA

CILJ 3: UNAPREĐENJE KVALITETE

ŽIVOTA

CILJ 4: STVARANJE PARTNERSKIH

ODNOSA

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 55

obrazovanja i poslovnog sektora. Nove mogućnosti osiguravanja praktiĉne obuke u školi i dodatna obuka za dugotrajno nezaposlene mogu umanjiti nesrazmjer. Obrazovne ustanove trebaju nove resurse i nove vještine da bi se odgovorilo na ovaj

izazov. Neuspjeh u razvoju takvih inicijativa rezultirat će stalnom migracijom mladih ljudi iz Grada. Ovaj cilj je usmjeren prema razvijanju tješnjih veza izmeĊu

obrazovnih ustanova, servisa u zapošljavanju i poslovne zajednice. Kroz poboljšani pristup obrazovanju, iskljuĉene društvene grupe bit će ohrabrene za ulazak na aktivno trţište rada.

CILJ 3: UNAPREĐENJE KVALITETE ŢIVOTA Gospodarski uspjeh i inkluzivno društvo nisu meĊusobno iskljuĉujuće kategorije.

Kvaliteta ţivota moţe igrati vaţnu ulogu u potpori gospodarskom razvoju i stvaranju novih poslova. Ovaj cilj zamišljen je kako bi se osigurala ravnomjerna razvojna

perspektiva. On prepoznaje vaţnost aktivnog civilnog društva, ulogu prirodnog i kulturnog identiteta i zdravlja u uspješnoj zajednici. Kvaliteta ţivota mora se poboljšati, naroĉito u ruralnim podruĉjima, ako se ţeli odgovoriti na prijetnje

depopulacije. Grad moţe iskoristiti svoj bogati kulturni identitet kako bi promicao turistiĉki razvoj i zaposlenost u tradicionalnim obrtima u perifernim ruralnim

podruĉjima. Poboljšanja u javnim uslugama mogu pridonijeti zadrţavanju stanovništva i zaustavljanju deruralizacije. Potpora manjinskim grupama moţe pridonijeti ţivosti lokalnih podruĉja. Dostupnost javnih usluga (zdravstvo,

obrazovanje, djeĉji vrtići) ima gospodarsku, kao i socijalnu funkciju. Njihova dostupnost moţe doprinijeti zadrţavanju kritiĉne mase stanovništva u manjim

naseljima i ruralnim podruĉjima.

CILJ 4: STVARANJE PARTNERSKIH ODNOSA

Svjedoci smo integracijskih procesa u okruţenju u koje smo djelomiĉno i ukljuĉeni. Cilj je Republike Hrvatske, pa tako i Grada Gline postati sastavnim dijelom tih

integracija tj. Europske Unije. Da bi se to postiglo, potrebno je aktivno raditi na provoĊenju odgovarajućih mjera pri ĉemu su partnerski odnosi meĊu najvaţnijima. Teritorijalna suradnja s regijom u okruţenju, susjednim općinama, prekograniĉna

suradnja, kao i bolja unutarţupanijska suradnja, moţe uvelike pripomoći Gradu Glini da u većoj mjeri iskoristi dostupne potpore u integracijskim procesima. Jednako

vaţno je i iskoristiti potencijale i stvoriti partnerstvo sa organizacijama civilnog društva na nivou lokalne zajednice.

8.3. Prioriteti

Temeljem definirane vizije i strateških ciljeva, razraĊeni su i ciljeve na kljuĉne razvojne prioritete/prioritetna podruĉja intervencije za ostvarenje cilja, te mjere za

ostvarenje pojedinog prioriteta, pri ĉemu brojĉane oznake prioriteta i mjera ne oznaĉavaju njihovu vaţnost ili redoslijed. U nastavku slijedi popis i opis predloţenih

prioriteta i mjera. Prioritetna podruĉja intervencije po definiranim strateškim ciljevima

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 56

CILJ 1. RAZVOJ KONKURENTNOG I ODRŢIVOG GOSPODARSTVA

Prioritet 1: Jaĉanje komunalne infrastrukture

Nuţno je dovršenje postojećih i izgradnja novih sustava vodoopskrbe i odvodnje koji će obuhvatiti ukupno stanovništvo. Ostvarenjem ovog prioriteta stvaraju se

pretpostavke više kvalitete ţivota stanovništva, ali i okolišu prihvatljivog razvoja gospodarstva. Analiza stanja i SWOT analiza ukazale su na brojne nedostatke

postojećih, te potrebu za izgradnjom novih prometnih sustava. Ceste su dobro umreţene, ali su u priliĉno lošem stanju, s bitnim nedostacima u pogledu sigurnosti, te je neophodna njihova rekonstrukcija i obnova. Osim toga ne podrţavaju u

dovoljnoj mjeri mogućnost razvitka gospodarstva, kao ni povećanje kvalitete ţivota u regiji.

Prirodni resursi bitan su ĉimbenik konkurentnosti i kvalitete ţivota. Ovi prirodni resursi ne smiju se uzeti zdravo za gotovo, već Grad mora preuzeti proaktivniji

pristup kako bi osigurao odrţivi razvoj prirodnih resursa i zaštitu okoliša.

Prioritetni ciljevi su osigurati kvalitetne uvjete ţivota na cijelom podruĉju Grada uz brigu za oĉuvanje okoliša, integracija gradskog prostora i povezivanje sa širom regijom, poboljšanje kvalitete ţivota stanovništva i mobilnosti radne snage, stvaranje

preduvjeta razvoja gospodarstva, razvoj sustava efikasnog upravljanja i gospodarenja sustavima vodoopskrbe i odvodnje, kao i vodozaštitnim zonama,

CILJ 1. RAZVOJ KONKURENTNOG

I ODRŽIVOG

GOSPODARSTVA

Prioritet 1: Jaĉanje komunalne

infrastrukture

Mjere 1 do 8

Prioritet 2 : Jaĉanje/izgradnja

poduzetniĉke infrastrukture

Mjere 9 do 16

Prioritet 3: Razvoj malog i srednjeg

poduzetništva

Mjere 17 do 21

Prioritet 4: Razvoj poljoprivrede

Mjere 22 do 30

Prioritet 5: Razvoj turizma

Mjere 31 do 36

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 57

izgradnja sustava monitoringa okoliša, rješavanje pitanja gospodarenja otpadom, integracija zaštite okoliša i gospodarskog razvoja, promicanje svijesti i edukacija o nuţnosti oĉuvanja okoliša, razrada sustava potpore odrţivog korištenja prirodnih

resursa i okoliša u cjelini, promovirati reciklaţu otpada, podrška opskrbi i gospodarenju vodom.

Pri provedbi projekata mora se uzeti u obzir stanje okoliša i prirodnih resursa i oĉuvanje prirodnih bogatstava, te spreĉavanje oneĉišćenja prostora. Kod obnove

lokalnih prometnica treba voditi raĉuna o osobama sa ograniĉenim mogućnostima kretanja. Projekti zahtijevaju široki krug sudionika - od nacionalne razine

(ministarstva i fondovi) do zainteresiranih pojedinaca.

Prioritet 2 : Jaĉanje/izgradnja poduzetniĉke infrastrukture

Na podruĉju Grada Gline u cilju razvoja poduzetništva nuţna je kvalitetna poduzetniĉka infrastruktura kao središte struĉne i savjetodavne pomoći poduzetnicima s ciljem promocije i potpore poduzetništva. Cilj je pruţiti

poduzetnicima na jednom mjestu što više informacija bitnih za ulazak u poduzetništvo, pomoć u pripremi poslovanja, pomoć pri izradi poslovnih planova i

investicijskih elaborata, davanje savjeta za voĊenje poslovanja, organizacija seminara i drugih oblika dopunskog obrazovanja, te upućivanja na ostale specijalizirane oblike pomoći. Potrebno je poduzetnicima pruţiti slijedeće usluge :

savjetodavne i konzultantske usluge u poduzetništvu, informiranje za poduzetnike,

organiziranje poduzetnika i informiranje o programima Vlade RH i Ministarstva,

izradu poduzetniĉkih projekata i elaborata za kredite, i dr.

organizaciju seminara za poduzetništvo i poduzetnike, organizaciju struĉnog osposobljavanja i izobrazbe u poduzetništvu,

internet usluge i povezivanje poduzetnika ( katalog projekata), izradu kataloga, studija i programa za lokalnu sredinu,

organizaciju sajmova poduzetništva ili sudjelovanje na sajmovima, koordinaciju poduzetniĉkih aktivnosti u lokalnoj sredini.

Prioritet 3: Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

Mali i srednji poduzetnici imaju statistiĉki gledano daleko kvalitetnije iskorištenje uloţenog kapitala, kod malih poduzeća najviša je stopa zaposlenosti po uloţenom

kapitalu, najviša je stopa ostvarenog prihoda po kapitalu, mali i srednji poduzetnici općenito su najfleksibilniji na promjene na trţištu.

Zbog ovih razloga je ĉitav niz mjera usmjeren je na razvoj malih i srednjih poduzetnika, ali pri tome ne zanemarujući i veće privredne subjekte koji su nosioci razvoja.

Stvaranje uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva zahtijeva usklaĊenu

politiku kojom se obuhvaćaju aktivnosti razliĉitih podruĉja – od obrazovanja i znanosti, uklanjanja administrativnih prepreka i prevelike propisanosti, do jaĉanja potpornih institucija poduzetništva i poslovne infrastrukture.

Poticanje malog i srednjeg poduzetništva provodi se kontinuirano, uz uvoĊenje

standarda EU i kroz primjenu zakonodavstva za drţavne potpore.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 58

Jaĉanjem poduzetništva doprinosi se povećanju zaposlenosti, uĉinkovitosti sustava socijalne sigurnosti, poticanju domaće proizvodnje i izvoza i stvaranju povoljne

poduzetniĉke klime, te se ostvaruju smjernice o malom gospodarstvu kao generatoru razvoja. Malo gospodarstvo je uz poticajne mjere odrţalo razvoj, te je postalo

ĉiniteljem od znaĉaja za prilagodbu trţišnim kretanjima i razvoja ukupnog gospodarstva.

Pokazatelji poslovanja malog gospodarstva u Hrvatskoj u usporedbi s ostalim europskim zemljama ne pokazuju velika odstupanja i gotovo su identiĉni s podacima

u razvijenim zemljama Europe. Malo i srednje poduzetništvo ĉini 99,4% svih registriranih poduzetnika, 64,7% ukupno zaposlenih, 44% udjela u bruto domaćem proizvodu i 40,5% udjela u ukupnom izvozu.

Financijski pokazatelji malog gospodarstva iskazuju višegodišnji uzastopni rast po

kljuĉnim poslovnim rezultatima. Mali i srednji poduzetnici su u prvih devet mjeseci 2007. godine ostvarili 65,2% bruto dobiti poduzetnika Hrvatske od 20.8 milijardi kuna. U istom razdoblju iskazali su i najbolje financijske rezultate, jer su mali

poduzetnici na uloţenih 100 kuna ostvarili 110,36 kuna prihoda, srednji manje od njih tj. 106,59 kuna, dok su veliki ostvarili najmanje, 105,81 kunu. Gotovo 895.000

zaposlenih kod poduzetnika za poslodavca je imalo male poduzetnike. Prioritet 4: Razvoj poljoprivrede

U SWOT analizi utvrĊene su znaĉajne snage tj. razvijenosti poljoprivrednih resursa,

zemljišta, koje Gradu Glini daju znatne izglede u razvitku poljoprivrede. Ta djelatnost ima znatnog utjecaja i na druge gospodarske djelatnosti, kao što je to prehrambeno-preraĊivaĉka djelatnost, ali i na trgovinu, turizam i mnoge druge. Vaţnost je

poljoprivrede u pogledu zaposlenosti ljudi, ali i za prehrambeno stanje puĉanstva odnosno koliĉinu i kakvoću prehrane. Poljoprivreda je dio ruralnog prostora, bitna za

ekološku ravnoteţu i za zaštitu okoliša, ali i za oĉuvanje kulturnih i ostalih tradicijskih vrijednosti.

Poljoprivreda je gospodarska djelatnost koja je znaĉajna u ukupnom gospodarstvu, a njena vaţnost je još veća s obzirom na povezanost s dopunskim djelatnostima, od

proizvodnje poljoprivrednih inputa do prerade prometa i trţenja poljoprivrednih proizvoda. K tome je neformalna zaposlenost i ukljuĉenost ljudi u poljoprivrednu

proizvodnju znatna što joj daje dodatni znaĉaj. Prevladavajući dio agrarne strukture ĉine obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Većina tih gospodarstava ima male i to u pravilu vrlo usitnjene poljoprivredne površine. Ĉak i meĊu onima koji imaju nešto više zemljišta malo je vitalnih i trţišno

usmjerenih gospodarstava koja bi se u sadašnjim okolnostima mogla ravnopravno nositi s uvoznom konkurencijom. Otegotna je okolnost i nepovoljna dobna i obrazovna struktura poljoprivrednog puĉanstva.

Trţište zemljištem, kao najvaţnijim poljoprivrednim resursom, ograniĉava postojeća

nesreĊenost zemljišnih knjiga, te spori i zamršeni postupak usklaĊivanja katastra i gruntovnice, što je samo jedan (iako ne i glavni) razlog nedopustivo visokom postotku neobraĊenoga poljoprivrednog zemljišta.

Funkcioniranje trţišta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ograniĉava nelojalna

konkurencija i manjkava legislativa. To posebice vrijedi za izravno ukljuĉivanje

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 59

obiteljske poljoprivrede u distribuciju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te nepostojanje institucijskih okvira, koji bi osnaţili ulogu poljoprivrednika na trţištu.

Poljoprivredna proizvodnja se dugoroĉno smanjuje zbog smanjenja uporabe poljoprivrednih resursa, ali i migracije puĉanstva, te sveukupnog pada proizvodnosti i

gospodarske uĉinkovitosti. Posljedice su vidljive, nedovoljna poljoprivredna proizvodnja, unatoĉ slabom porastu potrošnje, rezultira niskim stupnjem samodostatnosti većine poljoprivrednih proizvoda i zbog toga visokim uvozom hrane.

Upravo ova prilika, uz postojeće znaĉajne potencijale, upućuje da je potrebna

potpora razvoju poljoprivrede kroz provedbu svih mjera iz ovog prioriteta. Poljoprivrednike takoĊer treba tretirati kao poduzetnike, te su im dostupne i sve ostale mjere za poticanje malog i srednjeg poduzetništva.

Prioritet 5: Razvoj turizma Hrvatska je turistiĉki orijentirana zemlja, gdje je turizam aktivni pokretaĉ razvoja

gospodarstva što potvrĊuje kontinuirani rast broja turista, noćenja i turistiĉkog prometa zadnjih nekoliko godina.

Posebnost prirodne i kulturno - povijesne baštine, znaĉajan su turistiĉki potencijal na kojem se temelji razvoj turizma i u Gradu Glini. Posljednjih godina uviĊaju se

mogućnosti razvoja turizma s obzirom na postojeće neiskorištene turistiĉke potencijale i resurse. Preduvjet za daljnji razvoj i povećanje konkurentnosti je

prilagoĊavanje turistiĉke ponude trţišnim trendovima uz uspostavljanje suradnje svih aktera turistiĉkog razvoja na svim razinama.

Razvoj turizma u Gradu Glini temelji se na resursnoj osnovi koju ĉine prirodno atraktivna, dobro oĉuvana, gorska i šumovita podruĉja, rijeke, te zanimljive ruralne

aglomeracije s bogatim prirodnim i/ili kulturno-povijesnim naslijeĊem.

Noviji turistiĉki proizvodi kontinentalnog turizma u regiji koji se sve više nameću su: zdravstveni, seoski, eko, kulturni, lovni i ribolovni, vjerski, tranzitni, izletniĉki i sportsko-rekreacijski turizam.

Svaka destinacija moţe biti konkurentna u onoj mjeri u kojoj koristi jedinstvene

lokalne turistiĉke potencijale i ulaţe u izgradnju adekvatne turistiĉke infrastrukture. Na osnovu analize turistiĉkih trendova na trţištu potraţnje, moţe se zakljuĉiti da su uspješne urbane i ruralne turistiĉke destinacije one koje nude:

raznoliku i atraktivnu ponudu koju prate adekvatni sekundarni sadrţaji (npr. razvijena prometna i turistiĉka infrastruktura i druge usluge);

mogućnost odmaka od svakodnevnog naĉina ţivota i aktivni boravak u naseljima i prirodi, bavljenje razliĉitim sadrţajima s motivima i potrebama modernog turista, jer destinacija mora pruţati poseban doţivljaj gdje se

stjeĉu nova iskustva posjetitelja.

Novi oblici ponude razvijaju se prema trţišnim trendovima uz pretpostavku strateškog opredjeljenja lokalne zajednice, dodatnih investicija i vlastite sposobnosti turistiĉkog sektora za razvoj specifiĉnih turistiĉkih proizvoda, a na taj se naĉin mogu

postići kvalitativni pomaci u razvoju turizma i ukupnog razvoja sredina.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 60

CILJ 2. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA

Prioritet 6: UnapreĊenje postojećeg obrazovnog sustava i usklaĊivanje s trţišnim potrebama Grada

Svaka nacionalna ekonomija i njezin konkurentski poloţaj ovise prvenstveno o

kvaliteti raspoloţivih ljudskih resursa. Korištenje tih resursa i ulaganje u njihovu kvalitetu glavni su ĉimbenici razvoja. Obrazovanje povećava konkurentnost gospodarstva osiguranjem potrebne kvalitete ljudskih resursa. Upravo obrazovanje

omogućuje stjecanje znanja, vještina, stavova i vrijednosti koji su pojedincu potrebni za ostvarivanje radnih i društvenih uloga. Porast udjela visokoobrazovanih u radnoj

snazi i odgovarajuće promjene u obrazovnom sustavu preduvjeti su ostvarivanja hrvatskih strateških ciljeva. Odgovarajuća obrazovanost stanovništva nuţan je, ali ne

i dovoljan uvjet konkurentnosti. Naĉini mobilizacije i korištenja znanja u ukupnom društvenom razvoju dodatno pridonose rastu konkurentnosti. Rijeĉ je i o mnoštvu osobina sustava obrazovanja, od najjednostavnije strukturne usklaĊenosti

obrazovnih profila i potreba zapošljavanja, preko sustava dopunskog obrazovanja, sve do kvalitete obrazovanja (u uţem smislu). Ta kvaliteta nije samo pitanje

formalnog znanja, već i razvoja sposobnosti uĉenja i aktivnog stava prema osobnom kreativnom i produktivnom doprinosu u ţivotnom okruţenju, a to se uĉi od najranije dobi.

Formalno obrazovanje graĊana preduvjet je gospodarskog razvitka grada, a

usklaĊenost sustava obrazovanja s potrebama privrednih subjekata mjera je njegove uĉinkovitosti na podruĉju grada. Formalni sustav obrazovanja zapoĉinje u djeĉjim vrtićima a završava na fakultetima. Cjelokupni sustav pod ingerencijom je drţave,

ali su neki njegovi dijelovi (predškolsko i osnovno obrazovanje), prema novim naĉelima rada lokalne samouprave, pod izravnom upravom Grada. Ovo znaĉi da

Grad ima obavezu i pravo osmisliti ovaj dio formalnog sustava obrazovanja u skladu sa svojim mogućnostima i potrebama šire zajednice. U suradnji sa Ţupanijom, Grad je u mogućnosti u velikoj mjeri utjecati na sustav srednjškolskog

obrazovanja, posebno kada se radi o posebnim srednjoškolskim programima od interesa za privredne subjekte grada i šire regije.

CILJ 2. RAZVOJ LJUDSKIH

POTENCIJALA

Prioritet 6: UnapreĊenje postojećeg

obrazovnog sustava i usklaĊivanje s tržišnim

potrebama Grada

Mjere 37 do 41

Prioritet 7: Jaĉanje vaninstitucionalnog

sustava cjeloživotnog obrazovanja

Mjere 42 do 43

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 61

Stoga grad, planiranim prorogramima treba upravljati obrazovnim sustavom u svojoj sredini, usklaĊujući obrazovne programe na svim razinama sa svojim razvojnim potrebama i u tu svrhu mora definirati sustav obrazovnih programa na

svim razinama. Ovaj sustav mora biti usklaĊen s razvojnim potrebama privrednih subjekata, ali udovoljavati i uvjetima ulaska u Europsku zajednicu

što treba provoditi na dvije razine: sustav usmjeriti prema novim znanjima i tehnologijama (programi za

budućnost) i

graditi ga prema suvremenim obrazovnim standardima uskladenim sa svjetskim zahtjevima.

U tu svrhu potrebno je :

Izraditi projekciju obrazovnog sustava u gradu (definirati obrazovne profile

i obrazovne institucije temeljem analize zahtjeva privrednih subjekata), Potvrditi i prihvatiti projekciju temeljem javne diskusije zantieresiranih

strana, Definirati obrazovne standarde (prema vrstama resursa, ukljuĉujući i

nastavnike i uĉenike),

Definirati potrabne resurse (kvalitativno i kvantitativno) i Temeljem gornjih zahtjeva izraditi provedbeni plan aktivnosti provoĊenja

zacrtane strategije razvoja formalnog obrazovnog sustava Grada. 55 PREPORUKA ZA POVE∆ANJE KONKURENTNOSTI HRVATSKE

Prioritet 7: Jaĉanje vaninstitucionalnog sustava cjeloţivotnog obrazovanja

Razvoj grada ovisi o sposobnosti ljudi da dosegnu dugoroĉne ciljeve. To omogućava i organiziranje adekvatnog sustava obrazovanja. Osim formalnog obrazovanja, za napredak sredine treba razvijati i potrebu za

cijeloţivotnim obrazovanjem, kroz oblike tzv. neformalnog obrazovanja. Procesi cjeloţivotnog (permanentnog) obrazovanja i razvoj sredine - Grada neposredno su

povezani. Neformalno obrazovanje potrebno je poticati radi prilagoĊavanja promjenama u

tehnologiji koje su posebno izraţene razvojem informacijskih znanosti. Cijeloţivotnim uĉenjem razvijamo vještu, prilagodljivu, fleksibilnu radnu snagu (uz naglasak na informacijsku tehnologiju), ĉime je znatno povećana zapošljivost u

odnosu na stvarne potrebe gospodarstva. Suvremen i dinamiĉan poslovni svijet, osim oĉekivanja znanja u struci, zahtjeva

neprekidno usavršavanje u struci te stijecanje ĉitavog niza dodatnih znanja i vještina, kao na primjer:

osposobljenost za otvaranje poduzetništva i voĊenje poslova u vlastitoj

djelatnosti, poznavanje stranih jezika,

poznavanje rada na raĉunalu (i znanja daktilografije), vozaĉka dozvola (sve ĉešĉe D i E kategorija), poloţen struĉni ispit,

poloţen majstorski ispit, stjecanje struĉnih licenci i cetifikata,

ispit za ovlaštenog raĉunovoĊu, razliĉite dodatne osposobljenosti u okviru nekih zanimanja i sl.

Stoga je potrebno razraditi sustav potpore (financijske i druge) za stvaranje mogućnosti, motiva, poticaja za stjecanje potrebnih znanja i vještina koje

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 62

omogućavaju veću zapošljivost i prilagodljivost - fleksibilnost na trţištu rada za uspješno i uĉinkovito funkcioniranje u zajednici.

Obrazovanje će najbolje pridonositi razvoju hrvatskoga gospodarstva utemeljenog na znanju ako ga okruţenje prepoznaje kao snaţnu proizvodnu snagu. Pojedinci trebaju

u njemu prepoznati vrijednost koja im omogućuje poboljšanje materijalnog poloţaja i kvalitete ţivota. Zato se obrazovna strategija i svaka politika moraju razvijati na koncepcijama cjeloţivotnog uĉenja i društva koje uĉi.

CILJ 3: UNAPREĐENJE KVALITETE ŢIVOTA

Prioritet 8: Oĉuvanje, obnova i zaštita prirodne i kulturne baštine

Osobitosti prirodne i kulturne baštine su vaţni ĉimbenici prostornog identiteta Grada Gline. U cilju odrţivog razvoja i poboljšanja kvalitete ţivota je u narednom periodu

potrebno kroz planiranje i ureĊenje prostora i korištenja prirodnih dobara osigurati oĉuvanje znaĉajnih i karakteristiĉnih obiljeţja krajobraza, te odrţavanje bioloških,

geoloških i kulturnih vrijednosti. Prirodna i kulturne baštine imaju i znaĉajnu ulogu u razvoju turizma i mogu doprinijeti poboljšanju turistiĉke ponude ovog kraja, te u općenitoj promociji Grada

Gline.

Posebni oblik kulturne baštine ĉini tradicija i naslijeĊe, a u ĉemu znaĉajnu ulogu imaju i stari zanati. Obnova i oţivljavanje ovih zanata ima višestruku ulogu - oĉuvanje identiteta ovog kraja i tradicionalnih vrijednosti, gospodarsku ulogu, a

samim time i znaĉajnu funkciju u povećanju turistiĉke ponude u seoskom turizmu, naroĉito za inozemne goste. Duhovna i materijalna kulture, naslijeĊa, obiĉaji i

CILJ 3:

UNAPREĐENJE KVALITETE

ŽIVOTA

Prioritet 8: Oĉuvanje, obnova i zaštita prirodne i kulturne baštine

Mjere 4 do 47

Prioritet 9: Poticanje zdravijeg naĉina

života i unapreĊenje zdravstvene zaštite

Mjere 48 do 50

Prioritet 10: Poboljšanje kvalitete života ciljnih/ugroženih

skupina - mladih, žena, djece, branitelja, stradalnika rata, osoba s invaliditetom, starih i nemoćnih

Mjere 51 do 53

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 63

manifestacije u velikoj mjeri doprinose oĉuvanje identiteta ovog kraja i tradicionalnih vrijednosti, te doprinose u cjelosti promociji Grada Gline.

