Prijevozna Sredstva

– Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION – probajte naučiti sva pitanja a da ne izbacite sadržaj želudca na mamin novi tepih!

Hot stuff – ULTRA EDITIONPrijevozna Sredstva (PS) – Pitanja i odgovori v 3.0iCijeli ispit 216. pitanja (znamo da ih ne znate, niti ćete ih sve ikada naučiti...)

1. Što su prijevozna sredstva i kako se dijele? 2

Prijevozna sredstva predstavljaju tehnička sredstva namjenjena prijevozu putnika i robe.

Prema području primjene prijevozna sredstva mogu se podijeliti na:• kopnena• vodna• zračna• lebdeća.

2. Što su kopnena Prijevozna Sredstva i kako se djele? 2

Kopnena prijevozna sredstva kreću se kopnom pri prijevozu putnika i robe.Prema vrsti pogona i uređenju terena po kome se kreću kopnena prijevozna sredstva mogu biti:

• bicikli• zaprežna vozila• motorna vozila• priključna vozila• električna vozila za javni gradski prijevoz• željeznička vozila.

3. Što su vodena prijevozna sredstva i kako se dijele? 2

Vodna prijevozna sredstva kreću se po vodi ili u vodi pri prijevozu putnika i robe. Djele se na:• plovila, odnosno brodove• podmornice.

4. Što su zračna prijevozna sredstva i kako se dijele? 2

Zračna prijevozna sredstva ili zrakoplovi kreću se zrakom pri prijevozu putnika i robe.

Prema osnovnim načelima postizanja sposobnosti letenja ili održavanja u zraku razlikuju se dvije vrste zrakoplova:

• zrakoplovi lakši od zraka:– baloni– dirižabli.

• zrakoplovi teži od zraka:– avioni– helikopteri.

5. Što su lebdeća vozila i kako se dijele? 2

Lebdeća vozila se pri prijevozu putnika i robe kreću u neposrednoj blizini tla ili vode, a neka iznad tla i vode. U osnovnoj podjeli mogu se navesti:

1


• lebdjelice• lebdeća pružna vozila.

6. Što su motorna vozila i kako se dijele prema terenu po kojemu se kreću, prema broju tragova i prema namjeni? 4

Motorna vozila su vozila koja imaju ugrađen motor čija snaga im služi za kretanje. Predviđena su za kretanje po kopnu, ali ne i po tračnicama

Prema terenu:-Cestovna vozila su motorna vozila predviđena za kretanje cestama.-Terenska vozila su motorna vozila predviđena za kretanje i po terenu izvan cesta.

Motorna vozila razlikuju se i po broju tragova koje bi vozilo ostavljalo pri pravocrtnom kretanju:

• vozila s jednim tragom• vozila s više tragova.•

Prema namjeni motorna vozila se mogu podijeliti na:• putnička• kombinirana• teretna• specijalna• radna• vučna• vojna • sportska.

7. Što su putnička motorna vozila i kako se dijele? 2

Putničko vozilo je motorno vozilo po konstrukciji namijenjeno za prijevoz putnika i njihove prtljage.Može biti s jednim ili više tragova

• bicikl s pomoćnim motorom• moped• skuter• motorkotač• putnički automobil• autobus.

8. Što je moped? 1

Moped je putničko vozilo s dva kotača, odnosno jednim tragom, opremljen pedalama, s motorom radnog volumena do 50 cm3 , koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 50 km/h. Namijenjen je prijevozu jedne osobe.

2


9. Što je skuter? 1

Skuter je putničko vozilo s dva kotača, odnosno jednim tragom, namijenjen za prijevoz jedne ili dviju osoba.Uobičajeno ima slobodan prostor za noge između prednjeg i stražnjeg dijela pa vozač sjedi na skuteru slično kao na stolcu. Skuteri se dijele po radnom volumenu motora.

10. Što je motorkotač? 1

Motorkotač je putničko vozilo s dva kotača, odnosno jednim tragom, namijenjen za prijevoz jedne ili dviju osoba. Na njemu vozač jaši obuhvaćajući šasiju nogama. Razlikuju se po radnom volumenu motora.

11. Što je putnički automobil? 1

Putnički automobil je putničko vozilo s više tragova koje osim sjedala za vozača može imati najviše osam sjedala za putnike. Najčešće se dijele prema radnom volumenu motora.

12. Što su autobusi i kako se dijele? 2

Autobus je putničko vozilo s više tragova namijenjeno prijevozu većeg broja putnika (uobičajeno od 10 do 60 putnika).

S obzirom na to da im namjena može biti različita, autobusi se dijele na: • gradski• prigradski• međugradski• kombibus.

13. Što je kombi? 1

Kombinirano vozilo (kombi) je motorno vozilo s više tragova konstruirano tako da se po potrebi može koristiti (kombinirati) za prijevoz putnika ili tereta. To omogućuje relativno lako postavljanje ili vađenje sjedala.Mogu se razlikovati po radnom volumenu motora.

14. Što su teretna vozila i kako se dijele? 2

Teretno vozilo je motorno vozilo s više tragova konstrukcijski namijenjeno za prijevoz tereta. Mogu biti različitih kategorija ovisno o nosivosti.

Konstrukcijski se razlikuju:• teretni tricikl• teretni automobil (kamion)• teretni automobil polugusjeničar• teretni automobil gusjeničar.

3


15. Što su specijalan vozila i kako se dijele? 2

Specijalno vozilo je motorno vozilo s više tragova konstrukcijski izvedeno tako da služi za prijevoz specijalnih putnika i specijalnih tereta.

Neka od specijalnih vozila su:• ambulantno vozilo• cisterna• hladnjače• damper• vozilo za prijevoz namještaja• vozilo za prijevoz životinja itd.

16. Što su radana vozila i kako se dijele? 2

Radno vozilo je vozilo s više tragova konstrukcijski izvedeno tako da može obavljati predviđene radove. U tu svrhu ta vozila se opremaju odgovarajućim strojevima i uređajimaOvdje se mogu svrstati:

• čistilica (za čišćenje ulica i cesta)• prskalica (za prskanje većih površina)• vatrogasno vozilo• vozilo za čišćenje slivnika• vozilo za čišćenje snijega na cestama itd.

17. Što su vučna vozila i kako se dijele? 2

Vučno vozilo je motorno vozilo s više tragova konstrukcijski izvedeno za vuču prikolica, poluprikolica i oruđa. Toj vrsti vozila pripadaju:

• traktor (poljoprivredni i cestovni)• tegljač• traktor polugusjeničar• traktor gusjeničar.

18. Što su vojna vozila? 1

Vojno vozilo je vozilo s više tragova konstrukcijski izvedeno za obavljanje vojnih zadataka. Većina tih vozila predviđena je za to da se može kretati i izvan cesta, pa su to ujedno i terenska vozila.

19. Što je sportsko vozilo? 1

Sportsko vozilo je vozilo s jednim ili više tragova konstrukcijski izvedeno za sportske namjene. Najčešće se dijele prema radnom volumenu motora i sportskoj disciplini.

4


20. Što je dužina vozila? 1

Dužina vozila [mm] je ukupna dužina vozila uključujući i odbojnike. Za priključna vozila koja imaju rudo navodi se ukupna dužina s rudom, a u zagradi se navodi dužina bez ruda, npr. L (L1) = 6000 (4800).

21. Što je širina vozila? 1

Širina vozila [mm] je razmak između najudaljenijih bočnih točaka vozila. U širinu vozila ne uzimaju se dimenzije podesivih dijelova, kao što su bočni retrovizori.

22. Što je visina vozila? 1

Visina vozila [mm] je visina neopterećenog vozila s normalnim tlakom zraka u gumama kotača. Pritom se uzimaju u obzir svi čvrsti dijelovi montirani na krovu vozila.

5


23. Što je razmak osovina na vozilu? 1

Razmak osovina [mm] je udaljenost između osi prednjih i zadnjih kotača. Ako vozilo ima tri i više osovina navode se svi razmaci u obliku zbroja (l1+l2+...).

24. Što je trag kotača vozila? 1

Trag kotača [mm] je udaljenost između sredina guma kotača iste osovine, mjereno na ravnoj podlozi. Ako su na osovini udvojeni kotači, trag kotača se mjeri između sredina udvojenih kotača.

25. Što je korisna nosivost vozila? 1

Korisna nosivost vozila [kN] je težina tereta ravnomjerno raspoređenog ili na način uvjetovan karoserijom, koju vozilo može prevoziti ne prekoračujući ukupno dopuštenu težinu i dopušteno osovinsko opterećenje. U putničkih vozila korisnu nosivost čini težina putnika i njima pripadajuće prtljage.

26. Što je trajna brzina vozila? 1

Trajna brzina [km/h] je ona najveća brzina vozila koju vozilo može trajno održavati, a da pritom ne nastanu preopterećenja, neobična istrošenja i oštećenja.

27. Što je maksimalna brzina vozila? 1

Maksimalna brzina [km/h] je ona najveća brzina vozila koju vozilo može postići i održati na dužini ravnog puta od najmanje 1000 m, a da nakon toga može nastaviti vožnju trajnom brzinom.

28. Što je sposobnost svladavanja uspona? 1

Sposobnost savladavanja uspona [%] je najveći uspon koji vozilo može savladati u pojedinim stupnjevima prijenosa mjenjača.

6


29. Što je korisna (efektivna) snaga motora i koji uvjeti moraju biti ispunjeni za njezino mjerenje? 2

Korisna (efektivna) snaga [kW] je snaga koju motor daje pri odgovarajućoj brzini vrtnje na koljenastom vratilu ili spojci.Pri mjerenju snage motor mora biti istovjetno opremljen i podešen kao što se predviđa u ugradnji na vozilo. Pritom se podrazumijeva upotreba standardnog goriva i normalno zagrijan motor na radnu temperaturu.Izmjerena efektivna snaga ovisi o stanju okoline u kojoj je obavljeno mjerenje. Stoga se ona svodi na normirane uvjete.

30. Što je trajna snaga motora? 1

Trajna snaga [kW] je najveća korisna snaga koju motor može trajno razvijati pri toplinskoj ravnoteži, odnosno bez toplinskog preopterećenja.

31. Što je maksimalna snaga? 1

Maksimalna snaga [kW] je najveća korisna snaga koju motor može razvijati u trajanju od 15 min bez termičkih i mehaničkih oštećenja, a da je nakon toga u stanju nastaviti rad na trajnoj snazi. Ova snaga se uzima i kao nazivna snaga.

32. Definirajte i nacrtajte vanjsku brzinsku značajku za Ottov motor ? 3

33. Definirajte i nacrtajte vanjsku brzinsku značajku za Dieselov motor ? 3

Brzinska značajka motora predstavlja grafički prikaz ovisnosti efektivne snage (Pe), efektivnog okretnog momenta (Me) i efektivne specifične potrošnje goriva (ge) o brzini vrtnje motora (n).

Brzinska značajka motora za puno opterećenje, odnosno za puni dovod goriva naziva se i vanjska brzinska značajka.

Krivulja snage za Ottov motor pokazuje iza maksimalne snage osjetan pad s povečanjem brzine vrtnje, za razliku od Dieselovog koja ima tendenciju daljnjeg povečanja. Okretni moment relativno se više mjenja kod Ottovog motora s promjenom brzine vrtnje, što Ottov motor čini „elastičnijim” od Dieselovog motora.

7


34. Koje glavne sklopove i uređaje obuhvaća šasija motornog vozila u širem smislu2Šasija u širem smislu riječi obuhvaća:

motor : - osnovni sklop za odvijanje radnog ciklusa• uređaji za:

– napajanje gorivom– podmazivanje– hlađenje– paljenje (u Ottovih motora)

transmisija:• spojka• mjenjač• pogonski most• razvodnik pogona (na vozilima s dva ili više pogonskih mostova)

hodni dio:• okvir• ovješenje• osovine s kotačima

uređaj za upravljanje uređaj za kočenje elektrooprema:

• akumulator• alternator• elektropokretač• rasvjeta i signalizacija, te elektronski uređaji za upravljanje

regulaciju

35. Što je karoserija motornog vozila i čemu služi? 2

Karoserija predstavlja nadgradnju šasije za koju se učvršćuje, a služi za smještaj putnika ili tereta.U suvremenih putničkih vozila nema okvira vozila već se karoserija izvodi kao prostorna rešetka s oplatom koja preuzima opterećenja, pa se naziva samonosiva karoserija. U tom slučaju svi sklopovi, uređaji i oprema učvršćuju se na karoseriju.

