PRIPREME 6.doc

7/21/2019 PRIPREME 6.doc

1/34

NASTAVNA PRIPREMANASTAVNA PRIPREMAU i te l j : M laden Du j i U i te l j : M laden Du j i

TEHNIKA KULTURA, 6. razred

Cjelina:

TEHNIKO CRTANJEVrsta metodike jedinice:

obrada novih sadraja i vjebe

Metodika jedinica:

Mjeila i !"te #te$a %e&a na&jeniOblik rada:

frontalni rad i samostalan rad uenika

Obrazovna postignua:

Navesti i primijeniti razliita mjerila crtanja.Kljuni i novi struni pojmovi:

mjerila crtanja vrste crtea prema namjeniSredinji sadrajno!metodiki element:

Demonstracija predmeta razliite veliine i razliitih vrsta crtea premanamjeni. Demonstracija i izrada crtea istog predmeta u razliitim mjerilimacrtanja.

Kognitivne zadae:

definirati pojam mjerila navesti tri vrste mjerila i opisati svaku

pojedinu vrstu navesti tri osnovne vrste crtea prema

namjeni (radioniki, sastavni iponudbeni

"si#omotorike zadae:

nacrtati predmet u zadanomumanjenom, odnosno uveanommjerilu

$%ektivne zadae:

razvijati preciznost u radu i primjenitehnike dokumentacije

razvijati urednost i sistematinost uradu

Dio itrajanje Sadraj rada&vodni dio

'() min*

vodne informacije o tehnikoj kulturi u !. razredu.vod u novu temu"#rtanje velikih i malih predmeta

Sredinji

dio

'+) min*

na primjeru slike iz udbenika zakljuiti $to znae prikazane oznake mjerila pokraj crteadefinirati mjerilo kao odnos izme%u veliine predmeta na crteu i njegove prirodne veliineDemonstracija tehnikih crtea u umanjenom i uveanom mjeriluna primjerima objasniti tri vrste crtea prema namjeni (radioniki, sastavni, ponudbeni&'jeba .) *+ .

,avrnidio sata

'-) min*

'rednovanje uenikovih postignua'jeba .) nastavni listi

Potrebna nastanasredsta i !o"a#a$a

raunalo, multimedijski projektor (+#D& ili grafoskop

projektna dokumentacija nekog gra%evinskog objekta

PLAN PLOEMjeila i !"te #te$a %e&a na&jeni

Mjeriloje odnos izmeu veliine predmeta na crteu i njegove prirodne veliineMjerilo se oznaava rijeju mjerilo

ili velikim slovom Mi brojevima odijeljenim dvotokom.Prvi broj uvijek oznaava veliinu na crteu, a drugi broj oznaava veliinu u prirodi.vrste crtea prema namjeni:

Ponudbeni crte prikazuje osnovne znaajke predmeta. Prema radionikom crteu izrauje se predmet. Prema sastavnom crteu sastavljaju se dijelovi u cjeline.


2/34



Cjelina:



Metodika jedinica:

Si&'(li i )(tianje u *aditelj"t!uOblik rada:

frontalni rad - samostalan rad uenika

Obrazovna postignua:repoznati normirane graditeljske simbole u graditeljstvu.

Kljuni i novi struni pojmovi:

normirani simboli crtanja u graditeljstvu

'npr. simbol za prozor/ vrata/ umivaonik/

kada za kupanje...*.

Sredinji sadrajno!metodiki element:/locrt uionice, pokazati normirane simbole i kote crtea.

Kognitivne zadae:

objasniti pojam simbola navesti i prepoznati najvanije simbole u

graditeljstvu objasniti specifinosti kotiranja u

graditeljskim tehnikim crteima


skicirati i ispravno kotirati tlocrt sobe ispravno primijeniti simbole pri crtanju

skice i tehnikog crtea tlocrta

$%ektivne zadae:


razvijati osjeaj za urednost radnogmjesta i radnog prostora (uionice&

Dio itrajanje

Sadraj rada

&vodni dio

'() min* na uveanoj slici tlocrta uionice (ili drugog gra%evinskog tlocrta& ponoviti pojam mjerila 0imboli u prometu i svakodnevnoj komunikaciji

Sredinji

dio

'+) min*

svrha projektne dokumentacije u graditeljstvu definirati pojam simbola navesti i prikazati najvanije simbole u graditeljstvu)udbenik sl.1. na uveanoj slici tlocrta uionice istaknuti i analizirati nain kotiranja u graditeljstvu istaknuti pravila kotiranja crtea u graditeljstvu'jeba .) *+ .

,avrni

dio sata

'-) min*

'rednovanje uenikovih postignua 'jeba .) nastavni listi


raunalo, multimedijski (+#D& projektor i multimedijski D'D)*23 prirunik za uitelje ili grafoskop sprozirnicama

projektna dokumentacija nekog gra%evinskog objekta, tlocrt uionice

PLAN PLO!Simboli i kotiranje u graditeljstvu

Simboli" jednostavni znakovi na te#nikim crteima u graditeljstvu koji predstavljaju

predmete i dijelove graevineKotiranjeMjere (kotni brojevi) se iskazuju u centimetrima, upisuju se uspravnim te#nikimpismomNa mjernicama se ne crtaju strjelice ve$ kratke kose crticenagnute udesno pod kutomod45 o, crtaju se punim debelim crtama


3/34

RL-2: Simboli i kotiranje u graditeljstvu

%radite$js&i 'rte, t$o'rt jedne etae &()e s &ota"a.