Prioritet 9: Poticanje zdravijeg naĉina ţivota i unapreĊenje zdravstvene zaštite

Odrţavanje psihofiziĉkih sposobnosti i zdravlja stanovništva, te sve aktivnije iskorištavanje slobodnog vremena, zahtijevaju da se što više paţnje posveti

športskim aktivnostima, rekreaciji, zabavi i odmoru svih uzrasta stanovništva, osobito mladeţi. Za ostvarivanje programa javnih potreba u športu treba osigurati

prostor i druge uvjete za razvijanje športskih aktivnosti, rekreacije, zabave i odmora svim uzrastima stanovništva. Posebnu paţnju treba posvetiti daljnjem radu, posebice sa mladima, te osmišljavanju novih sportsko-rekreacijskih programa. Sportski objekti

i manifestacije imaju i znaĉajnu ulogu u turistiĉkoj ponudi, te promociji Grada Gline.

Današnji naĉin i tempo ţivota donosi i sve više zdravstvenih problema, a koji se onda manifestiraju u sve društvene pore. Veliki su problemi sa raznim vrstama ovisnosti (alkohol, droga, nikotin, pa ĉak i internet) koji direktno utjeĉu na zdravstveno stanje

puĉanstva, a indirektno na povećanje nasilja u obitelji, oĉuvanje obiteljske zajednice, povećanje kaznenih djela i saobraćajnih nesreća, a naţalost i suicida.

Gotovo isti problemi pojavljuju se i kod osoba oboljelih od PTSP-a. Nezdrava prehrana takoĊer ima znaĉajne poslijedice na ukupno zdravstveno stanje puĉanstva, doprinosi povećanju broja oboljelih, smanjenju radne sposobnosti, povećanju broja

bolovanja i sl. i u cjelosti negativno utjeĉe na kvalitetu ţivota.

Sadašnji zdravstveni kapaciteti zadovoljavaju potrebe, no u budućem periodu sa oĉekivanim povećanjem broja stanovnika i u skladu sa višim standardima ţivljenja biti će potrebno i proširivanje kapaciteta. U svakom sluĉaju potrebno je postojeće

kapacitete kvalitetno odrţavati i poboljšavati uvjete rada u njima. Posebni naglasak treba dati na osuvremenjivanje opreme, kako bi se u zdravstvenoj zaštiti postigli viši

standardi i kvaliteta rada.

Prioritet 10: Poboljšanje kvalitete ţivota ciljnih/ugroţenih skupina - mladih, ţena, djece, branitelja, stradalnika rata, osoba s invaliditetom, starih i nemoćnih

Socijalna skrb je djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku kojom se

osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih ţivotnih potreba socijalno ugroţenih, nemoćnih i drugih osoba koje one same ili uz pomoć ĉlanova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih

okolnosti. Na podruĉju Grada Gline ima veći broj staraĉkih domaćinstava koja su upravo iz ovih kategorija. IzgraĊen dom za starije i nemoćne omogućio bi podizanje

kvalitete ţivljenja tog dijela stanovništva grada. Dio ugroţene populacije – starih i nemoćnih osoba, staraĉkih domaćinstava, te invalidnih osoba treba specifiĉnu pomoć usluge pomoći i njege u kući. Ovu vrstu skrbi je moguće osigurati kroz organiziranje

mobilnog pruţanja usluga, a za što treba navava odgovarajućih vozila.

Poseban aspekt organizacijskih i metodoloških unapreĊenja u podruĉju socijalne zaštite ugroţenih skupina je poticanje razvoja modernih, izvaninstitucionalnih oblika skrbi, bilo diversifikacijom usluga koje pruţaju postojeće ustanove, bilo osnivanjem

novih subjekata. U cilju uĉinkovitijeg iskorištenja resursa, za provedbu ovih aktivnosti potrebno je ostvariti ĉvrstu suradnju s civilnim sektorom, te umreţiti

postojeće resurse.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 64

Športske i rekreativne djelatnosti u Glini su danas organizirane u velikom broju športskih klubova, a na podruĉju grada Gline izgraĊene su športske graĊevine koje

uglavnom zadovoljavaju ukupne gradske potrebe. Središnje mjesto okupljanja i razvoja kulturnih djelatnosti u Glini je Hrvatski dom Glina.

Sadašnji objekti uglavnom zadovoljavaju potrebe i u budućem periodu više paţnje treba usmjeriti na njhovo odrţavanje, a i opremanje potrebnim inventarom i opremom. Posebnu paţnju treba posvetiti daljnjem radu, posebice sa mladima, te

osmišljavanju novih sportsko-rekreacijskih programa, te aktivnosti u kulturi.


Prioritet 11: Jaĉanje meĊunarodne, meĊuţupanijske i unutarţupanijske suradnje

Proraĉunska sredstva i sredstva vlastitog uĉešća nositelja projekta biti će nedostatna za provedbu projekata strategije neovisno o prioritetima i fazama pripremljenosti.

Zato strategija financiranja mora biti temeljena na pristupu meĊunarodnim izvorima financiranja, te domaćim fondovima. Stoga je potrebno uloţiti znatne napore u

jaĉanje znanja i osposobljavanje djelatnika javne uprave, posebice u djelatnike institucija zaduţenih za provedbu strategije, za pripremu prijave projekata na moguće ostale izvore financiranja. Realizacija integriranog razvoja zahtijeva

institucionalnu strukturu utemeljenu na koordinaciji, kao i jasno odreĊene uloge i odgovornosti te dobru koordinaciju raspoloţivih resursa. Istodobno, upravljanje

razvojnom politikom zahtijevat će i povećane kapacitete unutar relevantnih tijela drţavne uprave i ostalih dionika. To podrazumijeva stjecanje novih vještina i znanja potrebnih za definiranje projekata, uĉinkovitu provedbu, te sveukupno praćenje i

vrednovanje.

Strategija financiranja je temeljena na pristupu meĊunarodnim izvorima financiranja, te domaćim fondovima. Pri tome vrlo znaĉajnu ulogu igra i suradnja na realizaciji zajedniĉkih projekata iz svih podruĉja gospodarstva, poljoprivrede, kulture, sporta,

zaštite okoliša itd. , i to kako kratkoroĉna suradnja, tako i uspostavljena dugoroĉna suradnja kod projekata koji imaju kontinuitet provedbe. Programi Europske Unije

promiĉu prekograniĉnu i meĊuregionalnu suradnju. Zbog toga je potrebno poticati

CILJ 4: STVARANJE PARTNERSKIH

ODNOSA

Prioritet 11: Jaĉanje meĊunarodne,

meĊužupanijske i unutaržupanijske suradnje

Mjere 54 do 56

Prioritet 12: Povećanje stupnja ukljuĉenosti, motiviranosti i svijesti lokalne

zajednice

Mjere 57 do 58

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 65

prekograniĉnu i meĊuregionalnu suradnju svih dionika i bolje strateško sagledavanje izazova koje granica postavlja pred pograniĉna podruĉja na lokalnoj razini.

Cilj je uspostaviti i koordinaciju izmeĊu središnje i lokalne razine poticanjem lokalnih sudionika u razvoju, kako bi zajedniĉki identificirali razvojne prioritete utemeljene na

stvarnim potrebama i kako bi u partnerstvu sa središnjom razinom te prioritete i ostvarili. Sukladno spomenutom cilju osigurava se zajedniĉki razvojni okvir unutar kojeg oni koji upravljaju politikom i programiranjem na središnjoj razini mogu, u

suradnji s institucijama, te svim društveno-gospodarskim interesnim skupinama sa lokalne razine, doprinijeti definiranju jasnih smjernica za lokalni razvoj.

Prioritet 12: Povećanje stupnja ukljuĉenosti, motiviranosti i svijesti lokalne zajednice

Civilni sektor – udruge, nevladine organizacije, socijalni partneri i sl. imaju vrlo bitnu ulogu u provedbi strategije i do sada steĉena znaĉajna iskustva na provedbi

pojedinaĉnih projekata. To je vaţan resurs, ali civilni sektor nema dostatna sredstva vlastitog uĉešća za provedbu projekata strategije. Zato strategija financiranja mora biti temeljena na pristupu meĊunarodnim izvorima financiranja, te domaćim

fondovima. Potrebno je stoga uloţiti dodatne napore u jaĉanje znanja i osposobljavanje civilnog sektora, za pripremu prijave projekata na moguće ostale

izvore financiranja. Ţelimo li stvoriti pristup koji odgovara specifiĉnim potrebama ruralnih krajeva,

potrebno je pronalaziti nove pristupe lokalnom razvoju, te, prije svega, pronaći pristup koji što bolje odgovara potrebama i oĉekivanjima nositelja lokalnog razvoja.

Zagovarajući integralni, odozdo prema gore pristup, kao i decentraliziranu upravu, LEADER osigurava da pokretaĉi razvoja u seoskom podruĉju ponovo doĊu do izraţaja.

Potrebno je dobiti temeljit uvid u sve dionike u odreĊenom podruĉju prije nego što se poĉnu razvijati partnerski odnosi. Dionike i potencijalne partnere moţemo podijeliti u

tri glavne skupine: Pojedinci ili udruge ljudi

Privatno poduzetništvo Regionalne, drţavne i europske javne institucije

LEADER-ov pristup sadrţi sedam osnovnih naĉela: 1) Pristup temeljen na osobitostima podruĉja

2) Pristup odozdo prema gore 3) Partnerski pristup i lokalna akcijska grupa (LAG) 4) Inovacije

5) Integralni (objedinjujući) pristup 6) Umreţavanje i suradnja meĊu podruĉjima

7) Lokalno financiranje i upravljanje

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 66

8.4. Mjere

CILJ 1. RAZVOJ KONKURENTNOG I ODRŢIVOG GOSPODARSTVA Prioritet 1: Jaĉanje komunalne infrastrukture

Mjera 1: Odrţavanje i izgradnja vodoopskrbnih, kanalizacijskih, energetskih i prometnih sustava te ostalih objekata infrastrukture i ureĊenje javnih površina

Opis : Vodoopskrbni sustav zahtijeva stalno ulaganje u odrţavanje i obnovu, a

nezadovoljavajuća kvaliteta vode za piće zahtjeva nastavak aktivnosti na izgradnji vodoopskrbnog sustava. Nedostatna razina izgraĊenosti kanalizacijskih sustava zahtijeva njihovu izgradnju sukladno potrebama i zakonskim propisima. Dobra

elektriĉna mreţa osigurava dovoljne koliĉine energije za potrebe stanovništva i industrije, dok nedostaje plinska mreţa. Kvaliteta cesta je lošija nego što bi trebala

biti radi podupiranja gospodarskog razvoja. Širokopojasni internet, kao potpora ekonomskom razvoju, je na vrlo niskoj razini u smislu teritorijalne pokrivenosti i upotrebe. Javni pristup internetu je takoĊer na vrlo niskoj razini.

Ciljevi :

Unaprijediti i povećati dostupnost komunalnih infrastrukturnih susutava Unaprijediti sustav vodoopskrbe i odvodnje, te proĉišćavanja otpadnih voda Poboljšati lokalnu prometnu infrastrukturu

Poboljšati energetsku sigurnost i omogućiti korištenje plina domaćinstvima i poduzetnicima

Omogućiti informatiĉku povezanost Aktivnosti :

Izrada projektne dokumentacije, objave natjeĉaja, odabir najpovoljnijih ponuĊaĉa, implementacija projekta, monitoring projekata.

CILJ 1. RAZVOJ KONKURENTNOG I ODRŢIVOG GOSPODARSTVA Prioritet 1: Jaĉanje komunalne infrastrukture Mjera 2: Odrţavanje i izgradnja melioracijske i komunalne kanalske mreţe

Opis :

Melioracijska i komunalna kanalska mreţa poboljšati će razvoj poljoprivrednih djelatnosti, te općenito zadrţavanje stanovništva i bavljenje tradicionalnim djelatnostima.

Ciljevi :

Omogućavanje sustava navodnjavanja Zaštita od plavljenja poljoprivrednih površina i time smanjivanje šteta i

gubitka dohotka.

Aktivnosti :


GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 67

CILJ 1. RAZVOJ KONKURENTNOG I ODRŢIVOG GOSPODARSTVA Prioritet 1: Jaĉanje komunalne infrastrukture Mjera 3: Jaĉanje sustava obrane od elementarnih nepogoda

Opis : Poboljšani sustavi zaštite od poplava, suša, poţara i tuĉe pospješiti će razvoj

gospodarskih djelatnosti, te općenito poboljšati uvjete ţivota stanovništva.

Ciljevi : Zaštita od elementarnih nepogoda - poplava, suša, poţara i tuĉe

Smanjivanje šteta i gubitka dohotka.

Aktivnosti :



Prioritet 1: Jaĉanje komunalne infrastrukture Mjera 4: Ubrzanje procesa razminiranja

Opis : Minirana podruĉja su stalna prijetnja sigurnosti lokalnog stanovništva i prepreka daljnjem razvoju. TakoĊer, stvaraju loš imidţ Grada kao nesigurnog podruĉja.

Intenzivan proces razminiranja je neophodan kako bi se oĉistile preostale površine u prihvatljivom vremenskom periodu.

Ciljevi : U cjelosti razminirano podruĉje Grada

Aktivnosti :

Podrška razminiranju zemljišta, utvrĊivanje prioriteta, iznalaţenje izvora financiranja, izrada dokumentacije, objave natjeĉaja, odabir najpovoljnijih

ponuĊaĉa, implementacija projekta, monitoring projekata.


Mjera 5: Korištenje potencijala alternativnih izvora energije Opis :

Usvajanje i implementacija novih tehnologija u korištenju potencijala alternativnih izvora energije biomase i vjetra doprinjeti će smanjenju utroška neobnovljivih izvora

energije, te smanjenju troškova ţivota i proizvodnje, te kvaliteti zraka i oĉuvanju okoliša.

Ciljevi : Izgradnja pogona za proizvodnju energije iz alternativnih izvora – biomasa

i energija vjetra

Aktivnosti : Snimanje potreba i izrada idejnih rješenja, odabir mogućih lokacija i

tehnologija, odabir tvrtki zainteresiranih za projekt, izrada projektne

dokumentacije, radovi, investiranje.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 68


Mjera 6: Izrada projekata i sanacija deponija, organizacija odvojenog sakupljanja otpada, reciklaţnih dvorišta, zelenih otoka, te izgradnja centra za gospodarenje

otpadom Opis :

Iako ne postoji velika opasnost za narušavanje prirodnog okoliša od strane teške industrije, ukupna situacija u zaštiti okoliša nije zadovoljavajuća, uglavnom zbog

nepostojanja jedinstvenog sustava praćenja stanja oneĉišćenja po svim sastavnicama okoliša (zrak, tlo, vode, otpad) što ima za posljedicu nemogućnost pravilnog planiranja aktivnosti na poboljšanju postojećeg stanja kao i unapreĊenja

istog, nadzora potencijalnih oneĉišćivaĉa od strane inspekcije te vrednovanje ostvarenih pomaka u upravljanju okolišem.

Nedostatak legalnih, ureĊenih odlagališta otpada i postojanje brojnih nelegalnih odlagališta negativno utjeĉe na okoliš i zahtijeva trenutne akcije usvajanja i primjene suvremenih standarda zaštite okoliša.

Provedba zajedniĉkih projekata sa susjednim JLS moţe smanjiti negativne utjecaje na okoliš.

Ciljevi :

Saniranje postojećih i izgradnja novih deponija komunalnog otpada

Izgradnja sustava gospodarenja otpadom – recikliranje, razvrstavanje Povećanje mreţe sakupljanja otpada

Selektivno sakupljanje otpada - zeleni otoci, reciklaţno dvorište Aktivnosti :

Snimanje stanja i izrada idejnih rješenja, odabir mogućih lokacija i tehnologija, odabir tvrtki zainteresiranih za projekt, izrada projektne

dokumentacije, nabava opreme, radovi, investiranje, monitoring. Izobrazba o odrţivom razvoju i ekologiji, poticanje rada ekoloških udruga


Prioritet 1: Jaĉanje komunalne infrastrukture Mjera 7: Izrada dokumenata prostornog planiranja, zaštite okoliša, kreiranje sustava

za praćenje stanja u okolišu Opis :

Prostorno-planska dokumentacija stvara pretpostavke za propisivanje detaljnijih uvjeta i mjerila, kojima je odreĊena namjena površina i prostorni razmještaj, te je

nuţna za daljnji razvoj Grada Gline. Potreba je i obveza da se PPUG, a iza toga i UPU izrade i u digitalnom obliku, kako bi se ti planovi mogli ukljuĉiti u budući informacijski sustav prostornog ureĊenja. Potrebno je takoĊer i izradi potrebnu dokumentaciju

zbog primjene zakonskih propisa iz oblasti zaštite prirode, zaštite okoliša, zbrinjavanja komunalnog otpada i sl.

Ciljevi : SreĊena prostorno planska dokumentacija

Uvaţavanje iskazanih inicijativa gospodarskih subjekata Preispitivanje namjena, te promjena namjena sukladno potrebama Usklada dokumentacije za zakonskim okvirima

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 69

Aktivnosti :

Izmjene i dopune postojeće dokumentacije

Izrada potrebne nove dokumentacije, studija, planova, elaborata i sl, u skladu sa zakonskom obvezama


Prioritet 1: Jaĉanje komunalne infrastrukture Mjera 8 : Poboljšanje temeljne ruralne infrastrukture

Opis : Osnovna karakteristika ruralnih podruĉja je loš pristup stanovništva temeljnoj

infrastrukturi. Svi glavni pokazatelji koji opisuju opskrbljenost ruralnog stanovništva infrastrukturnim pogodnostima ili pristupom temeljnoj infrastrukturi su mnogo niţi u

ruralnim nego u urbanim podruĉjima. TakoĊer, ţivotni uvjeti ruralnog stanovništva su mnogo lošiji u usporedbi s onim u urbanim podruĉjima. Pristup kućanskim pogodnostima, npr. opremljenost prebivališta WC-om, kupaonicom, elektriĉnom

energijom, vodom, kanalizacijom, itd. u ruralnim je kućanstvima puno lošija u usporedbi s urbanim kućanstvima.

Ciljevi :

Stvaranje povoljnih uvjeta za ţivot na selu

Poboljšanje uvjeta za razvoj gospodarskih aktivnosti na selu Smanjenje migracija stanovništva iz sela u grad

Smanjenje depopulacije seoskog stanovništva Aktivnosti :

Snimanje stanja i izrada idejnih rješenja, odabir mogućih lokacija i tehnologija, odabir tvrtki zainteresiranih za projekt, izrada projektne

dokumentacije, nabava opreme, radovi, investiranje, monitoring. Provedba svih ostalih aktivnosti iz prioriteta 1.


Prioritet 2 : Jaĉanje/izgradnja poduzetniĉke infrastrukture Mjera 9: Izgradnja i opremanje poduzetniĉkih zona

Opis : Postojeća Poduzetniĉka zona «Ţeljezara» znaĉajan je korak u realizaciji strategije

gospodarskog razvitka Grada Gline koja je posebno mjesto i ulogu dala upravo razvoju malog i srednjeg poduzetništva. Naglasak je na kvaliteti strukture

proizvodnih djelatnosti koje se odvija unutar Zone što podrazumjeva primjenu novih tehnologija u proizvodnom procesu, kreiranje novih proizvoda zasnovanih na većem udjelu znanja, ekološki prihvatljivih proizvoda te proizvoda koji će naći znaĉajnije

mjesto u lokalnom i ukupnom hrvatskom izvozu. Krajnji je cilj da se poduzetnicima omogući postizanje trajnog rješenja pitanja poslovnog (proizvodnog) prostora. Na

izradu ovog Programa potaknula nas je potreba gospodarskog razvitka Grada Gline, poboljšanje poslovne klime kao i status pogona Ţeljezare Sisak u Glini kao ureĊenog prostora koji moţe prihvatiti nove gospodarske sadrţaje i osigurati prostor za

razvitak novih gospodarskih subjekata. Postojeća zona je u funkciji, te je potrebno raditi na njenoj promociji i potpunom

iskorištenju njenih kapaciteta. U budućnosti je oĉekivano da se zona popuni, a kako

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 70

nema mogućnosti širenja kroz prostorno plansku dokumentaciju potrebno je planirati dodatne prostore za osnivanje nove zone.

Ciljevi : Iskorištenje postojećih kapaciteta

Osiguranje dugoroĉnih uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i proizvodnog obrtništva kao jednog od najvaţnijih i najstabilnijih nositelja budućeg razvoja gospodarstva Grada Gline.

Dugoroĉno smanjivanje i ublaţavanje trenda nezaposlenosti i poticanje poduzetnika na otvaranje novih radnih mjesta osobito unutar proizvodnje

Stimuliranje rasta i razvoja poduzetnika osobito u pogledu razvijanja novih proizvoda, primjene novih tehnologija i poticanju izvoza

Olakšavanje komunikacije i poticanje suradnje izmeĊu poduzetnika i

obrtnika koji će se naći unutar Zone, osobito poticanje na udruţivanje na realizaciji konkretnih poduzetniĉkih i razvojnih projekata.

Aktivnosti :

Upravljanje zonom

Promocija zone Snimanje stanja i izrada idejnih rješenja, odabir mogućih lokacija za novu

zonu, izrada projektne dokumentacije, radovi, monitoring.

CILJ 1. RAZVOJ KONKURENTNOG I ODRŢIVOG GOSPODARSTVA Prioritet 2 : Jaĉanje/izgradnja poduzetniĉke infrastrukture

Mjera 10: Jaĉanje potpornih institucija Opis :

Grad Glina osnovao je razvojnu agenciju d.o.o. Kao osnivaĉ Grad Glina je osigurao adekvatan prostor, te opremu za razvojnu agenciju. Razvojna agencija zamišljena

je kao «radionica» novih ideja i potreba gospodarskih subjekata, te pomoć istima kod realizacije. Agencija je osnovana kako bi za postojeće i buduće poduzetnike -

obrtnike i obiteljska poljoprivredna gospodarstva i ostale korisnike obavljala slijedeće djelatnosti :

- okupiti sve poduzetnike – obrtnike, snimiti njihove mogućnosti razvoja,

kapacitete, broj zaposlenih, bonitet, probleme - izraditi anketu mogućnosti za povećani broj zaposlenih

- besplatne savjetodavne i konzultantske usluge - besplatne informacije o projektima i programima u poduzetništvu - organiziranje informiranja putem info-toĉke

- organiziranje informativnih aktivnosti u lokalnim medijima - usluge istraţivanja trţišta i marketinga za poduzetništvo,

- izrada poduzetniĉkih projekata i elaborata za kredite i dr. - voĊenje poslova za poduzetnike pod povoljnijim uvjetima - organiziranje seminara za poduzetništva i poduzetnike

- organizacija struĉnog osposobljavanja i izobrazbe u poduzetništvu - Internet usluge i povezivanje poduzetnika

- izrada kataloga, studija i programa za lokalnu sredinu - organizacija sajmova poduzetništva ili sudjelovanje na sajmovima - koordinacija poduzetniĉkih aktivnosti u lokalnoj sredini

- nabavka informatiĉke i druge opreme za provedbu programa - preko razvojne agencije stimulirati će se agro-poduzetništvo kroz obiteljska

poljoprivredna gospodarstva

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 71

- izvršiti će anketu zainteresiranosti za organiziranje mini-farmi za proizvodnju u svinjogojstvu, govedarstvu, kozarstvu, ovĉarstvu idr.

- organiziranje poslovnih savjetovanja, teĉajeva i seminara, te struĉno

usavršavanje i osposobljavanje ĉlanova obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

- svaki potencijalni kandidat mora biti organiziran, što znaĉi imati poznatog kupca, preduvjete za proizvodnju, optimalnu koliĉinu i radni potencijal

- promovirati daljnji razvoj vinogradarstva, voćarstva i proizvodnju povrća i

cvijeća - promicanje lovnog, seoskog turizma

- agencija će obavljati i ostale aktivnosti u interesu poduzetnika i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva i ostalih korisnika

U narednom periodu potrebno je intenzivirati rad agencije, karovski je ekipirati, te osigurati dodatni prostor i opremu za redovito poslovanje agencije.

