Click here to load reader

Pripreme - Maturski Rad

  • View
    178

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

h

Text of Pripreme - Maturski Rad

Minka, roman o njenoj revoluciji?(Rekonstrukcija koncepta enske emancipacije u romanu Minka Abdurezaka Hivzi Bjelevca)Kako je ve u naslovu romana Minka implicirana pria o eni, ovdje se pitanje konstrukcije enskog identiteta namee samo po sebi. Imajui u vidu injenicu da roman pripada kontekstu prosvjetiteljske knjievnosti austrougarskog perioda, jasno je da se problem rodnog identiteta ne moe odvojiti od povijesno-politikih identiteta koje uspostavlja i promovira onovremena kultura pa i knjievnost unutar nje. Samim tim postaje zanimljivo ispitati je li moguno unutar angairane prie izgraditi lik junakinje, preciznije emancipiranog pojedinca. Izmeu ostalog, postavlja se pitanje kome se tekst obraa; podrazumijeva li itateljku, ili "rauna" na openiti povijesni/politiki sluh?Kritiari su Bjelevev roman Minka (1917.) uglavnom karakterizirali onim to ga je i uinilo tipinim/karakteristinim u knjievnosti preporodne inicijative, a to je pitanje enske emancipacije. Tako autor iscrpne studije o knjievnosti austrougarskog perioda, Muhsin Rizvi smatra da roman Minka, iako odmie od konkretne socijalno-ekonomske problematike Bosne, donosi/uspostavlja "drutveni momenat drukijeg karaktera: ideoloko osvjetljavanje bosansko-muslimanske stvarnosti reflektorom naprednih tenji revolucije u Turskoj, i iznad svega, pitanje emancipacije muslimanske ene i njene ravnopravnosti s mukarcem".1Isto tako, Muris Idrizovi karakteristiku djela nalazi "u ideji o emancipaciji Muslimanke i njenom osloboenju od prolosti".2Naravno, roman o Emini-Minki Zuhri, ini se zasebnim u eposi koja je popularizirala literaturu prosvjetiteljskog angamana. U njemu se radnja premjeta sa kolektivnog, povijesno "pokrenutog" prostora u ljubavnu dramu ene, te bismo pomislili da je u ime privatnog ivljenja, amnestiran javni/drutveni, a itaocima ponuena pria o eni i njenom doivljaju povijesti. Meutim, ljubavna drama ene ovdje se podlae slojem openite drame koju nosi slom feudalnog (begovskog) sloja, te upotpunjava timungom novog (revolucionarnog) duha unutar kojeg bi se mogla/morala desiti i njena renesansa. Pri tome je veoma zanimljiva struktura romana, formirana na bazi realistine pripovijesti koja je "osvjeena" romantiarsko-sentimentalnim i avanturistikim zapletima, te konano ovjerava "iskustvima psiholokog romana realistikog tipa".3Primamljiva pria, stalno podatna itaocu, istovremeno angaira/puta ideje rodoljublja, nacije i porodice. Dakle, roman, mada ispisan u terapeutskom romantiarsko-ljubavnom dekoru, u sutini ne odstupa od intencionalno apelativnog4prosvjetiteljskog romana s poetka stoljea. Ovdje je upravo zanimljiv taj uljepani realizam to nudei uitak itkog teksta, istovremeno "provlai" i druge realnosti. Stoga se namee pitanje o dvostrukoj istini u Minki, koja s jedne strane jeste pitka i protona pria o eni i njenoj intimnoj drami, dok se istovremeno u tom scenariju provlae i ideje revolucije, politikog angamana unutar kojeg je ena/enskost spekulativni objekt. Romantiarski "dekor" romana, u tom sluaju, vre vezuje Minku za tradicionalnu, folklornu matricu ene/enskog, dok istovremeno, raunajui na taj faktor prepoznavanja, dekodiranja, obrazuje priu koja potvruje simboliki definirane rodne pozicije. Samim tim, uzmu li se u obzir teze o Minki kao eni koja se emancipira, onda nedostaje jasnije izraen/predstavljen prostor od kojeg se to ona emancipira.Povijest Minkine emancipacije daje se u rasponu od nesretne udaje za Nadi-bega, preko neuspjelog braka sa Bahri-begom, kako bi zavrila izvjeem da Minka "nije nala sree u svijetu, jer Sahur-bey je poginuo u balkanskom ratu, a ona umrla u bolnici, vrei slubu bolniarke u Carigradu".5Opet se vraamo na pomisao da u takvom prikazu ene koja se emancipira, neto nedostaje. Ima u Minkinoj sudbini neto to nas navodi da ne podrimo tu traginu/"enomornu" predstavu emancipacije. Naime, od samog poetka romana Minka je profilirana kao pasivan lik koji se realizira putem tuih odluka. Njena sudbina "uhvaena" je u aci fatuma, te se uope ne dobiva utisak da vinovnica emancipacije, vlada svojom sudbinom, naprotiv. Njena udaja izreirana je tetkinim pragmatinim razlozima, potpomognuta drubom uiteljice Line i pokrenuta hirom Nadi-bega. Odlazak u Tursku zapravo je bijeg od neuspjelog braka. Sudbina revolucionarke sustigla je usput, kao enu Behur-bega, odnosno prijateljicu Sahur-bega. Dakle, pitanje je od ega i kako se to Minka emancipira?!

