Vladimir Juri

Kurikulum podrazumijeva opseno planiranje, ustrojstvo i provjeravanje procesa rada i djelovanja s obzirom na odgovarajue detaljne ciljeve, sadrajne elemente, te kontrolu (vrjednovanje) postignua prema globalno postavljenim ciljevima i prema pretpostavkama za odvijanje procesa.

IZGRADNJA JEDINSTVENOG PROFILA KOLE

INDIVIDUALNOG KONCEPTA KOLE

VIDLJIVOST KONKRETNE POVEZANOSTI ZAJEDNICE UITELJA I ZAJEDNICE UENIKA

kolski program prua nastavnicima perspektivu

kola mjesto stabilne motivacione strukture, osobnog djelovanja i ukljuivanja u procese razvoja kole

Odgovori na sloena pitanja

Izgradnja dugorone strukture kooperativnosti u kolegiju

REALISTINOST KOLSKOG KURIKULUMAKOJE ELEMENTE TREBA SADRAVATI KOLSKI KURIKULUMKAKO ZAPOINJE OSTVARENJE KURIKULUMA, NA TO SE NADOGRAUJE I NA KOJU TRADICIJUKOJE RAZVOJNE KORAKE MOE UINITI KOLATKO TREBA SUDJELOVATIKAKO SE MOE PODRATI KOLSKI KURIKULUM

KOJE SE ZADAE POSTAVLJAJU PRED UPRAVU KOLEKOJE ZADAE IMA KOLSKI NADZORTO E PROMICATI KOLSKI KURIKULUMKAKO STOJIMO S NJEGOVIM PRIHVAANJEMKAKO UKLJUITI RODITELJE LOKALNU ZAJEDNICU

*ZnanjeSolidarnostIdentitetOdgovornostODGOJNO-OBRAZOVNE VRIJEDNOSTI

*Z N A N J ERH se opredijelila za drutvo znanjaznanje je temeljna proizvodna snaga u drutvu znanje je uvjet razvoja i napretka

Znanje kao vrijednost, obrazovanje kao djelatnost i uenje kao proces postali su temeljni pokreta razvoja hrvatskog drutva.

*SOLIDARNOSTsolidarnost kao dominantna odgojno-obrazovna vrijednost pretpostavlja sustavno osposobljavanje djece i mladih da budu osjetljivi za druge, za obitelj, za slabe, siromane i obespravljene, za svoju okolinu i za ivotno okruje koje obiljeava pluralizam kultura, rasa, nacija, religija, svjetonazora, jezika itd.

solidarnost je vrijednost koja je tradicionalno dio hrvatskoga nacionalnog kulturnog identiteta.

*I D E N T I T E Tu dananjemu globalizacijskom svijetu ljudi trebaju postati graanima svijeta, a pritom ne izgubiti svoje korijene, svoju kulturnu, drutvenu, moralnu i duhovnu batinu. odgoj i obrazovanje trebaju kod uenika pridonositi razvoju smisla za vlastiti identitet povezan sa smislom za potivanje razliitosti.

*ODGOVORNOSTodgoj i obrazovanje promiu odgovornost prema opem dobru, prirodi, radu, ivotu, ljudskom dostojanstvu.

odgoj i obrazovanje za odgovorno djelovanje i odgovorno ponaanje pretpostavlja smisleni odnos izmeu osobne slobode i osobne odgovornosti.

odgoj i obrazovanje promie odgoj za odgovornost uenika prema samome sebi, prema drugima i prema svemu to ga okruuje.

*Poduzetnitvo Uiti kako uitiOsobni i socijalni razvojInformacijsko-komunikacijska tehnologijaMEUPREDMETNE TEMEZdravlje, sigurnost i zatita okoliaOdgoj i obrazovanje za graanstvo

*Domainstvo Profesionalna orijentacija i vlastita budunostInformacijsko-komunikacijska tehnologija Odgoj i obrazovanje za graanstvo NOVI NASTAVNI PREDMETIReligijska kultura

182 (4)

5112423Prava djeteta (graanska prava) ...5112423...5112423Domainstvo Runi rad...5112423...

