Projekat „Kurikulum za transparentnost, kurikulum za odgovornost“

Project „Curriculum for transparency, curriculum for accountability“

Uvođenje antikorupcijskog obrazovanja u Bosni i Hercegovini

Radni materijal za javne diskusije u novembru i decembru 2014

______________________________________________________________________________________

Ovaj projekat finansira Evropska unija. Sadržaj ovog dokumenta potpuna je odgovornost CRMA-e i partnera i ni pod kojim okolnostima ne predstavlja stavove Europske unije.

Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini Skenderija 3A, 71000 Sarajevo, BiH Tel: + 387 33 254 700 Fax: + 387 33 666 037

Udruženje Centar za razvoj medija i analize Dalmatinska 1, 71000 Sarajevo, BiH Tel: +387 33 263 546 Fax: +387 33 263 546

Omladinski komunikativni centar Banjaluka Lazarička 2,

78000 Banja Luka, BiH

Tel: +387 51 921 592

Fax: +387 51 921 596

Infohouse Skenderija 15, 71000 Sarajevo, BiH Tel + 387 33 209 304 Fax: + 387 33 200 538

1

Uvođenje antikorupcijskog obrazovanja u Bosni i

Hercegovini

Sadržaj

Uvod ........................................................................................................................................... 2 PROJEKAT KURIKULUM ZA TRANSPARENTNOST, KURIKULUM ZA

ODGOVORNOST ..................................................................................................................... 6 CILJNE GRUPE I KORISNICI ................................................................................................. 7

Zakonski okvir ............................................................................................................................ 8

Bosna i Hercegovina .................................................................................................................. 8 Federacija Bosne i Hercegovine ............................................................................................... 10 Osnovnoškolsko obrazovanje ................................................................................................... 10

Antikorupcijsko obrazovanje u nastavnim programima osnovnih škola .................. 14 Srednjoškolsko obrazovanje ..................................................................................................... 14

Antikorupcijsko obrazovanje u nastavnim programima srednjih škola .................... 20 Visoko obrazovanje .................................................................................................................. 21

Antikorupcijsko obrazovanje u nastavnim programima univerziteta ....................... 23 Republika Srpska ...................................................................................................................... 27 Osnovno obrazovanje ............................................................................................................... 27

Antikorupcijsko obrazovanje u nastavnim programima osnovnih škola .................. 27 Srednje obrazovanje ................................................................................................................. 28

Antikorupcijsko obrazovanje u nastavnim programima srednjih škola .................... 28 Visoko obrazovanje .................................................................................................................. 29

Antikorupcijsko obrazovanje u nastavnim programima univerziteta ....................... 31

Istraživanje stavova profesionalaca o antikorupcijskom obrazovanju ..................................... 32 Ključni nalazi ........................................................................................................................... 34

Zaključci ................................................................................................................................... 38

2

Uvod

Korupcija se pojavljuje u gotovo svim područjima života i djelovanja

bosanskohercegovačkog društva te je kao takva postala sociološki, ekonomski,

privredni, politički, pravni, psihološki i obrazovni fenomen1. Poprimila je mnogobrojne

oblike sa različitim akterima, okolnostima, ulogom, tehnikama kao i različtim stepenima

(ne)prihvatljivosti. Međutim, historijski gledano ona kao društvena pojava nije nova.

Različite oblike korupcije prepoznajemo u različitim historijskim periodima. Međutim,

za potrebe ovog dokumenta zanimat ćemo se pojavom korupcije u tranzicijskim

društvima u kojima se ona manifestuje kao masovna pojava koja ozbiljno ugrožava

razvoj zajednice u pravcu modernog demokratskog društva.

U Strategiji u borbi protiv korupcije 2009 -2014. navodi se da „Korupcija i u javnom i u

privatnom sektoru ugrožava stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine. Ona potkopava

povjerenje u institucije vlasti, ometa ekonomski razvoj i ravnopravno tržišno natjecanje,

ugrožava vladavinu zakona, demokratiju i ljudska prava, podriva dobro upravljanje,

pravičnost i socijalnu pravdu, omogućava rast organizovanog kriminala i terorizma,

ugrožava stabilnost demokratskih institucija i moralnih osnova društva.„2

Prema posljednjem Indeksu percepcije korupcije3 u 2013. godini kojeg je objavio

Transparency International (TI), Bosna i Hercegovina se nalazi na 72. mjestu od 177

zemalja uključenih u istraživanje. Uključena je u grupu evropskih zemalja sa najvišim

stepenom korupcije. Posmatrano u odnosu na druge države bivše Jugoslavije, Bosna i

Hercegovina i Srbija su u najlošijem položaju i dijele 72. mjesto. Ispred njih na 67.

mjestu su Crna Gora i Makedonija, na 57. mjestu nalazi se Hrvatska, dok je u

najpovoljnijem položaju Slovenija koja zauzima 43. mjesto. Uvjerljivo u najgorem

položaju u regiji bivše Jugoslavije je Kosovo koje zauzim 111. mjesto.4 Dakle, u regiji

bivše Jugoslavije, Bosna i Hercegovina, uz Srbiju i Kosovo nalazi se u najtežem položaju u

pogledu korupcije koja je uvijek povezana sa drugim oblicima organiziranog kriminala

koji često imaju transnacionalni karakter.

1 Uvodna razmatranja i opis projekta preuzeti iz programskih dokumenata projekta Kurikulum za transparentnost,

kurikulum za odgovornost 2Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (2012): Strategija za borbu protiv

korupcije (2009.-2014.) http://apik.ba/Search.aspx?search=strategija# 3 Indeks percepcije korupcije (IPK) je metoda mjerenja prisutnosti korupcije koju provodi Transparency

International od 1995. godine te danas predstavlja najčešće korišteni indikator percepcije o prisutnosti

administrativne i političke korupcije u pojedinoj zemlji. Temelji se na ukupno 13 istraživanja i procjena iz

područja ekonomije, politike i prava. IPK skala uključuje raspon od 0 do 100, gdje 0 označava visok

stupanj korupcije, a 100 njenu odsutnost. (Mjerenje korupcije,

http://www.antikorupcija.hr/Default.aspx?sec=491) 4 Transparency International (2013.) CORRUPTION PERCEPTIONS INDEX 2013., http://ti-bih.org/wp-

content/uploads/2011/02/2013_CPIBrochure_EN-1.pdf

3

Stoga je neophodno borbi korupcije pristupiti sistemski iz različitih aspekata djelovanja

jer usljed učestalosti različitih oblika korupcije i činjenice da postoje određena

ponašanja koja spadaju u polje korupcije, a koji od strane građana nisu prepoznati kao

takvi, neophodno je borbu protiv korupcije usmjeriti na sistemsku izgradnju alata i

tehnika koji će kod članova društva graditi temelje zdravog pristupa izgradnji modernog

demokratskog društva, jer kultura i tradicija, a naročito tumačenje moralnih razlikuju se

od naroda do naroda i od kulture do kulture. Tako se primjera radi, u zemljama Balkana

„(...) normalnim smatra da visoki državni službenik zbrine svoju obitelj i poznanike, jer ako

to odbije, onda će ga radna sredina, obitelj ili društvo u koje zalazi izopćiti ili prisiliti da se

ponaša drukčije.“5

Iz tog razloga obrazovni sistem bio bi jedan od najboljih načina sistemskog pristupa

direktne izgradnje antikoruptivnih stavova kod najvećeg broja bosanskohercegovačkog

građanstva. Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije

prepoznaje sistem obrazovanja kao jedan od medija za smanjenje korupcije što je

pokazala kroz Strategiju borbe protiv korupcije 2009.2014. godine i Akcioni plan za

provedbu Strategije za borbu protiv korupcije (2009. – 2014.) u kojem su uvrštene

mjere koje se odnose na procjenu potrebe za obukom u borbi protiv korupcije za

osnovne i srednje škole i univerzitete, Specifične mjere 3.4.6 Međutim implementacija

mjera na terenu nije zadovoljavajuća što pokazuje i peti monitoring izvještaj Strategije

za borbu protiv korupcije i pripadajućeg Akcionog plana do 2013. , kojeg je u januaru

2014. godine objavio TI BiH „...Rezultati monitoringa pokazuju da nakon više od četiri

godine od usvajanja Strategije, od ukupnog broja planiranih mjera (81), samo je 8 mjera

(9,8%) realizovano u potpunosti, 57 (70,4%) su djelimično realizovane, dok 16 mjera (

19.8%) uopšte nije realizovano. Ovo predstavlja izvjestan napredak u odnosu na prethodni

izvještajni period, međutim i dalje nije moguće govoriti o zadovoljavajućem stepenu

provođenja Strategije.“7

Prema Akcionom planu, rok za implementaciju Specifične mjere 3.4. bio je decembar

2011. godine, dok su predviđeni pokazatelji implementacije:

„Provedena je procjena potreba za obukom u osnovnim i srednjim školama i na

univerzitetima. Urađeni su nacrti pravnih dokumenata potrebnih za kreiranje

infrastrukture za obuku i dostavljeni nadležnom organu.“8

5Sunić, Tomislav (2010): Korupcija - najstariji zanat, Političke analize 2010, br. 2, stranica 6 od 59 6 Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (2012): Strategija za borbu protiv korupcije (2009.-2014.) http://apik.ba/Search.aspx?search=strategija# 7 Trancparency international (2014.): Aktivnosti predviđene akcionim planom strategije za borbu protiv korupcije 2009-2014, Koje su trebale biti izvršene prema navedenom roku izvedbe, Izvještajni period 2012-2013 http://ti-bih.org/6880/peta-kvantificirana-analiza-provedbe-akcionog-plana-za-borbu-protiv-korupcije-2009-2014/ 8 Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (2012): Akcioni plan za provedbu

Strategije za borbu protiv korupcije (2009.-2014.)

http://apik.ba/Search.aspx?search=AKCIONI%20PLAN#

4

Iako je prema ranije pomenutom izvještaju a u vezi Specifične mjere 3.4. „...Univerzitet u

Banja Luci sredinom 2012. godine uspješno okončao projekat „Pravni aspekti brobe protiv

korupcije u visokom obrazovanju“ pod mentorstvom Pravnog fakulteta Banja Luka i

Evropske unije..“ , te je „...u julu iste godine potpisana i Povelja o unaprijeđenju nauke,

obrazovanja, uslova studiranja te ukupnih odnosa na univerzitetima RS-a.“9 Prema

ostalim pokazateljima realizacija Specifične mjere 3.4 predviđene Akcionim planom

kasni dvije godine što za sobom povlači barijeru za izradu dokumenta potrebnih za

kreiranje infrastrukture za obuku i uvođenje programa prevencije korupcije, te samim

tim i njeno suzbijanje u širem društvenom kontekstu.

Cilj pregleda koji predstoji je dati okvir nadležnosti i odgovornosti za kreiranje novih

nastavnih sadržaja, uvođenje predmeta, izmjene postojećih programa, sa ciljem

doprinošenja uvođenja antikorupcijskog obrazovanja u BiH. U ovom dijelu su

identificirani odgovornosti i nadležnosti za uvođenje novih nastavnih programa, kao i

identificiran okvir za inkorporiranje antikorupcijskog obrazovanja, te identificirani

programi predmeti u kojima se pominje antikorupcijsko obraovanje.

EDUKACIJA, OBUKA I JAVNA SVIJEST

Kako je i navedeno u Strategiji, neosporna je činjenica da će antikorupcijski napori biti

održivi samo tamo gdje se poduzmu posebne mjere u oblasti edukacije građana još od

najranijeg doba. Takođe, ni sama promjena pravila nije dovoljna. Ljudi koji treba da

implementiraju nova pravila treba da prođu odgovarajuću obuku i da ih ujedinjavaju

zajedničke pozitivne vrijednosti. Takođe, od suštinske važnosti je poduzimanje ciljanih

mjera kako bi se svim članovima bh. društva jasno stavilo do znanja da korupcija nije

prihvatljiv način da se ostvare lični interesi i da će biti drastično kažnjavana.

Sa aspekta edukacije djece i mladih, pored uvođenja programa iz oblasti borbe protiv

korupcije i etike u osnovne i srednje škole i na univerzitete, Strategijom je bilo predviđeno

i da se edukacija djece i mladih o korupciji vrši putem specijalizovanih medijskih sadržaja

emitovanih putem javnig servisa i prilagođenih dobu ciljnih grupa.

