Pripreme za proglašenje Natura 2000 mreže u Hrvatskoj

12. ožujka 2015.

Ivana Plavac Državni zavod za zaštitu prirode

Državni zavod za zaštitu prirode

Kako je pripreman prijedlog NATURA 2000 - Hrvatska

Zadaća DZZP kao središnje državne institucije za stručne poslove zaštite prirode

Prva faza: Prikupljanje i obrada dostupnih podataka uz pomoć znanstvenih institucija, pojedinih stručnjaka i NVU; GIS baza podataka (projekt LIFE III CRO-NEN 2003-2005; Emerald projekt Vijeća Europe)

Druga faza: Organiziranje i financiranje terenskih istraživanja (Državni proračun)

Treća faza: Konzultacijski proces 2008. i 2009. kroz PHARE projekt

2001. do 2003. Nositelj: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja (8.700 €)

utvrđene su vrste i stanišni tipovi zaštićeni temeljem Rezolucije 4. i 6. Bernske konvencije koji su zastupljeni u Hrvatskoj;

analizirane su specifičnosti Hrvatske koje nedostaju u navedenim propisima (naročito morska i podzemna staništa te endemične svojte);

EMERALD PROJEKT

popunjena je Emerald baza podataka za šest zaštićenih područja (NP Plitvička jezera, PP Velebit, PP Lonjsko polje, PP Kopački rit, predloženi park prirode Delta Neretve te Ornitološki rezervat Crna Mlaka) s međunarodnim statusom zaštite - 309.867 ha - 5,47% teritorija Hrvatske.

EMERALD PROJEKT- II

2006. Nositelj: DZZP

(32.808 €)

Rezultati:

osnovana je stručna skupina za vrste i staništa

izrađeni su popisi vrsta i stanišnih tipova zaštićenih temeljem Rezolucije 4. i 6. Bernske konvencije, odnosno Dodatka I. Direktive o pticama te Dodatka I. i II . Direktive o staništima po biogeografskim regijama;

izrađene su nove ili dopunjene postojeće GIS-karte rasprostranjenosti za odabrane vrste i stanišne tipove;

utvrđeno je stanje podataka o rasprostranjenosti Emerald/ NATURA 2000 vrsta i stanišnih tipova u Hrvatskoj;

LIFE III CRO-NEN projekt: izrada Nacionalne ekološke mreže

Nositelj (2003): Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Nositelj (2004-2005): Državni zavod za zaštitu prirode

Ukupno 535.850 €; 70% (375.000 €) od Europske komisije

Glavni ciljevi projekta su:

Osposobiti nadležne u zaštiti prirode za provedbu obveza u procesu pristupanja Hrvatske EU, te razraditi metodologiju predstavljanja ekološke mreže lokalnom stanovništvu i svim dionicima

Izraditi nacrt Nacionalne ekološke mreže kao osnove za EU program NATURA 2000

Razviti mrežu suradnika za prikupljanje podataka o biološkoj raznolikosti kao temelj za Nacionalni program monitoringa biološke raznolikosti

2005-2006. revizija NEM-a temeljem novoprikupljenih podataka

2007. Uredba Vlade RH o ekološkoj mreži (NN 109/2007)

2007. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu

Uredba donosi popis područja te ciljeve očuvanja i smjernice zaštite za svako područje

Pravilnikom je određen mehanizam očuvanja područja EM

Potencijalna NATURA 2000

područja

Nakon CRO-NEN projekta

kopno/ km2 % more/ km2 % Total / km2

NEM područja 26.689,78 47 12.140,48 39 38.830,26

U SKLADU S DIREKTIVAMA– ptice + „ostali”

Nacionalna ekološka mreža

Proglašenjem Natura 2000 mreže, nacionalna ekološka mreža stavljena je van snage… Dobra škola

2. FAZA – FINANCIRANJE ISTRAŽIVANJA IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA

Istraživanja su koncipirana na taj način da prikupljaju ciljane podatke potrebne za ispunjavanje Natura 2000 baze

Sustavna istraživanja vrsta i staništa s Dodataka Direktiva

2013. – 174.500 kn + 616.000 kn FZOEU (monitoring) (≈105.400 €))