4/34



Cjelina:



Metodika jedinica:

Ctanje tl(#ta ui(ni#eOblik rada:

frontalni rad - individualan rad uenika

Obrazovna postignua:4zraditi tehniki crte tlocrta uionice.


mjerilo crtanja simboli crtanja u graditeljstvu kotiranje

Sredinji sadrajno!metodiki element:ionica i dokumentacija vjebe" skica,mjerenje,kotiranje,tlocrt

Kognitivne zadae:

prepoznati i pri crtanju primijenitiupoznate simbole crtanja ugraditeljstvu

pravilno primijeniti najvanije normetehnikog crtanja


uredno skicirati tlocrt uionice izmjeriti potrebne mjere u tlocrtu

uionice mjernom vrpcom nacrtati tehniki crte tlocrta uionice

$%ektivne zadae:


razvijati solidarnost pri suradnikomobliku rada

0amostalno izvr$avati zadatke premanaputku

Dio itrajanje Sadraj rada

&vodni dio

'() min*

vod u novu temu" ponoviti iz gradiva pro$le teme 5 pojam i svrhu simbola u crtanju u graditeljstvu ponoviti svrhu crtanja u umanjenom mjerilu, primijeniti na tlocrt uionice i tlocrt $kolskih $portskih terena prepoznavanje graditeljskih simbola najvanijih graditeljskih elemenata u uionici analiza uionikog prostora, oblik tlocrta uionice, poloaj graditeljskih elemenatanajava nove teme i cilja" skiciranje, mjerenje i crtanje tlocrta uionice

Sredinji

dio

'+0 min*

demonstracija postupka rada". skiciranje i kotiranje tlocrta uionice. mjerenje uionice mjernom vrpcom i upisivanje mjera na skicu6. provjera tonosti upisanih mjera (zbrajanje& i, po potrebi, ponovno mjerenje i popravak pogre$nih mjera

7. crtanje tlocrta uionice u mjerilu 3"81 5 *+6

,avrni

dio sata

'(0 min*

'rednovanje uenikovih postignua'jeba .) nastavni listi


raunalo, projektor i D'D (ili grafoskop s prozirnicama&

mjerne vrpce (po jedna za dva uenika&

PLAN PLO!

rtanje tlocrta uionice Pribor !a mjerenje % mjerna vrpca, sklopivi metar "locrt uionice % prikazuje zidove, vrata i prozore s tonim mjerama u centimetrima.

Oznaka mjerni# jedinica &centimetara' ne pi(e se na crteu. Skica % prostoruni crte s naznaenim detaljima &prozori, vrata' i pravim mjerama.


5/34

RL-3: Crtanje tlocrta uionice

1. Skiciraj tlocrt uionice za teniku kulturu i u njega ucrtaj odgovaraju!e simbole "#rozore$vrata$ umivaonik...%. &a skici nacrtaj #razne mjernice za kotiranje duljine zidova$ vratiju i #rozora$kao i #olo'aj umivaonika.

(!re!or(*a se da !ro (*ite$j na !$o*i s&i'ira t$o'rt (*ioni'e s !otrebni" "jerni'a"a)

2. *jernom vr#com izmjeri sve mjere oznaene mjernicama na skici$ te i u#i+i u skicu. *jerenjeizvedi dva #uta$ radi kontrole.&a#omena:+jerna jedini'a ( #radite$jst( je 'enti"etar.

Prai$an na*in "jerenja Ne!rai$an na*in "jerenja

(!re!or(*a se da se (*eni'i iz"jenj(j( i !rojeraaj( "jere &oje s( iz"jeri$i dr(#i (*eni'i)

3. ,rema kotiranoj skici tlocrta uionice nacrtaj #rema #ravilima tenikog crtanja tenikicrte' u umanjenom mjerilu$ * 1:. &a#omena: rte s"jesti ( sredin( !rostora za 'rtanje. Pazi nana*in 'rtanja raz$i*iti- rsta 'rta, na !rai$n( (!orab( !ribora za 'rtanje te na e$i*in( i iz#$ed

#radite$js&i- si"bo$a. Na &raj( &otiraj t$o'rt na "jerni'e (!is(je"o &otne brojee &oji !o&az(j(!rirodn( e$i*in(!red"eta/. 0zna&( "jeri$a (!i1i is!od 'rtea.


6/34


7/34


8/34


9/34



Cjelina:

MATERIJA+IVrsta metodike jedinice:


Metodika jedinica 'tema*:

Te,ni)a "!(j"t!a %la"ti)e i *u&eOblik rada:

frontalni - instruktaa - samostalan rad uenika

Obrazovna postignua:Navesti tehnika svojstva plastike i gume.


plastika, guma vrstoa, tvrdoa, elastinost svojstva" fizika, kemijska, estetska

Sredinji sadrajno!metodiki element:0vojstva plastike i gume, pokazivanje ispitivanja svojstva plastike i gume.

