projekat za jagodu 1

8/3/2019 projekat za jagodu 1

1/10

NAZIV PROJEKTA: PLASTENIKA PROIZVODNJA JAGODE USAKSIJAMA SA VERTIKALNIM SISTEMOM GAJENJA

LOKACIJA PROJEKTA: Optina Istono Novo SarajevoUKUPNA VRIJEDNOST PROJEKTA:TRAJANJE PROJEKTA:

OSNOVNE INFORMACIJE O KORISNIKU PROJEKTA:Ime i prezime:Matini broj:iro raun,banka:Adresa:

Telefon:

RUKOVODILAC PROJEKTA:Ime i prezime:Kvalifikacije:Adresa:Telefon:E mail:Zaposlen u:

SARADNIK NA PROJEKTU:Ime i prezime:Kvalifikacije:Adresa:Telefon:E mail:Zaposlen u:

POTPIS:

RUKOVODILAC PROJEKTA:SARADNIK:

KORISNIK USLUGA:

1


2/10

UVOD:Jagoda je vodea vrsta jagodastog voa u svijetu pa i u naoj zemlji.Vie je razlogatome: lako se razmnoava iviima, rano prorodi-u prvoj godini poslije sadnje, vrlo

rano zri( u maji i junu) i dr. Plodovi jagode su vrlo kvalitetni i mogu da se koriste u

razliite svrhe. Zbog vrlo brzog vraanja uloenih sredstava u proizvodnju i svoje

rentabilnosti, naroito ako se gaji na savremen nain i blizu velikih potroakihcentara, jedna je od najrentabilnijih jagodastih vonih vrsta za proizvodnju.

Proizvodnja jagode u sarajevskom podruju je nezadovoljavajua, kako po obimu

proizvodnje, tako i po pitanju sistema gajenja. Uglavnom se radi o malim

proizvodnim povrinama na otvorenom, po sistemu uzdignutih gredica na foliji sa

sistemom za navodnjavanje i neadekvatnim sortimentom za sarajevsko podruje

(uglavnom je zastupljena samo sorta Marmolada) . Usled ratnih dejstava, proizvodnja

jagodastog voa je bila zanemarena, pa i proizvodnja jagode. Tek u zadnjih nekoliko

godina proizvodnja jagode dobija sve vie svoje mjesto u individualnom sektoru i u

naglom je usponu, sa sve veim ueem strune slube u planiranju, u izboru sistema

gajenja i sortimenta.

Ograniavajui faktor za proizvodnju jagode u sarajevskom podruju su nepovoljniklimatski uslovi gdje su najvie izraeni kasni proljetni mrazevi koji se pojavljuju u

periodu poetka cvjetanja jagode, najee su to temperature od -2C koje unitavaju

prve serije cvasti i smanjuju proizvodnju jagode na otvorenom jer su to plodovi koji

postiu najveu cijenu na tritu.

Analizirajui sve znaajnije klimatske i zemljine uslove Sarajeva za proizvodnju

jagode, namee i pitanje rjeavanja ovih problema.. Izborom vertikalnog sistema

uzgoja gajenja jagode u zatvorenom prostoru izbjegao bi se problem pojave kasnih

proljetnih mrazeva, a samim tim i omoguila uspjena proizvodnja jagode kao i

uvoenje u proizvodnju novih sorti j koje se do sada nisu gajile na podruju Sarajeva.

Ovo je jedinstvena tehnologija vertikalnog uzgoja na vertikalnim stubovima u

specijalnim saksijama od stiropora gdje se na svakom stubu nalazi devet uzgojnih

saksija sa po etiri sadnice jagode u jednoj saksiji u specijalnom zemljinom supstratu

sa optimalnom pH vrijednou i izbalansiranim sadrajem hranjiva (N:P:K). Razmak

izmeu stubova je 1x0,80m.