4321

26262322

8765

6664

IZBORNI I NOVI PREDMETI

OBVEZNIPREDMETI

*STRUKTURA NACIONALNOG OKVIRNOG KURIKULUMAOdgojno-obrazovne razine:rani i predkolski odgoj osnovnokolski odgoj i obrazovanje srednjokolski odgoj i obrazovanjeStjecanje temeljnih kompetencija ili opi odgoj i obrazovanje odnosi se na sve tri odgojno-obrazovne razine

*

*Predkolski odgoj i obrazovanjeI. 6/715/1612/13II. III. IV. V. VI. VII. VIII. I. II. III. IV. Dravna matura/Zavrni radNACIONALNI KURIKULUMKOLSKI KURIKULUMTemeljne kompetencije

Temeljne kompetencije

Temeljne kompetencije

kompetencijeTemeljneOsnovna kolaSrednjakola

*KURIKULUMSKI CIKLUSI U OSNOVNOJ KOLIStjecanje temeljnih kompetencija ili opi odgoj i obrazovanje tijekom prva dva ciklusa (4 + 2) ini primarni odgoj i obrazovanjeStjecanje temeljnih kompetencija ili opi odgoj i obrazovanje tijekom prva tri ciklusa (4 + 2 + 2) ine osnovnokolski odgoj i obrazovanje

*KURIKULUMSKI CIKLUSI U GIMNAZIJAMAStjecanje temeljnih kompetencija ili opi odgoj i obrazovanje ima ukupno 4 kurikulumska ciklusaIV. kurikulumski ciklus je dio srednjokolske razine (Osnovna kola = 4 + 2 + 2) + 2 u odreenom minimumuStjecanje temeljnih kompetencija ili opi odgoj i obrazovanje u gimnazijama ima dva ciklusa (Osnovna kola = 4 + 2 + 2) + 2 + 2

*KURIKULUMSKI CIKLUSI U STRUKOVNIM I UMJETNIKIM KOLAMAStjecanje strunih kompetencija u strukovnim kolama ima minimalno jedan ciklus(Osnovna kola = 4 + 2 + 2) + 2 godine stjecanja strukovnih kompetencija ukljuujui stjecanje temeljnih kompetencijaStrune kompetencije manje sloenosti zahtijevaju manje sloene strukovne kurikulume.Odnose se na niu kvalifikaciju i jednostavna zanimanja.(Osnovna kola = 4 + 2 + 2) + 2

*KURIKULUMSKI CIKLUSI U SREDNJIM KOLAMAStrune kompetencije vee sloenosti zahtijevaju sloenije strukovne kurikulumeOdnose se na viu kvalifikaciju i sloenija zanimanja(Osnovna kola = 4 + 2 + 2) Strukovne kole razraivat e strukovne kurikulume prema sljedeim kurikulumskim ciklusima:2 + 1ili2 + 2

*TO OSIGURAVAJU KURIKULUMSKI CIKLUSIpouavanje prema uenikovim predznanjima i uenikovom iskustvu uvaavanje stupnja razvijenosti uenikovih sposobnostikoherentno i konzistentno povezivanje odgojno-obrazovnih sadrajaefikasnije uenje i pouavanjerealnije planiranje i ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva (oekivanih postignua)veu posveenost uenikovom napredovanjuorganizacija dopunske i dodatne nastave prema uenikovim potrebamaobjektivnije ocjenjivanje i vrjednovanje

*CILJ ODGOJA I OBRAZOVANJA U SREDNJOJ KOLIOdgovorna, samostalna i radno sposobna osobaOEKIVANA ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA U Srazvijene jezino-komunikacijske, matematike, prirodnoznanstvene i drutveno-humanistike kompetencijesteene informatiko-komunikacijske i tehniko-tehnoloke kompetencijesteene strune kompetencije, s obzirom na strunu kvalifikaciju, te znaenje rada za pojedinca i drutvo