Akcioni plan za borbu protiv korupcije (APACS)

Akcioni plan koji je sastavni dio Strategije i kojim su precizirane mjere koje treba da

dovedu do ostvarenja ciljeva zadatih u Strategiji, sadrži, pored niza mjera koje se odnose

na izgradnju kapaciteta Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv

korupcije (APIK), prevenciju korupcije kroz donošenje sistemskih rješenja u

9 Trancparency international (2014.): Aktivnosti predviđene akcionim planom strategije za borbu protiv korupcije 2009-2014, Koje su trebale biti izvršene prema navedenom roku izvedbe, Izvještajni period 2012-2013 http://ti-bih.org/6880/peta-kvantificirana-analiza-provedbe-akcionog-plana-za-borbu-protiv-korupcije-2009-2014/

5

institucijama i unapređenje provedbe zakona, i četiri mjere koje se odnose na prevenciju

korupcije kroz obrazovanje i informisanje. Ove mjere odnose se na uvođenje obaveznog

obrazovanja iz oblasti etike i borbe protiv korupcije u nastavne planove i programe

osnovnih i srednjih škola te javnih fakulteta u Bosni i Hercegovini:

3.4 Procijeniti potrebe za programima obuke u borbi protiv korupcije za osnovne i

srednje škole i univerzitete (rok za provedbu mjere: decembar 2011)

3.11 Uvesti obavezne programe obuke iz oblasti etike i borbe protiv korupcije u osnovne i

srednje škole i na univerzitete (rok za provedbu mjere: februar 2012)

3.15 Sve osnovne i srednje škole i univerziteti u BiH trebaju u svoje nastavne planove i

programe uvrstiti programe obuke u oblasti etike i borbe protiv korupcije (rok za

provedbu mjere: kraj 2014)

6

PROJEKAT KURIKULUM ZA TRANSPARENTNOST, KURIKULUM

ZA ODGOVORNOST

U saradnji sa Agencijom za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije,

Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini, u 2013. godini odobrila je sredstva

namijenjena ubrzanju implementacije mjera sadržanih u Akcionom planu za provođenje

Strategije za borbu protiv korupcije.

Pri pripremi projektnih aktivnosti koje imaju za cilj da ubrzaju provođenje mjera koje se

odnose na uvođenje obrazovanja iz oblasti etike I borbe protiv korupcije u nastavne

planove iprograme osnovnih I srednjih škola I fakulteta u BiH, uzeti su u obzi I sljedeći

problemi:

Djeca i mladi u Bosni i Hercegovini ne prolaze nikakav vid obrazovanja o

tome kako se boriti protiv korupcije ili bilo kojeg drugog oblika neetičkog

ponašanja. Neophodno je kreirati obrazovni sadržaj, iskrojen u skladu sa

okruženjem u kojem žive. Omladina mora biti svjesna okruženja u kojem živi, kao

i prepreka i prilika za učinkovitu borbu protiv korupcije. Obrazovanje mora biti

izrađeno prema različitim konceptima vlasti u oba entiteta, kao i prema konceptu

na državnom nivou, jer se borba protiv korupcije na nivou države, entiteta i

distrikta značajno razlikuje.

Ne postoje strategije i programi o obrazovanju djece i mladih o etici i

metodama borbe protiv korupcije. Potrebno je učiniti procjenu potreba za

antikorupcijskim intervencijama u sljedećim oblastima: vladavina zakona, javna

administracija i sistem, transparentnost i odgovornost, razvoj kapaciteta sa

posebnim naglaskom na etici. Ova procjena će biti osnova za sve daljnje radnje.

Javnost nije dovoljno informisana o definiciji korupcije, oblicima pojave

korupcije, posljedicama i metodama borbe protiv korupcije. Javni emiteri u

BiH uglavnom pokrivaju problem korupcije putem vijesti i mogućih sudskih

epiloga. Iako bi oni trebali edukovati javnost putem svoga programskog sadržaja,

javni emiteri ne ispunjavaju ovu pravnu obavezu. Njihovo opravdanje je

nedostatak sredstava za izradu takvih programa. Zbog toga je neophodno izraditi

edukativne programe za različite dobne grupe djece i mladih.

U skladu sa identifikovanim problemima te mjerama predviđenim Akcionim planom, projekat

''Kurikulum za transparentnost, kurikulum za odgovornost'' predvidio je 4 grupe aktivnosti koje

odgovaraju mjerama predviđenim Akcionim planom i treba direktno da doprinesu njihovoj realizaciji.

7

CILJNE GRUPE I KORISNICI

Projekat će u prvoj fazi obuhvatiti po 50 osnovnih i srednjih škola u BiH te 8 javnih

univerziteta.

Krajnji korisnici su cijela populacija učenika u osnovnim i srednjim školama u BiH te studenata sa 8

javnih univerziteta u BiH; nekoliko hiljada nastavnika i profesora u BiH; službenici u nadležnim

ministarstvima i agencijama za obrazovanje u BiH; nevladine organizacije koje se bave prevencijom

korupcije u obrazovanju u cijeloj zemlji, te slušatelji i gledatelji obrazovnih programa javnih emitera.

Projekat zahtijeva usku saradnju sa institucijama obrazovanja u Bosni i Hercegovini, u prvom

redu sa Ministarstvima obrazovanja na kantonalnom nivou u Federaciji Bosne i Hercegovine

te Ministarstvom obrazovanja na nivou entiteta u Republici Srpskoj. Pored toga, ključni akteri

projekta su pedagoški zavodi na kantonalnom nivou u Federaciji BiH te entitetski pedagoški zavod

u Republici Srpskoj, te Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO) i Agencija za

razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine.

8

Zakonski okvir

Bosna i Hercegovina

Dejtonskim mirtovnim sporazumom je (in)direktno obrazovanje dato u nadležnost

entiteta, odnosno, prema članu III.3.a Ustava Bosne i Hercegovine sve nadležnosti i

funkcije, koje nisu izričito dodijeljene Bosni i Hercegovini i njenim institucijama, spadaju

u nadležnost entiteta, što je slučaj sa obrazovanjem.

Vidi tabelu sa pregledom glavnih funkcija po nivoima vlasti10: Grupe Funkcije

po nivoima

Država RS/Brčko Federacija Kanton

Kreiranje i

koordinacija

obrazovne

politike

Izrada okvirnih

zakona i okvirnih

NPP-a za osnovno i

srednje i visoko

obrazovanje i

nadzor nad

implementacijom

Izrada zakona za

osnovno i srednje

obrazovanje u

skladu

sa okvirnim

zakonom.

Izrada zakona i

strategija za visoko

obrazovanje

Koordinacija

izrade

zakona za

osnovno,

srednje i visoko

obrazovanje

Izrada zakona za

osnovno i srednje

obrazovanje u

skladu sa okvirnim

zakonom.

Izrada zakona i

strategija za visoko

obrazovanje

Izrada NPP-a Izrada zajedničkog

jezgra NPP-a

Izrada školskog

NPP-a

u skladu sa

zajedničkim

jezgrom

Koordinacija

izrade

školskog NPP-a

Izrada školskog

NPP-a u skladu sa

zajedničkim

jezgrom

Nadležnost za donošenje nastavnih planova i programa je propisana u okvirnim

zakonima o obrazovanju, posebno za osnovno i srednje, te sa posebnim okvirnim

zakonom za visoko obrazovanje.

U slučaju osnovnog i srednjeg obrazovanja, na novou Bosne i Hercegovine utvrđuje se

zajedničko jezgro nastavnih planova i programa, što se detaljno propisuje članovima 42-

44 Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju:

Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju ('Službeni glasnik BiH' broj: 18/03)

10 Izvod iz tabele glavnih funkcija. Funkcionalni pregled javne uprave u sektoru obrazovanja u Bosni i Hercegovini: završni izvještaj. IBF International consulting i Britansko vijeće, Sarajevo, 2005. str.45.

9

Član 42.

U svim javnim i privatnim školama u Bosni i Hercegovini uspostavit će se i primjenjivati zajedničko jezgro

nastavnih planova i programa.

Član 43.

Zajedničko jezgro nastavnih planova i programa sastoji se od nastavnih planova i programa sa što je moguće

širom zajedničkom jezgrom za sve predmete osnovnog i općeg srednjeg obrazovanja. Zajedničko jezgro

nastavnih planova i programa izrađuje posebno ad hoc privremeno tijelo. Članove ovog tijela imenuju

ministri obrazovanja entiteta, kantona i Brčko Distrikta BiH, a jednog člana imenuje ministar civilnih poslova.

Na prijedlog privremenog tijela iz prethodnog stava, sporazum o zajedničkom jezgru nastavnih planova i

programa usvajaju i potpisuju ministri obrazovanja entiteta, ministri obrazovanja svih kantona iz Federacije

Bosne i Hercegovine, te predstavnik Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Zajedničko jezgro nastavnih

programa i planova će:

a) osigurati da se kroz vaspitno-obrazovni proces razvija pozitivan odnos i osjećaj pripadnosti

državi Bosni i Hercegovini;

b) garantirati i osigurati kvalitetno obrazovanje za svu djecu i dostizanje zadovoljavajućeg

standarda znanja, vještina i sposobnosti;

c) osigurati dosljednost kvaliteta standarda obrazovanja u svim ökolama i na svim nivoima

obrazovanja;

d) osigurati zadovoljavajuću usklađenost nastavnih planova i programa, kao i njihovu

prilagodljivost, u skladu sa specifičnim potrebama ökole i lokalne zajednice;

e) osigurati primjenu nastavnih planova i programa koji odgovaraju razvojnim potrebama djece na

koju se odnose, te njihovom uzrastu i posebnim interesima sa akcentom na promociju zdravog

načina ûivota kao najvećeg interesa učenika, roditelja, nastavnog osoblja i društva;

f) osigurati slobodu kretanja i jednak pristup obrazovanju;

g) garantirati ekonomičnost i efikasnost u finansiranju i radu škole.

Član 44.

Velika većina pedagoških aktivnosti u školi sastojat će se od predmeta i nastavnih programa i planova

predviđenih zajedničkim jezgrama nastavnih programa i planova.

U okviru zajedničkog jezgra nastavnih programa i planova, javne i privatne škole imaju slobodu kreiranja i

realizacije nastavnih sadrûaja po svom izboru, u skladu sa članovima 3., 7., 8., 10., 34., 36. i članom 41. ovog

zakona.

10

Federacija Bosne i Hercegovine

Prema Članu III.4.b Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nadležnosti u obrazovanju u

Federaciji Bosne i Hercegovine su date kantonima:

Kantoni imaju sve nadležnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti. Posebno su nadležni za ...

b) utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja

Iz ovoga proizilazi da kantonalna ministarstva za obrazovanje imaju nadležnost nad

sektorom obrazovanja. To je ukupno deset ministarstava i njima pridruženih sedam

pedagoških zavoda.

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke ima koordinacionu ulogu i angažman

ministartsva je usmjeren na izradu zakonskog okvira za osnovno, srednje i visoko

obrazovanje, te na kreiranje i izradu zajedničke jezgre nastavnih planova i programa.

Kada je riječ o osnovnom i srednjem obrazovanju, svih deset kantona primjenjuju svoje

zakone koji su doneseni ili dopunjeni u skladu sa državnim Okvirnim zakonom. U skladu

sa kantonalnim zakonima nastavne planove i programe donosi nadležno ministarstvo.

U Bosni i Hercegovini trenutno postoji osam pedagoških zavoda, i to: Republički

pedagoški zavod Republike Srpske, Zavod za školstvo u Mostaru i šest pedagoških

zavoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, Izuzev tri zavoda (Pedagoški zavod u Bihaću,

Pedagoški zavod u Mostaru i Zavod za školstvo u Mostaru), svi ostali zavodi djeluju u

sastavu ministarstava obrazovanja.

Postojeći pedagoški zavodi rade na razvoju nastavnih planova i programa,

Osnovnoškolsko obrazovanje

Zakon o osnovnom obrazovanju ('Službene novine Kantona Sarajevo broj: 10/04)

Član 25.

Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se na osnovu nastavnog plana i programa za osnovni odgoj i

obrazovanje (u daljem tekstu: nastavni plan i program).

Nastavni plan je školski dokument kojim se propisuju odgojno-obrazovna područja odnosno

nastavni predmeti koji će se izučavati u osnovnoj školi, redoslijed izučavanja tih predmeta po

razredima, sedmični i godišnji fond časova za svaki predmet, a u vezi s tim i struktura školske

godine.

Nastavni program je školski dokument kojim se propisuje obim, dubina i redoslijed nastavnih

sadržaja u pojedinom nastavnom predmetu.

Nastavne planove i programe za sve vrste škola donosi Ministarstvo, u skladu sa zajedničkim

jezgrom nastavnih planova i programa, kako to propiše Agencija za nastavne planove i programe,

i objavljuje ih u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

11

Ministar/ministrica će osigurati da sadržaji koji promoviraju jednakost polova budu sastavni dio

nastavnog plana i programa.

Predmete u okviru fakultativne nastave biraju učenici/učenice i roditelji ili staratelji

učenika/učenica na početku školske godine sa liste koju utvrđuje Ministarstvo i kad se da

izjašnjenje o odabranim časovima, fakultativna nastava za datog učenika/učenicu postaje

obavezna.

Broj, vrsta i trajanje fakultativne nastave određuje se godišnjim programom rada škole u skladu

sa nastavnim planom i programom i resursima kojima škola raspolaže.