Ciljevi :

Potpora razvoju poduzetništva kroz obavljanje navedenih djelatnosti

Aktivnosti : Izrada plana rada Razvojne agencije

Kadrovsko ekipiranje Osiguravanje prostornih uvjeta, opreme i financiranje rada agencije Edukacija djelatnika


Prioritet 2 : Jaĉanje/izgradnja poduzetniĉke infrastrukture Mjera 11: Poticanje gospodarskih aktivnosti

Opis : Mala i srednja poduzeća i obrti imat će vaţnu ulogu u budućoj konkurentnosti gospodarstva. Znaĉajno je što mala i srednja poduzeća mogu imati glavni utjecaj na

stvaranje novih mogućnosti za zapošljavanje. Sektor treba specifiĉnu potporu u smislu jaĉanja poslovnih vještina, institucionalne organizacije i osiguravanja

poslovnih lokacija. Prioritetni cilj je podrţati mala i srednja poduzeća i obrte u ostvarivanju njihovih gospodarskih potencijala i potencijala za povećanje zaposlenosti, osigurati

kvalitetnije i poticajne uvjete rada, poboljšati konkurentnost i raznolikost gospodarstva, proširiti ulogu malih i srednjih poduzeća i obrta u gospodarstvu,

stvoriti nove prilike za zapošljavanje, podrţati udruge koje predstavljaju mala i srednja poduzeća i obrte, podrţati partnerstva izmeĊu malih i velikih poslovnih subjekata, priprema prostora, odnosno lokacija za potencijalne investitore,

smanjivanje administrativno-birokratskih prepreka, priprema cjelovitog sustava poticaja novim investitorima i koordinacija s nadleţnim institucijama na nacionalnoj

razini, promocija razvojnih mogućnosti Grada. Ciljevi :

Stimuliranje efikasnijeg djelovanja poduzetnika kao nositelja gospodarskog razvoja

Povećanje sustavnih poduzetniĉkih aktivnosti u gradu Povećanje broja poduzetnika Povećano zapošljavanje

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 72

Aktivnosti : UvoĊenje cjelovitog sustava poticaja OslobaĊanje komunalnih davanja

Pokretanje poduzetniĉkog inkubatora


Mjera 12: Privlaĉenje stranih i domaćih ulaganja

Opis : Promoviranjem Zakona o poticanju u ulaganja na lokalnog razini, te Zakona o direktim stranim ulaganjima, cilj je privući što veći broj investitora koji će donijeti

svjeţ kapital, otvoriti nova radna mjesta, donijeti nova znanja i tehnologije te pristup novim trţištima. Kroz ovaj vid promocije, svakako je potrebno voditi raĉuna o

promoviranju komparativnih prednosti grada (prirodni resursi, raspoloţiva radna snaga) te mogućnosti suradnje sa lokalnim poduzetnicima - kooperantima ĉime bi se multiplicirao efekt ulaganja.

Ciljevi :

Povećanje broja novih gospodarskih pogona Povećano zapošljavanje

Aktivnosti : Priprema sustavnog poticaja ulaganja za nove investitore

Kreiranje strategije promocije Grada za investitore Promoviranje Zakona o poticanju ulaganja


Mjera 13: Jaĉanje lokalnih partnerstava Opis :

Poslovno povezivanje poduzetnika pomaţe da opstanu obrti, mala i srednje velika poduzeća, te povećava njihovu konkurentsku sposobnost.

Odrţivi razvoj i profit motivira poduzetnike da uĊu u udruţivanje. Akcije kao što su ugovaranje cijena, prijenos tehnologije, osvajanje novih trţišta, kupovina licenci i sliĉno, ne moţe s uspjehom obaviti jedan mali poduzetnik, ali ako se udruţi više njih,

onda su sve te akcije moguće. Udruţivanje jaĉa konkurentnu sposobnost, povećava efikasnost, produktivnost i

zaposlenost, smanjuje troškove rada, optimalnije se koriste prirodni i proizvodni resursi, te se na taj naĉin povećavaju potencijali regije. U krajnjoj liniji, povećava se blagostanje, što i je svrha moderne ekonomije.

Ciljevi :

Povećanje konkurentnosti gospodarstva Povezivanje primarnog, usluţnog i proizvodnog sektora Povećanje stupnja suradnje poduzetnika

Nova ulaganja, novo zapošljavanje

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 73

Aktivnosti : Struĉna, tehniĉka i financijska potpora (usluge studije opravdanosti

udruţivanja, izrade plana i programa rada, investicijskog projekta,

tehniĉko-tehnološkog elaborata, struĉnog usavršavanja, promiţbene aktivnosti)


Prioritet 2 : Jaĉanje/izgradnja poduzetniĉke infrastrukture Mjera 14: Razvoj povoljnog financijskog okruţenja – potpore, garancijska shema i sl.

Opis : Finaciranje poduzetniĉkih projekata oteţano je pogotovo mladim poduzetnicma i

poĉetnicima. Zbog toga nuţno je osigurati povoljne izvore financiranja, kako projekti ne bi zapadali u teškoće. Osim toga ĉesto su kod ove kategorije poduzetnika

nedostatna sredstva osiguranja kredita, te poduzetnici nisu u mogućnosti realizirati projekte.

Ciljevi : Osigurati povoljnije uvjete financiranja projekata

Osigurati dodatna osiguranja povrata kredita Aktivnosti :

Subvencija kamata na kredite Potpore za troškove ralizacije kredita

Osiguranje dodatnih jamstava - garancijska shema


Mjera 15: Informiranje gospodarskih ĉimbenika

Opis : Veći broj poduzetnika nije dovoljno informiran o mogućnostima financiranja, postojećim potporama, te mogućnostima korištenja sredstava iz EU fondova. Zbog

toga je nuţno kroz sve informativne kanale ove informacije proslijediti poduzenicima. Boljim informiranjem ostvarili bi se slijedeći efekti :

- znaĉajan dio poduzenika imao bi priliku dobiti potrebne informacije - kroz anketiranje poduzenika dobile bi se povratne informacije o potrebama

poduzetnika, te o mogućim potrebnim poboljšanjima

Ciljevi :

Bolje korištenje potpornih sredstava Pomoć poduzenicima u realizaciji razvojnih projekata

Aktivnosti : Objava potrebnih informacija, natjeĉaja i sl., na internetu, kroz pisane

medije Organizacija radionica i informativnih tribina Periodiĉno informiranje poduzenika – “poduzetniĉki klub”

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 74

CILJ 1. RAZVOJ KONKURENTNOG I ODRŢIVOG GOSPODARSTVA Prioritet 2 : Jaĉanje/izgradnja poduzetniĉke infrastrukture Mjera 16: Edukacija, tehniĉka i struĉna pomoć pomoć poduzetnicima

Opis :

Obrazovanjem se omogućuje stjecanje potrebnih struĉnih znanja i dodatnih vještina neophodnih za uspješno poslovanje. Naime, da bi se opstalo kao poduzetnik, posebno u malom gospodarstvu gdje su funkcije ĉesto objedinjene u jednoj osobi

(vlasniku, radniku, menadţeru), nije dovoljno dobro poznavati struku, tehnologiju i procese proizvodnje ili usluga, već su nuţna i znanja planiranja, voĊenja,

upravljanja, kontrole, marketinga i financijskog poslovanja. Kroz rad institucija poduzetniĉke infrastrukture, te u suradnji sa drugim institucijama potrebno je poticati i razvijati sustavno obrazovanje poduzetnika kroz :

- dopunsko obrazovanje poduzetnika u malom gospodarstvu kroz provoĊenje niza seminara i praktiĉnih radionica

- obrazovanje potencijalnih poduzetnika o poduzetništvu, - izobrazbu savjetnika poduzetništva u lokalnoj upravi, komorama, bankama, i

drugim institucijama, za pravilan pristup poduzetnicima i kvalitetniju pomoć u

rješavanju njihovih problema, - dodatno obrazovanje iz poduzetništva u školama,

- obrazovanje za potrebe poduzetništva u obrtniĉkim zanimanjima, - povezivanje budućih mladih struĉnjaka sa gospodarstvom ukljuĉivanjem Provedba dodatne izobrazbe poduzetnika s ciljem unapreĊenja postojećih i stjecanja

novih znanja i vještina potrebnih za uspješnije poslovanje u uvjetima trţišnog gospodarstva, namijenjen svim kategorijama poduzetnika – trgovaĉkim društvima,

obrtnicima, zadrugama, OPG-ima, poljoprivrednicima, i to poduzetnicima poĉetnicima , te poduzetnicima u fazi rasta i razvoja. Poduzetnicima je osim edukacija potrebno pruţiti i podršku i tehniĉku i struĉnu

pomoć, kod rješavanja konkretnih problema pri provedbi njihovih projekata, pripremi potrebne dokumentacije, pisanju projektnih prijedloga, izradi poslovnih planova i

elaborata i sl.

Ciljevi : UnapreĊenja postojećih i stjecanja novih znanja i vještina u poslovanju Bolje i olakšano poslovanje poduzetnika

Aktivnosti :

Organizacija seminara, radionica, predavanja i sl. Edukacija potrebnog kadra za pruţanje struĉne podrške poduzetnicima


Prioritet 3: Razvoj malog i srednjeg poduzetništva Mjera 17: Primjena suvremenih tehnologija, inovacija i znanja

Opis : Proizvodnost treba povećavati na temelju inovacija, ulaganjem u struĉnost

zaposlenih i putem novih tehnologija. Inovacija je trajna osnova konkurentnosti. Inovacija nastaje kroz sposobnost poduzeća da prihvati nove tehnologije. Za ekonomske uĉinke inovacija bitno je da se šire u svim sektorima bez obzira na

njihovu tehnološku razinu. Inovacija se pretaĉe u rast proizvodnosti samo ako se dogaĊa u onim poslovnim procesima koji stvaraju novu vrijednost za kupce.

Inovacijska politika mora biti preteţito traţišno orijentirana i usmjerena k poboljšanju

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 75

inovativnosti poduzeća - koje je i izvor ponude i izvor potraţnje za inovacijama i tehnologijom, te k poboljšanju istraţivaĉko-razvojne i inovacijske infrastrukture. Inovacijska politika mora dovesti do rasta proizvodnosti, te mora povećati

komponentu znanja. Sustav intelektualnog vlasništva omogućuje pravilno i uĉinkovito korištenje patenata

i moţe pridonijeti razvoju i stvaranju novih proizvoda i pokretanju poslovnih transakcija u cilju postizanja konkurentnosti i optimalnog gospodarskog razvoja. Na razini poslovnih subjekata to znaĉi jaĉanje poslovne konkurentnosti, povećanje

materijalne i nematerijalne imovine i maksimiziranje profita. Korisnici patentnog sustava (mikro, mali i srednji poslovni subjekti) predstavljaju najvaţniji dio sustava,

jer svrha zaštite intelektualnog vlasništva nije njegovo pohranjivanje u nacionalnom uredu, već njegova primjena i korištenje u industriji i svakodnevnom ţivotu.

Ciljevi : Podizanje konkurentnosti poduzetnika

Aktivnosti :

Olakšavanje pristupu informacijama

Edukacija poduzetnika Formiranje sustava potpora za uvoĊenje novih tehnologija


Prioritet 3: Razvoj malog i srednjeg poduzetništva Mjera 18: Uspostava sustava kvalitete – meĊunarodni standardi , norme

Opis : Pripremu i uvoĊenje ISO normi, HACCP, te uvoĊenje CE znaka, odnosno i druge

standarde trebaju provoditi sva znaĉajnija poduzeća u slijedećem razdoblju. Program treba pratiti informacijska kampanja putem gospodarske komore i

obrtniĉke komore. Potrebno je uspostaviti sustav potpore aktivnostima povećanja proizvodnosti u poduzećima. Praktiĉni program povećanja proizvodnosti u tvornicama

i drugim organizacijama treba pomoći poduzećima da permanentno povećavaju proizvodnost i kvalitetu, te da razvijaju konkurentske prednosti.

Ciljevi : Podizanje konkurentnosti poduzetnika

Podizanje kvalitete proizvoda i usluga Povećanje produktivnosti

Aktivnosti : UvoĊenje sustava kvalitete

Certificiranje tvrtki Formiranje sustava potpora za uvoĊenje sustava kvalitete


Prioritet 3: Razvoj malog i srednjeg poduzetništva Mjera 19: UvoĊenje IT tehnologija

Opis : Grad Glina ima adekvatnu pokrivenost telefonskom mreţom i pouzdanu

komunikacijsku mreţu, a povećanje razine upotrebe interneta te potpora razvoju

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 76

širokopojasne mreţe (broadband internet) će dodatno povećati razvojni potencijal Grada. Trenutno su javni pristup internetu (knjiţnice, internet caffe-i, itd.) i pokrivenost broadbandom na nedovoljnoj razini. Gradska razvojna strategija bi

ostvarila koristi od veće dostupnosti informacija vezanih za brzinu ili naĉin planiranog razvoja telekomunikacijske mreţe u Gradu Glini i trebale bi biti razvijene u suradnji s

pruţateljima usluga. Daljnji razvoj elektroniĉkog poslovanja je jedan od ĉimbenika povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Stoga je nuţna izgradnja infrastrukture kako

bi se u okviru gospodarskog sektora mogle sigurno obavljati elektroniĉke transakcije, a koje se pozitivno odraţavaju na ubrzanje poslovnih procesa i smanjenje troškova.

Ciljevi :

Razvoj širokopojasne mreţe (broadband internet)

Pokrivenost internetom na cijelom podruĉju grada Veća dostupnost informacija

Aktivnosti :

Uspostavljanje širokopojasne mreţe

Informatiĉke edukacije


Prioritet 3: Razvoj malog i srednjeg poduzetništva Mjera 20: Marketing, promocija

Opis : UnaprjeĊenje proizvodnih procesa i trţišne konkurentnosti proizvoda povezano je s

adekvatnim marketinškim i promotivnim aktivnostima. Potrebne su potpore namijenjene promoviranju poduzetnika i razvijanju poduzetniĉke klime kroz

sufinanciranje pokroviteljskih aktivnosti, nagrada i priznanja, te promidţbenih projekata subjekata malog gospodarstva. Kontinuirana provedba javne promidţbe poduzetnika kroz razliĉite medije,

organiziranjem okruglih stolova, skupova i prezentacija, sudjelovanjem na konferencijama, sajamskim dogaĊanjima i sl. takoĊer doprinosi poboljšanju trţišne

konkurentnosti. Kao posebni vid promocije treba osnaţiti aktivnosti poduzetnika koji se bave pitanjima društveno odgovornog poduzetništva.

Ciljevi :

Podizanje trţišne konkurentnosti poduzetnika UnapreĊenje kvalitete proizvoda i usluga

Aktivnosti : Organizacija zajedniĉkih nastupa na sajmovima

Potpora zajedniĉkim marketinškim aktivnostima poduzetnika Formiranje sustava potpora za marketinške aktivnosti Edukacije iz marketinga

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 77

CILJ 1. RAZVOJ KONKURENTNOG I ODRŢIVOG GOSPODARSTVA Prioritet 3: Razvoj malog i srednjeg poduzetništva Mjera 21: Proizvodno-poslovno povezivanje gospodarskih subjekata – zadruge,

klasteri i sl.

Opis : Korištenje klastera kao alata za razvoj gospodarstva osigurati će veći stupanj konkurentnosti i otklanjanje problema usitnjenosti proizvodnje i nedostatnih

postojećih proizvodnih kapaciteta, kao i stvaranje mreţa poduzetnika radi ostvarenja novih zajedniĉkih proizvoda ili stvaranja novih globalnih brandova. U Hrvatskoj

postoje inicijative za klastere u sljedećim djelatnostima: proizvodnja obuće, grafiĉka industrija, ugostiteljsko turistiĉka, graĊevinska, proizvodnja medicinske opreme, drvna industrija, tekstilna industrija, preraĊivaĉka industrija i ekološka proizvodnja

hrane, cestovni prijevoz, intelektualne usluge, metalopreraĊivaĉka industrija, ureĊenje interijera, ICT i brodogradnja. Stoga je bitno poduzetnike informirati o

mogućnostima i poticati ih na udruţivanje u klastere. Osim klastera poslovno povezivanje poduzetnika u zadruge takoĊer povećava njihovu konkurentsku sposobnost. Zajedniĉki interesi motiviraju poduzetnike da uĊu u

udruţivanje u zadruge. Udruţivanje jaĉa konkurentnu sposobnost, povećava efikasnost, produktivnost i zaposlenost, smanjuje troškove rada, optimalnije se

koriste prirodni i proizvodni resursi. Ciljevi :

Povećanje konkurentnosti Otklanjanje problema usitnjenosti proizvodnje

Umreţavanje poduzetnika radi ostvarenja novih zajedniĉkih proizvoda Aktivnosti :

Informiranje o klasterima i zadrugama Edukacije o prednostima udruţivanja

Tehniĉka pomoć oko osnivanja klastera i zadruga

CILJ 1. RAZVOJ KONKURENTNOG I ODRŢIVOG GOSPODARSTVA Prioritet 4: Razvoj poljoprivrede

Mjera 22: UreĊenje poljoprivrednog zemljišta – sreĊivanje zemljišno-knjiţnog stanja, okrupnjavanje posjeda, kultiviranje neobraĊenog zemljišta

Opis : Poljoprivredno zemljište je u podruĉjima od posebne drţavne skrbi vaţan resurs za

poticanje obnove gospodarstva i revitalizaciju u ratu stradalih podruĉja. Postojeća nesreĊenost zemljišnih knjiga, spori postupak usklaĊivanja i aţuriranja zemljišnoknjiţnog stanja (katastar i gruntovnica) ograniĉava trţište zemljišta.

Dodatni je problem kreditiranja kupovine zemljišta. Budući da je zemljište ipak osnovni resurs, to je ograniĉavajući faktor jaĉanju vitalnih obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava, trţišno usmjerenih i specijaliziranih, od kojih neka posluju kao tvrtke ili obrt. Ta gospodarstva raspolaţu sa znatnim proizvodnim resursima. Na drugom je polu mnoštvo malih i preteţito samoopskrbnih gospodarstava, ustvari poljoprivrednih

kućanstava, kojima je poljoprivreda tek sporedna djelatnost. Stoga je proces sreĊivanja zemljišnih knjiga nuţno ubrzati kako bi omogućilo

raspolaganje zemljištem ureĊeno zakonskim oblicima (prodaja, zakup, darivanje i plodouţivanje).

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 78

Jednim dijelom problem je i još uvijek minski sumnjivima poljoprivrednim površinama, te je potrebno ubrzati procese razminiranja, kako bi se zemljište privelo gospodarenju.

Ciljevi :

SreĊene zemljišne knjige Omogućeno raspolaganje zemljištem Okrupnjavanje posjeda

Veće obraĊene površine

Aktivnosti : UsklaĊivanje i aţuriranje zemljišnoknjiţnog stanja (katastar i gruntovnica) Proces prodaje, zakupa, darivanja i plodouţivanja

Razminiranje


Prioritet 4: Razvoj poljoprivrede Mjera 23: Restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednih gospodarstava

Opis : Na podruĉju Grada Gline evidentirano je 950 obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava, dok je samo 68 OPG-a ili 7 % trţišno usmjerenih i specijaliziranih (u sustavu PDV-a). Ta gospodarstva raspolaţu sa znatnim proizvodnim resursima.

MeĊutim, sadašnje stanje poljoprivredne mehanizacije je nezadovoljavajuće jer su poljoprivredna gospodarstva, bilo obiteljska bilo poljoprivredne tvrtke, opskrbljena starim (a u prosjeku) i zastarjelim strojevima i opremom. Jednako tako i dio

gospodarskih objekata i staja ne zadovoljava propisane standarde. Da bi postojeća veća gospodarstva ostvarila veću konkurentnost i opstojnost na trţištu, a takoĊer i

dio ostalih OPG-a postigao veći nivo proizvodnje, potrebne su potpore investicijama u poljoprivredna gospodarstva, npr. za nabavu mehanizacije, poboljšanje kakvoće

poljoprivrednih proizvoda, za izgradnju i obnovu stajskih i drugih gospodarskih objekata, sukladno propisanim ekološkim standardima u svrhu oĉuvanja okoliša, te poticaji razvitku dopunskih djelatnosti na obiteljskim poljoprivrednim

gospodarstvima.

Ciljevi : Obnova poljoprivredne mehanizacije Rekonstrukcija i izgradnja gospodarskih objekata sukladno standardima

Povećanje broja komercijalnih OPG-a

Aktivnosti : Investicije u izgradnju objekata i kupnju mehanizacije Potpore i sufinanciranje kamata

Osiguranje dodatnih jamstava

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 79

CILJ 1. RAZVOJ KONKURENTNOG I ODRŢIVOG GOSPODARSTVA Prioritet 4: Razvoj poljoprivrede Mjera 24: Promocija i uvoĊenje profitabilnijih naĉina poljoprivredne proizvodnje kroz

jaĉanje preraĊivaĉkog sektora i finalizaciju proizvodnje

Opis : Provedbom ove strategije oĉekivani cilj je razvijena poljoprivredna proizvodnja, te postignut kvantitativni i kvalitativni rast proizvodnje poljoprovrednih proizvoda. Kako

bi se poljoprivrednim proizvoĊaĉima osigurao trajni plasman njihovih proizvoda i sigurno trţište nuţno je i jaĉanje preraĊivaĉkog sektora i finalizacije proizvodnje, tj.

aktivnost izgradnje preradbenih kapaciteta. Isto tako za te buduće kapacitete je jednako vaţno da imaju osiguranu sirovinsku osnovu za svoju proizvodnju, te su time izravno povezani sa proizvoĊaĉima.

S obzirom na komparativne prednosti mogući projekti su npr. izgradnje hladnjaĉe za skladištenje, a takoĊer i preradu voća i povrća, te izgradnja klaonice, sa

tendencijom daljnje finalizacije proizvoda – tradicionalnih kobasica kao izvornog autohtonog i prepoznatljivog proizvoda, te ostali preraĊivaĉki kapaciteti. Ovakovi projekti imaju cilj ostvariti viši stupanj finalizacije poljoprivrednih proizvoda i time

povećanja novostvorene vrijednosti. Ujedno je u tim pogonima planirano i dodatno zapošljevanje stanovništva. Mogući model je javno-privatno partnerstvo gdje bi grad

uĉestvovao sa zemljištem ili adekvatnim objektima u vlasništvu, a privatnoj poduzetniĉkoj inicijativi bi bila prepuštena realizacija ovih pogona. Oslonac treba dati na privlaĉenje potencijalnih investitora kroz pruţanje poticajnih mjera

Ujedno treba poticati kooperativnu i financijsku povezanost kompanija, ukljuĉenih u proces prerade poljoprivrednih proizvoda sa lokalnim proizvoĊaĉima.

Ciljevi :

Jaĉanje preraĊivaĉkog sektora

Povećanja novostvorene vrijednosti Zapošljevanje stanovništva

Aktivnosti :

Izgradnja preraĊivaĉkih pogona Kooperativno povezivanje proizvoĊaĉa sa finalnom proizvodnjom


Prioritet 4: Razvoj poljoprivrede Mjera 25: Poticanje i promicanje integralne i ekološke proizvodnje

Opis : Integralna poljoprivreda je gospodarski, ekološki, društveno odrţiv sustav koji

osigurava samodostatnost konkurentnih proizvoda – hrvatsko ţiteljstvo moţe opskrbiti dostatnom koliĉinom hrane visoke kakvoće, privlaĉne za turistiĉku klijentelu i izvoz kao prepoznatljiv hrvatski proizvod. U njega se moţe podvesti najveći dio

tradicijske poljoprivrede u nas, dakle najveći dio poljoprivrednih gospodarstava, koja mogu isporuĉivati hranu visoke kakvoće. Ovom sustavu gospodarenja pripada i

najveći dio obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. To je integralno gospodarstvo na kojemu se obvezno uzgaja stoka, primjenjuje se tradicijska obrada tla, rabe se najmanje moguće koliĉine mineralnog i stajskog gnojiva, odnosno gnojnice, odrţale

su se neke stare sorte, ali se uzgajaju i hibridi kulturnog bilja.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 80

Ekološka poljoprivreda poseban je sustav odrţivoga gospodarenja u poljoprivredi koji obuhvaća uzgoj bilja i ţivotinja, proizvodnju hrane, a ukljuĉuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i

sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoloţive vode, prirodna svojstva biljaka, ţivotinja i krajobraza, povećanje prinosa i otpornosti biljaka s pomoću

prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i ţivotinja, sukladno meĊunarodno usvojenim normama i naĉelima. U Hrvatskoj je vrlo mali obujam ekološke proizvodnje, ali za razvoj postoje velike mogućnosti, posebice

u ratarskoj, voćarskoj i povrćarskoj proizvodnji. Za oba ova sustava zajedniĉka je karakteristika da ostvaruju znaĉajno veće prihode,

dok na trţištu (pogotovo inozemnom) sve više raste potraţnja za takovom vrstom proizvoda.

Ciljevi : Povećanje integralne i ekološke proizvodnje

Povećanje prihoda puĉanstva Ostvarenje odrţivog razvoja poljoprivrede

Aktivnosti : Edukacija o integralnoj i ekološkoj proizvodnji

Potpore za pokretanje integralne i ekološke proizvodnje Poticanje rada ekoloških zadruga, strukovnih organizacija, udruga i

udruţenja proizvoĊaĉa

CILJ 1. RAZVOJ KONKURENTNOG I ODRŢIVOG GOSPODARSTVA Prioritet 4: Razvoj poljoprivrede Mjera 26: Proširenje proizvodnog programa ruralnog gospodarstva

Opis :

U poljoprivrednoj proizvodnji trenutno je najzastupljenija tradicionalna ratarska proizvodnja (ţitarice, uljarice), te stoĉarska proizvodnja (govedarstvo, proizvodnja

mlijeka, svinjogojstvo). Osim ovih tradicionalnih proizvodnji postoje resursi za uvoĊenje novih oblika proizvodnje, koji su dohodovniji, a ne zahtjevaju velike zemljišne površine, te su dostupni velikom broju postojećih OPG-a. Ove vrste

proizvodnje takoĊer imaju i veću potraţnju na domaćem i inozemnom trţištu, a ĉest je sluĉaj da domaća proizvodnja nije samodostatna, ne go se znaĉajna koliĉina ovih

proizvoda uvozi. Sukladno prirodnim resursima kojim raspolaţe podruĉje Grada Gline moguće je poticati :

- proizvodnju povrća – kapacitet su nedovoljno iskorišteni, bilo za ponudu svjeţa povrća ili onoga za preradu, postoji veliki uvoz

- voćarstvo - nedovoljna proizvodnja, s razinom samodostatnosti od 56% ukupno, ali za kontinentalno voće 80%, utjeĉe na visoki uvoz svjeţeg voća,

- proizvodnja sjemena i sadnog materijala povrćarskih, cvjećarskih, ljekovitih i

aromatiĉnih vrsta - oplemenjivanje bilja - uĉinkovitog iskorištenja i poboljšavanja autohtonih

genetskih resursa kultiviranog bilja, koji predstavljaju vaţnu nacionalnu vrijednost.