36. Što spada u obveznu opremu motornog vozila? 2

pokazivači smjera uređaj zvučne signalizacije brisači vjetrobranskog stakla uređaj za pranje vjetrobranskog stakla retrovizori branici rezervni kotač mjerni i pokazni instrumenti pribor i alat.

37. Navedite osnovnu podjelu klipnih motora s unutarnjim izgaranjem. 4

8


Osnovna podjela: 1. Prema načinu stvaranja i paljenja smjese goriva i zraka:

Otto Diesel

2. Prema taktnosti: četverotaktni dvotaktni.

3. Prema broju cilindara: jednocilindrični višecilindrični.

4. Prema položaju cilindara:

vertikalni kosi

horizontalni viseći

5. Prema rasporedu cilindara:

redni v-motori

bokser motori zvjezdasti

6. Prema načinu hlađenja: hlađeni tekućinom hlađeni zrakom.

7. Prema načinu usisavanja:

9


sa samostalnim usisavanjem

s prednabijanjem.

38. Nacrtajte shemu četverotaktnog Ottova motora, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 6

1 - ispušni ventil2 - svjećica3 - usisni ventil4 - glava cilindra5 - cilindar6 - klip7 - klipnjača8 - koljenasto vratilo9 - korito motora (karter)DMT - donja mrtva točkaGMT - gornja mrtva točkaVh - radni volumenVk - kompresijski volumenVuk - ukupni volumen

Klip se kreće uzduž cilindra između krajnjih točaka koje se nazivaju gornja mrtava točka (GMT) i donja mrtva točka (DMT) što ima doslovno značenje samo ako je riječ o vertikalnom položaju cilindra. Brzina kretanja klipa u tim točkama je ništici, odnosno u njima klip mjenja smjer kretanja. Volumen cilindra između GMT i DMT naziva se radni volumen (Vh), a volumen cilindra kada se klip nalazi u GMT naziva se kompresijski volumen (Vk). Zbroj radnog i kompresijskog volumena naziva se ukupni volumen (Vuk)

Ciklus Ottovog četverotaktnog motora odvija se, kako sam naziv kaže u četri takta, odnosno tijekom četri hoda klipa u cilindru motora, jer jednom taktu motora odgovara jedan hod klipa.

1. Usis:• klip se kreće od GMT prema DMT• usisni ventil je otvoren• ispušni ventil je zatvoren• u cilindar se usisava smjesa goriva i zraka.

2. Kompresija:• klip se kreće od DMT prema GMT• zatvoreni su usisni i ispušni ventili• na kraju kompresije pali se smjesa goriva i zraka električnom iskrom.

3. Ekspanzija:• plinovi izgaranja visoke temperature i tlaka potiskuju klip od GMT

prema DMT• zatvoreni su usisni i ispušni ventili.

4. Ispuh:

10


• klip se kreće od DMT prema GMT• usisni ventil je zatvoren• ispušni ventil je otvoren• plinovi izgaranja istiskuju se iz cilindra.

39. Što je stupanj kompresije klipnog motora s unutrašnjim izgaranjem? 1

Odnos ukupnog i kompresijskog volumena jest stupanj kompresije.

Za Ottove motore: e = 6 ÷ 12

Za Dieselove motore: e = 12 ÷ 24

40. Koji su uređaji motora potrebni za njegov normalni rad? 2

Za normalan rad motora potrebni su još uređaji za:– napajanje gorivom– podmazivanje– hlađenje– električno paljenje.

41. Nacrtajte shemu dvotaktnog Ottovog motora, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada? 6

1 - usisni kanal2 - ispušni kanal3 - prestrujni kanal

DMT - donja mrtva točkaGMT - gornja mrtva točka

11


1. takt – odvija se kretanje klipa od DMT do GMT. Pritom se smjesa goriva i zaraka komprimira u cilindru iznad klipa, a istovremeno se kroz usisni kanal u prostor ispod klipa usisava nova smjesa goriva i zraka. Po dolasku u GMT pali se smjesa goriva i zraka iznad klipa iskrom iz svjećice. Izgaranjem se povečava tlak i temperatura plinova izgaranja zbog čega se klip potiskuje prema DMT.

2. takt – klip se kreta od GMT do DMT , najveći dio ovog takta podrazumjeva ekspanziju plinova izgaranja:Pri kraju ovog takta klip svojim gornjim rubom otvara najprije ispušni kanal, koji je postavljen nešto više nego od prestrujnog kanala. Zbog osjetno višeg tlaka od okolišnjeg plinovi izgaranja izlaze iz cilindra kroz ispušni kanal u okolinu. Daljnjim kretanjem klipa prema DMT oslobađa se prestrujni kanal kroz koji svježa smjesa goriva i zraka prestrujava iz prostora ispod cilindra u cilindar iznad klipa. Ta smjesa ispunjava cilindar iznad klipa potiskujući pred sebe zaostale plinove izgaranja prema ispušnom kanalu.

42. Navedite osnovne prednosti i nedostatke dvotaktnih u odnosu na četverotaktne motore? 2

Dvotaktni motori imaju sljedeće prednosti pred četverotaktnim motorima: jednostavnija konstrukcija lakši su jeftiniji.

Nedostaci dvotaktnih motora su: toplinski i mehanički opterećeniji kraći vijek trajanja veća potrošnja goriva.

43. Navedite i definirajte osnovne razlike između Dieselovih i Ottovih motora. 8

1. Način i mjesto pripreme smjese goriva i zrakaU Ottova motora smjesa goriva i zraka priprema se izvan cilindra; u rasplinjaču ili ubrizgavanjem goriva u usisnu cijev.U novije vrijeme izvode se Ottovi motori i s izravnim ubrizgavanjem goriva u cilindar motora (GDI, FSI).U Dieselovu motoru usisava se čisti zrak u cilindar, a smjesa goriva i zraka stvara se u samom cilindru ubrizgavanjem goriva u vrući zrak na kraju kompresije.

2. Način paljenja smjese goriva i zrakaU Ottova motora smjesa goriva i zraka pali se električnom iskrom sa svjećice na kraju kompresije.U Dieselovu motoru gorivo se pali odmah nakon njegova ubrizgavanja u vrući zrak u cilindru, zbog toga što je temperatura zraka u trenutku ubrizgavanja veća od temperature samozapaljenja goriva.

2. Način paljenja smjese goriva i zrakaU Ottova motora smjesa goriva i zraka pali se električnom iskrom sa svjećice na kraju kompresije.

12


U Dieselovu motoru gorivo se pali odmah nakon njegova ubrizgavanja u vrući zrak u cilindru, zbog toga što je temperatura zraka u trenutku ubrizgavanja veća od temperature samozapaljenja goriva.

4. Regulacija snage motora:Snaga Ottova motora regulira se promjenom količine smjese goriva i zraka koja se usisava u cilindar.Snaga Dieselova motora regulira se promjenom količine ubrizganog goriva u cilindar.

5. Bogatstvo smjese goriva i zraka:Bogatstvo smjese ® faktor zraka l

l = Zstv / ZoZstv [kgZ/kgG] - stvarna količina zraka potrebna za izgaranje jednog kilograma goriva,Zo [kgZ/kgG] - stehiometrijska količina zraka potrebna za izgaranje jednog kilograma goriva.

l = 1 - stehiometrijska smjesal < 1 - bogata smjesal > 1 - siromašna smjesa.

Ottovi motori: l = 0,85 ¸ 1,1Dieselovi motori: l = 1,2 ¸ 2,2.

6. Stupanj kompresije i najveći tlakovi u cilindru:Ottovi motori: e = 6 ¸ 12, pmax = 3 ¸ 6,5 MPaDiselovi motori: e = 12 ¸ 24, pmax = 6 ¸ 12 MPa.

7. Efektivna korisnost:Ottovi motori: he = 0,22 ¸ 0,32 Diselovi motori: he = 0,30 ¸ 0,42.

8. Veličina dijelova i brzina vrtnje:Ottovi motori: manji dijelovi ® veće brzine vrtnjeDiselovi motori: veći dijelovi ® manje brzine vrtnje.

44. Koja je uloga uređaja za napajanje gorivom Ottovih motora i kako taj uređaj može biti izveden? 2

Uređaj za napajanje gorivom ima ulogu da pripremi homogenu smjesu goriva i zraka odgovarajućeg bogatstva za svaki režim rada motora.

Homogena smjesa podrazumijeva ravnomjerno izmiješano gorivo sa zrakom.

Pritom se traži da se gorivo ispari kako bi se što bolje miješalo sa zrakom.

Uređaj mora biti tako konstruiran da osigura smjesu goriva i zraka različitog bogatstva za pojedine režime rada motora.

Uređaj za napajanje Ottova motora gorivom može biti izveden:- s rasplinjačem- s ubrizgivanjem goriva- za rad s tekućim plinom

13


45. Nacrtajte principjelnu shemu uređaja za napajanje gorivom Ottovih motora s rasplinjačem, navedite glavne dijelove i objasnite princip. 5

1. pokazivač nivoa goriva u spremniku 2. plovak3. spremnik za gorivo4. pročistač za gorivo5. crpka za gorivo6. pročistač za zrak7. rasplinjač8. usisni kolektor

Pritom se traži da se gorivo ispari kako bi se što bolje miješalo sa zrakom.

Uređaj mora biti tako konstruiran da osigura smjesu goriva i zraka različitog bogatstva za pojedine režime rada motora.

Mješanje goriva i zraka počinje u uređaju, a nastavlja se strujanjem kroz usisne kanale i u cilindru motora za vrijeme usisa i kompresije.

46. Nacrtajte principjelnu shemu membranske crpke za gorivo, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 6

Crpka za gorivo ima ulogu dobaviti gorivo iz spremnika u rasplinjač.

1. ulazni ventil2. izlazni ventil3. membrana4. opruga5. osovinica6. pomoćna opruga7. dvokraka opruga8. ekscentar

Pri radu motora okreće se ekscentar koji je obično na bregastom vratilu ili vratilu razvodnika paljenja. Ekscentar potiskuje dvokraku

14

1

2

3

4

zrak zrak

zrak

ulje


polugu, a ona svojim drugim krajem povlači membranu pomoću osovinice. Povlačenjem membrane prema dolje stvara se podtlak u komori iznad membrane, zbog čega se povlači gorivo iz spremnika kroz ulazni ventil.Prolaskom ekscentar s dvokrake poluge opruga potiskuje membranu prema gore, a ona potiskuje gorivo iz komore iznad membrane kroz izlazni ventil prema rasplinjaču.

47. Koja je uloga pročistača zraka za motore i kako pročistači mogu biti izvedeni? 2

Pročistač za zrak ima ulogu da pročisti zrak od čestica prašine prije ulaska u rasplinjač i cilindre motora. Time se sprječava začepljenje sapnica za zrak u rasplinjaču i smanjuje trošenje klipa i cilindra na njihovim dodirnim površinama.

Ovisno o vozilu na koje se ugrađuje i uvjetima u kojima motor radi, pročistač može biti izveden kao:

• suhi• vlažni• vrtložni.

48. Nacrtajte principjelnu shemu suhog pročistača zraka i navedite glavne dijelove? 3

Pročistač za zrak ima ulogu da pročisti zrak od čestica prašine prije ulaska u rasplinjač i cilindre motora. Time se sprječava začepljenje sapnica za zrak u rasplinjaču i smanjuje trošenje klipa i cilindra na njihovim dodirnim površinama.

1. kućište2. uložak3. poklopac.

49. Nacrtajte principjelnu shemu vlažnog pročistača zraka i navedite glavne dijelove. 3

1. ulazna cijev2. kućište3. žičani uložak4. donji poklopac

50. Nacrtajte principjenu shemu elementarnog rasplinjača i navedite njegove dijelove? 3

15

y

gorivo

zrak

sm jesa gorivai zraka

1

2

3

5

6

4

7

p

po

0

A B

zrak

sm jesa gorivai zraka

gorivo

8 9

p

po

p10


Rasplinjač sačinjava elementarni sklop, koji se naziva elementarni rasplinjač i određeni uređaji koji osiguravaju potrebnu smjesu goriva i zraka u specifičnim režimima rada motora.