2012. – 250.000 kn (≈ 33.000 €)

2011. – 500.000 kn + 483.000 kn FZOEU (≈131.000 €)

2010. – 1.000.000 kn (≈137.500 €)

2009. – 1.350.000 kn (≈185.700 €)

2008. – 3.000.000 kn (≈ 412.600 €)

2006./2007. – 510.000 kn (≈70.000 €)

Traženi podaci

1. Areal vrste - karta za skupine/vrste čiji areal nije dan kroz crvene knjige; ukoliko podataka o rasprostranjenosti vrste na nacionalnom teritoriju nema ili su nedostatni, potrebno je to naglasiti

2. Opis staništa uz koje je vrsta vezana (ako je vezana uz određeni tip staništa)

NATURA 2000 kod, PHYSIS kod i NKS kod

3. Lokaliteti – karta rasprostranjenosti (.shp ili excel tablica sa x,y koordinatama)

x,y koordinate (5 zona Gauss Krüger) – GPS koordinate

4. Referenca dati punu referencu za svaki lokalitet

5. Stupanj istraženosti vrste

Podaci o vrstama

1. Karta važnih područja za očuvanje vrste u RH (.shp) (dogovoreno mjerilo) – sva važna područja za neku vrstu moraju obuhvatiti 20-60 % (odnosno 80% ukoliko se radi o prioritetnoj vrsti) populacije vrste na nacionalnom nivou

2. Status vrste na svakom važnom području područje važno za ishranu, razmnožavanje, zimovanje itd...(resident/migratory → reproduction/wintering/stage)

3. Procjena veličine populacije na državnom nivou kao i na važnom području 4. Udio populacije određene N2K vrste na odabranom važnom području u odnosu na veličinu populacije na državnom nivou

<2%; 2-15%; 15-30%; 30-45%; 45-60%; 60-80%; 80-100%

5. Ugroženost populacije na svakom važnom području Navesti razloge ugroženosti 6. *Očuvanost staništa važnih za opstanak vrste na odabranom važnom području

ukoliko su ugrožena, postoji li mogućnost njihove obnove – očuvanost strukture i/ili funkcije staništa te (ne)mogućnost obnove

7. **Izoliranost populacije na određenom važnom području 8. ***Globalna procjena vrijednosti određenog važnog područja za očuvanje vrste/a zbog koje se područje predlaže za ulazak u N2K mrežu 9. Utjecaj na važno područje navesti utjecaje nastale bilo ljudskim djelovanjem, bilo kao

posljedica prirodnih procesa, a koji imaju pozitivan ili negativan učinak na očuvanje ili upravljanje određenim područjem - da li je utjecaj visok, srednji ili nizak te pozitivan ili negativan

10. Navesti ostale vrste koje dolaze na određenom važnom području te označiti razloge zbog kojih se vrsta navodi

A – nacionalna crvena knjiga/popis; B – endem; C – međunarodne obveze (Konvencije Bern, Bonn i sl.); D – ostali razlozi (opisati)

Podaci o važnim područjima

Traženi podaci

Važnost inventarizacijskih podataka i detaljnije karte staništa!!! – lakše sagledavanje problematike u studijama glavne ocjene i postavljanju ciljeva upravljanja Projekt integracije u EU Natura 2000 NIP (2011. – 2016.) – Svjetska banka (MZOIP, DZZP, JU) –20,8 milijuna EUR Komponenta II projekta 1) sustavna inventarizacija biološke

raznolikosti RH (cca 2.150.000 €) 2) kartiranje stanišnih tipova (cca

1.700.000 €)

Inventarizacija i kartiranje staništa

Dovršenje NATURA 2000 prijedloga pripremljenog od strane DZZP-a, nakon intenzivnog konzultacijskog procesa sa svim relevantnim grupama dionika.

3. FAZA - PHARE 2005: Institucionalno jačanje i provedba ekološke mreže Natura 2000 u Hrvatskoj

Radionice za dionike

Nastavak (III-IV, 2009.)