Nesumnjivo da je namjera autora bila da se uz neminovnost drutveno-socijalne preoblike, publici predstavi tip suvremene ene, to e naporedno sa mukarcem izvesti revoluciju. O tome je Bjelevac i sam pripovijedao:Gledao sam u Carigradu iseljenike iz Bosne i Hercegovine. Gledao sam nejednakost ene, napose muslimanke, stisnute u zakone koji nisu bili zakoni, prouavao sam njihov ivot, traio razloge toj nejednakosti i toj stranoj vjerskoj stezi.6Meutim, ini se da je predstava enske emancipacije vie rekla o samom autoru, odnosno o kulturi iz koje potie, no o samoj emancipaciji. Struktura Minkinog lika nedvojbeno katalizira folklorno-romantiarski kontekst kojem tekst podlijee, ne izmiui pri tome stereotipu da se ena i njen svijet doaravaju u pasivnoj atmosferi uzdaha, sanja, enje i iekivanja. Tako se i Minkina povijest daje krto: od curice koja lijepo i pristojno ide gledajui preda se, do djevojke to se sakrila. Minka je sa travnikih sokaka otisnuta/potisnuta u egzotino-melanholinu instituciju djevojake sobe i nadahnuta sanjama. U opisu Minkinog braka sa Nadi-begom poentira se vizijom enske sudbine poetizirane metaforom ptice u kafezu.

Mogli bismo ovakav "start" prie razumjeti u kontekstu namjere da se registrira/opie kultura, odnosno tradicija koja enu spree, te da se nagovijesti/naznai prostor od kojeg se ona eli (ili bi se barem trebala) emancipirati. Ali, ini se da je tekst ostao nedoreen (ili barem nematovit) kad su pitanju motivi emancipacije. Naime, Minka je jasno izvedena u tip patrijarhatom definirane ene, koju u svemu to radi (ili ne radi) odreuje to to je ena. Drugim rijeima, Minka ne izmie ustaljenim predstavama o eni kao krhkom biu, nestabilne prirode, vjenom djetetu, sljedbenici. Emancipacija koju su kritiari pripisali ovoj prii, izvedena je usputno uz priu o revoluciji mladoturaca, ali u standardnom dekoru enske inicijative koja se motivira i provocira unutar ljubavne drame. Pozicija emancipirane ene formira se iz osjeaja prevarene i odbaene ene, odnosno definira se prema mukarcu, ili drugaije reeno, iz reakcije na mukarev Trag i koncentrira se oko njega. Dakle, ovom romanu, kritiki okarakteriziranom kao roman enske emancipacije, nedostaje osmiljena akcija emancipacije koja polazi iz svijesti ene. Zanimljivo je, takoer, da se Minkina evoluciju slobode prekida u "razvoju", pri emu se pripovjedaki interes "seli" sa njene brane drame na ljubavnu idilu Nadi-bega i Line. Oekivali bismo da se Minka otvoreno i glasno suprotstavi, ne samo Nadi-begu, nego i kulturi koja legalizira njegovu elju te tradiciji koja enskom (sa)znanju nadreuje fatum. Umjesto toga, taj in je izostavljen, a Minka izmjetena u Carigrad.Podsjetimo se, emancipacija, prema rjeniku, znai osloboenje stanja zavisnosti i ogranienja slobode7. Pokret za prava ena s poetka XX stoljea, nain/put enskog osloboenja vidio je, izmeu ostalog, u pravu na glas i pravu na razvod braka, a sve to vodilo je nastojanju da se ena (u pravima) izjednai sa mukarcem. Danas se, u svjetlu postfeministikih nastojanja, taj zahtjev za izjednaenjem smatra osnovnom pogrekom enskog pokreta. Traiti jednakost, prema Luce Irigaray znai pretpostaviti neki lan ili predmet usporedbe, te enu definirati unutar muke kulture, a na tetu njene razliitosti. Ona smatra da se "Izrabljivanje ena temelji na spolnoj razlici i moe se rijeiti samo kroz spolnu razliku."8Model enskog osloboenja, koji je prepoznavan pri itanjima ovog tiva, moemo povezati sa poretkom prvobitnih feministikih revolucija, koje su, kako je ustanovila i Irigarayeva, donijele pristanak ene na forme/moduse mukocentrine kulture. U slinom okviru ovdje je koncipirana emancipacija, jer se u prezentiranju te problematike oituju raniji paradoksi emancipacije. Naime, samostalnost i osvijetenost ene promilja se kao lanstvo u elitnoj sekciji gospojinskog drutva, a da se pripovijedanje ne odrie romantiarskih kategorija enske mistike (krhkosti, psihika labilnosti, nezatienost). Tako emo Minku u drugom dijela