Elementarni rasplinjač

1 - ulazna cijevi, 2 - difuzor, 3 - sapnica za gorivo, 4 - glavna cijev za gorivo, 5 - izlazna cijevi, 6 - zaklopka, 7 - komora plovka, 8 - kanal za zrak,9 - plovak, 10 - ulazni ventil za gorivo

51. Nacrtajte značajku elementarnog, idealnog i stvarnog rasplinjača. 2

52. Što je faktor zraka l i koliko on iznosi sa siromašnu, bogatu i stehiometrijsku smjesu? 2

16

elementarni rasplinjač

idealni rasplinjač stvarni rasplinjač

1000 otvorenost leptira %

1

0


Bogatstvo smjese ® faktor zraka ll = Zstv / Zo

Zstv [kgZ/kgG] - stvarna količina zraka potrebna za izgaranje jednog kilograma goriva,Zo [kgZ/kgG] - stehiometrijska količina zraka potrebna za izgaranje jednog kilograma goriva.

l = 1 - stehiometrijska smjesal < 1 - bogata smjesal > 1 - siromašna smjesa.

Ottovi motori: l = 0,85 ¸ 1,1Dieselovi motori: l = 1,2 ¸ 2,2.

53. Koje uređaje je potrebno dodati elementarnom rasplinjaču da bi on svojim značajkama zadovoljio rad motora u svimn režimima? 2

Da bi rasplinjač svojim značajkama zadovoljio sve moguće režime rada motora potrebno je elementarnom rasplinjaču dodati sljedeće uređaje:

uređaj za korekciju bogatstva smjese uređaj za rad motora na praznom hodu uređaj za ubrzavanje uređaj za pokretanje hladnog motora uređaj za prijelaz na režim maksimalne snage

54. Objasnite ulogu uređaja za korekciju bogatstva smjese na rasplinjaču. 2

Uređaj ima ulogu korigirati omjer smjese goriva i zraka s ciljem postizanja idealne značajke rasplinjača.

55. Objasnite ulogu uređaja za na rasplinjaču za rad motora na praznom hodu. 2

Uređaj osigurava potrebnu smjesu goriva i zraka kada je zaklopka zatvorena ili vrlo malo otvorena, tj. pri radu motora na praznom hodu.

56. Objasnite ulogu uređaja za na rasplinjaču za ubrzavanje motora. 2

Osigurava dovoljno bogatu smjesu pri ubrzavanju vrtnje motora.

57. Objasnite ulogu uređaja za na rasplinjaču za pokretanje hladnog motora. 2

Uređaj ima ulogu osigurati dovoljno bogatu smjesu, poboljšati uvjete isparavanja goriva za pouzdano paljenje i osigurati veću količinu smjese goriva i zraka dok je motor još hladan i kada su otpori okretanja motora veći.

58. Objasnite ulogu uređaja za na rasplinjaču za režim maksimalne snage motora. 2

Uređaj ima ulogu dodatno obogatiti smjesu goriva i zraka za oko 15 do 20 % pri maksimalnoj snazi motora.

59. Navedite osnovne prednosti uređaja za napajanje gorivom Ottovih motora s ubrizgavanjem prema mjestu i načinu ubrizgavanja. 2

17


Prednosti:• ostvarivanje točnog omjera goriva i zraka u svim režimima rada motora,• ujednačeno bogatstvo smjese po svim cilindrima motora,• manja potrošnja goriva,• manja emisija štetnih komponenata s ispušnim plinovima i• bolje dinamičke značajke motora.

60. Kako može biti izveden uređaj za napajanje gorivom Ottovih motora s ubrizgavanjem prema mjestu i načinu ubrizgavanja? 2

Prema mjestu ubrizgavanja uređaj može biti izveden za: centralno ubrizgavanje i pojedinačno ubrizgavanje.

Prema načinu ubrizgavanja uređaj može biti izveden:– s kontinuiranim ubrizgavanjem i– s isprekidanim ubrizgavanjem.

61. Nacrtajte principjelnu shemu uređaja za ubrizgavanje goriva na Ottovim motorima i navedite glavne dijelove. 5

Shema uređaja za ubrizgavanje goriva LH-Jetronic1 – elektromagnetska brizgaljka, 2 – regulator tlaka, 3 – vijak za podešavanje protoka zraka na praznom hodu, 4 – zaklopka, 5 – mjerač protoka zraka,6 – mjerač položaja zaklopke, 7 – zasun za zrak na praznom hodu,8 – osjetilo temperature, 9 – mjerač brzine vrtnje i položaja koljenastog vratila,10 – lambda-sonda, 11 – upravljački elektronski uređaj, 12 – spremnik goriva,13 – električna crpka, 14 – pročistač goriva

62. Koja je uloga uređaja za napajanje gorivom Dieselovih motora i kako taj uređaj može biti izveden? 2

18

1 2 3 4 5

6

7

8

9

1 0

1 1

1 2

1 3

1 4

1

2

3

4

5

6

7


Uređaj za napajanje gorivom Dieselovih motora ima ulogu ubrizgati i fino raspršiti točno određenu količinu goriva u cilindre motora s točnim početkom ubrizgavanja.

Uređaj za napajanje gorivom razlikuje se prema vrsti pumpe za ubrizgavanje goriva (pumpe visokog tlaka). Tako se razlikuju uređaji za napajanje gorivom s:

• klipnom pumpom,• distribucijskom pumpom,• jedinstvenim sklopom pumpe i brizgaljke i• stalnim tlakom (Common Rail).

63. Nacrtajte principjelnu shemu uređaja za napajanje gorivom Dieselovih motora s klipnom pumpom, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada? 6

1. pročistač pročistač2. pumpa visokog tlaka (klipna

pumpa)3. regulator početka ubrizgavanja4. brizgaljka5. regulator brzine vrtnje6. spremnik7. dobavna crpka

Dobavana crpka povlači gorivo iz spremnika i potiskuje ga kroz pročistač do klipne pumpe za ubrizgavanje. Klipna pumpa potiskuje gorivo pod visokim tlakom do brizgaljke. Iz brizgaljke gorivo se ubrizgava u cilindar motora. Broj brizgaljki jednak je broju cilindara. Na glavu svakog cilindra postavljena je po jedan brizgaljka. Klipna pumpa (pumpa visokog tlaka) ima također izvoda za gorivo koliko motor ima cilindara. Svaki izvod iz klipne pumpe je spaja se pomoću cijevi s jednom brizgaljkom.

64. Nacrtajte principjelnu shemu klipne dobavne crpke za gorivo, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 6

1. ulazni ventil2. opruga3. izlazni ventil4. klip5. osovinica6. valjčić7. ekscentar8. spojni kanal

Ekscentar je najčešće na bregastom vratilu klipne pumpe. Nailaskom ekscentra potiskuje se valjčić, osovinica i klip. Pritom se gorivo koje se nalazi iznad klipa potiskuje kroz izlazni ventil i kanal u prostor ispod klipa. Nakon prelaska ekscentra ispod valjčića, opruga potiskuje

19

gorivo gorivo

1 2 3

4

5

6

7

8


klip prema dolje. Pritom se u prostor iznad klipa povlači gorivo iz spremnika kroz ulazni ventil , a iz prostora ispod klipa gorivo se potiskuje kroz kanal prema klipnoj pumpi za ubrizgavanje. Djelovanjem opruge na klip pri potiskivanju goriva prema klipnoj pumpi za ubrizgavanje osigurava se stalni tlak dobave goriva.

65. Nacrtajte principjelnu shemu klipne pumpe za gorivo, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 6

1. ventil rasterećenja2. cilindar3. prestrujni kanal4. dovodni kanal5. klip6. zupčasta letva7. tuljak s nazubljenim prstenom8. opruga9. leptirasti dio klipa10. pločica-oslonac11. vijak za podešavanje početka ubrizgavanja12. podizač13. valjčić14. bregasto vratilo

Gorivo dolazi iz dobavne crpke u cilindar pumpe visokog tlaka kroz dovodni kanal. Potiskivanje klipa prema gore ostvaruje se brijegom na brijegastom vratilu pumpe visokog tlaka. Nailaskom brijega potisak se prenosi preko podizača i vijka na klip. Nakon prijelaska brijega klip se vraća prema dolje pomoću opruge. Zakretanje klipa oko njegove osi, za regulaciju količine ubrizganog goriva, označava se pomicanjem zupčaste letve. Brtvljenje između klipa i cilindra ostvaruje se finom dosjedanjem i vrlo malim zazorom.

66. Koja je uloga uređaja za podmazivanje motora i kako uređaj može biti izveden? 2

Uređaj za podmazivanje ima ulogu smanjiti trenje i trošenje dijelova koji se za vrijeme rada motora međusobno kreću i dodiruju.

Može biti izvedan: - prisilnom cirkulacijom pod povećanim tlakom i - zapljuskivanjem.

67. Nacrtajte principjelnu shemu uređaja za podmazivanje motora, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 6

20

1

2

3

45

6

7

8

9

10

11

gorivo

gorivo

12

14

13


Shema uređaja za podmazivanje1 – klip i cilindar, 2 – glavni vod za ulje, 3 – manometar, 4 – osjetilo tlaka,5 – pročistač, 6 – ventil sigurnosti, 7 – zupčasta crpka, 8 – grubi pročistač,9 – osovina s klackalicama, 10 – bregasto vratilo, 11 – koljenasto vratilo

Ulje za podmazivanje motora povlači se pomoću crpke 7 iz donjeg dijela kučišta motora (korita motora ili kartera) kroz grubi pročistač 8. Crpka pod povećanim tlakom potiskuje ulje kroz pročistač 5 u glavni vod 2. Odavde se ulje kroz odgovarajuće kanale odvodi do glavnih ležajeva koljenastog vratila 11, ležajeve bregastog vratila 10 i osovinice klackalice 9.Ulje dovedeno na glavne ležajeve koljenastog vratila podmazuje te ležajeve, dijelom curi na bočnim stranama i slijeva se u kučište motora , a dijelom se odvodi na ležajeve klipnjače.

68. Nacrtajte principjelnu shemu zupčaste crpke za ulje, navedite glavne dijelove o objasnite princip rada. 5

Zupčanička crpka za ulje1. zupčanik2. kućište3. kanal4. sigurnosni ventil5. povratni kanal.

21

1

2

3

45

6 7

9

10

11

8

ulje

ulje ulje

ulje1

2

4

5

3


Pogon dolazi na jedan od dva zupčanika, a u zajedničkom radu rotiraju kako to pokazuju strelice. Ulje se zahvaća u uzubnine zupčanika (šrafirano na slici u jednoj uzubnini) i prenosi po obodu na drugu stranu crpke. Tu se ulje istiskuje pri uzubljivanju zupčanika i potiskuje prema izlazu. Da bi se spriječio veliki porast tlaka dijela ulja koje zaostaje između zupčanika pri uzubljivanju izvodi se kanal 3 na tlačnoj strani kučišta crpke. Sigurnosni ventil štiti uređaja za podmazivanje od previsokog tlaka. Ako tlak ulja dostigne dopuštenu vrijednost, sigurnosni ventil se otvara i propušta dio ulja kroz povratni ventil 5 na ulaznu stranu crpke.

69. Koja je uloga uređaja za hlađenje motora i kako uređaj može biti izveden? 2

Uređaj za hlađenje ima ulogu osigurati pouzdano i sigurno hlađenje dijelova motora koji su tijekom rada toplinski vrlo opterećeni, te regulacijskim uređajem održavati radnu temperaturu motora.

Prema vrsti medija kojim se motor hladi hlađenje može biti izvedeno kao:– hlađenje tekućinom– hlađenje zrakom.

70. Navedite osnovne prednosti i nedostatke uređaja za hlađenja motora tekućinom u odnosu na uređaj za hlađenje zrakom. 4

prednosti hlađenja tekućinom su sljedeće:• hlađenje je intenzivnije i ravnomjernije zbog veće specifične topline tekućine u

odnosu na zrak,• regulacijski uređaji omogućuju brže zagrijavanje motora na radnu temperaturu

i održavanje radne temperature u uskim granicama,• manja je buka,• veće su mogućnosti pri konstrukciji bloka motora i glave cilindara.