(šumarstvo, vodno

gospodarstvo, poljoprivreda,

prostorno planiranje, zaštita

prirode, znanstvenici, NVU)

Informiranje javnosti

Radionice za dionike

1 dan (X – XI, 2008.)

(šumarstvo, vodno

gospodarstvo, poljoprivreda,

prostorno planiranje, zaštita

prirode, znanstvenici, NVU)

Osnovni podaci:

Letci, brošure, www.natura2000.hr

Regionalne radionice

2 dana (XI , 2008. – I,

2009.)

(Varaždin, Osijek, Split,

Rijeka, Karlovac)

Obrada rezultata radionice

Obrada novih podataka/revizija prijedloga NATURA

Konzultacijski proces

Nastavak konzultacijskog procesa nakon PHARE projekta

Radna skupina za definiranje šumskih područja - 10 sastanaka (2010. do 2012.) - definirana područja za

šumske stanišne tipove, definirane osnovne mjere za ptice i osnovne vrste

Prostorno planiranje - suradnja vezana uz utvrđivanje granica predloženih

Natura 2000 područja (Međimurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Virovitičko - podravske, Osječko - baranjske i Primorsko – goranske)

- usuglašene granice predloženih Natura 2000 područja i usklađene na razini prostorno-planske dokumentacije

IPA 2007 “Identifikacija i uspostavljanje morskog dijela mreže Natura 2000 u Hrvatskoj – Marine Natura 2000”. 2010.-2011. - u cilju daljnjeg razvoja ekološke mreže morskih područja Rezultati: - detaljni plan aktivnosti potrebnih za provedbu Natura 2000 u

moru - analiza stanja postojećih podataka i revizija postojećih

metodologija u istraživanju morskih staništa, koji služe kao osnova za planiranje projekta kartiranja morskih staništa

- te prijedlozi programa istraživanja i praćenja stanja Natura 2000 morskih staništa

Nedostatak podataka o morskim vrstama i staništima

Na relativno malom prostoru protežu se tri (3) biogeografske regije

126 vrsta ptica, 135 ostalih vrsta i 74 stanišna tipa

Biološka raznolikost Hrvatske

Biološka raznolikost Hrvatske

Taksonomska

skupina

Svojte predložene za uključenje na

Dodatak II Direktive o staništima Hrvatski naziv svojte

Kralješnjaci

Sisavci Dinaromys bogdanovi dinarski voluhar

Gmazovi Dinarolacerta mosorensis mosorski gušter

*Vipera ursinii macrops planinski žutokrug

Ribe Aulopyge huegelii oštrulja

Salmothymus obtusirostris mekousna

Chondrostoma kneri podustva

Chondrostoma phoxinus podbila

Knipowitschia croatica vrgoračka gobica

Squalius svallizae svalić

Squalius microlepis makal

Beskralješnjaci

Leptiri Protoerebia afra dalmata dalmatinski okaš

Biljke

*Degenia velebitica velebitska degenija

• Submediteranski travnjaci sveze Molinio – Hordeion secalini

• Sedrotvorne riječne zajednice

U procesu pregovora s EU, Hrvatska tražila proširenje dodataka HD kako bismo uključili specifičnosti Hrvatske i drugih ne-EU članica (12 vrsta + 2 stanišna tipa)

Prijedlog je izradio Zavod za ornitologiju HAZU u suradnji sa DZZP

Korišteni kriteriji BirdLife International

38 međunarodno važnih područja (SPA)

SPA područja

30,23% površine kopna 1040,13 km2 površine mora

Odabir pSCI-jeva

NATURA 2000 stanišni tipovi u HR

Odabir pSCI – preklapanje područja za vrste i stanišne tipove

Odabir pSCI-jeva

- Interpretacijski priručnici za određivanje kopnenih, morskih i podzemnih staništa prema staništima EU

- Natura 2000 stanišni tipovi reklasificirani u Nacionalnu klasifikaciju staništa

Aluvijalne šume (štekavac, orao kliktaš, crna roda, crvenoglavi djetlić)

62A0 – Istočno – submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae)

62A0 – Istočno – submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae)