- djelatnost uzgoja ukrasnog bilja

- program proizvodnje, prerade ljekovitoga, aromatiĉnog i medonosnog bilja

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 81

- rasadniĉarstvo u voćarstvu i vinogradarstvu - proizvedena koliĉina sadnica nedostatna je za naše potrebe, te se uvoze iz drugih zemalja, koje ĉesto po sortimentu ne odgovaraju našem podneblju

- vinogradarstvo i vinarstvo -podesne poljoprivredne površine za uzgoj vinove loze se nalaze na onim proizvodnim prostorima na kojima se većina poljoprivrednih

kultura ne moţe uzgajati (na brdovitim, višim terenima) - Uzgoj ovaca i koza, proizvodnja mesa,mlijeka,sireva - predstavlja alternativne

sustave, koji će biti vaţni u prilagodbi proizvodnje uvjetima EU, zbog njegove

manje konkurencije. - konjogojstva - usmjerenja prema uzgoju konja namijenjenih športu, rekreaciji i

turizmu, mogućnost uzgoja hladnokrvnih pasmina za proizvodnju mesa za prehrambene svrhe s naglašenom izvoznom orijentacijom

- peradarstvo , proizvodnju mesa i jaja

- uzgoj kunića i krznašica - pĉelarstvo, za proizvodnju meda i drugih pĉelinjih proizvoda - znatna je uloga

pĉelarstva i neposredno, zbog vaţne uloge pĉela u oprašivanju kulturnog (poljoprivrednog) i samoniklog bilja.

Ciljevi : UvoĊenje novih oblika poljoprivredne proizvodnje

Bolje iskorištenje zemljišnih površina Povećanje prihoda puĉanstva Ostvarenje odrţivog razvoja poljoprivrede

Aktivnosti :

Edukacija o alternativnim poljoprivrednim proizvodnjama Potpore za pokretanje alternative proizvodnje Poticanje strukovnih organizacija, udruga i udruţenja proizvoĊaĉa


Mjera 27: Uspostava sustava kvalitete i standardizacije u poljoprivrednoj proizvodnji Opis :

Hrana je proizvod od posebnog interesa kako za pojedinca, tako i za drţavu. Osiguranje kakvoće i zdravstvene ispravnosti hrane globalizacijom trţišta postalo je

internacionalno znaĉajno, a u nadleţnosti je vlada, proizvoĊaĉa, ali i potrošaĉa, kako u razvijenim tako i u zemljama u razvitku. Hrvatska je u procesu integracije na svjetsko trţište. Njezina sadašnjost i bliska

budućnost su poslovi harmoniziranja zakonodavstva na svim podruĉjima pa i na podruĉju sigurnosti hrane. Mnogi su zahtjevi već zadovoljeni, ali još uvijek predstoji

veliki posao. U skladu s europskim smjernicama, u zakonske se odredbe uvode tzv. temeljni zahtjevi za proizvode, procese i usluge, prihvaćaju se meĊunarodne i europske norme, uspostavlja se ocjenjivanje sukladnosti i sustav ovlašćivanja u

skladu s meĊunarodnim pravilima, uspostavlja se sustav nadzora procesa. Potrebno je osigurati da prehrambeni proizvodi, kada stignu do potrošaĉa u zemlji i

inozemstvu, ispunjavaju nacionalne i/ili internacionalne zahtjeve. Proizvodnja sigurnih namirnica, osim zaštite vlastite populacije, omogućava i izlazak Hrvatske kao ravnopravnog partnera na svjetsko trţište, što je imperativ

gospodarskog razvoja.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 82

Ciljevi : Prihvaćanje meĊunarodnih i europskih normi u proizvodnji hrane Proizvodnja kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane

Sukladnost sa zakonskom regulativom na podruĉju osiguranja kakvoće i sigurnosti prometa namirnica sa svjetskim standardima, pogodnostima i

ograniĉenjima na domaćem i meĊunarodnom trţištu, Povećanje konkurentnosti proizvoĊaĉa

Aktivnosti : UvoĊenje HACCP sustava kvalitete hrane

UvoĊenje Global GAP sustava proizvodnje hrane Edukacija o proizvodnji kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane

CILJ 1. RAZVOJ KONKURENTNOG I ODRŢIVOG GOSPODARSTVA Prioritet 4: Razvoj poljoprivrede Mjera 28: Primjena suvremenih tehnologija, inovacija i znanja i IT tehnologija u

poljoprivrednoj proizvodnji

Opis : Za ekonomske uĉinke inovacija bitno je da se šire u svim sektorima, pa tako i u pojloprivredi. Proizvodnost treba povećavati na temelju inovacija, ulaganjem u

struĉnost zaposlenih i putem novih tehnologija. Inovacija je trajna osnova konkurentnosti. Inovacijska politika mora dovesti do rasta proizvodnosti, te mora

povećati komponentu znanja. Informatiĉke i telekomunikacijske tehnologije su jedan od ĉimbenika povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, pa tako i poljoprivrede. Stoga je nuţna

izgradnja telekomunikacijeske infrastrukture kako bi se u okviru poljoprivrednog sektora mogle sigurno obavljati elektroniĉke transakcije, a koje se pozitivno

odraţavaju na ubrzanje poslovnih procesa i smanjenje troškova, te povećanje dostupnosti informacija. Naroĉita paţnja treba se posvetiti i uvoĊenju informatiĉih

tehnologija u proizvodnju (npr. kontrola mikroklime u povrćarstvu-plastenicima, u uzgoju stoke i peradi i sl.)

Ciljevi : Podizanje konkurentnosti poljoprivrednika

Pokrivenost internetom na cijelom podruĉju grada Veća dostupnost informacija

Aktivnosti : Olakšavanje pristupu informacijama

Edukacija poduzetnika Uspostavljanje širokopojasne mreţe Formiranje sustava potpora za uvoĊenje novih tehnologija

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 83

CILJ 1. RAZVOJ KONKURENTNOG I ODRŢIVOG GOSPODARSTVA Prioritet 4: Razvoj poljoprivrede Mjera 29: Potpora poslovnom povezivanju i umreţavanju poljoprivrednih proizvoĊaĉa

– zadruge, udruge i sl.

Opis : Poslovnim povezivanje u poljoprivredi prevladava se nedostataka poslovanja malog opsega, podiţe se uĉinkovitosti unutar agrokompleksa i razvija se poljoprivredna

trţišna infrastruktura. Potrebno je poticati (struĉno, financijsko, medijski) udruţivanje (malih) proizvoĊaĉa

u raznovrsne specijalistiĉke zadruge i/ili udruge proizvoĊaĉa. Gotovo u svim zemljama razvijene trţišne privrede postoje razliĉite vrste zadruga (kooperative), koje tehnološki, ekonomski i marketinški unapreĊuju poljoprivrednu proizvodnju i

poslovanje manjih poljoprivrednih gospodarstava. U uvjetima sitnih poljoprivrednih gospodarstva, kao što ima naša poljoprivreda, poslovno povezivanje moţe znatno

olakšati poljoprivrednicima put do trţišta, povoljniji poloţaj prema bankama i trţištu kapitala i drugo. Osim tih pogodnosti olakšano je uvoĊenje suvremene tehnologije u proizvodnju i povećana struĉnost.

Osim udruţivanja u zadruge/udruge znaĉajno je i poticati ugovornu proizvodnju (suradnju) poljoprivrednih gospodarstava s preraĊivaĉkom i input – industrijom,

trgovinom, ugostiteljstvom, a kroz kooperativne odnose. Ciljevi :

Povećanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje Otklanjanje problema usitnjenosti proizvodnje

Umreţavanje poljoprivrednika radi ostvarenja veće dobiti Aktivnosti :

Informiranje o zadrugama i udrugama Edukacije o prednostima udruţivanja

Tehniĉka pomoć oko osnivanja zadruga i udruga


Mjera 30: Potpora promocije i brandiranja tradicionalnih proizvoda

Suvremeni pristup trţišnom poslovanju u ţarištu promatranja ima kupca s njegovim zahtjevima. Stoga je nuţno proizvode prilagoditi rastućim oĉekivanjima potrošaĉa te izgraditi proizvode koji će biti prepoznatljivi na trţištu (proizvodi sa zemljopisnim

podrijetlom, robne marke, ekološki proizvodi i drugo). TakoĊer je nuţno provoditi promotivne kampanje prilikom lansiranja novih ili redizajniranja postojećih proizvoda.

Posebnu paţnju potrebno je posvetiti promociji proizvoda putem turistiĉke ponude. Na ekonomsku uspješnost poljoprivrede utjeĉu i razne akcije i potpore kao što su promicanje utrţivanja domaćih proizvoda, poboljšanje kakvoće poljoprivrednih

proizvoda, pripreme proizvoda za vanjsko trţište (u smislu promotivnih usluga i marketinga, promotivne akcije vezane uz kakvoću proizvoda sa ciljem izgradnje

nacionalne znamenke (marke) za proizvode koji se tradicijski proizvode u Hrvatskoj i sl.), te potpore potrošnji poljoprivrednih proizvoda. U današnje doba globalizacije i u suvremenim uvjetima proizvodnje, vrlo je suţen

prostor za prodor autentiĉnih, autohtonih proizvoda na europsko i svjetsko trţište. Zbog toga je potrebno ulagati posebne napore da se razviju takvi proizvodi (npr.

“banovinska kobasica”, šljivovica), za koje postoje odreĊeni proizvodni ili trţišni

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 84

preduvjeti. To je sloţen i u pravilu skup proces koji pretpostavlja odreĊenu metodologiju i interdisciplinarnu povezanost aktivnosti struĉnjaka nekoliko raznih profila (nutricionisti, prehrambeni kemiĉari, prehrambeni tehnolozi, gastronomi,

struĉnjaci za marketing, sociolozi i drugi).

Ciljevi : Razvoj novih proizvoda Prepoznatljivost proizvoda, nacionalne kuhinje, i vrijednosti na domaćem i

meĊunarodnom trţištu, Stvaranje uvjeta za prihvaćanje i transfer najnovijih dostignuća znanosti i

tehnologije u sve karike jedinstvenog proizvodnog lanca od primarne proizvodnje do proizvoda za potrošnju u kućanstvima i izvozno konkurentnih proizvoda.

Aktivnosti :

Organizacija zajedniĉkih nastupa na sajmovima Potpora zajedniĉkim marketinškim aktivnostima poduzetnika Formiranje sustava potpora za marketinške aktivnosti

Tehniĉka pomoć oko brandiranja proizvoda Edukacije


Prioritet 5: Razvoj turizma Mjera 31: Poticanje razvoja selektivnih oblika turizma

Opis : Mjerom se nastoji postići razvoj selektivnih oblika turizma za koje se pokazalo da

postoje osnovni resursi, da su dohodovno opravdani i da daju dodanu vrijednost povećanju kvalitete ţivota stanovnika ruralnih podruĉa, uz povezivanje ostalih

gospodarskih djelatnosti kao što su poljoprivreda i poduzetništvo koji se temelje na odrţivom korištenju resursa.

Selektivni oblici turizma koji se trebaju poticati : - Seoski turizam - koncept turizma na seoskim gospodarstvima, koji se temelji na

korištenju ruralnog prostora u kontekstu turistiĉke ponude. Izvan je urbanih

naselja ili turistiĉkih kapaciteta te nema odlike masovnosti. Uporišne toĉke ruralnog turizma su seoska gospodarstva koja svoju egzistenciju temelje na

seoskom gospodarstvu i svojim proizvodima i uslugama koje plasiraju kroz prodajni kanal – turizam.

- Eko turizam - prirodna podruĉja ovog kraja sa znaĉajnim prirodnim

atraktivnostima potencijal su za razvoj eko-turizma i odmora tijekom cijele godine. Eko i ruralni turizam se nadopunjuju i znaĉe povratak prirodi i autohtonim

vrijednostima. Gostu je ovo idealan naĉin bijega od ubrzanog ritma svakodnevnog ţivota većih sredina, gdje je ovdje u okruţju netaknute prirode i druţenja s domaćim ljudima.

- Kulturno - povijesni turizam - kultura i kulturna baština pridonose atraktivnosti odreĊene turistiĉke destinacije pa su prema tome ĉesto i preduvjet turistiĉkog

odabira. Kulturni turizam ovog kraja sadrţi vrijedne urbane, arhitektonske, kiparske, slikarske, glazbene, knjiţevne i druge elemente ponude. U kulturnu baštinu ukljuĉeno je i tradicijsko graditeljstvo na okolnom ruralnom prostoru kao i

vrijedne ruralne cjeline sa specifiĉnim krajobrazom. U dijelu kulturne ponude Projekta ukljuĉena su i kulturno-umjetniĉka društva, te ponuda etnosuvenira.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 85

- Sportsko-rekreacijski turizam - ponuda se temelji se većim dijelom na prirodnim resursima podruĉja. Daljnji razvoj sportsko-rekreacijskog turizma moţe se, pored postojeće ponude, razvijati na lokalitetima s aktivnostima/sadrţajima , prije svega

formiranjem biciklistiĉkih staza, planinarskih staza,te pješaĉkih staza i sl. - Izletniĉki turizam - izletniĉke i rekreativne sadrţaje poput piknika i šetnji u prirodi,

planinarenja, jahanja, ribolova ili sl. moguće je osmisliti i u okviru vlastite ili druge ponude.

- Lovni i ribolovni turizam - prirodne ljepote, bogatstvo i raznolikost ovog kraja

pruţaju mogućnosti za razvitak lovstva i lovnog turizma. Na podruĉju Gline postoje lovaĉka društava koji gospodare s lovištima. U lovištima najveći lovni fond

je s niskom divljaĉi, od zeĉeva i fazana, ali i s dosta srneće divljaĉi, te jelena i divljih svinja. Ponudu ribolovnih sadrţaja obuhvaća vodotok rijeke Gline.

- Eno-gastronomski turizam - kako je ovaj kraj vinorodno podruĉje s brojnim

vinogradima i oĉuvanom tradicijskom arhitekturom – klijetima, postoje veliki potencijali za razvoj vinskog turizma kroz uspostavu vinskih cesta. U ponudi

vinskih cesta moguća je ponuda specijaliteta domaće kuhinje – tradicionalnih jela ovog kraja.

- Poslovni i tranzitni turizam - razvoj poslovnog turizma na ovom podruĉju, iako do

sada nije postojao, moguć je kroz oblikovanje ponude tzv. “team-building” programa. To su poticajno-rekreacijski programi za poslovnu klijentelu za koje je

interes na trţištu potraţnje sve veći. Tvrtke i organizacije potraţuju ovakve programe radi edukacije i stvaranja uspješnih timova. Tranzitni turizam vezan je uz alternativni cestovni pravac koji vodi prema jadranskoj obali, te BiH.

Ciljevi :

Aktiviranje turistiĉkih resursa u regiji Stvaranje dohotka Zapošljavanje lokalnog stanovništva

Aktivnosti :

Razvoj turistiĉke infrastrukture Poticanje tvrtki i stanovništva na bavljenje turizmom

Specijalistiĉka edukacija o bavljenju turizmom

CILJ 1. RAZVOJ KONKURENTNOG I ODRŢIVOG GOSPODARSTVA Prioritet 5: Razvoj turizma

Mjera 32: Povećanje kvalitete i kvantitete smještajnih kapaciteta Opis :

Postavljeni ciljevi razvoja turizma su razvoj konkurentnog turistiĉkog proizvoda što znaĉi i veći prihod od turizma. Jasno je da se veći prihod od turizma ostvaruje s

kvalitetnim smještajem i duţim boravkom gosta uz ugostiteljsku potrošnju. Mjerom se nastoji postići povećanje kvalitete i kvantitete smještajnih kapaciteta koji će omogućiti daljnji razvoj selektivnih oblika turizma. Seoski turizam ima velike

mogućnosti za razvoj, ali nema dovoljno smještajnih kapaciteta i ugostiteljske ponude. U okviru ove mjere treba, prije svega, povećati kvalitetu postojećih

smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih objekata, a potom poticati razvoj novih smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta.

Ciljevi : Povećanje broja smještajnih kapaciteta

Povećanje prihoda od turizma

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 86

Aktivnosti :

UnapreĊenje postojećih smještajnih kapaciteta

Izgradnja novih smještajnih kapaciteta


Mjera 33: Poticanje stvaranja novih turistiĉkih proizvoda i njihovo brandiranje

Opis : Tijekom izrade strategije zakljuĉilo se da turistiĉkih potencijala ima, da se manji dio njih koristi, te da potencijali koji su u funkciji turistiĉke ponude, nisu trţišno

konkurentni kao cjeloviti proizvod. Nadalje, mnogi turistiĉki potencijali nisu aktivirani i nisu stavljeni na turistiĉko trţište. Takoder ponekad ni lokalna sredina nije

upoznata s vrijednostima turistiĉkih resursa koje posjeduju pa stoga niti ne koriste turistiĉke potencijale u svrhu razvoja gospodarstva. U cilju stvaranja turistiĉkog proizvoda, konkurentnog na trţištu, potrebno je prije

svega napraviti analizu turistiĉkih resursa s ciljem dobivanja realne slike o trenutaĉnoj situaciji turistiĉkih resursa na terenu, te analizu trţišta za identificirane

proizvode. Oblikovanje turistiĉkog proizvoda treba se ostvariti u suradnji sa svim sudionicima u turizmu nekog podruĉa, te u suradnji s potencijalnim kupcima tog proizvoda, identificiranima temeljem analize trţišta (strane agencije i tour operateri).

Proizvod mora biti usklaĊen sa smjernicama razvoja turizma na razini regije, te mora odgovarati trenutaĉnim trendovima na turistiĉkom trţištu kako bi se mogao i plasirati

na trţište Ciljevi :

Poboljšanje turistiĉke ponude Povećanje prihoda od turizma

Aktivnosti :

Oblikovanje turistiĉkih proizvoda


Mjera 34: Promocija Grada Gline kao turistiĉke lokacije valorizacijom potencijala (vinski, lovni, seoski i dr. turizam)

Opis : Jedan od uzroka malog broja posjetitelja u turizmu je nedostatak kvalitetne

promocije, što znaĉi da se turistiĉka ponuda nedovoljno prezentira na domaćem i inozemnom turistiĉkom trţištu. Plasiranje turistiĉkih proizvoda trebaju slijediti popratne promotivne aktivnosti kako bi se stvorio imidţ odredišta koje aktivno

razvija svoju turistiĉku ponudu. Promotivne aktivnosti trebaju se temeljiti na postojećim aktivnostima uz uvoĊenje novih naĉina promocije.

Mjerom se nastoji pridonijeti aktivnostima koje će poboljšati plasman turistiĉkog proizvoda. Plasman se mora provoditi usporedno sa stvaranjem proizvoda, što znaĉi da se mora temeljiti na suvremenim naĉinima i pristupima koje postavlja trţišno

poslovanje. Najkvalitetniji i najsigurniji naĉin plasiranja turistiĉkog proizvoda na trţište je

zajedniĉki nastup i angaţiranje profesionalne agencije za plasman proizvoda koja će

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 87

plasirati većinu regionalnog turistiĉkog proizvoda. Agencija će izravno pripremati program posjete turista za odreĊeno podruĉje, plasirati ga na turistiĉko trţište i obavljati njegovu prodaju. Takvim pristupom plasmana proizvoda postiţe se:

- oblikovanje konkurentnog turistiĉkog proizvoda na razini regije - koordinacija izmedu agencije i vlasnika smještajnih kapaciteta

- povećana iskorištenost prirodnih, kulturnih i povijesnih potencijala - povećanost iskorištenosti smještajnih kapaciteta - definiranje pravaca razvoja turizma prema potrebama trţišta.

Promocija turistiĉkog proizvoda, zadaća je turistiĉke zajednice podruĉja, a time i udruţenja. Njezina je obveza raditi na turistiĉkoj promociji odredišta i na promociji

turizma unutar odredišta. Promotivni materijali ukljuĉuju brošure, vodiĉe, kalendare i suvenire. Predstavljanje na internetu vrsta je promocije koja u novije vrijeme zauzima

znaĉajno mjesto. Istraţivanja su pokazala da preko 25% posjetitelja nekog odredišta dolazi na temelju informacija dobivenih putem interneta. Internet marketing je novo

podruĉje u suvremenoj komunikaciji, pa tako i u marketingu uopće. Internet marketing podrazumijeva, ne samo predstavljanje proizvodnog programa, već i cjelovito osmišljenu prezentaciju koja je napravljena za ciljanu skupinu koja dolazi na

internet stranice. Sudjelovanje na sajmovima, a poglavito organizacija vlastitog sajma, te odrţavanje

specijaliziranih radionica vezanih uz sajmove daje mogućnost prezentiranja raznolikost turistiĉke ponude regije, promociju turistiĉkih potencijala, te ponudu aranţmana od strane putniĉkih agencija.

Radionice se organiziraju za domaće i inozemne subjekte turistiĉkog gospodarstva te posebno za predstavnike tiska. Sa struĉnim suradnicima i djelatnicima svih sfera

turizma obraĊuju se problemi, planovi, specificirani projekti koji su izravno vezani uz turistiĉke teme, odnosno predstavlja se potencijal cijelog podruĉja kroz organizirane posjete i radionice.

Ciljevi :

Veći broj posjetitelja – turista Povećan prihod od turizma

Aktivnosti :

Izrada brošura, vodiĉa, kalendara i suvenira

Internet marketing Sudjelovanje na sajmovima

Organizirani posjeti i radionice


Mjera 35: Trţišno orijentirana turistiĉka edukacija i obuka temeljena na specifiĉnim prednostima proizvoda/mjesta

Opis : Mjerom se nastoji educirati u svim segmentima razvoja turistiĉkog poslovanja, od

toga što je poduzetništvo, kako prepoznati turistiĉki potencijal, kako potencijal pretvoriti u uspješan poduzetniĉki pothvat, kako oblikovati turistiĉki sadrţaj i atrakciju, preko oblika registracije, analize trţišta, analize troškova, marketinga,

izvora financiranja, voĊenja knjigovodstva pa sve do zajedniĉkih nastupa kroz udruţivanje, odnosno udruge-zadruge-klastere.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 88

TakoĊer, mjerom je potrebno pruţiti savjetodavne usluge u podruĉju ureĊenja smještajnih kapaciteta, izboru izvoĊaĉa, zakonima i propisima u specifiĉnim podruĉjima što ce pridonijeti razvoju ljudskih resursa ukljuĉenih u turistiĉku

djelatnost. Postojećim poduzetnicima potrebno je znanje o organizaciji i poslovnom planiranju,

menadţmentu, razvoju i izvorima financija poduzetniĉkog pothvata, analizi trţišta i plasmanu proizvoda.

Ciljevi : Razvoj ljudskih resursa ukljuĉenih u turistiĉku djelatnost

Podizanje kvalitete turistiĉkih usluga Poslovanje poduzetnika u skladu sa zakonom i propisima

Aktivnosti : Razni oblici ciljanih edukacija


Prioritet 5: Razvoj turizma Mjera 36: Razvoj institucionalne infrastrukture (turistiĉka zajednica)

Opis : Zadaća Turistiĉke zajednice je kontinuirana provedba razne akcije u cilju razvijanja,

unepreĊivanja i aktivnog promoviranja turizma, a nosioc je i raznih turistiĉkih manifestacija.

Prioritetne aktivnosti : - poticanje izgradnje i ureĊenje smještajnih kapaciteta - izrada kataloga turistiĉke ponude i smještajnih kapaciteta

- promoviranje turistiĉkih i kulturnih znamenitosti - uĉestvovanje kao aktivni izlagaĉ na sajmovima i izloţbama

- osmišljavanje turistiĉkih, sportsko-rekreativnih i kulturnih aktivnosti - izrada web stranice i njeno redovno odrţavanje

- izrada turistiĉkog prospekta - edukacija i struĉno usavršavanje poduzetnika i djelatnika; uĉešće na - seminarima, savjetovanjima, znanstvenim i sl. skupovima

- ureĊenje biciklistiĉkih,pješaĉkih staza i sl. - obiljeţavanje kulturnih znamenitosti adekvatnim smjerokazima (tipski

- smeĊi smjerokazi) - aktivno uĉešće u organizaciji raznih aktivnosti u suradnji sa postojećim - udrugama i društvima, npr. natjecanja, biciklijada, izloţba vina, izloţba

- poljoprivrednih proizvoda (kobasice, med, voće, vino i sl.), proslava dana - grada, sportski turniri (nogomet, rukomet, maţoretkinje i sl.),izbor najljepše

- kuće, okućnice, ulice itd.