U nedostatke ovog uređaja mogu se ubrojiti:– opasnost od smrzavanja pri niskim temperaturama ako se kao sredstvo za

hlađenje upotrebljava voda, što bi dovelo do pucanja bloka i glave motora,– postoji mogućnost propuštanja tekućine u slučaju kvara,– veća težina motora.

71. Nacrtajte principjelnu shemu uređaja za hlađenje motora tekućinom, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 6

Shema uređaja za hlađenje tekućinom

1 – hladnjak, 2 - ventilator, 3 - crpka, 4 - spremnik za izjednačenje,5 - termostat, 6 - pokazivač temperature, 7 - osjetilo temperature,8 - sabirnik, 9 - ventil, 10 - radijator u putničkom prostoru, 11 - blok motora,12 – cijev, 13 - ventili

Crpka potiskuje tekućinu kroz cijev u blok motora. Tekućina cilkurila oko stijenki cilindra i kroz glavu cilindra. Nakon hlađenja tih dijelova tekućina odlazi do sabirnika, a zatim do

22

1

23

4 5 6 7 8 9 10

11

12

13

13


termostata. Ako je motor još hladan termostat usmjerava tekućinu prema crpki, odakle se ponovno postiskuje prema motoru. (tzv. Kratka cirkulacijska tekućina) Tom cirkulacijom tekućina zaobilazi hladnjak, čime se omogučuje brže zagrijavanje motora i postizanje radne temperature. (samnuju se toplinski gubitci i trošenje motora)

Nakon dostizanja radne temperature motora termostat popusšta dio tekućine prema hladnjaku. Tekućina se ohladi pri prolasku kroz hladnjak. To je tzv. Druga cirkulacija.

Hlađenje tekučine u hladnjaku postiže se strujanjem zraka kroz hladnjak. Strujanje zraka ostvaruje se ventilatorom.

Na mjestu izlaska tekućine smješteno je osjetilo temperature, koje je povezano s pokaznim instrumentom temperature.

72. Nacrtajte principjelnu shemu termostata u uređaju za hlađenje motora tekućinom, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 5

1 – ventil2 - osovinica3 – mjeh4 - njegovo sjedište u kučištu

U njemu je tekućina sa niskim vrelištem. Kada je tekućina koja dolazi iz motora još hladna mjeh se stisnut, pa preko osovinice drži ventil zatvorenim na njegovu sjedištu u kučištu. Zagrijavanjem tekućine gotovo do radne temperature mjeh se počima širiti zbog širenja medija koji je u njemu. Što je temperatura viša ventil se više otvara i povećava proto tekućine prema hladnjaku i obrnuto.

73. Nacrtajte principjelnu shemu uređaja za hlađenje motora zrakom, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 6

Shema uređaja za hlađenje zrakom

1 - ventilator, 2 - glavni usmjerivač zraka, 3 - ulazni usmjerivač,4 - cilindri, 5 - hladnjak za ulje, 6 - izlazni usmjerivač,7 - ventil, 8 - odvod toplog zraka u putnički prostor

23

Izm otora

Prem a crpki

Prem ahladnjaku

1 2 3 4

Zrak

1 2 3 4 5

6 7 8


Ventilator pogonjen od koljenstog vratila motora preko klinastog remena, usisava zrak iz okoline i potiskuje ga prema cilindrima. Glavni usmjerivač zraka ravnomjerno usmjerava zrak na sve cilindre i glave cilindra te na hladnjak za ulje kako je to prikazano strelicama. Ulazni i izlazni usmjerivači zraka služe kako bi se zrak usmjerio što bliže rebrima i cilindrima (ravnomjerno hlađenje). Za grijanje putnog prostora služi odvod, a propuštanje toplog zraka ostavaruje se ventilom.

74. Koja je uloga uređaja za paljenje motora i kako uređaj može biti izveden? 3

Uređaj za paljenje ima ulogu pouzdano paliti smjesu goriva i zraka u cilindru Ottova motora u točno određenom trenutku.

Razvoj uređaja za paljenje doveo je do različitih izvedbi, pa tako može biti:

1. Baterijsko paljenje:• konvencionalno s mehaničkim prekidačem• tranzistorsko s mehaničkim prekidačem• beskontaktno tranzistorsko• elektronsko• kondenzatorsko.

2. Magnetsko paljenje:• s mehaničkim prekidačem• beskontaktno tranzistorsko.

75. Nacrtajte principjelnu shemu konvencionalnog uređaja za paljenje motora, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 6

1. akumulator2. glavni prekidač3. indukcijski svitak4. prekidač primarne struje5. kondenzator6. razvodnik struje visokog napona7. svjećice8. razvodnik paljenja

Zatvaranjem glavnog zatvarača protječe struja niskog napaona kroz primarni strujni krug, tj. Iz akumulatora, preko primarnog namotaja indukcijskog svitka i prekidača primarne struje na masu na koju je vezana minus pol akumulatora.Prekidanjem primarnog strujnog kruga prekidačem inducira se visoki napon u sekundarnom namotaju indukcijskog svitka. Struja visokog napona iz sekundarnog namotaja indukcijskog svitka odvodi se preko razvodnika na pojedine sviječice.Kondenzator štiti kontaktne prekidače od iskrenja i nagaranja. Sklop prekidača primarne struje i razvodnika visokog napona uobičajeno se naziva razvodnik paljenja

24

3

5

2

14 6

7

8+

_


76. Navedite ulogu transmisije motornog vozila, nacrtajte njezinu principjelnu shemu i navedite glavne dijelove. 5

Transmisija motornog vozila ima zadatak prenijeti okretni moment motora na pogonske kotače i transformirati ga po veličini i smjeru djelovanja. Transformacija okretnog momenta po veličini treba se uskladiti u ovisnosti o brzini vožnje i otporima kretanja, a po smjeru ovisno o smjeru vožnje naprijed ili natrag.

1. motor2. spojka3. mjenjač4. kardansko vratilo5. glavni prijenosnik s diferencijalom6. pogonska vratila

77. Koja je uloga spojke motornog vozila i kao spojka može biti izvedena? 3

Spojka mora omogućiti odvajanje motora od ostalog dijela transmisije i njihovo postupno spajanje.

Odvajanje je potrebno u slučajevima: promjene stupnjeva prijenosa u mjenjaču pri zaustavljanju vozila da se izbjegne zaustavljanje motora, ako je mjenjač u

određenom stupnju prijenosa pri pokretanju motora da se smanje otpori iz mjenjača.

Spojka može biti izvedena kao:• tarna• hidrodinamička• elektromagnetska.•

78. Kako može biti izveden uređaj za isključivanje i uključivanje spojke motornog vozila? 2

Uređaj za isključivanje i uključivanje spojke može biti: mehanički hidraulični električni kombinirani sa servouređajem automatski.

25

1 2 3 4

5

6

6

1 2 3 4 5


79. Nacrtajte principjelnu shemu tarne spojke motornog vozila, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 6

1. koljenasto vratilo2. ležaj3. zamašnjak4. lamela5. potisna ploča6. poklopac7. dvokraka poluga8. vijak - oslonac dvokrake poluge9. potisni ležaj10. ulazno vratilo mjenjača11. dvokraka poluga – vilica12. potisna opruga13. opruga14. Spona15. papučica spojke

Kada je spojka uključena okretni moment se prenosi s koljenastog vratila motora zamašnjaka, poklopca i potisne ploče preko lamele na ulazno vratilo mjenjača. Pritom se okretni moment prenosi trenjem na tarnim površinama između zamašnjaka, lamele i potisne ploče. Potrebnu normalnu silu za stvaranje trenja osiguravaju opruge smještene po obodu spojke.

Isključivanjem spojke ostvaruje se potiskivanjem papučice. Drugi kraj papučice povlači sponu , a ona povlači donji krak dvokrake poluge. Ona drugim krajem potiskuje potisni ležaj. Potiska se prenosi na dvokrake poluge, koje svojim drugim krajem povlače potisnu ploču svladavajući silu opruge. Ulazno vratilo mjenjača se slobodno okreće u odnosu na koljenasto vratilo motora u ležaju.

Spojka se uključuje otpuštanjem papučice, odnosno suprotnim pomicanjem mehanizma za isključivanje. Opruga potiskuje potisnu ploču na lamelu i zamašnjak. Nakon potpunog otpuštanja papučice spojka je uključena.Vračanje papučice spojke u početni položaj osigurava opruga. U uključenom stanju spojke između dvokrakih poluga i potisnog ležaja mora biti zazor od 2 do 3 mm da bi se spriječilo i osiguralo potpuno uključivanje spojke.

80. Navedite ulogu i mogućnost izvedbe mjenjača na motornmom vozilu. 4

Mjenjač ima zadaću omogućiti:

• promjenu vučne sile na pogonskim kotačima i njihove brzine što približnije toku idealne hiperbole;

• promjenu smjera kretanja, odnosno i hod natrag;• prekid prijenosa okretnog momenta, što je potrebno za rad motora na praznom

hodu dok vozilo miruje i pri pokretanju motora, ako je spojka uključena;• prijenos okretnog momenta na ostale dijelove transmisije, odnosno pomoćne

uređaje.

26

1 2

3

4 5 6

7

8

9 10

13 14

15

12

11


Mjenjač treba prenositi snagu uz što manje gubitke, omogućiti rad motora sa što manjom potrošnjom goriva i emisijom štetnih sastojaka, biti lak za rukovanje, tih u radu, imati dug vijek trajanja i zahtijevati minimalno održavanje.

Podjela mjenjača

81. Nacrtajte vučnu značajku motornog vozila s pet stupnjeva prijenosa. 2

82. Nacrtajte principjelnu shemu mehaničkog mjenjača s pet stupnjeva prijenosa i navedite glavne dijelove. 4

Mehanički mjenjač sa šest stupnjeva prijenosa

1 - ulazno vratilo, 2 - prijenosno vratilo, 3 - izlazno vratilo,4 - zupčanici, 5 - zupčaste spojke s uređajem za sinkronizaciju, I., II., III., IV. i V. - stupnjevi prijenosa za hod naprijed,N - stupanj prijenosa za hod natrag

27

M JE N JAČ I

M ehanički Hidraulični E lektrični Kom binirani

Stupnjeviti Kontinuirani Kom binirani

Zupčanički Tarni

Hidrodinam ički

DC-DC

AC-DC

AC-AC

Hidromehanički

E lektromehanički

Hidrostatički

F

v

Idealna hiperbola

Granična vučna sila

1.

2.3.

4.5.

6.

Stvarna vučna sila upojedinim stupnjevimaprijenosa

I II

III IV

V N1

2

3

4

5


83. Navedite ulogu i moguće izvedbe glavnog prijenosnika na motornom vozilu. 3

Glavni prijenosnik ima ulogu povećati prijenosni odnos transmisije za stalni iznos i prenijeti okretni moment pod kutom od 90° na pogonske kotače.

Glavni prijenosnik se izvodi kao jednostupnjeviti s prijenosnim odnosom igp = 3 ¸ 8 te kao dvostupnjeviti s prijenosnim odnosom igp = 5 ¸ 12.

84. Nacrtajte principjelnu shemu glavnog prijenosnika motornog vozila i navedite glavne dijelove. 3

Glavni prijenosnik

1 - konusni zupčanik, 2 - tanjurasti zupčanikA: 3 i 4 – cilindrični zupčaniciB: 3, 4 i 5 –planetarni prijenosnik

85. Navedite ulogu diferencijala na motornom vozilu. 2

Diferencijal je dio transmisije koji se ugrađuje između pogonskih kotača i između pogonskih mostova ako vozilo ima više pogonskih mostova.

Diferencijal omogućuje okretanje pogonskih kotača različitim brzinama.