Kognitivne zadae:

objasniti pojmove plastike i gume navesti primjene plastinih masa i

gume u svakodnevnom ivotu navesti tehnika svojstva plastike i

gume


crtaom iglom ispitati tvrdou razliitihvrsta plastike i gume te ih poredati prematvrdoi

presavijanjem uzoraka utvrditi elastinostrazliitih vrsta plastike i gume

promatranjem utvrditi estetska svojstvauzoraka od plastine mase i gume

$%ektivne zadae:

razvijati preciznost u mjerenjima izapaanjima tijekom pokusa

razvijati sposobnost zapaanja ilogikog zakljuivanja na temeljurezultata pokusa

ekolo$ka osvije$tenost u pona$anju splastinim i gumenim otpadom

Dio itrajanje

Sadraj rada

&vodni

dio

'() min*

oznavanjem svojstava materijala moemo za neku tvorevinu upotrijebiti odgovarajui materijal (da bi tvorevina ispunilasvoju svrhu&.2 svojstvima materijala ovise nain obrade materijala i izbor alata.9umeni i plastini proizvodi

Obrada

novog

gradiva'+0 min*

pojmovi plastike i gume (kakvi su to materijali, od kojih se sirovina izra%uju& navesti najvanija fizika, kemijska i estetska svojstva plastike i gume ekolo$ki problem plastike i gume, zbrinjavanje i recikliranje plastike i gumeNaputak za rad i samostalno vjebanje'jeba .) nastavni listi'jeba .) *+!

,avrni

dio sata

'(0 min*

vrednovanje uenikovih postignua

Potrebna nastana sredstai !o"a#a$a

pribor za vjebe" crtaa igla, $krip, plosnata klije$ta, ravnalo

raunalo, multimedijski projektor, prezentacija, plan ploe (ili grafoskop s prozirnicama&


10/34

P#$% P#&'"enika svojstva plastike i gume

Plastika * umjetni materijal & na)ta,ugljen *' +uma * elastini materijal &dobiven iz kauuka +prirodna guma dobiven iz na)te +

umjetna guma ' ,i!ika svojstva plastike i gume - dobri toplinski i elektrini izolatori, lako se oblikuju,

ne tope se u vodi i alko#olu, biolo(ki su nerazgradivi. Kemijska svojstva plastike i gume - zapaljivost, otpornost prema koroziji, osjetljivost

prema organskim otapalima &benzinu', kemijska inertnost &plastika i guma su otporne nadjelovanje luina, kiselina i jaki# oksidacijski# tvari'.

stetska svojstva plastike i gume " mogu$nost dobivanja eljene boje i sjaja.

/ !akljuku navedimo neke op0enite prednosti i nedostatke plastike.

Prednosti: dobar toplinski i elektrini i!olatori otporna na vodu i kiseline1 ne r2a lako se oblikuje tkanine od umjetni vlakana lako se peru i nije i potrebno glaati

%edostatci: sporo se ra!gra2uje pa otpaci dugo onei30uju prirodu mnoge plastike su topive u ben!inu1 alkoolu1 acetonu ve0ina plastika je jako osjetljiva na povi3enu temperaturu


11/34



Cjelina:


obrada novih sadraja, radionike vjebe

Metodika jedinica:

Mjeenje i (#ta!anje %i ('adi d!a-%la"ti)e i *u&e

Oblik rada:frontalna nastava - individualan rad uenika

Obrazovna postignua:4zvesti ocrtavanje predmeta prema tehnikom crteu.


kotni broj ocrtavanje mjerna jedinica mjerni pribor tolerancija

Sredinji sadrajno!metodiki element:/ehniki crte i mjerni pribor, dokumentacija vjebe"radna, informacijska i operacijska lista.

Kognitivne zadae:

definirati pojam ocrtavanja definirati pojam tolerancije pri

ocrtavanju 2bjasniti pojmove mjerna jedinica,

kotni broj


pravilno rukovati priborom zaocrtavanje

precizno oitati potrebnu mjeru napriboru za mjerenje pri ocrtavanju

precizno ocrtati pozicije izratka naplastici s tolerancijom od mm

$%ektivne zadae:

razvijati ispravan odnos prema radu itehnikim tvorevinama

razvijati preciznost i sistematinost uradu

razvijati dosljednost u itanju iprimjeni tehnike dokumentacije

Dio itrajanje

Sadraj rada

&vodni dio

'() min* ponoviti iz gradiva pro$lih tema 5 kotni broj, mjerenje, mjerna jedinica

Sredinji

dio

'00 min*

definirati ocrtavanje definirati toleranciju pri ocrtavanju i pri obradi materijala navesti pribor za ocrtavanje na raznim materijalima

'jeba .) *+7 ) izrada loptice,avrni

dio sata

'-0 min*

vrednovanje uenikovih postignua'jeba .) nastavni listi


raunalo, projektor i D'D 5 prirunik za uitelje (ili grafoskop s prozirnicama&

tehnika dokumentacije uz vjebu razliit pribor za ocrtavanje na papiru, drvu, plastici i metalu

komplet materijala i pribora za ocrtavanje za predmet od plastike, prema broju uenika

PLAN PLO!Mjerenje i ocrtavanje pri obradi drva1 plastike i gume

Prvi korak u realizaciji izrade predmeta jest te#niki crte Metarje osnovna mjerna jedinica za duinu &crtavanje " postupak preno(enja mjera sa crtea na materijal za izradu predmeta. "olerancija je dozvoljeno odstupanje od nazivne &osnovne' veliine. -imenzije &mjere' predmeta saznajemo iz mjerni (kotni)brojeva. a ocrtavanje i mjerenje $emo koristiti razliit mjerni pribor/&lovka1 estar1Metar1avnalo1rta0a igla1Kreda1 ,lomaster


12/34



Cjelina:



Metodika jedinica:

I.ada u%(a'n(* %ed&eta (d d!a ili%la"ti)e/P(li#a

Oblik rada:

praktian rad - instruktaa - individualan rad

Obrazovna postignua:4zraditi zadani predmet prema tehnikom crteu.


sastavni (montani& crte faze izradbe izvedba spojeva (naini spajanja&

Sredinji sadrajno!metodiki element::aze izrade stalka (predmeta&. Dokumentacija vjebe" radna, informacijska ioperacijska lista.