*OEKIVANA ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA U Srazvijene poduzetnike kompetencijesamostalnost te osobna i drutvena odgovornostrazvijene kreativne sposobnosti i kritiko miljenjerazvijena svijest prema osobnom zdravlju i zdravlju svoje okolinerazvijene socijalne i interkulturalne kompetencijerazvijen osjeaj za ouvanje nacionalne batine i njegovanje nacionalne kulturerazvijena ekoloka svijest

*OEKIVANA ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUA U Spoznavanje, potivanje i provoenje ljudskih pravaosposobljenost za uoavanje i rjeavanje problema u ivotnoj zajednici i ireosposobljenost za samoorganizirano uenjeosposobljneost za suoavanje s promjenama, pronalaenje rjeenja i mogunosti za sebe i drugeosposobljenost za prihvaanje i prakticiranje cjeloivotnog uenja

*NAELA SREDNJOKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJAobveznost zavravanja srednjokolskog kurikulumapartnerstvo s gospodarstvomispitivanje obrazovnih potreba s potrebama trita radavertikalna i horizontalna prohodnostprogramska diferencijacija i individualizacijaplanska, programska i organizacijska fleksibilnostsamostalnost kolacjeloivotno uenje

Kurikularno predvianje Orijentaciono za najmanje jednu (a bolje za dvije i vie godina)sadri sljedee elemente: konkretne zamisli i ciljeve predviene uinke sudjelovanje/odgovornost radne etape, vremenski slijed postupke u evaluaciji katalog aktivnosti: to obaviti, tko s kime, kada/do kada

5 kvalitativnih podruja

komunikacijske

matematike

informatiko-tehnologijske

Prirodoznanstvene

socijalne

poduzetnike

uiti kako uiti

opa kulturaTemeljne kompetencije

Obrazovna podruja za ope obvezno obrazovanje jezino-komunikacijsko drutveno-humanistiko matematiko-prirodoslovno tehniko-tehnologijsko tjelesno-zdravstveno umjetniko praktini rad i dizajniranje

*1. JEZINO-KOMUNIKACIJSKO PODRUJE

*2. DRUTVENO-HUMANISTIKO PODRUJE

*3. MATEMATIKO-PRIRODOSLOVNO PODRUJE

Prirodoslovno podruje u nastavi je zastupljeno u integriranim predmetima, zasebnim predmetima i meupredmetnim temama. Integrirani predmeti su Priroda i drutvo (prva 4 razreda primarnog obrazovanja) i Priroda, a zasebni predmeti su Geografija (fizika), Biologija, Kemija i Fizika.

Meupredmetne teme su:Zdravlje i zdrav ivot, Zatita prirode i okolia,Odrivi razvoj, Upravljanje prostorom,Odgoj za poduzetnost,Odgoj za vrijednosti.

Cilj pouavanja prirodoslovlja odnosi se na neophodno stjecanje znanja, vjetina i stavova, odnosno stjecanje prirodoznanstvenih kompetencija. Prirodoslovno podruje oslanja se na podruje prirodnih disciplina biologije, fizike, kemije i geografije, a ukljuuje i meupredmetne teme zdravstvenog i ekolokog odgoja i obrazovanja.

