Upload
others
View
10
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
IZRADA TEHNIČKOG REŠENJA ZA PROJEKAT
ZAMENE GORIVA BIOMASOM U PROKUPLJU
UKLJUČUJUĆI EKONOMSKU PROCENU I
PREPORUKE ZA REALIZACIJU STRUKTURE
MREŽE DALJINSKOG GREJANJA
Pripremljeno za:
Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH
Dag Hammarskjöld Weg 1-5
Postfach/ P.O.Box 5180
65760 Eschborn
Izradio:
K.R.B. Consulting & agency
Starovlaška 89
32250 Ivanjica
septembar 2017.
2
Sadržaj
1. IZVRŠNI REZIME ...................................................................................................................... 8
2. UVOD ..................................................................................................................................... 11
3. LOKACIJA PROJEKTA ........................................................................................................... 13
4. POSTOJEĆI SISTEMI GREJANJA ......................................................................................... 16
5. ANALIZA TRŽIŠTA BIOMASE ................................................................................................ 35
6.2 TOPLANA, LOKACIJA I OBJEKTI ......................................................................................... 44
6.2.1 TOPLANA "A" ..................................................................................................................... 44
6.2.2 TOPLANA "B" ..................................................................................................................... 46
6.3 REŠENJE ZA MREŽU DALJINSKOG GREJANJA ................................................................ 48
6.3.1 REŠENJE ZA MREŽU DALJINSKOG GREJANJA .............................................................. 48
6.3.2 ŠEMA MREŽE DALJINSKOG GREJANJA.......................................................................... 49
6.3.3 REŠENJE ZA TOPLOTNE PODSTANICE .......................................................................... 60
7. PRELIMINARNA PROCENA TROŠKOVA .............................................................................. 62
8. PRELIMINARNA FINANSIJSKA ANALIZA .............................................................................. 65
9. EVALUACIJA PROJEKTA ...................................................................................................... 67
10. PRAVNI OKVIR ..................................................................................................................... 68
11. UTICAJ NA ŽIVOTNU SREDINU ........................................................................................... 69
12. MERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI I ZAKLJUČAK ............................................................ 72
13. ANEKS................................................................................................................................... 73
3
Spisak tabela Tabela 1 - Javne zgrade u Prokuplju ............................................................................................ 8
Tabela 2 - Struktura zemljišta u Prokuplju .................................................................................. 14
Tabela 3 - Podaci o populaciji Prokuplja u periodu od 1961. do 2011. ....................................... 15
Tabela 4 - Podaci o populaciji Prokuplja u periodu od 1961. do 2011. ....................................... 15
Tabela 5 - Mikroklimatski podaci za Opštinu Prokuplje............................................................... 16
Tabela 6 - Podaci o zgradama priključenim na kotlarnicu u Gimnaziji ........................................ 17
Tabela 7 - Podaci o zgradi Osnovne škole "Ratko Pavlović Ćićko" ............................................ 20
Tabala 8 - Podaci o zgradama Vrtića "Biseri" i "Bambi" .............................................................. 21
Tabela 9 - Podaci o zgradama Opštine i Policijske stanice ........................................................ 23
Tabela 10 - Podaci o zgradama priključenim na kotlarnicu u Tehničkoj školi ................................ 24
Tabela 11 - Podaci o zgradi Osnovne škole "9. oktobar" .............................................................. 26
Tabela 12 - Podaci o zgradi Sportske hale ................................................................................... 27
Tabela 13 - Pregled podataka o analiziranim objektima i potrošnji ............................................... 30
Tabela 14 - Trenutna situacija, potrošnja energije i goriva, cena, emisija CO2 ............................. 31
Tabela 15 - Zahtevi za drvnu sečku u skladu sa SRPS EN ISO 17225-4:2015 ............................ 35
Tabela 16 - Klasifikacija drvne sečke na osnovu sadržaja vlage u skladu sa
SRPS EN ISO 17225-4 ............................................................................................. 35
Tabela 17 - Klasifikacija naspine gustine drvne sečke u skladu sa SRPS EN ISO 17225-4:2015 35
Tabela 18 - Zahtevi za drvnu sečku u skladu sa SRPS EN ISO 17225-4:2015 ............................ 36
Tabela 19 - Podaci o šumama obezbeđeni od DP "Srbijašume", ŠG "Kuršumlija" ....................... 36
Tabela 20 - Energetski potencijal zelene sečke iz šuma, sa drvnim otpadom iz pilana,
u opštinama Nova Varoš, Priboj i Prijepolje ............................................................... 38
Tabela 21 - Energetski potencijal biomase iz ŠG "Kuršumlija" ..................................................... 38
Tabela 22 - Karakteristike drvne sečke u zavisnosti od procenta vlage ........................................ 38
Tabela 23 - Jedinična cena drvne sečke u zavisnosti od procenta vlage ...................................... 39
Tabela 24 - Uporedna analiza troškova trenutno korišćenih goriva u Prokuplju i troškovi
biomase .................................................................................................................... 39
Tabela 25 - Pregled površina i kapaciteta centralnih sistema grejanja na biomasu "A" i "B" ......... 41
Tabela 26 - Izračunati kapacitet budućih toplana ......................................................................... 42
Tabela 27 - Dimenzionisanje toplovodne mreže prema trasama .................................................. 58
Tabela 28 - Izračunavanje radne tačke mrežne pumpe, toplana "A" ............................................ 59
Tabela 29 - Izračunavanje radne tačke mrežne pumpe, toplana "B" ............................................ 59
Tabela 30 - Radne tačke cirkulacionih pumpi za Toplane "A" i "B" ............................................... 59
Tabela 31 - Selekcija podstanica u objektima .............................................................................. 61
Tabela 32 - Investicioni troškovi ................................................................................................... 62
Tabela 33 - Operativni troškovi .................................................................................................... 64
Tabela 34 - Troškovi proizvodnje energije .................................................................................... 65
Tabela 35 - Jedinični troškovi toplotne energije ............................................................................ 67
4
Spisak slika Slika 1 - Položaj Topličkog okruga .............................................................................................. 13
Slika 2 – Opštine Topličkog okruga ............................................................................................. 13
Slika 3 - Potrošnja energije prema vrstama goriva- trenutno stanje .............................................. 31
Slika 4 – Emisije CO2 prema vrstama goriva- trenutno stanje ...................................................... 32
Slika 5 - Godišnji troškovi energije prema vrstama goriva- trenutno stanje ................................... 32
Slika 6 - Jedinična cena energije prema vrsti goriva- trenutno stanje ........................................... 33
Slika 7 – Državne i privatne šume po opštinama i okruzima ......................................................... 37
Slika 8 – Udeo šumskog zemljišta u ukupnoj površini opština u Srbiji .......................................... 37
Slika 9 - Godišnji troškovi energije prema vrstama goriva- poređenje sa biomasom .................... 40
Slika 10 - Jedinična cena energije prema vrsti goriva- poređenje sa biomasom ........................... 40
Slika 11 - Dijagram godišnje distribucije toplotnog kapaciteta toplana .......................................... 42
Slika 12 - Pregledni plan toplane "A" ............................................................................................ 44
Slika 13 - Pregledni plan toplane "B" ............................................................................................ 46
Slika 14 - Raspored crteža toplovodne mreže po brojevima ......................................................... 49
Slika 15 - Crtež br. 1 toplovodne mreže ....................................................................................... 50
Slika 16 - Crtež br. 2 toplovodne mreže ....................................................................................... 51
Slika 17 - Crtež br. 3 toplovodne mreže ....................................................................................... 52
Slika 18 - Crtež br. 4 toplovodne mreže ....................................................................................... 53
Slika 19 - Crtež br. 5 toplovodne mreže ....................................................................................... 54
Slika 20 - Crtež br. 6 toplovodne mreže ....................................................................................... 55
Slika 21 - Crtež br. 7 toplovodne mreže ....................................................................................... 56
Slika 22 - Crtež br. 8 toplovodne mreže ....................................................................................... 57
Slika 23 - Šema kompaktne podstanice DSA 1 Mini Danfoss ....................................................... 60
Slika 24 - Podstanica DSA Mini Danfoss ...................................................................................... 61
Slika 25 - Podstanica DSP-MAXI Danfoss ................................................................................... 61
Slika 26 - Emisije CO2 prema vrsti goriva ..................................................................................... 71
Slika 27 - Uporedna analiza troškova toplotne energije i ušteda .................................................. 74
Slika 28 - Uštede od zamene goriva............................................................................................. 75
Slika 29 - Operativni troškovi i amortizacija .................................................................................. 76
Slika 30 - Poređenje ukupnih troškova postojećeg sistema, novog sistema grejanja i novog
sistema iz kredita KfW-a .............................................................................................................. 77
Slika 31 - Saldo novčanih tokova ................................................................................................. 78
5
Spisak fotografija Fotografija 1 - Zgrada Gimnazije ................................................................................................ 17
Fotografija 2 - Kotlovi na lož ulje, 3x550kW ................................................................................ 17
Fotografija 3 - Izolovani sabirnik tople vode ............................................................................... 17
Fotografija 4 - Podzemni rezervoar goriva Gimnazija ................................................................. 17
Fotografija 5 - Sportska hala "Sokolski dom" .............................................................................. 18
Fotografija 6 - Zgrada hale "Sokolski dom" ................................................................................ 18
Fotografija 7 - Zgrada Narodnog muzeja Toplice ....................................................................... 18
Fotografija 8 - Panel radijator u Muzeju ...................................................................................... 18
Fotografija 9 - Osnovna škola "Nikodije Stojanović Tatko" ......................................................... 19
Fotografija 10 - Bioskop, pogled sa ulice ...................................................................................... 19
Fotografija 11 - Bioskop i Gimnazija- pogled iz dvorišta ............................................................... 19
Fotografija 12 - Osnovna škola "Ratko Pavlović Ćićko" ................................................................ 20
Fotografija 13 - Kotlovi na drveni pelet, 2x250kW ........................................................................ 20
Fotografija 14 - Izolovani sabirnik tople vode ............................................................................... 21
Fotografija 15 - Radijator bez termostatskog ventila ..................................................................... 21
Fotografija 16 - Vrtić "Biseri" ........................................................................................................ 22
Fotografija 17 - Vrtić "Bambi" ....................................................................................................... 22
Fotografija 18 - Kotao u Vrtiću "Biseri" ......................................................................................... 22
Fotografija 19 - Podzemni rezervoar lož ulja u dvorištu Vrtića ...................................................... 22
Fotografija 20 - Oštećena izolacija sabirnika tople vode ............................................................... 22
Fotografija 21 - Zgrada opštine .................................................................................................... 23
Fotografija 22 - Policijska stanica ................................................................................................. 23
Fotografija 23 - Kotlovi na lož ulje u opštinskoj kotlarnici .............................................................. 23
Fotografija 24 - Neizolovani sabirnici tople vode u opštinskoj kotlarnici ........................................ 24
Fotografija 25 - Podzemni rezervoar lož ulja u dvorištu Policijske stanice .................................... 24
Fotografija 26 - Tehnička škola "15. maj" i školska sportska sala ................................................. 25
Fotografija 27 - Osnovna škola "Milić Rakić Mirko" ...................................................................... 25
Fotografija 28 - Kotlovi na lož ulje u Tehničkoj školi ..................................................................... 25
Fotografija 29 - Neizolovani sabirnici tople vode .......................................................................... 25
Fotografija 30 - Podzemni ............................................................................................................ 25
Fotografija 31 - Osnovna škola "9. oktobar", glavna zgrada ......................................................... 26
Fotografija 32 - Dodatna zgrada škole ......................................................................................... 26
Fotografija 33 - Kotlovi na lož ulje u Osnovnoj školi "9. oktobar" .................................................. 26
Fotografija 34 - Sabirnici tople vode u školi "9. oktobar" ............................................................... 27
Fotografija 35 - Podzemni rezervoar lož ulja u školskom dvorištu ................................................ 27
Fotografija 36 - Sportska hala "Dr Zoran Đinđić" .......................................................................... 27
Fotografija 37 - Sportski teren unutar Sportske hale .................................................................... 27
Fotografija 38 - Kotao na TNG ..................................................................................................... 28
Fotografija 39 - Cirkulacione pumpe ............................................................................................ 28
Fotografija 40 - Zaključani prekidač za TNG ................................................................................ 28
Fotografija 41 - Infracrvena TNG grejalica ................................................................................... 28
Fotografija 42 - Ograđeni podzemni rezervoar TNG-a ................................................................. 28
Fotografija 43 - Pomoćni objekat planirane kotlarnice .................................................................. 29
Fotografija 44 - Izolovani priključak .............................................................................................. 29
6
Fotografija 45 - Lokacija Toplane "A" ........................................................................................... 44
Fotografija 46 - Predizolovane cevi za mrežu daljinskog grejanja ............................................... 48
7
Spisak skraćenica CAPEX - kapitalni izdaci
CO2 - karbon dioksid
€ - evro (valuta)
(E) IRR - (ekonomska) interna stopa prinosa
(E) NV - (ekonomska) neto sadašnja vrednost
ŠG - šumarsko gazdinstvo
(F) IRR - (finansijska) interna stopa prinosa
(F) NV - (finansijska) neto sadašnja vrednost
LUC - ujednačeni jedinični troškovi
OPEX - operativni troškovi
PVC - polivinil hlorid
RS - Republika Srbija
DP - državno preduzeće
8
1. IZVRŠNI REZIME
U okviru ove studije izrađeno je tehničko rešenje za zamenu goriva u javnim zgradama u opštini
Prokuplje i uvođenje biomase kao goriva, kao i za ugradnju kotla na biomasu i izgradnju mreže
daljinskog grejanja.
U Tabeli 1 prikazane su javne zgrade u Prokuplju i podaci u pogledu grejanja:
Institucija Lokacija
postojeće kotlarnice
Vrsta goriva
Grejana
površina procenjeni kapacitet
m2 kW
1 Gimnazija
Zgrada gimnazije
Lako lož ulje
3.710 779
2 Sportska hala "Sokolski dom" 574 145
3 Narodni muzej Toplice 513 115
4 Bioskopska sala 423 148
5 Osnovna škola "Nikodije Stojanović Tatko"
1.360 272
6 Osnovna škola "Ratko Pavlović Ćićko" Sopstvena kotlarnica
Pelet 2.839 497
7 Vrtić "Biseri" Vrtić "Biseri"
Lako lož ulje
458 59
8 Vrtić "Bambi" 529 79
9 Zgrada opštine Zgrada opštine
Lako lož ulje
2.518 466
10 Policijska stanica 954 143
11 Srednja tehnička škola "15. maj"
Tehnička škola Lako lož
ulje
2.790 446
12 Školska sala 780 196
13 Osnovna škola "Milić Rakić Mirko" 1.524 244
"Toplana A" katastarska
parcela 2308/1 18.972 3.589
14 Osnovna škola "9. oktobar" Osnovna škola Lako lož
ulje
2.080 364
15 Sportska hala "Dr Zoran Đinđić" Sportska hala Električna energija
2.070 767
Toplana "B" katastarska
parcela 1704/1 4.150 1.131
UKUPNO TOPLANE NA BIOMASU 23.122 4.720
Tabela 1- Javne zgrade u Prokuplju
Kao što je prikazano u Tabeli 1, javne zgrade trenutno imaju različite sisteme grejanja i koriste
različite vrste goriva za dobijanje toplotne energije. Skoro svi predmetni sistemi grejanja i kotlovi su
funkcionalni, ali su u lošem stanju. Ovi sistemi su ekonomski i energetski neefikasni, i skupi za
održavanje i servisiranje. Pored toga su i veliki zagađivači.
Ponuđeno tehničko rešenje predviđa izgradnju sledećeg:
9
- Dve centralne kotlarnice sa kotlovima na biomasu (drvnu sečku)
- Dve mreže daljinskog grejanja
- Toplotnih podstanica, gde bi se merila isporučena toplotna energija i koje bi služile za
upravljanje potrošnjom energije za grejanje u konkretnim zgradama.