Kognitivne zadae:

definirati naziv i svrhu izratkapredmeta koji e se izraditi

navesti pravilan redoslijed radnihoperacija

navesti potreban materijal, alat ipribor za vjebu


pravilno rukovati priborom i alatom paljivo i precizno itati tehniku

dokumentaciju (*+& obraditi materijal te precizno izraditi

zadani predmet

$%ektivne zadae:

razvijati preciznost u radu dosljedno slijediti tehniku

dokumentaciju pri radu razvijati radne navike, ispravan odnos

prema radu i drugim uenicima paljivo rukovati alatom kako bi seizbjegle ozljede na radu

Dio itrajanje

Sadraj rada

&vodni dio

'() min*

prikazati faze rada koje slijede (gruba i fina obrada rezanje,turpijanje, spajanje, provjera funkcionalnosti&upozoriti uenike na kriterije ocjenjivanja (vrednovanja&upozoriti uenike na mjere za$tite na radu i na postupak u sluaju povrede

Sredinji

dio

'1) min*

pripremiti radna mjesta tehniku dokumentaciju spada" radioniki i montani crte radna i operacijska lista.

upozoriti uenike na nain ure%enja radnog mjesta 'jeba." izrada uporabnog predmeta)olica *+8. po zavr$etku rada 5 pospremanje alata i pribora, ure%enje i i$enje radnog mjesta, odlaganje otpada

,avrni

dio sata

'() min*

pregled i vrednovanje uradaka


raunalo, D'D)prirunik za uitelje, multimedijski projektor (ili prozirnice i grafoskop&

uzorci spojeva drva i plastike, gotovi izradci za demonstriranje (stalak za slike, depni minigolf&

alat i pribor za rad" za$titne podloge, crtae igle ili tanki alkoholni flomasteri, ravnala, kutomjeri,

brusni papir

PLAN PLO!6!rada uporabnog predmeta od drva ili plastike-Polica

012!3 14O5!N2A 42!67!Pri izradi uporabni# predmeta razlikujemo sljede$e )aze izrade/

Priprema radnog mjesta, alata, pribora i materijala.

Ocrtavanje pozicija na materijalu &

8ruba obrada pozicija &temeljno oblikovanje, npr. piljenje, bu(enje, savijanje...'

9ina obrada pozicija &zavr(na, povr(inska obrada, npr. bru(enje, poliranje...'

:astavljanje izratka &spajanje pozicija + npr. lijepljenje, spajanje vijcima itd.'

avr(na kontrola izratka &kontrola dimenzija, ispravnosti spojeva, kvalitete obradbe itd.'

Pokusna provjera )unkcionalnosti izratka


13/34

Pospremanje izratka, alata, pribora i radnog mjesta


14/34



Cjelina:



Metodika jedinica:

Mateijali u *aditelj"t!uOblik rada:frontalni rad - razgovor i rad u grupi - samostalan rad

uenikaObrazovna postignua:Navesti vrste vezivnih materijala i primjere njihove uporabe u graditeljstvu.


vapno cement gips mort prirodni materijali

Sredinji sadrajno!metodiki element:0vojstva i proizvodnja cementa i vapna, vrste prirodnih materijala,demonstracija prirodnih materijala i ispitivanje vezivnih materijala.

Kognitivne zadae:

objasniti razliku izme%u prirodnih iumjetnih materijala u graditeljstvu

navesti vezivne materijale ugraditeljstvu i primjere njihove uporabe


pripremiti razliite uzorke vezivnogmaterijala

*azlikovanje prirodnih i umjetnihmaterijala*azvrstavanje materijala u skupine

$%ektivne zadae:

razvijati suradniki oblik rada,toleranciju i solidarnost u radu

razvijati ispravan odnos prema radu iproizvodnji

razvijati osobnu odgovornost za vlastito

zdravlje (za$tita na radu&

Dio itrajanje

Sadraj rada

&vodni dio

'() min* vodnim razgovorom navesti uenike da se prisjete nekih materijala koji se koriste u graditeljstvu. spomenuti tradicionalne materijale i nove umjetne materijale. Nakon nabrajanja materijala, potrebno ih je svrstati u odre%ene kategorije (konstrukcijski, vezivna sredstva,

izolacijski, materijali za oblaganje&.

Sredinji

dio

'+) min*

0 uenicima je potrebno raspraviti o tome kako se dobivaju i pripremaju neki materijali u graditeljstvu. osebno jeto vano napraviti u sredinama u kojima postoji neki pogon za proizvodnju opeka, cementa, vapna i sl.

enici moraju razlikovati beton, armirani beton, i mort (buka&,te znati opisati naine njihove pripreme. Navesti vrste vezivnih materijala i prikazati njihovu primjenu kroz izgradnju jednostavne kue 2vdje se valja osvrnuti na vrijeme ovr$ivanja veziva i definirati fasada

'jeba .") nastavni listi,avrni

dio sata

'-) min*



raunalo, multimedijski (+#D& projektor i D'D)*23 ili grafoskop s prozirnicama uzorci ili fotografije materijala koji se rabe u graditeljstvu

2rzina ezanja #i!sa je o&o 34 "in(ta. To je rije"e !otrebno da #i!s !ot!(no o*rsne. Ka&o bi se torije"e !rod($ji$o, !otrebno je #i!s (z od( !o"ije1ati s "$ije&o". 5oda i "$ije&o "ije1aj( se (

jedna&i" o"jeri"a.


