CRNOGORSKIPROJEKAT ZA

DELFINE

http://www.montenegrodolphinproject.org/

S obzirom na nedostatak poda-taka o morskim sisarima, dosloje do saradnje izmedju dvijeoraganizacije, Drustvoprirodnjaka Crne Gore (DPCG) iOrganizacije za istrazivanjemorskih sisara (DMAD) izTurske.U martu 2017. godine obezbije-djena su novcana sredstva odstrane Rufford fondacije. Ovavelikodusna podrška dozvoljavaovom projektu da sve radi unajboljem redu, osiguravajucipritom da se napori u prikuplja-nju podataka i edukacijinastavljaju.

Web: www.dmad.org.trKontakt: info@dmad.org.tr

Web:drustvoprirodnjakacg.weebly.com

Kontakt:drustvoprirodnjakacg@gmail.com

DOBRI DELFIN

Subpopulacija ove vrste uMediteranu je trenutno uopadanju i označena jekao ranjiva na listi IUCN.

PRIJETNJE PO OPSTANAK

O PROJEKTU

Dobri delfini (Trusiops truncatus) su jakorasprostranjena vrsta delfina. Mogu dadosegnu 4 m u dužinu. Dok su im leđatamno sive boje, ka stomaku se onaprosvetljuje. Na boku tijela posjedujukrivudavu liniju.

Veličina grupe varira od 7 do 40 individua.Preferiraju obalne vode. Mogu roniti čak ido 200 m. Životni vijek im je oko 30 godi-na. Ženke dostižu polnu zrelost sa oko 6godina, dok mužjaci sa 12 godina. Nakongestacijskog perioda od 12 mjeseci,mladunci ostaju sa svojim majkama od 3-6godina učeći se životnim sposobnostima,kao što su na primjer tehnike lova. Majkamože podići 8 mladunaca za svog života.

Njihov režim spavanja je drugačiji negonaš.Spava jednom aktivnom hemisferommozga, dok je druga budna i omogućavaim predostrožnost od predatora, kako zasebe tako i za ostale pripadnike grupe.

Karakteriše iskazivanjem emocija iposjedovanjem socijalnog ponašanja, istokao i ljudi. Neke države kao što su Indija iAustralija, dodjeljuju delfinima posebnomjesto, dajući im ista prava kao i ljudima.

Crnogorski projekat za delfine je prvadugorocna studija duz obale juznogJadrana. Projekat je zapocet 2016.godine i od tada su zabilježene dvijevrste: dobri delfin (Tursiopstruncatus) i prugasti delfin (Stenellacoeruleoalba). Delfini su vidjeni svak-og mjeseca, dobri delfin oko crnogo-rske obale u grupi do 15 jedinki, aprugasti delfin u blizini obale u grupivise od 30 jedinki. Tokom zime imalismo priliku da vidimo individualnejedinke dobrog delfina, sto se smatraneobičnim za ovu vrstu.

Delfini se suočavaju sa brojnimprijetnjama. Do sad zabilježeninajugrožavajući faktori su: mreže,otpad u moru, nafta i ribolovdinamitom.

Ukoliko bi zastita delfina bila uspje-sna, vazno je da lokalno stanovništvoi ribari znaju da su delfini prisutni ida zahtijevaju integrisani pristup.Takodje je kljucno da lokalno stano-vnistvo razumije ulogu koju delfiniigraju u zdravom i produktivnomekosistemu. Iz tih razloga, edukacijastudenata i drugih članova zajedniceputem prezentacija, izleta brodom ičišćenja plaže su ključni za očuvanjepopulacija delfina u Crnoj Gori.

Ova vrsta često lovi u grupama. Hranise ribom i beskičmenjacima poputlignje. Posebna je po tome što zagotovo svaki tip plijena ima posebnorazvijene strategije lova – mogupraviti zidove mjehurića ili izdizatiribu iz dubljih voda ka površini. Ovetehnike se učenjem prenose krozgeneracije.

Koristi zvuk (eholokaciju) kao sredstvopronalaska plijena, kao i radikomunikacije među pripadnicima istevrste. Kada zvučni talas stigne doplijena, on se od njega odbije, i zatimvraća do del- fina koji ga je emitovao.Putem eholokacije delfini znaju nakolikoj udaljenosti se nalazi plijen, alidanas usled buke u okolini, delfinimaviše nije tako jednostavno da se koristenjom.

POTREBNA PODRŠKA