romana vidjeti kao Mini, enu bogatog i uglednog Bahri-bega, tienicu enskog kluba u kojem se izlau rasprave o eni. Iako se u ovom drugom dijelu eli istaknuti Minkina preobrazba u zrelu, sofisticiranu enu, njen identitet se daje u elipsi dva propala braka, a karakter u apoziciji Ona je zlato!, Mlada kao kap, ista kao gorski snijeg. Nanovo je Minka "opovijeena", registrirana preko simbolike uloge supruge. Bez obzira na taktiku promjenu mjesta radnje, u kojoj je i elja da se osigura idealniji, recimo, moguniji ambijent emancipiranja Minku sustie vjeito ista polazina/evolutivna toka mukarac.Istovremeno, ne moemo se nikako oteti utisku da ovakva podjela romanesknog tkiva otkriva drutvene i kulturalne polaritete unutar kojih funkcioniraju mukarac i ena. Prvi dio, kako smo ve primijetili, lirska je pria o evoluciji enske emocije, te deskripcija/opis uobiajenog standardiziranog puta u (patrijarhalnoj) kulturi. Nasuprot tome, u drugom dijelu romana biljeimo pokuaj da se patentira profil neovisne, aktivne ene koja to biva/postaje (tek) ukljuenjem u ekskluzivni povijesni (a muki) prostor. Tako dobivamo istu situaciju kao i u prvom dijelu romana. Naime, kao to je Minka u svom begovskom domu eksponat tradicionalne kulture, koja afirmira i promie falokratine standarde, tako je i Mini u Turskoj samo dodatak mukom ambijentu revolucije, politike i umjetnosti. Bez obzira na to to je u tekstu jasno nagovijetena Minkina ukljuenost u taj kulturno-politiki ivot Carigrada, njen lik jo ne posjeduje snagu neovisne ene. ini se udnim to se ena nastoji prikazati "svojom", a istovremeno se ini tako krhkom i zavisnom od mukarca. Minka je okruena svitom mukaraca koji skrbe za nju, poevi od mua Bahri-bega, njegovog oca Rasim-bega, preko Abdulaha koji budno bdije nad njenim ivotom i, naposljetku, Sahur-bega koji Minku uvodi u prostor politiko-kulturnih rasprava i umjetnosti. U opisu Minkinog carigradskog ivota ima neto od one viteko-trubadurske vizije enstvenosti, koja to naposljetku i nije ukoliko ne iziskuje naklonost vitezova to je tite i oboavaju. Nesumnjivo da se u tekstu nastoji napraviti distanca izmeu Minke nevine djevojke koja ne zna ta (ili koga) hoe i Minke ene koja zri u prefinjenu intelektualku. Meutim, ovakav poredak dogaaja i stvari u tekstu, nedvojbeno pokazuje da pisanje nije uspjelo izmai predrasudama "muskulozne" kulture koja eni pridaje odlike slabosti, njenosti i podatnosti automatski joj dodjeljujui ulogu sljedbenice, drubenice, odnosno tienice mukarca. Takva redukcija svojstvena je, manje-vie, gotovo svakom drutvu koje "znaenje mukog spola razvija kroz sistem rada, jezika i upravljanja"9. ena se ukljuuje u taj povlateni prostor, recimo i emancipira, tek "na prijelazima izmeu znaajnih razdoblja u razvoju drutva, a to znai u doba izrazite krize drutvenih institucija i vrijednosti".10No i tada ona je ukljuena kao podlona, prilagodljiva i drugotna. Upravo takav odnos otkriva i ovaj roman, izvodei emancipaciju ene u atmosferi openite revolucije, pri emu enski trijumf, da tako kaemo, biva omoguen samo uz trijumf mukog principa. Tako je Minkina revolucionarna slava tek epizoda u pobjedi koju odnose mladoturci. Zanimljivo je, usto, da se Minki deava revolucija (kao to joj se naposljetku desio i Nadi-beg), a ne da je ona sama bira. Ona se zatekla u kovitlacu revolucije sluajno, tek kao supruga i drubenica. Shodno tome, ako bismo oitovanje Minkine emancipiranosti trebali nai upravo u sudjelovanju u revoluciji, onda nam biva jasno da je takav vid emancipiranja ene u najmanju ruku nedovoljan, jer je izveden unutar ideolokih sistema koncipiranih i organiziranih oko simbolikog sredita maskuline kulture. Istodobno, nije suvino jo jednom napomenuti da se paradoksi emancipacije u ovom romanu mogu (ili moraju?) razumjeti u kontekstu openite zablude koju pronosi ovaj pokret odluivi da svoju neovisnost gradi sredstvima i nainima koje nanovo afirmiraju sistem i njegovu normu.Iako je ivot ene u prvom planu ovog