Nastava prirodoslovlja je problemski i istraivaki usmjerena. Polazita su uenikovo predznanje, vjetine i iskustvo, a nova se znanja, vjetine, stavovi i vrijednosti postupno oblikuju upoznavanjem i analiziranjem predmeta, pojava, procesa i dogaaja povezanih s uenikovom okolinom i samim uenikom te s rezultatima eksperimenata i istraivanja (empirijskim podacima).

poznavati znaajke ive i neive prirode te razlikovati osnovne razine ustroja prirode poznavati i znati opisati prostornu stvarnost svoga kraja, prirodno-geografske pojave i procese, i to na lokalnoj i globalnoj raziniopisati, usporeivati i klasificirati predmete, organizme i pojave prema razliitim karakteristikama umjeti prikupljati informacije o prirodnim pojavama, procesima i silama promatranjem, istraivanjem i koritenjem razliitih izvora znanjaznati prezentirati prikupljene informacije i raspravljati o rezultatima provedenih istraivanja te temeljem njih donijeti zakljuke

usvojiti vjetinu postavljanja jedostavnih istraivakih pitanja znati pravilno koristiti jednostavne mjerne naprave, oitati vrijednosti, pridruiti odgovarajue mjerne jedinice, biljeiti, usporeivati i tumaiti podatke oitati i izdvojiti traene podatke iz tablica i s jednostavnih grafikih prikaza te prikazati podatke grafikiznati itati i interpretirati geografske karte te izraditi jednostavne karte razviti svijest o individualnoj odgovornosti za zdravlje (znati da nepravilna prehrana, nedostatak fizike aktivnosti, uivanja sredstava ovisnosti i druga rizina ponaanja predstavljaju opasnosti za zdravlje)

razviti potovanje prema prirodi, ivim biima, drugim ljudima i samome sebirazviti stavove o potrebi zatite prirode i ouvanja kvalitete okolia te potrebi osobnog ukljuivanja i vlastitog doprinosa svakog pojedincarazumjeti i prihvatiti potrebu uvanja prirode i okolia te navesti mogunosti svojeg osobnog doprinosarazviti snoljivost (toleranciju) prema tuim miljenjima i stavovima te sposobnost zastupanja vlastitog stajalita uz potovanje tueg (kultura dijaloga)razvijati snoljivost (toleranciju) prema tuim miljenjima i stavovima te sposobnost izraavanja i prihvaanja konstruktivne kritike

uoiti i opisati pojave, promjene i procese te razviti vjetinu kritikog miljenja i postavljanja pitanja, formiranja i obrazlaganja vlastitog miljenja prepoznati istraivako pitanje i samostalno postaviti hipotezu i predloiti rjeenje problemaobjasniti uslonjavanje organizama i ustrojstvene razine ivog svijetaobjasniti cikluse i meuodnose u prirodiusvojiti koncept reprodukcije i nasljeivanjauoiti raznolikost i slinosti u prirodi te ih povezati s imbenicima koji ih uzrokujuobjasniti prirodno-geografske pojave i procese na lokalnoj, nacionalnoj, kontinentalnoj i svjetskoj razini

koristiti osnovne istraivake metode u prikupljanju podataka i grafike metode pri interpretaciji rezultata istraivanjaorijentirati se u prostoru i na geografskoj karti te odrediti geografski smjetaj i percipirati prostorne udaljenostirazumjeti utjecaj pojedinih imbenika na preoblikovanje Zemljine povrinestei praktina znanja i vjetine koje e pomoi pri donoenju odluka u svakodnevnom ivotu, u skladu s prirodom i opim etikim naelima te razviti sposobnost predvianja posljedica svojih postupakarazvijati samopouzdanje i sigurnost u obrani svojih stavova u drutvu na temelju steenih znanja, vjetina i sposobnosti, uz razvoj samokritinosti

*4. TEHNIKO-TEHNOLOGIJSKO PODRUJE

*5. TJELESNO-ZDRAVSTVENO PODRUJE

*6. UMJETNIKO PODRUJE

*7. PRAKTINI RAD I DIZAJNIRANJE

KOLSKI KURIKULUM utvruje:Aktivnost, program i/ili projekt za koje definira: Ciljeve Namjenu Nositelje i odgovornostNain realizacije Vremenik Detaljan trokovnik Nain vrjednovanja i nain koritenja rezultata vrjednovanja