15/34

PLAN PLO!

Materijali u graditeljstvu Materijale u graditeljstvu moemo podijeliti na: 3onstrukcijski materijali 4ezivni materijali 1zolacijski materijali ;aterijali za oblaganje

Prirodni materijali" nalaze se kao gotov proizvod u prirodi &(ljunak, pijesak, drvo itd.'. /mjetni materijali" materijali dobiveni preradom sirovina &cement, vapno, gips itd.'. ement" vezivno sredstvo dobiveno mljevenjem peene smjese gline i vapnenca

&klinkera' 7apno " vezivno sredstvo dobiveno arenjem vapnenca. ;oe biti ivo i ga(eno. +ips " vezivno sredstvo dobiveno mljevenjem peene sedre.

#jepila " smjese prirodni# ili sintetski# &umjetni#' tvari otopljeni# u vodi ili nekom organskomotapalu

Mort " vezivno sredstvo koje slui za zidanje ili bukanje, a dobije se mije(anjemcementa, vapna, pijeska i vode.

8eton " smjesa cementa, (ljunka i vode. :lui za izradu konstrukcijski# elemenatalijevanjem u unaprijed pripremljene kalupe.

&peka" graevni materijal. :lui za izradu zidova. ,asada " zavr(ni sloj, nanosi se na buku, a slui za estetsko oblikovanje objekta. 7e!ivni materijali " naziv za skupine materijala koji pomije(ani s vodom ili nekim drugim

materijalom daju ka(astu smjesu koja nakon su(enja ovrsne i postaje nosivigraevni element.


16/34



Cjelina:

ENER0ETIKAVrsta metodike jedinice:


Metodika jedinica:

Ene*ija !(deOblik rada:frontalni rad - razgovor i rad u grupi - samostalan rad

uenikaObrazovna postignua:2bjasniti nain i navesti primjere kori$tenja vodne energije.


vrste vodene energije naini iskori$tavanja vodene energije

(vodenica, hidroelektrana&Sredinji sadrajno!metodiki element:;nergija vode rijeka, slika ili model s prikazom naela kori$tenja energije vodeza pogon vodnoga ili turbinskog kola. Demonstracija rada modela iuspore%ivanje energije vode u razliitim sluajevima.

Kognitivne zadae:

objasniti naine kori$tenja energijevode s naglaskom na pretvorbeenergije

Nabrojati vrste vodene energije objasniti ulogu vodnog kola i turbine


izraditi vodenino kolo usporediti energije vode za razliite

visine s kojih voda dotjee

$%ektivne zadae:

razvijati suradniki oblik rada,toleranciju i solidarnost ui radu

razvijati ispravan odnos prema radu razvijati odgovornost za kori$tenje

obnovljivih izvora energije i za$tituokoli$a

Dio itrajanje

Sadraj rada

&vodni dio

'() min* *azgovor o vodenicama i hidroelektranama Nabrojati vrste vodene energije

Sredinji

dio

'+0 min*

raktian rad)naputak za rad Sastaviti vodno kolo Koristiti vodno da usporede energije vode za razliite visine s kojih voda dotjee Energija vode je to vea to je vea visina s koje se voda dovodi

Vjeba 1.: RL7. VO!O KOLO

,avrnidio sata

'(0 min*

vrednovanje uenikovih postignuaVjeba 2. nastavni listi


raunalo, multimedijski (+#D& projektor i D'D)*23 ili grafoskop s prozirnicama materijal iz kutije

P#$% P#&'nergija vode

nergija vodeidroenergija' % sposobnost vode da vr(i neki rad.7odno kolo% pogonski stroj koji energiju gibanja vode &kinetiku energiju' pretvara ume#aniku energiju &koristan rad'.

vrste vodene energije:% rijeka, akumulacijska jezera, plima i oseka, morski valovi i morske struje


17/34



Cjelina:

ENER0ETIKAVrsta metodike jedinice:


Metodika jedinica:

T(%lin")a ene*ija *(i!aOblik rada:frontalni rad - razgovor i rad u grupi

Obrazovna postignua:Navesti tri uvjeta izgaranja i objasniti toplinsku vrijednost goriva.


vrste goriva tri uvjeta izgaranja toplinska vrijednost goriva

Sredinji sadrajno!metodiki element:vjeti izgaranja" gorivo, kisik, temperatura paljenja. rikaz izgaranja drva ukunoj pei. (2vdje se moe ilustrirati i izgaranje neke druge vrste goriva


18/34

PLAN PLO!"oplinska energija goriva

+oriva su tvari koja izgaranjem pod odreenim uvjetima daju toplinu.

7rste goriva 9 temeljna podjela/ prema podrijetlu i prema agregatnom stanju.

Prema podrijetlu/ prirodna i umjetna, a prema$gregatnom stanju/kruta&kruta biomasa, ugljen, uran ',teku0a &na)ta, biogoriva'plinovita&zemni plin i bioplin'.

/vjeti gorenja 9 potrebno je imati/ gorivu tvar1 kisik i temperaturu paljenja

"oplinska vrijednost goriva 9 predstavlja koliinu topline koja se razvija potpunim izgaranjem? kg krutoga goriva ili ? m=plinovitog goriva.