Pošto su javne zgrade u Prokuplju raštrkane svuda po gradu, neophodna je izgradnja dve toplane
na biomasu.
Za gradsku zonu predviđena je toplana "A" na katastarskoj parceli 2308/1, što je zapravo lokacija
stare deponije na levoj obali reke Toplice. Planirana je i izgradnja toplovoda od toplane "A" do
centralnih gradskih kotlarnica koje se nalaze u zgradama Gimnazije, Osnovne škole "Ratko Pavlović
Tatko", Vrtića "Biseri", opštine i Tehničke škole "15. maj". Kapacitet kotlova u toplani "A" iznosi
2.000+2.500 kW. Za smeštaj kotlova, opreme i skladišta drvne sečke dovoljnog za 4 dana rada
planiran je objekat od 680 m². Takođe je planirana i izgradnja centralnog skladišta drvne sečke
površine 2.640 m², kapaciteta 5.270 m³, tj. 1.580 t. Predviđeno centralno skladište drvne sečke ima
adekvatan kapacitet za godišnje snabdevanje svih javnih zgrada analiziranih u ovoj studiji.
Izgradnja toplane "B" predviđena je na katastarskoj parceli 1704/1, u neposrednoj blizini Osnovne
škole "9. oktobar". U njoj će biti instaliran jedan kotao kapaciteta 1.500 kW. Planirana je izgradnja
toplovoda od toplane "B" do kotlarnica u Osnovnoj školi "9. oktobar" i Sportskoj hali "Dr Zoran
Đinđić". U zgradi Sportske hale "Dr Zoran Đinđić" kancelarije se greju na električnu energiju, a
fiskulturna sala se ne greje zbog čega su njeno funkcionisanje i održavanje dovedeni u pitanje. Za
smeštaj kotlova, opreme i skladišta drvne sečke dovoljnog za 4 dana rada planiran je objekat od
305 m². Za rad kotlova tokom četiri uzastopne najhladnije nedelje u godini neophodno je skladištenje
drvne sečke na površini od 100 m² sa kapacitetom od 190 m³, odnosno 55 t.
Kada je reč o zahtevima u pogledu radne snage, planirano je angažovanje dva zaposlena tehničkog
profila visokog stepena i jednog rukovodica u svakoj od toplana. Radnici sa nižim kvalifikacijama bi
bili zamenjeni sa trenutnih radnih zadataka u postrojenjima koja bi bila uključena u projekat zamene
goriva.
Planirani kapacitet mreže daljinskog grejanja je dovoljan za javne zgrade, kao i potencijalno
priključivanje dodatnih, manjih potrošača.
Specifična prosečna potrošnja energije na godišnjem nivou u javnim zgradama u Prokuplju je na
niskom nivou (808 kWh/kW) jer se zgrade greju samo u toku radnog vremena. Projekat zamene
goriva omogućio bi bolje iskorišćenje Sportske hale u smislu pružanja komercijalnih usluga, poput
iznajmljivanja, i time ostvarivanje dodatnih prihoda.
Na teritoriji opštine Prokuplje i Topličkog okruga ima dovoljno šuma koje mogu da obezbede
biomasu za potrebe toplane. Pored toga, moguće je kupiti biomasu kao ostatke voćnjaka i privatnih
šuma. Na taj način, lokalna zajednica bi mogla da zatvori krug proizvodnje i potrošnje energije za
grejanje.
Procenjena vrednost investicije za realizaciju ovog projekta iznosi 2.151.200 €. Očekivani period
povraćaja investicije je 9 godina od početka rada.
10
Ukoliko investicija bude finansirana sredstvima iz programa KfW Banke koja podrazumevaju
bespovratna sredstva u iznosu od 20%, grejs period od 5 godina i period otplate od 10 godina,
pozitivni rezultati poslovanja bili bi ostvareni nakon 7 godina od početka rada.
Investicija bi mogla da se umanji za 70.000 € u slučaju izgradnje skladišta drvne sečke površine
1.200 m2 umesto planiranih 2.640 m2. Međutim, skladište od 1.200 m2 imalo bi kapacitet dovoljan
samo za 50% godišnje potrošnje.
Preduslovi za uspešan rad toplane su:
‒ Odabir odgovarajućeg modela finansiranja (iz sopstvenih sredstava, kreditne linije ili javno-
privatnog partnerstva)
‒ Zaključivanje dugoročnih ugovora za snabdevanje biomasom
‒ Osiguravanje dovoljnog skladišnog kapaciteta za gorivo koje pokriva potrošnju u
najhladnijim mesecima u godini
‒ Tokom faze izgradnje, obuka zaposlenih koji bi preuzeli upravljanje i održavanje kotlovskog
postrojenja
‒ Osiguravanje visokokvalitetnog održavanja konkretne opreme u saradnji sa isporučiocima
opreme.
Ova investicija će ostvariti sledeće prednosti:
‒ Niže troškove toplotne energije
‒ Nisku emisiju štetnih materija u izduvnim gasovima
‒ Smanjenje emisija CO2- sagorevanje drvne biomase oslobađa neutralan CO2
‒ Povećanje komfora za sve buduće potrošače na sistemu daljinskog grejanja u Prokuplju
Tehničko-ekonomski indikatori za budući energetski sistem na drvnu sečku su:
Toplotni kapacitet kotlova
Kotlovi na drvnu sečku 1.500 + 2.000 + 2.500 kW
Gorivo
Drvna sečka
M30 u skladu sa
SRPS EN ISO 17225-1:2015, i
SRPS EN ISO 17225-4:2015
Godišnja proizvodnja toplotne energije 3.815 MWhth /a
Godišnja potrošnja goriva
Drvna sečka 1.578 t/a
Efikasnost na pragu toplane 0,90 x 0,92
Godišnje smanjenje emisije CO2 689 t/a
CAPEX 2.151.200 €
OPEX (period amortizacije) 3.840.636 €
LUC 79,30 EUR/MWh
11
2. UVOD
Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji" (GIZ DKTI) zajednički sprovode KfW
(komponenta finansiranja) i GIZ (komponenta tehničke pomoći). Projekat finansira Savezno
Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Nemačke (BMZ) u okviru Nemačke
klimatske i tehnološke inicijative (DKTI). Vodeći implementacioni partner i korisnik komponente
tehničke podrške (TA) je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) Republike
Srbije. Opšti cilj projekta je jačanje kapaciteta i kreiranje povoljnog okruženja za održivo korišćenje
bioenergije u Srbiji. Komponenta TA obuhvata sledećih pet oblasti aktivnosti:
1) Savetodavne usluge u oblasti kreiranja politika: Procena potencijala za bioenergiju i
regulatorni okvir za kreiranje podsticajnog okruženja za investicije privatnog sektora u projekte
bioenergije, itd.
2) Snabdevanje biomasom: Prateće investicije u toplanama na biomasu u do tri pilot regiona sa
TA u cilju osiguravanja pouzdanog i isplativog snabdevanja biomasom na održiv način.
3) Efikasno korišćenje ogrevnog drveta na nivou domaćinstava: Povećanje efikasnosti
potrošnje ogrevnog drveta za grejanje u domaćinstvima kroz promociju sušenja ogrevnog drveta
i korišćenje efikasnih šporeta/ rerni.
4) Razvoj projekta: Podrška u saradnji sa predstavnicima privatnog sektora na nacionalnom i
međunarodnom nivou u razvoju i realizaciji izvodljivih projekata bioenergije- od biogasa do
postrojenja za sagorevanje slame u sektoru industrije, do kotlova na drvo u privatnim i javnim
zgradama.
5) EU Projekat BioRES- Regionalni lanci snabdevanja za drvnu bioenergiju: BioRES ima za
cilj uvođenje inovativnog koncepta Logističkih i trgovinskih centara za biomasu (BLTC) u Srbiji,
Hrvatskoj i Bugarskoj u saradnji sa tehnološkim liderima iz Austrije, Slovenije, Nemačke i Finske.
Kao regionalni centri, BLTC će pomoći u podizanju ponude i tražnje na lokalu za proizvodima
drvne biomase u navedenim zemljama.
Razvoj snabdevanja biomasom neophodan je isključivo ukoliko na regionalnom nivou postoje stalni
potrošači biomase. Kao institucija koja podržava projekat, GIZ DKTI primio je Pismo o izražavanju
interesovanja koje je potpisao predsednik Opštine Prokuplje u kome se navodi njihov zahtev za
smernicama, pravnom i tehničkom pomoći u procesu razvoja projekta zamene goriva u javnim
zgradama u Prokuplju biomasom. Toplovodna mreža bi morala da se isplanira.
Ova zamena goriva sa postojećih goriva (električna energija, drvo, lako lož ulje, mazut) biomasom
trebalo bi da obezbedi uštede u budžetu opštine kroz jačanje lokalnih prihoda lokalno proizvedenim
drvnim gorivom i takođe da dovede do smanjenja emisija u rekonstruisanom sistemu grejanja.
Svrha ove studije je da se ustanovi tehničko rešenje za prelazak na grejanje na biomasu, izgradnju
toplane na drvnu sečku uključujući i skladište i projektovanje razvodnog sistema koji obuhvata
podstanice i mrežu.
Pored toga, neophodno je i izvršiti procenu investicionih troškova za postrojenje, razvodni sistem,
izvršiti finansijsku procenu ušteda iz sistema grejanja na drvnu sečku (u poređenju sa trenutnom
situacijom) u pogledu cene goriva, efikasnosti, investicionih i operativnih troškova, analize tokova
gotovine putem analize ušteda i osetljivosti u pogledu cene goriva, investicionih troškova i
12
iskorišćenosti kotlova.
Studija obuhvata sledeće:
- Procenu trenutnog energetskog stanja u javnim zgradama u Prokuplju u pogledu grejane
površine, kapaciteta kotlova i trenutnog učinka, potrošnje energije i isplativosti, stanja
razvodnog sistema i priključaka.
- Tehničko-ekonomsku analizu predloženog sistema za proizvodnju toplotne energije
spaljivanjem biomase (drvne sečke) i razvodnog sistema sa toplovodnom mrežom i
podstanicama koja treba da obuhvati:
✓ Predloženo tehničko rešenje za centralni sistem grejanja na drvnu sečku
uključujući kotao, sistem napajanja, skladište i mrežu, uzimajući u obzir buduće
mere energetske efikasnosti u zgradama.
✓ Finansijsku procenu ušteda iz sistema grejanja na drvnu sečku (u poređenju sa
trenutnom situacijom) u pogledu cene goriva, efikasnosti, investicionih i
operativnih troškova, analize tokova gotovine putem analize ušteda i osetljivosti
u pogledu cene goriva, investicionih troškova i iskorišćenosti kotlova.
✓ Procenu smanjenja emisija CO2.
✓ Preporuke u pogledu kvaliteta i raspoloživosti drvne sečke za snabdevanje
toplane u budućnosti, uzevši u obzir cene i lokalne snabdevače drvnom sečkom.
✓ Tehničko rešenje i idejni projekat za toplovodnu mrežu u Prokuplju, podstanice i
dodatnu neophodnu opremu, uključujući gubitke, povezane sa planiranim
postrojenjem na biomasu.
✓ Procenu ukupnih troškova investicije za toplovodnu mrežu, podstanice i dodatnu
neophodnu opremu.
✓ Finansijsku procenu cene grejanja u poređenju sa postojećom situacijom
uzimajući u obzir troškove goriva, investicione i operativne troškove.
13
3. LOKACIJA PROJEKTA
Toplički okrug nalazi se u južnom delu Republike Srbije i prostire se u geografskom i istorijskom
regionu pod nazivom Toplica, koji je smešten u slivovima reka Toplica i Kosanica. Okrug zahvata
površinu od 2.231 km², a prema Popisu iz 2011. godine, ima 91.754 stanovnika, i gustinu
naseljenosti od 41 stanovnika/ km². Zapadnu granicu okruga predstavlja planinski masiv Kopaonik,
a na severnoj granici nalaze se planine Veliki i Mali Jastrebac. Na istoku ovog okruga nalazi se sliv
reke Južne Morave ka Nišu, dok se na njegovim južnim granicama nalaze planine Vidojevica i
Pasjača. Cela oblast, kao i reka koja protiče kroz ovo područje, nazvani su po brojnim izvorima tople
vode (toplica ili banja) i banjama koje su poznate još iz doba Rimljana (kao što su: Prolom, Lukovska,
Kuršumlijska). Toplički okrug obuhvata:
1. Opštinu Prokuplje 2. Opštinu Blace 3. Opštinu Kuršumlija 4. Opštinu Žitorađa
Slika 1 - Položaj Topličkog okruga 1 Slika 2 – Opštine Topličkog okruga 2
Grad Prokuplje zauzima površinu od 759 km2, pokriva 34% teritorije Topličkog okruga i obuhvata
jedno gradsko jezgro i 106 naseljenih mesta. Gradsku zonu naseljava 27.333 stanovnika, dok
17.086 živi po naseljenim mestima. Glavna privredna grana je prehrambena industrija. Konditorska
kompanija "Hisar" uspešno posluje nakon privatizacije, dok je kompanija za proizvodnju alkoholnih
pića "Prokupac" u stečaju. Još jedna značajna kompanija je "Leoni" koja proizvodi žicu, optičke
kablove i vlakna; kao i kompanija "Nikodije Stojanović Tatko" koja proizvodi filcane proizvode.
1 https://sr.wikipedia.org/sr/Топлички_управни_округ 2 Ibid
14
Drumski saobraćaj je prilično razvijen, kao i železnički u određenoj meri. Jedan od važnih puteva u
ovom regionu je magistralni put M-25 koji povezuje Niš i Prištinu. Ovaj magistralni put povezuje
Prokuplje sa auto-putem E-75 Beograd- Skopje. Lokalni putevi nisu u dobrom stanju.
Poljoprivreda je važna privredna grana u Prokuplju. Najviše se gaje žitarice i voće (šljive, jabuke,
trešnje, grožđe). Zemljište takođe pogoduje razvoju stočarstva usled velike površine pod livadama
i pašnjacima.
Površina plodnog zemljišta ha 44.599
Obradivo zemljište ha 30.567
Voćnjaci ha 5.954
Šumsko zemljište ha 29.529
Livade i pašnjaci ha 8.078
Tabela 2 - Struktura zemljišta u Prokuplju 3
Klima je umereno kontinentalna sa hladnim zimama. Osnovni meteorološki podaci (prosečne
godišnje vrednosti) u Topličkom okrugu su sledeći:
- Broj sunčanih sati: 145.5 sati/mesečno, tj. 1.746 sati/godišnje
- Količina padavina: 590 mm/godišnje
- Temperatura vazduha: 17,3°C, Relativna vlažnost: 70,7 %
- Dnevno sunčevo zračenje na horizontalnoj površini: 3,62 kWh/m² na dan
- Atmosferski pritisak: 95,2 kPa
- Brzina vetra: 2,0 m/s (mereno na 10 m od tla)
- Temperatura tla: 11,1°C
- Stepen dani grejanja: 2.613
- Grejni dani: 179
- Prosečna temperatura tokom grejnih dana: 5,4°C
Kroz Prokuplje protiče reka Toplica. Na desnoj strani reke su industrijska zona, sportski kompleks
"Toplica", bolnički kompleks i železnička stanica. Na levoj obali reke nalazi se gradsko jezgro koje
nije homogeno, već je koncentrisano duž glavnog puta M-25 Niš- Priština. U strogoj gradskoj zoni
smeštene su opštinske i druge institucije, dok se školske zgrade prostiru u smeru glavnog puta.