Ciljevi :

Organizirani razvoj turizma na podruĉju Grada Gline Promocija turistiĉke ponude

UnapreĊenje turizma u Gradu Glini Aktivnosti :

Formiranje Turistiĉke zajednice, izrada njenog plana rada, ekipiranje, te provedba aktivnosti

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 89

CILJ 2. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA Prioritet 6: UnapreĊenje postojećeg obrazovnog sustava i usklaĊivanje s trţišnim potrebama Grada

Mjera 37: Trening i struĉno osposobljavanje obrazovnog kadra sukladno potrebama gospodarstva

Opis : Da bi se promjene u obrazovnom sustavu uspješno provele i omogućilo pouĉavanje

potrebnih znanja i vještina, nuţno je osposobiti i u obrazovnom sustavu zadrţati kvalitetan nastavniĉki kadar. Trenutaĉno u Hrvatskoj nema dovoljno mogućnosti za

praktiĉno obrazovanje nastavnika, a i obrazovni su programi zastarjeli. TakoĊer je potrebno osigurati vrijeme i financijsku potporu za struĉno usavršavanje i dodatno obrazovanje nastavniĉkog kadra u srednjem i osnovnom obrazovanju. Vaţno je da

nastavnici budu osposobljeni za poduĉavanje temeljnim kompetencijama i znanjima koja zahtijeva suvremeno gospodarstvo.

za kvalitetu usluga koje pruţa. Potrebno je razviti lokalna i regionalna udruţenja poslodavaca, obrazovnih struĉnjaka i roditelja, koja bi mogla preporuĉiti razvojne strategije obrazovnih programa na regionalnoj razini, kao i osigurati potrebna

financijska sredstva. U Hrvatskoj će se usporedo sa stupnjem otvaranja gospodarstva i njegova

integriranja u europske gospodarske, financijske i druge tokove, brzinom eliminiranja razliĉitih zapreka slobodnom kretanju kapitala zaoštravati pitanje poduzetniĉkih znanja, kompetencija i vještina, postajući središnjom toĉkom revitalizacije

gospodarstva. Uĉenici srednjih škola ne raspolaţu dostatnim informacijama, znanjima, kompetencijama i vještinama potrebnim da se mogu ukljuĉiti u trţište rada

na naĉin da budu nosioci radnih i razvojnih procesa koje zahtjeva ekonomska zbilja. Kao svrhovit odgovor nameće se definiranje obrazovnih sadrţaja koji obrazuju buduće zaposlenike i potencijalne poduzetnike. Edukacija nastavnika kao nosioca

promjena nuţna je da bi do njih uopće došlo. Cilj ovog projekta je osposobiti nastavnike da prilagode obrazovne sadrţaje i metode

tako da u njih ugrade i vještine neophodne za poticanje uĉeniĉke inicijative ka poduzetništvu.

Obrazovanje nastavnika trebalo bi biti usmjereno na prijenos onih znanja i potrebnih vještina karakteristiĉnih za potrebe voĊenja posla u tvrtkama, za pokretanje novog poduzeća, novih poslovnih projekata, poznavanje zakonitih poslovnih transakcija,

zakonskog ureĊenja poslovanja. Znaĉajno je upoznati i moguća osnovna organizacijska i informacijsko-informatiĉka rješenja nuţna za poslovanje poduzeća,

kao i sve ostale relevantne ĉimbenike za uspješno poslovanje. Ciljevi :

Dodatno obrazovanje nastavniĉkog kadra Poticanje uĉeniĉke inicijative ka poduzetništvu

Aktivnosti :

Edukacija nastavnika

Pokretanje vjeţbovnih tvrtki u srednjim školama Pokretanje školskih zadruga u osnovnim i srednjim školama

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 90


Mjera 38: Izgradnja/dogradnja i opremanje školskih objekata

Opis :

Sadašnji školski kapaciteti zadovoljavaju potrebe, no u budućem periodu moguće je da će biti potrebno i proširivanje kapaciteta. U svakom sluĉaju potrebno je postojeće školske kapacitete kvalitetno odrţavati, i poboljšavati uvjete rada u njima.

Posebni naglasak treba dati na osuvremenjivanje nastavne opreme, kako bi se u odvijanju nastave postigli viši standardi i kvaliteta rada.

Primijenjeni praktiĉni rad bi trebao postati standardan dio obrazovanja i time omogućiti lakši prijelaz iz školskih klupa na trţište rada.

Ciljevi :

Poboljšavanje uvjeta rada u školama Veća kvaliteta nastave

Aktivnosti : Odrţavanje i po potrebi proširivanje kapaciteta Nabava nastavne opreme


Prioritet 6: UnapreĊenje postojećeg obrazovnog sustava i usklaĊivanje s trţišnim potrebama Grada

Mjera 39: Jaĉanje suradnje izmeĊu obrazovnih institucija i gospodarskih subjekata

Opis : Tvrtke se trebaju udruţiti i razviti zajedniĉke programe obrazovanja zaposlenika u

menaĊerskim i poslovnim vještinama. Gospodarstvu moţe koristiti i usluge privatnih struĉnih škola koje nude strukovno obrazovanje za niţe razine upravljanja procesima

i proizvodne djelatnosti. Potrebno je povećati izravna ulaganja gospodarstva u obrazovanje tako da se pribliţe razinama u zemljama trţišnoga gospodarstva. Poticanjem donacija iz gospodarstva

moţe se pomoći ostvarenju cilja da svakih pet uĉenika u srednjem obrazovanju doĊe jedno raĉunalo. U sklopu programa otkrivanja i potpore darovitih potrebno je razviti

sustav kojim bi poslodavci mogli stipendirati darovite uĉenike te tako osigurati najkvalitetnije kadrove za vlastiti razvoj. U sklopu strukturnih promjena u strukovnom srednjoškolskom obrazovanju potrebno

je razviti sustave suradnje s gospodarstvenicima na programima certifikacije u strukovnom obrazovanju. Preporuĉa se razvoj programa koji će poticati

zapošljavanje, te poticanje gospodarstvenih subjekata da se ukljuĉe u informativne dane o trţištu rada i mogućim zaposlenjima (career days) u osnovnim i srednjim školama na lokalnoj razini.

Ciljevi :

UnapreĊenje školskog sustava Stimuliranje uĉenika

Aktivnosti : Donacije

Stipendiranje Informativne aktivnosti

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 91


Mjera 40: Podrška programima prekvalifikacije usklaĊenim sa potrebama trţišta rada

Opis : Kako je odgovarajuće osposobljena radna snaga pretpostavka uspjeha u

suvremenom gospodarstvu, obrazovanje i usavršavanje zaposlenih najuĉinkovitiji je naĉin povećanja konkurentnosti postojeće radne snage. Dodatnim obrazovanjem

radno sposobnog stanovništva poboljšavaju se mogućnosti zapošljavanja i pokretljivost pojedinaca na trţištu radne snage. Potrebno je organizirati nove oblike cjeloţivotnog uĉenja i prekvalifikacije za deficitarna znanja i vještine. Od obrazovnih

ustanova oĉekuje se da ponude i ubrzane programe, mješavinu redovnog studija i studija uz rad, fleksibilnije naĉine obrazovanja (uĉenje na daljinu), više mjesta za

obrazovanje odraslih, kao i da pokaţu veću fleksibilnost prema zahtjevima trţišta rada. Pojedince treba potaknuti na ukljuĉivanje u programe dodatnog obrazovanja. Programe obrazovanja odraslih koji su od općeg nacionalnog interesa (osnovno

obrazovanje, stjecanje prve kvalifikacije i prekvalifikacije za deficitarna zanimanja) treba u cijelosti financirati drţava, dok ostale programe trebaju financirati i lokalna

samouprava i sami polaznici. Ciljevi :

Odgovarajuće osposobljena radna snaga Poboljšavana mogućnosti zapošljavanja

Aktivnosti :

Stjecanje prve kvalifikacije

Prekvalifikacije za deficitarna zanimanja


Prioritet 6: UnapreĊenje postojećeg obrazovnog sustava i usklaĊivanje s trţišnim potrebama Grada Mjera 41: Stipendiranje deficitarnih zanimanja

Opis :

U budućnosti treba nastaviti aktivnosti na stipendiranju deficitarnih zanimanja Trenutno Grad Glina stipendira – 20 studenata (elektrotehnika, humanistiĉke znanosti, pravo, strojarstvo, socijalni rad, kemijsko inţenjerstvo, promet, šumarstvo,

socijalna pedagogija, ekonomija, predškolski odgoj, razredna nastava, turizam, laboratorijska medicina, upravno pravo, psihologija, kineziologija), a što odraţava

tranutne potrebe. Program stipendiranja po potrebi treba proširiti i na srednješkolsko obrazovanje za deficitarna zanimanja. Potrebno je potaknuti i poslodavce u cilju stipendiranja

darovitih uĉenika, kakobi osigurali najkvalitetnije kadrove za vlastiti razvoj. Sve brţi ritam tehnološkog razvoja - koji se vidi, primjerice, u pomaku u potraţivanju

obrazovnog minimuma od osnovne pismenosti ka kompjuterskoj pismenosti - povećava i problem usklaĊivanja tehnoloških potreba i obrazovanja. Stoga je potrebno u budućem periodu planirati strukturu budućih stipendista sukladno

razvoju temeljnih kompetencija, odnosno multifunkcionalnih znanja s visokom transfernom vrijednošću i kompetencija potrebnih na trţištu rada. Europska komisija

u svojim dokumentima preporuĉuje temeljne kompetencije iz sljedećih podruĉja kao

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 92

zajedniĉke ciljeve sustava obaveznog obrazovanja i struĉnog usavršavanja u ekonomiji utemeljenoj na znanju: funkcionalna pismenost, numeriĉka pismenost, ICT (informacijsko-komunikacijske) kompetencije, strani jezici, poduzetništvo,

matematika i prirodne znanosti, meĊuljudske i socijalne kompetencije, uĉiti kako uĉiti, opća kultura (prepoznavanje i korištenje njezinih dostignuća).

Ciljevi : Osposobljavanje potrebnih kadrova za budući razvoj

Aktivnosti :

Dodjela stipendija

CILJ 2. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA Prioritet 7: Jaĉanje vaninstitucionalnog sustava cjeloţivotnog obrazovanja Mjera 42: Trening, edukacija i struĉno osposobljavanje gospodarstvenika i institucija

civilnog društva

Opis :

Obrazovanjem se omogućuje stjecanje potrebnih struĉnih znanja i dodatnih vještina neophodnih za uspješno poslovanje. Naime, da bi se opstalo kao poduzetnik,

posebno u malom gospodarstvu gdje su funkcije ĉesto objedinjene u jednoj osobi (vlasniku, radniku, menadţeru), nije dovoljno dobro poznavati struku, tehnologiju i procese proizvodnje ili usluga, već su nuţna i znanja planiranja, voĊenja,

upravljanja, kontrole, marketinga i financijskog poslovanja. Program izobrazbe poduzetnika treba biti kao kombinacija više razliĉitih seminara

koji obraĊuju pojedina tematska podruĉja vezana uz poslovanje poduzetnika, a namijenjeni su za poduzetnike poĉetnike, te poduzetnike u fazi rasta i razvoja. Obrazovanje treba organizirati u obliku seminara i praktiĉnih radionica osmišljenih na

temelju posebno izraĊenog programa za pojedine ciljne skupine polaznika i podruĉja znanja i vještina. Programom mogu biti su obuhvaćena slijedeća tematska podruĉja :

trţište i marketing ; trgovina-moderne tehnike prodaje; financije, raĉunovodstvo i porezi; uvoz-izvoz robe (proizvoda); osiguranje kakvoće prema ISO standardima ; radni odnos i motivacija; planiranje, razvitak i kreditiranje; sajmovi i prezentacije;

zadruge; informatika; organizacija poslovanja; organizacija i planiranje proizvodnje; upravljanje projektima; vještine pregovaranja i govorne vještine; upravljanje

rizikom; upravljanje kadrovima i sl. ovakova vrsta edukacija usmjerena je na sve poduzetnicke, kako u podruĉju trgovaĉkih društava i obrta, tako i u poljoprivredi i turizmu.

Institucije civilnog društa (udruge) imaju drugaĉije postavljene ciljeve svog djelovanja, no u dosta sluĉajeva mogu im biti korisni i seminari za poduzetnike u cilju

lakšeg i boljeg ostavrivanja svojih programskih ciljeva. U novije vrijeme nameće se posebice potreba za edukacijom iz upravljanja projektnim ciklusom (PCM) koja daje potrebna znanja za kvalitetnu pripremu

projekta za natjeĉaje, kako domaćih ministarstava i donataora, a posebice za prijavu projekata za EU fondove i ostale inozemne donatore. Ova vrsta edukacija nuţna je i

poduzetnicima, a takoĊer i institucijama civilnog društa.

Ciljevi : UnapreĊenje postojećih i stjecanja novih znanja i vještina potrebnih za

uspješnije poslovanje

Aktivnosti :

Organizacija seminara i radionica

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 93

CILJ 2. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA Prioritet 7: Jaĉanje vaninstitucionalnog sustava cjeloţivotnog obrazovanja Mjera 43: Trening i obuka za zapošljavanje ciljnih skupina – nezaposleni, ţene,

mladi, branitelji, osobe s invaliditetom, stradalnici rata, osobe treće ţivotne dobi.

Opis : Edukacije za zapošljavanje ciljnih skupina (uglavnom nezaposlenih) trebaju biti usmjerene poboljšanje kompetencija nezaposlenih pri traţenju zaposlenje (npr. kako

napisati zamolbu, kako sastaviti ţivotopis, priprema za razgovor sa poslodavcem, komunikacija, pregovaraĉke vještine i sl.)

Drugi dio edukacija usmjeren je prema samozapošljavanju, tj. pokretanju vlastitih tvrtki/obrta. Izobrazbom će se upoznati polaznike s osnovama iz podruĉja poduzetništva i poteškoćama s kojima se mogu susretati pri pokretanju vlastitog

posla, te kako ih rješavati. Izobrazba budućih poduzetnika obuhvaća slijedeća tematska podruĉja:

- Uvod u poduzetništvo - obraĊuje osnovne pojmove poduzetništva, procjenu poduzetniĉkih sklonosti i ocjenu ideje koju treba pretvoriti u uspješan pothvat, te naĉine njenog usklaĊivanja s okruţenjem.

- Pravno organizacijski oblici poduzetništva – sadrţi osnove o registraciji obrta, trgovaĉkog društva, zadruge ili slobodnog zanimanja.

- Osnove planiranja - objašnjavaju poduzetnicima potrebu i razloge planiranja, te omogućuju kvalitetnu pripremu za sudjelovanje u samostalnom planiranju

- Raĉunovodstvo i financiranje - upoznaje poduzetnike s propisima o voĊenju

raĉunovodstva, sa izvorima kapitala, te naĉinima na koje ih se moţe koristiti za poduzetništvo.

Ciljevi :

Povećano i olakšano zapošljavanje/samozapošljavanje ciljnih skupina

Aktivnosti :

Organizacija seminara i radionica


Prioritet 8: Oĉuvanje, obnova i zaštita prirodne i kulturne baštine Mjera 44: Obnova i zaštita objekata kulturne baštine, te oĉuvanje prirodne baštine

Opis : Uzimajući u obzir karakteristike reljefa, tla i klime moţemo reći da podruĉje Grada

Gline obiluje ĉistom i zdravom klimom i nezagaĊenim tlom (osim zagaĊenosti minama). U cilju odrţivog razvoja i poboljšanja kvalitete ţivota je u narednom

periodu potrebno kroz planiranje i ureĊenje prostora i korištenja prirodnih dobara osigurati oĉuvanje znaĉajnih i karakteristiĉnih obiljeţja krajobraza, te odrţavanje bioloških, geoloških i kulturnih vrijednosti.

Potrebno je reguliranje statusa zaštićenih dijelova prirode za hortikulturni spomenik - Park u središtu Gline, te Park - šumu Pogledić.

Pod konzervatorskom zaštitom su spomenici kulturne baštine - arheološka nalazišta i zone (utvrda Glina iz 18.st.), urbana jezgra Gline, te civilne i sakralne graĊevine. Uz navedenu prirodnu i kulturnu baštinu naroĉitu paţnju treba posvetiti i zaštiti i

oĉuvanju objekata tradicijske gradnje (npr. korablja Marin Brod).

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 94

Ciljevi : Uvaţavanje osobitosti prirodne i kulturne baštine kao vaţnih ĉimbenika

prostornog identiteta.

Uĉinkovita zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti Primjena odrţive poljoprivredne proizvodnje

Aktivnosti :

ProvoĊenje zakona

Promicanje inicijativa za obnovu i zaštitu prirodne i kulturne baštine Obnova saĉuvane povijesne arhitekture

Razminiranje minirana podruĉja Izrada konzervatorske studije.


Prioritet 8: Oĉuvanje, obnova i zaštita prirodne i kulturne baštine Mjera 45: Promocija arheoloških i etnoloških parkova kao kulturnih znamenitosti

Spomenici kulturne baštine utvrda Glina iz 18.st., urbana jezgra Gline, te civilne i sakralne graĊevine uz svoje povijesno znaĉenje imaju i ulogu u razvoju turizma, te ih

treba promovirati kao znaĉajne kulturne znamenitosti. TakoĊer i park u središtu Gline, te park - šumu Pogledić. hortikulturne spomenike treba promovirati na isti naĉin.

Uz ove postojeće, paţnju treba usmjeriti i na sve ostale potencijalne objekte prirodne i kulturne baštine, koji mogu doprinijeti poboljšanju turistiĉke ponude ovog kraja.

Ciljevi :

Povećanje turistiĉke ponude

Poboljšanje ukupne kvalitete ţivota

Aktivnosti : Uvrštenje objekata prirodne i kulturne baštine u turistiĉku ponudu

Izrada brošura, vodiĉa i suvenira

CILJ 3: UNAPREĐENJE KVALITETE ŢIVOTA Prioritet 8: Oĉuvanje, obnova i zaštita prirodne i kulturne baštine

Mjera 46: Organiziranje radionica i seminara za obnovu/oţivljavanje starih zanata (npr. izrada narodnih nošnji i glazbala), adaptacija/izgradnja objekata za izradu istih, te poticanje proizvodnje

Opis :

Posebni oblik kulturne baštine ĉini tradicija i naslijeĊe, a u ĉemu snaĉajnu ulogu imaju i stari zanati (baĉvar, bakrokotlar, ĉetkar, dimnjaĉar, kišobranar, kitniĉar, klobuĉar, knjigoveţa, košaraĉ, izrada predmeta od slame i pruća, kovaĉ,

krovopokrivaĉ, krznar, lonĉar, mlinar, pećar (izrada i slaganje keramiĉkih peći), pismoslikar, postolar (ruĉna izrada i popravak obuće), remenar, restauriranje i ruĉna

izrada namještaja, staklar, svjećar, mediĉar, licitar, tesar, tokar, tkanje na tkalaĉkom stanu, urar, uţar, vlasuljar). Navedene djelatnosti obavljaju se preteţitim udjelom ruĉnog rada, u manjim serijama, pruţajući usluge odnosno stvarajući finalni proizvod

tradicijskog obrta. Obnova i oţivljavanje ovih zanata ima višestruku ulogu - oĉuvanje identiteta ovog kraja i tradicionalnih vrijednosti, gospodarsku ulogu, a

samim time i znaĉajnu funkciju u povećanju turistiĉke ponude u seoskom turizmu,

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 95

naroĉito za inozemne goste. Mjera je prvenstveno namijenjena institucijama (ustanove, udruge) te gospodarskim subjektima koji provode programe edukacije i predstavljanja tradicionalnih obrtniĉkih djelatnosti.

Ciljevi :

Oĉuvanje tradicijskih zanata Povećanje turistiĉke ponude

Aktivnosti : Predstavljanje i educiranje tradicionalnih obrtniĉkih djelatnosti putem

radionica, teĉajeva i seminara Nabavka alata i opreme Edukacija/struĉno osposobljavanje u svrhu obogaćivanja znanja i vještina u

tradicijskim obrtima Izrada brošura, vodiĉa i suvenira

CILJ 3: UNAPREĐENJE KVALITETE ŢIVOTA Prioritet 8: Oĉuvanje, obnova i zaštita prirodne i kulturne baštine

Mjera 47: Oĉuvanje i obnova duhovne i materijalne kulture, naslijeĊa, obiĉaja i manifestacija

Opis : Duhovna i materijalna kulture, naslijeĊa, obiĉaji i manifestacije u velikoj mjeri

doprinose oĉuvanje identiteta ovog kraja i tradicionalnih vrijednosti, a samim time imaju i znaĉajnu funkciju, te doprinose u cjelosti promociji Grada Gline. Radom KUD-ova skupine spasiti će se od zaborava folklorni plesovi i pjesme, te

tradicijski obiĉaji, te će se ukljuĉiti u turistiĉku ponudu grada. Za rad treba nabaviti odgovarajuće nošnje i to prikupljenjem i otkupom postojećeg fundusa nošnji, te

izradom novih nošnji. TakoĊer je potrebno nabaviti i odgovarajuća glazbala. Posebna paţnja i naglasak je na radu sa mladima, kao nastavljaĉima tradicije. KUD-ovi

uĉestvuju u lokalnim kulturno umjetniĉkim programima, a takoĊer sudjeluje i na smotrama folklora u Hrvatskoj i inozemstvu, te time promoviraju Grad Glinu.

Ciljevi : Oĉuvanje tradicijskih vrijednosti

Povećanje turistiĉke ponude Promocija Grada Gline

Aktivnosti : Nabava potrebnih materijalnih sredstava

Predstavljanje folklorni plesovi i pjesme, te tradicijski obiĉaji Nabavka alata i opreme Edukacija/struĉni rad na prijenosu znanja

Izrada brošura, suvenira, nosaĉa zvuka i slikovnih zapisa

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 96

CILJ 3: UNAPREĐENJE KVALITETE ŢIVOTA Prioritet 9: Poticanje zdravijeg naĉina ţivota i unapreĊenje zdravstvene zaštite Mjera 48: Stvaranje uvjeta za masovnije bavljenje sportom putem izgradnje/ obnove

i opremanja sportskih objekata, te kreiranjem odgovarajućih programa

Opis : Odrţavanje psihofiziĉkih sposobnosti i zdravlja stanovništva, te sve aktivnije iskorištavanje slobodnog vremena, zahtijevaju da se što više paţnje posveti

športskim aktivnostima, rekreaciji, zabavi i odmoru svih uzrasta stanovništva, osobito mladeţi. Za ostvarivanje programa javnih potreba u športu treba osigurati

prostor i druge uvjete za razvijanje športskih aktivnosti, rekreacije, zabave i odmora svim uzrastima stanovništva. Time treba biti obuhvaćena djelatnost športskih udruga i saveza, organiziranje i odrţavanje športskih natjecanja i priredbi, obavljanje

struĉnih poslova u športu, te izgradnja i odrţavanje športskih graĊevina i drugih sadrţaja i nekretnina za potrebe športa, rekreacije, zabave i odmora stanovnika i

drugih korisnika (turisti i posjetitelji). Športske i rekreativne djelatnosti u Glini su danas organizirane u velikom broju športskih klubova, a na podruĉju grada Gline izgraĊene su športske graĊevine koje

uglavnom zadovoljavaju ukupne gradske potrebe. Posebnu paţnju treba posvetiti daljnjem radu, posebice sa mladima, te osmišljavanju

novih sportsko-rekreacijskih programa. Sportski objekti i manifestacije imaju i znaĉajnu ulogu u turistiĉkoj ponudi, te promociji Grada Gline.

Ciljevi : Odrţavanje psihofiziĉkih sposobnosti i zdravlja stanovništva

Poboljšanje kvalitete ţivota Aktivnosti :

Izgradnja novih/ odrţavanje postojećih objekata Organizacija športskih natjecanja

Rad športskih udruga i saveza

CILJ 3: UNAPREĐENJE KVALITETE ŢIVOTA Prioritet 9: Poticanje zdravijeg naĉina ţivota i unapreĊenje zdravstvene zaštite

Mjera 49: Edukacija o zdravoj prehrani, opasnostima od droge, alkohola itd. te naĉinu ţivota (socijalizacija, otuĊenost)

Opis : Današnji naĉin i tempo ţivota donosi i sve više zdravstvenih problema, a koji se onda

manifestiraju u sve društvene pore. Veliki su problemi sa raznim vrstama ovisnosti (alkohol, droga, nikotin, pa ĉak i internet) koji direktno utjeĉu na zdravstveno stanje

puĉanstva, a indirektno na povećanje nasilja u obitelji, oĉuvanje obiteljske zajednice, povećanje kaznenih djela i saobraćajnih nesreća, a naţalost i suicida. Gotovo isti problemi pojavljuju se i kod osoba oboljelih od PTSP-a. Nezdrava

prehrana takoĊer ima znaĉajne poslijedice na ukupno zdravstveno stanje puĉanstva, doprinosi povećanju broja oboljelih, smanjenju radne sposobnosti, povećanju broja

bolovanja i sl. i u cjelosti negativno utjeĉe na kvalitetu ţivota. Ciljevi :

Smanjenje broja oboljelih Povećanje radne sposobnosti

Smanjenje nasilja i kaznenih djela

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 97

Aktivnosti :

Pruţanje struĉne pomoći ciljnim grupama

Edukacije i radionice o zdravom naĉinu ţivota Tiskanje promotivnih materijala


Prioritet 9: Poticanje zdravijeg naĉina ţivota i unapreĊenje zdravstvene zaštite Mjera 50: Nabavka opreme te adaptacija/izgradnja objekata potrebnih za poboljšanje

zdravstvene zaštite Opis :

Sadašnji zdravstveni kapaciteti zadovoljavaju potrebe, no u budućem periodu sa oĉekivanim povećanjem broja stanovnika i u skladu sa višim standardima ţivljenja

biti će potrebno i proširivanje kapaciteta. U svakom sluĉaju potrebno je postojeće kapacitete kvalitetno odrţavati i poboljšavati uvjete rada u njima. Posebni naglasak treba dati na osuvremenjivanje opreme, kako bi se u zdravstvenoj

zaštiti postigli viši standardi i kvaliteta rada. Postojeće graĊevine za zdravstvo proširivati će se i adaptirati u skladu s prostornim

mogućnostima, a gradnja novih odredit će se prema potrebama, u skladu s posebnim standardima i na lokacijama usklaĊenim sa planom korištenja i namjene prostora. Lokacija na kojoj će se graditi mora biti tako odabrana da pruţa siguran pristup i

kretanje, naroĉito invalidnih osoba.