romana, ipak se u podlozi prie o njenoj emancipaciji oituje jedan, ini se, presudniji proces: raslojavanje patrijarhalno-feudalnog ivotnog obrasca. Povijesno-drutvena scena ovdje se zapravo ispisuje u podlozi sentimentalno-romantine prie o enskoj dui, ime se, naravno, ne umanjuje didaktiki uinak romana. Naprotiv, raslojenost i destrukcija jednog ivotnog obrasca dobivaju svoj puni smisao kada se postave i opiu u dimenziji isto tako dezintegrirane enske svijesti. Pri tome se enskost funkcionalizira u smislu prezentiranja razliitih drutvenih/socijalnih/klasnih svijesti predstavljenih unutar ljubavnih pria Minke Zuhri, begovice i njene uiteljice Line Jagdieve. Tako, recimo, Minkina spiritualno-imaginarna ljubav, potraujui idealnog mukarca, neprestano gubi bitke sa dinaminom prirodom novog vremena, dok iznevjerenim idealima "disciplinirana" Lina trijumfuje u eri pozitivistikog ekonomisanja vremenom i emocijom. Iskazana u sentimentalno-romantiarskom dekoru enje, sanja i ljubavnih jada, Minka ne odstupa od modela pasivne (patrijarhalne) djevojke koji se bio ustalio u knjievnosti preporodnog perioda. Ona bi u tom kontekstu bila autentian primjer klase u propadanju, jer je njena ivotna pria postavljena tako da, usprkos momentima intelektualnog zrenja, oituje dezintegriranu, nestabilnu svijest. Imamo li na umu injenicu da je onovremeni roman u osnovi "poduavao" pravilnoj drutveno-politikoj orijentaciji, jasno je da se, u ovom sluaju, traginim ishodima Minkinog ljubavnog ivota simbolizira povijesna istroenost begovske aristokracije kojoj ona pripada.Suprotno Minki, Lina Jagdieva je utjelovljenje "realne" ene. Njen kontakt sa drutvenom stvarnou je neposredniji, to joj naposljetku omoguava i status koji kao uiteljica zauzima. Dok Minka nestaje u izmaglici sanja i slutnji, uivajui vie ideju ljubavi no njeno konkretno ispunjenje, Lina je suoena sa istinskim emocijama i strastima. Mada je i njen ivot obiljeen potragom za pravom ljubavlju, moe se rei da su Linina iekivanja realnija. Naravno, njena "iskuavana" emocija sasvim je razumljiva ukoliko je poistovjetimo sa namjerom da se nasuprot aristokratskom principu uitka za kojim traga Minkin soj, postavi princip svrhovitosti koji zagovara stasavajua graanska klasa. Stoga e, naposljetku, "evolucija" Lininog ljubavnog iskustva biti zaokruena majinstvom. Ljubavi se sada, u kontekstu graanskog prakticizma, daje sasvim druga dimenzija: reproduktivna. injenica da se Lini tek kad postane majka usauje osjeaj moralne odgovornost otkriva tendenciju da se majinstvu da odreeni politiki znaaj, budui da, kako vidimo na ovom primjeru, ujedinjuje pragmatinu enstvenost sa pragmatinou graanskog morala. Ideja "svrhovite" ljubavi u romanu je eksplicirana govorom Nadi-begovog prijatelja doktora Stramma kojeg bismo mogli razumjeti kao navjestitelja te nove etike.Stari sveenici su drali svako uivanje i sve to pogoduje ovjeku grijehom, pa u tom bi se mogla i ljubav tumaiti. Samo taku ljubav; naime odnoaj ovjeka i ene smatrao bih dozvoljenim, koji bi bio izvan niskih i sebinih zabluda. Popunjavanje ljudstva, a ne stvaranje trulea stvaranje generacija, a ne dekadencu ovjeka, treba biti ena. Takvu je enu bog stvorio. (Bjelevac, str. 301)Budui da se roman zavrava prizorom brane idile uiteljice Line i trezvenog, obrazovanog Beet-bega, moemo zakljuiti da se politiko-povijesna dimenzije ovog teksta iscrpljuje u propagiranju ideje graanskog drutva. Naroito ako imamo na umu da junakinja prie Minka, kao i ostali akteri oronulog feudalno-begovskog svijeta, nestaje sa scene.