86. Nacrtajte principjelnu shemu diferencijala motornog vozila, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 6

Diferencijal

1. tanjurasti zupčanik2. kućište3. osovinica4. satelitski zupčanici5. planetarni (bočni) zupčanici6. vratila pogonskih kotača

28

Iz mjenjača

Na pogonskikotač

Na pogonskikotač

1

2 Diferencijal

Iz mjenjača

Iz mjenjača

Na pogonskikotač

Na pogonskikotač

Na pogonskikotač

Na pogonskikotač

3

1

1

4

2

234

5

Diferencijal

Diferencijal

Jednostupnjevitiprijenosnik

DvostupnjevitiprijenosniciA

B

1

5

6

2 3 4

4

5 6

R

R

R

O

O

O

l l

b

A

C D

B

Kočena gusjenica

Pogonjena gusjenica


Pri okretanju tanjurastog zupčanika glavnog prijenosnika okreće se i kučište diferencijala. Zajedno sa kučištem okreće se i osovinica te satelitski zupčanici oko zajedničke osi vratila kotača. Sila kojom osovinica djeluje na satelitske zubčamike prenosi se na bočne zupčanike. Okretni moment bočnih zupčanika prenosi se na vratila pogonskih kotača, odnosno na pogonske kotače. Pri kretanju vozila po pravcu odnosno, kada su brzine vrtnje pogonskih kotača jednake, satelitski se zupčanici ne okreću oko osovinice. Pri kretanju vozila u zavoju, odnosno kada su brzine vrtnje pogonskih kotača različite, sateliti se okreču i oko osovinice omogučujući bočnim zupčanicima različite brzine vrtnje.

87. Navedite ulogu uređaja za upravljanje motornim vozilima. 1

Uređaj za upravljanje omogućuje vozaču promjenu ili održavanje pravca kretanja vozila, odnosno manevriranje vozilom.

88. Navedite i skicirajte mogućnosti zakretanja vozila. 4

Zakretanje vozila može biti izvedeno na različite načine:

A. zakretanjem upravljačkih kotača koje se najčešće primjenjuje na motornim vozilima

B. zakretanjem upravljačkih osovina koje se najčešće primjenjuje na specijalnim vozilima i priključnim vozilima

C. zakretanjem dijela vozila koje se primjenjuje često na radnim vozilima čiji su dijelovi okvira zglobno vezani

D. kočenjem jedne bočne strane koje se primjenjuje na nekim radnim vozilima i gusjeničkim vozilima.

89. Kako može biti izveden prijenosni mehanizam uređaja za upravljanje vozilom? 2Prijenosni mehanizam može biti izveden:

sa zupčastim prijenosom s pužnim prijenosom s navojnim prijenosom i kružećim kuglicama s prijenosom u obliku brijega, odnosno ručice

29


90. Nacrtajte principjelnu shemu uređaja za upravljanje vozilom, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 6

Uređaj za upravljanje1. kolo upravljača2. vratilo upravljača3. prijenosni mehanizam4. poluga upravljača5. uzdužna spona6. poluga rukavca7. spojna poluga rukavca8. poprečna spona9. rukavac kotača

Vozač dijeluje na kolo upravljača, što se prenosi preko vratila upravljača na prijenosni mehanizam u kućištu upravljača. Pritom se zakreće poluga uspravljača, koja pomične uzdužnu sponu te polugu rukavc. Ona zakreće rukavac kotača i kotač, a zakretanje se preko spojne poluge rukavca i poprečne spone prenosi na drugi kotač.

91. Navedite ulogu uređaja za kočenje motornog vozila i vrste kočnica koje se ugrađuju na motorna vozila. 4

Uređaj za kočenje služi za usporavanje i potpuno zaustavljanje vozila te osiguranje mirovanja vozila za vrijeme stajanja na određenom nagibu ceste i pri svim opterećenjima vozila.

Na motornim vozilima ugrađuju se: radna kočnica pomoćna kočnica parkirna kočnica trajna kočnica

92. Koji su osnovni sklopovi uređaja za kočenje motornog vozila? 1

Općenito, uređaj za kočenje sastoji se od: kočnog mehanizma prijenosnog mehanizma regulirajućih elemenata.

93. Kako može biti izveden kočni mehanizam uređaja za kočenje? 1

Izvodi se uglavnom kao:• bubanj-kočnica• disk-kočnica.

30

1

2

3

4

4

5

7

6

8 7

99

1

2

3

5


94. Kako može biti izveden prijenosni mehanizam uređaja za kočenje? 2

Prijenosni mehanizam omogućuje prijenos i razvijanje sile za aktiviranje kočnica. Može biti izveden kao:

– mehanički– hidraulični– pneumatski– kombinirani.

95. Nacrtajte principjelnu shemu jednokružne bubanj-kočnice, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 6

1 - papučica kočnice, 2 - klip glavnog cilindra, 3 - glavni cilindar,4 - cijevi, 5 - kočni cilindri, 6 - klipovi kočnih cilindara,7 - čeljusti kočnica, 8 - opruga, 9 - kompenzacijska posuda

Bubanj-kočnice ostvaruju trenje između unutarnje strane bubnja vezanog s kotačem i čeljusti oslonjenih na nepomični nosač. Čeljusti su obložene tarnom oblogom, koja uz dovoljnu čvrstoću treba podnositi visoke temperature i imati postojani koeficijent trenja.Pri kočenju u tzv. Simplex izvedbi bubanj-kočnica razmiču se čeljusti na jednom kraju, a na drugom kraju čeljusti se zakreču oko osovinica. Razmicanje čeljusti pri aktiviranju kočnica može biti ostavreno ekscentritetom.

Prestankom djelovanja sile kojom se razmiču čeljusti, opruga odmiče čeljusti od bubnja čim prestaje kočenje.

Okretanjem bubnja, odnosno kotača u smjeru strijelice stvorena sila između čeljusti i bubnja stvara okretni moment oko osovinice koja povečava sili pritiskanja te čeljusti na bubanj.

31

1

23

5

5

5

5 66

77

8

4

9


96. Nacrtajte principjenu shemu kočnog mehanizma disk-kočnice i navedite glavne dijelove. 4

Disk-kočnica s hidruličnim prijenosnim mehanizmom

1 – sedlo, 2 – klipovi, 3 - kočne obloge, 4 - disk

97. Što je priključno vozilo, kako može biti izvedeno i koje su prednosti korištenja kombinacije vučnog i priključnog vozila? 4

Priključno vozilo je vozilo bez vlastitog motora za kretanje koje je konstrukcijski predviđeno za to da bude priključeno motornom vozilu.

Kombinacija vučnog i priključnog vozila koristi se zbog prednosti koje se ostvaruju u odnosu na prijevoz pojedinačnim vozilom:

• manji udio vlastite mase u odnosu na bruto masu,• niža cijena priključnog vozila u odnosu na motorno vozilo iste nosivosti,• veća površina karoserije po osovini,• mogućnost kombiniranja različitih sastava vučnog i priključnog vozila,• manji troškovi opsluživanja i održavanja po jedinici korisne nosivosti.• Iako se u svijetu izvode kombinacije vučnog i više priključnih vozila, u nas se

zbog konfiguracije terena, cestovne mreže i uvjeta eksploatacije koriste samo kombinacije vučnog vozila i jednog priključnog vozila.

Priključna vozila mogu biti izvedena kao:

prikolice i poluprikolice.

32

1 12 23 32

4

4


98. Što je prikolica i kako može biti izvedena? 3

Prikolica je priključno vozilo s jednom ili više osovina i s jednim ili više tragova konstrukcijski tako izvedeno da svojom težinom ne opterećuje ili vrlo malo opterećuje vučno vozilo

Sheme mogućih izvedbi prikolica za prijevoz tereta

99. Što je poluprikolica i kako može biti izvedena? 3

Poluprikolica je priključno vozilo s jednom ili više osovina i s više tragova konstruirano tako da se prednjim dijelom oslanja na sedlo tegljača prenoseći dio svoje težine na stražnji dio tegljača.

Izvode se kao:– teretne– specijalne:

• za prijevoz kontejnera• hladnjače• cisterne• za prijevoz drva itd

Slijede zadatci sa drugog kolokvija

33


100. Navedite osnovne tehničko-eksplotacijske značajke električnih vozila za javni gradski prijevoz putnika. (4)

pogodna vučna značajka elektromotornog pogona pa nije potreban posebni prijenosnik snage koji bi služio za transformaciju okretnog momenta;

mogućnost preopterećenja u kratkotrajnim režimima vuče, što omogućuje veća ubrzanja i lakše svladavanje uspona;

mogućnost spajanja više vučnih vozila i njihovo zajedničko upravljanje s jednog mjesta;

primjena električnog kočenja, čime se smanjuje opterećenje i trošenje tarnih elemenata zračne kočnice te smanjuje troškove u održavanju vozila;

mogućnost primjene automatike u svim segmentima rada vozila;

upravljanje vozilom je jednostavno i lako;

ekološki prikladan oblik prijevoza jer ne emitira štetne plinove izgaranja i stvara vrlo malu buku;

veća energetska korisnost: promatrajući ekvivalentnu energiju, odnosno energiju svedenu na jednog prevezenog putnika i jedan prijeđeni kilometar tramvaj koristi:

- do 2,5 puta manje energije od autobusa- do 25 puta manje od putničkog automobila;

manji zahtjevi za prometnom površinom: putnički automobil koristi oko 40 m2/osobi autobus i trolejbus oko 6 m2/osobi tramvaj oko 2 m2/osobi metro oko 1 m2/osobi prometne površine.

34


101. Nacrtajte dijagram ekonomske opravdanosti primjene pojedinih vrsta vozila za javni gradski prijevoz putnika. (2)

102. Kako se mogu podjeliti električna vozila za javni gradski prijevoz? (2)

Električna vozila za javni gradski prijevoz mogu se podijeliti na sljedeći način:

putnički automobil (autobus)

tramvajičetveroosovinska motorna kolačetveroosovinska motorna kola s prikolicoms dvodijelnom karoserijoms trodijelnom karoserijom

- sustav tramvajas dvodijelnom karoserijoms trodijelnom karoserijom

trolejbusi s jednodijelnom karoserijom s dvodijelnom karoserijom

metro i brza gradska željeznica

specijalna električna vozila.Ili samo:

tramvaji trolejbusi metro i brza gradska željeznica specijalna električna vozila.

35

EVP1

EL1 EL2

EVP2

KM

VNM

PV

+


103. Nacrtajte principjelnu shemu napajanja tramvaja električnom energijom i navedite glavne sklopove (2)

Principijelna shema napajanja tramvaja električnom energijom

EL1, EL2 - elektrane, EVP1, EVP2 - elektrovučne podstanice, KM – kontaktna mreža, PV –povratni vod

VNM Visoko naponska mreža

104. Navedite vrstu struje i veličinu napona napajanja električnih vozila iz kontaktne mreže (2)

Sva ta električna vozila napajaju se električnom energijom iz kontaktne mreže, pri čemu pojedine vrste vozila imaju određene specifičnosti izvedbe napajanja.

Napon visokonaponske mreže: 6, 10 ili 15 kV.Napon istosmjerne struje kojom se napaja kontaktna mreža najčešće iznosi:

o 600 V - za trolejbuse i tramvajeo 750 V - za metroo 1500 V - za regionalni metro i brzu gradsku željeznicu.

105. Koji elektromotori se najčešće primjenjuju na električnim vozilima za javni gradski prijevoz putnika. (1)

Na električnim vozilima za javni gradski prijevoz najčešće se primjenjuju sljedeće vrste vučnih elektromotora:

• vučni elektromotori za istosmjernu struju• trofazni asinkroni vučni motori.

36


106. Nacrtajte osnovnu električnu shemu istosmjernog serijskog elektromotora , njegovu vučnu značajku i shemu njegove mehaničke veze s pogonskim kotačima na tramvaju (6)

Osnovna shema istosmjernog serijskog Vučna značajka istosmjernog serijskog elektromotora elektromotora

Shema veze vučnog elektromotora s pogonskim kotačima

1. elektromotor2. reduktor3. osovina kolnog sloga4. kotači kolnog sloga5. F - vučna sila6. Mm - okretni moment motora7. Mk - okretni moment kotača8. nm - brzina vrtnje motora9. nk - brzina vrtnje kotača10. v - brzina vožnje11. D - promjer kotača12. d1 i d2 - promjeri zupčanika

reduktora

37

MUN

U

nm

M m

IR

+F

F 1

F 2

vv1 v2

1

2

F

F1

F2

F3

vv1=v2= v2' v3'v3

1

2

2'

3

3'

S PSP


107. Kako se može regulirati brzina vožnje električnog vozila za javni gradski prijevoz s istosmjernim vučnim motorima? (2)

Jednađba brzine vrtnje:

Iz jednadžbe vidljivo je da se brzina vrtnje motora, odnosno brzina vožnje vozila može regulirati:

• promjenom napona napajanja U• promjenom vanjskog otpora R• promjenom magnetskog toka F.