Ministarstvo je obavezno da na kraju svake školske godine izvrši analizu potreba za izmjenama i

dopunama nastavnog plana i programa.

Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju, Službene novine Tuzlanskog kantona, 6/04

Član 31.

Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se na osnovu nastavnog plana i programa za osnovne škole (u

daljem tekstu: nastavni plan i program).

Nastavnim planom i programom utvrđuju se ciljevi i zadaci, sadržaj, oblici i postupci odgojno-

obrazovnog rada, kao i izvodjenje razredne, odnosno predmetne nastave u pojedinim razredima,

ili drugi oblici nastave i obezbjeđuje nacionalna ravnopravnost kroz posebne programe za

nacionalnu grupu predmeta u osnovnim školama svih oblika svojine.

Osnovna škola organizuje odgojno-obrazovni rad po nastavnom planu i programu koji donosi

Ministarstvo, u skladu sa zajedničkim jezgrom nastavnih planova i programa u Bosni i

Hercegovini, na prijedlog Pedagoškog zavoda, i uz prethodno provedenu javnu raspravu.

Zajedničko jezgro nastavnih planova i programa:

a) osigurava da se u vaspitno-obrazovnom procesu razvija odnos i osjećaj pripadnosti Bosni i

Hercegovini;

b) garantira i osigurava kvalitetno obrazovanje i dostizanje zadovoljavajućeg standarda znanja,

vještina i sposobnosti za svu djecu;

c) osigurava dosljednost kvaliteta standarda obrazovanja u svim osnovnim školama;

d) osigurava primjenu nastavnih planova i programa koji odgovaraju obrazovnim potrebama

djece na koju se odnose, te njihovom uzrastu i posebnim interesima sa akcentom na promociju

zdravog načina života kao najvećeg interesa učenika, roditelja, nastavnog osoblja i društva;

e) osigurava slobodu kretanja i jednak pristup obrazovanju;

f) garantira ekonomičnost i efikasnost u finansiranju i radu škole.

Sastavni dio nastavnog plana i programa čine i specifični sadržaji, čiji obim ne može biti veći od

30% u odnosu na zajedničko jezgro nastavnih planova i programa.

Specifične sadržaje utvrđuje nastavničko vijeće na prijedlog školskog odbora, osnivača, vijeća

roditelja i udruženja građana, nakon pribavljenog mišljenja Pedagoškog zavoda i uz saglasnost

Ministarstva. Broj, vrsta i trajanje fakultativne nastave određuje se godišnjim programom rada

škole u skladu sa nastavnim planom i programom i resursima kojima škola raspolaže

Član 40.

Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi realizuje se u skladu sa nastavnim planom i programom i

na osnovu godišnjeg programa rada osnovne škole (u daljem tekstu: godišnji program).

Godišnjim programom utvrđuju se nastavne obaveze, rad na profesionalnoj orijentaciji učenika,

slobodne aktivnosti učenika, oblici, sadržaji, obim i raspored odgojno-obrazovnog rada i druge

aktivnosti u osnovnoj školi. Godišnji program se sačinjava po jedinstvenoj metodologiji koju

utvrđuje Pedagoški zavod.

Prijedlog godišnjeg programa utvr|uje nastavničko vijeće osnovne škole (u daljem tekstu:

nastavničko vijeće), a donosi školski odbor, i dostavlja Ministarstvu i Pedagoškom zavodu

12

najkasnije do 1. oktobra za tekuću školsku godinu. Izvještaj o radu i izvještaj o realizaciji godišnjeg

programa, škola dostavlja Ministarstvu i Pedagoškom zavodu.

Izvještaj o uspjehu u učenju i vladanju, škola je dužna dostaviti Pedagoškom zavodu i osnivaču na

kraju prvog polugodišta i na kraju školske godine.

Zakon o osnovnom i općem srednjem obrazovanju, Službeni glasnik Unsko-Sanskog kantona, 5/04

Član 58.

Odgojno-obrazovni rad u osnovnim i općim srednjim školama Unsko-sanskog kantona provodi se

na osnovi nastavnog plana i programa i godišnjeg programa rada škole.

Član 59.

Nastavne planove i programe za sve vrste škola donosi Ministarstvo, u skladu sa zajedničkim

jezgromb nastavnih planova i programa, kako to propiše Agencija za nastavne planove i programe,

i objavljuje ih u ''Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona''. Nastavne planove i programe za

nastavu vjeronauke donosi vjerska zajednica, a verificira Ministarstvo.

Član 60.

Zajedničko jezgro nastavnih planova i programa sastoji se od nastavnih planova i programa sa što

je moguće širom zajedničkom osnovom za sve predmete osnovnog i općeg srednjeg obrazovanja u

Bosni i Hercegovini.

Član 61.

Nastavnim planom utvrđuju se obavezni i izborni predmeti, njihov raspored po razredima,

nedjeljni broj nastavnih sati po predmetima i ukupni nedjeljni i godišnji broj nastavnih sati i

vannastavne aktivnosti.

Nastavnim programom se utvrđuju sadržaji, cilj i zadaci obaveznih i izbornih predmeta, kao i

izvođenje razredne, odnosno predmetne nastave u pojedinim razredima ili drugim oblicima

nastave.

Izborni predmeti obavezni su za sve učenike/ce koji se za njih opredijele

Član 63.

Većina pedagoških aktivnosti škole sastojat će se od predmeta i nastavnih planova i programa

predviđenih zajedničkim jezgrom nastavnih planova i programa.

U okviru nastavnog plana i programa škole imaju slobodu kreiranja i realiziranja dijela nastavnih

sadržaja po svom izboru.

Zakon o osnovnom školstvu, Kanton 10

Članak 21.

Nastavne planove i programe donosi Ministarstvo, na prijedlog Zavoda za školstvo u skladu sa

zajedničkom jezgrom nastavnih planova i programa koju izrađuje Agencija za nastavne planove i

programe sukladno člancima 42. 43.i 48. Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u

Bosni i Hercegovini.

Pri izradi nastavnih planova i programa Zavod za školstvo će usko surađivati sa Agencijom za

nastavne planove i programe (sukladno članku 48. Okvirnog zakona).

Nastavnim planom utvrđuju se: obvezni i izborni predmeti, njihov raspored po razredima, tjedni

broj nastavnih sati po predmetima i ukupni tjedni i godišnji broj nastavnih sati i izvannastavne

djelatnosti.

13

Nastavnim programom se utvrđuju sadržaji, cilj i zadaće obveznih i izbornih predmeta. Izborni

predmeti obvezni su za sve učenike koji se za njih opredijele. Standarde uspjeha učenika i

ocjenjivanja postignutih rezultata koje ustanovljuje Agencija za standarde i ocjenjivanje, donosi i

provodi Ministarstvo u skladu sa člancima 46. i 47. Okvirnog zakona.

Zakon o osnovnoj školi, Službene novine Zeničko-dobojskog kantona 5/04

Član 23

Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se na osnovu nastavnog plana i programa za osnovne škole (u

daljem tekstu: nastavni plan i program).

Okvirnim nastavnim planom i programom utvrđuju se ciljevi i zadaci, sadržaji, oblici i postupci

odgojno-obrazovnog rada, izvođenje razredne i predmetne nastave i osigurava nacionalna

ravnopravnost kroz posebne programe za nacionalnu grupu predmeta u osnovnim školama svih

oblika svojine.

Okvirni nastavni plan i proram donosi Ministarstvo u skladu sa zajedničkim jezgrima nastavnih

planova i programa.

U svim javnim i privatnim osnovnim školama u Kantonu, utemeljit će se okvirni nastavni plan i

program uz punu primjenu zajedničkih jezgri nastavnih planova i programa te uvažavanje

lokalnih specifičnosti a u skladu sa ustavnim pravima konstitutivnih naroda BiH.

Član 27

Okvirni nastavni plan i program donosi Ministarstvo, koji će :

a) obezbjediti da se kroz odgojno-obrazovni proces razvija pozitivan odnos i osjećaj pripadnosti

BiH;

b) garantovati i obezbjediti kvalitetno obrazovanje za svu djecu i dostizanje zadovoljavjućeg

standrda znanja, vještina i sposobnosti;

c) obezbjediti dosljednost kvaliteta standarda obrazovanja u svim osnovnim šklama;

d) obezbjediti zadovoljavajuću usklađenost nastavnih planova i programa kao i njihovu

prilagodljivost u skladu sa specifičnim potrebama škole i lokalne zajednice;

e) obezbjediti primjenu nastavnih planova i programa koji odgovaraju obrazovnim potrebama

djece na koju se odnose, te njihovom uzrastu i posebnim interesima sa akcentom na promociju

zdravog načina života kao najvećeg interesa učenika, roditelja, nastavnog osoblja i društva;

f) obezbjediti slobodu kretanja i jednak pristup obrazovanju;

g) garantovati racionalnost i efikasnost u finasiranju rada škole;

Prijedlog okvirnog nastavnog plana i programa za osnovnu školu, usklađen sa agencijom za

nastavne planove i programe, utvrđuje Pedagoški zavod.

U zadovoljavanju svojih posebnih interesa Vlada kantona može povećati obim redovne nastave za

30 % na račun planiranih sati ostalih odgojno-obrazovnih aktivnosti.

Ovaj vid nastave izvodi se po nastavnim planovima i programima koje donosi Ministarstvo.

Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju, Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona broj: 5/04

Član 27

Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se na osnovu nastavnog plana i programa za osnovne škole (u

daljem tekstu: nastavni plan i program). Nastavnim planom i programom utvrđuju se ciljevi i

zadaci, sadržaji, oblici i postupci odgojno-obrazovnog rada, izvođenje razredne i predmetne

nastave u pojedinim razredima, ili drugim oblicima nastave i obezbjeđuje nacionalna

ravnopravnost kroz posebneprograme za nacionalnu grupu predmeta u osnovnim školama svih

oblika svojine. Nastavne planove i programe za sve vrste škola donosi ministar, u skladu sa

14

zajedničkim jezgrom nastavnih planova i programa, kako to propiše Agencija za nastavne planove

i programe i objavljuje ih u „Službenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“

Antikorupcijsko obrazovanje u nastavnim programima osnovnih škola

U okvirnom nastavnom planu i programu za devetogodišnje osnovno obrazovanje nema

elemenata antikorupcijskog obrazovanja11.

U kantonalnim nastavnim programima nisu uočeni elementi antokiorupcijskog

obrazovanja. Analizirani su nastavni programi za 6-9 razred osnovnih škola Tuzlanskog

kantona, nastavni programi dostupni preko Zavoda za školstvo u Mostaru (u odgojno-

obrazovnim ustanovama koje rade po hrvatskom nastavnom planu i programu).

Srednjoškolsko obrazovanje

Zakon o srednjem obrazovanju, Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona, 17/12

Član 38.

(Nastavni planovi i programi)

(1) Obrazovno-odgojni rad u srednjim školama ostvaruje se na osnovu nastavnih planova i

programa za gimnazije, srednje škole za stručno obrazovanje i obuku, srednje vjerske škole i

srednje škole za učenike/ce sa teškoćama u

razvoju (u daljem tekstu: nastavni planovi i programi).

(2) Nastavnim planovima i programima utvrđuju se: ciljevi, zadaci, nastavni sadržaji obaveznih

općeobrazovnih, stručnih i predmeta praktične nastave i laboratorijskog rada, broj sati po

predmetima, oblici i postupci rada, predmeti

fakultativne, izborne, kursne nastave, sadržaji i načini organiziranja maturskog, odnosno završnog

ispita, dužina trajanja obrazovanja, zanimanje koje učenik/ca stiče nakon završetka srednje škole

odnosno obrazovanja, didaktički i drugi uvjeti za realiziranje nastavnog plana i programa.

(3) Nastavne planove i programe za srednje obrazovanje i osposobljavanje za škole iz člana 3. stav

(2) tačke a), b ) i d) ovog Zakona donosi Ministarstvo.

(4) Za donošenje nastavnih planova i programa ministar/ica imenuje Komisiju za donošenje

nastavnih planova i programa, koja ima 5 članova/ca.

(5) Komisiju iz stava (4) ovog člana čine tri stručnjaka za oblast za koju se donosi nastavni plan i

program,1(jedan) zaposlenik/ca Pedagoškog zavoda i 1(jedan) zaposlenik/ca Ministarstva.

(6) Komisija o svom radu donosi zapisnik.

(7) Nastavne planove i programe za škole iz člana 3. stav (2) tačka c) ovog Zakona donosi osnivač,

a odobrava ministar/ica rješenjem.

Član 39.

(Sadržaji nastavnih planova i programa)

11 Podaci o dostupnosti nastavnih planova i programa su traženi na web strancama nadležnih institucija. Ova napomena vrijedi za sve nivoe obrazovanja u ovom izvještaju.