Ciljevi : Bolje zdravstvene usluge za puĉanstvo Poboljšavanje uvjeta rada u zdravstvenim ustanovama

Veća kvaliteta zdravstvenih usluga

Aktivnosti : Odrţavanje i po potrebi proširivanje kapaciteta

Nabava opreme CILJ 3: UNAPREĐENJE KVALITETE ŢIVOTA


Mjera 51: Izgradnja i prilagodba javnih i smještajnih objekata i nabavka vozila prilagoĊenih potrebama osoba s invaliditetom te starim i nemoćnim osobama

Opis : Socijalna skrb je djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku kojom se

osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih ţivotnih potreba socijalno ugroţenih, nemoćnih i drugih osoba koje one same ili uz pomoć ĉlanova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih

okolnosti. Na podruĉju Grada Gline ima veći broj staraĉkih domaćinstava koja su upravo iz ovih kategorija. IzgraĊen dom za starije i nemoćne omogućio bi podizanje

kvalitete ţivljenja tog dijela stanovništva grada. Dom za starije i nemoćne osobe u sklopu stalnog smještaja pruţa usluge stanovanja, prehrane, odrţavanja osobne higijene, brigu o zdravlju, njegu, radne aktivnosti i korištenje slobodnog vremena.

Izgradnjom doma se pri tome osigurava i zaposlenje za stanovništvo. Dio ugroţene populacije – starih i nemoćnih osoba, staraĉkih domaćinstava, te

invalidnih osoba treba specifiĉnu pomoć usluge pomoći i njege u kući. Ovu vrstu

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 98

skrbi je moguće osigurati kroz organiziranje mobilnog pruţanja usluga, a za što treba nabava odgovarajućih vozila.

Ciljevi : Osiguranje socijalne skrbi za dio ugroţene populacije

Aktivnosti :

Izgradnja i opremanje doma

Kupnja vozila

CILJ 3: UNAPREĐENJE KVALITETE ŢIVOTA Prioritet 10: Poboljšanje kvalitete ţivota ciljnih/ugroţenih skupina - mladih, ţena,

djece, branitelja, stradalnika rata, osoba s invaliditetom, starih i nemoćnih Mjera 52: Razvoj izvaninstitucionalnih oblika socijalne skrbi

Opis : Poseban aspekt organizacijskih i metodoloških unapreĊenja u podruĉju socijalne

zaštite ugroţenih skupina je poticanje razvoja modernih, izvaninstitucionalnih oblika skrbi, bilo diversifikacijom usluga koje pruţaju postojeće ustanove, bilo osnivanjem

novih subjekata. UvoĊenje novih programa morat će biti popraćeno odgovarajućom edukacijom i promocijom. Na pojedinaĉnoj razini aktivnosti će biti prilagoĊene ciljanim skupinama, odnosno predmetu skrbi. U cilju uĉinkovitijeg iskorištenja

resursa, za provedbu ovih aktivnosti potrebno je ostvariti ĉvrstu suradnju s civilnim sektorom, te umreţiti postojeće resurse.

Ciljevi :

Povećati kvalitetu i dostupnost socijalne zaštite kroz razvoj alternativnih,

netradicionalnih oblika pruţanja skrbi i smanjenje broja korisnika proraĉunske pomoći.

Aktivnosti :

Programi promocije volonterizma Izrada zajedniĉkih programa rada udruga i javnih/privatnih institucija i

provoĊenje projekata

Edukacija, informiranje, senzibiliziranje javnosti i sl.

CILJ 3: UNAPREĐENJE KVALITETE ŢIVOTA Prioritet 10: Poboljšanje kvalitete ţivota ciljnih/ugroţenih skupina - mladih, ţena,

djece, branitelja, stradalnika rata, osoba s invaliditetom, starih i nemoćnih Mjera 53: Obnova/izgradnja i opremanje višenamjenskih sportskih i kulturnih, te

društvenih objekata i prateće infrastrukture, te osmišljavanje i provedba aktivnosti za djecu i mlade

Opis : Športske i rekreativne djelatnosti u Glini su danas organizirane u velikom broju

športskih klubova, a na podruĉju grada Gline izgraĊene su športske graĊevine koje uglavnom zadovoljavaju ukupne gradske potrebe. Središnje mjesto okupljanja i razvoja kulturnih djelatnosti u Glini je Hrvatski dom

Glina. U višenamjenskom jednokatnom objektu Hrvatskog doma su smješteni gradska knjiţnica i ĉitaonica, višenamjenski kino, kazališni i koncertni prostor,

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 99

prostor za izloţbene i druge prigodne manifestacije, te prostori za razna kulturna društva. Sadašnji objekti uglavnom zadovoljavaju potrebe i u budućem periodu više paţnje

treba usmjeriti na njhovo odrţavanje, a i opremanje potrebnim inventarom i opremom.

Posebnu paţnju treba posvetiti daljnjem radu, posebice sa mladima, te osmišljavanju novih sportsko-rekreacijskih programa, te aktivnosti u kulturi. Sportski i kulturni objekti i manifestacije imaju i znaĉajnu ulogu u turistiĉkoj ponudi,

te promociji Grada Gline.

Ciljevi : Poboljšanje uvjeta rada u sportu i kulturi Omasovljenje broja uĉesnika

Povećanje broja priredbi Poboljšanje kvalitete ţivota

Aktivnosti :

Izgradnja novih/ odrţavanje postojećih objekata

Odrţavanje kulturnih manifestacija Organizacija sportskih natjecanja

Rad udruga i saveza

CILJ 4: STVARANJE PARTNERSKIH ODNOSA Prioritet 11: Jaĉanje meĊunarodne, meĊuţupanijske i unutarţupanijske suradnje

Mjera 54: UnapreĊenje uĉinkovitosti korištenja domaćih i meĊunarodnih izvora financiranja

Opis : Proraĉunska sredstva i sredstva vlastitog uĉešća nositelja projekta biti će nedostatna

za provedbu projekata strategije neovisno o prioritetima i fazama pripremljenosti. Zato strategija financiranja mora biti temeljena na pristupu meĊunarodnim izvorima

financiranja, te domaćim fondovima. Stoga je potrebno uloţiti znatne napore u jaĉanje znanja i osposobljavanje djelatnika javne uprave, posebice u djelatnike institucija zaduţenih za provedbu strategije, za pripremu prijave projekata na

moguće ostale izvore financiranja. Realizacija integriranog razvoja zahtijeva institucionalnu strukturu utemeljenu na

koordinaciji, kao i jasno odreĊene uloge i odgovornosti te dobru koordinaciju raspoloţivih resursa. Istodobno, upravljanje razvojnom politikom zahtijevat će i povećane kapacitete unutar relevantnih tijela drţavne uprave i ostalih dionika. To

podrazumijeva stjecanje novih vještina i znanja potrebnih za definiranje projekata, uĉinkovitu provedbu, te sveukupno praćenje i vrednovanje.

Iako Grad predstavljaju teritorijalnu i administrativnu osnovu razvoja, kapaciteti za upravljanje razvojnim procesom na toj razini nisu dovoljno jaki. Uspostava jasne institucionalne strukture, promoviranje partnerstva i podijeljene odgovornosti te

jaĉanje koordinacije i suradnje pridonijet će izgradnji potrebnog razvojnog kapaciteta kao dugotrajne vrijednosti. Zbog toga je nuţno da i ĉlanovi partnerstava usvoje nove

vještine i znanja, što će zahtijevati dodatnu tehniĉku pomoć i obuku. Za ostvarenje tog cilja potrebna je :

- uspostava uĉinkovitog, djelotvornog i sveobuhvatnog partnerstva socijalnih partnera, partnera iz poslovnog sektora, te civilnog društva tj. nevladinih

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 100

organizacija i Grada, a koji će zajedniĉki sudjelovati u pripremi i provedbi razvojne strategije;

- Razvojna agencija u Gradu

Razvojna agencija predstavljat će multidisciplinarni tim koji potiĉe i podupire razvojne aktivnosti u Gradu. Njezine zadaće su pruţanje potpore i pomoći u radu

gradskom partnerstvu, provoĊenje razliĉitih istraţivanja, priprema strateških dokumenata, te struĉna podrška u izradi i praćenju provedbe razvojne strategije.

Ciljevi : Realizacija što većeg broja kvalitetnih projekata

Uĉinkovito korištenje domaćih i meĊunarodnih izvora fianciranja Aktivnosti :

Edukacija djelatnika Razvojne agencije, djelatnika grada i svih ostalih dionika za pripremu projekata, prvenstveno u podruĉju Upravljanja

projektnim ciklusom (PCM).

CILJ 4: STVARANJE PARTNERSKIH ODNOSA Prioritet 11: Jaĉanje meĊunarodne, meĊuţupanijske i unutarţupanijske suradnje

Mjera 55: Poticanje meĊunarodnih i meĊuţupanijskih aktivnosti dionika Grada Gline u svim podruĉjima ţivota (npr. gospodarstvo, poljoprivreda, kultura, sport, zaštita okoliša itd.)

Opis :

Strategija financiranja je temeljena na pristupu meĊunarodnim izvorima financiranja, te domaćim fondovima. Pri tome vrlo znaĉajnu ulogu igra i suradnja na realizaciji zajedniĉkih projekata iz svih podruĉja gospodarstva, poljoprivrede, kulture, sporta,

zaštite okoliša itd. , i to kako kratkoroĉna suradnja, tako i uspostavljena dugoroĉna suradnja kod projekata koji imaju kontinuitet provedbe.

Programi Europske Unije promiĉu prekograniĉnu i meĊuregionalnu suradnju. Zbog toga je potrebno poticati prekograniĉnu i meĊuregionalnu suradnju svih dionika i

bolje strateško sagledavanje izazova koje granica postavlja pred pograniĉna podruĉja na lokalnoj razini.

Ciljevi : Uspostavljenje partnerstva u realizaciji projekata

Uĉinkovito korištenje domaćih i meĊunarodnih izvora financiranja Aktivnosti :

Edukacija za pripremu projekata Tehniĉka pomoć pri uspostavi partnerstava


Prioritet 11: Jaĉanje meĊunarodne, meĊuţupanijske i unutarţupanijske suradnje Mjera 56: Jaĉanje suradnje izmeĊu JLS i aktivna uloga relevantnih institucija u

regionalnom razvoju Opis :

Cilj je uspostaviti koordinaciju izmeĊu središnje i lokalne razine poticanjem lokalnih sudionika u razvoju, kako bi zajedniĉki identificirali razvojne prioritete utemeljene na

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 101

stvarnim potrebama i kako bi u partnerstvu sa središnjom razinom te prioritete i ostvarili. Sukladno spomenutom cilju osigurava se zajedniĉki razvojni okvir unutar kojeg oni

koji upravljaju politikom i programiranjem na središnjoj razini mogu, u suradnji s institucijama, te svim društveno-gospodarskim interesnim skupinama sa lokalne

razine, doprinijeti definiranju jasnih smjernica za lokalni razvoj. Glavna aktivnost za ostvarenje tog cilja odnosi se na pripremu nacionalnih strateških smjernica, koje će omogućiti svim relevantnim partnerima na lokalnoj razini da

usuglase svoje potrebe s nacionalnim društveno-gospodarskim prioritetima. Nadalje, one trebaju stvoriti osnovu za postizanje konsenzusa oko razvojnih prioriteta, kako

na lokalnoj razini tako i izmeĊu ţupanijskih partnerstava i središnje vlasti. Na središnjoj razini tijelo zaduţeno za pripremu i upravljanje Programom razvoja ţupanija i širih regija biti će zaduţeno za pripremu nacionalnih smjernica za

ţupanijski razvoj, uz konzultacije s drugim relevantnim institucijama, promidţbu i davanje smjernica za razvoj partnerstva u svim ţupanijama, pruţanje potpore i

suradnju sa razvojnim agencijama. Posebna paţnja je na pripremi, provedbi i praćenju provedbe Plana Vlade RH za podruĉja s razvojnim poteškoćama. Središnje drţavne institucije odgovorne za

podruĉja koja zaostaju u razvoju zajedniĉki će definirati razvojne ciljeve, odgovarajuće intervencije te dogovoriti raspodjelu financijskih sredstava za ta

podruĉja. Dogovorene intervencije za ta podruĉja bit će usmjerene na rješavanje endemiĉnih uzroka gospodarskog i društvenog nazadovanja, te na jaĉanje kapaciteta lokalnog stanovništva kako bi postalo stvarnim sudionikom u razvoju svoga podruĉja.

Ciljevi : Uspostavljenje suradnje izmeĊu središnje vlasti i JLS Ubrzan lokalni razvoj

Uĉinkovito korištenje izvora financiranja

Aktivnosti : Tehniĉka pomoć

Pruţanje potpore i suradnja sa razvojnom agencijom

CILJ 4: STVARANJE PARTNERSKIH ODNOSA Prioritet 12: Povećanje stupnja ukljuĉenosti, motiviranosti i svijesti lokalne zajednice

Mjera 57: Povećanje sposobnosti organizacija civilnog sektora (udruge, nevladine organizacije, socijalni partneri i dr.) u provoĊenju razvojnih aktivnosti

Opis : Civilni sektor – udruge, nevladine organizacije, socijalni partneri i sl. imaju vrlo bitnu

ulogu u provedbi strategije i do sada steĉena znaĉajna iskustva na provedbi pojedinaĉnih projekata. To je vaţan resurs, ali civilni sektor nema dostatna sredstva vlastitog uĉešća za provedbu projekata strategije. Zato strategija financiranja mora

biti temeljena na pristupu meĊunarodnim izvorima financiranja, te domaćim fondovima. Potrebno je stoga uloţiti dodatne napore u jaĉanje znanja i

osposobljavanje civilnog sektora, za pripremu prijave projekata na moguće ostale izvore financiranja. Prvenstveno su bitna znanja u podruĉju Upravljanja projektnim ciklusom (PCM).

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 102

Vaţna je uspostaviti suradnju civilnog sektora sa Razvojnom agencijom, ĉija je zadaća pruţanje potpore i pomoći u radu civilnom sektoru, te struĉna podrška u izradi i praćenju provedbe razvojne strategije.

Ciljevi :

Uspostavljenje suradnje izmeĊu civilnog sektora i Razvojne agencije Ubrzan lokalni razvoj Uĉinkovito korištenje izvora financiranja

Aktivnosti :

Tehniĉka pomoć, edukacije

CILJ 4: STVARANJE PARTNERSKIH ODNOSA Prioritet 12: Povećanje stupnja ukljuĉenosti, motiviranosti i svijesti lokalne zajednice

Mjera 58: Primjena LEADER pristupa Opis :

Ţelimo li stvoriti pristup koji odgovara specifiĉnim potrebama ruralnih krajeva, potrebno je pronalaziti nove pristupe lokalnom razvoju, te, prije svega, pronaći

pristup koji što bolje odgovara potrebama i oĉekivanjima nositelja lokalnog razvoja. Zagovarajući integralni, odozdo prema gore pristup, kao i decentraliziranu upravu, LEADER osigurava da pokretaĉi razvoja u seoskom podruĉju ponovo doĊu do

izraţaja. Potrebno je dobiti temeljit uvid u sve dionike u odreĊenom podruĉju prije nego što se

poĉnu razvijati partnerski odnosi. Dionike i potencijalne partnere moţemo podijeliti u tri glavne skupine:

- Pojedinci ili udruge ljudi koji se prvenstveno bave društvenim pitanjima,

- pitanjima zapošljavanja i kvalitete ţivota. - Privatno poduzetništvo i financijski sektor koji se prvenstveno bave

- razvojem poduzetništva, kao i prilagodbom lokalnog gospodarstva trţištu. - Regionalne, drţavne i europske javne institucije, koje se bave regionalnom

politikom, zapošljavanjem, te okolišnim, privrednim, društvenim i kulturnim naslijeĊem, naseljavanjem novih stanovnika i meĊusektorskim povezivanjem te politikama razvoja koje se temelje na osobitostima odreĊenog podruĉja.

Po mišljenju LEADER-ovih akcijskih skupina, ĉetiri su glavne vrijednosti ovog programa:

- decentralizirani, integralni, odozdo prema gore pristup koji se temelji na osobitostima pojedinog podruĉja: pristup koji se temelji na cjelovitom promišljanju perspektiva odreĊenog podruĉja (ignorira uobiĉajene tematske i

sektorske podjele), dovodeći razliĉite sektore u vezu te prihvaćajući pristup koji osigurava lokalnim dionicima da izraze svoje poglede i pomognu u

oblikovanju budućnosti svog kraja sukladno vlastitim ţeljama i vizijama budućnosti; LEADER-ova inicijativa se pokazala osobito korisna kao sredstvo ponovnog društvenog i gospodarskog oţivljavanja seoskih podruĉja;

- ukljuĉivanje zajednice: vrijednost ugraĊena u LEADER-ov pristup; cilj sudjelovanja zajednice omogućuje zajedniĉko sudjelovanje u osmišljavanju

budućnosti odreĊenog kraja, prevladavajući fatalizam, tradicionalne podjele i boreći se protiv izoliranosti te osiguravajući ravnoteţu izmeĊu znanja, mogućnosti i potreba svih sektora u zajednici; LEADER pomaţe definirati nove

ili oţivjeti postojeće lokalne osobitosti; - ujedinjavanje nositelja razvoja na lokalnoj razini: LEADER potiĉe uspostavu

novih partnerstava i oblika upravljanja na lokalnoj razini; ovisno o lokalnom

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 103

kontekstu, LEADER pomaţe proces nastajanja novih oblika organiziranja zajednice - strukovnih, politiĉkih i drugih; LEADER se usredotoĉuje na lokalni pristup koji potiĉe jaĉanje lokalnih mehanizama upravljanja;

- mogućnost da se nerealizirane zamisli provedu u praksi: selekcija projekata u okviru LEADER-a provodi se tako što se potencijalnim voditeljima projekata,

ĉije su ideje do tada ĉesto bile zanemarivane, omogućuje javno iznošenje osobnih zamisli, kao i zajedniĉko razvijanje i osiguranje potpore za njihovu provedbu; LEADER podrţava projekte srednje veliĉine kao i eventualno

riziĉnije projekte, koji obiĉno ne zanimaju klasiĉne upravne, tehniĉke i financijske ustanove.

LEADER-ov pristup moţemo analizirati s obzirom na sedam osnovnih naĉela:

1. Pristup temeljen na osobitostima podruĉja - zahtijeva odreĊivanje razvojne

politike na temelju stvarnog stanja nekog podruĉja, njegovih jakih i slabih strana. U LEADER-u “podruĉje” oznaĉava priliĉno homogenu cjelinu na lokalnoj

razini koju obiljeţava unutrašnja socijalna povezanost, zajedniĉka povijest i obiĉaji, osjećaj zajedniĉkog identiteta i sl. Razlozi korištenja ovog pristupa proizlaze iz rastućeg interesa lokalnih nositelja da odrţivi razvoj svojih

zajednica temelje na autohtonim lokalnim vrijednostima. 2. Pristup odozdo prema gore - nastoji ohrabriti sudjelovanje javnosti na lokalnoj

razini u donošenju razvojnih politika. Traţi se ukljuĉivanje lokalnih ĉimbenika, ukljuĉujući zajednicu kao cjelinu, gospodarske i društvene interesne skupine te predstavnike javnih i privatnih institucija. Pristup odozdo prema gore najĉešće

se ostvaruje kroz dvije glavne aktivnosti (animiranjem, odnosno pokretanjem inicijativa u zajednici i educiranjem lokalnih zajednica), a koristi se u razliĉitim

fazama programa, sukladno prepoznatim potrebama. 3. Partnerski pristup i lokalna akcijska grupa (LAG) - Lokalna akcijska grupa je

tijelo u kojem sudjeluju predstavnici sva tri sektora, a utvrĊuje zajedniĉku

strategiju i lokalni plan djelovanja za svako LEADER-ovo podruĉje. Lokalna akcijska grupa je jedno od najoriginalnijih i strateški najsnaţnijih dijelova

LEADER-ova pristupa. Ukljuĉujući sva tri sektora, osnaţena pravom donošenja odluka te priliĉno velikim proraĉunom, lokalna akcijska grupa predstavlja nov

model organiziranja koji moţe znatno utjecati na institucionalnu i politiĉku ravnoteţu odreĊenog ukljuĉenog podruĉja.

4. Inovacije - Premda je LEADER-ov koncept i naĉin provedbe na terenu sam po

sebi novína, LEADER-ova Inicijativa traţi da aktivnosti u okviru LEADER-a takoĊer budu inovativne. To mogu biti aktivnosti koje promiĉu lokalne

vrijednosti na nov naĉin, aktivnosti od interesa za lokalni razvoj, a koje nisu obuhvaćene ostalim razvojnim politikama, aktivnosti koje daju nove odgovore na prepoznate slabosti i probleme seoskih podruĉja, ili pak aktivnosti koje

pomaţu stvaranju novog proizvoda, novih procesa, odnosno, novog oblika organiziranja ili novih trţišta. Inovacija je takoĊer ukljuĉena u demonstracijske

dijelove programa ili umreţavanje; prijenosom informacija ostalim skupinama nositelja ruralnog razvoja kako bi ih postignuti rezultati potaknuli na pokretanje vlastitih ili zajedniĉkih projekata s onima koji su im posluţili kao

uzor. 5. Integralni (objedinjujući) pristup - Aktivnosti i projekti sadrţani u lokalnom

akcijskom planu povezani su i usklaĊeni u jednu cjelinu. Objedinjavanje se moţe provoditi u okviru aktivnosti koje se vode samo u jednom sektoru, u okviru svih programskih aktivnosti ili pojedinaĉnih aktivnosti te (kao

najvaţnije) kroz veze meĊu razliĉitim gospodarskim, društvenim, kulturnim i okolišnim nositeljima razvoja te sektorima koji djeluju na tom podruĉju.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 104

6. Umreţavanje i suradnja meĊu podruĉjima - Potiĉući razmjenu i prijenos informacija o politikama razvoja te o razmjeni i prijenosu inovacija, LEADERova mreţa nastoji smanjiti izoliranost lokalnih akcijskih skupina te

uspostaviti bazu podataka i analizirati poduzete aktivnosti. Da bi se unaprijedilo postojeće europsko i nacionalno umreţavanje, neke lokalne

akcijske skupine su se spontano povezale u neformalne mreţe. Suradnja meĊu podruĉjima moţe biti prekograniĉna, ali se isto tako moţe odvijati i izmeĊu susjednih podruĉja unutar jedne drţave.

7. Lokalno financiranje i upravljanje - Još jedan vaţan element u LEADERovu pristupu je delegiranje velikog dijela odgovornosti lokalnim akcijskim

skupinama; misli se na donošenje odluka o financijskim potporama i upravljanju lokalnim akcijskih skupinama.

Ciljevi : Stvaranje horizontalnog partnerstva civilnog, gospodarskog i javnog

sektora Umreţavanje i suradnja meĊu podruĉjima Društveno i gospodarsko oţivljavanje seoskih podruĉja;

Aktivnosti :

Formiranje lokalne akcijske grupe Edukacija Promocija LEADER pristupa

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 105

Shematski prikaz svih ciljeva, prioriteta i mjera :

CILJ PRIORITETI MJERE


Prioritet 1: Jačanje komunalne infrastrukture

Mjera 1: Odrţavanje i izgradnja vodoopskrbnih, kanalizacijskih, energetskih i prometnih sustava te ostalih objekata infrastrukture i ureĎenje javnih površina Mjera 2: Odrţavanje i izgradnja melioracijske i komunalne kanalske mreţe Mjera 3: Jačanje sustava obrane od elementarnih nepogoda Mjera 4: Ubrzanje procesa razminiranja Mjera 5: Korištenje potencijala alternativnih izvora energije Mjera 6: Izrada projekata i sanacija deponija, organizacija odvojenog sakupljanja otpada, reciklaţnih dvorišta, zelenih otoka, te izgradnja centra za gospodarenje otpadom Mjera 7: Izrada dokumenata prostornog planiranja, zaštite okoliša, kreiranje sustava za praćenje stanja u okolišu Mjera 8 : Poboljšanje temeljne ruralne infrastrukture

Prioritet 2 : Jačanje/izgradnja poduzetničke infrastrukture

Mjera 9: Izgradnja i opremanje poduzetničkih zona Mjera 10: Jačanje potpornih institucija Mjera 11: Poticanje gospodarskih aktivnosti Mjera 12: Privlačenje stranih i domaćih ulaganja Mjera 13: Jačanje lokalnih partnerstava Mjera 14: Razvoj povoljnog financijskog okruţenja – potpore, garancijska shema i sl. Mjera 15: Informiranje gospodarskih čimbenika Mjera 16: Edukacija, tehnička i stručna pomoć pomoć poduzetnicima

Prioritet 3: Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

Mjera 17: Primjena suvremenih tehnologija, inovacija i znanja Mjera 18: Uspostava sustava kvalitete – meĎunarodni standardi , norme Mjera 19: UvoĎenje IT tehnologija, Mjera 20: Marketing, promocija Mjera 21: Proizvodno-poslovno povezivanje gospodarskih subjekata – zadruge, klasteri i sl.