108. Objasnite regulaciju brzine prespajanjem istosmjernih vučnih elektromotora raznim vezama na električnim vozilima za javni gradski prijevoz. (3)

Na električnim vozilima sa dva ili više vučnih motora moguća je promjena napona napajanja međusobnim

prespajanjem vučnih motora u različite veze, kao što su serijska, paralelna, ili serisko-paralelna (slika 1.) Kada su motori spojeni u seriju svaki se napaja naponom koji je jednak četvrtini ukupnog napona (U/4). U serijskoj-paralelnoj vezi svaki motor napaja se naponom U/2, a u paralelnoj vezi naponom U. S obzirom da je to velika promjena napona, takva primjena regulacije dolazi u obzir samo uz kombinaciju sa drugim oblicima regulacije. Prelaskom iz

Slika 1. serijske veze (točka 1) u serijsku-paralenu vezu ogla bi se ostvarit brzina vožnje v2, (točka v2'), a prolaskom u paralenu vezu brzina v3, (točka v3'). Međutim zbog tromosti vozilo ne može trenutačno promjeniti brzinu vožnje, pa se trenutačno mjenja struja u motorima, odnosno vučna sila sa F1 na F2, odnosno F3.

38

U

U

U/2 U/2

U/4 U/4 U/4 U/4

U

M M M M

M M

M

M

M

M

MM

Serijska veza

Serijsko-paralelnaveza

Paralelnaveza


109. Objasnite tristorsku regulaciju brzine električnih vozila za javni gradski prijevoz s istosmjernim elektromotorima (električna shema, dijagram napona i struje na motoru, formule). (7)

Tiristorska regulacija napona

Ti – tiristorski prekidačPr – prigušnicaD – diodaM – motor (stator)UN – uzbudni namot

Dijagram napona na vučnom motoru Jakost struje na vučnom motoru

Ukm - napon kontaktne mreže, Um - prosječni napon na motoru, Im - struja na motoru,tu - vrijeme uključenog strujnog kruga, ti - vrijeme isključenog strujnog kruga,

t = tu + ti - ukupno vrijeme periodeformule:

Frekvencija prekidanja:

Prosječni napon na motoru:

Promjena vremena uključenja tiristora:

Promjena prosječnog napon napajanja vučnog motora:

Promjenom prosječnog napona na motoru mijenja se i njegova brzina vrtnje prema jednadžbi:

39

MUN

Ukm

Um

I

Im

PrTi

D

+

U

U km

Um

ttu t i

t

0

Im

ttu t i

t

0


objašnjenje:

Pri napajanju vučnih motora istosmjernom strujom prosječni napon se može mijenjati naizmjeničnim prekidanjem struje. To se može postići primjenom bloka tristora koji služe kao brzi prekidači. Tristor je upravljivi silicijski poluvodič, što znaći da može provodit struju samo u jednom smjeru. Tristor može biti u vodljivom i blokiranom stanju. Tristorski prekidač (Ti) s blokom GTO-tristora ili IGBT-tranzistora uzastopno se zatvara i prekida strujni krug. Tristorski uređaj za uzastopno prekidanje, odnosno „sjeckanje“ istosmjerne struje uobičajeno se naziva čoper.Naizmjeničnom prekidanju strujnog kruga dobiva se napona na motoru u oblika kao što je prikazano na slici napona na vučnom motor. Za vrijeme uključenog strujnog kruga tu na motoru je napon kontaktne mreže Ukm, za vrijeme isključenog strujnog kruga ti napon na motoru jednak je nuli. Ukupno vrijeme periode bit će:

t = tu + ti

S tom periodom dobiva se frekvencija prekidanja

Zbog naizmjeničnog prekidanja strujnog kruga motor se napaja prosječnim naponom

Taj napon se može mijenjati na sljedeće načine: promjenom vremena uključenja tiristora tu uz stalnu frekvenciju f promjenom frekvencije f uz nepromijenjeno vrijeme uključenja tiristora tu istovremenom promjenom vremena uključenja tiristora tu i frekvencije f.

Najčešće se koristi prvi način regulacije prosječnog napona napajanja vučnog motora.

Promjenom prosječnog napona na motoru mijenja se i njegova brzina vrtnje prema jednađbi, s time da se napon U izjednačuje s prosječnim naponom na motoru Um

110. Objasnite regulaciju brzine električnih vozila za javni gradski prijevoz s istosmjernim elektromotorima primjenom vanjskog otpora (električna shema, dijagram, formula) (5)

Otpornička regulacija brzine Ovisnost brzine vrtnje o vanjskom otporu

40

MUN

U

IR

+n

IImin Im axIs

R 1

R 1

R 2

R 2

R 3

R 3

R 4

R 4

R 5

R 5

R 6

R 6

R 7

R 7> > > > > >


Promjena otpora serijski vezanog u strujnom krugu motora uzrokuje promjenu napona na motoru, odnosno njegovu brzinu vrtnje prema jednađbi

S obzirom na to da je unutarnji otpor motora stalan i određen njegovom konstrukcijom, za regulaciju brzine primjenjuje se promjenjivi vanjski otpor (R)

Za regulaciju brzine bilo bi idealno da se vanjski otpor mijenja kontinuirano i linearnom jer bi pritom struja motora bila konstantna (Is). Zbog tehničkih razloga praktična regulacja brzine nije kontinuirana nego se provodi stupnjevito promjenom vanjskog otpora (R1, R2. R3 ...). Većem otporu odgovara manja brzina i obrnuto. Ako su stupnjevi otpora pravilno odabani, pri svakoj promjeni otpora s veće na manju vrijednost, jakost struje se mjenja s najmanje (Imin) na najveću vrijednost (Imax). Smanjivanje otpora se provodi postupno od njegove najmanje vrijednosti, odnosno do postizanja najveće brzine.

111. Objasnite regulaciju brzine električnih vozila za javni gradski prijevoz s istosmjernim elektromotorima promjenom magnetskog toka (električna shema,

formula) (5)

Slabljenje magnetskog toka paralelnim otporima

R1, R2 - paralelni otporniciK1, K2 - kontakti (prekidači)I - jakost strujeU - naponM - armaturni (rotorski) namotUN - uzbudni (statorski) namot.

Slabljenje magnetskog toka promjenom broja navoja

K1, K2 – kontakti (prekidači)I - jakost strujeU - naponM - armaturni (rotorski) namotUN - uzbudni (statorski) namot.

Dodatno povećanje brzine moguće je slabljenjem magnetskog toka F stvorenog uzbudnim namotom, a što proizlazi iz jednađbe

41

MUN

U

I

K1R1

R2 K2

+

MUN

U

IK1

K2

+


S obzirom na to da je uzbudni namotaj vezan u seriji s armaturnim namotajem kroz njih protječe jednaka struja, pa se magnetsko polje uzbude mijenja s promjenom te struje.Dodatna promjena magnetskog toka moguća je:

– paralelnim spajanjem otpora s uzbudnim namotom i– promjenom broja aktivnih ampernavoja uzbudnog namota.

Promjenom spajanja otpronika (R1, R2) preko kontakata (K1, K2) s uzbudnim namotom struje I djeli se na više grana i tako smanjuje struja koja prolazi kroz uzbudni namot , a to prema jednađbi

Znači smanjenje magnetskog toka. Takav način slabljenja magnetskog toka odvajanjem struje u više grana često se naziva šantiranje (eng. shunt = odvod) Broj stupnjeva - dva do tri (moguće do dvostruke brzine - nepovoljno - iskrenje na kolektoru.)Slabljenje magnetskog toka promjenom broja aktivnih ampernavoja može se ostvarit i pomoću uzbudnog namota s više dijelova i odgovarajućim brojem izvoda. Pojedini izvodi spojeni su kontaktima (K1, K2). Sukcesivnim uključivanjem kontakata smanjuje se broj navoja kroz koje protječe struja, a time se smanjuje magnetski tok, odnosno povećava brzina.

Ovom regulacijom brzine može struja opterčenja ostati konstantna, pa se uz konstantan napon napajanja može odžati i konstantna nazivna snaga. S obzirom na to da se povećava brzina vrtnje, a snaga ostaje konstantna, okretni moment smanjuje se prema jednađbi.

112. Objasnite promjenu smjera vrtnje istosmjernih elektromotora električnih vozila za javni gradski prijevoz (električna shema) (3)

Ona se na istosmjernim motorima postiže promjenom smjera protjecanja struje kroz uzbudni ili armaturni namot.

A. Struja kroz armaturni namot protječe u smjeru A-B, a kroz uzbudni namot u smjeru F-E rotor se okreće u lijevo (L).

B. Kroz armaturni namot isti smjer protjecanja struje, a kroz uzbudni namot u smjeru E-F ® rotor se okreće u desno (D).

C. Navedene promjene smjera okretanja na vozilu ostvaruju se pomoću valjka za izbor smjera (VIS), s tim što se na vozilu umjesto smjera lijevo ili desno označava smjer vožnje naprijed ili natrag.

Smjer okretanja istosmjernog motora određuje se sa strane suprotne kolektoru.

42


113. Na kojem principu rade električne kočnice električnih vozila za javni gradski prijevoz, kako mogu biti izvedene, za koje su brzine efikasne i koje su im prednosti korištenja u odnosu na tarne kočnice? (4)

Električna vozila za javni gradski prijevoz rade s vrlo čestim pokretanjem i zaustavljanjem. Vozila se pri svakom zaustavljanju moraju kočiti. Stalna upotreba tarnih kočnica dovodila bi do brzog trošenja tarnih elemenata, što bi zahtijevalo česti odlazak vozila u radionicu da bi se ti elementi mijenjali. To znači složenije i skuplje održavanje.Taj problem može se ublažiti primjenom električnog kočenja. To je moguće zahvaljujući reverzibilnosti istosmjernih strojeva, tj. njihovoj sposobnosti da mogu raditi kao elektromotori i kao generatori.Električno kočenje podrazumijeva upotrebu vučnih elektromotora kao generatora. Pritom se kinetička energija vozila pretvara u električnu energiju.

Električne kočnice mogu biti izvedene kao: otpornička električna kočnica električna kočnica s povratom energije.

114. Kako se može regulirati brzina vrtnje trofaznih asinkronih motora (jednađbe i značenje) i kojim uređajem na električnim vozilima je to moguće ostvariti? (3)

Osnovni problem za njihovu primjenu u vuči predstavlja regulacija brzine vrtnje, odnosno brzina vožnje.To su indukcijski strojevi s kratko spojenim rotorom u kojem se inducira struja i stvara magnetsko polje rotacijom magnetskog polja statora.Za stvaranje okretnog momenta osnovni je uvjet asinkrona brzina vrtnje rotora (n) u odnosu na brzinu vrtnje okretnog magnetskog polja statora (ns), a najčešće se izražava relativnom razlikom, odnosno klizanjem (s = 2 ¸ 3 %):

Brzina vrtnje magnetskog polja statora ovisi o frekvenciji struje napajanja (f) i broja pari polova trofaznog namotaja statora (p), a jednaka je:

Brzina vrtnje rotora:

- ovisi o frekvenciji ( f ) struje napajanja (broj pari polova p je konstantan).

- Ako se konstrukcijski izvede motor s određenim brojem pari polova koji se u eksplotaciji ne mjenjaju, tada se brzina vrtnje može mjenjati samo promjenom frekvencije struje napajanja.

Primjena statičkog pretvarača ® omogućuje pretvaranje struje iz kontaktne mreže u struju željene frekvencije i napona za napajanje trofaznih asinkronih motora.