***Moemo li, naposljetku, roman koji enino prisustvo u povijesti nanovo ispisuje u zapletima ljubavne prie, likom junakinje koja gubi sve bitke umire negdje na fronti, smatrati romanom o emancipiranoj eni? Naravno da ideja o emancipaciji postaje upitna kad se gradi unutar prie koja uspostavlja povijesne modalitete mukarac-ena, odnosno javno-privatno. Raspored likova u romanu, pri tome nedvosmisleno otkriva stereotipnu podjelu uloga prema kojoj mukarac (Sahur-beg, Beet-beg ili Bahri-beg) funkcionira kao bie povijesti, politike i umjetnosti, dok ena prisustvo u tom ekskluzivnom prostoru osigurava tek slijedei mukarca. U akcijama koje poduzima Minka, a koje bi nas trebale uvjeriti u njenu emancipiranost, oitujemo jedino predrasudu prema kojoj je enski princip drugotni, odnosno podloni, jer mu je temeljna funkcija da sljedbenikom ulogom omogui (r)evoluciju. Inae, u osnovi ona ostaje bie izolirano kompleksnim unutarnjim ivotom, koji je snanije odreuje no povremeni izleti u "povijesnost". Ilustrativno je i to to ena u ovom romanu ne posjeduje svoj prostor. Ona je jednostavno ispisana u okvirima njene emotivne egzistencije: da bi sve ostale znamenke prisutnost izgubila. Minka, naprimjer, ivi unutar posjeda kojim raspolau drugi, domovinu usvaja posredstvom mua a kao svijet markira se nizom sanjarija i matarija. Lina ivi u meuprostoru avanture, bivajui tamo gdje je nosi elja za sigurnou. Upravo u tom opredjeljenju na enskost koja se registrira u apstrakciji ljubavnih doivljaja, nalazimo osnovno proturjeje nastojanju da se Minkinim likom reprezentira identitet neovisne ene. Pitamo se moe li ena biti emancipirana, ako njena svijest i emocija (dua?) jo uvijek projektiraju folklorno-sentimentalnu viziju ivota, koliko je i njen lik odraz istih tradicionalnih predstava o eni.Mada bismo mogli pomisliti da je Lina blizu emancipacije njen lik je podjednako kao i Minkin "uklopljen" u moduse tradicionalnog vienja ene. Jer, iako osjenena atributima intelektualke, ona pridobiva jasan i konaan identitet tek kada postane majka. Do tada, ona je preputena ljubavnoj avanturi i flertu, raspoluena izmeu strastvene ljubavnice i nestabilne intelektualke. U oba sluaja identitet ene konstruiran je i prezentiran prema ustaljenim modalitetima enskog, produciranih u kulturolokim standardima drutva.U kolikoj mjeri tekst "oslobaa" enu uviamo i na osnovu injenice da je pria o njoj uglavnom ispriana glasom superiornog pripovjedaa unutar kojeg su asimilirane perspektive drugih o Minki, a ponajmanje njen glas. Da budemo precizniji, Minki je rijetko ponuena prilika da govori, a samim tim i misli. Izmeu nje i onoga to izraava posreduje pripovjeda. Pri tome, spomenuti pripovjedni glas identificira se sa glasom kolektiva/arije kao navodnih svjedoka prie o Minki, Nadi-begu i Lini. Sve se, dakle, svodi na injenicu da je projekt emancipacije "zapeo" unutar tradicionalno projektirane slike o eni kojoj se nije mogao oduprijeti. Istovremeno, ideja emancipacije gubi se u intenzitetu traginog kraja koji svojom transparentnou ini da roman ostane prosvjetiteljski vie u smislu zagovaranja prozapadnjake orijentacije bosanskohercegovake kulture (politike?), no u primjeru enske revolucije.Literatura: Irigaray, Luce: Ja, ti, mi: Za kulturu razlike, enska infoteka, Zagreb, 1999 Katunari, Vjeran: enski eros i civilizacija smrti, Zagreb: Naprijed, 1984 Milanja, Cvjetko: Hrvatski roman 1945.-1990., Zagreb, 1996 Papi, arana: Polnost i kultura, Beograd: Biblioteka XX vek, 1997 Lodge, David: Naini modernog pisanja, Zagreb, Globus; Stvarnost, 1988 Miel, Andre: Feminizam, Beograd, Plato; XX vek, 19981Rizvi, Muhsin:Bosansko-muslimanska knjievnost u doba preporoda (1887-1918),Sarajevo, 1990, str. 524

2Idrizovi, Muris: "Pripovijesti i romani A.H. Bjelevca" uMinka,Sarajevo: Svjetlost, , 1991. str.143Kazaz, Enver: "Od poetika anra do poetike knjige", u asopisuIzraz,broj 1, Sarajevo, 19984Pogl. Milanja, Cvjetko:Hrvatski roman 1945.-1990.,Zagreb, 1996, str. 125Svi navodi preuzeti su iz: Bjelevac, Abdurezak Hifzi:Minka, Sarajevo: Svjetlost, 19916Vidi: Isakovi, Alija:Biserje,Opatija: Otokar Kerovani, 1990,str.3267Vidi : Vujaklija, Milan:Leksikon stranih rei i izraza,Beograd: Prosveta, 1954. str. 2888Irigaray, Luce:Ja, ti, mi: Za kulturu razlike,Zagreb: enska infoteka, 1999, str. 119Katunari, Vjeran:enski eros i civilizacija smrti, Zagreb: Naprijed, 1984, str. 6110Isto, str. 64.