*2340 – Kontinentalne panonske sipine

Kontinentalne panonske sipine – svega 2 lokaliteta u RH

Corynephoro-Festucetum vaginatae

*6240 Subpanonski stepski travnjaci (Festucion vallesiacae)

Svega tri lokaliteta u Hrvatskoj – Zmajevac, Biljsko groblje i Bistrinci

Chrysopogon gryllus

Eryngium campestre

Doronicum hungaricum

pSCI područja Suradnici DZZP-a koji sudjeluju u izradi prijedloga NATURA 2000 mreže

• Botanički zavod PMF-a

• Zoologijski zavod PMF-a

• Hrvatski prirodoslovni muzej

• Institut za oceanografiju i ribarstvo Split

• Institut Ruđer Bošković Rovinj

• Prirodoslovni muzej Rijeka

• HBSD - Hrvatsko biospeleološko društvo

• Hrvatsko ihtiološko društvo

• Hrvatsko botaničko društvo

• Hrvatsko društvo za biološka istraživanja, HDBI

• Arka Arka

• Šumarski fakultet

• Veterinarski fakultet

• HYLA – Hrvatsko herpetološko društvo

• Istraživačko-edukacijski centar za zaštitu prirode Caput

Insulae Beli

• Udruga VAL

• SUNCE

• Udruga Emys

• Udruga BIOM

• Grupa Sredozemna Medvjedica

• Plavi svijet

• Radna skupina za šume

28,38% površine kopna 4903,12 km2 mora

Natura 2000 u RH

Uredba o ekološkoj mreži (Natura 2000) NN 124/13

Površina

kopna RH

(km2)

% kopna RH

Površina

obalnog

mora RH

(km2)

% obalnog

mora RH

Ukupna

površina RH

(km2)

% ukupne

površine RH

Broj

područja

ekološke

mreže

Područja

očuvanja

značajna za

vrste i

stanišne

tipove - POVS

16.059,57 28,38 4.903,12 15,44 20.962,69 23,73 742

Područja

očuvanja

značajna za

ptice - POP

17.107,55 30,23 1.040,13 3,28 18.147,68 20,54 38

Ekološka

mreža 20.754,97 36,67 5.204,63 16,39 25.959,6 29,38 780

Natura 2000 u RH

Udio kopnenog teritorija u ekološkoj mreži Natura 2000 u zemljama članicama EU

0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35% 40%

Danska

Velika Britanija

Latvija

Litva

Francuska

Belgija

Irska

Malta

Nizozemska

Švedska

Češka

Finska

Austrija

Njemačka

Estonija

Luksemburg

Italija

Poljska

Portugal

Mađarska

Rumunjska

Španjolska

Grčka

Cipar

Slovačka

Bugarska

Hrvatska

Slovenija

Natura 2000 u RH

Veličina područja - na razini EU – 33% područja svojom veličinom nalazi se unutar kategorije 1-100 ha, 33% područja nalazi se unutar kategorije 100 – 1 000 ha (EEA, 2012)

Veličinska kategorija POVS POP Ukupno

Natura 2000

%

<1 ha 7 0 7 1

1 – 100 ha 203 1 204 33

100 – 1 000 ha 211 0 211 35

1 000 – 10 000 ha 100 4 104 17

>10 000 ha 50 33 83 14

ukupno 571 38 609 100

Natura 2000 u RH

Preklapanja područja ekološke mreže Natura 2000 i zaštićenih područja prema Zakonu o zaštiti prirode - 26,14% površine Natura 2000 već je

zaštićeno u jednoj od devet kategorija zaštićenih područja prema ZZP

- 87,17% ukupne površine zaštićenih područja nalazi se unutar Natura 2000

Granice Natura 2000 područja

- utvrđene preklapanjem u GIS-u (softver ArcGIS 9.3.1.)

- većina: TK 1:25.000 i orto-foto - manja područja iscrtana na podlozi katastarskih planova - područja za šumske vrste i šumske stanišne tipove utvrđena su prema

granicama šumskih odjela i odsjeka (Hrvatske šume d.o.o., 2012. - baza

podataka dostavljena DZZP-u za potrebe izrade prijedloga mreže Natura 2000)

Određivanje granica - ekološki zahtjevi vrsta, i rasprostranjenost stanišnih tipova - potreba prepoznavanja granica na terenu (prateći rubove cesta, željeznica,

kanala, rijeka, šumskih putova i sl.