Prednosti ovakvog naina gajenja jagode su: ranije kretanje vegetacije, ranije

sazrijevanje plodova, postizanje vee cijene na tritu, vei prinosi, zdraviji i

kvalitetniji plodovi,laka sadnja i berba,manja pojava bolesti uzrokovanih

fitopatogenim gljivama, zatim, uteda vode, ubriva, pesticida za 50-80%, prostora, i

radne snage Meutim, iako je ovo sigurna i visoko profitabilna proizvodnja,neophodna su visoka investiciona ulaganja ,posebno pri podizanju zasada to je i

osnovni razlog pa ovaj vid proizvodnje nije ranije bio prisutan na naem prostoru.Na podruju sarajevske regije u zadnjih nekoliko godina poveala se zainteresovanost

proizvoaa za ovakav nain proizvodnje tako da je od 2004.god. podignut znatan

broj plastenika sa vertikalnim uzgojem jagode u stiropornim saksijama.

IPROIZVODNI DIO

Ocjena klimatskih pokazatelja sarajevskog podruja sa aspekta mogunostiuzgoja jagode na otvorenom polju i prednosti plastenikog uzgoja

Prema Milosavljeviu (1983)podruje Sarajeva karakterie pretplaninska klima, sa

hladnijim zimama ( -2 do 4 C), koje traju due nego u kontinentalnoj klimi.Vjetrovi su rijetki, ljeta umjereno topla sa godinjim kolebanjem temperature koja

2


3/10

iznosi 20 24 C Prosjena godinja temperatura je ispod 10 C. Jesen je toplija od

proljea. Maksimalna godinja temperatura ne prelazi 40 C a minimalna -30 C.

Godinja visina padavina iznosi 750 1000 mm (to odgovara subhumidnoj klimi) i

one su rasporeene uglavnom neravnomjerno. Snijeni pokriva traje prosjeno 1-2

mjeseca.

Ograniavajui faktor za uspjenu proizvodnju jagode na otvoreno polju na podrujusarajevske regije jesu kasni proljeni mrazevi koji se esto pojavljuju u periodu

poetka cvjetanja jagode, oteujui prve serije cvjetova. Najee su to temperature

od -2.0 0C .

Padavine, kao jedan od bitnih faktora za uspjenu proizvodnju jagode, iako

neravnomjerno rasporeene, nisu limitirajui faktor uspjene proizvodnje na podruju

Sarajeva. Koritenjem PE crnih folija za zastiranje zemljita i traka za navodnjavanje

sistemom kap po kap, omoguavaju (ukoliko bi se izuzela pojava kasnih proljetnih

mrazeva) normalnu i uspjenu proizvodnju jagode na otvorenom.

Iz pregleda karakteristika glavnih tipova zemljita vidimo, da na podruju Sarajeva

preovladavaju uglavnom kiselo-smea zemljita sa malim procentom humusa i

fosfora. U cilju normalne i uspjene proizvodnje jagode na otvorenom, neophodno bi bilo izvriti popravku zemljita, smanjivanjem kiselosti dodavanjem krenjaka

(CaCO3) istovremeno sa humifikacijom (dodavanjem dobro zgorjelog stajnjaka).

Meliorativnim ubrenjem te dobrom pripremom zemljita mogue je uspjeno

organizovati proizvodnju jagode na podruju Sarajeva.

Analizirajui sve znaajnije klimatske i zemljine uslove Sarajeva za proizvodnju

jagode, namee se i pitanje rjeavanja problema pojave kasnih proljetnih mrazeva.

Izborom vertikalnog uzgojnog sistema, gajenjem jagode u zatvorenom prostoru,

izbjegao bi se problem pojave kasnih proljetnih mrazeva, a samim tim i omoguila

uspjena i ekonomski isplativa proizvodnja jagode.

Stanje proizvodnje jagode u sarajevskom podruju

Proizvodnja jagode u sarajevskom podruju je nezadovoljavajua, kako po obimu

proizvodnje, tako i po pitanju sistema gajenja. Uglavnom se radi o malim

proizvodnim povrinama na otvorenom, po sistemu gredica na foliji sa sistemom za

navodnjavanje i neadekvatnim sortimentom za sarajevsko podruje (uglavnom je

zastupljena samo sorta marmolada) i malim proizvodnim povrinama (od 10 do 15

ari). Usled ratnih dejstava, proizvodnja jagodastog voa je bila zanemarena, pa i

proizvodnja jagode. Tek u zadnjih nekoliko godina proizvodnja jagode dobija sve

vie svoje mjesto u individualnom sektoru i u naglom je usponu i sve vie dobija

organizovani oblik, sa sve veim ueem strune slube u planiranju, u izborusistema gajenja i sortimenta.