U svojim romanimaAbdurezak Hivzi Bjelevac je posebnu panju posvetio graenjuenskih likova, moda veu nego bilo ko pre njega.Vjeran svome stvaralkom nastrojenju, Bjelevac daleko dublje prodire u duu svojihenskih negoli mukih junaka, i dok se sa sigurnou kreeu njihovom emocionalnomsvijetu, ponekad do te mjere da se lirskopoetski identifikujesa njima,dotle doivljavanjemukarca interpretira vie pojavno i sa strane2Bjelevca nije zaokupila tradicionalna ena, ve ona nova, koja sa duhom novogvremenatreba da bude roena. Verovatno iz tih razloga su likovi ena starog kovanegde namarginama, isto da podsete na ono to je nekada bilo i iezava. U romanu Minkanajautentiniji lik iz plejade tradicionalih junakinja svakako je tetka Rehanika. Njentradicionalizam najvie dolazi do izraaja ureakcijama naMinkino ponaanje, posebno kadaona, vrativi se iz Carigrada u Travnik, odsedne u hotelu. Tetka Rehanika to doivljavakaoatak na vlastiti obraz jer je ona odgajala Minku. Unjenom protivljenjujesadranistrahizazvan u venom pitanju ta e svet rei. Ona je starinska ena koja nikada nee shvatiti dasvetu niko nije ugodio.Taj duh starog vremena ogleda sekod tetke Rehanikei u reima upuenim Nadi begu:-Ta dosta si uio! ta e ti vie?-Ti moe ivjeti... Beg si! Nek ue oni koji nemaju.31Zdenko Lei, Likovi romana,Teorija knjievnosti, 374.str.2Muhsin Rizvi: Bosansko muslimanska knjievnost u dobapreporoda, Sarajevo 1991. I izdanje, 525.str.3Bjelevac, AbdurezakHivzi, izabrana djela knjiga IISvjetlost Sarajevo1979. Strana 285.

Poto su zvanje i novac obezbeivali potovanje, kola kod vieg stalea i nije bilavisoko kotirana, tako da po tetkinom miljenju ni njemu nije bila potrebna. Volela ga je, avolela je iMinku i elela je da se njih dvoje uzmu. Zbog toga je Nadi begu izokolapripovedala kako nju ve prose, pa njemu nije bilo teko da prozre njenu nameru.Moda vie nego u ponaanju i postupcima, mogao se tradicionalizam tetkaRehanike opaziti u ureenjuivotnog prostora. Nakon poara u Travniku i Minkine udaje,prelazeuprostranukuuHajdar-begaRehaniauBugojnu. Dabiudovoljiosvojojmladojeni, Nadi begjekuuopremionametajem uevropskom stilualafranka.Novinetogtipa retko su viane u muslimanskim kuama. Sa tim novinama se nije slagala ni staraRehanika, i jedino je njena soba bila ureena na starovremeni nain. Bili su to poslednjitrzaji jednog naina ivota ijije otpor slavio prednaletom novog vremena. Kako je ve u naslovu romana Minka naglaeno da je pria o eni, ovde se pitanjekonstrukcije enskog identiteta namee samo po sebi. Kritiari su ovaj roman uglavnomkarakterisali onim to ga je i uinilo tipinim u knjievnosti preporodne inicijative, a to jepitanje enskeemancipacije.U romanu o EminiMinki Zuhri se radnja premeta sa kolektivnog prostora uljubavnu dramu ene, pa je itaocima ponuena pria oeni i njenom doivljaju istorije.Istorija Minkine emancipacije daje se u rasponu od nesrene udaje za Nadi-bega,preko neuspelogbrakasaBahribegom, kakobizavrila timedaMinka nijenala sreeusvijetu jer Sahurbegjepoginuoubalkanskomratu,aonaumrlaubolnici,vreislububolniarke u Carigradu.5Postoji neto u Minkinom liku i sudbini to nas navodi na to da ne podrimo tutraginu predstavu emancipacije. Od samog poetka romana Minka je prikazana kao pasivanlik koji se realizuje putem tuih odluka. Njena udaja je izreirana tetkinim razlozima, apomognutaodstraneuiteljiceLineipokrenutahiromNadi-bega. Odlazak u Tursku je4OsmanAziz, Bez nade150 str.5Bjelevac, AbdurezakHivzi, Minka, SarejevoSvjetlost, 1991.

9zapravo beg od neuspelog braka. Sudbina revolucionarke je sustie usput, kao enu Behur bega, odnosno prijateljicu Sahurbega.Minkina se sudbina kree od devojice koja lepo i pristojno ide dalje gledajui ispredsebe, dodevojke kojase sakrila. Ona je sa travnikih sokakaproterana u melanholijudevojake sobe, preputena svojim matanjima. Ovakav poetak prie opisuje tradiciju kojasputava enu i poinje nagovetavati prostor u kome se ona kao ena eli emancipovati.Minka je predstavljena, u tom kontekstu, kao krhko bie,ne stabilne prirode, veito dete.Emancipacija ene se opisuje u prii o revoluciji mladoturaka, ali u standardnomdekoru enske inicijativekoji se nalazi unutar ljubavne drame. Pozicija emancipovane eneformira se iz oseanja prevarene i odbaene ene. Tako emo Minku u drugom delu romanavideti kao mini, enu bogatog i uglednog Bahri bega,tienicu enskogklubaukomeseizlau