Članak 10. Uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/13) „Zavod će u suradnji s Državnom geodetskom upravom prenijeti granice ekološke mreže iz mjerila 1:25000 u mjerilo 1:5000 u digitalnom obliku kao sloj geografskog informacijskog sustava (GIS) do 31. prosinca 2016. godine.”

Granice Natura 2000 područja

Projekt integracije u EU Natura 2000 NIP – Projekt „Poboljšanje pozicijske točnosti Natura 2000 područja“ - Započeo u rujnu 2014, završava u svibnju 2015. - Konzultanti, prema dogovorenoj metodologiji, iscrtavaju granice u mjerilu 1:5000

Uredba o ekološkoj mreži (Natura 2000) NN 124/13

Uredba o ekološkoj mreži NN 124/13

Natura 2000 baza – CMS, pristupa se preko weba

http://natura2000.dzzp.hr/natura/

http://natura2000.dzzp.hr/natura/

Biogeografski seminar – 29. i 30. rujna 2014.

Sudionici: - Europska komisija, ETC/BD - Predstavnici države: DZZP, MZOIP, MP (Uprava za

šumarstvo) - Predstavnici NGO-a: Sunce, WWF, BIOM, HYLA - Nezavisni znanstvenici - Promatrači – Slovenski Zavod i Ministarstvo

Biogeografski seminar – 29. i 30. rujna 2014.

Usporedbe:

• Crvene knjige • Publikacije DZZP-a • Znanstveni radovi • Izvješća projekata

(npr. LIFE III Sava ) • Karta staništa • Prekogranična

područja (SI, HU) • Emerald podatci s

biogeo seminara • IUCN Red list

Biogeografski seminar – 29. i 30. rujna 2014.

Biogeografski seminar – 29. i 30. rujna 2014. Rezultati: - SUF – „sufficient” - IN MIN – dodavanje vrsta na postojeća područja - IN MOD – dva nova područja: Korana i Sava iznad Zagreba (slatkovodne ribe) - SR – 1120 Naselja posidonije, 1170 Grebeni u „offshore” morska kornjača, dupini u „offshore”,

saproksilni kornjaši…

Pripreme za upravljanje Natura 2000 u Hrvatskoj

12. ožujka 2015.

Ivana Plavac Državni zavod za zaštitu prirode

Direktiva o staništima, čl. 3

Direktiva o pticama, čl. 4

“Special Protection Areas”

Posebna područja očuvanja “Special Areas of

Conservation“

Nacionalni popis područja (pSCI – proposed Sites of Community Importance)

Stanišni tipovi (Annex I)

Vrste (Annex II)

Popis “SCI”-jeva

“Sites of Community Importance”

BIOGEOGRAFSKI SEMINARI

NATURA 2000

6 GODINA

• Članak 6. - upravljanje

Direktiva o staništima

Članak 6.1. i 6.2. Direktive o staništima – Upravljanje!

• ZZP (NN 80/13) je usklađen s Direktivom o staništima te sukladno Direktivi propisuje obvezu izrade i provedbe mjera očuvanja za svako područje EM

• ostavlja državama članicama na izbor mehanizam kojim će osigurati provedbu mjera, odnosno očuvanje područja ekološke mreže –

• to može biti ugrađivanjem mjera očuvanja u planove upravljanja (samostalni planovi upravljanja ili tzv. sektorski planovi upravljanja), ali mogu biti i druge odgovarajuće zakonske, administrativne ili ugovorne mjere koje odgovaraju ekološkim uvjetima ciljanih vrsta i stanišnih tipova – npr. Agro-okolišne mjere

• Prema ZZP upravlja JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, a očuvanje područja osigurava i pravna osoba koja provodi plan gospodarenja na područjima ekološke mreže, svaka u okviru svoje nadležnosti

Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (NN 15/2014)

Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (NN 15/2014)

Čl 55. ZZP - Ako je to nužno za ostvarivanje ciljeva očuvanja područja ekološke mreže, planovi gospodarenja prirodnim dobrima, dokumenti prostornog uređenja i planovi upravljanja ekološkom mrežom, osim osnovnih mjera mogu sadržavati i dodatne mjere očuvanja.