Osim glavne gradske ulice i glavnih pravaca ka susednim mestima, ulice u Prokuplju su uske i nisu
pogodne za intenzivan saobraćaj. Reljef je takav da se grad prostire od padina na levoj obali reke
Toplice ka okolnim padinama planine Jastrebac. Osim nekoliko stambenih zgrada, ljudi uglavnom
žive u porodičnim kućama.
Javne zgrade se većinski greju na lož ulje. Čvrsta goriva i električna energija koriste se u manjem
obimu. U pojedinim zgradama, u toku je modernizacija sistema grejanja i zamena dosadašnjih
goriva peletom.
3 http://www.prokuplje.org.rs/images/content/file/profil%20zajednice.pdf
15
Stanovništvo opštine Prokuplje
Broj Godina popisa
1961 1971 1981 1991 2002 2011
Stanovnika: 60.075 57.315 56.256 52.969 48.501 44.419
Domaćinstva: 13.639 15.543 16.806 16.641 16.204 15.119
Tabela 3 - Podaci o populaciji Prokuplja u periodu od 1961. do 2011.4
Broj stanovnika u gradskoj zoni u Prokuplju
Broj Godina popisa
1961 1971 1981 1991 2002 2011
Broj stanovnika:
13.679 20.104 25.602 28.303 27.673 27.333
Tabela 4 - Podaci o populaciji Prokuplja u periodu od 1961. do 2011.5
Najznačajniji energetski potencijal koji osigurava održivi razvoj je korišćenje biomase kao goriva.
Drvni potencijal šuma i voćnjaka, kao i razvijene poljoprivrede, predstavlja dobru osnovu za
prikupljanje biomase za zadovoljavanje energetskih potreba javnih i stambenih zgrada u gradu.
Rešenje energetskih potreba u zgradama zasniva se na razvoju mreže daljinskog grejanja i ugradnji
kotla na biomasu.
Pozitivni planski dokumenti, odnosno Plan detaljne regulacije sa gradskom toplanom iz 2011.
godine, bavi se isključivo centralnim izvorom toplote, izostavljajući toplovodnu mrežu. Stoga bi prvi
korak u uspostavljanju sistema grejanja i zamene goriva biomasom podrazumevao reviziju planske
dokumentacije, izradu Razvojne strategije i Plana generalne regulacije Prokuplja.
4 Popis stanovništva, domaćinstava i stambenih jedinica u Republici Srbiji, 2011.
http://popis2011.stat.rs/?page_id=2134 5 Ibid
16
4. POSTOJEĆI SISTEMI GREJANJA
Javne institucije u Prokuplju smeštene su u zasebnim zgradama sa individualnim radijatorskim
sistemima i individualnim kotlovima na lož ulje i ugalj. Kotlarnicama upravljaju kvalifikovani kadrovi.
U nekim objektima se koriste električne grejalice.
Poseban problem predstavlja korišćenje lož ulja, čije sagorevanje proizvodi negativne ekološke
efekte. U određenim mikroklimatskim uslovima, dozvoljeni limiti emisija bi zasigurno bili premašeni,
što bi moglo da dovede do zatvaranja izvora toplote.
U svim zgradama, sistem grejanja baziran na radijatorima projektovan je za temperaturni režim od
80/60°C, a spoljna projektovana temperatura za region Prokuplja iznosi -14,5°C.
Mikroklimatski podaci
Temperatura vazduha
Relativna
vlažnost
Dnevno zračenje
Atmosferski pritisak
Brzina
vetra
Temperatura zemljišta
(°C) (%) (kWh/m2) (kPa) (m/s) (°C)
januar 0,3 80,5 1,59 95,5 1,9 -1,6
februar 2,0 74,2 2,42 95,3 2,0 0,1
mart 6,6 66,0 3,41 95,2 2,5 5,3
april 11,8 64,4 4,13 94,9 2,2 10,8
maj 16,9 66,0 5,08 95 2,0 16,7
jun 19,9 66,9 5,75 95,1 1,8 20,6
jul 22,2 63,1 6,00 95,1 1,9 23,2
avgust 22,1 62,1 5,42 95,1 1,8 23,3
septembar 17,5 68,7 3,95 95,3 1,7 18,2
oktobar 12,4 73,3 2,67 95,5 1,8 12,0
novembar 6,1 78,2 1,62 95,4 1,9 4,8
decembar 1,7 81,4 1,28 95,5 2,0 -0,5
Godina 11,7 70,4 3,62 95,2 2,0 11,1
Tabela 5 - Mikroklimatski podaci za Opštinu Prokuplje6
6 RET Screen International & NASA Software, ažurirano 2014.
17
Analiza sistema grejanja priključenih na kotlarnicu u zgradi Gimnazije
Nekoliko zgrada priključeno je na razvodni sistem kotlarnice koja se nalazi u zgradi Gimnazije. U
ovoj kotlarnici nalaze se tri kotla na lož ulje kapaciteta 3x550kW.
Br. Institucija Grejana površina
Kapacitet grejanja
Izračunata potrošnja
(m2) (kW) (kWh/a)
1 Gimnazija 3.710 779 756.172
2 Sportska sala “Sokolski Dom” 574 145 66.531
3 Narodni muzej Toplice 513 115 92.739
4 Bioskopska sala 423 148 44.204
5 Osnovna škola “Nikodije Stojanović Tatko” 1.360 272 264.029
Ukupno 6.580 1.459 1.223.675
Tabela 6 - Podaci o zgradama priključenim na kotlarnicu u Gimnaziji
Rad kotlova kontroliše se termostatima za protok
temperature koji su ugrađeni na kotlove. Tu su i zatvoreni
ekspanzioni rezervoar sa kompresorom, cirkulacione
pumpe za vodu i kolektor (sabirnik) za distribuciju toplotne
energije. Oprema u kotlarnici je zastarela, ali dobro
očuvana i u funkciji. Ugrađen je dvocevni radijatorski
sistem bez termostatskih ventila na radijatorima.
Fotografija 1 – Zgrada Gimnazije
Fotografija 2 - Kotlovi na lož ulje,
3x550kW
Fotografija 3 – Izolovani
sabirnik tople vode
Fotografija 4 – Podzemni rezervoar goriva Gimnazija
18
Podzemni toplovod povezuje kotlarnicu u zgradi Gimnazije sa nekoliko drugih zgrada. Prva zgrada
na trasi podzemnog toplovoda je Sportska hala "Sokolski dom". Ova hala se koristi za aktivnosti
Gimnazije i sportskih klubova. Postavljen je dvocevni sistem grejnih radijatora bez termostatskih
ventila, i ventilacioni sistem sa vazduhom koji se zagreva od kotlarnice u zgradi Gimnazije.
Ventilacioni sistem se povremeno koristi.
Fotografija 5 – Sportska hala "Sokolski dom" Fotografija 6 – Zgrada hale "Sokolski dom"
Posle zgrade "Sokolskog doma", na toplovod je priključen Narodni muzej Toplice. U Muzeju
postoji dvocevni radijatorski sistem grejanja sa panel radijatorima bez termostatskih ventila.
Fotografija 7 – Zgrada Narodnog muzeja Toplice Fotografija 8 – Panel radijator u Muzeju
19
Zgrada Osnovne škole "Nikodije Stojanović Tatko", koja je takođe priključena na kotlarnicu u Gimnaziji, ima dvocevni radijatorski sistem grejanja bez termostatskih ventila. Nastava u školi realizuje se u dve smene. Zgrada škole je modernizovana sanacijom fasade i ugradnjom PVC prozora, čime je unapređena energetska efikasnost zgrade.
Fotografija 9 – Osnovna škola "Nikodije Stojanović Tatko"
Bioskopska sala nalazi se u zgradi Gimnazije. U bioskopskoj sali postoji dvocevni radijatorski grejni
sistem bez termostatskih ventila.
Fotografija 10 – Bioskop, pogled sa ulice
Fotografija 11 – Bioskop i Gimnazija- pogled iz dvorišta
20
Analiza sistema grejanja u Osnovnoj školi "Ratko Pavlović Ćićko"
Osnovna škola "Ratko Pavlović Ćićko" greje se iz kotlarnice koja se nalazi u okviru školske zgrade.
Proizvođač dva kotla na drvni pelet snage 2x500kW je "Šukom" iz Knjaževca.
Br. Institucija Grejana površina
Kapacitet grejanja
Izračunata potrošnja
(m2) (kW) (kWh/a)
1 Osnovna škola “Ratko Pavlović Ćićko” 2.870 502 487.289
Ukupno 2.870 502 487.289
Tabela 7 - Podaci o zgradi Osnovne škole "Ratko Pavlović Ćićko"
Do kraja grejne sezone 2016-17, škola se grejala na čvrsto gorivo. Na leto 2017. godine sistem
grejanja je modernizovan. Stari kotlovi su razmontirani, i umesto njih ugrađena su dva moderna
kotla na biomasu (drvni pelet), proizvođač ‘Šukom’, model Šukoplam PR 250. Ovi kotlovi imaju
dodatni ventilator za protok vazduha kroz kotao. Trenutno je u toku instalacija šinskih transportera
za isporuku drvnih peleta do kotlova. Takođe su ugrađene i nove cirkulacione pumpe i novi
razdelnici tople vode.
Fotografija 12 - Osnovna škola "Ratko Pavlović Ćićko"
Fotografija 13 – Kotlovi na drveni pelet, 2x250kW
21
Fotografija 14 – Izolovani sabirnik tople vode Fotografija 15 – Radijator bez termostatskog ventila
U školskoj zgradi postoji dvocevni radijatorski grejni sistem bez termostatskih ventila. Nastava u
školi će se i dalje odvijati u dve smene. Rad kotlova, ventilatora i transpotera je automatizovan u
skladu sa izlaznom temperaturom vode iz kotlova.
Analiza sistema grejanja priključenih na kotlarnicu u zgradi Vrtića "Biseri"
Vrtići "Biseri" i "Bambi" se greju iz kotlarnice koja se nalazi u Vrtiću "Biseri". Podzemni toplovod povezuje Vrtić "Bambi" sa kotlarnicom.
Br. Institucija Grejana površina
Kapacitet grejanja
Izračunata potrošnja
(m2) (kW) (kWh/a)
1 Vrtić “Biseri” 458 59 48.460
2 Vrtić “Bambi” 529 79 64.887
Ukupno 987 138 113.347
Tabala 8 - Podaci o zgradama Vrtića “Biseri” i “Bambi”
U oba vrtića postoji dvocevni radijatorski grejni sistem bez termostatskih ventila. Nedavno je u Vrtiću "Biseri"
sprovedena energetska sanacija uz ugradnju toplotne izolacije i PVC prozora.
22
Fotografija 16 – Vrtić “Biseri” Fotografija 17 - Vrtić “Bambi’”
Proizvođač kotla na lož ulje, model model 2R 10, kapaciteta 200kW, je "Sime". Tu su i cirkulacione pumpe sa sabirnikom tople vode sa oštećenom izolacijom. Oprema u kotlarnici je zastarela, i u lošem je stanju. U dvorištu Vrtića "Biseri" nalazi se podzemni rezervoar za gorivo.
Fotografija 18 – Kotao u Vrtiću ‘Biseri’
Fotografija 19 – Podzemni
rezervoar lož ulja u dvorištu Vrtića
Fotografija 20 – Oštećena izolacija sabirnika tople vode
23
Analiza sistema grejanja priključenih na kotlarnicu u zgradi opštine
Zgrada opštine i Policijska stanica greju se iz kotlarnice smeštene u zgradi opštine. Podzemni
toplovod povezuje Policijsku stanicu sa kotlarnicom.
Br. Institucija Grejana površina
Kapacitet grejanja
Izračunata potrošnja
(m2) (kW) (kWh/a)
1 Zgrada opštine 2.518 466 313.161
2 Policijska stanica 954 143 244.646
Ukupno 3.471 609 557.808
Tabela 9 - Podaci o zgradama Opštine i Policijske stanice
U ove dve zgrade postoji dvocevni radijatorski grejni sistem bez termostatskih ventila.
Fotografija 21- Zgrada opštine Fotografija 22 – Policijska stanica
U kotlarnici se nalaze dva kotla na lož ulje, proizvođač “Toplota”, Zagreb, kapaciteta 2x290kW. Tu su i cirkulacione pumpe sa sabirnikom tople vode bez izolacije. Oprema u kotlarnici je zastarela i u lošem je stanju. U dvorištu Policijske stanice nalazi se podzemni rezervoar za gorivo. Fotografija 23 – Kotlovi na lož ulje u opštinskoj kotlarnici
24
Fotografija 24 – Neizolovani sabirnici tople vode u opštinskoj kotlarnici
Fotografija 25 – Podzemni rezervoar lož ulja u dvorištu Policijske stanice
Analiza sistema grejanja priključenih na kotlarnicu u zgradi Tehničke škole "15. maj"
Zgrada Tehničke škole "15. maj", školska fiskulturna sala, i Osnovna škola "Milić Rakić Mirko" greju
se iz kotlarnice koja se nalazi u zgradi Tehničke škole "15. maj". Podzemni toplovod povezuje ove
zgrade sa kotlarnicom.
Br. Institucija Grejana površina
Kapacitet grejanja
Izračunata potrošnja
(m2) (kW) (kWh/a)
1 Tehnička škola "15. maj" 2.790 446 432.930
2 Školska sala 780 196 89.932
3 Osnovna škola "Milić Rakić Mirko" 1.524 244 236.850
Ukupno 5.094 886 759.711
Tabela 10 - Podaci o zgradama priključenim na kotlarnicu u Tehničkoj školi
U svim navedenim zgradama ugrađeni su dvocevni radijatorski sistemi grejanja. U školskoj
fiskulturnoj sali i u Osnovnoj školi "Milić Rakić Mirko" na radijatorima ne postoje termostatski ventili,
dok su u Tehničkoj školi termostatski ventili ugrađeni. Zgrada Tehničke škole je rekonstruisana i
energetski sanirana ugradnjom toplotne izolacije i PVC prozora. Nastava se u obe škole realizuje u
dve smene.
25
Fotografija 26 – Tehnička škola "15. maj" i školska
sportska sala Fotografija 27 – Osnovna škola"Milić Rakić Mirko"
U kotlarnici se nalaze dva kotla na lož ulje kapaciteta 2x750kW. Tu su i cirkulacione pumpe sa sabirnikom tople vode bez izolacije. Ekspanzioni rezervoar sa kompresorom se takođe tu nalazi. Instalacije u kotlarnici su nove, i instalirane su tokom nedavne rekonstrukcije zgrade škole. Nivo automatizacije rada kotlova je na niskom nivou. Funkcionisanje kotlova reguliše se prema temperaturi vode u kotlu. Podzemni rezervoar za gorivo nalazi se u školskom dvorištu.
Fotografija 28 – Kotlovi na lož ulje u Tehničkoj školi
Fotografija 29 – Neizolovani sabirnici tople vode
Fotografija 30 – Podzemni rezervoar za lož ulje u školskom
dvorištu
26
Analiza sistema grejanja u Osnovnoj školi "9. oktobar"
Osnovna škola "9. oktobar" greje se iz kotlarnice koja se nalazi u okviru školske zgrade. Proizvođač
dva kotla na lož ulje snage 2x400kW je "Kran Inženjering", iz Knjaževca.
Br. Institucija Grejana površina Kapacitet grejanja Izračunata potrošnja
(m2) (kW) (kWh/a)
1 Osnovna škola "9. oktobar" 2.080 364 353.333
Ukupno 2.080 364 353.333
Tabela 11 - Podaci o zgradi Osnovne škole ‘9. oktobar’
Prostorije Osnovne škole "9. oktobar" nalaze se u dve zgrade. Kotlarnica je smeštena u glavnoj
zgradi, a dodatna zgrada je priključena na kotlarnicu podzemnim toplovodom. U obe zgrade
ugrađen je dvocevni radijatorski sistem bez termostatskih ventila na radijatorima. Nastava u školi
realizuje se u dve smene.