rasprave o eni.Iako se u drugom delu eli istaknuti Minkin preobraaj u zrelu,sofisticiranu enu, njen identitet se prikazuje uepizodi dva propala braka.Kao to je Minka u svom begovskom domu eksponat tradicionalne kulture, tako jeMini u Turskoj predstavnikemancipovane, moderneene. Iako je MinkaukljuenaukulturnopolitikiivotCarigrada,onajouvekposedujesnagunezavisneene.Bilojezanimljivo pratiti razvoj Minke kao nevine devojke iz Travnika koja zna ta hoe, i Minke ene koja se pretvara u prefinjenu intelektualku. Ona nije ostala po strani ni kada je u pitanjuprevrat u Turskoj. Muslimanske ene hrabro istupaju sa svojim zahtevima za ravnopravnousa mukarcem. Pobunile su se protiv zakona da se ne smeju oblaiti drugaije od onog topropisuje erijat,dasenesmejuugledatinaevropsku enu.Osnivaju se,utomcilju,raznaenska drutva koja bi tursku enu upoznala sa njenim pravima. U jednom takvom enskomudruenju se nalazi i Minka, gde s panjom slua raspravu o eni koju pripovedanjenaprijateljica NedmijaSahur. Nakon drugograzvoda ivisama ine planirada seudaje jerjojprija njena sloboda. Drutvo joj praveuiteljica Grkinja i dvesluavke.NasuprotMinki,LinaJagdievajepravipredstavnikrealneene.Njenkontakt sadrutvenom stvarnou je neposredniji, to jojomoguava istatus koji kaouiteljica zauzima.Dok Minka nestaje u izmaglici sanjarenja i slutnji, Lina je suoena sa istinskim emocijama istrastima. Mada je i njen ivot obeleen potragom za pravom ljubavlju kao i Minkin, ipak suLinina oekivanje realnija.Ona je drugaija od Minke, potekla je iz drugaije kulturnesredine. U potrazi za ljubavlju postaje uzrok nesree svoje prijateljice. Lina je moderna i10savremena ena osloboena svih stega i okova. Blizu joj je trideset godina i oseala je kakojoj sjaj u oima gasne. A tako je elela da ivi, daoseti kako joj krv struji kroz vene.Piscu je biloznaajno da pokae da ova emancipovana mlada ena izbolnog iskustvaneostvarene prve ljubavi eli da izae jaka, da je vie nikad nikone rani, ali zato drugi mogubiti povreeni.-Danas samo povrna...-Jasam skinulahaljinucrnine, otreslasamse onogatomejetitaloinetraimod ivotanemogunosti!...6Mada bi smo mogli pomisliti da je Lina blizu emancipacije, njen lik je isti kao iMinkin uklopljen u moduse tradicionalnog vienja ene. Iako je intelektualka, ona dobijakonaan identitet tek kada postane majka. Do tada je ona preputena ljubavnoj avanturi iflertu, a podeljena izmeu strastvene ljubavnice i nestabilne intelektualke. U oba sluajaidentitet ene konstruisan je prema ustaljenim modalitetima enskog drutva.Ina kraju se postavlja pitanje moe li ena biti emancipovana ako njena svest iemocija jo uvek projektuju folklornosentimentalnu viziju ivota, koliko je njen lik odrazistih tradicionalnih predstava o eni 13Mlada ena Nadi-begovaimaesveosimljubavi(On joj nikada nije rekao da jevoli). Doivee prerana razoarenja, pre ivotne zrelosti prve velike gorine. Najbolja,jedinapravaprijateljicaiuiteljicaprevariejesnjenimmuem.Njihdvojeejezajednoponiziti, sebini u svojoj strasti. Moda e zatoitav Minkin ostatak ivotakoji je potraga zasreom i sigurnou biti enjivi pogled zavozom koji odnosi njenu sreu i sigurnostiodnosi mladog Behet bega.Minka je poznala njega iustala na noge. eljeznica je prolazila. Njenpogled ostao zakolima, a u uimajo dugo ula jezviduk lokomotive11Minka je rasla kao ptica u kavezu. Svaka njena elja je morala biti odmah ispunjena.Sluge su pazile na svaki njen pogled, pa je postalasamovoljna i razmaena. Da e se u Minkisukobiti duh starog i novog vremena,nasluuje se ve na samom poetku kada je dobilauiteljicu da je ui modernom runom radu. Uiteljca, ozbiljna lina Jagdieva, poduavala jujenesamovezuvesvemuonomtojesmatraladamladojdevojcimoekoristiti.Utovreme Minka je od devojicepostala devojka, pokrilase isklonila saulice, toje potpunoutradiciji muslimanskog ivlja u Bosni. U to vreme tetka Rehanika poinje da razmilja onjenoj udaji. elja joj jeda to bude Nadi beg, alipojavljuje se Behet-beg Ajanovi i govorijojo svetu,drugim mestima, o neemu to nijesvakom sueno. Ali, Minkin odgovor je:- Neka ne dolazi, da se Nadi-beg ne ljuti!12NakonpoarauTravnikuudajesezaNadi-begaitadapoinjedaseodvijaromaneskna radnja. Minka sanja o ljubavi i poput romantiarskih junakinja trai neto to jepronalaunjigama,aeganemaurealnosti.eznezaNadibegovima prisustvom, zarazgovorima sa njim. Volela ga je istom ljubavlju i elela da je on uvek tu sa njom. Lina juje najbolje opisala kada je rekla:-Minka, to je skup osjeanja najljepih, toih moe jedna nepokvarena dua osjeati...13Dodala je jo da e biti srena ako je bude razumeo a u suprotnom Minka e bitinesrena. A sve se meu njima odvijalo po obiaju, sa vrlo malo razgovora i bez priznanja11Bjelevac, Abdurezak Hivzi, Minka, Svjetlost, Sarajevo, 1991. 87 str.12Bjelevac, Abdurezak Hivzi, Minka, Svjetlost , Sarajevo, 1991.41 str.13Bjelevac- Abdurezak Hivzi, Minka, Svjetlost , Sarajevo, 1991. str. 51