43


115. Nacrtajte značajku trofaznog asinkronog motora (ovisnost okretnog momenta o brzini vrtnje) za različite frekvencije struja napajanja. (2)

116. Nacrtajte značajku trofaznog asinkronog motora (ovisnost okretnog momenta o brzini vrtnje) za različite napone napajanja. (2)

117. Nacrtajte značajku trofaznog asinkronog motora (ovisnost okretnog momenta o brzini vrtnje) s promjenjivim naponom i frekvencijom struje napajanja. (2)

44

M

nns1 ns2 ns3

U =konst.f1

f1 f2

f3

f3< <

M

nns

f = konst.

U 3

U 1

U 2

U 2

U 1

U 3 < <

M

M

n

ff

I

I

UU PP

ARezultirajućaznačajka


118. Što je tramvaj i koje širine kolosjeka tramvajskih pruga se najčešće koriste? (2)

Tramvaj (eng. Tramway) je električno vozilo za prijevoz putnika u javnom gradskom prometu koje se kreće po tračnicama, a napaja se iz kontaktne mreže preko krovnog oduzimača struje te zatvara strujni krug preko tračnica koje služe kao povratni vod.

Tramvajske pruge se uglavnom izvode s dvije širine kolosijeka:• 1000 mm - metarski kolosijek• 1435 mm - normalni kolosijek.

119. Kako mogu biti izvedeni tramvaji prema karoserijskoj izvedbi i broju osovina (popratiti skicom)? (6)

Moguće izvedbe tramvaja prema obliku karoserije i broju osovina

a: dvoosoviski (9-11m) 65-80 put.mj.

b: četveroosovinski(12-14m) 110-120 put.mj2 okretna postolja

c: četveroosovinski (16-18m) 150-165 put.mj2 okretna postolja, dvodjelna karoserija, odnsono zglobom

d: šesteroosovinski (19-23m) 170-195 put.mj3 okretna postolja, dvodjelna karoserija, odnsono zglobom

e: šesteroosovinski (24-27m) 200-245 put.mj3 okretna postolja, trodjelna karoserija, odnsono s dva zgloba

f: osmeroosovinski (27-35m) 250-300 put.mj4 okretna postolja, trodjelna karoserija, odnsono s

dva zgloba

g: druga specifična riješenja koja se izvode u novije vrijeme

120. Objasnite ulogu okretnog postolja na tramvajima (potrebna skica). (3)

Ono omogućuje lakši prolazak vozila zavojem smanjujući trenje i trošenja između grebena kotača i glave tračnice. To se postiže smanjenim razmakom između osovina u okretnom postolju zbog čega se osovine u zavoju postavljaju gotovo radijalno. Vozila sa okretnim postoljem stabilnija su na pruzi, a kretanje im je mirnije i tiše. Ugradnjom okretnog postolja povećava se broj osovina na vozilu te time povećati, dužinu i

nosivost odnosno broj putničkih mjesta.

45

A

B

C

D

F

E

G

9 - 11 m65 - 80 put. mjesta

12 - 14 m110 - 120 put. mjesta

16 - 18 m

19 - 23 m

24 - 27 m

27 - 35 m

150 - 165 put. mj.

170 - 195 put. mj.

200 - 245 put. mj.

250 - 300 put. mj.


121. Što je kolni slog ili osovinski sklop tračničkog vozila i kako može biti izveden? (2)

kolni slog ili osovinski sklop - Predstavlja osovinu sa dva čvrsto navučena kotača. Pritom pogonski kolni slog ima još i dio za prijenos okretnog momenta s elektromotora, npr. zupčanik.

Moguće izvedbe:- s jednim- s više slogova

122. Koja su moguća najveća ubrzanja i usporenja tramvaja? (2)

Najveća ubrzanja od pokretanja do brzine 0,65×vmax:- do 0,75 m/s2 - za tramvaje s izravnom komandom- do 1,1 m/s2 - za tramvaje sa servokomandom- do 1,35 m/s2 - za tramvaje s automatskom regulacijom ubrzanja.

Usporenja pri kočenju kreću se u sljedećim granicama:- 1,1 ¸ 1,45 m/s2 - pri kočenju s osovinskim kočnicama- 1,8 ¸ 2,7 m/s2 - pri kočenju s elektromagnetskim tračničkim kočnicama.

123. Nacrtajte vučnu značajku tramvaja i kočnu značajku električne kočnice tramavaja. (4)

Vučne značajke tramvaja Kočne značajke električne kočnice tramvaja

46

00 10 20 5030 6040 70

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Fv

[kN]

v [km /h]

Trodije lni

Dvodijelni

Jednodije lni

00 10 20 5030 6040 70

10

20

30

40

50

60

70

F e k

[kN ]

v [km /h]

Trodijelni

Dvodijelni

Jednodijelni


124. Nacrtajte principjelnu shemu veze pogonskih sklopova tramavaja s otporničkom regulacijom te navedite glavne sklopove i dijelove. (3)

Shema veze pogonskih sklopova tramvaja s otporničkom regulacijom

KM - kontaktna mrežaGP - glavni prekidačKo - kontrolerRv - vanjski otpor (regulacijski)M - vučni motor (rotor)UN - uzbudni namot vučnog motoraSU - slabljenje uzbudeKSM - kombinacija sprege motoraVIS - valjak za izbor smjeraPO - prenaponski odvodPP - pomoćni pogoni

125. Dijagramski objasnite utjecaj broja stupnjeva regulacijskog otpora na promjenu struje vučnih motora i brzine vožnje tramvaja. (4)

Slika A: regulator s manjim brojem stupnjeva (10 ¸ 12) ® veća promjena struje vučnih motora (DIa) i vučne sile.Slika B: veći broj stupnjeva (20 ¸ 24) ® finija regulacija s manjim promjenama otpora ® manje oscilacije struje vučnih motora (DIb) i vučne sile.To se odražava i na veličinu ubrzanja vozila:A) manji broj stupnjeva ® veći DI, manje ubrzanje (a » 0,45 m/s2)B) veći broj stupnjeva ® manji DI, veće ubrzanje (a » 0,65 m/s2).

Daljim povećanjem broja stupnjeva smanjuju se promjene ubrzanja približno do idealnog slučaja kada je

47

Iv

Iv

vv

I IIa

Ib

t t

a

b

1

2

R 1 R 2 R 3

A B


a1 » a2 » aa » amax,a to je ubrzanje na granici adhezije, odnosno blizu granice proklizavanja pogonskih kotača.

126. Nacrtajte principjelnu shemu veze pogonskih sklopova s tristorskom regulacijom na tramvajima s istosmjernim motorima te navedite glavne sklopove i dijelove. (4)

Shema veze pogonskih sklopova s tiristorskom regulacijom

KM - kontaktna mrežaGP - glavni prekidačF - filtarUU - upravljački uređaj tiristoraTi - tiristorski blokRek - otpornici električnog kočenjaM - vučni motor (rotor)UN - uzbudni namot motoraRs - otpornik slabljenja uzbudeVIS - valjak za izbor smjeraPO - prenaponski odvodPP - pomoćni pogoni

127. Nacrtajte principjelnu blok shemu pogona tramavaja s trofaznim asinkronim motorima te navedite glavne sklopove i djelove. (4)

Principijelna blok shema pogona s trofaznim asinkronim motorimaF- filtar, C - zaštita kondenzatora, RC - otpornik kondenzatora,ZM - mrežna zaštita, CM - mrežni kondenzator,TK - tiristor električne kočnice, RK - otpornik električne kočnice, TKS - kratkospojni tiristor,II - izlazni izmjenjivač, M - trofazni asinkroni motor

48

GP

P

F

Z C ZM

CM T K TK S

II

R C

R K

PO+

-

600 V =KM

Tračnica Kotač

PP

M

M

3 ~

3 ~3 ~

=


128. Kako mogu biti izvedene kočnice na tramvajima? (3)

Prema osnovnoj podjeli kočnice tramvaja mogu biti: pogonske tarne.

Pogonske kočnice jesu električne kočnice koje mogu biti izvedene kao: otporničke s povratom energije u kontaktnu mrežu.

Tarne kočnice mogu biti izvedene kao:• čeljusne kočnice• disk-kočnice• tračničke kočnice.

129. Nacrtajte principjelnu shemu disk-kočnice na slobodnom kolnom slogu tramavaja i navedite glevne dijelove (3)

Disk-kočnica na slobodnom kolnom slogu1 - kočni cilindar, 2 - polužje, 3 - tarne obloge, 4 - disk,5 - osovina, 6 - kotači

130. Navedite osnovne prednosti i nedostatke disk-kočnice u odnosu na čeljusne kočnice za tramvaje. (2)

Osnovne prednosti disk-kočnica jesu:• velika snaga kočenja• praktično konstantan koeficijent trenja u ovisnosti o brzini• kočenje je bešumno• ne zagrijavaju se kotači• ne troše se i ne oštećuju kotači

Zbog mogućnosti stvaranja velikih sila kočenja i opasnosti od blokiranja kotača potrebno je ugrađivati uređaj protiv blokiranja, što poskupljuje primjenu ovih kočnica

49


131. Nacrtajte principjelnu shemu tračničke kočnice tramavaja, navedite glavne dijelove i slučajeve kada se ona koristi. (4)

Tračnička kočnica1 – okvir okretnog postolja, 2 – opruge, 3, 4 i 7 – polužje za izjednačenje, 5 – vodilice, 6 –

ležaj kotača, 8 – kotač,9 – nosač čeljusti, 10 – 11 – povlačnik magneta. h=8¸10 mm

Primjenjuju se za povećanje sile kočenja, odnosno usporenja kada je to potrebno. To je u slučajevima brzog kočenja i kočenja u slučaju opasnosti.

132. Što je trolejbus i kako on može biti izveden prema obliku karoserije i broju osovina (ilustrirati skicom)? (3)

Trolejbus (eng. Trolley-bus) je električno vozilo za javni gradski prijevoz putnika s gumenim kotačima i upravljačem koje se kreće po putovima bez tračnica (slično autobusu), u stalnoj je električnoj vezi s dvožičnom kontaktnom mrežom preko krovnih oduzimača struje i s ograničenom slobodom bočnog kretanja u odnosu na os kontaktne mreže (do 4,5 m).

Prema broju osovina, izvedbi karoserije, dužini i broju putničkih mjesta trolejbusi mogu biti izvedeni u dva osnovna oblika:

– Dvoosovinski s jednodijelonom karoserijom dužine 11¸12 m, koji ima 85 do 115 putničkih mjesta i neto masu 9,5 ¸ 11 tona te troja dvokrilna vrata;

– Zglobni troosovinski s dvodijelnom karoserijom dužine 15 ¸ 18,5 m, koji ima 145 do 180 putničkih mjesta i neto masu 15 ¸ 17,5 t te četvora dvokrilna vrata.

50


133.Nacrtajte vučnu značajku trolejbusa i kočnu značajku električne kočnice trolejbusa. (4)

Vučna značajka trolejbusa Kočna značajka električne kočnice trolejbusa

134. Kako može bit izvedena regulacija vučne sile i brzine vožnje trolejbusa? (2)

Prema izvedbi regulacije vučne sile i brzine vožnje trolejbusi se izvode: s otporničkom regulacijom s tiristorima.

135. Koja se največa ubrzanja i usporenja mogu ostvariti s trolejbusom? (2)

Ovisno o izvedbi regulacije mogu se ostvariti ubrzanja trolejbusa do brzina od 0,7×vmax u sljedećim granicama:

• 0,95 ¸ 1,10 m/s2 - za trolejbuse s otporničkom regulacijom• 1,15 ¸ 1,45 m/s2 - za trolejbuse s tiristorskom regulacijom.

Pri kočenju instaliranim kočnicama trolejbus može postići najveća usporenja od 3 do 5,5 m/s2.

136. Kakvi pogonski elektromotori se mogu koristiti za trolejbuse? (2)

Pogon trolejbusa izvodi se najčešće s jednim vučnim motorom, a rjeđe u nekih izvedbi zglobnih trolejbusa sa dva vučna motora.

Vučni motori su istosmjerni serijski elektromotori ili u novije vrijeme trofazni asinkroni elektromotori, a instalirana snaga po trolejbusu iznosi od 110 do 180 kW.