15

(1) Nastavni planovi i programi iz člana 38 ovog Zakona obavezno sadrže zajedničku jezgru

nastavnih planova i programa, kako to propiše Agencija za predškolsko, osnovno i srednje

obrazovanje

2) Nastavne planove i programe iz st. (1) i (2) člana 38. ovog Zakona Ministarstvo objedinjuje i

dostavlja svim relevantnim subjektima u Kantonu.

(3)Na Kantonu obavezna je primjena svih nastavnih planova i programa razvijenih po modularnoj

metodologiji. Ostali nastavni planovi i programi razvijaju se i primjenjuje koliko god je moguće

primjenom modularne metodologije.

(4) U nastavnim planovima i programima u srednjoj školi, kao javnoj ustanovi, specifični sadržaji

određenog nastavnog predmeta se ne mogu razlikovati više od 10% u odnosu na utvrđeni

nastavni plan i program iz stava (1) ovog člana.

(5) U nastavnim planovima i programima u srednjoj školi kao ustanovi, specifični sadržaji

određenog nastavnog predmeta se ne mogu razlikovati više od 20% u odnosu na utvrđeni

nastavni plan i program iz stava (1) ovog člana.

(6) Srednja škola može izvan utvrđenog nastavnog plana uvesti i nove sadržaje u vidu kursne

nastave, fakultativne nastave, izborne nastave, novog nastavnog predmeta ili drugog oblika

nastave, koji po ukupnom fondu sati sedmično ne može biti veći od 10% u odnosu na utvrđeni

nastavni plan.

(7) Sadržaje nastavnih planova i programa iz st. (3), (4), (5) i ovog člana utvrđuje školski odbor

srednje škole na osnovu prijedloga osnivača, učenika/ca, njihovih roditelja odnosno staratelja,

nastavničkog vijeća srednje škole i relevantne infrastrukture i uz prethodnu saglasnost

ministra/ce.

(8) Sadržaji koji promoviraju jednakopravnost spolova sastavni su dio nastavnog programa

Član 52.

(Uvođenje novih oblika rada u srednju školu)

(1) Ministar/ica može odrediti jednu ili više srednjih škola, odnosno jedno ili više odjeljenja

srednjih škola, kao eksperimentalne, radi uvođenja novih oblika, sadržaja i metoda rada, a na

osnovu elaborata zainteresiranih relevantnih

subjekata.

(2) Eksperimentalnoj srednjoj školi iz stava (1) ovog člana može se odobriti odstupanje od

odredbi ovog Zakona u primjeni nastavnog plana i programa, nastavne norme, dnevnog i

sedmičnog opterećenja učenika/ca, u načinu ocjenjivanja znanja i formiranju odjeljenja.

(3) Bliži propis o uvjetima za osnivanje i rad eksperimentalne srednje škole, odnosno odjeljenja iz

stava (1) ovog člana donosi ministar/ica

Zakon o srednjem školstvu, Narodne novine Županije posavske, 3/04

Članak 9.

Programi srednjeg školstva ostvaruju se na temelju nastavnog plana i programa.

Nastavnim planom i programom iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se svrha, ciljevi i zadaća

programa, nastavni predmeti i sadržaji, trajanje i osnovni oblici izvođenja programa, godišnji i

tjedni broj sati nastave, broj sati za svaki predmet, te kadrovski, didaktički i drugi uvjeti za

izvođenje nastavnog plana i programa.Nastavni planovi i programi moraju sadržavati Zajedničke

jezgre nastavnih planova i programa sukladno člancima 42. , 43. i 44. Okvirnog zakona.

Članak 10.

Nastavni plan i program za stjecanje srednje školske srednje stručne i niže stručne spreme sadrži

zajednički, izborni i fakultativni dio. Zajednički dio nastavnog plana i programa sadrži osnovne

predmete, koji su obvezni za sve učenike određene vrste obrazovanja. Izborni dio nastavnog plana

i programa obuhvaća predmete programski vezane za škole od kojih učenik obvezno bira jedan ili

više predmeta prema svojim sklonostima. Fakultativni dio nastavnog plana i programa obuhvaća

16

predmete kojim se zadovoljavaju interesi učenika u skladu s mogućnostima škole, te sadržaje i

oblike slobodnih aktivnosti.Ako seučenik opredijeli za fakultativni predmet,

dužan ga je pohađati tijekom nastavne godine. Zajednički i izborni dio nastavnog plana i programa

donosi ministar, na prijedlog Zavoda a sukladno zajedničkoj jezgri nastavnih planova i

programa.Pri izradi prijedloga nastavnih planova i programa Zavod za školstvo će surađivati s

Agencijom za nastavne planove i programe, koja je odgovorna za implementaciju, praćenje,

evaluaciju, usavršavanje, razvitak zajedničke jezgre za nastavne planove i programe sukladno

standardima utvrđenih Okvirnim i ovim Zakonom te standardima u državama obuhvaćenim

Europskim integracijama. Fakultativni dio nastavnog plana i programa donosi škola, uz prethodno

pribavljenu suglasnost Ministarstva.

Zakon o srednjem obrazovanju i odgoju, Službene novine Tuzlanskog kantona, 17/11

Član 38.

(Nastavni plan i program)

(1) Nastavnim planom i programom odgovarajuće škole (u daljem tekstu: nastavni plan i

program), utvrđuje se svrha, ciljevi i zadaci programa, nastavni predmeti, sadržaji, trajanje i

osnovni oblici izvođenja programa, godišnji i sedmični broj časova nastave, praktične obuke, broj

časova za svaki predmet, didaktički i drugi uvjeti za izvođenje programa, ishodi znanja, sadržaj i

način polaganja maturskog/završnog ispita, te profil i stručna sprema nastavnika za realizaciju

plana i programa.

(2) Nastavni plan i program može imati modularnu strukturu.

Član 39.

(Odnos teorijske, praktične i fakultativne nastave)

(1) Nastavnim planom i programom, za svaku vrstu škole, utvrđuju se, u zavisnosti od vrste

obrazovanja, odnos općeobrazovnog, stručno-teorijskog i praktičnog dijela programa, nastavni

predmeti, sedmični broj časova za svaki predmet i razred

i broj časova fakultativne nastave sa vannastavnim aktivnostima.

(2) Učenik na početku školske godine, sa liste koju utvrđuje Ministarstvo za svaku vrstu škole,

bira fakultativni predmet.

(3) Po izjašnjavanju učenika o odabiru fakultativnog predmeta, fakultativni predmet postaje

obavezan za učenika za tu školsku godinu.

Član 40.

(Specifični sadržaji nastavnog plana i programa)

(1) Sastavni dio nastavnog plana i programa srednjeg obrazovanja i odgoja za svaku vrstu škole,

grupu nastavnih predmeta odnosno predmet, čine i specifični sadržaji čiji obim ne može biti veći

od 30% u odnosu na zajedničko jezgro nastavnih planova i programa.

(2) Prilikom kreiranja specifičnih sadržaja nastavnog plana i programa, uzimaju se u obzir

potrebe lokalne zajednice i lokalnog tržišta rada.

(3) Specifične sadržaje iz stava (1) ovog člana, utvrđuje nastavničko vijeće škole, na prijedlog:

školskog odbora, osnivača, savjetodavnog vijeća, vijeća roditelja, vijeća učenika ili udruženja

građana, nakon pribavljenog mišljenja Pedagoškog zavoda, i uz

saglasnost Ministarstva.

(4) Izuzetno, u vjerskim školama, specifični sadržaji iz stava (1) ovog člana mogu biti i veći od

30% u odnosu na utvrđeni nastavni plan i program, ali ne veći od 35%.

Član 41.

(Zajedničko jezgro nastavnih planova i programa)

(1) Nastavni plan i program škola čiji je osnivač Skupština Kantona ili općina, donosi Ministarstvo,

u skladu sa zajedničkom jezgrom nastavnih planova i programa u Bosni i Hercegovini, na

prijedlog stručnih aktiva i Pedagoškog zavoda.

17

(2) Nastavni plan i program škole koju osniva drugo pravno ili fizičko lice donosi osnivač, uz

prethodnu saglasnost Ministarstva.

(3) Nastavni plan i program za predmet vjeronauka, donosi Ministarstvo na prijedlog crkve

odnosno vjerske zajednice.

(4) Zajedničko jezgro nastavnih planova i programa

a)osigurava da se u obrazovno-odgojnom procesu razvija odnos i osjećaj pripadnosti Bosni i

Hercegovini;

b)garantuje i osigurava kvalitetno obrazovanje i dostizanje zadovoljavajućeg standarda znanja,

vještina i sposobnosti za svu djecu;

c)osigurava dosljednost kvaliteta standarda obrazovanja u svim školama;

d)osigurava zadovoljavajuću usklađenost nastavnih planova i programa kao i njihovu

prilagodljivost u skladu sa specifičnim potrebama škole i lokalne zajednice;

e) osigurava primjenu nastavnih planova i programa koji odgovaraju obrazovnim potrebama

djece na koju se odnose, te njihovom uzrastu i posebnim interesima sa akcentom na promociju

zdravog načina života kao najvećeg interesa učenika, roditelja, nastavnog osoblja i društva;

f) osigurava slobodu kretanja i jednak pristup obrazovanju;

g) garantuje ekonomičnost i efikasnost u finansiranju i radu škole.

(5) Praćenje, evaluaciju i poboljšanje zajedničkog jezgra nastavnih planova i programa za srednje

stručno obrazovanje i obuku i predlaganje modularnih nastavnih planova i programa za stručne

predmete, vrše Agencija i Pedagoški zavod.

Zakon o srednjoj školi, Zeničko dobojski kanton

Član 26.

Okvirni nastavni plan i program koji donosi Ministarstvo će u Kantonu osigurati i garantirati

ostvarivanje općih ciljeva obrazovanja utvrđenih u članu 3. Okvirnog zakona o osnovnom i

srednjem obrazovanju u BiH (u daljem tekstu: Okvirni zakon).

Član 27.

Nastavnim planom i programom za svaku vrstu srednje škole utvrđuje se, u zavisnosti od vrste

obrazovanja, odnos općeobrazovnog, stručno-teorijskog i praktičnog dijela programa.Nastavnim

planom i programom utvrđuje se i fond nastavnih sati i odgovarajući programski sadržaj

dodatnog obrazovanja za nadarene učenike.

Član 28.

Sastavni dio nastavnog plana i programa srednjeg obrazovanja i odgoja za svaku vrstu škole,

grupu nastavnih predmeta, odnosno predmet, čine i specifični sadržaji, čiji obim ne može biti veći

od 25% u odnosu na utvrđeni nastavni plan i program.

Sadržaje iz prethodnog stava utvrđuje osnivač srednje škole, uz prethodno pribavljeno

mišljenje Pedagoškog zavoda i saglasnosti Ministarstva. Ukoliko je osnivač srednje škole Skupšina

Kantona, prava i obaveze osnivača iz stava 1. ovog člana vrši Vlada Kantona.Izuzetno, u vjerskim i

privatnim školama sadržaji specifičnih predmeta iz stava 1. ovog člana mogu biti i veći od 25% u

odnosu na utvrđeni nastavni plan i program, ali ne veći od 35%.

Zakon o srednjem obrazovanju i dogoju, Bosansko-podrinjskog kantona, Goražde

Član 39.

(Nastavni plan i program)

(1) Nastavnim planom i programom odgovarajude škole (u daljemtekstu: nastavni plan i

program), utvrđuje se svrha, ciljevi i zadaci programa, nastavni predmeti, sadržaj trajanjei

osnovni oblici izvođenja programa, godišnji i sedmični broj časova nastave, praktične obuke, broj

18

časova zasvaki predmet, didaktički i drugi uslovi za izvođenje programa, ishodi znanja te profil i

stručna sprema nastavnika za realizaciju plana iprograma.

(2) Nastavni plan i program može imati modularnu strukturu.

Član 40.

(Odnos teorijske, praktične i fakultativne nastave)

(1) Nastavnim planom i programom, za svaku vrstu škole, utvrđuju se, u zavisnosti od vrste

obrazovanja, odnos opšteobrazovnog, stručno-teorijskog i praktičnog dijela programa, nastavni

predmeti, sedmični broj časova za svaki predmet i razred i brojčasova fakultativne nastave sa

vannastavnim aktivnostima.

(2) Učenik na početku školskegodine, sa liste koju utvrđuje Ministarstvo za svaku vrstu škole, bira

fakultativni predmet.

(3) Po izjašnjavanju učenika oodabiru fakultativnog predmeta, fakultativni predmet postaje

obavezan za učenika i ocjena iz tog predmeta ulazi u prosječnu ocjenu opšteg uspjeha.

(4) Nastavnim planom i programom utvrđuje se i fond nastavnih časovai odgovarajudi

programski sadržaji dodatnog obrazovanja za nadareneučenike.

Član 41.

(Specifični sadržaji nastavnog plana i programa)

(1) Sastavni dio nastavnog plana i programa srednjeg obrazovanja iodgoja za svaku vrstu škole,

grupu nastavnih predmeta odnosno predmet, čine i specifični sadržaji čiji obim ne može biti vedi

od 25% u odnosu na utvrđeni nastavni plan i program.