• područjima ekološke mreže (EM) upravljaju javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i/ili zaštićenim dijelovima prirode (JU) - trenutno u Republici Hrvatskoj djeluje 19 javnih ustanova na državnoj, 21 na županijskoj te 6 na lokalnoj razini.

• za najveći dio područja to su JU na županijskoj razini

• ukoliko je područje EM ujedno i zaštićeno područje u kategoriji nacionalnog parka (NP) ili parka prirode (PP), nalazi se unutar NP ili PP, s njima graniči ili se u većoj mjeri podudara s granicama NP ili PP, njime upravlja JU nadležna za upravljanje tim parkom

• ako se područje EM nalazi na teritoriju više županija, onda njime zajednički upravljaju nadležne županijske JU

Nadležnost za upravljanje temeljem ZZP (NN 80/13)

Mogućnosti upravljanja ekološkom mrežom kroz sektore

Članak 55. • Očuvanje područja ekološke mreže osigurava se provođenjem postupka Ocjene prihvatljivosti i učinkovitim upravljanjem područjem te poštivanjem osnovnih mjera očuvanja. • Ako je to nužno za ostvarivanje ciljeva očuvanja područja ekološke mreže, planovi gospodarenja prirodnim dobrima, dokumenti prostornog uređenja i planovi upravljanja ekološkom mrežom, osim osnovnih mjera mogu sadržavati i dodatne mjere očuvanja.

Mogućnosti upravljanja ekološkom mrežom kroz sektore

Šumarstvo

Glavni planovi gospodarenja šumama se prema Pravilniku o uređivanju šuma (NN 111/2006, 141/2008) dijele na osnovu područja (za cijelu šumsko gospodarsko područje RH), osnove gospodarenja (za državne šume u kontinentalnoj Hrvatskoj), programe gospodarenja (za državne šume u krškom dijelu Hrvatske), programe gospodarenja šumoposjednika (za privatne šume) i gospodarenja šumama s posebnom namjenom (znanstvena istraživanja i nastava, obrana RH, sjemenski objekti, šume u zaštićenim područjima).

Planovi gospodarenja iz područja šumarstva, izrađuju se na rok trajanja od 10 godina, s mogućnošću revizije uzrokovane raznim čimbenicima (npr. izmjena zakonskih odredbi, izmjena granica obuhvata plana, i dr.).

Na zahtjev ministarstva nadležnog za zaštitu prirode, Zavod izrađuje stručne podloge zaštite prirode za planove gospodarenja šumama koje, između ostalog, sadrže prijedlog mjera zaštite i smjernica za održivo korištenje prirodnih dobara i područja ekološke mreže. Stručna podloga postaje sastani dio planova gospodarenja.

Mogućnosti upravljanja ekološkom mrežom kroz sektore

Šumarstvo

Mogućnosti upravljanja ekološkom mrežom kroz sektore

Vodno gospodarstvo

Zakon o vodama iz 2009. godine propisivao je da se od 01. siječnja 2011. za program radova

održavanja voda provodi ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu sukladno propisima zaštite prirode.

Ugrađivanje mjera i uvjeta zaštite prirode po prvi puta je primijenjeno za Plan upravljanja vodama – Godišnji program radova održavanja voda u području zaštite od štetnog djelovanja voda.

S obzirom da je riječ o složenom postupku, tijekom 2011. i 2012. godine je održan niz konzultativno-stručnih sastanaka predstavnika Hrvatskih voda, Zavoda, nadležnih JU, te nadležnih ministarstava.

Uspostavljene su i radne grupe po VGO i malim slivovima odnosno županijama.

Kroz sastanke je izvršena tipizacija radova i razmatrane predložene mjere zaštite prirode za radove održavanja po branjenim područjima. Predložene mjere i uvjeti zaštite prirode za zahvate na vodama razvijeni su uz pomoć niza EU priručnika.