Gajenje jagode u zatienom prostoru

Najintenzivniji nain gajenja jagode predstavlja uzgoj u plastenicima i staklenicima za

ranu i za vansezonsku proizvodnju, kada je cijena jagoda 3-4 puta via nego u maju.

U zatienom prostoru toplota zemljita i vazduha je via za 6-12 oC nego na

otvorenom polju. Zbog toga je znatno ranije kretanje vegetacije, a time i sazrijevanje

plodova jagode, kod nekih sorti i do 25-30 dana ranije nego na otvorenom.

Pored postizanja znatno vee cijene na tritu, uzgoj jagode u zatienom prostoru

podrazumijeva i vee prinose (ak i do 40-50% ), tako da vertikalni sistem uzgojamoe biti izuzetno rentabilan, bez obzira to su ulaganja dosta velika.

3


4/10

Uzimajui u obzir neposrednu blizinu Sarajeva, izuzetnu maloprodajnu cijenu (3.00

KM / kg), te opredjeljenje proizvoaa za ovaj vid proizvodnje, njihova tendencija je,

u zadnjih nekoliko godina, proizvodnja jagode u sistemu vertikalnog uzgoja.

Proizvodnja jagode u plastenicima predstavlja sigurnu i visoko profitabilnu

proizvodnju koja se bazira, prije svega, na visokim investicionim ulaganjima. To je i

osnovni razlog to ovaj vid proizvodnje nije ranije bio prisutan na naem prostoru.Pored dobijanja mnogo veeg prinosa po jedinici povrine u odnosu na klasian nain

gajenja u zatienom prostoru, vertikalni sistem uzgoja obezbeuje laku sadnju i

berbu, bolji kvalitet i istije plodove, ravnomerno sazrijevanje te manju pojavu

oboljenja prouzrokovanih fitopatogenim gljivama. Ovaj sistem podrazumijeva utedu:

vode, ubriva i pesticida ak i do 50-80% u odnosu na druge sisteme, viestruku

utedu prostora (5-8 puta), utedu vremena, novca i radne snage.

Slike privatnog zasada jagode u vertikalnom sistemu gajenja;vlasnik M.Lalovi

Sistem vertikalnog uzgoja jagode na nosaima sa stiropornim saksijamapodrazumijeva savremen uzgoj sa po 4 sadnice jagode u jednoj saksiji u specijalnom

zemljinom supstratu sa optimalnom pH vrijednou i izbalansiranim sadrajem

hraniva (N: P: K). Sistem vertikalnog uzgoja jagode je novijeg datuma u svijetu i u

naoj zemlji. Prouavanjem vertikalnog uzgoja jagode bavili su se: Carpenter, Tim. D.

(1997); Grubich, Lauriae. (1997); a prouavanjem zemljinog supstrata (perlita):

Hochmuth, George and Hochmuth, Robert. 1996.

Tokom 2004-05. godine, na podruju Sarajeva, podignuta su 3 proizvodno-ogledna

plastenika, povrine po 210 m2 ili ukupno 630 m2 , sa sistemom vertikalnih nosaa sa

po 9 uzgojnih saksija na svakom nosau i razmakom 1 x 0.80 m izmeu njih.

Pored ve pomenutih uteda u odnosu na sistem sadnje na otvorenom, te znatno

ranijeg vremena stupanja u rod, uinjeni su pokuaji uvoenja u proizvodnju i nekihsorti jagode koje se do sada nisu gajile na podruju Sarajeva.

Na osnovu dosadanjih iskustava u uzgoju jagode na podruju Sarajeva, u poslednje dvije godine, u sistemu vertikalnog uzgoja u stiropornim saksijama,opredjeljenje individualnih poljoprivrednih proizvoaa je za sledee sorte jagode:

Marmolada, Selena, Patty, Madlena, Klery i Elsanta.

CILJ PROJEKTA:

- Unapreenje proizvodnje jagode na podruju sarajevske regije, stvaranjem

robnih proizvoaa koji e biti konkurentni na tritu, primjenom najnovijih

tehnologija gajenja i pravilnim izborom sortnog sastava.