(2) Prilikom kreiranja specifičnih sadržaja nastavnog plana i programa, uzimaju se u obzir

potrebe lokalnog tržišta rada.

(3) Specifične sadržaje iz stava (1)ovog člana, utvrđuje nastavničko vijede škole, na prijedlog

školskog odbora, savjetodavnog tripartitog vijeda, vijeda roditelja, vijeda učenika i udruženja

građana, a nakon pribavljenog mišllenja Pedagoškog zavoda Bosansko–podrinjskog kantona

Goražde(u daljem tekstu: Pedagoški zavod) i uz saglasnost Ministarstva.

(4) Izuzetno, u vjerskim školama, specifični sadržaji iz stava (1) ovog člana mogu biti i vedi od

25% u odnosu na utvrđeni nastavni plan iprogram, ali ne vedi od 35%.

Član 42.

(Zajedničko jezgro nastavnihplanova i programa)

(1) Nastavni plan i program donosi Ministarstvo, u skladu sa zajedničkim jezgrom nastavnih

planova i programa

u Bosni i Hercegovini, naprijedlog Pedagoškog zavoda i nakonprovedene javne rasprave.

(2) Zajedničko jezgro nastavnihplanova i programa:

a) osigurava da se u odgojno-obrazovnom procesu razvija odnos i osjedaj pripadnosti Bosni i

Hercegovini;

b) garantuje i osigurava kvalitetno obrazovanje i dostizanje zadovoljavajudeg standarda znanja,

vještina i sposobnosti za svu djecu;

c) osigurava dosljednost kvaliteta standarda obrazovanjau svim školama;

d) osigurava zadovoljavajudu usklađenost nastavnih planova i programa kao i njihovu

prilagodljivost u skladu saspecifičnim potrebama škole i lokalne zajednice;

e)osigurava primjenu nastavnih planova i programa koji odgovaraju obrazovnim potrebama djece

na koju se odnose te njihovom uzrastu i posebnim interesima sa akcentom na promociju zdravog

načina života kao najvedeginteresa učenika, roditelja,nastavnog osoblja i društva;

f)osigurava slobodu kretanjai jednak pristup obrazovanju;

g)garantuje ekonomičnost iefikasnost u finansiranju i radu škole.

19

(3) Praćenje, evaluaciju i poboljšanje zajedničkog jezgra nastavnih planova i programa za srednje

obrazovanje iod goj i srednje stručno obrazovanje i obuku i predlaganje modularnih nastavnih

planova i programa za stručne predmete, vrši Agencija zanastavne planove i programe.

Zakon o srednjem školstvu Srednjobosanskog kantona

Članak 23.

Nastavnim planom i programom za svaku vrstu srednje škole ( u daljnjem tekstu: nastavni plan i

program ) utvrđuju se ciljevi i zadaci, sadržaj i vrsta, opseg i trajanje obrazovanja u srednjoj

školi.Nastavnim planom i programom utvrđuju se oblici rada.

Nastavni plan i program mora odražavati interese konstitutivnih naroda sukladno prihvaćenim

europskim i međunarodnim konvencijama.

Članak 24.

Nastavnim planom i programom za svaku vrstu srednje škole utvrđuje se, u ovisnosti o vrsti

obrazovanja, odnos općeobrazovnog, stručno-teorijskog i praktičnog dijela programa. Nastavnim

planom i programom utvrđuje se i fond nastavnih sati i odgovarajući programski sadržaj

dodatnog obrazovanja za darovite učenike.

Članak 25.

Sastavni dio nastavnog plana i programa srednjeg obrazovanja i odgoja za svaku vrstu škole,

skupinu nastavnih predmeta odnosno predmet čine i specifični sadržaji, čiji opseg ne može biti

veći od 20% u odnosu na utvrđeni nastavni plan i program

Specifične sadržaje iz prethodnoga stavka ovoga članka utvrđuje školski odbor srednje škole, na

osnovi prijedloga osnivača, učenika, njihovih roditelja odnosno skrbnika i nastavničkog vijeća

škole, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva.

Iznimno, u vjerskim školama specifični sadržajiiz stavka 1. ovoga članka mogu biti veći od 20% u

odnosu na utvrđeni plan i program, ali ne veći od 40%.

Članak 26.

Nastavne planove i programe, uključujući i zajedničku jezgru nastavnih planova i programa,

Ministarstvo donosi za sve vrste srednjih škola.

Nastavne planove i programe za sve vrste srednjih škola, uključujući i zajedničku jezgru nastavnih

planova i programa, Ministarstvo donosi sukladno zajedničkoj jezgri nastavnih planova i

programa kako je utvrdi Agencija za nastavne planove i programe, sukladno člancima 42., 43 i 48.

Okvirnog zakona.

Standarde uspjeha učenika i ocjenjivanja postignutih rezultata, koje utvrđuje Agencija za

standarde i ocjenjivanje u obrazovanju, sukladno člancima 46. i 47. Okvirnoga zakona, prihvaća i

provodi Ministarstvo. Srednjim školama koje nemaju status javne ustanove ostavlja se mogućnost

izučavanja vlastitih sadržaja do 30% od nastavnog plana i programa iste vrste škole.

Zakon o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju Hercegovačko-neretvanskog kantona

Član 7.

Različite vrste i oblici srednjoškolskog odgoja i obrazovanja učenika postižu se na osnovu

realizacije različitih nastavnih planova i programa koji se realizuju.

Nastavnim planovima i programima utvrđuje se svrha, ciljevi i zadaci programa, nastavni

predmeti i sadržaji, trajanje i osnovni oblici izvođenja programa, sedmični i godišnji broj časova

20

nastave, broj časova za svaki predmet te didaktički i drugi uslovi i obaveze za realizovanje

nastavnih planova i programa.

Član 8.

Nastavni planovi i programi za sticanje srednje školske, srednje stručne i niže stručne spreme

sadrži zajednički, stručni i izborni dio.Sastavni dio nastavnog plana i programa iz stava 1. ovog

člana mogu biti: specifični, fakultativni dodatni i drugi sadržaji.

Član 8a.

Nastavne planove i programe uključujući izajedničku jezgru nastavnih planova i programa donosi

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta ( u daljem tekstu: Ministarstvo ), koji, pored

ostalog, osiguravaju:

a) da se kroz odgojno-obrazovni proces razvija pozitivan odnos i osjećaj pripadnosti

državi Bosni i Hercegovini;

b)kvalitetno obrazovanje za svu djecu i dostizanje odgovarajućeg standarda znanja, vještina i

sposobnosti;

c)kvalitet standarda obrazovanja u svim školama i na svim nivoima naobrazbe;

d)zadovoljavajuću usaglašenost nastavnih planova i programa, kao i njihovu prilagodljivost, u

skladu s posebnim potrebama škole i lokalne zajednice;

e)primjenu nastavnih planova i programa koji odgovaraju razvojnim potrebama djece na koju se

odnose, te njihovom uzrastu i posebnim interesima s naglaskom na promovisanju zdravog načina

života kao najvišeg interesa učenika, roditelja, nastavnog osoblja, društva i drugo;

f)slobodu kretanja i jednak pristup obrazovanju;

g)ekonomičnost i pravovremenost u finansiranju i radu škole.

Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa iz stava 1. ovog člana izrađuje Agencija za

nastavne planove i programe u skladu s članovima 42., 43. i 48. Okvirnog zakona o osnovnom i

srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini ( u daljem tekstu: Okvirni zakon).

Član 9.

Zajednički dio nastavnog plana i programa sadrži osnovne predmete koji su obavezni za sve

učenike određene vrste srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.

Stručni dio nastavnog plana i programa sadrži stručne predmete programski vezane za određenu

vrstu zanimanja.Izborni dio nastavnog plana i programa obuhvaća predmete i programske

sadržaje od kojih učenik bira jedan ili više njih u skladu sa svojim sklonostima

Antikorupcijsko obrazovanje u nastavnim programima srednjih škola

U nastavnom planu i program u na hrvatskom jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini

antikorupcijsko obrazovanje se može uočiti na tri mjesta:

U odgojno-obrazovnom području društveno-humanističkih znanosti, u ishodima učenja

se navodi u glavi VI Politički sustav, građani i ljudska prava da će učesnici raspraviti i

tumačiti zašto je potkupljivost (korupcija) štetna za društvo.

21

U nastavnom programu katoličkog vjeronauka za treći razred, u trećoj tematskoj cjelini

Ljubav prema bogu i bližnjemu – temelji kršćanske moralnosti u četvrtoj nastavnj temi

Zlo i grijeh, u prijedlozima za metodičku obradu navodi se „slikovito predočiti učinak

grijeha na čovjekovu osobnost (razlomljena ličnost: slagalica koji se ne daju složiti);

potražiti primjere pokušaja prebacivanja krivnje na drugoga ili na društvo; izabranim

(dija)filmovima predočiti utjecaj zla i širenje zla usvijetu (nasilje, nebriga, korupcija…)“

U nastavnom programu katoličkog vjeronauka za četvrti razred, u trećoj tematskoj

cjelini Ljudski rad i stvaralaštvo u četvrtoj nastavnoj temi Etika poslovanja, navodi se u

prijedlozima za metodičku obradu „analizirati uzroke i posljedice korupcije; analizirati

razloge zbog kojih se uvidjela nužnost etike u gospodarstvu (i politici); pronaći na

internetu jedan etički kodeks gospodarskog ponašanja; raspitati se o kršćanskim

organizacijama koje promiču pravednu razmjenu robe između tzv. Trećega i Prvoga

svijeta; prikupiti podatke i napraviti prezentaciju o ilegalnim radnicima iz siromašnijih

krajeva našega okruženja te poželjnom kršćanskom odnosu prema njima; potražiti

programe seminara u kućama susreta i propitati ih s obzirom na temu etike u

gospodarstvu i politici; posjetiti Centar za socijalni nauk Crkve i raspitati se o

područjima njegova djelovanja; raspitati se o ciljevima, projektima i načinu

djelovanja hrvatskog Caritasa.“

U nastavnim programima za predmet Demokratija i ljudska prava nema elemenata

antikorupcijskog obrazovanja-

Visoko obrazovanje

Kada je u pitanju visoko obrazovanje, nastavne planove i programe predlaže

organizaciona jedinicia visokoškolske ustanove (fakultet/akademija), a odobrava ih

senat visokoškolske ustanove. Taj proces je propisan članovima 45-47 i 50-51 Okvirnog

zakonoa o visokom obrazovanju.

Okvirni zakon o visokom obrazovanju ('Službeni glasnik BiH' broj:59/07)

Član 45.

(Nastavni planovi i nastavni programi)

(1) Studij za sva tri ciklusa na visokoškolskim ustanovama se izvodi po nastavnim planovima i nastavnim

programima koje svojom odlukom odobrava senat.

(2) Visokoškolske ustanove su obavezne u cijelosti realizirati usvojene i odobrene nastavne planove i

programe.

(3) Nastavnim planom utvrđuju se nastavni predmeti i ukupan broj ĉasova predavanja, vježbi i drugih

obaveznih oblika nastavnog rada.

(4) Nastavnim programom utvrđuje se sadržaj nastavnog predmeta, način izvođenja nastave, polaganja

ispita i drugih vidova provjere znanja, preporučeni udţbenici, priruĉnici i druga preporuĉena literatura na

osnovu koje se stiĉu znanja, vrši priprema za polaganje ispita i vrši provjera znanja iz tog nastavnog

predmeta.

22

Ĉlan 47.

(Postupak utvrđivanja i donošenja nastavnog plana i programa predmeta)

(1) Nastavni plan i program općih predmeta utvrđuje i donosi visokoškolska ustanova na prijedlog

organizacione jedinice.

(2) Nastavni plan i program ostalih predmeta utvrđuje i donosi organizaciona jedinica, uz prethodnu

saglasnost univerziteta, a što se preciznije uređuje statutom odnosno drugim općim aktom univerziteta.

Član 50.

(Uvođenje novog i inoviranje postojećeg nastavnog plana i programa)

(1) Radi ostvarivanja javnog interesa, utvrđenog odlukom Skupštine ili Strategijom razvoja visokog

obrazovanja, a u cilju obezbjeđenja neophodnog struĉnog kadra, Ministarstvo može da zahtijeva od

visokoškolske ustanove kao javne ustanove da uvede novi ili inovira postojeći nastavni plan i program, kojim

se omogućava obrazovanje kadrova sa odgovarajućim kvalifikacijama.

(2) Da bi udovoljila zahtjevu iz stava (1) ovog člana visokoškolska ustanova može da zatraži neophodnu

struĉnu i materijalnu pomoć od Ministarstva.

Ĉlan 51.

(Izmjene nastavnog plana i programa)

(1) Izmjena nastavnog plana i nastavnih programa vrši se po istom postupku kao i njihovo donošen je,

utvrđeno ovim Zakonom, i ne može se primjenjivati retroaktivno, u smislu utvrđivanja dodatnih obaveza

studentu za studijske godine koje je uspješno okonĉao.