Fotografija 31 - Osnovna škola "9. oktobar", glavna zgrada
Fotografija 32 – Dodatna zgrada škole
U kotlarnici se nalaze cirkulacione pumpe za vodu i termički izolovani kolektori za toplu vodu. Oprema je zastarela, ali u funkciji. Podzemni rezervoar za gorivo nalazi se u školskom dvorištu.
Fotografija 33 – Kotlovi na lož ulje u Osnovnoj
školi "9. oktobar"
27
Fotografija 34 - Sabirnici tople vode u školi "9. oktobar"
Fotografija 35 – Podzemni rezervoar lož ulja u školskom dvorištu
Analiza sistema grejanja u Sportskoj hali "Dr Zoran Đinđić"
Sportska hala "Dr Zoran Đinđić" nema sistem grejanja. U zgradi koja obuhvata sportsku halu,
sanitarne prostorije i kancelarije ugrađen je dvocevni sistem panel radijatora, i sistem grejanja
sportske hale pomoću klimatizacione komore.
Br. Institucija
Grejana
površina
Kapacitet
grejanja
Izračunata potrošnja
(m2) (kW) (kWh/a)
1 Sportska hala 2.070 767 325.180
Ukupno 2.070 767 325.180
Tabela 12 - Podaci o zgradi Sportske hale
Fotografija 36 - Sportska hala "Dr Zoran Djindjić" Fotografija 37 – Sportski teren unutar Sportske hale
28
Električni kotlovi zagrevaju 230 m² poslovnih prostorija u zgradi, a sportska hala se ne greje.
Godišnja potrošnja električne energije za grejanje poslovnih prostorija iznosi 200 kWh/m2, odnosno
46.000 kWh. Kao privremeno rešenje ugrađen je kotao na TNG (tečni naftni gas) kapaciteta
2x48kW i 1x36kW i sistem toplovoda, cirkulacionih pumpi i sabirnika. U okviru ovog privremenog
rešenja nalaze se i infracrvene grejalice instalirane u Sportskoj sali neposredno pored krovne
konstrukcije. Podzemni rezervoar TNG-a nalazi se u ograđenom prostoru iza Sportske hale.
Fotografija 38 - Kotao na TNG Fotografija 39 - Cirkulacione pumpe
Fotografija 40 – Zaključani prekidač za TNG
Prekidač za TNG između rezervoara i opreme u hali (kotlova i infracrvenih grejalica) ugrađen je na fasadi zgrade. Razvodni ventil prekidača za TNG zaključala je i osigurala Vatrogasna služba. Ovaj privremeni sistem grejanja na TNG nije u funkciji usled neispunjavanja zahteva u pogledu zaštite od požara.
Fotografija 41 - Infracrvena TNG grejalica Fotografija 42 – Ograđeni podzemni rezervoar TNG-a
Planirano rešenje za grejanje Sportske hale podrazumeva izgradnju kotlarnice koja bi bila povezana sa Sportskom halom podzemnim toplovodom. Iza Sportske hale izgrađen je pomoćni objekat kotlarnice, ali sama kotlarnica nikad nije izgrađena.
29
Fotografija 43 – Pomoćni objekat planirane kotlarnice
Fotografija 44 – Izolovani priključak
Sveobuhvatna analiza
Na osnovu gore navedenog, sistemi grejanja razlikuju se po vrsti goriva i vrsti i broju korisnika.
Sistemi grejanja sa električnim grejalicama u zgradama nisu priključeni na poseban dovod električne
energije. Usled složenosti sistema grejanja, nije moguće prikupiti podatke o potrošnji energije, stoga
je potrošnja energije izračunata na osnovu sledećih parametara:
yeHDDtt
QH
epi
C
24
H - Procenjena potrošnja (kWh)
QC - Kapacitet grejne instalacije (kW)
ti - unutrašnja temperatura (20°C)
tep - spoljašnja projektovana temperatura (-14,5°C)
HDD - Stepen dana grejanja (2613)
e - korekcija za uticaj vetra i zamene grejanja
y - korekcija za uticaj dnevnog profila potrošnje
30
Na osnovu ovih jednačina, izračunate vrednosti su prikazane u sledećoj tabeli:
Br Institucija
Rad Obračunata potrošnja
Vrsta vremena dan
a A Q q
po po
energija od do Instituciji
Izvoru toplote
h h m2 kW W/m2 kWh/a kWh/a
1 Gimnazija
Lož ulje
7 20 125 3.710 779 210 756.172
1.223.675
2 Sportska hala "Sokolski dom"
12 20 125 574 145 253 66.531
3 Narodni muzej Toplice
10 20 135 513 115 224 92.739
4 Bioskopska sala 18 22 125 423 148 350 44.204
5 Osnovna škola "Nikodije Stojanović Tatko"
7 20 125 1.360 272 200 264.029
6 Osnovna škola "Ratko Pavlović Ćićko"
Pelet 7 20 125 2.839 497 175 482.436 482.436
7 Vrtić "Biseri"
Lož ulje
6 17 125 458 59 129 48.460
113.347
8 Vrtić "Bambi" 6 17 125 529 79 149 64.887
9 Zgrada opštine Lož ulje
7 16 125 2.518 466 185 313.161 557.808
10 Policijska stanica 6 22 179 954 143 150 244.646
11 Srednja tehnička škola "15. maj"
Lož ulje
7 20 125 2.790 446 160 432.930
759.711 12 Školska sala 12 20 125 780 196 251 89.932
13 Osnovna škola "Milić Rakić Mirko"
7 20 125 1.524 244 160 236.850
13 Osnovna škola "9. oktobar"
Lož ulje 7 20 125 2.080 364 175 353.333 353.333
14 Sportska hala
Električna
energija za
kancelarije
14 20 154 2.070 767 371 325.180 325.180
23.122 4.720 204 3.815.490 3.815.490
Tabela 13 - Pregled podataka o analiziranim objektima i potrošnji
Objekti javnih institucija su energetski veoma neefikasni. To je predstavljeno na osnovu specifične
snage koja iznosi 204 W/m2. Razlozi za to su kontrukcija zgrade i namena objekata. Objekti sa
većom visinom od sprata do sprata, kao što je Sportska hala, Gimnazija i Muzej, nose veće toplotno
opterećenje (preko 210 W/m2). Kompaktne zgrade sa manjim visinama, staklenim površinama,
manjim površinama fasade i dobrom toplotnom izolacijom, poput Vrtića "Biseri" i "Bambi", nose
toplotno opterećenje od 130 W/m2.
31
Troškovi energije prema vrsti goriva prikazani su u Tabeli 14. Budući da se u okviru zgrade
Sportske hale greju samo kancelarije, u okviru ove analize razmotrena je samo potrošnja energije
za njihovo grejanje. Pretpostavljena potrošnja u slučaju grejanja cele Sportske hale nije uzeta u
obzir.
Trenutna situacija Jedinica Vrsta goriva
Ukupno
Lož ulje Pelet Električna energija
Potrošnja energije
Godišnje (kWh) 3.007.874 482.436 46.000 3.536.310
Jedinica (kWh/m2) 165 170 200 166
Emisija CO2 (kg) 842.205 0 15.180 857.385
Efikasnost sistema (%) 90% 90% 99%
Potrošnja goriva (t, m3) 291 108
Grejana površina (m2) 18.213 2.839 230 21.282
Jedinična cena goriva (€/t, €/kWh, €/m3) 1.020 180 0,09
Godišnji troškovi energije (€) 296.428 19.492 4.140 320.060
Jedinična cena energije
(€/m2) 16,28 6,87 18,00 15,04
(€/MWh) 98,55 40,40 90,00 90,51
Tabela 14 - Trenutna situacija, potrošnja energije i goriva, cena, emisija CO2
Slika 3 - Potrošnja energije prema vrstama goriva- trenutno stanje
0
500,000
1,000,000
1,500,000
2,000,000
2,500,000
3,000,000
3,500,000
4,000,000
Light Fuel oil Pellet Electricity Total
3,007,874
482,436
46,000
3,536,310
Potrošnja energije (kWh)
Lako lož ulje Pelet UkupnoElektrična en.
32
Slika 4 – Emisije CO2 prema vrstama goriva- trenutno stanje
Slika 5 - Godišnji troškovi energije prema vrstama goriva- trenutno stanje
0
100,000
200,000
300,000
400,000
500,000
600,000
700,000
800,000
900,000
Light Fuel oil Pellet Electricity Total
842,205
0 15,180
857,385
Emisije CO2 (kg)
Pelet
0
50,000
100,000
150,000
200,000
250,000
300,000
350,000
Light Fuel oil Pellet Electricity Total
296,428
19,4924,140
320,060
Godišnji troškovi energije(€)
Lako lož ulje Električna en. Ukupno
Lako lož ulje Pelet Električna en. Ukupno
33
Potrebe za toplotnom energijom u bilo kom objektu utvrđuju se prema radnim satima stanara tog
objekta. Budući da grejanje radi samo tokom radnog vremena, specifična prosečna potrošnja
energije za grejanje od 808 kWh/kW je na niskom nivou. Ukoliko bi se objekti koristili duže a ne
samo tokom radnog vremena, specifična prosečna godišnja potrošnja toplotne energije bila bi preko
1618 kWh/kW, što je ekstremno visoka vrednost. Ugradnja toplotne izolacije u zgradama bi
unapredila energetsku efikasnost i omogućila veći komfor uz istu količinu utrošene energije.
Slika 6 - Jedinična cena energije prema vrsti goriva- trenutno stanje
Prema indikatorima energetske efikasnosti, lokalni sistemi grejanja u Prokuplju su veoma
neefikasni. Energetska efikasnost lokalnih sistema grejanja zavisi od efikasnosti sledećih sistema:
- sistema za proizvodnju toplotne energije- izvor toplotne energije
- toplovodnog sistema za distribuciju tople vode
- sistema grejanja u zgradama
- energetske efikasnosti zgrada
Sistemi za proizvodnju toplotne energije sa kotlovima koji koriste gas, lož ulje ili električnu energiju
kao gorivo su energetski efikasni, ali ekonomski neodrživi sistemi. Skoro sve zgrade u Prokuplju,
osim vrtića "Biseri" i Tehničke škole "15 maj", nemaju toplotnu izolaciju; ne postoji ni kontrola
sistema za grejanje, niti kontrola temperature vazduha, što sve zajedno čini ove zgrade i njihove
sisteme grejanja neefikasnim. Preporuka je da se sprovedu mere unapređenja energetske
efikasnosti u cilju rekonstrukcije termičke izolacije zgrada, što bi zasigurno imalo kao posledicu
smanjenu potrošnju toplotne energije.
Kotlovi na lož ulje kao gorivo su neprihvatljivi u centralnoj gradskoj zoni zbog zagađenja životne
sredine i velikih emisija CO2.
0.00
10.00
20.00
30.00
40.00
50.00
60.00
70.00
80.00
90.00
100.00
Light Fuel oil Pellet Electricity Averge
16.28
6.87
18.00 15.04
98.55
40.4
90 90.51
Jedinična cena energije(€/m2), (€/MWh)
(€/m2) (€/MWh)
Emisija CO2
(kg)-postojeće
gorivo
Pelet Električna en. Prosečno
34
Povećanje energetske, ekonomske i ekološke efikasnosti sistema grejanja u javnim zgradama u
Prokuplju može se ostvariti realizacijom sledećih aktivnosti:
- Instalacijom centralnog kotla za grad, koji će koristiti jeftinije gorivo sa niskim emisijama CO2
- Uspostavljanjem sistema daljinskog grejanja sa daljinskim upravljanjem u svim gradskim
zonama
- Priključivanjem većeg broja zgrada na sistem daljinskog grejanja sa ciljem bolje
iskorišćenosti sistema daljinskog grejanja tokom dužeg vremenskog perioda.
Upotreba biomase kao goriva umesto lož ulja, uglja, gasa i električne energije, rezultiraće višom
ekonomskom efikasnošću sistema, kao i smanjenjem zagađenja životne sredine.
35
5. ANALIZA TRŽIŠTA BIOMASE
Biomasa predstavlja izvor obnovljive energije, koji je definisan kao organska materija biljnog ili
životinjskog porekla (drvo, slama, biljni ostaci iz poljoprivredne proizvodnje, stajsko đubrivo,
organska frakcija komunalnog čvrstog otpada). Biomasa se koristi u procesima sagorevanja i u
elektranama se prevodi u toplotnu energiju, električnu energiju ili i toplotnu i električnu energiju.
Biomasa se koristi za proizvodnju tečnih i gasnih goriva. Kao deo ove studije, biće razmotrena samo
biomasa drvnog porekla u vidu drvne sečke.
Biomasa je jedan od obnovljivih izvora energije i kao takva se smatra CO2 neutralnom. Pošto se
sagorevanjem biomase ispušta ista količina ugljen-dioksida koja je ista kao količina koju biljka veže
tokom procesa fotosinteze tokom rasta, u tom smislu koeficijent emisija ugljen-dioksida biomase
iznosi nula. Međutim, ove informacija stoji samo kada je eksploatacija biomase praćena
pošumljavanjem, u suprotnom je neophodno u obzir uzeti emisije CO2.
Drvna sečka predstavlja biomasu za sagorevanje u toplanama. Kvalitet drvne sečke je definisan
standardima za čvrsta goriva SRPS EN ISO 17225-1:2015, i SRPS EN ISO 17225-4:2015 koji
utvrđuju klase kvaliteta goriva i specifikacije klasirane drvne sečke. Tabela u nastavku prikazuje
zahteve definisane standardima u Srbiji:
Drvna sečka
Standard SRPS EN ISO 17225-1:2015
SRPS EN ISO 17225-4:2015
Veličina čestice
Amax = 6 cm2
L = 10 cm (max 10% - 35cm)
Sadržaj vlage W10 – W60
odgovarajuće: 40% max
Nasipna gustina < 350 kg/m3
Kalorijska vrednost 2,80-3,40 kWh/kg
Tabela 15 - Zahtevi za drvnu sečku u skladu sa SRPS EN ISO 17225-4:2015
M10 M15 W20 W25 W30 W35 W40
Sadržaj vlage %
M<10 10<M≤15 15<M≤20 20<M≤25 25<M≤30 30<M≤35 35<M≤40
Tabela 16 - Klasifikacija drvne sečke na osnovu sadržaja vlage u skladu sa SRPS EN ISO 17225-4
Vlaga (%)
8 < % < 18 18 < % < 25 25 < % < 35 35 < % < 45
Naspina gustina (bulk-
kg/m3) 225< BD200 <250 250< BD250 <280 280< BD250 <320 320< BD300 <380
Tabela 17 - Klasifikacija naspine gustine drvne sečke u skladu sa SRPS EN ISO 17225-4:2015
36
Dimenzije (mm)
Lom >60% prema težini
Fina fraktura Gruba fraktura Maksimalna
dužina čestice
P16 3,15 ≤ P ≤ 16 mm < 3,15 mm, < 15% <6%, > 31,5 mm < 45 mm
P31 3,15 ≤ P ≤ 31,5 mm < 3,15 mm, < 10% <6%, > 45 mm < 150mm
P45 3,15 ≤ P ≤ 45 mm < 3,15 mm, < 10% <10%, > 63 mm < 200mm
Vlaga (%)
M10 ≤ 10%
Sušena M15 ≤ 15%
M20 ≤ 20%
M25 ≤ 25% Pogodna za skladištenje
M30 ≤ 30%
M35 ≤ 35% Ograničenja za skladištenje
M40 ≤ 40%
M50 ≤ 50% Nepogodna za skladištenje
M55 ≤ 55%
M60 ≤ 60% Vlažna
Sadržaj pepela (%)
A 0.5 ≤ 0,5%
A 0.7 ≤ 0,7%
A 1.0 ≤ 1,0%
A 1.5 ≤ 1,5%
A 2.0 ≤ 2,0%
A 3.0 ≤ 3,0%
Tabela 18 - Zahtevi za drvnu sečku u skladu sa SRPS EN ISO 17225-4:2015
Ukupna površina pod šumama u opštini Prokuplje prostire se na oko 29.529 ha. Površina pod
šumama zauzima 39% teritorije opštine; stepen iskorišćenosti resursa je oko nacionalnog proseka.