19/34



Cjelina:

TEHNIKE TVOREVINEVrsta metodike jedinice:


Metodika jedinica:

Nain djel(!anja a%aata- "t(je!a ia*e*ata

Oblik rada:frontalni rad - razgovor - samostalan rad uenika

Obrazovna postignua:2bjasniti emu slui stroj, aparat, agregat. 4zrada modela balona


aparat stroj agregat (npr. elektrini $tednjak, perilica rublja hladnjak&

Sredinji sadrajno!metodiki element:2dre%enje pojma i zadae stroja. 0hema ili dinamiko uilo motora ipogonskoga mehanizma automobila.

Kognitivne zadae:

objasniti pojmove stroj, aparat i agregat"si#omotorike zadae:repoznati aparat, stroj, agregatizraditii model balona

$%ektivne zadae:

razvijati ispravan odnos prema radu koristiti ispravne postupke za$tite na

radu

Dio itrajanje

Sadraj rada

&vodni dio

'() min*

uenici nabrajaju razliite tehnike ure%aje4z razgovora je potrebno zakljuiti da navedene tehnike tvorevine moemo svrstati u nekoliko grupa" aparati, strojevi iagregati

Sredinji

dio

'+0 min*

>parat ? ure%aj kojim pretvaramo energiju i obavljamo neki rad. 0troj 5 ure%aj koji pretvara energiju i prenosi gibanje >gregat 5 vi$e mehanizama i strojeva spojenih u jednu cjelinu ali obavljasamo jednu zadauNabrojati nekoliko aparata, strojeva i agregata'jeba 5 N>0/>'N4 +40/4@

,avrni

dio sata'(0 min*



raunalo, multimedijski (+#D& projektor i D'D)*23 ili grafoskop s prozirnicama model robotske ruke ili perilice rublja ili automobilskog motora (kao presjek ili ilustracija&


20/34

PLAN PLO!%ain djelovanja aparata1 strojeva i agregata

/re2ajedijelimo u tri skupine/ APA@A01 :0@O2!41

A8@!8A01

$parat% ureaj kojim pretvaramo energiju i obavljamo neki rad. Stroj+ ureaj koji pretvara energiju i prenosi gibanje $gregat+ vi(e me#anizama i strojeva spojeni# u jednu cjelinu ali obavlja samo jednu zada$u

$P$$"6" 9O0O8@A9:31 APA@A0, APA@A0 A 7@12AN2!, APA@A0 A 3A4, 0!L!9ON,:LBN1 APA@A0, APA@A0 A 8AB!N2! PO6A@A

S"&+ P!@1L1CA, 7B1L1CA, 3O:1L1CA, 0@A30O@, ;2!BAL1CA

$++$"" A8@!8A0 A P@O14O-N2 :0@2!, DLA-N2A3, 3O;P@!:O@,D1-@OA8@!8A0, P;PA A P;PAN2! 4O-! 1 -@81


21/34



Cjelina:

TEHNIKE TVOREVINEVrsta metodike jedinice:


Metodika jedinica:

V"te i .adae "t(je!aOblik rada:frontalni rad - razgovor - samostalan rad uenika

Obrazovna postignua:repoznati energetske, radne i informacijske strojeve.


vrste skupa strojeva zadae strojeva pojedine grupe (npr. pumpa,

motor s unutra$njim izgaranjem, digitalniinformatiki stroj&

Sredinji sadrajno!metodiki element:'rste i struktura radnih strojeva. 0lika ili uzorak za analizu strukture stupnebu$ilice.

Kognitivne zadae:

svrstati pojedine strojeve u pripadajueskupine

razlikovati radne, energetske iinformatike strojeve

znati navesti upotrebu odgovarajuihvrsta strojeve

"si#omotorike zadae:repoznati vrstu strojevaAori$tenje pojedine vrste strojeva

$%ektivne zadae:


razvijati ispravan odnos prema radu koristiti ispravne postupke za$tite na

radu

Dio itrajanje

Sadraj rada

&vodni dio

'() min* oeljno je da uenici u raspravi navedu neke vrste strojeva koji ih okruuju. ratite jesu li naveli od svake vrste koju ete obra%ivati barem jedan primjer. oku$ati navesti uenike da samostalno podijele navedene strojeve u razliite grupe prema njihovoj ulozi.

Sredinji

dio

'+) in

*

Strojevemoemo svrstati u nekoliko grupa" energetski" radni i in,or$a)ijski.-ogonski strojevi? pretvaraju jedan oblik energije u drugi (npr. elektrine energije u mehaniku&.Navesti nekeRadni strojevi? pomou energije dobivene od pogonskih strojeva obavljaju rad.(obrada materijala, premje$tanjetereta, kopanje i sl.&.n,or$ati(ki strojevi? obra%uju informacije i daju rezultat obrade informacija

poeljno je da uenici pogledaju neke radne strojeve i uoe mehanizme kojima se poveava djelovanje sile. 'ano je da uenici shvate da radne strojeve pokree energetski stroj. 0trojevi mogu neprekidno obavljati jednoline, unaprijed zadane radnje i na taj nain olak$avaju ovjeku rad.'jeba . 5 *+B. 5 32D;+ C>+2N>

,avrni

dio sata

'-) min*

vrednovanje uenikovih postignua'jeba . 5 N>0/>'N4 +40/4@


raunalo, multimedijski (+#D& projektor i D'D)*23 ili grafoskop s prozirnicama model robotske ruke ili presjek motora s unutarnjim izgaranjem


22/34

PLAN PLO!7rste i !ada0e strojeva

S"&76: :3P !L!;!NA0A 3O21 :4O21; A2!-N131; -2!LO4AN2!;14@BA4A2 @A- 1L1 P@!04O@7 !N!@812!