(2) Izmjena nastavnog plana i nastavnih programa vrši se po istom postupku kao i njihovo donošenje,

utvrđeno ovim Zakonom i ne može se primjenjivati retroaktivno.

Zakonom o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo (prečišćeni tekst, službene novine

Kantona Sarajevo 42/13) članom 31. stav d je propisano da se organizacija nastavnog,

naučnonastavnog, umjetničkog, umjetničko- nastavnog i naučnoistraživačkog rada, kao i

način organiziranja i realiziranja studijskih programa propisuje statutom visokoškolske

ustanove, te je članom 40. Detaljnije propisano da se studij na visokoškolskoj ustanovi

izvodi po nastavnom planu i programu koji donosi Senat na način i po postupku

utvrđenim statutom, te se propisuje sadržaj nastavnog plana i programa. Shodno tome

Statutom Univerziteta u Sarajevu, članom 117. propisan je sadržaj nastavnog programa

na isti način kako to utvrđuje Zakon, dok je članom 118. propisan postupak utvrđivanja i

donošenja nastavnog plana i programa u kojem se kaže da nastavni plan i program

donosi Senat Univerziteta na prijedlog vijeća fakulteta/akademije. Primjenu studijskih

programa propisuje član 119. Statuta, u kojem su od posebne važnosti stavovi 2 i 3

pomenutog člana, u kojem se kaže da studijski programi podliježu evaluaciji, izmjenama

i dopunama najmanje jedanput po isteku trajanja ciklusa studija u kojem se realizira

studijski program, te da radi obrazovanja kadrova sa odgovarajućim kvalifikacijama, a

zbog ostvarivanja javnog interesa utvrđenog odlukom Skupštine ili Strategijom razvoja

visokog obrazovanja, osnivač može tražiti od Univerziteta da uvede novi ili inovira

postojeći studijski program.

Na sličan način se propisuje donošenje nastavnih planova i programa na drugim

univerzitetima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Za ilustraciju, U Statutu Univerziteta u Zenici, u članu 180. Stoji da se nastava na

Univerzitetu, odnosno pripadajućim mu fakultetima/akademijama/visokim školama,

23

izvodi se po nastavnim planovima i programima koje donosi Senat, a na prijedlog

NNV/UNV-a fakulteta/akademije/visoke škole. Nastavne planove i programe

multidisciplinarnog dodiplomskog studija donosi Senat, na prijedlog NNV/UNV-a

fakulteta/akademije/visoke škole koji su matični za naučne oblasti obuhvaćene takvim

studijem.

U Statutu Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru, u članu 132 stoji da se nastava na

Univerzitetu se izvodi po usvojenim nastavnim planovima i programima, koje donosi

Senat, na prijedlog Vijeća fakulteta.

Antikorupcijsko obrazovanje u nastavnim programima univerziteta

Univerzitet u Sarajevu

Na Univerzitetu u Sarajevu elementi antikorupcijskog obrazovanja su identificirani na

1. Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije

2. Pravnom fakultetu

3. Fakultetu političkih nauka

4. Ekonomskom fakultetu

Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije

U predmetu Krivično pravo II (IV semestar) u nastavnoj jedinici 5 Krivična djela

korupcije i krivična djela protiv službene i druge odgovorne dužnosti, i nastavnoj jedinici 9

Krivična djela protiv dostojanstva osobe i morala i Krivična djela korupcije i krivična djela

protiv službene i druge odgovorne dužnosti u sudskoj praksi

U predmetu Teorije i sistemi sigurnosti 1 (V semestar) u nastavnoj jedinici 10 Terorizam

organizirani kriminalitet, korupcija, pranje novca, krijumčarenje nuklearnog oružja,

ilegalni promet i nedozvoljena trgovina opojnim drogama, ekološki kriminalitet

U predmetu Ekonomski kriminalitet (V semestar) u nastavnoj jedinici 10 Mito i korupcija

U predmetu Kriminologija V (VI semestar) u nastavnoj jedinici 6 Kriminološka analiza

korupcije

U predmetu Međunarodno pravo 2, u nastavnoj jedinici 11 Transnacionalna krivična

djela: Trgovina ljudima; Korupcija i pranje novca i Terorizam

24

Studentima je preporučen odabir tema za završne radove u školskoj godini 2013/2014:

Uticaj postojanja dobre i loše uprave na pravni poredak Od nastanka savremene pravne države do danas, uprava je kao dinamička pojava koja se stalno mijenja i

razvija, prošla nekoliko faza. Od koncepta „uprave kao vlasti“ koji je polazio od odnosa nadređenosti

državnih organa prema građanima, u kojem je građanin posmatran kao podanik koji je dužan da slijepo

izvršava naređenja vlasti, odnosno uprave, jer će u suprtonom biti sankcionisan ili kažnjen, do preobražaja

koncepta javnog prava koji je doveo do shvatanja da se se uprava posmatra kao „servis građana“ i javna

služba. Uprava „kao servis građana“, obavlja upravne poslove u skladu sa pravilima o dobrom i urednom

vršenju uprave, a nepravilnost ponašanja koja su suprotna tim pravilima, kao što su neblagovremeno

postupanje i sporost, nepreduzimanje mjera, pristrasnost, različite sitne ili druge nepravde u odnosima

prema građanima, odnosno sve ono što se podrazumjeva pod „lošom upravom“, mora da bude eliminisano i

spriječeno. Loša državna uprava je i neposredni generator korupcije u društvu, i zato je podizanje kapaciteta

dobre uprave najkraći put da se smanje rizici od korupcije.

Kriminalističke procedure u istragama pojavnog oblika korupcije u javnim nabavkama Korupcija je štetna i postoji oduvijek. U modernoj državi korupcija je opasnost, jer šteti obavljanju društvenih

poslova, snižava potreban nivo morala, blokira javnu upravu, a sudstvo čini neefikasnim. Dugogodišnja

ekonomska i politička kriza, siromaštvo, kao preovlađujuće stanje stanovništva, čime su naročito pogođene

zemlje u tranziciji, pa i BiH, su značajni faktori rizika koji pogoduju korupciji. Efektivno suprotstavljanje

korupciji, jednom od najopasnijih nacionalnih i globalnih fenomena, zahtjeva usklađene napore i aktivnosti

Vlade i građana, kao i svakog pojedinog sektora javnog života. Korupcijom se smatra svaki oblik zloupotrebe

vlasti radi lične ili kolektivne koristi, bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru. Javno mnijenje i politički

način govora pod pojmom korupcije podrazumijevaju vrlo različite društvene pojave: organizovani i privredni

kriminal, neefikasnu vlast i posljedice takve vlasti. Suzbijanje korupcije u javnim nabavkama, na prvi pogled,

trebalo bi da bude primarno zadatak državnih organa, preduzeća, ustanova i poslovnog sektora – privatnih

preduzeća koja učestvuju u postupcima javnih nabavki. Zbog ovakve kompleksnosti, adekvatne kriminalističke

procedure u istragama ovih krivični djela su veoma bitne.

Kriminalističko istraživanje korupcijskih kaznenih djela Dosadašnja saznanja sugeriraju da je tradicionalni, reaktivni model kriminalističkog istraživanja samo

djelomice prikladan korupcijskim deliktima. Oslanjanje na oštećene ili svjedoke, koji se tradicionalno smatraju

tipičnim sredstvima saznanja o počinjenim kaznenim djelima, ne obećava preveliki uspjeh. Uspješno istraživanje

je najčešće opterećeno i nizom organizacijskih problema, poput manjka stručne edukacije kriminalističkih

istražitelja ili ograničenim ljudskim i materijalnim resursima za istraživanje. Stoga se izradom završnoga rada

sa predloženom temom očekuje da na znanstvenim osnovama analizira mogućnost i praksa prikupljanja, ocjene

i uporabe informacija nastalih u vezi sa počinjenjem korupcijskih kaznenih djela.

Pravni fakultet

U predmetu Kriminologija (II semestar) u sadržaju predmeta ad 5) Kriminalna

fenomenologija, sa posebnim osvrtom na organizirani kriminalitet i korupciju

Na drugom ciklusu studija (državno-pravni smjer), u predemetu Organiziranje i

finansiranje socijalne zaštite u BiH, navodi se razumijevanje socijalnih prestacija ,te

najefikasnijih mjera i aktivnosti poduzetih u cilju socijalne pravičnosti,antikorupcijskih

mjera,

25

Na drugom ciklusu studija (upravno-pravni smjer), u predmetu Upravljanje ljudskim

potencijalima u javnoj upravi, navodi se razumijevanje kporupcije,te najefikasnijih

antikorupcijskih mjera.

Fakultet političkih nauka

U predmetu Etika socijalnog rada (VIII semestar), u literaturi se preporučuje Bašić, M.

(2004): Moral i korupcija u javnom sektoru Bosne i Hercegovine, u: Ekonomija javnog

sektora, Sarajevo: Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu

Ekonomski fakultet

U predmetu Državna uprava i teorija vladanja (VI semestar):

Cilj predmeta je da obezbjedi detaljniji uvid u teorije i oblike vladanja i upravljanja

na nacionalnom nivou i subnacionalnim nivoima, te pregled politika i preporuka

koje se odnose na dobro i odgovorno vladanje, civilni sektor, medije, parlament,

privatni i javni sektor, suzbijanje korupcije kao i na socijalnu odgovornost

korporacija i korporacijskog sektora.

Poslije završetka predavanja studenti će moći da:

- pokažu dublje razumijevanje principa dobrog vladanja i upravljanja državom i

državnim poslovima na svim nivoima;

- istraže načine mjerenja efekata vladanja, korupcije i socijalne odgovornosti

- procjene procese koji vode ka dobrom vladanju

- objasne uticaj nevladinih organizacija, medija, korporacijskog, privatnog i javnog

sektora na procese vladanja i dobro vladanje.

Na doktorskom studiju:

U okviru izbornog predmeta Ekonomija tranzicije:

Razumijevanje pojma tranzicije, politička ograničenja i strategije reforme, rastuća

neizvjesnost, komplementarnosti i brzina reformi, politička ograničenja, politička

ekonomija

privatizacije, alokativne promjene, brzina liberalizacije cijena, krah vlade i ekonomske

performanse, promjene vlasti, državna intervencija u kompanije, poređenje politika

privatizacije i restrukturiranja, uloga države, vladavina zakona, korupcija.

U okviru predmeta Javni izbor:

Demokratske patologije

- Posebne interesne grupe i uspon i pad nacija, regulacija kao traženje rente.

Politički poslovni ciklusi i politički ciklusi ratova.

- Glad, korupcija, mediji i demokratija. Rast, raspodjela, oporezivanje i neka

značajnija pitanja razvoja

26

Univerzitet Džemal Bijedić, Mostar

Pravni fakultet

Na drugom ciklusu krivično-pravnog smjera, u okviru predmeta Fenomenologija

savremenog kriminaliteta Fenomenološka slika kriminala stalno se mijenja. Svijet današnjice obilježava porast ukupnosti kažnjivih ponašanja i

brojnost novih pojavnih oblika osobito teških krivičnih djela. Kao novi naročito opasni oblici kriminaliteta najčešće se

smatraju: organizirani kriminalitet, terorizam, privredni kriminalitet, korupcija,protuzakonita trgovina drogom,

oružjem, ljudima, ljudskim organima, teški oblici nasilja. Transnacionalni organizirani kriminal najveći je izazov

međunarodnoj

zajednici. Prvi korak u suprotstavljanju pojavama savremenog kriminaliteta je učenje o njegovim pojavnim oblicima, o

učestalosti, brojnosti rasprostranjenosti pojedinih krivičnih djela te načinu na koji se ostvaruju. Približit navedene

spoznaje polaznicima ovog studija o fenomenologiji savremenog kriminaliteta cilj je ovog predmeta

Ekonomski fakultet

U okviru predmeta Poslovna etika (VIII semestar) na listi prijedloga za analizu slučajeva

nalazi se Korupcija.

Univerzitet u Zenici

Pravni fakultet

Na programu magistarskog studija, u okviru predmeta Savremeni sigurnosni izazovi i

upravljanje krizama, nastavna jedinica Korupcija i organizirani kriminalitet

Univerzitet u Tuzli

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Na studijskom programu Poremećaji u ponašanju, u okviru predmeta Kriminologija (IV

semestar) i u okviru predmeta Socijalna patologija 2 (VIII semestar) korupcija se

pominje u indikativnim sadržajima predemeta.

27

Republika Srpska

Osnovno obrazovanje

Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik Republike

Srpske“ broj 74/08, 71/09, 104/11. i 33/14.) članom 33 je propisano da :

(1) „ Nastavni plan i program po kojem se ostvaruje nastavni proces donosi ministar na prijedlog

Republičkog pedagoškog zavoda, u skladu sa zajedničkim jezgrima nastavnih planova i

programa iz čl. 42. i 43. Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i

Hercegovini (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 18/03; u daljem tekstu: Okvirni

zakon).