Državne šume predstavljaju 62%, a privatne šume 38% ukupne površine pod šumama u Prokuplju.
Šumarsko gazdinstvo ‘Kuršumlija’, Kuršumlija upravlja sledećim kancelarijama šumske uprave:
Kuršumlija, Prokuplje, Blace, sa ukupnom površinom pod šumama od 62.189 ha.
Šumarsko gazdinstvo
Površina pod
šumama
Ukupna drvna
zapremina Godišnji
rast Godišnji povraćaj
Kuršumlija ha m3 m3/ha m3
Kuršumlija 33.795 6.202.228 4,8 90.130
Prokuplje 20.409 3.811.438 5,7 49.402
Blace 7.985 1.888.400 6,4 29.317
Ukupno 62.189 11.902.066 16,9 168.849
Tabela 19 - Podaci o šumama obezbeđeni od DP "Srbijašume", ŠG "Kuršumlija"7
7 http://www.srbijasume.rs/kursumlija.html
37
Slika 7 – Državne i privatne šume po opštinama i okruzima8
Slika 8 – Udeo šumskog zemljišta u ukupnoj površini opština u Srbiji9
Izračunavanje potencijala šumskog otpada u opštini Prokuplje zasnovano je na studiji "Potencijali i
mogućnosti za komercijalnu upotrebu drvne biomase za proizvodnju energije i ekonomski razvoj u
opštinama Nova Varoš, Priboj i Prijepolje". Ova studija sprovedena je kao analiza raspoloživosti
drvne biomase iz pilana i šumarstva u opštinama Nova Varoš, Priboj i Prijepolje. Rezultati su
pokazali da su sledeće količine raspoložive za zadovoljavanje energetskih potreba:
8 ‘Potencijali i mogućnosti komercijalne upotrebe drvne biomase za proizvodnju energije i ekonomski razvoj u opštinama Nova Varoš, Priboj i Prijepolje’, 2009, autor: dr Branko Glavonjić 9 ibid
38
Nova Varoš Priboj Prijepolje Ukupno
Šume (ha) 22.400 30.400 44.000 96.800
Zapremina drvnog otpada (m3)
Sečka iz šuma 3.100 4.300 5.400 12.800
Drvna industrija 9.364 1.194 11.739 22.297
Ukupno 12.464 5.494 17.139 35.097
Masa drvne sečke (t)
Sečka iz šuma 1.813,5 2.515,5 3.159,0 7.488
Drvna industrija 5.477,9 1.137,2 6.867,3 13.482
Ukupno 7.291 3.653 10.026 20.970
Raspoloživa energetska vrednost na
godišnjem nivou (MWh/a)
Sečka iz šuma 4.003,2 5.532,2 6.950,0 16.485
Drvna industrija 15.901,6 3.308,2 19.932,6 39.142
Ukupno 19.905 8.840 26.883 55.628
Tabela 20 - Energetski potencijal zelene sečke iz šuma, sa drvnim otpadom iz pilana, u opštinama Nova Varoš, Priboj i Prijepolje10
Izračunata energetska vrednost šumskog otpada, bez otpada iz pilana DP "Srbijašume" i ŠG
"Kuršumlija", prikazana je u tabeli ispod:
Teritorija
Površina pod
šumama
Zapremina drvnog otpada
Masa drvnog otpada
Raspoloživa energija na
godišnjem nivou
ha m3 t MWh/a
Prijepolje, Priboj, Nova Varoš 96.800 35.097 20.970 55.628 Šumarsko gazdinstvo "Kuršumlija" 62.189 22.548 13.472 35.738
Tabela 21 - Energetski potencijal biomase iz ŠG ‘Kuršumlija’11
Biomasa drvnog porekla u vidu peleta dostupna na tržištu nije pogodna za analizu zbog visoke
kupovne cene. Neke od prednosti drvne sečke u poređenju sa drvenim peletima su niže cene i niži
nivo obrade drveta. Transakcije na domaćem tržištu odvijaju se u manjem obimu između
proizvođača i prodavaca na veliko, gde cena dostiže 180 €/t drvenog peleta. U zavisnosti od
vremena kupovine, krajnji potrošači plaćaju između 200 i 220 €/t. Prednost peleta je veća nasipna
gustina, što podrazumeva niže troškove transporta i manji skladišni prostor za istu količinu goriva u
vidu proizvedene energije. Usled nižeg stepena prerade, drvna sečka ima nižu cenu, ali veći
procenat vlage, što utiče na njenu energetsku vrednost, nasipnu gustinu i cenu.
Drvna sečka Vlaga Energetska
vrednost Nasipna gustina
Troškovi
(%) (kWh/m3) (bulk-kg/m3) (€/t)
30-40 940-1.200 300-350 45-60
Tabela 22 - Karakteristike drvne sečke u zavisnosti od procenta vlage
10 ‘Potencijali i mogućnosti komercijalne upotrebe drvne biomase za proizvodnju energije i ekonomski razvoj
u opštinama Nova Varoš, Priboj i Prijepolje’, 2009, autor: dr Branko Glavonjić 11 Proračun autora
39
6. TEHNIČKO PROJEKTNO REŠENJE
6.1 TEHNIČKA REŠENJA I DIMENZIONISANJE KOTLA
U cilju smanjenja troškova goriva za grejanje javnih zgrada u opštini Prokuplje izrađeno je idejno
rešenje za izgradnju centralne kotlarnice na biomasu- kotao na drvnu sečku, toplovodi sistema
daljinskog grejanja i podstanica. Uporedna analiza godišnjih troškova za gorivo u postojećim
sistemima i u slučaju korišćenja drvne sečke prikazana je u Tabeli 24. Analiza ne obuhvata površinu
sportske sale u okviru zgrade Sportske hale "Dr Zoran Đinđić". Pri izračunavanju ukupne
proizvedene toplotne energije iz budućeg sistema grejanja na biomasu uključeno je grejanje cele
zgrade, čime se obezbeđuju realni parametri za uporednu analizu. Tabela u nastavku pokazuje
varijacije energetske vrednosti i jedinične cene energije u zavisnosti od procenta vlage. Usled velike
kontaktne površine, drvna sečka lako razmenjuje vlagu sa sredinom, što utiče na njenu energetsku
vrednost i time jediničnu cenu energije.
Vlaga
Kalorijska vrednost
Jedinična cena
(%) (kWh/t) (€/t) (€/kWh)
Biomasa- drvna sečka
30 3.400 53
0,016
40 2.800 0,019
Tabela 23 - Jedinična cena drvne sečke u zavisnosti od procenta vlage
Jedinica Vrsta goriva Biomasa
Lož ulje Pelet Električna energija Ukupno
Potrošnja energije (kWh) 3.007.874 482.436 46.000 3.536.310 3.815.490
Emisija CO2 (kg) 842.205 0 15.180 857.385 0
Efikasnost sistema (%) 90% 90% 99% 0 83%
Povećanje za zagrevanje sistema
(%) 0% 0% 0% 5%
Potrošnja goriva (t), (m3) 291 108 0 1.578
Grejana površina (m2) 18.213 2.839 230 21.282 21.282
Jedinična cena goriva
(€/t), (€/kWh), (€/m3)
1.020 180 0,09 53
Godišnji troškovi energije
(€) 296.428 19.492 4.140 320.060 83.631
Jedinična cena energije
(€/m2) 16,28 6,87 18,00 15,04 3,93
Jedinična cena energije
(€/MWh) 98,55 40,40 90,00 90,51 21,92
Tabela 24 - Uporedna analiza troškova trenutno korišćenih goriva u Prokuplju i troškovi biomase
Na osnovu prikupljenih podataka, izračunati godišnji troškovi goriva u zgradama koje koriste javne
institucije u Prokuplju procenjeni su na oko 320.000 €. Da analizirani objekti koriste biomasu,
odnosno drvnu sečku za grejanje, godišnji troškovi goriva iznosili bi priližno 85.000 €. Upotreba
biomase za grejanje u analiziranim objektima može da smanji godišnje troškove goriva za 220.000-
250.000 €.
40
Slika 9 - Godišnji troškovi energije prema vrstama goriva- poređenje sa biomasom
Slika 10 - Jedinična cena energije prema vrsti goriva- poređenje sa biomasom
Program zamene postojećih goriva biomasom u zgradama koje koriste javne institucije u Prokuplju
zahteva složenu analizu u cilju odabira najboljih tehničkih i ekonomskih rešenja. Objekti javnih
institucija raštrkani su po celom gradu, tako da bi zamena postojećih kotlova zahtevala izgradnju
nove centralne kotlarnice na biomasu sa pratećim toplovodom za daljinsko grejanje.
0
50,000
100,000
150,000
200,000
250,000
300,000
350,000
Light Fuel oil Pellet Electricity Total
296,428
19,4924,140
320,060
65,933
10,575 1,008
83,636
Godišnji troškovi energije(€)
Existing fuel (€) Biomass, ships (€)
0.00
20.00
40.00
60.00
80.00
100.00
Light Fuel oil Pellet Electricity Biomass
16.286.87
18.00
3.93
98.55
40.4
90.00
21.92
Jedinična cena energije (€/m2), (€/MWh)
(€/m2) (€/MWh)
Lako lož ulje Pelet Električna en. Ukupno
Lako lož ulje Pelet Električna en. Biomasa
Postojeće gorivo (€) Biomasa (€)
41
Toplana označena sa "A" bila bi povezana sa javnim zgradama u neposrednom gradskom jezgru.
Toplana "B" bila bi priključena na zgrade Osnovne škole "9. oktobar" i Sportske hale "Dr Zoran
Đinđić" koje su od buduće Toplane "A" udaljene oko 1 km. Ukoliko bi ove zgrade bile priključene na
Toplanu "A", trasa toplovoda bi prolazila kroz teško prohodne ulice koje se nalaze na nenivelisanom
terenu. Pored toga, na toj trasi nema drugih javnih zgrada, odnosno velikih potrošača toplotne
energije. Uzevši u obzir ove činjenice, priključivanje Osnovne škole "9. oktobar" i Sportske hale "Dr
Zoran Đinđić" na Toplanu "A" imalo bi za posledicu kašnjenje u isporuci toplotne energije u
poređenju sa potrošačima u centru grada, kao i niži kvalitet sistema. Usled svega toga, biće
izgrađena Toplana "B" za zadovoljavanje potrošnje Osnovne škole "9. oktobar" i Sportske hale "Dr
Zoran Đinđić".
Lokalne kotlarnice Grejana
površina kapacitet
m2 kW
KOTLARNICA- TOPLANA- SISTEM "A"
Gimnazija 6.580 1.459
Osnovna škola ‘Ratko Pavlović Ćićko’ 2.839 497
Vrtić ‘Biseri’ 987 138
Zgrada opštine 3.471 609
Srednja tehnička škola ’15. maj’ 5.094 886
UKUPNO "A": 18.972 3.589
KOTLARNICA- TOPLANA- SISTEM "B"
Osnovna škola ‘9. oktobar’ 2.080 364
Sportska hala 2.070 767
UKUPNO "B": 4.150 1.131
Tabela 25 - Pregled površina i kapaciteta centralnih sistema grejanja na biomasu "A" i "B"
Za svaki od sistema ("A" i "B") će biti izgrađene mreže daljinskog grejanja što bi trebalo da omogući
priključivanje razmatranih javnih objekata, sa mogućnošću priključivanja stambenih zgrada u
budućnosti. Ovakav sistem daljinskog grejanja predstavlja investiciju u infrastrukturu.
Neophodan instalisani kapacitet kotla i nivo efikasnosti sistema grejanja izračunava se primenom
sledeće formule:
C
B
QB (kW) Instalisani kapacitet kotla
QC (kW) Neto konzum (kapacitet)
η Efikasnost sistema
η = ηB · ηC
ηB Efikasnost kotla
ηC Efikasnost sistema daljinskog grejanja
τ Faktor simultanosti
42
Izračunati konzum bio bi zadovoljen instalacijom toplane nominalne izlazne toplotne energije kao
što je predstavljeno u narednoj tabeli:
Sistem Kapacitet
QC ηB ηC T
IzračunatQB
Dimenzionisanje kotla
(kW) (kW) (kW)
"A" 3.589 0,9 0,92 0,9 3.901 4.500
"B" 1.131 0,9 0,92 0,9 1.229 1.500
Tabela 26 - Izračunati kapacitet budućih toplana
Slika 11 - Dijagram godišnje distribucije toplotnog kapaciteta toplana
Broj sati rada kotlova može se utvrditi primenom Sočinski formule:
max
1
0
0
0
11 QQ
m
b
max
min0
Q
Q
maxQ
Qmm
- toplotni kapacitet u datom trenutku, - vreme,
- minimalni toplotni kapacitet kotla
- maksimalni toplotni kapacitet kotla
- potreban kapacitet
0
1000
2000
3000
4000
5000
0 500 1000 1500 2000 2500 3000 3500
kW
Radni sati
Toplotni kapacitet (kW) - Kriva toplotnog opterećenja
System "A" System "B"
43
Tokom zime, svaki sistem grejanja podložan je velikim fluktuacijama u zavisnosti od vremenskih
uslova i navika korisnika. Maksimalna izlazna snaga se koristi veoma kratko tokom perioda jako
hladnih zima. U redovnom radu, kotao radi duže vremenske intervale pod niskim opterećenjem.
Stoga je važno da se radom kotla efikasno upravlja tokom perioda nevršne potrošnje. To se može
postići na jedan od sledećih načina:
1. Kotao na biomasu može da zadovolji maksimalni kapacitet, dok bafer (rezervoar tople vode)
pokriva kratkotrajne fluktuacije opterećenja i osigurava efikasan rad kotla u periodima nevršne
potrošnje.
2. Kombinacija nekoliko kotlova na biomasu. Nekoliko kotlova povećava pouzdanost snabdevanja i
osigurava efikasno funkcionisanje grejanja, čak i u periodima nevršnog opterećenja.
Optimalni model za postrojenje na biomasu "A" bilo bi rešenje sa dva kotla na drvnu sečku, 2500kW
+ 2000kW, i rezervoar tople vode zapremine 45m3. Jedan kotao bi se koristio za više spoljašnje
temperature. Na ovaj način, sistem bi bio efikasan čak i u nižim modalitetima rada. Optimalni model
za postrojenje na biomasu "B" bilo bi rešenje sa jednim kotlom na drvnu sečku, 1500kW i
rezervoarom tople vode zapremine 15m3. Postojeći kotlovi u navedenim objektima mogli bi da
posluže kao rezervno rešenje.
Poređenje između biomase i postojećih goriva zasnovano je na specifičnoj prosečnoj godišnoj
potrošnji energije od 808 kWh/kW. Ova vrednost potrošnje podrazumeva da su sistemi grejanja u
modalitetu održavanja nakon radnog vremena i tokom zimskog raspusta u školama. Prema ovim
podacima, neophodno je proizvesti godišnju potrošnju od 3.815 MWh. Jedinični troškovi proizvodnje
energije za grejanje, u skladu sa rešenjem koje koristi drvnu sečku kao gorivo, isnose oko 21,92
€/MWh. Trenutni jedinični troškovi za zgrade opisane u ovoj studiji, sa postojećim sistemima
grejanja, iznose do 90,51 €/MWh.
44
6.2 TOPLANA, LOKACIJA I OBJEKTI
6.2.1 TOPLANA "A"
Parcela za izgradnju nove elektrane nalazi se na delu katastarske parcele 2308/1 KO Prokuplje
površine 4.200m2. Ova lokacija nalazi se na lokaciji bivše deponije, na levoj obali reke Toplice.