Prioritet 4: Razvoj poljoprivrede

Mjera 22: UreĎenje poljoprivrednog zemljišta – sreĎivanje zemljišno-knjiţnog stanja, okrupnjavanje posjeda, kultiviranje neobraĎenog zemljišta Mjera 23: Restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednih gospodarstava Mjera 24: Promocija i uvoĎenje profitabilnijih načina poljoprivredne proizvodnje kroz jačanje preraĎivačkog sektora i finalizaciju proizvodnje Mjera 25: Poticanje i promicanje ekološke proizvodnje Mjera 26: Proširenje proizvodnog programa ruralnog gospodarstva Mjera 27: Uspostava sustava kvalitete i standardizacije u poljoprivrednoj proizvodnji Mjera 28: Primjena suvremenih tehnologija, inovacija i znanja i IT tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji Mjera 29: Potpora poslovnom povezivanju i umreţavanju poljoprivrednih proizvoĎača – zadruge, udruge i sl. Mjera 30: Potpora promocije i brandiranja tradicionalnih proizvoda

Prioritet 5: Razvoj turizma

Mjera 31: Poticanje razvoja selektivnih oblika turizma Mjera 32: Povećanje kvalitete i kvantitete smještajnih kapaciteta Mjera 33: Poticanje stvaranja novih turističkih proizvoda i njihovo brandiranje Mjera 34: Promocija Grada Gline kao turističke lokacije valorizacijom potencijala (vinski, lovni, seoski i dr. turizam) Mjera 35: Trţišno orijentirana turistička edukacija i obuka temeljena na specifičnim prednostima proizvoda/mjesta Mjera 36: Razvoj institucionalne infrastrukture (turistička zajednica)

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 106


Prioritet 6: UnapreĎenje postojećeg obrazovnog sustava i usklaĎivanje s trţišnim potrebama Grada

Mjera 37: Trening i stručno osposobljavanje obrazovnog kadra sukladno potrebama gospodarstva Mjera 38: Izgradnja/dogradnja i opremanje školskih objekata Mjera 39: Jačanje suradnje izmeĎu obrazovnih institucija i gospodarskih subjekata Mjera 40: Podrška programima prekvalifikacije usklaĎenim sa potrebama trţišta rada Mjera 41: Stipendiranje deficitarnih zanimanja

Prioritet 7: Jačanje vaninstitucionalnog sustava cjeloţivotnog obrazovanja

Mjera 42: Trening, edukacija i stručno osposobljavanje gospodarstvenika i institucija civilnog društva Mjera 43: Trening i obuka za zapošljavanje ciljnih skupina – nezaposleni, ţene, mladi, branitelji, osobe s invaliditetom, stradalnici rata, osobe treće ţivotne dobi


Prioritet 8: Očuvanje, obnova i zaštita prirodne i kulturne baštine

Mjera 44: Obnova i zaštita objekata kulturne baštine, te očuvanje prirodne baštine Mjera 45: Promocija arheoloških i etnoloških parkova kao kulturnih znamenitosti Mjera 46: Organiziranje radionica i seminara za obnovu/oţivljavanje starih zanata (npr. izrada narodnih nošnji i glazbala), adaptacija/izgradnja objekata za izradu istih, te poticanje proizvodnje Mjera 47: Očuvanje i obnova duhovne i materijalne kulture, naslijeĎa, običaja i manifestacija

Prioritet 9: Poticanje zdravijeg načina ţivota i unapreĎenje zdravstvene zaštite

Mjera 48: Stvaranje uvjeta za masovnije bavljenje sportom putem izgradnje/ obnove i opremanja sportskih objekata, te kreiranjem odgovarajućih programa Mjera 49: Edukacija o zdravoj prehrani, opasnostima od droge, alkohola itd. te načinu ţivota (socijalizacija, otuĎenost) Mjera 50: Nabavka opreme te adaptacija/izgradnja objekata potrebnih za poboljšanje zdravstvene zaštite


Mjera 51: Izgradnja i prilagodba javnih i smještajnih objekata i nabavka vozila prilagoĎenih potrebama osoba s invaliditetom te starim i nemoćnim osobama Mjera 52: Razvoj izvaninstitucionalnih oblika socijalne skrbi Mjera 53: Obnova/izgradnja i opremanje višenamjenskih sportskih i Kulturnih, te društvenih objekata i prateće infrastrukture, te osmišljavanje i provedba aktivnosti za djecu i mlade


Prioritet 11: Jačanje meĎunarodne, meĎuţupanijske i unutarţupanijske suradnje

Mjera 54: UnapreĎenje učinkovitosti korištenja domaćih i meĎunarodnih izvora financiranja Mjera 55: Poticanje meĎunarodnih i meĎuţupanijskih aktivnosti dionika Grada Gline u svim područjima ţivota (npr. gospodarstvo, poljoprivreda, kultura, sport, zaštita okoliša itd.) Mjera 56: Jačanje suradnje izmeĎu JLS i aktivna uloga relevantnih institucija u regionalnom razvoju

Prioritet 12: Povećanje stupnja uključenosti, motiviranosti i svijesti lokalne zajednice

Mjera 57: Povećanje sposobnosti organizacija civilnog sektora (udruge, nevladine organizacije, socijalni partneri i dr.) u provoĎenju razvojnih aktivnosti Mjera 58: Primjena LEADER pristupa

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 107

8.5. Povezanost u usklaĎenost ciljeva, prioriteta i mjera s horizontalnim razvojnim ciljevima EU

Kroz sektorske razvojne strategije i planove EU posebni znaĉaj daje se ostvarivanju

tzv. Horizontalnih ciljeva koji ukljuĉuju šire društvene ciljeve i relevantni su u sklopu svakog razvojnog programa. Oni su proizvod dugogodišnjeg iskustva u praćenju i upravljanju promjenama na lokalnoj i regionalnoj razini u EU.

Razvoj informacijskog društva

Informacijsko društvo se već pokazuje kao jedan od glavnih pokretaĉa ekonomskih i društvenih promjena. Ekonomski rast više nije moguć ako samo neki pojedinci imaju

pristup informacijama. Prijelaz prema informacijskom društvu zahtijeva sudjelovanje svih. No njegov potencijal nije u Gradu Glini u potpunosti iskorišten iako je

prepoznato da je informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT) bitna komponenta za povećanje poslovne konkurentnosti.

Poslovna upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u gradu relativno je niska u usporedbi s drugim regijama u Hrvatskoj, i vrlo niska u usporedbi sa

razvijenim regijama Europske Unije. Situacija se mijenja na bolje, a svoj doprinos promociji IKT dao je i Grad Glina ulaskom u projekt „Informacijski menagement Jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave“ cilj kojega je uvoĊenje novog

pristupa upravljanju informacijama i komunikaciji unutar lokalne uprave i kojim se osigurava kontinuirana i transparentna komunikacija izmeĊu graĊana i uprave.

PredviĊeno je da će strategija smanjiti te razlike sistemskom integracijom IKT vještina u sve vrste aktivnosti.

Kao dio provedbe strategije radit će se na slijedećem:

Osiguravanju da novi objekti imaju odgovarajuću infrastrukturu informacijske i komunikacijske tehnologije,

Pruţanju informacija putem IKT-a o svim savjetodavnim i marketinškim aktivnostima,

Pruţanju fleksibilne IKT obuke dostupne što široj javnosti,

Osiguravanju da aktivnosti poslovnog razvoja iskorištavaju IKT gdje god je to moguće.

Poticanje jednakih mogućnosti

Cilj strategije je promicati jednak pristup svih ljudi obrazovanju, obuci i mogućnostima zapošljavanja.

Osim toga u svim projektnim prijedlozima kriterij jednakih mogućnosti posebno će se vrednovati.

Institucije odgovorne za provedbu osigurat će da mjere iz strategije pridonesu:

poboljšanju mogućnosti pristupa obrazovanju i zapošljavanju za ţene, osobe smanjenih radnih sposobnosti, etniĉke manjine i druge socijalno iskljuĉene skupine;

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 108

povećanju broja ţena, osoba smanjenih radnih sposobnosti (invalidnih osoba, etniĉkih manjina i drugih socijalno iskljuĉenih skupina) koji zapoĉinju ili šire svoj privatni posao;

poticanju poslodavaca i javnih agencija da usvoje fleksibilne radne prakse kako bi se omogućilo da veći broj ţena postane dio radne snage;

pozitivnom rješavanju suptilnijih oblika diskriminacije i iskljuĉenja.

Odrţivi razvoj i zaštita okoliša

Odrţivi razvoj se najĉešće definira kao: ”Razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice bez kompromitiranja mogućnosti da buduće generacije zadovolje svoje potrebe”. On je neodvojivo povezan s društvenim i gospodarskim aktivnostima; aktivnost koja

se u jednom podruĉju odvija na štetu druge dugoroĉno nije odrţiva. Neograniĉeno iskorištavanje prirodnih resursa umanjuje mogućnosti razvoja za buduće generacije.

Potrebno je osigurati gospodarski rast koji je uĉinkovit, socijalno prihvatljiv, te da nema negativan utjecaj na okoliš.

Predanost Europske unije okolišu i odrţivom razvoju zajamĉena je Ugovorima iz Maastrichta i Amsterdama. Europsko vijeće iz Göteborga naglasilo je vaţnost

ujednaĉavanja gospodarskog rasta s ciljevima odrţivog razvoja. Sve inicijative koje sufinancira EU moraju nuţno uzeti u obzir postojeće stanje u okolišu i osigurati da nijedna interventna politika nema negativan utjecaj na okoliš.

Prilikom provedbe strategije, posebna paţnja voditi će se u cilju sprjeĉavanja pojaĉanog pritiska na okoliš, kao i sanacije postojećih uoĉenih problema (sanacija

odlagališta otpada i dr.). Morati će se osigurati da projekti koji će se provoditi u strategiji dokaţu svoj pozitivan uĉinak na okoliš, odnosno da su mogući negativni

uĉinci na okoliš svedeni na minimum. Od predlagaĉa projekata će se traţiti da opišu koje će mjere poduzeti da zaštite okoliš i smanje bilo kakve negativne uĉinke na okoliš.

Razvoj partnerstva i uĉinkovite demokracije

Partnerski dogovori na nacionalnoj i lokalnoj razini predstavljaju kamen temeljac

gospodarskih programa koje sufinancira EU. Posljednjih 20 godina partnerstva na lokalnim podruĉjima postala su popularna u Europi kao odgovor na socio-ekonomske promjene. Ovakva partnerstva vidljiva su u sluĉaju rada lokalnih i regionalnih vlasti s

poslovnim i civilnim organizacijama u planiranju i izvršavanju razvojnih inicijativa.

Cijeli proces izrade, te predviĊeni provedbeni mehanizmi strategije temelje se na partnerskim odnosima.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 109

9. PROVEDBA STRATEGIJE

9.1. Kriteriji za odabir projekata Proces odabira projekata za Strategiju ima slijedeće faze :

Identifikacija

Ovim se procesom odabiru relevantni projekti. Projekti mogu biti u bilo kojoj fazi razvoja projekta, od poĉetne zamisli do detaljnog plana, ali moraju:

1. Biti usklaĊeni sa strateškim okvirom tj. pozivati se na pitanja iz osnovne i

SWOT analize i proizlaziti iz prioriteta i mjera Strategije 2. Podudarati se sa ostalim odobrenim planovima (tj. postojećim i odobrenim

nacionalnim/ ţupanijskim/prostornim planovima Jedinica lokalne samouprave)

i u najboljem sluĉaju bi trebali: Pridonositi poboljšanju ekološkog upravljanja Grada

Pridonositi odrţanju lokalne infrastrukture Graditi lokalne kapacitete u privatnom ili javnom sektoru Općenito se prilagoĊavati horizontalnim naĉelima EU

Rezultat ove faze je dugaĉka lista projekata koji zadovoljavaju osnovne zadane

kriterije.

UtvrĊivanje prvenstva (prioriteta)

Primjena ovih kriterija posluţit će se prethodno utvrĊenim podacima koji ukljuĉuju izbor, opseg, troškove i dobrobiti. Ako su ovi nepostojeći, ostaje neizvjesno da li će projekt biti svrstan pod projekte sa pravom prvenstva.

Obavezni kriteriji:

Oznaĉen prioritetnim od strane Partnerskog Odbora Moguće je brzo izraditi detaljni plan izvedbe – (bez znaĉajnijih tehniĉkih,

ekoloških, financijskih, privrednih ili socijalnih pitanja) Moţe se brzo provesti – npr. nabavka zemljišta ne predstavlja problem,

postojeća lokacijska /graĊevinska dozvola

Raspoloţiva sredstva sufinanciranja Poĉetna procjena optimizira dobrobit prema troškovima

Definirana organizacijska struktura projekta Poţeljni kriteriji

Da predstavlja preduvjet za provedbu sljedećih projekata Potencijalno privlaĉi dodatne fondove Gradu

Nadopunjuje ostale strateške projekte Promovira socijalnu inkluziju

Rezultat ove faze je lista visoko prioritetnih projekata u svakom od ciljeva koji uglavnom zadovoljavaju pred-izvedbu. Ovo prilagoĊavanje prioritetnim podruĉjima

intervencije na lokalnoj razini sa prioritetima vlade i donatora olakšava pristup sredstvima financiranja. Projekti iz svakog prioriteta trebaju biti strukturirani tako da

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 110

se, poĉevši od onih sa najvećim pravom prvenstva, što bolje prilagode postojećim sredstvima financiranjima. Ako je projekt s pravom prvenstva proglašen neizvedivim, onda se mogu ukljuĉiti

daljnji prioritetni projekti iz istog podruĉja

Nacrt projekata za sve projekte s pravom prvenstva

Svi prioritetni projekti trebali bi ukljuĉivati: Cilj, prioritet i mjeru za koju se veţe prijedlog projekta

Kratki opis postojeće situacije Kratki opis prijedloga rješenja koji sadrţava mogućnosti, ciljne korisnike,

dopunske projekte i operativne odgovornosti

Trenutni status pripreme Sva kljuĉna pitanja u vezi s okolišem ili nabavkom zemljišta

Ukljuĉenje u prostorni plan Za visoko prioritetne projekte:

Toĉni izdaci u rasponu od +/- 20 % Poĉetna procjena o koristima

Definiranje organizacije za sufinanciranje (i fondovi) Kratak pregled plana primjene sa pripremljenim vremenskim tijekom i

odgovornostima.

Organizacije odgovorne za odabrane prioritetne projekte pripremaju projektnu

dokumentaciju i identificiraju/dodjeljuju sredstva za sufinanciranje. Projekti se potom kandidiraju na natjeĉajima donatora.

Način bodovanja projekata

Kako bi se na objektivan i transparentan naĉin prioritizirali projekti prema vaţnosti za Grad, mogu se primijeniti sljedeći kriteriji:

Kriterij Vaţnost

Ocjena (1 - 5)

Bodovi

1 2 3 4 5=3x4

1. Kontekst razvojne strategije

1.1. Razina do koje predloţeni projekt utjeĉe na rješenje visoko prioritiziranih sektorskih

nedostataka, razvija mogućnosti ili rješava buduće potrebe

3 5 15

1.2. Razina do koje je sektor na koji projekt utiĉe prioritiziran unutar Grada

3 5 15

1.3. Razina do koje je projekt u skladu sa strategijskim planiranjem razvoja i općim razvojnim principima, npr.Vizija > Strategija > Program > Projekt.

Razina do koje projekt prati dugoroĉne razvojne prioritete (za razliku od kratkoroĉnog fokusa) npr.

razina do koje je projekt u skladu sa Ţupanijskom strategijom razvoja ili sliĉnim razvojnim dokumentom

3 5 15

Ukupno 1. (maksimalni broj bodova 45) 45

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 111

2. Razina obvezivanja i iskazane podrške projektu

2.1. Razina do kojeg projekt ima politiĉku, društvenu

i/ili javnu potporu za provoĊenje. Npr. potpisi, peticije,podrška medija.

1 5 5

2.2. Razina do koje projekt zadovoljava kriterije odabira ali je/bio odgoĊen zbog nedostatka financijskih sredstava (kvalitetniji projekt s pismima potpore,

npr. garancijama donatora o budućem financiranju dobiva više bodova).

1 5 5

2.3. Razina doprinosa projektu (u sredstvima, u uslugama, u radu),evidentna iz projektnog

prijedloga (veći doprinos donosi više bodova).

1 5 5


3. Horizontalni principi

3.1. Razina do kojeg projekt demonstrira pozitivan utjecaj na okoliš (zaštita) ili razina do koje projekt

demonstrira mjere minimiziranja eventualnog štetnog utjecaja na okoliš. Podizanje razine

osviještenosti glede pitanja zaštite okoliša (npr. kroz kampanje, edukaciju itd. gdje to bude primjenjivo).

2 5 10

3.2. Razina do kojeg će projekt doprinijeti razvoju informacijskog društva

2 5 10

3.3. Razina utjecaja projekta na razvoj nerazvijenih podruĉja Grada

3 5 15

3.4. Razina do koje će projekt poboljšati nivo ukljuĉenosti cjelokupnog društva. Npr. doprinos

meĊu-etniĉkoj jednakosti, potpora ciljanim 'ugroţenim' grupama kao što su siromašni,

hendikepirani, starije osobe, nezaposleni, samohrane majke, siroĉad, itd.

2 5 10

3.5. Razina do kojeg projekt podupire jednakost spolova (npr. opseg do kojeg su ţene bile ukljuĉene u iniciranje projekta ili će biti ukljuĉene u

njegovu implementaciju ili su bile ciljane kao korisnici).

2 5 10


4. Socio-ekonomska korist

4.1. Razina do koje će projekt imati pozitivan utjecaj na

ekonomski razvoj podruĉja koje pokriva. Npr. razina do koje će projekt potaknuti poboljšanje

osnovnih ekonomskih pokazatelja Grada

3 5 15

4.2. Razmjer u kojem će koristi od projekta ostvarivati

šira zajednica ili odreĊena grupa iz zajednice radije nego da iste koristi iskljuĉivo pojedinac ili tvrtka.

3 5 15

4.3. Razina do koje će projekt pomoći konsolidaciji ili zadrţavanju postojećih radnih mjesta ili stvaranju novih, bilo direktno ili indirektno.

3 5 15

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 112

4.4. Razina do koje će projekt potaknuti unapreĊenje ţivotnog standarda ili kvalitete ţivota u široj

zajednici kroz npr. olakšavanje pristupa zajedniĉkim uslugama ili osnovnim ţivotnim potrebama.

2 5 10

4.5. Razina do koje će projekt provoditi struĉnu edukaciju koja će unaprijediti nivo znanja i/ili

vještina potrebnih za pronalaţenje novih prilika za zaposlenje ili pridonositi kvaliteti postojećeg

zaposlenja.

2 5 10


5. Financijsko-ekonomska odrţivost

5.1. Razina do koje je projekt dugoroĉno ekonomski i/ili društveno odrţiv i financijski isplativ. Npr. razina

do koje je projekt isplativ, nakon provoĊenja, tj. tijekom operativne faze. Projekti bi trebali biti isplativi, ne samo za predlagaĉa projekta ili

nadleţnu implementirajuću agenciju nego takoĊer i za predloţene korisnike projekta.

3 5 15

5.2. Upravljaĉke sposobnosti aplikanta (podnositelja projekta) u operativnoj fazi: razina do koje

organizacija aplikanta ima sposobnosti managementa za funkcioniranje i/ili odrţavanje projekta tijekom njegove implementacije. Npr.

kako će biti financirane aktivnosti projekta koje su u tijeku i kako će iste nastaviti funkcionirati nakon

inicijalnog financiranja projekta

3 5 15


6. Opća usklaĎenost

6.1. UsklaĊenost s dostupnim i potencijalnim izvorima financiranja; npr. razina do koje je projekt

dosljedan ili usklaĊen s uvjetima fondova i/ili prioritetima financiranja donatora, npr. realnost

oĉekivanja da će projekt biti financiran.

2 5 10

6.2. Stanje pripremljenosti projekta. Npr. izvršeno

pripremno planiranje; analiza koristi i troškova; ukljuĉujući studiju utjecaja na okoliš gdje je to prikladno; zakonska odobrenja (npr. pribavljena

lokacijska dozvola/graĊevinska dozvola); pripremljen detaljan (glavni) projekt ukljuĉujući

analizu koristi i troškova (studiju izvodivosti), itd.

3 5 15

6.3. Razina do koje je projekt fleksibilan glede veliĉine

i/ili srazmjera. Npr. naznaka da li se cjelokupan projekt moţe ili ne moţe podijeliti u podprojekte, module ili faze i/ili da li je projekt prikladan za

ukljuĉivanje u «grupu» drugih projekata.

1 5 5

6.4. Razina do koje je projekt financijski isplativ i

osigurava maksimalan povrat na uloţena sredstva (novĉana vrijednost). Treba biti procijenjen ukupan

vijek trajanja projekta.

3 5 15

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 113

6.5. Razina do koje je projekt «nadogradnja» drugim projektima u tijeku ili drugim predloţenim

projektima. Npr. projekt se nastavlja na druge projekte koji su već u tijeku i/ili postoji sinergija izmeĊu projekta i

drugih projekata u tijeku ili izmeĊu drugih planiranih projekata.

3 5 15

6.6. Razina do koje projekt promovira dobre odnose i suradnju izmeĊu lokalnih vlasti te lokalnih

zajednica tj.civilnog društva.

2 5 10

6.7. Razina do koje predlagaĉ projekta/aplikantova

organizacija ima neophodne upravljaĉke kapacitete za uspješno voĊenje i završetak projekta. Npr. koliko je predlagatelj u stanju provesti projekt

unutar programiranih vremenskih rokova, financijskih sredstava i ljudskih potencijala.

2 5 10

6.8. Razina do koje projekt predstavlja 'inovativan' ili dotad nekorišten pristup u rješavanju osnovnog

problema koji se pokušava riješiti. Npr. koliko je projekt tehniĉki, organizacijski ili na bilo koji drugi naĉin napredan.

2 5 10


7. Uloga partnerstva

7.1. Razina do koje je projekt u svome razvoju i provoĊenju sukladan sa principima partnerstva i participativnom, transparentnom pristupu

odluĉivanju. Npr. do koje je razine projekt nastao kao rezultat rada partnerstva

(projektni partneri) i da li kao takav zaista predstavlja interese šire zajednice tj. više sektora (privatni, javni, civilno društvo).

3 5 15


8. Ostalo

8.1. Razina do koje je projekt napisan jasno, koncizno i razumljivo širem krugu korisnika, tj. koliko ima

konzistentnu 'logiĉku matricu' kao osnovu razumijevanja projekta. Npr. koliko su aktivnosti, ciljevi, rezultati i opći utjecaj projekta opisani tako

da omogućuju jednostavno mjerenje i praćenje da li su u skladu s predviĊenim vrijednostima,

ukljuĉujući financijske, vremenske i ljudske resurse.

3 5 15


UKUPNO 1 DO 8 (maksimalni broj bodova 330) 330

napomena : predloţena tabela je za primjer popunjena svim maksimalnim ocjenama

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 114

9.2. Baza projektnih prijedloga Projekti se identificiraju putem javnih poziva za iskazivanje interesa koji se objavljuju

barem dva puta godišnje za cijelo vrijeme trajanja strategije. Za potrebe prikupljanja projektnih ideja javni poziv se objavljuje u dnevnim novinama, te putem web

stranice Grada Gline. Tijekom razdoblja prikupljanja projektnih ideja potrebno je dodatno odrţati prezentacije svim ciljnim skupinama na kojima se prezentira metodologija i uspostavljen strateški okvir.

Prikupljeni projektni prijedlozi ĉine poĉetnu bazu, a u budućnosti će se nastaviti

kontinuirano prikupljanje prijedloga objavom poziva najmanje dva puta godišnje, a nakon ustroja efikasnog sustava provedbe Strategije i kontinuiranim, stalno otvorenim pozivom.

Svi projektni prijedlozi dostavljaju se u za te potrebe pripremljenom formatu

prilagoĊenom za unos u bazu podataka Strategije, te za jednostavno pretraţivanje i praćenje, prema kljuĉnim kriterijima dogovorenim na razini Grada. Ovim postupkom, prioritet za provedbu imaju oni projekti koji su usklaĊeni sa strategijom i spremni za

provedbu, što podrazumijeva pripremljenu tehniĉko-projektnu dokumentaciju i pozitivnu cost-benefit analizu. Ostali projekti, takoĊer će se upisivati u bazu, a

njihovoj pripremi pristupat će se, prvenstveno ovisno o raspoloţivim financijskim izvorima. Obzirom na razinu pripremljene projektne dokumentacije, projekti se u bazu upisuju u ĉetiri temeljne kategorije:

1. projekti spremni za provedbu – projekti koji imaju svu potrebnu tehniĉku dokumentaciju i potrebne dozvole za rad, te izraĊene traţene studije

izvedivosti 2. projekti u pred-provedbenoj fazi – projekti za koje se oĉekuje izrada

kompletne tehniĉke i ekonomsko financijske dokumentacije

3. projekti s djelomiĉnom dokumentacijom 4. prijedlozi projekata projektne ideje

Aktivnosti na provedbi projekata predloţenih u Strategiju zapoĉet će sa projektima

koji imaju svu potrebnu dokumentaciju. Za ostale grupe projekata pripremat će se dokumentacija i studije koje nedostaju.