(2) „ Nastavni plan i program za predmet vjeronauka donosi ministar na prijedlog nadležnog

organa odgovarajuće crkve ili vjerske zajednice.”

Takođe, članom 34 je predviđeno : (1) „Nastavnim planom i programom utvrđuju se obavezne nastavne i vannastavne

aktivnosti.

(2) Nastavnim planom utvrđuju se nastavni predmeti ili nastavna područja po razredima,

kao i godišnji i sedmični broj časova nastave i drugi oblici vaspitno-obrazovnog rada.

(3) Nastavnim programom utvrđuju se: a) sadržaji za svaki obavezni i izborni predmet, b)

cilj, zadaci i ishodi nastave i drugih oblika vaspitno-obrazovnog rada i v) uputstvo za ostvarivanje

nastavnog programa,...“

Antikorupcijsko obrazovanje u nastavnim programima osnovnih škola

U nastavnom planu i programu osnovno obrazovanje i vaspitanje nema elemenata

antikorupcijskog obrazovanja.

U republičkom nastavnom programu nisu uočeni elementi antokorupcijskog

obrazovanja.

28

Srednje obrazovanje

Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju ( „Službeni glasnik Republike

Srpske“ broj 74/08, 106/09, 104/11. i 33/14.) članom 31 je propisano da :

(1) „Programi srednjeg obrazovanja ostvaruju se na osnovu nastavnog plana i programa.

(2) Osnova za donošenje nastavnog plana i programa za sve vrste škola je zanimanje.

(3) Nastavnim planom i programom iz stava 1. ovog člana utvrđuju se: a) svrha programa, b) cilj

programa, v) nastavni predmeti i sadržaji, g) trajanje i osnovni oblici izvođenja programa, d)

broj časova nastave, đ) sedmični i godišnji broj časova za svaki predmet i njihov raspored po

razredima, e) didaktički uslovi za izvođenje programa.

(4) U razvoju nastavnih planova i programa stavlja se težište na ostvarivanje utvrđenih ciljeva,

rezultata učenja i standarda zanimanja.

(5) Dio nastavnih programa za stručno obrazovanje u iznosu do 30% utvrđuje nastavničko vijeće

na prijedlog stručnih aktiva, pri čemu se vodi računa o potrebama tržišta rada jedinice

lokalne samouprave.

(6) Nastavni planovi i programi treba da budu uporedivi sa programima zemalja Evropske unije i

da promovišu ideju cjeloživotnog učenja.

(7) Nastavni plan i program mora biti usklađen sa zajedničkim jezgrima nastavnih planova i

programa iz čl. 42 i 43. Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i

Hercegovini (“Službeni list Bosne i Hercegovine”, broj 18/03).

(8) Ministar pravilnikom utvrđuje nastavni plan i program za gimnaziju, umjetničku školu,

stručnu tehničku školu, stručnu školu i školu za učenike sa posebnim potrebama na prijedlog

Republičkog pedagoškog zavoda, a nastavni plan i program za vjerske škole donosi na

prijedlog odgovarajuće vjerske zajednice.

(9) Ministar daje saglasnost na nastavni plan i program koji se u cjelini ili u jednom dijelu izvodi

na stranom jeziku.“

Članom 32. istog Zakona je predviđeno i :

(1) „ Nastavni plan i program sadrži obavezne, izborne i fakultativne oblike

vaspitno-obrazovnog rada. U školi se učenicima omogućuje uključivanje u

vannastavne aktivnosti kako bi se razvili njihovi kreativni potencijali i

pomoglo im se u sticanju znanja, vještina i sposobnosti kojima se koriste u

životu, što je predviđeno članom 33. To omogućuje formiranje učeničkih

sekcija, udruženja i organizacija.“

Antikorupcijsko obrazovanje u nastavnim programima srednjih škola

U nastavnom planu i programu za gimnazije nema elemenata antikorupcijskog

obrazovanja.

Pregledani su nastavni programi za I, II, II, IV razred gimnazije svih smjerova.

29

Visoko obrazovanje

Zakon o visokoškolsom obrazovanju RS (Službeni glasnik Republike Srpske

73/10)

III Visokoškolske ustanove

Člаn 24.

(1) Stаtut je osnovni opšti аkt visokoškolske ustаnove kojim se uređu je:

1. а) orgаnizаcijа, orgаni i nаčin rаdа, uprаvljаnje i rukovođenje

visokoškolskom ustаnovom,

2. b) nаzivi i vrstа studijskih programа,

3. v) obаvljаnje nаučno istrаživаčkog, stručnog ili umjetničkog rаdа,

4. g) postupаk izborа u аkаdemskа zvаnjа,

(2) Senаt visokoškolske ustаnove utvrđuje prijedlog stаtutа, uz prethodno

pribаvljeno mišljenje uprаvnog odborа.

(3) Nаkon utvrđivаnjа prijedlogа stаtutа od strаne senаtа, visokoškolskа

ustаnovа dostаvljа prijedlog stаtutа sа mišljenjem uprаvnog odborа Ministаrstvu,

rаdi dobijаnjа sаglаsnosti.

(4) Ako Ministаrstvo utvrdi neusklаđenost stаtutа sа ovim zаkonom i drugim

zаkonskim propisimа, dа je uputstvа visokoškolskoj ustаnovi o otklаnjаnju

utvrđenih nedostаtаkа.

(5) Ministаrstvo dаje sаglаsnost nа prijedlog stаtutа visokoškolske ustаnove u

ime Vlаde.

(6) Senаt usvаjа stаtut nаkon dobijene saglаsnosti Ministarstva.

(7) Promjenа stаtutа visokoškolske ustаnove vrši se nа nаčin i u postupku

predviđenom zа donošenje stаtutа.

V - OBRAZOVNA DJELATNOST

Člаn 35.

(1) Visokoškolskа ustаnovа, odnosno fаkultet ili umjetničkа аkаdemijа dužnа je

dа orgаnizuje predаvаnjа i druge oblike nаstаve zа sve studente koji stiču visoko

obrаzovаnje nа nаčin propisаn člаnom 34. Stаv 1. ovog zаkonа.

Člаn 36.

(1) Nаstаvni predmeti tokom studirаnjа u prаvilu su jednosemestrаlni.

(2) Nаstаvni predmeti mogu biti obаvezni, izborni i fаkultаtivni, što se utvrđuje

studijskim progrаmom.

(3) Nаstаvnim plаnom studijа u prvom i drugom ciklusu utvrđuje se nаjmаnje 20,

а nаjviše 25 čаsovа nаstаve sedmično.

30

(4) Izuzetаk od odredbe iz stаvа 3. ovog člаnа pred stаvljаju studijski progrаmi zа

čiju je međunаrodnu uporedivost neophodаn veći broj čаsovа nаstаve sedmično,

zа koje visokoškolskа ustаnovа kojа ih izvodi, može podnijeti Ministаrstvu

zаhtjev zа dobijаnje sаglаsnosti zа povećаnje brojа čаsovа.

Člаn 40.

(1) Nаstаvnim plаnom utvrđuje se:

а) trаjаnje studijа,

b) nаstаvni predmeti i njihov rаspored po godinаmа i semestrimа

v) broj sаti zа rаzne oblike nаstаve.

(2) Nаstаvni plаn se objavljuju je prije početkа nаstаve zа nаrednu аkаdemsku

godinu nа nаčin dа bude dostupаn javnosti.

Člаn 41.

Studijski progrаm je skup obаveznih, izbornih i fаkultаtivnih predmetа, sа

okvirnim sаdržаjem, čijim se sаvlаdаvаnjem obezbjeđuju neophodnа znаnjа i

vještine zа sticаnje diplome odgovаrаjućeg nivoа i vrste studijа.

Člаn 42.

(1) Studijskim progrаmom utvrđuju se:

а) nаziv i ciljevi studijskog progrаmа,

b) model studijskog progrаmа,

v) oblаst obrаzovаnjа kojoj pripаdа studijski progrаm,

g) vrstа studijа i ishod procesа učenjа,

d) stručni, аkаdemski, odnosno nаučni nаziv,

đ) uslovi zа upis nа studijski progrаm,

e) listа obаveznih i izbornih predme tа sа okvirnim sаdržаjem,

ž) nаčin izvođenjа studijа i polаgаnjа ispitа zа sve oblike sticаnjа visokog

obrаzovаnjа,

z) trаjаnje studijа i potrebno vrijeme zа izvođenje pojedinih oblikа studijа,

i) predviđeni broj čаsova zа pojedine predmete i njihov rаspored po godinаmа,

j) bodovnа vrijednost svаkog predmetа iskаzаnа u sklаdu sа ECTS bodovimа,

k) bodovnа vrijednost zаvršnog rаdа iskаzаnа u sklаdu sа ECTS bodovimа,

l) uslovi upisа studentа u sljedeći semestаr ili trimestаr, odnosno sljedeću godinu

studijа, te preduslovi zа upis pojedinih predmetа i grupe predmetа,

lj) nаčin izborа predmetа iz drugih studijskih progrаmа,

m) uslovi zа prelаzаk sа drugih studijskih progrаmа u okviru istih ili srodnih

oblаsti studijа i

n) ostаlа pitаnjа od znаčаjа zа izvođenje studijskog progrаmа.

(3) Izmjene studijskog progrаmа ili promjenа oblikа ili nаčinа izvođenjа nаstаve

vrše se po postupku utvrđenom zа njegovo donošenje.

(4) Licencirаnа visokoškolskа ustаnovа može vršiti izmjene odobrenog

studijskog progrаmа nаjviše do 20 ECTS bodovа bez ponovnog licencirаnjа tog

31

studijskog progrаmа i o izvršenim izmjenаmа dužnа je obаvijestiti Ministаrstvo u

roku od 30 dаnа od izvršenih izmjenа.

(5) Izmjene iz stаvа 4. ovog člаnа ne mogu se primjenjivаti retroаktivno.

Antikorupcijsko obrazovanje u nastavnim programima univerziteta

Nema dostupnih podataka o postojanju elemenata antikorupcijskog obrazovanja na

univerzitetima u Banjoj Luci i Istočnom Sarajevu.

32

Istraživanje stavova profesionalaca o antikorupcijskom

obrazovanju juli – septembar 2014

Problem koji obuhvata ovo istraživanje odnosi se na provedbu Antikorupcijske

strategije i akcionog plana za period 2009. -2014. koja je prema zadnjem objavljenom

„Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine 2012. godine" Europske Komisije „odgođena“.

Naime, iako je Pravilnik koji uređuje organizaciju i strukturu Agencije za prevenciju

korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije usvojen u julu, agencija još uvijek nije u

potpunosti operativna što je između ostalog doprinjelo da Europska Komisija zaključi

kako je „Bosna i Hercegovina još uvijek u ranoj fazi borbe protiv korupcije. Korupcija i

dalje preovladava u mnogim oblastima i predstavlja ozbiljan problem. Pravni okvir postoji,

ali je politička volja za rješavanjem problema i za poboljšanjem institucionalnog

kapaciteta i dalje slaba.“ Provedba strategije i akcionog plana mora biti ubrzana. Održivi

napori su potrebni za uspostavu uvjerljive evidencije proaktivne istrage, gonjenja i

presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou.“ APACS se primiče kranjem roku za

provedbu. Nažalost, rezultati njegove provedbe su uznemirujuće slabi. Većina specifičnih

mjera predviđenih Akcionim planom antikorupcijske strategije su samo djelomično

provedeni ili nisu nikako. Od ukupno 81 specifične mjere predviđene Planom samo

osam (9,8%) su provedene. Posljednja analiza provedbe akcionog plana antikorupcijske

strategije, koju je objavila TI BiH u januaru 2014. godine, navodi da je 57 (70,4%)

Specifičnih mjera djelimično realizovane, dok 16 mjera ( 19.8%) uopšte nije realizovano.

Provedba ovog istraživanja referira se na Specifičnu mjeru 3.4. „Procjeniti potrebe

za programima obuke u borbi protiv korupcije za osnovne i srednje škole i

univerzitete.“ koja ima za cilj „izradu pravnih dokumenata potrebnih za kreiranje

infrastrukture za obuku i dostavljanje istih nadležnom organu.“12

U „Analizi nivoa provedbe Antikorupcijske Strategije“ , koju je uradila TI BiH u 2011.

godini, navodi se da se specifična mjera 3.4. teško može uraditi u roku (decembar 2011.

godine), jer „još uvijek nisu realizovane pripremne aktivnosti za njenu provedbu“.