14ljubavi. Minka postoje usamljena, melanholina, polinje da sumnja. Nagriza je ljubomoraizazvana glasinama po varoi da ga viaju sa Linom.Do totalnog preobraaja kod Minke dolazi kada u letnjikovcu zatie zajedno Linu iNadi-bega.Bilojojjepotrebnomnogo snage da pogleda u oi svom neuspehu i porazu, aistovremeno je u njoj puno pomeanih oseanja i puno nesigurnosti. Iluzije o srenom domusu izgubljene. Gledajui njih dvoje zajedno, uspela je da im kae samo: Bestidnici, prenego to je pala napod onesveena.Izdana od najbolje prijateljice, ostavljena i naputena, predstavljala je slikunemone inesrene ene. Od tog trenutka nije vie bila Nadibegovica. Preuzela je koce sudbine u svojeruke i ponovo postala Emina, Minka Zuhri. Znala je da je njen brak zavren i nije se bojalarazvoda. Po tradiciji razvedena ena pada stepenik nie na drutvenoj lestvici.Odlazi najpre u Sarajevo, a potom u Carigrad gde je zahvata vihor mladoturskerevolucije. Tamo doivljava jo jedan brani brodolom. Ovoga puta optuena je da jeprevarila mua Bahribega i to sanjegovim roenim bratom.Ironijom sudbine, ona kojajeprevarenadoivelajedabudeoptuenazaistiin.Zavrilajesvojmladiivottraginoiostala je kao crvena rua pogaena na putu, kojaje podseala na prevaru Nadi-bega i Line.Posmatrajui likove ulse i Minke, njihovu traginu sudbinu i ivot, ne moemo dane uporedimo sa njima jo jedan autentian lik. To je lik uiteljice Line sa kojim smo se vesretali. Lina je sasvim drugaija od Minke iulse. Ona ne pitie iz bogate i ugledne porodicekao njih dve. Potekla je iz drugaije kulturne sredine, iz Dalmacije. U potrazi za ljubavljuuzrok je nesree svoje prijateljice. Iako jerazliita od ove dve junakinje, povezuje ihnesrenasudbina.Lina je moderna i savremena ena, osloboena stega i okova. U ranoj mladosti imalajejednunesrenuljubavsaknezomPavlomLjubiiem.Njegovotacjujeizvreaozbognjenog siromatva i niskog roda. Ovo je jo jedna tuna pria iji je uzrok poreklo. Oseajivosti kod nje se budi u etnjama sa Behet begom po Ilidi. U prirodi je enskoj da zavodi,a u vezi sa tim povezan je i onaj oseaj nadmonosti ene nad mukarcem kada je svesnasvoje lepote. Koketira sa njim, i dok joj on priznaje da misli o njoj,ona trai dozvolu da mislio njemu.15Kada o njemu razmilja ne misli o poljupcima, zagrljajima, ve da se moe zaneti. Utom trenutku osea kako se u njoj budi ena. Nisu priznali jedno drugom da se vole, mada jeto bilo oigledno.Minka uoava promenu na Lini, hladna je, nekako daleka i izgleda znatno mlae.Zato je to tako otkrie ubrzo, kada je zatekne na selu sa Nadi-begom.Zaslepljenastrauipoudom,Linanijesvesnasvojekrivice.Moralnizakonisupotisnuliudrugiplan.Pozavretku kolske godineodlazi za njim u Petu. Provode se po celu no, poseuju pozorite,opetu, ostaju u kafani do svitanja, bacaju novac muziarima. Lina je srena jer e se udati zaoveka kome je dala svoje srce, alioenjenom oveku.Ona nije traila muapo naprijed stvorenoj slici...Ona je udila za ovjekom koji ejeljubiti arko i koji e joj datiljubavi,-ljubavi strasne, arke, vatrene...!14Meutim, savest poinje da joj se budi kada eta po Balatonu sama. Tek tada uviateinu svog ina: ona je svojoj prijateljici otela mua! Promenila se, ono to je veselilo sadajojjedosadno.NekovremedrutvojojpravigrofJuliusErzin.Njojsmetatojenjenasloboda ograniena time to je udata za drugog. Nadibeg ne uoavapromenu, ne primeujeda ona noima ne spava. Kada prestane da ustaje iz kreveta dolazi lekar da je pregleda i kaeda je uzrok njene slabosti trudnoa. Ona tu trudnou sakriva od Nadi-bega. Napisala mu je tripisma ipreko noiga jenapustila. Navelajedajenjihova ljubav greh,ida jeotelaovekaeni kojoj je pripadao. Molila ga je u pismu da se vrati Minki jer je ona slaba, a njih dvoje sujaki i sve eizdrati. Tek u poslednjem pismu munavodi da postoji jo neto toe ih vezatiza ceo ivot dete