Slika 12 - Pregledni plan toplane "A"
Fotografija 45 - Lokacija Toplane "A"
45
Izvor toplote sastoji se od dva kotla kapaciteta 2000kW i 2500kW za sagorevanje biomase sa
ukupnim nominalnim toplotnim kapacitetom od 4.000 kW. U postrojenju sa dva kotla osiguran je
stabilan rad sa niskim spoljašnjim temperaturama, kao i višim spoljašnjim temperaturama. U slučaju
viših spoljašnjih temperatura, jedan kotao može da obezbedi dovoljno grejanje, bez rizika od
hlađenja celokupnog sistema. Režim temperature kotla je 100/70°C. Maksimalni radni pritisak je 6
bara. Minimalna temperatura koja se vraća u kotao je 60°C. Planirana je ugradnja rezervoara tople
vode zapremine 45 m3 u cilju optimizacije rada izvora toplote. Cirkulacione pumpe se nalaze između
kotla i rezervoara tople vode, kao i trosmerni ventil za mešanje za zaštitu hladnih delova kotla.
Za svrhe tehničke kalkulacije korišćena je dokumentacija koju je izradio "Topling-heating Beograd",
uključujući i dodatne mehanizme za napajanje goriva, ekstrakciju izduvnih gasova i pepela. Za svrhe
cirkulacije u razvodnom sistemu, planirana je ugradnja cirkulacione pumpe sa nestalnim protokom
i senzorima za pritisak.
Izgradnja sledećih objekata predviđena je na lokaciji buduće toplane "A":
Zgrada A:
- Prostor za ugradnju kotlova na biomasu površina 250 m2 neophodan je za instalaciju
sledećih kotlova:
a) jedan kotao kapaciteta 2000 kW. Neophodan prostor za takav kotao sledećih je
dimenzija: širina x dužina x visina= 6,8 x 9,2 x 5,8m.
b) jedan kotao kapaciteta 2500kW. Neophodan prostor za takav kotao sledećih je
dimenzija: širina x dužina x visina= 8,0 x 10,2 x 6,3m.
Ostatak prostora je manipulativni prostor za servisiranje i bezbedan prolaz.
- Prostor za izgradnju dnevnog skladišta drvne sečke površine 250 m2 i kapaciteta 100 m3,
odnosno 30 t, i prostor za dnevno skladište goriva dovoljno za 4 dana rada.
- Prostor za procesnu opremu (rezervoari tople vode (baferi), pumpe, sabirnici) od 130 m2
- Kancelarijski prostor od 50 m²
Zgrada B:
- Skladište za drvnu sečku za celu grejnu sezonu i za obe toplane (‘A’+’B’), površine 2640 m2
i minimalne korisne visine od 7m. Kapacitet ovog skladišta je 5270 m3 ili 1580 t drvne sečke,
što je dovoljno za potrebe obe toplane za obezbeđivanje energije za grejanje svih javnih
zgrada.
Ukupna površina zgrada, unutar toplane "A" iznosi 3320 m2 (250+250+130+50+2640 m2) uz stepen
raspoloživosti katastarske parcele od 80%.
46
6.2.2 TOPLANA "B"
Parcela za izgradnju nove elektrane "B" nalazi se na delu katastarske parcele 1704/1 KO Prokuplje
površine 1.500m2. Lokacija je iza Osnovne škole "9. oktobar" i Sportske hale "Dr Zoran Đinđić".
Slika 13 - Pregledni plan toplane "B"
Izvor toplote sastoji se od jednog kotla kapaciteta 1500kW za sagorevanje biomase, i rezervoara
tople vode zapremine 15m3 za optimizaciju rada izvora toplote. U postrojenju sa dva kotla i
rezervoarom tople vode osiguran je stabilan rad na niskim spoljašnjim temperaturama, kao i višim
spoljašnjim temperaturama. U slučaju viših spoljašnjih temperatura, jedan kotao može da obezbedi
dovoljno grejanje, bez rizika od hlađenja celokupnog sistema. Režim temperature kotla je 100/70°C.
Maksimalni radni pritisak je 6 bara. Minimalna temperatura povratne temperature u kotao je 60°C.
Cirkulacione pumpe se nalaze između kotla i rezervoara tople vode, kao i trosmerni ventil za
mešanje za zaštitu hladnih delova kotla.
Za svrhe tehničke kalkulacije korišćena je dokumentacija koju je izradio "Topling-heating Beograd",
uključujući i dodatne mehanizme za napajanje goriva, ekstrakciju izduvnih gasova i pepela. Za svrhe
cirkulacije u razvodnom sistemu, planirana je ugradnja cirkulacione pumpe sa nestalnim protokom
i senzorima za pritisak.
47
Izgradnja sledećih objekata predviđena je na lokaciji buduće toplane "B":
Zgrada A:
- Prostor za ugradnju kotlova na biomasu površine 150 m2 neophodan je za instalaciju
kotla kapaciteta 1.500kW. Neophodan prostor za rad takvog kotla sledećih je dimenzija: širina x
dužina x visina= 6,8 x 9,2 x 5,8m.
Ostatak prostora je manipulativni prostor za servisiranje i bezbedan prolaz.
- Prostor za ugradnju dnevnog rezervoara drvne sečke površine 55 m2 i kapaciteta 22 m3 ili
6,5 t što je dovoljno za 4 dana rada
- Prostor za procesnu opremu (rezervoari tople vode (baferi), pumpe, sabirnici) od 50 m2
- Kancelarijski prostor od 50 m²
Zgrada B:
-Prostor za skladištenje drvne sečke površine 100 m2, i minimalne korisne visine od 7 m.
Kapacitet skladišta je 190 m3, ili 55 t drvne sečke, što predstavlja 4 nedelje prosečne
potrošnje u najhladnijem periodu godine. Ovo skladište bi se snabdevalo drvnom sečkom iz
centralnog skladišta koje se nalazi u kompleksu Toplane "A".
Ukupna površina zgrada, unutar toplane "B" iznosi 405 m2 (150+55+50+50+100 m2) uz stepen
raspoloživosti katastarske parcele od 27%.
48
6.3 REŠENJE ZA MREŽU DALJINSKOG GREJANJA
6.3.1 REŠENJE ZA MREŽU DALJINSKOG GREJANJA
Toplovodna mreža je projektovana tako da poveže predmetne javne zgrade. Toplovodna mreža
sastoji se od predizolovanih čeličnih cevi koje se polažu direktno u pripremljeno zemljište. Razvodna
mreža će obuhvatiti i komore sa razdelnim ventilima.
Fotografija 46 - Predizolovane cevi za mrežu daljinskog grejanja12
Kvalitet cevi saglasan je 1.0254 tj. P235 TR1 u skladu sa
EN10217 T1 (ili St.37.0 tehničkih zahteva i uslova za
realizaciju u skladu sa DIN1626). Radne temeprature na
ulazu u izvor toplote su:
- Temperatura protoka je 100℃,
- Povratna temperatura je 70℃
Razlika u visini između najviše tačke u gradu (u pregrađu)
i najniže tačke je manje od 30 m, tako da je najniži
neophodni radni pritisak u toplovodu 6 bara.
Trasa toplovoda prolazi kroz glavne ulice ili kroz zemljišne
parcele u vlasništvu opštine ili drugog državnog organa/ preduzeća. Primer je katastarska parcela
br. 5686 koja je u vlasništvu Javnog vodoprivrednog preduzeća "Srbijavode", koja je potrebna za
priključivanje Tehničke škole "15. maj" na grejnu mrežu.
Pre projektovanja toplovodne mreže, neophodno je da na nivou opštine bude izrađen dokument u
kome će biti definisana strategija izgradnje Prokuplja i usmerenje budućeg razvoja gradskog jezgra.
Idejno rešenje toplovodne mreže je preliminarnog karaktera, i projektovano je za potrebe planiranja
budžetskih rashoda.
12 Izvor: veb-sajt kompanije Konvar d.o.o., Beograd
49
6.3.2 ŠEMA MREŽE DALJINSKOG GREJANJA
Na osnovu položaja zgrada javnih institucija, kao i položaja glavnih ulica u gradu, stambenih zgrada
i pojedinačnih kuća, plan toplovodne mreže bio bi sledeći:
Slika 14 - Raspored crteža toplovodne mreže po brojevima
50
Slika 15 - Crtež br. 1 toplovodne mreže
51
Slika 16 - Crtež br. 2 toplovodne mreže
52
Slika 17 - Crtež br. 3 toplovodne mreže
53
Slika 18 - Crtež br. 4 toplovodne mreže
54
Slika 19 - Crtež br. 5 toplovodne mreže
55
Slika 20 - Crtež br. 6 toplovodne mreže
56
Slika 21 - Crtež br. 7 toplovodne mreže
57
Slika 22 - Crtež br. 8 toplovodne mreže
58
Dimenzije toplovodnih cevi za mrežu izračunate su uzimajući u obzir planiranu rezervu za širenje mreže u budućnosti:
Q - Količina toplote koja se transportuje toplovodom
w - Brzina protoka radnog fluida
ρ - Gustina radnog fluida
cp - Specifični toplotni kapacitet
Δθ - Temperaturna razlika
U okviru analize, toplovodna mreža je podeljena na trase i transparentne tačke, kao što je prikazano na crtežima:
Vrsta Trasa Udaljen
ost Kapacitet Jedinična cena mreže
. od do toplotne
podstanice Dimenzije Ukupno
Trasa (m) (kW)
glavni vod A B 90 2200 DN150 310 27.900
glavni vod B C 95 2700 DN200 465 44.175
glavni vod C D 285 2900 DN200 465 132.525
glavni vod E E1 350 900 DN100 220 77.000
glavni vod F F1 100 500 DN80 175 17.500
glavni vod G G1 100 1000 DN125 265 26.500
priključak A1 100 700 DN100 220 22.000
priključak A2 160 1500 DN125 265 42.400
priključak B1 110 500 DN80 175 19.250
priključak C1 60 200 DN50 130 7.800
priključak E1 10 900 DN100 220 2.200
priključak F1 10 500 DN80 175 1.750
priključak G1 10 1000 DN125 265 2.650
UKUPNO 1.480 423.650
Tabela 27 - Dimenzionisanje toplovodne mreže prema trasama
Prema cenama jedinica neophodnih za izgradnju mreže predizolovanih toplovodnih cevi, troškovi
izgradnje toplovodne mreže procenjeni su na 424.000 €. Dodatni troškovi izgradnje komore sa
neophodnim fitinzima i ugradnjom fitinga povećavaju procenu za 10%, što dovodi do ukupnih
troškova toplovodne mreže od 470.000 €.
p
incw
QD
4
59
Izračunavanje radne tačke mrežne pumpe prikazano je u sledećoj Tabeli:
Tabela 28 - Izračunavanje radne tačke mrežne pumpe, toplana "A"
Tabela 29 - Izračunavanje radne tačke mrežne pumpe, toplana "B"
Radna tačka mrežne pumpe (ili para mrežnih pumpi u zavisnosti od usvojenog rešenja u idejnom
projektu) je sledeća:
"Toplana A" Toplana "B"
Protok l/h 95000 50000
Pad pritiska kPa 87 55
Tabela 30 - Radne tačke cirkulacionih pumpi za Toplane "A" i "B"
Radna tačka je odabrana na osnovu pada pritiska u hidraulički najnepovoljnijoj grejnoj podstanici.
U cilju uštede električne energije za pumpanje radnog fluida, neophodno je uključiti frekventne
regulatore na motoru kako bi se optimizovao rad mrežnih pumpi i sinhronizovao sa stvarno
potrebnom toplotnom energijom koja se isporučuje potrošačima.
60
6.3.3 REŠENJE ZA TOPLOTNE PODSTANICE Transfer stanice daljinskog grejanja obezbeđuju vezu između snabdevača daljinskog grejanja i
sistema potrošača. Obuhvataju neophodnu opremu za prilagođavanje isporučene toplote
potrebama korisnika. Indirektni priključci (u kojima su sistemi daljinskog grejanja i kućni sistemi
hidraulički izolovani) obuhvataju komponente za razdvajanje sistema (izmenjivač toplote),
ograničavanje zapremine protoka, regulisanje sekundarne temperature isporuke i merenje potrošnje
energije.
Podstanice su projektovane za ugradnju u već postojeće kotlarnice. Planirana je inspekcija
postojećih kotlova u pogledu funkcionalnosti. Oni koji ne zadovoljavaju minimalne zahteve za
bezbedan rad će biti uklonjeni iz podstanica (odnosno iz postojećih kotlarnica). Oni koji
zadovoljavaju minimalne tehničke zahteve će biti zadržani kao rezervni izvor toplote u slučaju kada,
iz bilo kog razloga, sistem grejanja ne bude operativan; ili će služiti kao rezervni izvor toplote ukoliko
dođe do povećanja potrošnje toplotne energije koje u ovom trenutku ne može da se predvidi.
Radni pritisak u primarnom delu podstanice će biti maksimalno do 6 bara, i odgovaraće parametrima
toplovodne mreže, dok će temperatura varirati između 100/70℃ u primarnom delu i 80/60℃ u
sekundarnom delu.
Dalji razvoj sistema grejanja, sa fokusom na priključivanje stambenih zgrada, uključivaće instalaciju
toplotnih podstanica "packet" tipa u svaku od zgrada, sa identičnim radnim parametrima za toplotne
podstanice u javnim institucijama ili poslovnim prostorijama.
1- Spoljni senzor 2- Termometar 3- Manometar 4- Senzor 5- Odvod za vazduh 6- Drenaža 7- Prim. priključak na pripremu tople vode 8- Sigurnosni termostat 9- Priključak na ekspanziju 10- Kontroler 11- Strajner 12- Merač toplote 13- Kuglični ventil 14- Sigurnosni ventil 15- Izmenjivač toplote
Slika 23 - Šema kompaktne podstanice DSA 1 Mini Danfoss13
13 www.danfoss.com
61
Slika 24 - Podstanica DSA Mini Danfoss14 Slika 25 - Podstanica DSP-MAXI Danfoss 15
Modeli podstanica DSP-MAXI projektovani su za snagu veću od 100kW. Podstanice DSA1-Mini
projektovane su za snagu do 100kW i mogu se ugraditi na zid. Toplotne podstanice treba da budu
dimenzionisane prema količini toplotnih gubitaka zgrade. Rekonstrukcija postojećih kotlarnica treba
da bude izvršena tako da se ne menja distributivni sistem radnog fluida, i da toplotna podstanica
bude priključena na postojeće napojne i povratne kolektore.
Postojeće cirkulacione pumpe treba da budu zamenjene energetski efikasnim jedinicama sa
motorima promenljive frekvencije, kako bi se ostvarile uštede u potrošnji električne energije i
smanjilo rasipanje toplote u zgradama.
Br.
Institucija Položaj crteža
Vrsta Br. podstanice
Snaga Cena podstanica
(kW) (€)
1 Gimnazija A-2 DSP-MAXI-32 3 500 18.000
2 Osnovna škola"Ratko Pavlović Ćićko"
B-1 DSP-MAXI-22 2 250 11.000
3 Vrtić "Biseri" C-1 DSP-MAXI-22 1 200 5.400
4 Zgrada opštine A-1 DSP-MAXI-31 2 350 11.800
5 Srednja tehnička škola "15. maj"
E-1 DSP-MAXI-32 2 450 12.000
6 Osnovna škola "9. oktobar" P-1 DSP-MAXI-32 1 500 6.000
7 Sportska hala "Dr Zoran Đinđić"
R-1 DSP-MAXI-32 2 500 12.000
UKUPNO:
76.200
Tabela 31 - Selekcija podstanica u objektima
14 www.danfoss.com 15 Ibid
62
7. PRELIMINARNA PROCENA TROŠKOVA
Zadatak ove studije podrazumeva nekoliko nivoa:
‒ Zamena goriva biomasom u postojećim sistemima grejanja u javnim zgradama u Prokuplju
putem izgradnje centralne toplane na biomasu.