GODINJI PLAN I PROGRAM RADA utvruje:Podatke o uvjetima rada,Podatke o izvriteljima poslovaGodinji kalendar radaPodatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji radaTjedni i godinji broj sati po razredimaPlanove rada ravnatelja, uitelja/nastavnika i strunih suradnikaPlanove rada kolskog odbora i strunih tijela,Plan strunog usavravanja i osposobljavanja u skladu s potrebama kolePodatke o ostalim aktivnostima i poslovanju kole

aktivnost, program i/ili projektUNICEF - PROJEKT ciljevi aktivnosti, programa i/ili projektapoveanje svijesti o problemu nasilja meu djecom i o moguim rjeenjima, kako bi se nasilno i zlostavljajue ponaanje uinilo socijalno neprihvatljivimprepoznavanje rizika i ranije prepoznavanje obrazaca nasilnog i zlostavljajueg ponaanja poveanjem informiranosti svih sudionikapoveanje efikasnosti odgovora na nasilje kroz definiranje izvora pomoi izvan kole, protokola postupanja te poveanjem strunih znanjaosiguranje primjerenije pomoi djeci rtvama i poiniteljima nasiljanamjena aktivnosti, programa i/ili projektaProjekt je namijenjen svim uenicima od 1. 8. razreda u svrhu prevencije nasilnog ponaanjanositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornostRavnateljicaKoordinacijski timRazrednici nain realizacije aktivnosti, programa i/ili projektaEdukacija uitelja i strunih suradnika i ravnateljiceProvoenje upitnika sa uenicima od 5. 8. razredaPrezentacija rezultata upitnika za uenike na sjednici Uiteljskog vijea, Vijea roditelja i na roditeljskim sastancima upoznavanje sudionika sa projektomRadionice sa uenicimavremenik aktivnosti, programa i/ili projektaTijekom kolske godine 2008./2009.

aktivnost, program i/ili projektTERENSKA NASTAVA RIJEKA (za uenike 7. razreda) ciljevi aktivnosti, programa i/ili projektaProuiti utjecaj tvrave na Trsatu na povijesni razvoj Rijeke i obii nekadanju granicu na RjeiniObii marijansko svetite na Trsatu i uoiti dugu tradiciju marijanskih svetita u hrvatskom naroduUz pomo plana grada pronai najvanije kulturno-povijesne znamenitosti u RijeciU skupinama sakupiti grau za izradu prezentacije o pojedinim elementima prirodne osnove i ivog svijeta KvarneraUpoznati obiljeja rada u brodogradilitu Viktor Lenacnamjena aktivnosti, programa i/ili projektaUpoznati RijekuRazvijati ljubav prema domoviniOstvariti koorelaciju izmeu vjeronauka, biologije, geografije, povijesti i biologijenositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornostRazrednici sedmih razredaPredmetni uitelji vjeronauka, biologije, geografije, povijesti i biologije nain realizacije aktivnosti, programa i/ili projektaPriprema na SRO i satovima iz predmeta koji ostvaruju koorelacijuTerenska nastava u RijeciUenike prezentacije nakon povratkavremenik aktivnosti, programa i/ili projektaListopad 2008. pripremaOko 1.11.2008. terenska nastavaStudeni 2008. uenike prezentacije