4


5/10

- Podizanjem ovakvih zasada pruili bi primjer za uspjenu proizvodnju jagode

ostalim poljoprivrednim proizvoaima

- Intenziviranje proizvodnje jagode na podruju optine Istono Novo Sarajevo

pa i ire

- Zapoljavanje veeg broja proizvoaa na vlastitim parcelama kao i stvaranje

i obezbjeenje uslova za sticanje dohotka na istim a samim tim i smanjenjanezaposlenosti .

- Stimulisati ostale proizvoae na gajenje ove vone vrste ime bi se podigao

nivo proizvodnje

- Podrka inovacijama u regionu

- Pomo domainstvima koja raspolau sa poljoprivrednim zemljitem ali nisu u

mogunosti podii savremene zasade zbog nedostatka finansijskih sredstava

- Racionalnije iskoritavanje zemljinih povrina

- Smanjiti zavisnost od uvoza jagode

- Plasirati na trite kvalitetne i zdravstveno ispravne plodove

METODOLOGIJA RADA:

Projekat sadri dva dijela, prvi dio je tehnoloki a drugi ekonomski dio sapredraunom trokova vrijednosti.

Projektne aktivnosti u prvom dijelu bie implementirane kroz:

1. Nabavka i postavljanje plastenika povrine 210m2

2. Kontejnerske sadnice jagode ( 9720 sadnica)

3. Uzgojna saksija od stiropora ( 2430 saksija)

4. Nosa (stub) sa stopom za saksije, visine 3m, (270 stubova)

5. Specijalni,uzgojni supstrat za jagode (14400 l supstrata)

6. Perilit (1992 l)

7. Sistem za zalivanje - kap po kap

8. Folijarna ubriva za prihranu Poly-feed + MgO + mikroelementi ( 60 kg

hraniva), Ca ubriva ( kg),

9. Biostimulator sa aminokiselinama

10. Sredstva za zatitu:

- insekticidi:

- fungicidi:

10. Folija za zastiranje meurednog prostora

11. Angaovanje najmanje dva radnika (saradnika) za rad u plasteniku12. Prevoz sadnica

13. Izbor sorte i sadnja:

- Za podizanje zasada koristiti iskljuivo sadni materijal iz registrovanih

matinih zasada koji su sortno isti i testirani na prisustvo virusa i patogena.

Za uspjenu proizvodnju jagode veoma je vaan izbor sorti za sadnju.

Za vertikalni sistem gajenja jagode preporuuju se sljedee sorte:

5


6/10

DINAMIKA PROJEKTNIH AKTIVNOSTI SA KRAJNJIM ROKOM IZVOENJA

Tabela 1.Dinamika projektnih aktivnosti sa krajnjim rokom izvoenja

R.broj Projektne aktivnosti Krajnji rok aktivnosti

1.

Nabavka i postavljanje plastenika povrine 210

m2 30. maj 2006.2. Nabavka kontejnerskih sadnica jagode 15.avgust 2006.

3. Nabavka saksija od stiropora 15.avgust 2006.

4.Nabavka nosaa (stub) sa betonskom stopom za

saksije, visine 3m15.avgust 2006.

5. Nabavka specijalnog uzgojnog zemljinog

supstrata za jagode15.avgust 2006.

6.Nabavka perlita (adsorbenta) kao dodatak

zemljinom supstratu15.avgust 2006.

7.Nabavka biostimulatora sa aminokiselinama

30.avgust 2006.

8. Nabavka sredstava za zatitu 1.septembar 2006.

9. Nabavka folijarnih ubriva (tena)

10.Nabavka folije za zastiranje meurednog

prostora1.septembar 2006.

11. Nabavka sadnica i sadnja jagode 15.avgust 2006.

IZBOR SORTI ZA SADNJU

Za uspjenu proizvodnju jagode veoma je vaan izbor sorti za sadnju. Za podizanje

zasada koristiti iskljuivo sadni materijal iz registrovanih matinih zasada koji susortno isti i testirani na prisustvo znaaknijih virusa i patogena.

Na osnovu dosadanjih iskustava u uzgoju jagode na podruju Sarajeva, u poslednje dvije godine, u sistemu vertikalnog uzgoja u stiropornim saksijama,opredjeljenje individualnih poljoprivrednih proizvoaa je za sledee sorte jagode:

1. MarmoladaItalijanska sorta. Bokor je srednje bujnosti sa zagasito zelenom bojom lia. Otporna

je prema hlorozi. Srednjecvetna je sa krupnim cvetovima koji obiluju polenom i

nadvisuju bokor. Izrazito je visoke i redovne rodnosti.