Strojevemoemo svrstati u nekoliko grupa/ energetski1 radni i in;ormacijski.Pogonski strojevi% pretvaraju jedan oblik energije u drugi &npr. elektrine energije ume#aniku'.

4O-!N1NO 3OLO,42!0@!N2AA, PA@N1 :0@O2, ;O0O@1 : N0A@N21;18A@AN2!;, 0@71N!, 8!N!@A0O@1, !L!30@O;O0O@1 -@81.

adni strojevi% pomo$u energije dobivene od pogonski# strojeva obavljaju rad.&obradamaterijala, premje(tanje tereta, kopanje i sl.'.3O:1L1CA, 0@A30O@, 7A8!@6n;ormatiki strojevi% obrauju in)ormacije i daju rezultat obrade in)ormacija@ANALO, 3AL3LA0O@


23/34

NASTAVNA PRIPREMANASTAVNA PRIPREMAMladen Du j i Mladen Du j i


Cjelina:

IN1ORMATIKAVrsta metodike jedinice:


Metodika jedinica:

O"n(!n( ue2i!anje te)"taOblik rada:razgovor i rad u grupi - samostalan rad uenika

Obrazovna postignua:2dabrati oblik slova i poravnati tekst prije ispisa.

Kljuni i novi struni pojmovi: vrste pogleda izgled slova (podebljana, nako$ena, podcrtana,

obojena& poravnavanje teksta

Sredinji sadrajno!metodiki element:/ekst iz udbenika ili gotov tekst (D'D&.

Kognitivne zadae:

Definirati razliite poglede nadokument

2pisati postupak oznaavanja teksta


moi napisati tekst, oznaiti dio tekstakoji se eli oblikovati i oblikovati gaprema predlo$ku ili zadatku

$%ektivne zadae:


koristiti ispravne postupke rada naraunalu

ARTIKULAIA +ET0DIKE EDINIEDio i

trajanjeSadraj rada

&vodni dio

'() min*uenicima na poetku pokazati razliite poglede na tekst koji u sebi sadri razliite vrste fontova, te razliite veliine,boje slova, nako$ena, podebljana i podcrtana slova.

Sredinji

dio

'+) min*

Demonstracija postupka otvaranja 30 ord)aDemonstracija postupka odabiranja vrsta prikaza dokumenta.Demonstracija postupka oznaavanja teksta.Demonstracija postupka mijenjanja veliine, stila i boje fonta.Demonstracija postupka poravnavanja odlomka.0*;34/4 /;A0/ pod N;A43 43;N23.

Naputak za rad i samostalno vjebanje

,avrni

dio sata

'-) min*

rovjeravanje i vrednovanje uenikih radova


raunala, multimedijski (+#D& projektor i D'D)*23 ili grafoskop s prozirnicama

PLAN 7K0LSKE PL0EO:NO4NO @!514AN2! 0!3:0A

0ekst koji elimo kopirati, premjestiti ili izbrisati potrebno je oznaiti.

Na kartici Polazno mijenjamo vrstu, veliinu, stil i boju )onta.

P


24/34

7rste prika!a dokumenta

&blikovanje teksta


25/34



Cjelina:



Metodika jedinica:

3i"anje- )(%ianje i .a&jena dijel(!ate)"ta

Oblik rada:razgovor i rad u grupi - samostalan rad uenika

Obrazovna postignua:Crisati nepotreban tekst u dokumentu, izrezati ga i premje$tati na drugedijelove dokumenta, kopiranjem ga umnoiti po istom dokumentu ili prebacivatiu nove dokumente.


brisanje teksta premje$tanje teksta zamjena teksta

Sredinji sadrajno!metodiki element:/ekst iz udbenika ili gotov tekst (D'D&.

Kognitivne zadae:

razlikovati brisanje teksta ulijevo iudesno

razlikovati zamjenu i premje$tanjeteksta


moi obrisati nepotrebne dijeloveteksta, premjestiti odre%ene dijeloveteksta, zamijeniti odre%ene dijeloveteksta

$%ektivne zadae:


razvijati ispravan odnos prema radu koristiti ispravne postupke rada na

raunalu


trajanjeSadraj rada

&vodni dio

'() min* oeljno je uenicima na poetku pokazati tekst ili predloak na kojemu je potrebno izbrisati dijelove teksta (tipa

sin-ki, djevojice-djeaci i sl.&, te obrazac u kojemu je vi$e puta potrebno unijeti isti tekst ili ime, prezime i sl. /ako%er je dobro da kori$teni tekst sadri bar dva odlo$ka.

otrebno je ponoviti kako se oznauje eljeni dio teksta (povlaenjem mi$a preko teksta s pritisnutom lijevomtipkom, dvostrukim klikom lijeve tipke mi$a na rije, trostruki klik na odlomak,E& 5 isprobati postupke.