aktivnost, program i/ili projektKOLSKI ZBOR (I-IV)ciljevi aktivnosti, programa i/ili projektaOsnovni cilj je uenikova glazbena aktivnost, afirmiranje svijesti o osobnim glazbenim sposobnostima i sklonosti ka umjetnikoj glazbi, utjecati na glazbeni ukus uenika i potrebu za glazbenim izrazom.namjena aktivnosti, programa i/ili projektaNamjena je ukljuiti to vie uenika u aktivno muziciranje i na taj nain poticati i njegovati ljubav prema pjevanju, zajednikom muziciranju. Poticati glazbenu radoznalost za novim sadrajima i izrazima.nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornostELJKA TOMAECBiti uzor i stalan poticaj u postizanju zajednikog rezultata.nain realizacije aktivnosti, programa i/ili projektaSudjelovanje na kolskim priredbama (Sveti Nikola, Dan kole, Boi, Dani kruha), razredne priredbe, nastupi izvan mjesta.vremenik aktivnosti, programa i/ili projektaRedovito tokom cijele kolske godine jedan sat tjedno + dodatne probe radi nastupa.nain vrednovanja i nain koritenja rezultata vrednovanjaSkupno vrednovanje s obzirom na pojedinca i skupinu.Proirivanje uenikova interesa za razliite glazbene sadraje , unapreivanje glazbene kulture uenika i njegovanje glazbene batine.detaljan trokovnik aktivnosti, programa i/ili projektaOdjea 300,00 Glazbena literatura 150,00 _________ 450,00 kn

aktivnost, program i/ili projektKOLSKI ZBOR (I-IV) ciljevi aktivnosti, programa i/ili projektaOsnovni cilj je uenikova glazbena aktivnost, afirmiranje svijesti o osobnim glazbenim sposobnostima i sklonosti ka umjetnikoj glazbi, utjecati na glazbeni ukus uenika i potrebu za glazbenim izrazom.namjena aktivnosti, programa i/ili projektaNamjena je ukljuiti to vie uenika u aktivno muziciranje i na taj nain poticati i njegovati ljubav prema pjevanju, zajednikom muziciranju. Poticati glazbenu radoznalost za novim sadrajima i izrazima.nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornostELJKA TOMAECBiti uzor i stalan poticaj u postizanju zajednikog rezultata.nain realizacije aktivnosti, programa i/ili projektaSudjelovanje na kolskim priredbama (Sveti Nikola, Dan kole, Boi, Dani kruha), razredne priredbe, nastupi izvan mjesta.vremenik aktivnosti, programa i/ili projektaRedovito tokom cijele kolske godine jedan sat tjedno + dodatne probe radi nastupa.nain vrednovanja i nain koritenja rezultata vrednovanjaSkupno vrednovanje s obzirom na pojedinca i skupinu.Proirivanje uenikova interesa za razliite glazbene sadraje , unapreivanje glazbene kulture uenika i njegovanje glazbene batine.detaljan trokovnik aktivnosti, programa i/ili projektaOdjea 300,00 Glazbena literatura 150,00 _________ 450,00 kn

Sveukupna kvaliteta kolskih postignua - uspjeh uenika na nacionalnim testovima napredak kole u podizanju postignua napredak uenika u uenju postignua uenika s obzirom na dravnu razinu i /ili na dravnim ispitima povezanost s ostalim indikatorima kvalitete

Partnerstvo s roditeljima, kolskim odborom i lokalnom zajednicom Poticanje roditelja na ukljuivanje u proces uenja svoje djece i u ivot kolePostupci za komuniciranje s roditeljimaObavijetenost roditelja o radu kolePovezanost kole sa kolskim odboromUloga kole u lokalnoj zajednici

Kako znate? Argumentirajte vau procjenu.U kojim predmetima su uenici najbolji i zato?U kojim je predmetima potrebno poboljanje i to se poduzima da bi se ono ostvarilo?

Kako to znate? Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?Koji su najjai aspekti razvoja razvoja i zato?to trai poboljanja i to se poduzima?

Kako znate? Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?Koja su najbolja obiljeja pouavanja, i zato?to trai poboljanja i to se poduzima?

Kako to znate? Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?Koja su najbolja obiljeja nastavnog plana i programa, i zato?Koji aspekti nastavnog plana i programa trae poboljanja i to poduzimate?

Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?Koja su najbolja obiljeja izvan nastavnog programa, i zato?to najvie trai poboljanja i to poduzimate?

Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?Koja su najbolja obiljeja savjetovanja i podrke, i zato?to najvie trai poboljanja i to poduzimate?

Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?Koja su najsnanija obiljeja suradnje, i zato?to najvie trai poboljanja i to poduzimate?

Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?Koji dijelovi kole nude najbolje uvjete za rad s uenicima i za uenje?Koja podruja trebaju najvie poboljanja i kakvi su vai planovi da ih ostvarite?

Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili?Koji su kljuni elementi koji odreuju upravljanje vaom kolom?to bi se po vama trebalo mijenjati i kako?

Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili? Koji aspekti rukovoenja su najbolji i zato? Koje aspekte rukovoenja bi trebalo mijenjati i to se poduzima? Koji su najjai aspekti upravljanja kolskim resursima (ljudskim i materijalnim) i zato? Koji aspekti upravljanja kolskim resursima trebaju poboljanje i to se poduzima?

Na temelju ega tako procjenjujete?to najvie vole u svojoj koli?to treba poboljati i to se poduzima?

Na temelju ega tako procjenjujete? to najvie vole u svojoj koli? to treba poboljati i to se poduzima?

Na temelju ega tako procjenjujete?U emu je ostvaren najvei napredak i zato?to i nadalje trai poboljanja i to se poduzima?

Vodee ideje se mogu istaknuti u podruju nastaveRazumijevanje poziva uitelja/nastavnikakola kao organizacija (ozraje, zajednitvo, struktura)Pojanjavanje profila i posebnosti koleJasnoa i vidljivost stava o zapoljavanju

Kolegij treba vodee ideje i zamisli zajedniki razraditiUitelji/nastavnici usaglaavaju vodee idejeOni koji imaju pravo na odgoj trebaju bit ukljueni u proces u nekoj prikladnoj formikolska uprava takoer treba biti ukljuena u proces u nekoj primjerenoj formiNadlena uprava treba biti upoznata s vodeim idejamaMiljenja i potrebe djece (uenika) trebaju biti ukljuena u razvijanje vodeih ideja

kolski program i interni razvoj kvalitete orijentira se spram vodeih idejaUitelji mogu s vodeim idejama konkretno postupatikola moe pokazati kako se miljenje i potrebe uenika mogu uvaiti i provesti u djeloNovi uitelji/nastavnici takoer trebaju davati idejeIzmeu kole i javnosti vodi se dijalog o vodeim idejamaUitelji i drugi strunjaci za odgoj vode rauna o suglasnosti postupanja s vodeim idejama

Fokus grupa, odnosno istraivanje putem fokus grupa predstavlja organiziranu raspravu unutar odabrane grupe pojedinaca, kojoj je cilj prikupiti informacije o njihovim gleditima i iskustvima vezanim uz odreenu temu.

Uenje i pouavanje

Odgojno obrazovni uinci ostvaruju se u primjerenim zadaama uenika i uitelja/nastavnika.

ivotno okruenje razreda i kole

U ovom podruju radi se o dobrom osjeanju, socijalnom ozraju u razredu i koli, pristup problemima i konfliktima, ureenju fizikog okruenja.

kolsko partnerstvo i veze izvan kole

Prvenstveno se misli na sudjelovanje roditelja, zadovoljstvo partnerstvom, zajednike aktivnosti s djelatnicima kole, komunikacija o kooperacija s izvankolskim institucijama.

kolski menadment

Ovo podruje obuhvaa voenje, organizaciju i administraciju kole kao i pristup resursima pedagoko savjetnikim kompetencijama voenja, stilu voenja, raspodjelu zadataka u kolskom kolegiju, protoku informacija i procesu odluivanja u koli.

Profesionalnost i razvoj osobnosti

Pretpostavka je izvrenje zadataka i zajedniki rad u kolegiju, pedagoki razvoj i plan nastave, spremnost za inoviranje i sustavna orijentacija spram osobnog razvoja. kolski razvoj treba biti u uskoj vezi sa kolskim sustavom koji je obiljeen trajnim rastom i samorazvojem kole.

HVALA NA STRPLJENJU!Prihvatite izazov promjena kurikulum nije nikakav bauk!

*