‒ Izgradnja razvodnog sistema daljinskog grejanja za priključivanje javnih zgrada
Zamena goriva biomasom u sistemima grejanja u javnim zgradama u Prokuplju trebalo bi da
obezbedi niže troškove toplotne energije, smanji emisije CO2, doprinese zaštiti životne sredine i
unapredi lokalni ekonomski razvoj u vidu proizvodnje i prerade biomase. Realizacija projekta trebao
bi da obezbedi uštede u opštinskom budžetu Prokuplja i time brz povraćaj investicije.
Preliminarne procene troškova obuhvataju godišnje investicione i operativne troškove. Investicija
bi uključivala nabavku opreme i kotlova, neophodne građevinske radove, mašinske radove i elektro
radove na izgradnji i instalaciji novog kotla, toplovodne mreže, toplotnih podstanica i priključivanje
zgrada na novi distributivni sistem.
Stavka Investicioni troškovi- Opis (€)
1. Pristupni put i uređenje parcela za novu zgradu i trasu novog toplovoda. 60.000
2. Izgradnja zgrada toplana (‘A’+’B’) sa kotlarnicom, prostorom za opremu i kancelarijom, ukupne površine 985m2
250.000
3. Izgradnja skladišta za gorivo površine 100+2640m2 55.000
4. Radovi na energetskom postrojenju, mašinskoj i elektro opremi (osim kotlova) 140.000
5. Kotlovi na biomasu i prateća oprema 1500+2000+2500 kW 750.000
6. Dimnjaci 180.000
7. Izgradnja toplovodne mreže- razvodne mreže 470.000
8. Toplotne podstanice za zgrade javne uprave 76.200
9. Adaptacija prostora za toplotne podstanice u javnim zgradama 35.000
10. Bubanjska drobilica 15.000
11. Dokumentacija, upravljanje izgradnjom, puštanje postrojenja u rad i grejne mreže 80.000
12. Nepredviđeni troškovi 40.000
CAPEX (kapitalni izdaci) 2.151.200
Tabela 32 - Investicioni troškovi16
Sastav operativnih troškova (OPEX) je raznolik i na njega utiče mnogo faktora. Da bi se izračunali
operativni troškovi, biće izvršena revizija analize svih godišnjih troškova.
Nakon rekonstrukcije, energetske sanacije i modernizacije zgrada, očekuje se smanjenje godišnje
potrošnje energije za 0,1%.
16 Proračun autora
63
Na osnovu projekcije Svetske banke17, očekivane varijacije u cenama goriva tokom perioda od 10
godina su sledeće:
- Tečna goriva: 57% - Drvna sečka 23%
Opis Jedinica 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028
Potrošnja energije za grejanje
MWh/a 3.815 3.812 3.808 3.804 3.800 3.796 3.793 3.789 3.785 3.781
Potrošnja drvne sečke
(t) 1.578 1.576 1.575 1.573 1.572 1.570 1.569 1.567 1.565 1.564
Cena drvne sečke (€/t) 53 54 55 57 58 59 61 62 63 65
Jedinična cena energije iz drvne sečke
(€/MWh) 21,92 22,41 22,92 23,44 23,97 24,51 25,06 25,63 26,21 26,80
Cena lož ulja (€/t) 1.020 1.078 1.140 1.205 1.273 1.346 1.422 1.504 1.589 1.680
Pelet (€/t) 180 184 188 192 197 201 206 210 215 220
Cena električne energije
(€/MWh) 0,09 0,09 0,09 0,10 0,10 0,10 0,10 0,11 0,11 0,11
Jedinična cena energije iz postojećih goriva
(€/MWh) 90,51 95,44 100,65 106,14 111,95 118,08 124,56 131,40 138,62 146,25
Održavanje opreme i instalacija
% CAPEX / a 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00
Troškovi (€/a) 7.181 7.181 7.181 7.181 7.181 14.362 14.362 14.362 14.362 14.362
Osiguranje % CAPEX / a 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5
Troškovi (€/a) 9.841 9.608 9.381 9.162 8.948 8.742 8.542 8.349 8.163 7.984
Električna energija- troškovi postrojenja
kWhel / MWhth
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
Troškovi (€/a) 687 703 720 737 755 773 792 811 830 850
Troškovi radne snage (€/a) 20.000 20.300 20.605 20.914 21.227 21.546 21.869 22.197 22.530 22.868
Uklanjanje i odlaganje pepela
(t/a) 31,6 31,5 31,5 31,5 31,4 31,4 31,4 31,3 31,3 31,3
Troškovi uklanjanja i odlaganja pepela
(€/a) 947 960 973 987 1001 1015 1029 1043 1058 1073
Hemijski tretman cirkularne vode
Zapremina (m3) 180 180 180 180 180 180 180 180 180 180
Gubici (m3 / a) 5 5 5 5 10 10 10 10 10 15
Jedinična cena (€/m3) 3,00 3,03 3,06 3,09 3,12 3,15 3,18 3,22 3,25 3,28
Troškovi (€/a) 27 27 28 28 56 57 57 58 58 89
Amortizacija opreme i instalacija
% / a 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3
Troškovi (€/a) 43.086 41.793 40.501 39.208 37.916 36.623 35.331 34.038 32.745 31.453
Amortizacija zgrada % / a 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
Troškovi (€/a) 4.900 4.851 4.802 4.753 4.704 4.655 4.606 4.557 4.508 4.459
17 World Bank Commodity Forecast Price Data, jul 2015.
64
Opis Jedinica 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035 2036 2037 2038
Potrošnja energije za grejanje
MWh/a 3.778 3.774 3.770 3.766 3.762 3.759 3.755 3.751 3.747 3.744
Potrošnja drvne sečke
(t) 1.562 1.561 1.559 1.558 1.556 1.554 1.553 1.551 1.550 1.548
Cena drvne sečke (€/t) 65 66 67 67 68 69 69 70 71 72
Jedinična cena energije iz drvne sečke
(€/MWh) 27,07 27,34 27,61 27,89 28,17 28,45 28,74 29,02 29,31 29,61
Cena lož ulja (€/t) 1.697 1.714 1.731 1.748 1.766 1.783 1.801 1.819 1.837 1.856
Pelet (€/t) 222 225 227 229 231 234 236 238 241 243
Cena električne energije
(€/MWh) 0,12 0,12 0,12 0,12 0,13 0,13 0,13 0,14 0,14 0,14
Jedinična cena energije iz postojećih goriva
(€/MWh) 147,74 149,24 150,75 152,28 153,83 155,39 156,97 158,57 160,18 161,81
Održavanje opreme i instalacija
% CAPEX / a 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Troškovi (€/a) 21.543 21.543 21.543 21.543 21.543 28.724 28.724 28.724 28.724 28.724
Osiguranje % CAPEX / a 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5
Troškovi (€/a) 7.811 7.645 7.485 7.332 7.186 7.047 6.914 6.789 6.669 6.557
Električna energija- troškovi postrojenja
kWhel / MWhth
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
Troškovi (€/a) 870 891 913 935 957 980 1003 1027 1052 1077
Troškovi radne snage
(€/a) 23.211 23.559 23.912 24.271 24.635 25.005 25.380 25.760 26.147 26.539
Uklanjanje i odlaganje pepela
(t/a) 31,2 31,2 31,2 31,2 31,1 31,1 31,1 31,0 31,0 31,0
Troškovi uklanjanja i odlaganja pepela
(€/a) 1088 1103 1118 1134 1150 1166 1182 1199 1216 1233
Hemijski tretman cirkularne vode
Zapremina (m3) 180 180 180 180 180 180 180 180 180 180
Gubici (m3 / a) 15 15 15 15 20 20 20 20 20 20
Jedinična cena (€/m3) 3,31 3,35 3,38 3,41 3,45 3,48 3,52 3,55 3,59 3,62
Troškovi (€/a) 89 90 91 92 124 125 127 128 129 130
Amortizacija opreme i instalacija
% / a 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3
Troškovi (€/a) 30.160 28.868 27.575 26.282 24.990 23.697 22.405 21.112 19.820 18.527
Amortizacija zgrada % / a 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
Troškovi (€/a) 4.410 4.361 4.312 4.263 4.214 4.165 4.116 4.067 4.018 3.969
Tabela 33 - Operativni troškovi18
Procena operativnih troškova (OPEX) predviđa da će se nakon prvih 10 godina cene stabilizovati i ostvariti manji rast od 1% na godišnjem nivou. U narednih 10 godina, očekuje se da će cena drvne sečke porasti do 65€/t, a da će cena peleta skočiti do 220€/t. Nakon ovog perioda, cena bi nastavila kontinuirano da raste 1% godišnje. Kada je reč o ceni električne energije, predviđen je godišnji rast prema stopi od 2,5%. Troškovi osiguranja su procenjeni za sve objekte, opremu i instalacije izgrađene u okviru investicije. Kada je reč o radnoj snazi, planirano je angažovanje dva zaposlena tehničkog profila visokog
stepena i jednog rukovodioca. Radnici sa nižim kvalifikacijama bi bili zamenjeni sa trenutnih radnih
zadataka u postrojenjima koja su predmet ove studije. Troškovi plata bi porasli prema godišnjoj stopi
od 1,5%.
Troškovi čišćenja izduvnih sistema i odlaganja pepela srazmerni su količini pepela (2%) u sagorenoj
drvnoj sečki. Jedinični troškovi ovih troškova bi porasli prema godišnjoj stopi od 1,5%.
18 Proračun autora
65
8. PRELIMINARNA FINANSIJSKA ANALIZA
Održivost postrojenja analizira se za period od 20 godina. Varijacije u operativnim troškovima prema
strukturi za period od 20 godina prikazani su u formi tabele. Analiza operativnih troškova uzima u
obzir projektovane promene cena za svaku stavku.
Preliminarna finansijska analiza obuhvata tabelu troškova proizvodnje energije i sledeće brojke
(priložene u Aneksu): uporednu analizu troškova energije za grejanje i ušteda; uštede nastale
zamenom goriva; operativne troškove i amortizaciju; poređenje ukupnih troškova postojećeg i novog
sistema grejanja, i tokove gotovine.
2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027
Biomasa- drvna sečka 83.631 85.436 87.280 89.163 91.087 93.052 95.060 97.111 99.206 101.347
Pepeo 947 960 973 987 1.001 1.015 1.029 1.043 1.058 1.073
Električna energija 687 703 720 737 755 773 792 811 830 850
Voda 27 27 28 28 56 57 57 58 58 89
Zbir 85.292 87.127 89.001 90.915 92.899 94.897 96.938 99.023 101.153 103.359 Zaposleni- troškovi radne snage 20.000 20.300 20.605 20.914 21.227 21.546 21.869 22.197 22.530 22.868
Održavanje 9.906 9.906 9.906 9.906 9.906 18.177 18.177 18.177 18.177 18.177
Troškovi osiguranja 9.841 9.608 9.381 9.162 8.948 8.742 8.542 8.349 8.163 7.984
Zbir 39.747 39.814 39.892 39.981 40.082 48.465 48.588 48.723 48.870 49.028
Amortizacija 47.986 46.644 45.303 43.961 42.620 41.278 39.937 38.595 37.253 35.912
Ukupni troškovi 173.025 173.585 174.195 174.857 175.600 184.640 185.463 186.341 187.276 188.299
2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035 2036 2037
Biomasa- drvna sečka 102.258 103.178 104.105 105.041 105.985 106.938 107.899 108.870 109.848 110.836
Pepeo 1.088 1.103 1.118 1.134 1.150 1.166 1.182 1.199 1.216 1.233
Električna energija 870 891 913 935 957 980 1.003 1.027 1.052 1.077
Voda 89 90 91 92 124 125 127 128 129 130
Zbir 104.306 105.262 106.227 107.202 108.216 109.209 110.212 111.224 112.245 113.276 Zaposleni- troškovi radne snage 23.211 23.559 23.912 24.271 24.635 25.005 25.380 25.760 26.147 26.539
Održavanje 26.993 26.993 26.993 26.993 26.993 36.899 36.899 36.899 36.899 36.899
Troškovi osiguranja 7.811 7.645 7.485 7.332 7.186 7.047 6.914 6.789 6.669 6.557
Zbir 58.015 58.197 58.390 58.596 58.814 68.951 69.193 69.448 69.715 69.995
Amortizacija 34.570 33.229 31.887 30.545 29.204 27.862 26.521 25.179 23.838 22.496
Ukupni troškovi 196.891 196.687 196.505 196.344 196.235 206.022 205.926 205.851 205.798 205.767
Tabela 34 - Troškovi proizvodnje energije19
Finansijska analiza pokazuje da buduće postrojenje može da ostvari pozitivan tok gotovine nakon
perioda od 9 godina od početka rada. Razlog za ovako dug period za postizanje održivosti projekta
su visoki inicijalni investicioni troškovi i niska specifična prosečna godišnja potrošnja toplotne
energije (808 kWh/kW) u javnim zgradama.
Niska cena biomase, u poređenju sa gorivima koja se trenutno koriste, omogućila bi bolje
19 Proračun autora
66
iskorišćenje javnih zgrada- Sportske hale "Dr Zoran Đinđić" i bioskopske sale, za opštu korist lokalne
zajednice.
Ponuđeno tehničko rešenje pruža opštini uspostavljanje održivog sistema grejanja koje bi dovelo
do unapređenja kvaliteta života, i ostvarivanja pozitivnog uticaja na životnu sredinu.
Ukoliko investicija bude finansiranja sredstvima iz programa KfW Banke koja podrazumevaju
bespovratna sredstva u iznosu od 20%, grejs period od 5 godina i period otplate od 10 godina,
pozitivni rezultati poslovanja bili bi ostvareni nakon 7 godina od početka rada.
67
9. EVALUACIJA PROJEKTA
Evaluacija projekta zasnovana je na prikupljenim i izračunatim podacima: troškovima izgradnje
postrojenja na biomasu sa dva kotla na drvnu sečku i sistem daljinskog grejanja; i operativnim
troškovima (OPEX). Analiza je obuhvatila i promene u cenama goriva i operativnim troškovima
tokom celokupnog analiziranog perioda.
Na osnovu troškova investicije (Tabela 32) i operativnih troškova za period od 20 godina (Tabela
33) ekonomski pokazatelji navedeni su u Tabeli 35 ispod. Ekonomski pokazatelji neophodni za plan
investicija su sledeći:
‒ (F) IRR- (finansijska) interna stopa prinosa ‒ (E) IRR- (ekonomska) interna stopa prinosa ‒ (F) NPV- (finansijska) neto sadašnja vrednost ‒ (E) NPV- (ekonomska) neto sadašnja vrednost ‒ DR- diskontna stopa
Jedinični troškovi toplotne energije Jedinica Vrednost
Investiciona vrednost- CAPEX € 2.151.200
Godišnja proizvodnja toplotne energije (prva godina rada) MWh/a 3.815
Ukupna proizvodnja toplotne energije (20 godina) MWh 75.859
Operativna vrednost (20 godina)- OPEX € 3.840.636
LUC- ujednačeni jedinični troškovi €/MWh 79,3
NPV € 1.755.475
DR % 1
IRR % 6,470
Osetljivost na promene u ceni goriva (biomase) IRR%
Cena biomase je manja za 5% 6,606%
Cena biomase je povećana za 5% 6,258%
Cena biomase je povećana za 10% 6,052%
Cena biomase je povećana za 15% 5,845%
Tabela 35 - Jedinični troškovi toplotne energije20
Na osnovu rezultata analize tehničkih i ekonomskih pokazatelja, zaključeno je da je investicija u
izgradnju novog postrojenja na biomasu sa sistemom daljinskog grejanja za javne zgrade u
Prokuplju prihvatljiva.