Preliminarne aktivnosti su obuhvaćale uključivanje entitetskih i kantonalnih vlada i

parlamenata u provedbu Antikorupcijske Startegije i njenog Akcionog plana, što nije bilo

urađeno do juna 2013. godine. Što se tiče monitoring izvještaja, kojeg je provela TI BiH,

mjere 3.4., 3.11., 3.15. i 3.16. čak nisu bile uzete u obzir u trećem i četvrtom Izvještaju,

jer nije bilo aktivnosti, koje bi mogle biti predmet analize. U trećoj i četvrtoj

kvantitativnoj analizi provedbe APACS-a mjere 3.4., 3.11. i 3.15. smatraju se djelomično

provedenim, dok se mjera 3.16. smatra nerealiziranom.

Pored monitoringa kojeg je uradila TI BiH, u svojoj internoj analizi provedbe APAC-a,

APIK je navela da nije bilo mjerljivih rezultata kod bilo koje mjere relevantne za ovu

12 Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (2012): Akcioni plan za provedbu

Strategije za borbu protiv korupcije (2009.-2014.)

http://apik.ba/Search.aspx?search=AKCIONI%20PLAN#

33

akciju. To je bio razlog da APIK predloži saradnju sa konzorcijem projekta u oblasti

provedbe planiranih mjera.

Predmet ovog istraživanja je procjena potreba za programima obuke u oblasti borbe

protiv korupcije za osnovne i srednje škole, te javne univerzitete u BiH i definisanje

osnovnih elemenata programa. (Pogledati mjeru 3.4 Akcionog plana).

Ova procjena za antikorupcijskim intervencijama vrši se u sljedećim oblastima:

vladavina zakona, javna administracija i sistemi, transparentnost i odgovornost, razvoj

kapaciteta sa posebnim naglasom na etici.

Istraživanje je vodilo Udruženje INFOHOUSE a realizirali ga OKC Banjaluka i

INFOHOUSE.

Uzorak ispitanika

Odabir jedinica uključenih u istraživanje

Prema zadnjim dostupnim podacima Agencije za državnu službu BiH u 2012/2013. godini

ukupan broj osnovnih škola u Bosni i Hercegovini iznosio je 1829, ukupan broj srednjih

škola je 313 i 8 javnih univerziteta u okviru kojih egzistiraju 104 fakulteta. Prema

podacima dostupnim na Agenciji za statistiku Bosne i Hercegovine, u januaru 2014.

godine ukupan broj zaposlenih u institucijama za obrazovanje iznosio je 63 269 osoba.

Uzorkovanjem je za potrebe pvog istraživanja odabrano 1355 ispitanika koji su

raspoređeni kako slijedi:

Ispitanici: geografska distribucija

Frekvencija Procenat Validni Procenat Kumulativni

procenat

Validno

Federacija BiH 855 63.1 63.2 63.2

Republika Srpska 466 34.4 34.4 97.6

Brčko Distrikt 32 2.4 2.4 100.0

Total 1353 99.9 100.0

Nedostaje 2 .1

Total 1355 100.0

Ispitanici po tipu institucije

Frequency Percent Valid Percent Cumulative Percent

Valid

Osnovna škola 878 64.8 64.9 64.9

Srednja škola 416 30.7 30.8 95.7

Fakultet 58 4.3 4.3 100.0

Total 1352 99.8 100.0

Missing System 3 .2

Total 1355 100.0

34

Ispitanici: pregled po funkciji/zanimanju

Frequency Percent Valid Percent Cumulative

Percent

Valid

dekan visokoškolske ustanove 12 .9 .9 .9

direktor u srednjoj školi 19 1.4 1.4 2.3

direktor u osnovnoj školi 53 3.9 3.9 6.2

pedagog u srednjoj školi 38 2.8 2.8 9.0

pedagog u osnovnoj školi 75 5.5 5.6 14.6

nastavnik/saradnik na fakultetu 52 3.8 3.9 18.4

profesor u srednjoj školi 360 26.6 26.7 45.1

nastavnik u osnovnoj školi 515 38.0 38.1 83.3

učitelj u osnovnoj školi 226 16.7 16.7 100.0

Total 1350 99.6 100.0

Missing System 5 .4

Total 1355 100.0

Ključni nalazi

Potrebno je da u nastavni-plan i program budu uvršteni časovi o antikorupciji

Frequency Percent Valid Percent Cumulative

Percent

Valid

uopšte se ne slažem 205 15.1 15.2 15.2

uglavnom se ne slažem 112 8.3 8.3 23.5

niti se slažem, niti se ne slažem 325 24.0 24.1 47.6

uglavnom se slažem 410 30.3 30.4 78.0

u potpunosti se slažem 297 21.9 22.0 100.0

Total 1349 99.6 100.0

Missing System 6 .4

Total 1355 100.0

Naša obaveza je da u nastavne planove i programe uvedemo učenje o antikorupciji

Frequency Percent Valid Percent Cumulative

Percent

Valid

uopšte se ne slažem 191 14.1 14.2 14.2

uglavnom se ne slažem 145 10.7 10.8 24.9

niti se slažem, niti se ne slažem 349 25.8 25.9 50.9

uglavnom se slažem 404 29.8 30.0 80.8

u potpunosti se slažem 258 19.0 19.2 100.0

Total 1347 99.4 100.0

Missing System 8 .6

Total 1355 100.0

35

Uvođenjem antikorupcijskog obrazovanja u nastavne planove i programe možemo uticati na promjene u

široj društvenoj zajednici

Frequency Percent Valid Percent Cumulative

Percent

Valid

uopšte se ne slažem 138 10.2 10.3 10.3

uglavnom se ne slažem 132 9.7 9.8 20.1

niti se slažem, niti se ne slažem 331 24.4 24.6 44.7

uglavnom se slažem 447 33.0 33.3 78.0

u potpunosti se slažem 296 21.8 22.0 100.0

Total 1344 99.2 100.0

Missing System 11 .8

Total 1355 100.0

Smatram da bi obrazovanje o korupciji, koruptivnom ponašanju i mehanizmima borbe trebalo biti dijelom

obrazovnog procesa na svim nivoima (osnovno, srednje, visoko)

Frequency Percent Valid Percent Cumulative

Percent

Valid

uopšte se ne slažem 108 8.0 8.0 8.0

uglavnom se ne slažem 101 7.5 7.5 15.5

niti se slažem, niti se ne slažem 294 21.7 21.8 37.3

uglavnom se slažem 479 35.4 35.6 72.9

u potpunosti se slažem 365 26.9 27.1 100.0

Total 1347 99.4 100.0

Missing System 8 .6

Total 1355 100.0

Kao jedan od prostora za realizaciju obrazovanja o korupciji, koruptivnom ponašanju i

mehanizmima borbe protiv korupcije u osnovnoj i srednjoj školi na časovima

odjeljenske zajednice vidi13 69% ispitanika, 17,6% je neodlučno, a ne slaže se 13%

ispitanika

Kao jedan od prostora za realizaciju obrazovanja o korupciji, koruptivnom ponašanju i

mehanizmima borbe protiv korupcije u neformalnim obrazovnim programima (sekcije,

aktivi, radionice) vidi 68,3% ispitanika, 17,3% je neodlučno, a ne slaže se 13,4%

ispitanika

Kao jedan od prostora za realizaciju obrazovanja o korupciji, koruptivnom ponašanju i

mehanizmima borbe protiv korupcije u osnovnoj i srednjoj školi na časovima etike,

vjeronauka, društva/kultura/religije vidi 66,6% ispitanika, 18,5% je neodlučno, a ne

slaže se 13,8 ispitanika

13

Odgovori su objedinjeni na sljedeći način: kao slaganje sa izjavom sabrani su odgovori u potpunosti se slažem

i uglavnom se slažem, kao neodlučni su izdvojeni odgovori niti se slažem niti se ne slažem, a kao izrazi

neslaganja sabrani su odgovori uopšte se ne slažem i uglavnom se ne slažem. Ova napomena se odnosi na sve

odgovore u ovoj sekciji.

36

Kao jedan od prostora za realizaciju obrazovanja o korupciji, koruptivnom ponašanju i

mehanizmima borbe protiv korupcije u osnovnoj i srednjoj školi na časovima

demokratija/ građanskog obrazovanja vidi 76% ispitanika, 13,4% je neodlučno, a ne

slaže se 9,5% ispitanika

Kao jedan od prostora za realizaciju obrazovanja o korupciji, koruptivnom ponašanju i

mehanizmima borbe protiv korupcije u osnovnoj i srednjoj školi na časovima jezika i

književnosti vidi 31,5% ispitanika, 25% je neodlučno, a ne slaže se 41,6% ispitanika

Kao jedan od prostora za realizaciju obrazovanja o korupciji, koruptivnom ponašanju i

mehanizmima borbe protiv korupcije u osnovnoj školi na časovima prirodnih nauka vidi

22,9% ispitanika, 27,5% je neodlučno, a ne slaže se 48% ispitanika

Kao jedan od prostora za realizaciju obrazovanja o korupciji, koruptivnom ponašanju i

mehanizmima borbe protiv korupcije u osnovnoj školi na časovima društvenih nauka

vidi 47,7% ispitanika, 24,2% je neodlučno, a ne slaže se 26,8% ispitanika

Kao jedan od prostora za realizaciju obrazovanja o korupciji, koruptivnom ponašanju i

mehanizmima borbe protiv korupcije u okviru opštih predmeta na I godini studija I

ciklusa studija vidi 57,4% ispitanika, 24,6% je neodlučno, a ne slaže se 15,8% ispitanika

Kao jedan od prostora za realizaciju obrazovanja o korupciji, koruptivnom ponašanju i

mehanizmima borbe protiv korupcije u okviru stručnih predmeta na određenim

fakultetima (kriminalistika, pravo, političke nauke, ekonomija) vidi 79,2% ispitanika,

17,7% je neodlučno, a ne slaže se 7% ispitanika

Kada je u pitanju dob učenika za koju ispitanici procjenjuju da su učenici/studenti

spremni učiti o antikorupciji, ispitanici smatraju da je to moguće14:

u uzrastu od I-III razreda osnovne škole 11,2%,

u uzrastu od III-V razreda osnovne škole 19%,

od V-IX razreda osnovne škole 52,1%,

od I do II razreda srednje škole 64,8%,

od III do IV razreda srednje škole 78,3%.

Da je to moguće/potrebno tokom studija samo na društvenim fakultetima smatra 63,8%

ispitanika, a da je moguće/potrebno tokom studija na svim fakultetima smatra 77,9%

ispitanika.

14

U odgovorima koji slijede niže u tekstu indicirani su odgovori sa najvećim brojem glasova po kategorijama.

37

Kada je u pitanju fond sati potreban za izvođenje nastave o antikorupciji, ispitanici

procjenjuju da je u uzrastu od:

I-III razreda osnovne škole potrebno 3-5 časova godišnje (28,6%)

III-V razreda osnovne škole potrebno 3-5 časova godišnje (23,9%)

V-IX razreda osnovne škole potrebno 3-5 časova godišnje (20,3%)

I-II razreda srednje škole potrebno 5-10 časova godišnje (19,2%)

III-IV razreda srednje škole potreno 10-15 časova godišnje (18,1%)

Tokom studija samo na društvenim fakultetima 15-20 časova godišnje (12,3%)

Tokom studija na svim fakultetima više od 20 časova godišnje (26,3%)

Kada je u pitanju način izvedbe nastave o antikorupciji, ispitanici smatraju da je

adekvatan način:

teorijska nastava sa historijskim uvodom u korupciju 43,1%,

studije slučaja / provođenje istraživanja manjeg obima 58,6%,

igrokazi 63,4%,

posjete institucijama (sudovi, tužilaštva, policija, ministarstva) 72,4%,

gostovanja stručnjaka iz prakse (biznismeni, službenici iz javne administracije, i

sl ) 70%,

analiza izvještaja organizacija civilnog društva 60%,

prikazivanje multimedijalnog sadržaja (flmovi, i sl.) 78,5%

38

Zaključci

Strategija za borbu protiv korupcije i Akcioni plan jasno ukazuju na potrebu

uvođenja antikorupcijskog obrazovanja

Postoji adekvatan zakonski okvir koji omogućava jasne procedure uvođenja

novih nastavnih sadržaja na svim nivoima obrazovanja u Bosni i Hercegovini

Antikorupcijsko obrazovanje nije u dovoljnoj mjeri zastupljeno na svim nivoima

obrazovanja u Bosni i Hercegovini, a iako postoji ograničeno je na fakultete

društvenih nauka (ekonomija, kriminalistika, pravo)

Antikorupcijsko obrazovanje je potrebno uvesti na više godine osnovnog i

srednjeg obrazovanja, te na svim fakultetima

Nastavu antikorupcije je potrebno uvesti sa izbalansiranim sadržajima iz teorije i

prakse, sa naglaskom na praksu

U toku osnovne škole potrebno je organizirati nastavu u trajanju od 3-5 časova

godišnje, u toku srednje škole u nižim razredima 5-10 časova godišnje, a u višim

razredima 10-15 časova godišnje, te na fakultetima društvenih nauka 15-20

časova godišnje, odnosno sa više od 20 časova godišnje na svim fakultetima