Plod je srednje krupnoe, pravilnog koninog oblika, ujednaene veliine u toku

sazrevanja. Meso je intenzivno crveno, vrsto, srednje slatko i srednje kiselo saprijatnom aromom. Vrlo je otporna na rukovanje i transport. Marmolada je pogodna

za kontinentalna podruja i veoma je otporna na niske temperature. Odlikuje se

neznatnom osetljivou prema pepelnici kao i pegavosti lia.

2. SelenaItalijanska sorta, koja je prikladna, kako za gajenje na otvorenom polju, tako i za

gajenje u zatienom prostoru. Bokor je srednje bujnosti, sa liem svetlo-zelene

nijanse. Cvast ne prelazi nivo bokora, a cvetovi su srednje krupnoe.

Ranocvetna je i rodna sorta, koja redovno raa.

Plod je krupan, kupastog pravilnog oblika. Pokoica ploda ima plamenocrvenu boju,

sjaji se, pa deluje vrlo privlano. Meso je umereno slatko i osveavajue nakiselo, fine

arome. Vrlo je otporna na rukovanje i transport.

6


7/10

3. Madlena

Italijanska jako bujna sorta sa poluuspravnim stablom srednje vrstine. Srednje rana

sorta (5-6 dana pre Marmolade), izrazito visoke rodnosti. Cvetovi su iznad listova,

srednje veliine i jako bogati polenom. Plodovi su izduenog krupastog oblika, veoma

atraktivnog izgleda, krupne i ujednaene kalibrae. Pokoica ploda je srednjeintenzivne crvene boje, sjajna i veoma privlana. Veoma dobro podnosi rukovanje i

transport. Jako otporna sorta, pogodna za gajenje i na tekim terenima.

4. Patty

Biljka je bujna i dobro uglaviena, iroke kronje i visoke produktivnosti. Otporna je

na pepelnicu, na antrahnozis i osnovne bolesti korenovog sistema.. Plod je srednje

veliine, kupasto-okruglog ili kupasto-jajastog, veoma pravilnog oblika, peteljke

malih dimenzija, lako se odvajaju od ploda. Pokoica ploda je jako crvene boje.

Meso ploda je crvene boje, veoma dobrog ukusa sa malom upljinom.Srednje rana sorta, pogodna i za kontinentalna podruja.

Lako odvajanje peteljke od biljke omoguava lako branje plodova.

Zbog ovih karakteristika preporuuje se i za uzgajanje u zatvorenom prostoru.

5.Klery

Rana italijanska sorta, sazreva 5 dana pre Marmolade. Pogodna je za hladnija,

kontinentalna podruja. Bokor je srednje bujan sa velikom produktivnou.. Plod je

izdueno-konusnog oblika, jarko crvene boje i posebno je otporan na rukovanje i

transport. Plodovi su krupni, ujednaenog oblika do kraja berbe. Veoma je kvalitetan,

Ova sorta pokazuje izuzetnu toleranciju na bolesti lia i korena.

6.Elsanta

Holandska, srednje rana sorta, trenutno jedna od vodeih sorti jagoda u zapadno-

evropskim zemljama. Bokor je bujan, vrst i uspravnog rasta sa visokom

produktivnou. Plod je krupan, svetlo crven, vrst i preteno konusnog oblika. Lako

se bere. Meso ploda je vrsto i sono, narandaste boje, odlinog ukusa /veoma

ukusna sorta/ i visokog kvaliteta. Izuzetno je visoke rodnosti. Pogodna je za uzgoj i naotvorenom i u zatienom prostoru.Ova sorta ima visoku trinu vrednost, ali,tee ju

je uzgajati . S obzirom da je osetljiva na bolesti korena, posebno na Verticilium,

zahteva zdravo i sterilisano tlo, lagane strukture, a nikako ne podnosi vlana i teka

tla.