Prioritetni projekti rezultat su analize prikupljenih projektnih prijedloga te rasprave s njihovim predlagaĉima. Sve aktivnosti vezane za prikupljanje, razradu i vrednovanje

projekata koordinirat će i provoditi zajedniĉki Razvojna agencija i Jedinica za provedbu programa, u suradnji s konaĉnim korisnicima predloţenih projekata.

Prijedlog poziva i obrasca za prijavu projektnih prijedloga :

Poziv za prijavu projektnih ideja

Poziv je namijenjen svim stanovnicima, tvrtkama i institucijama koje djeluju na podruĉju Grada Gline.

Cilj prikupljanja projektnih ideja je identificirati i prikupiti projekte koji su od interesa za razvoj Grada Gline i koji su u skladu sa definiranim strateškim ciljevima,

prioritetima i mjerama Razvojne strategije Grada Gline 2009.-2013. , a koji će biti

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 115

predloţeni za sufinanciranje od strane Grada, Ţupanije, fondova Europske unije i drugih domaćih i inozemnih donatorskih institucija.

Obrazac i naputak za prijavu kao i svu potrebnu dokumentaciju, moţete preuzeti sa internet stranica Grada ili u zgradi Grada Gline odn. Razvojne agencije.

Projektne ideje prijavljuju se preporuĉeno putem pošte, e- mailom ili osobno dostavom.

Obrazac za prijavu projektnih prijedloga

1. naziv projekta

1. naziv projekta upisati puni naziv projekta

2. povezanost projekta sa strategijom

2.1. na koji je cilj strategije vezan projekt

upisati broj cilja i puni naziv cilja iz strategije

2.2. na koji je prioritet iz

strategije vezan projekt

upisati broj prioriteta i puni naziv iz strategije

2.3. na koju je mjeru iz strategije vezan projekt

upisati broj mjere i puni naziv mjere iz strategije

3. podnositelj prijave/ predlagač projekta

3.1. naziv upisati naziv podnositelja

3.2. vrsta predlagaĉa upisati koje je vrste predlagaĉ (uprava, javna institucija/poduzeće, udruga i dr.)

3.3. adresa adresa

3.4. telefon, e-mail, fax telefon, e-mail, fax

3.5. ime i prezime nadleţne osobe, funkcija

ime i prezime nadleţne osobe, funkcija

4. opis projekta

4.1. svrha projekta opisati koji je smisao projekta? zašto je pokrenut projekt?

4.2. ciljevi projekta opisati što se ţeli projektom postići? koji su konkretni koraci da se postigne svrha projekta?

4.3. rezultati projekta opisati što je to što će projekt dati korisnicima? što je uĉinak projekta za korisnike?

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 116

4.4. konaĉni korisnici broj korisnika

opisati korisnike, tko su korisnici, glavne grupe.

4.5. podruĉje na kojem se izvodi projekt

navesti mjesto na kojem se izvodi projekt.

4.6. sektor

upisati sektor na pr. industrija, poljoprivreda, obrazovanje, okoliš i dr.

4.7.vrsta projekta

- radovi (infrastruktura, graĊevine…) - nabava (oprema i materijali)

- radovi i nabava - tehniĉka pomoć (prijenos znanja)

4.8. u kojoj je fazi predloţeni projekt

- u tijeku

- pripremljen u potpunosti za provedbu - u tijeku je priprema - prijedlog

4.9. lokacijske i graĊevne dozvole

navesti da li postoji uredna dokumentacija: vlasniĉki dokumenti da ne

lokacijska dozvola da ne graĊevinska dozvola da ne

tehniĉka dokumentacija da ne analize (utjecaj na okoliš, cost/benefit) da ne

(navesti da li su sve lokacijske / graĊevinske dozvole za projekt pribavljene. priloţiti pismenu

potvrdu u prilogu, ukoliko nisu, navesti se mogu dozvole koje se realno mogu dobiti u roku od 6 mjeseci)

4.10. predviĊeni poĉetak izvedbe projekta i trajanje projekta

dan, mjesec, godina

broj mjeseci trajanja

4.11. koji je ukupan proraĉun projekta

iznos proraĉuna projekta u kunama/eurima.

4.12. mogućnost vlastitog financiranja

navesti mogućnost izdvajanja vlastitih sredstava/ sredstava predlagaĉa u %

4.13. provedbena organizacija i partneri

ime provedbene organizacije ime partnera provedbene organizacije

5. Ostali podaci

5.1. bilo kakvi dodatni podatak ili informacija vaţna

za projekt

5.2. mjesto i datum

5.3. potpis i funkcija

predlagaĉa ime, prezime, funkcija

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 117

9.3. Provedbena tijela Prvi korak nakon usvajanja razvojnog dokumenta i odluĉujući za njegov uspjeh ili

neuspjeh je provedba. Bez provedbe, svaki, pa i najbolji, razvojni dokument postaje samo jedan u nizu brojnih beskorisnih materijala bez ikakvih rezultata. Zbog toga bi

se Razvojna strategija Grada Gline trebala koristiti kao alat u osmišljavanju razvojnih projekata.

Implementaciju projekata, a samim tim i strategije, mogu provoditi brojni akteri: Gradi, mjesni odbori, poduzetnici, razne institucije i udruge, ukratko, svi dionici koji

imaju dovoljno ljudskih, materijalnih i financijskih kapaciteta i nisu u suprotnosti s propisanim kriterijima.

Razvojna strategija Grada Gline u provedbenom smislu sastoji se od niza razraĊenih projekata s razvojnim uĉincima koji se mogu dokazati. Podruĉje projekata proteţe se

od intervencija unutar fiziĉke infrastrukture do mjera za pruţanje potpore poslovanju, te djelovanja koja mogu biti poduzeta radi poticanja rasta aktivnog civilnog društva. MeĊutim, uspješnost projekata ovisi ne samo od vrijednosti samih

sastavnih projekata, nego i od naĉina na koje će se ti projekti provoditi, te kako će se njima kasnije upravljati. Uspješna provedba od bitne je vaţnosti. Iskustvo je

pokazalo da “dobri” projekti mogu doţivjeti neuspjeh ukoliko je njihova provedba loša. Isto tako, i same strategije i cjelokupan proces moţe se ugroziti slabom provedbom, neodgovarajućim strategijama financiranja, te lošim upravljanjem

tijekom trajanja projekta.

Provedbena tijela

Gradonaĉelnik, Gradsko vijeće Izabrani Gradonaĉelnik, te Gradsko vijeće nalaze se u središtu provedbe

strategije. To su izabrani zastupnici i donositelji odluka koji imaju zadaću promicati razvoj Grada. Usvajaju nacrt i konaĉnu verziju strategije;

upravljaju provedbom i vrednovanjem rezultata.

Jedinica za provedbu projekata (ĉine je proĉelnici upravnih odjela Grada)

Ova Jedinica vaţna je zbog toga što ona osigurava kontinuitet kako sadrţaja, tako i partnerskog duha strategije. Oĉekuje se da će Jedinica za

provedbu projekata poštivati naĉela transparentnosti, partnerstva, koncentracije i supsidijarnosti. Jedinica za provedbu projekata bit će osnovana u sustavu grada. Glavna zadaća Jedinice za provedbu projekata

je utvrditi odgovarajuće postupke za upravljanje i koordinaciju, te osigurati da profunkcioniraju mehanizmi nabave u skladu s hrvatskim odredbama,

odredbama EU-a, odnosno odredbama potencijalnih donatora. Jedinica za provedbu projekata (JPP) bit će zaduţena za uĉinkovito komuniciranje izmeĊu gradonaĉelnika/gradskog vijeća, Partnerskog odbora, te drugih

interesnih skupina u ovom procesu.

Partnerski odbor (ĉine ga predstavnici interesnih skupina - poduzetnici, poljoprivrednici, obrtnici, nevladine udruge). Osim gradonaĉelnika/gradskog vijeća, Partnerski odbor je najvaţnije tijelo

unutar sustava za provedbu strategije. Partnerski odbor ĉine predstavnici civilnog i poslovnog sektora. Nije sastavljen kao predstavniĉko tijelo, već je

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 118

njegov rad definiran Poslovnikom i Pravilnikom. Partnerski odbor je savjetodavna skupina koja preporuĉuje odnosno odbacuje prijedloge sastavljene unutar strategije. On ne donosi izvršne odluke, već sastavlja

preporuke za gradonaĉelnika/gradsko vijeće kako bi se osiguralo veće i kvalitetnije ukljuĉivanje zainteresiranih strana. Odbor se sastaje prema

potrebi, a tehniĉku podršku u radu pruţa mu Jedinica za provedbu projekata.

Razvojna agencija Grada Gline Razvojna agencija je glavno tijelo za provedbu strategije. Koordinira

provedbu strategije i podnosi izvješća gradonaĉelniku/gradskom vijeću. Pruţa podršku organizacijama u gradu u pripremi projekata u skladu sa smjernicama i ograniĉenjima EK.

U fazi provedbe strategije bitno je osigurati timove struĉnjaka i dalje jaĉati sposobnosti (znanja i vještine lokalne uprave i razvojnih agencija u pripremi i provedbi razvojnih projekata, s posebnim naglaskom na poznavanju zahtijevane

metodologije i praćenju dostupnosti domaćih i inozemnih financijskih sredstava pogodnih za financiranje pojedinog razvojnog projekta.

Provedba strategije ukljuĉuje široki spektar dionika iz Grada, ali i institucija drţavne uprave i organizacija civilnog društva, te privatnog sektora koje djeluju na lokalnoj i

nacionalnoj razini.

Privatni sektor Trenutno ulaţe kada se za to ukaţe prilika. Niska je razina koordinacije. Potrebno je

veće ukljuĉivanje gospodarskih subjekata, posebice u sektoru ruralnog razvitka. Kljuĉni je dionik odgovoran za stvaranje prihoda i odrţivih radnih mjesta. Trebat će

priliku za izraţavanje svojih primjedbi i osiguravanje njihovog ukljuĉenja pri implementaciji kroz partnerstvo i druge naĉine. Potrebno je unapreĊenje organizacije

i voljnosti za komunikaciju izmeĊu Grada i privatnog sektora. Nevladine organizacije

Posjeduju iskustvo u procjeni potreba zajednice i planiranju projekata, te privlaĉenju

dodatnih sredstava u regiju unatoĉ slabim organizacijskim kapacitetima. Kljuĉni su dionici uz privatni sektor. I jedni i drugi pokretaĉi su lokalnog gospodarstva i tvorci novih radnih mjesta. Potrebno je uspostaviti platformu za konstruktivan dijalog, kako

izmeĊu javnog sektora i nevladinih organizacija, tako i izmeĊu privatnog sektora i nevladinih organizacija.

Nadleţna ministarstva

Upravljaju procesom kroz osnovne smjernice i regulativnu podršku. Potrebna je koordinacija raznih izvora financiranja u cilju postavljanja uĉinkovitog djelatnog

suĉelja izmeĊu projekata temeljenih na strategiji i vanjskih sredstava. Potrebna je koordinacije mehanizama zdruţenog financiranja od strane više donatora, upravljanja razvojnom politikom, te nadzora i vrednovanja razvojnih programa.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 119

9.4. Izvori financiranja

Osiguranje sredstava i financije ĉesto su jedini fokus planiranja razvoja. To predstavlja opasnost, budući da će Grad morati zadrţati kontrolu nad razvojnim

procesom i pitanjima, te privlaĉiti sredstva u projekte koji će podupirati razvojnu strategiju grada. Za sredstva postoji natjecanje, baš kao što se donatori i financijske

organizacije natjeĉu za “dobre projekte”. Dobri projekti su prioritetni projekti koji ostvaruju razvoj u pravcu koji je utvrĊen strategijom. Prema tome, strategija odreĊuje sredstva, a ne obrnuto.

Kao mogući izvori financiranja razvojnih projekata na podruĉju Grada Gline javljaju se:

1. Proraĉunska sredstva Grada 2. Krediti, bilo da se radi o kreditnim linijama poslovnih banaka i mogućnosti

korištenja sredstava po komercijalnim uvjetima ili nekom obliku poticajnog

financiranja poduzetnika, putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak i suradnje Ministarstva gospodarstva, Grada i poslovnih banaka temeljem

trostranih ugovora o suradnji; 3. Bespovratna sredstva/donacije namijenjena financiranju razvoja; 4. Zajedniĉka ulaganja, prije svega putem direktnih stranih ulaganja ali i

ulaganja kroz javno privatno partnerstvo (JPP) 5. Samofinanciranje, odnosno mogućnosti, prije svega gospodarskih subjekata,

da vlastitim izvorima (sadrţanim u neto dobiti i izdvojenim sredstvima amortizacije osnovnih sredstava) financiraju planirana ulaganja.

Procjena izvora financiranja i dostupnosti financijskih sredstava velikim dijelom ovisi o procesu pridruţivanja RH Europskoj uniji, raspoloţivosti meĊunarodnih fondova i tijeku i dinamici procesa decentralizacije drţavne uprave i povećanju ovlasti lokalne

uprave.

Evidentno je da će proraĉunska sredstva i sredstva vlastitog uĉešća nositelja projekta

biti nedostatna za provedbu projekata strategije neovisno o prioritetima i fazama pripremljenosti, te da strategija financiranja mora biti temeljena na pristupu meĊunarodnim izvorima financiranja. Stoga je potrebno uloţiti znatne napore u

jaĉanje znanja i osposobljavanje djelatnika javne uprave, posebice u djelatnike institucija zaduţenih za provedbu strategije, za pripremu prijave projekata na

meĊunarodne izvore financiranja.

U Hrvatskoj su okolnosti za pribavljanje sredstava relativno dobre unatoĉ relativno visokom stupnju zaduţenosti drţave. Drţavne institucije, a posebice Ministarstva

uspostavljaju zajedniĉke mehanizme za pribavljanje sredstava koji koordiniraju većinu inozemnih donatora, kao što su Europska komisija (EK), Europska

investicijska banka (EIB) i Svjetska banka (WB), u jedan krovni mehanizam za pribavljanje sredstava namijenjenih regionalnom razvoju.

Program IPA-e (Instrument for Pre-accession Assistance) predviĊa pomoć razvoju RH kroz pet kljuĉnih podruĉja:

tranzicija i jaĉanje institucija meĊuregionalna i prekograniĉna suradnja

regionalni razvoj ruralni razvoj jaĉanje ljudskih resursa.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 120

Strateški okvir definiran Razvojnom strategijom Grada Gline najvećim dijelom kroz prioritete prepoznaje upravo ova pitanja, što omogućuje prijavljivanje projekata iz baze strategije na meĊunarodne financijske programe ustrojene u svrhu realizacije

upravo navedenih prioriteta meĊunarodne zajednice.

9.5. Praćenje i vrednovanje

Budući Strategija treba biti razvojni dokument koji odgovara potrebama Grada, bit će potrebna i njena revizija tj. usklaĊivanje sa situacijom u odreĊenom vremenskom

razdoblju. To će se raditi periodiĉno, a prije svake revizije provest će se evaluacija kako bi se utvrdili uĉinci Strategije i dobile kvalitetnije informacije za reviziju iste.

Neki od kriterija tj. pitanja prilikom evaluacije strategije mogu biti: 1. U kojoj mjeri provedba strategije pozitivno utjeĉe na razvoj Grada

2. U kojoj mjeri su projekti realizirani u promatranom razdoblju provedbe strategije u skladu sa utvrĊenim prioritetima

3. Ukoliko postoje odstupanja od okvira definiranog u strategiji, koji su razlozi

4. Koliko je projekata realizirano, u kojim sektorima i koja je njihova vrijednost 5. Da li je primjenjivan princip partnerstva

6. Koliko je bilo zastupljeno sufinanciranje projekata od strane razliĉitih (domaćih i stranih) izvora

7. Koji su bili glavni problemi u provedbi strategije

Detaljniji kriteriji za ocjenjivanje i vrednovanje Strategije mogu se naknadno utvrditi

dogovorom Partnerskog odbora i Grada. Procedure praćenja i vrednovanja su mehanizmi koji omogućuju laganu, efikasnu i

transparentnu provedbu programa. Ove procedure su znaĉajne i s obzirom na strategiju kao “proces uĉenja” kroz koji Grad i drugi lokalni dionici razvijaju svoje

kapacitete uĉenja i prilagoĊavanja promjenjivim okolnostima i novonastalim potrebama. Za uspješno praćenje i vrednovanje nuţno je osigurati:

Raspoloţivost podataka o uspješnosti – vaţno je da proces provedbe strategije generira podatke koji ukazuju na to koji projekti doprinose razvoju grada, u kojoj mjeri i u kojem vremenskom periodu.

Definiranost i prihvaćenost pojedinaĉnih ciljeva i rezultata – od vitalnog je znaĉaja da ciljevi i rezultati pojedinih projekata i strategije u cjelini budu

definirani i prihvaćeni od strane svih dionika. Definiranje ukljuĉuje i vremenske okvire za postizanje ciljeva.

Okvir za vrednovanje – unutar kojeg je moguće upravljati i procjenjivati

prikupljene podatke. U programima Europske unije redovito se koristi metoda “Logiĉkog okvira” (eng. “log-frame”).

Podaci i ciljevi

Osnovna analiza pruţa nekoliko fundamentalnih pokazatelja prema kojima je moguće mjeriti napredak strategije i postavljati pojedinaĉne ciljeve i rezultate. Ipak, proces

izrade osnovne analize pokazao je da Grad ne moţe u dovoljnoj mjeri procijeniti stupanj razvoja i preostale potrebe (neki vaţni podaci nisu raspoloţivi, neki statistiĉki pokazatelji nisu pouzdani), a sposobnost analiziranja raspoloţivih i pouzdanih

podataka time je ograniĉena. To dovodi do zakljuĉka da je napredak u ovom trenutku moguće ostvariti samo ako je moguće izmjeriti i procijeniti uspjeh ili neuspjeh.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 121

U tom smislu u poglavlju opisa mjera definiranih strategijom opisani su i ciljevi, temeljem kojih se moţe pratiti i vrednovati realizacija po svakoj pojedinoj mjeri.

Vrednovanje projekata moţemo prikazati sljedećim dijagramom:

Pri ĉemu

Pokazatelji ulaza mjere financijske, administrativne i regulativne resurse (koji se ĉesto nazivaju “procesom”) koje osiguravaju grad, drţava i donatori. Radi procjene uspješnosti provedenih akcija potrebno je

uspostaviti vezu izmeĊu sredstava koja se koriste i postignutih rezultata. primjerice: Udio proraĉuna namijenjen poticanju gospodarstva

Pokazatelji izlaza mjere neposredne i konkretne posljedice poduzetih mjera i iskorištenih sredstava: primjerice: broj novoosnovanih gospodarskih subjekata

Pokazatelji rezultata mjere rezultate na razini korisnika. primjerice: broj novozaposlenih

Pokazatelji uĉinka mjere posljedice rezultata. Oni mjere opće ciljeve u smislu razvoja drţave i smanjenja siromaštva. Za njihovo shvaćanje potrebno je mnogo vremena, teško ih je mjeriti, a ovise, osim o vladinim

programima, i o mnoštvu drugih faktora. primjerice: stope nezaposlenosti

Detaljno praćenje i vrednovanje rezultata pojedinih projekata, te analiza provedbe strategije temelji se na što većem broju ulaznih podataka. Temeljni podaci

predstavljaju kljuĉnu ulaznu vrijednost u sustavu, a moraju biti dovoljno pouzdani da omoguće prosudbu i dovoljno precizni da bi promjene bile vidljive što ranije. Osnovna

analiza od iznimnog je znaĉaja za postizanje ovoga, no ograniĉena je na postojeće i donekle kontradiktorne skupove podataka. Ovo će morati biti poboljšano, te će biti

potrebno definiranje i testiranje sustava pokazatelja vezanih uz svaki pojedini prioritet ili rezultat, kao i prilagodba istih postojećem okruţenju. Ovo predstavlja zahtjevnu trajnu zadaću, a jedinica za provedu projekata (JPP) i Grad moraju biti

pokretaĉi njenog provoĊenja. Za vrednovanje utroška resursa i kvantificirane rezultate projekata podaci se uobiĉajeno prikupljaju u obrascima zahtjeva za dodjelu

sredstava, periodiĉnim izvješćima i završnim izvješćima za svaki pojedini projekt. Kvantitativni pokazatelji koji definiraju utjecaj projekta na širu društvenu zajednicu trebali bi se oĉitavati kroz sluţbene statistiĉke izvještaje od strane javne uprave i

relevantnih institucija. Kvalitativno vrednovanje rezultata provodi se putem anketa, osobnih intervjua i drugih oblika iskaza relevantnih sudionika projekata.

Evaluacija treba biti neovisna i mora se obaviti planirano, unaprijed (ex-ante), srednjoroĉno i naknadno (ex-post). Ona će presuditi je li izraĊeni mehanizam doveo

do oĉekivanih rezultata, a ako nije, što se mora promijeniti kako bi se postigli rezultati koji su bili navedeni u strategiji. Mora se temeljiti na praćenju podataka, te

na širim kriterijima gospodarskog i društvenog razvoja koje je potrebno razraditi u provedbenoj fazi.

REZULTAT

IZLAZI

ULAZI

UČINAK

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 122

10. ZAVRŠNE PREPORUKE

10.1. Strategija u budućnosti

Strategija nije jedinstven, završeni plan, već otvoreni razvojni dokument koji treba

pratiti i razvijati, te prilagoĊavati promjenama u okruţenju i Gradu. Strategija zapravo predstavlja opći okvir razvoja i procjenjivanje projekata i njihovih

odgovarajućih prioriteta. Ovaj opći okvir morat će se harmonizirati s promjenama unutar Grada i njegovim razvojem. Stoga će se Strategija vjerojatno mijenjati i vremenom postajati sve detaljnijim i usmjerenijim planom. Grad će morati upravljati

tim promjenama i raspravljati o njima kako bi se osiguralo da strategija i dalje bude relevantna i u skladu sa znanjem i struĉnim mišljenjima interesnih skupina.

S obzirom na sve ovo, predlaţe se sljedeće razmatranje i plan provedbe:

Godišnja kontrola/praćenje napretka – predviĊa se najmanje godišnja analiza (poţeljno i polugodišnja) napredovanja, a poseban izvještaj o novim

projektima valja pripremiti u vrijeme utvrĊivanja gradskog proraĉuna za narednu godinu. Tada će biti potrebno ispitivati svaki segment koji se odnosi na ciljeve i prioritete (odnosno rezultate) kako bi se vidjelo koji je

napredak postignut, koji su projekti podneseni, koji od njih su bili uspješni, a koji nisu. Sve to morat će se obrazloţiti jasno navedenim razlozima i

preporukama radi izmjene, a zatim dokument podnijeti Partnerskom odboru radi mišljenja. Partnerski odbor će na taj naĉin moći traţiti eventualna pojašnjenja i na vrijeme sastaviti svoje preporuke.

Dvogodišnje vrednovanje – Strategiju je potrebno procijeniti svake druge godine, pri ĉemu će se procjena naroĉito usredotoĉiti na rezultate i

potencijalne uĉinke u odnosu na korištena sredstva. To je formalan i eksterni proces koji će provoditi Razvojna agencija, ĉiji će djelatnici utvrĊivati uspješnost, uĉinkovitost, relevantnost i implikacije programa.

Izvještaj se dostavlja Partnerskom odboru koji će predloţiti eventualno potrebne izmjene.

Ovaj proces posluţit će sljedećim ciljevima:

Da dokument stalno bude aţuriran i razmatran, te da rezultati budu transparentni i dostupni javnosti,

Da sve veće koliĉine informativnih, vaţnih i relevantnih podataka postanu

dostupne kako bi se strategija poboljšavala, a odluĉivanje o razvojnoj politici mijenjalo.

Rezultat će biti ţiv plan koji omogućuje promjene i njihovo djelovanje na ovaj dokument i razvojnu politiku. To će takoĊer osigurati da ovaj plan ostane relevantan

za Grad istodobno ostavljajući mogućnost jasnog odreĊivanja podruĉja u kojima je potrebna suradnja s ţupanijom, razinama uprave, pa i susjednim zemljama kako bi

se razvoj Grada kretao u ţeljenom smjeru.

GRAD GLINA


D.O.O. BJELOVAR 123

10.2. Slijedeći koraci Slijedeći koraci u implementaciji Razvojne strategije Grada Gline 2009.-2013. su:

Usvajanje dokumenta Razvojne strategije Grada Gline 2009.-2013.

Uspostavljanje Jedinice za provedbu projekata i Partnerskog vijeća Definiranje prioritetnih projekata od strane Razvojne agencije i JPP Razvoj kapaciteta Razvojne agencije u procesima upravljanja provedbom

strategijom, pripremi projektne dokumentacije, privlaĉenju sredstava za predloţene projekte te provedbi nadzora i vrednovanja uspješnosti projekata,

Priprema prvog kruga prijave projekata Poĉetak implementacije prioritetnih projekata

Documents

RAZVOJNA STRATEGIJA GRADA GLINE 2009-2013grad-glina.hr/docs/strategijagg.pdf · poljoprivrednim proizvodima, obrtništvom, a imala je i ... poznat, na ţalost, po svojim stradanjima