Mogućnosti upravljanja ekološkom mrežom kroz sektore

Vodno gospodarstvo

Plan upravljanja vodnim područjima (jadranski i dunavski) za razdoblje 2016.-2021. temeljem Okvirne direktive o vodama (WFD) – ugrađene mjere iz Pravilnika o ciljevima očuvanja i mjerama za ptice, a za ostale vrste i stanišne tipove – zavod je izradio popis mjera

Administrativne mjere

Opće mjere

Mjere sprječavanja širenja invazivnih vrsta

Mjere za staništa

Mjere za vrste

Poljoprivreda Odredbe ugrađivanja mjera zaštite prirode, propisane Zakonom o zaštiti prirode, odnose se i

na sektor poljoprivrede, ali nisu doneseni planski dokumenti na koje bi se ove odredbe donosile.

Međutim, izrađen je nacrt Programa ruralnog razvoja RH za programsko razdoblje 2014. –

2020. godine, u sklopu kojeg se potiče poljoprivredna praksa u skladu s očuvanjem prirode. • Priprema poljoprivredno-okolišnih mjera (POM) za zaštitu prirode – kroz NIP Agri (dio projekta integracije u EU Natura 2000). - Predstavljaju važan instrument za održavanje bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljištu. - Temelje se na dobrovoljnim ugovorima između poljoprivrednika i države.

Poljoprivredno-okolišne mjere za zaštitu prirode

Program ruralnog razvoja 2014. - 2020. godine – čeka se odobrenje EK Finalna inačica Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. poslana na EK dostupna na: http://www.mps.hr/ipard/default.aspx?id=129 Prijave za poljoprivredno-okolišne mjere kreću 15. ožujka 2015.

Poljoprivredno-okolišne mjere za zaštitu prirode

Program ruralnog razvoja 2014. - 2020. godine – čeka se odobrenje EK Finalna inačica Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. poslana na EK dostupna na: http://www.mps.hr/ipard/default.aspx?id=129 Prijave za poljoprivredno-okolišne mjere kreću 15. ožujka 2015.

Strukturni fondovi - Operativni program iz područja konkurentnosti i kohezije 2014.—2020.

OČUVANJE VRSTA I STANIŠNIH TIPOVA

UČINKOVITO UPRAVLJANJE

USPOSTAVA CJELOVITOG SUSTAVA UPRAVLJANJA MREŽOM

NATURA 2000 Razvijena

međusektors

ka suradnja

pri

upravljanju

prirodnim

resursima

Razvijeno

partnerstvo s

organizacijama

civilnog društva i

privatnim

sektorom

Jačanje ljudskih

kapaciteta za

upravljanje

(uključujući

ljudske resurse te

količinu ključnih

znanja)

Definiran odgovarajući

zakonski okvir (uključujući

razrađen institucionalni okvir

upravljanja u smislu

nadležnosti, preciziran Zakon

o zaštiti prirode te usklađeni

Zakon o zaštiti prirode i drugi

sektorski zakoni i

podzakonski akti)

Uspostavljen sustav

i standardi

planiranja i praćenja

upravljanja

(uključujući tehničke

smjernice i IT

rješenja)

Definirani

ciljevi

očuvanja i

ekološki

zahtjevi vrsta i

stanišnih

tipova

Definiran

model

financiranja

Očekivani početak projekta – 2016.; završetak 2023.

Tehnička pomoć za pripremu projekata za očuvanje i upravljanje Natura 2000 mrežom" – Priprema projekata za programsko razdoblje 2014. - 2020.

– počeo polovicom 2014. – završetak kraj 2015. CILJ: IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE za 3 projekta za prijavu na strukturne fondove 1. Izrada okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 2. Uspostava i provedba monitoringa u skladu s obvezama iz EU Direktive o

pticama i Direktive o staništima, 3. Kartiranje morskih staništa na području Jadranskog mora u nadležnosti

Republike Hrvatske - U tijeku je javni natječaj za odabir konzultanata

HVALA NA PAŽNJI!

Državni zavod za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr

NATURA 2000 - Hrvatska: http://www.natura2000.hr