7


8/10

II EKONOMSKI DIO

Planirani trokovi za podizanje zasada:

Tabela 2. Pregled trokovi podizanja plastenika jagode (200m2) sa vertikalnimsistemom uzgoja

Red.broj Vrsta trokova Jed.mjere Koliina CijenaVrijednost

KM

1.Plastenik (210m2) sa

postavljanjemkomada 1 6.000,00 6.000,00

2. Nosa (stub) za saksije komada 270 10,00 2.700,00

3.Uzgojna saksija od

stiroporakomada 2430 1,30 3.159,00

4.

Kontejnerske sadnice

jagoda sa prevozom komada 9720 0,36 3.499,20

5.Uzgojni supstrat za

jagodelitar

6,0 l po

jednoj saksiji

x 2400

sak.=14400 l

0,15 2.160,00

6. Perilit litar 0,83 l x

2400saks.=

1992 l

0,15 298,80

7.Sistem za zalivanje

kap po kapmetar - - 350,00

8.Folijarna ubriva za

prihranukilogram 60 2,90 174,00

9.Kalcijumovo ubrivo

za prihranu kilogram 10 2,80 280,00

10.Biostimulator sa

aminokiselinamalitar 7 8,00 56,00

11. Sredstva za zatitu: kilogram 5 28,00 140,00

12.Folija za zastiranje

meurednog prostorametar 210 m 1,80 378,00

13. Ostali neplanirani trokovi 1.000,00

Ukupni trokovi 20.195,00

TROKOVI ODRAVANJA ZASADA

Trokovi odravanja zasada u I godini nakon sadnje:

Tabela 3. Pregled trokova odravanja zasada u I godini nakon sadnje

Red.broj Vrsta trokova Jed.mjere Koliina Cijena u KMVrijednost

KM

1. Sredstva zazatitu

Kilogram 5 2.80 140,00

2. Folijarna ubrivaza prihranu

Kilogram 60 2,90 174,00

3. Trokovi berbe Dan 26 30,00 780,004. Ambalaa Komad 1000 0,20 200,00

Ukupnitrokovi 1.294,00

8


9/10

Trokovi odravanja zasada u II godini nakon sadnje:

Tabela 4. Pregled trokova odravanja zasada u II godiniRed.broj Vrsta trokova Jed.mjere Koliina Cijena

VrijednostKM


Kilogram 5 2.80 140,00


Kilogram 60 2,90 174,00

3. Trokovi berbe dan 26 30,00 KM 780,004. Ambalaa Komad 1000 0,20 200,00

Ukupnitrpokovi 1.294,00

Trokovi odravanja zasada u III godini nakon sadnje:

Tabela 5. Pregled trokova odravanja zasada u III godini

Red.broj Vrsta trokova Jed.mjere Koliina CijenaVrijednost

KM


Kilogram 5 2.80 140,00


Kilogram 60 2,90 174,00

3. Trokovi berbe dan 26 30,00 KM 780,00

4.Ambalaa Komad 1000 0,20 200,00

Ukupnitrpokovi 1.294,00

Planirani : prinos, vrijednost proizvodnje i dobit:

Tabela 6. Pregled planiranih: prinosa, vrijednosti proizvodnje i dobiti:Godinanakonsadnje

Prinos Vrijednost proizvodnje Trokovi Dobit

I 4500kg 4500 kg x 3,00 KM = 13.500,00 1.294,00 12.206,00II 4000kg 4000kgx3,00 = 12.000,00 1.294,00 10.706,00III 3000kg 3000x3,00 = 9.000,00 1.294,00 7706,00

Ukupno: 11500 kg x 3,00 KM = 34.500,00 3.882,00 30.618,00

9


10/10

Otplaivanje duga (kredita)

Napomena: Planirani prinosi se odnose na minimalne prinose, iako se oekuju i

znatno. Vrijednost proizvodnje je obraunata po minimalnim cijenama kilograma

jagode, koja iznosi 3,00 KM, a mogu se oekivati i vee cijene.

Dinamika otplate kredita

Tabela 7. Pregled dinamike otplate kredita

R.br. Godina Glavnica

Kamatna

stopa od

1 %

Ukupnoza

otplatu

Rate Dug

1. 2007.20.195,0

0201,95 20.396,95 6.798,98 13.597,97

2. 2008.13.597,9

7135,97 13.733,94 6.866,97 6.866,97

3. 2009. 6.866,97 68,66 6.798,31 6.798,31 0,00U k u p n o z a o t pl a t u : 20.464,26

10

Documents

projekat za jagodu 1