Sredinji

dio

'+) min*

Demonstracija postupka brisanja teksta pomou tipke na tipkovniciCackspace i DeleteDemonstracija postupka kopiranja tekstaDemonstracija postupka premje$tanja tekstaDemonstracija postupka zamjene teksta.Naputak za rad i samostalno vjebanje

,avrni

dio sata

'-) min*

rovjeravanje i vrednovanje uenikih radova



PLAN 7K0LSKE PL0E86S$%1 K&P6$% 6


26/34

Kopiranje

?. postavimo pokaziva mi(a na oznaeni tekst i pritisnemo desnu tipku mi(a, pojavi se brziizbornik


27/34

?. na kartici Polazno unutar grupe reivanje kliknemo na alat amjena. ako elimo zamijeniti samo jednu ponuenu rije kliknemo na amijeni, a ako elimoodjednom zamijeniti sve pronaene rijei odaberemo amijeni sve.


28/34



Cjelina:



Metodika jedinica:

Ma%e i dat(te)eOblik rada:razgovor i rad u grupi - samostalan rad uenika

Obrazovna postignua:*azlikovati datoteke od mapa, uobliiti novu mapu, premjestiti mapu idatoteku, kopirati mapu i datoteku, pomicanjem mi$a upravljati pomicanjemznake na zaslonu monitora, te premje$tati datoteke iz jedne mape u drugu.


mapa datoteka

Sredinji sadrajno!metodiki element:Datoteke spremljene na prethodnim satovima.

Kognitivne zadae:2bjasniti postupak kreiranja mape ipodmape2bjasniti postupak premje$tanja ikopiranja mapa i podmapa

"si#omotorike zadae:repoznati mapu i datotekuAreirati mapu i podmapu0premanje datoteka u mapuremje$tanje mapa i datotek

$%ektivne zadae:

razvijati suradniki oblik rada,toleranciju i solidarnost u radu.


raunalu


trajanjeSadraj rada

&vodni dio

'() min* na poetku pokazati mape u kojima se nalaze datoteke samo jednog tipa i mape s razliitim tipovima datoteka.

Sredinji

dio

'+) min*

Demonstracija postupka kreiranja mapa Demonstracija postupka spremanja datoteka u mapu Demonstracija postupka preimenovanja mape

Demonstracija postupka kreiranja podmapa. Naputak za rad i samostalno vjebanje

,avrni

dio sata

'-) min*

pregled i vrednovanje radova uenika i radnih listova



PLAN 7K0LSKE PL0E

M$P 6 =$"&"K

mapa (;older)+ mjesto na mediju za po#ranu podataka u koje smo pospremili datoteku Podmapaje mapa kreirana unutar mape. datoteka (;ile)+ skup podataka koja je po#ranjena na disku u neku od mapa &tekst,

pjesma, crte, program*'


29/34

Kreiranje mapa?. oznaimo mjesto gdje elimo kreirati novu mapu i pritisnemo desnu tipki mi(a. pritisnemo tipku !nter ili kliknemo van ikone mape

Kopiranje mapa?. kliknemo na ikonu mape ili datoteke desnom tipkom mi(a


30/34

Preimenovanje mapa i datoteka?. kliknemo na ikonu mape ili datoteke


31/34



Cjelina:



Metodika jedinica:

Ele)t(ni)a %(4taOblik rada:razgovor i rad u grupi - samostalan rad uenika

Obrazovna postignua:potrebljavati pribor za elektroniku po$tu.


mape u elektronikoj po$ti upravljanje porukama opasnost od virusa

Sredinji sadrajno!metodiki element:3icrosoft 2ffice 2utlook

Kognitivne zadae:

razlikovati opasne poruke od onih kojesadre sve elemente bezopasnihporuka

nauiti ispravno napisati sve elementeu elektronikoj poruci


moi napisati i poslati elektronikuporuku

Dodavanje datoteke e)po$ti 2tvaranje i itanje e)po$te

$%ektivne zadae:



raunalu


trajanjeSadraj rada

&vodni dio

'() min* orazgovarati s uenicima o nainima komunikacije me%u ljudima. Kako piete sms poruke, kako i kome ih aljete?

Sredinji

dio

'+) min*

Demonstracija otvaranja programa za itanje i pisanje e)po$te Demonstracija pisanja e)po$te Demonstracija otvaranja i itanja pristigle e)po$te Demonstracija ubacivanja datoteke u poruku otrebno je naglasiti da nije poeljno otvarati elektronske poruke bez imena ili od nepoznatih po$iljatelja, a

posebice ne otvarati sadraje nepoznatog tipa. 2bvezna je upotreba odgovarajuih antivirusnih programagmail.com Sve adrese se piu malim slovima, bez razmaka i bez hrvatskih znakova , , , i .

a slanje elektronike po(te &e"mail' trebamo imati/e"mail adresuprikljuak na 1nternetprogram za pisanje e"po(tee"mail adresu primatelja

- ;ape/ ulazna po(ta, izlazna po(ta, poslane stavke, izbrisane stavke &poruke', skice &predlo(ci i sl.'- virusi + programi koji uzrokuju promjene u sadrajima upravljaki# programa raunala i na taj nain

onemogu$uju rad pojedini# programa ili rad raunala- koristiti antivirusne programe- ne otvarati sumnjivu elektroniku po(tu


32/34


33/34

Ele)t(ni)a %(4taje usluga Interneta koja slui za razmjenu poruka i raznih datotekaputem web-a.Struktura adrese e-pote izgleda ovako:

ivan.ivanovi#$gmail.#om

Pisanje e-po3te

6!gled pro!ora programa !a slanje i itanje e-maila (e-po3te) Microso;t &utlook ?@A@.

osoba ili tvrtkakojoj se obraamo

znak koji itamo etadresa kompanije
mailto:[email protected]:[email protected]


34/34

?. upi(emo e"po(tu primatelja

Documents

PRIPREME 6.doc