IRR = 6,470% > DR = 1 %
Finansijski pokazatelji održivosti su stabilni u odnosu na promene cene biomase. Povećanje cene
biomase od čak do 15% ne bi uticalo na održivost projekta, i takvo povećanje ne bi značajno
produžilo period povraćaja investicije. Veliko povećanje cena, tada predviđeno, fosilnih goriva i
električne energije, više od izračunate, uticalo bi na skraćenje perioda povraćaja investicije na manje
od 9 godina.
20 Proračun autora
68
10. PRAVNI OKVIR
Direktiva EU 2009/28/EC promoviše korišćenje energije iz obnovljivih izvora energije. Ona postavlja
obavezujuće nacionalne ciljeve za celokupni udeo energije iz obnovljivih izvora u potrošnji finalne
energije (manje od 20%), kao i udeo OIE u transportu (10% energije iz obnovljivih izvora u transportu
do 2020. godine).
U cilju pružanja podrške investicijama u obnovljive izvore energije, Republika Srbija usvojila je niz
zakona i podzakonskih akata u vezi sa upotrebom biomase i drugih obnovljivih izvora energije. To
su sledeći akti:
- Zakon o energetici ("Službeni glasnik Republike Srbije" br. 145/2014)
- Strategija razvoja energetike Republike Srbije do 2025. sa projekcijama do 2030. godine
("Službeni glasnik Republike Srbije" br. 101/2015)
- Čvrsta biogoriva- Specifikacije i klase goriva SRPS EN ISO 17225-1,4:2015
- Zakon o planiranju i izgradnji ("Službeni glasnik Republike Srbije" br. 72/2009, 81/2009-
ispravka, 64/2010 – Odluka Ustavnog suda, 24/2011, 121/2012, 42/2013 –Odluka Ustavnog
suda, 50/2013 – Odluka Ustavnog suda, 98/2013 – Odluka Ustavnog suda)
- Zakon o racionalnoj upotrebi energije ("Službeni glasnik Republike Srbije" br. 25/2013)
- Zakon o zaštiti životne sredine ("Službeni glasnik Republike Srbije" br. 135/2004, 36/2009,
36/2009 i drugi zakon, 72/2009 i drugi zakon, 43/2011 – Odluka Ustavnog suda, i 14/2016)
- Zakon o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu ("Službeni glasnik Republike Srbije"
br. 135/2004 i 88/2010)
- Zakon o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine ("Službeni glasnik
Republike Srbije" br. 135/2004 i 25/2015)
- Zakon o upravljanju otpadom ("Službeni glasnik Republike Srbije" br. 36/2009 i 14/2016)
- Zakon o zaštiti vazduha ("Službeni glasnik Republike Srbije" br. 36/2009 i 10/2013)
- Zakon o potvrđivanju Kjoto protokola uz okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija o promeni
klime ("Službeni glasnik Republike Srbije"- Međunarodni ugovori, 88/2007 i 38/2009- drugi
zakon)
‒ Nacionalni akcioni plan o obnovljivim izvorima energije Republike Srbije ("Službeni glasnik Republike Srbije" br. 53/2013)
69
11. UTICAJ NA ŽIVOTNU SREDINU
Realizacija projekta utiče na oblast u kojoj se prikuplja biomasa, priprema za transport, i transportuje
na teritoriju opštine Prokuplje i teritoriju neposrednog okruženja. Uticaj na životnu sredinu može biti
u vidu buke, vibracija, emisija čestica iz izduvnih gasova, itd.
Tokom izgradnje postrojenja, negativni uticaji na lokalnu životnu sredinu mogu se dogoditi usled
radova na izgradnji i ugradnji. Naročito negativan uticaj mogao bi da se ogleda u pripremnim
radovima za izgradnju kotlarnice i skladišta drvne sečke jer bi tu bilo neophodno da se raščisti i
izniveliše zemljište. Građevinski radovi će prouzrokovati buku i vibracije usled korišćenja
građevinskih mašina, kao povećane emisije prašine zbog radova na iskopavanju temelja, nivelisanja
zemljišta i izgradnje pristupnih puteva. Svi efekti navedeni iznad su niskog intenziteta i relativno
kratkog trajanja. Gradilište će biti ograđeno ogradom, tako da će negativni uticaji izvan granica
ograde biti zanemarljivi.
Pre početka radova, investitor je u obavezi da izradi studiju o organizaciji lokacije gde će biti
prikazane oblasti rada, koridori za interni transport, privremeno skladištenje opreme i materijala,
privremena deponija na gradilištu, način i mesto skladištenja zapaljivih i opasnih materijala. Studija
će pokazati vezu sa spoljašnjom infrastrukturom i instalacijama, upotrebu zaštitnih sredstava, način
odlaganja čvrstog i tečnog otpada i druge konkretne mere koje će biti realizovane u cilju smanjenja
rizika po zdravlje i bezbednost uključenih radnika; kao i mere zaštite životne sredine.
Tokom rada energetskog bloka, štetne materije iz izduvnih gasova će ostvarivati najveći uticaj na
životnu sredinu. Pored prašine iz goriva, izduvni gasovi takođe sadrže i čvrste čestice. Dodavanje
ciklonskog uređaja kao dela kotla za sagorevanje biomase imalo bi uticaj na sledeće:
- Azot oksidi (NOx) u slučaju sagorevanja biomase sa niskim procentom vlage: temperatura
sagorevanja je visoka u ovom slučaju, i sadržaj NOx je znatno viši nego u slučaju sagorevanja
biomase sa visokim procentom vlage.
- Sumpor oksidi (SOx) su na niskom nivou zbog niskog sadržaja sumpora u biomasi
- Ugljen-dioksid (CO2) se smatra neutralnim jer je biomasa obnovljivi izvor energije, tako da je
celokupna količina ugljenika koja se emituje u izduvnim gasovima prethodno uzeta iz životne
sredine u kojoj raste drveće
- Ugljen-monoksid (CO) se ne javlja u praksi usled strukture kotlova i stalnog praćenja procesa
sagorevanja.
U svakom slučaju, planirano postrojenje na biomasu bi trebalo da zameni postojeće lokalne kotlove
koji koriste lož ulje, drvo ili električnu energiju, i time su veoma nepovoljni po životnu sredinu.
Sama toplana ne zahteva značajnu količinu vode. U toku rada toplana nema gubitke i nekontrolisano
oticanje vode osim u vanrednim situacijama (u slučaju kvarova). Takve situacije su ekstremno retke
kod ove vrste postrojenja, tako da je bezbedno reći da ne postoji rizik od zagađenja životne sredine,
kao ni od zagađenja površinskih i/ili podzemnih voda.
Postojeći kanalizacioni sistem je u mogućnosti da prihvati otpadne vode koje su atmosferskog
70
porekla; od pranja objekata i opreme uz zanemarljivu količinu ulja i masnoća; otpada i komunalnih
otpadnih voda. U slučajevima pražnjenja instalacija, rashladni rezervoar se koristi sa separatorom
masti i nakon pražnjenja, voda se ispušta u kanalizacioni sistem.
Izduvni gasovi sadrže čestice pepela koje se zadržavaju u ciklonskom uređaju pre ulaska u dimnjak
i ispuštaju u atmosferu. U ciklon se stavlja metalni kertridž gde se taloži odvojeni pepeo. Pored toga,
kotlovska jedinica ima kertridž za odlaganje pepela nastalog kao čvrsti ostatak procesa sagorevanja.
Ukupna količina nataloženog pepela je 31 t/a, tj. između 150 i 200 kg dnevno tokom grejne sezone.
Pepeo će se odlagati na bezbednom mestu i jednom nedeljno prevoziti na deponiju na osnovu
ugovora sa lokalnim komunalnim preduzećem. Količina pepela je relativno mala i ne predstavlja rizik
po životnu sredinu.
Rad kotlova i elektromotora u kotlarnici predstavlja izvor konstantne buke i vibracija. Sva oprema
koja emituje buku i vibracije smeštena je u prostoru kotlarnice tako da je zvuk u velikoj meri
apsorbovan zidovima zgrade. Nakon puštanja u rad kotlarnice biće realizovane mere za uklanjanje
ili smanjenje buke na prihvatljiv nivo u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke u životnoj sredini21. U
skladu sa ovim Zakonom, maksimalni dozvoljeni nivo buke je 35 dB (A) preko dana i 30 dB (A) noću.
Korisnik ovog prostora će sprovesti konkretne mere za svođenje negativnog uticaja na životnu
sredinu na najmanju moguću meru. Ove mere će se primenjivati za kontrolu emisija u vazduh, kao
i za upravljanje otpadnim vodama, čvrstim otpadom i bukom.
Toplotna energija za javne institucije u opštini Prokuplje dobija se iz različitih vrsta goriva, tako da
je proizvodnja CO2 različita za svaki izvor toplote. Postojeći sistemi grejanja u javnim zgradama u
Prokuplju proizvode do 850 t CO2 na godišnjem nivou.
21 "Službeni glasnik Republike Srbije", br. 36/2009 i 88/2010
71
Slika 26 - Emisije CO2 prema vrsti goriva
Ukoliko se biomasa koja se spaljuje dobija sečenjem šuma bez pošumljavanja, emisije CO2 nastale
sagorevanjem biomase bile bi 6 puta manje u odnosu na sagorevanje postojećih goriva. Ukoliko se
biomasa koja se spaljuje dobija iz drvnog otpada ili iz šuma, onda bi smanjenje emisija CO2, za 20
godina, bile manje za 650 t godišnje.
0
100,000
200,000
300,000
400,000
500,000
600,000
700,000
800,000
900,000
20
19
20
20
20
21
20
22
20
23
20
24
20
25
20
26
20
27
20
28
20
29
20
30
20
31
20
32
20
33
20
34
20
35
20
36
20
37
20
38
Ave
rage
Emisije CO2 (kg) prema vrsti goriva
Emision CO2 (kg) - Existing fuel Emision CO2 (kg) - Biomass Emisija CO2 (kg)-postojeće gorivo Emisija CO2 (kg)-Biomasa
72
12. MERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI I ZAKLJUČAK
Javne zgrade u opštini Prokuplje greju se električnim grejalicama i kotlovima, a kao gorivo u
individualnim kotlarnicama smeštenim u zgradama koriste se lož ulje, gas ili ugalj. Ovi sistemi
grejanja zahtevaju veće troškove za gorivo i dosta angažovanja za nabavku i skladištenje goriva;
kao i za redovno održavanje i servisiranje.
Sistem grejanja koji kao gorivo koristi pelet (Osnovna škola "Ratko Pavlović - Ćićko") je dobar primer
korišćenja biomase kao goriva. Kotlovski sistem na pelet u Osnovnoj školi " Ratko Pavlović - Ćićko"
je nov i izgrađen je tokom 2017. godine. Ovi kotlovi imaju dobar sistem automatizovane kontrole
kotlova. Uprkos automatskom upravljanju ovim sistemima, sisteme je neophodno redovno čistiti i
održavati, što je njihov nedostatak ukoliko više takvih sistema postoji na manjoj površini.
Sistemi grejanja koji koriste lož ulje imaju viši nivo automatizacije u pogledu održavanja temperature
vode. Uprkos većem iskorišćenju u poređenju sa sistemima na drvo, oni su veliki zagađivači, a i
troškovi goriva za takve sisteme su veliki.
Objekti koji se greju na električnu energiju su veoma neefikasni, iako se grejanjem lako upravlja i
lako se postižu željene temperature vazduha.
Uzevši u obzir gorenavedeno, postojeći sistemi grejanja u javnim zgradama u Prokuplju su
energetski neefikasni i zahtevaju visoke troškove za sledeće: nabavku goriva; održavanje i
servisiranje. Pored toga, ovi sistemi su veliki zagađivači životne sredine.
Izgradnja centralne kotlarnice sa kotlovima na biomasu od 6 MW i toplovodne mreže bi osiguralo
održiv, jeftiniji, pouzdaniji, upravljiviji i ekološki prihvatljiviji sistem grejanja u javnim zgradama u
Prokuplju. Sistemi grejanja u zgradama bi bili priključeni na mrežu daljinskog grejanja u toplotnim
podstanicama, koje bi omogućile merenje isporučene toplotne energije i upravljanje potrošnjom u
skladu sa zahtevima konkretnog objekta.
Izgradnja toplane na biomasu i mreže daljinskog grejanja omogućila bi sledeće:
- niže troškove grejanja,
- smanjenje potrošnje goriva,
- smanjenje emisije CO2,
- smanjenje zagađenja životne sredine,
- povećanje komfora i unapređenje kvaliteta usluga,
- smanjenje troškova za gorivo i održavanje.
Na teritoriji opštine Prokuplje i Topličkog okruga ima dovoljno šuma koje mogu da obezbede
biomasu za potrebe toplane. Pored toga, moguće je kupiti biomasu kao ostatke voćnjaka i privatnih
šuma. Na taj način, lokalna zajednica bi mogla da zatvori krug proizvodnje i potrošnje energije za
grejanje.
73
13. ANEKS
74
Slika 27 - Uporedna analiza troškova toplotne energije i ušteda
2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035 2036 2037 2038
Existing fuels x 103 345,3 363,7 383,2 403,7 425,4 448,3 472,4 497,8 524,7 553,0 558,0 563,1 568,3 573,5 578,7 584,0 589,4 594,8 600,2 605,7
Wood chips x 103 83,63 85,43 87,28 89,16 91,08 93,05 95,06 97,11 99,20 101,3 102,2 103,1 104,1 105,0 105,9 106,9 107,8 108,8 109,8 110,8
Saving x 103 261,6 278,3 295,9 314,6 334,3 355,2 377,3 400,7 425,4 451,6 455,8 460,0 464,2 468,4 472,7 477,1 481,5 485,9 490,4 494,9
0
100,000
200,000
300,000
400,000
500,000
600,000
700,000
Uporedna analiza troškova toplotne energija i ušteda - (€)
Postojeće gorivo
Drvna sečka
Ušteda
75
Slika 28 - Uštede od zamene goriva
0
50,000
100,000
150,000
200,000
250,000
300,000
350,000
400,000
450,000
500,000
2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035 2036 2037 2038
Saving x 103 261, 278, 295, 314, 334, 355, 377, 400, 425, 451, 455, 460, 464, 468, 472, 477, 481, 485, 490, 494,
Uštede od zamene goriva- (€)
Ušteda
76
Slika 29 - Operativni troškovi i amortizacija
0
50,000
100,000
150,000
200,000
250,000
2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035 2036 2037 2038
Operativni troškovi i amortizacija- (€)
Biomass - wood chips Extra energy Employee – Labor costs Maintenance & Insurance costs DepreciationBiomasa-drvna sečka Dodatna energ. Zaposleni-troškovi Održavanje & osiguranje Amortizacija
77
Slika 30 - Poređenje ukupnih troškova postojećeg sistema, novog sistema grejanja i novog sistema iz kredita KfW-a
0
2,000,000
4,000,000
6,000,000
8,000,000
10,000,000
12,000,000
2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035 2036 2037 2038
Ukupni troškovi postojećeg sistema- CAPEX+OPEX - KfW Credit (€)
Existing heating sistems CAPEX+OPEX KfW CreditPostojeći toplotni sistem
78
Slika 31 - Saldo novčanih tokova
2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035 2036 2037 2038
TotalCashFlow x103 -2,19 -1,99 -1,77 -1,53 -1,27 -994, -692, -365, -13,0 366,7 747,7 1,133 1,525 1,922 2,324 2,727 3,136 3,550 3,969 4,394
-3,000,000
-2,000,000
-1,000,000
0
1,000,000
2,000,000
3,000,000
4,000,000
5,000,000
Saldo novčanih tokova- (€)
Novčani tokovi