51

00 10 20 5030 6040

10

20

30

40

50

60

F v

[kN]

v [km /h]

Dvodijelni

Jednodijelni0

0 10 20 5030 6040

10

20

30

40Fek

[kN ]

v [km /h]

Dvodijelni

Jednodijelni


137. Nacrtajte principjelnu blok shemu pogona trolejbusa s otporničkom regulacijom te navedite glavne dijelove i sklopove. (3)

Principijelna blok-shema pogona trolejbusa s otporničkom regulacijom

T1 i T2 - troleGP1 i GP2 - glavni prekidačiKo - kontrolerRv - vanjski otpornikM - vučni motor (rotor)UN - uzbudni namotSU - slabljenje uzbudeVIS - valjak za izbor smjeraPP - pomoćni pogoni

138. Nacrtajte značajku otporničke regulacije i slabljenja uzbude trolejbusa. (2)

Značajka otporničke regulacije i slabljenja uzbude

139. Nacrtajte principjelnu shemu veze pogonskih sklopova s tristorskom regulacijom na trolejbusima s istosmjernim motorom te navedite glavne sklopove i dijelove. (4)

Blok shema pogona trolejbusa s tiristorskom regulacijomT1, T2 - troleGP - glavni prekidačUS - ulazni usmjerivačF - filtarUU - upravljački uređaj tiristoraTi - tiristorski blokRek - otpornik električne kočniceD - diodaM - motor (rotor)UN - uzbudni namotRs - otpornik slabljenja uzbude

52

M

UN

SU

Rv

Ko

PP

GP

1 GP

2

T1 T2

VIS

+ -

v

IImax

R1 R2 R3R4

R5

S1 S2 S3

M

UNRs

Rek

VIS

Ti

TiD

UU

F

UU

v-ek

s

s

PP

POGP

T1 T2

+ -

US


140. Nacrtajte principjelnu blok shemu pogona trolejbusa s trofaznim asinkronim motorom te navedite glavne sklopove i dijelove. (4)

Blok shema pogona s tiristorskom regulacijom i trofaznim asinkronim motoromF - filtar, ZC - zaštita kondenzatora, RC - otpornik kondenzatora, ZM - mrežna zaštita,CM - mrežni kondenzator, TK - tiristor električne kočnice, RK - otpornik električne kočnice, TKS - kratkospojni tiristor, II - izlazni izmjenjivač, M - trofazni asinkroni motor,PO - prenaponski odvod, PP - pomoćni pogoni

141. Što su željeznička vozila i kako se dijele prema općoj namjeni? (3)

Željeznička vozila su prijevozna sredstva predviđena za kretanje po tračnicama bilo da imaju vlastiti pogon ili da ih pokreću druga vozila. Predviđena su za prijevoz putnika ili robe ili za vlastite potrebe željeznice.

Prema općoj namjeni željeznička vozila se dijele na:– vučna vozila– vučena vozila– vozila za vlastite potrebe željeznice.

142. Što su željeznička vučna vozila i prema kojim kriterijima se dijele? (3)

Vučna vozila su željeznička vozila s vlastitim pogonom namijenjena za vuču ili guranje drugih vozila, a neka i za neposredan prijevoz putnika ili robe.

Vučna vozila se dijele prema: vrsti pogona vrsti konstrukcije eksploatacijskoj namjeni dosegu opsluživanja širini kolosijeka i vrsti pruge.

53

ZC ZM

CM TK TKS

II

RC

RK

M3 ~

3 ~

=F

PP

POGP2GP1

T1 T2

+ -


143. Kako se dijele željeznička vučna vozila prema vrsti pogona? (2)

Prema vrsti pogona tijekom povijesnog razvoja su egzistirale ili egzistiraju sljedeće vrste vučnih vozila:

• parna• dizelska• električna• turbinska.

144. Kako se dijele i definiraju željeznička vučna vozila prema vrsti konstrukcije? (3)

Prema vrsti konstrukcije vučna vozila mogu biti izvedena kao: lokomotive motorni vagoni motorni vlakovi.

Definiramo ih: Lokomotiva je vučno vozilo namijenjeno za vuču ili guranje vučenih

vozila i nema prostora predviđenoga za prijevoz putnika ili robe.

Motorni vagon je vučno vozilo koje ima predviđen i prostor za prijevoz putnika, pa mu je namjena osim za vuču ili guranje drugih vozila još i neposredan prijevoz putnika ili robe.

Motorni vlak predstavlja funkcionalnu cjelinu sastavljenu općenito od motornih vagona, upravljačkih vagona i prikolica. Vrsta i broj vagona u motornom vlaku ovisi o potrebnom kapacitetu, području primjene i drugim značajkama koje se zahtijevaju u konkretnoj eksploataciji. Motorni vlak je predviđen za prijevoz putnika i robe, a može biti izveden kao:

dvodijelni trodijelni četverodijelni itd.

145. Kako se dijele željeznička vučna vozila prema eksplotaciskoj namjeni? (2)

Prema eksploatacijskoj namjeni vučna vozila se dijele na:• putnička• teretna• univerzalna• manevarska.

146. Kako se dijele željeznička vučna vozila prema dosegu opsluživanja? (2)

Prema dosegu opsluživanja odnosno prema dužini transportne relacije vučna vozila se dijele na:

lokalna prigradska međugradska.

54


147. Kako se dijele željeznička vučna vozila prema širini kolosjeka i vrsti pruga? (2)

Prema širini kolosijeka i vrsti pruga vučna vozila se dijele: prema širini kolosijeka na vučna vozila za:

• široki kolosijek, npr. 1668 mm - Portugal, Španjolska, ili 1524 mm - Rusija;

• normalni kolosijek, 1435 mm (4' 8 1/2");• uski kolosijek, npr. 1000 mm, 760 mm i 600 mm;

prema vrsti pruga vučna vozila mogu biti za:• magistralne glavne pruge• magistralne pomoćne pruge• pruge prvog reda• pruge drugog reda.

148. Što su željeznička vučena vozila i kako se dijele? (2)

Vučena vozila su željeznička vozila bez vlastitog pogona, namijenjena za prijevoz putnika ili robe, a vuku ih vučna vozila. Postoje sljedeće osnovne vrste vučenih vozila:

putnički vagoni teretni vagoni vagoni specijalne namjene.

149. Što su putnički željeznički vagoni i kako se dijele? (4)

Putnički vagoni su željeznička vučena vozila namijenjena za prijevoz putnika i njihovo opsluživanje.U putničke vagone spadaju:

vagoni sa sjedalima vagoni s ležajevima vagoni za spavanje vagoni restorani vagoni s bifeom poštanski vagoni službeni vagoni salonski vagoni inspekcijski vagoni specijalni vagoni.

Daljnja podjela:Prema osnovnoj izvedbi voznog stroja putnički vagoni mogu biti:

dvoosovinski četveroosovinski.

Prema putničkim razredima putnički vagoni se izvode kao:• vagoni 1. razreda• vagoni 2. razreda• vagoni 1. i 2. razreda.

Ovisno o izvedbi unutarnjeg prostora putnički vagoni mogu biti:– s odjeljcima i hodnikom sa strane– s odjeljcima i hodnikom u sredini– bez odjeljaka.

55


150. Što su teretni željeznički vagoni i kako se dijele? (4)

Teretni vagoni su vučena željeznička vozila namijenjena prijevozu raznovrsne robe i mogu biti izvedeni kao:

zatvoreni otvoreni s visokim stranicama otvoreni s niskim stranicama plato specijalni:

• hladnjače• cisterne• sa spremnicima• za prijevoz stoke• vagoni s mehaniziranim iskrcajem itd.

Prema izvedbi voznog stroja teretni vagoni mogu biti: dvoosovinski troosovinski s okretnim postoljima (četiri ili više osovina)

151. Navedite dobre strane i osnovne nedostatke parne vuče na željeznici. (3)

Parne lokomotive iskazale su tijekom eksploatacije sljedeće dobre strane: dobra vučna značajka jednostavna promjena smjera kretanja reverziranjem stroja jednostavna konstrukcija dobra za održavanje mogućnost korištenja raznovrsnog i jeftinijeg goriva, kao što su drvo, ugljen,

dizelsko gorivo i druga mogućnost preopterećenja povećanjem tlaka u kotlu.

Parne lokomotive imaju i brojne nedostatke zbog kojih se danas više ne upotrebljavaju (osim ponegdje u turističke svrhe):

– loša dinamička svojstva zbog velikih neoslonjenih masa i neravnomjerni okretni moment na pogonskim kotačima

– slabo iskorištenje ugljena što se očituje niskom ukupnom korisnošću koja iznosi samo 6¸12 %

– dugo vrijeme potrebno za pripremu lokomotive za normalan rad (oko dva sata) te za prestanak službe

– relativno mali radijus kretanja (200 do 300 km za punjenje ugljenom i 50 do 100 km punjenje vodom)

– velika potrošnja vode– dulja zadržavanja u postajama tijekom punjenja vodom i ugljenom– zagađivanje okoline– nemogućnost postizanja velikih brzina vožnje.

56


152. Navedite osonovne prednosti i nedostatke dizelske u odnosu na parnu vuču na željeznici. (3)

Prednosti u odnosu na parnu vuču:• veća ukupna korisnost koja iznosi 25 ¸ 32 %• veći radijus kretanja koji se kreće od 800 do 1000 km• lako puštanje u rad i kratko vrijeme potrebno da se vozilo dovede u pripravno

stanje za normalan rad (15 ¸ 20 min) te mogućnost neposrednog napuštanja vozila nakon završetka vožnje

• neznatna potrošnja vode koja se koristi u uređaju za hlađenje motora• ravnomjerni okretni moment kao posljedica korištenja višecilindričnih

Dieselovih motora i velikih zamašnih masa• mogućnost daljinskog upravljanja s više vučnih jedinica s jednog mjesta• niski troškovi održavanja koji su gotovo dvostruko manji nego za parne

lokomotive• mogućnost ugradnje gotovo dvostruko veće snage po jedinici mase nego u

parnih lokomotiva.Osnovni nedostatak dizelske vuče:

– nužna primjena prijenosnika snage zbog nepovoljne brzinske značajke Dieselova motora.

153. Navedite osonovne prednosti i nedostatke električne u odnosu na parnu i dizelsku vuču na željeznici. (3)

Električna vuča ima sljedeće prednosti:• povoljna vučna značajka• velika nominalna snaga vučnih motora s mogućnošću preopterećenja u

kratkotrajnom razdoblju• ravnomjerni okretni moment• automatska kontrola vučne sile da bi se spriječilo proklizavanje• mogućnost vuče teških teretnih vlakova zbog velike instalirane snage• velika ubrzanja i velike najveće brzine vožnje omogućuju vuču putničkih

vlakova• veća ukupna korisnost u odnosu na sve ostale oblike vuče (32 ¸ 36 %)• mogućnost daljinskog upravljanja s više povezanih vučnih vozila s jednog

mjesta• povoljni uvjeti rada za radno osoblje zbog jednostavnog upravljanja, niske

razine buke i nepostojanja štetnih plinova izgaranja• ne zagađuje okoliš.

Osnovni nedostatak električne vuče:– elektrifikacija pruge - velika investicijska sredstva.

154. Navedite dobre i loše strane turbinske vuče na željeznici. (3)

Pod turbinskom vučom podrazumijeva se vučno vozilo pogonjeno plinskom turbinom.

Prednosti plinske turbine pri primjeni na vučnim vozilima su sljedeće:

57


– rotacijski stroj koji zbog velike brzine vrtnje može razvijati veliku snagu po jedinici mase

– mala težina po jedinici snage– male dimenzije po jedinici snage– mali potrošak ulja za podmazivanje– nema potrebe za rashladnom vodom.

Nedostaci primjene plinske turbine za pogon vučnih vozila ogledaju se u sljedećem:– niska ukupna korisnost vučnih vozila s plinskom turbinom koja pri punom

opterećenju iznosi do 18 %– velika potrošnja goriva po jedinici snage– znatno pogoršanje korisnosti pri djelomičnom opterećenju i na praznom hodu.

155. Nacrtajte dijagrame ekonomske opravdanosti primjene dizelske i električne vuče na željeznici. (2)

Područja ekonomične primjene dizelske i električne vučeTDV - troškovi eksploatacije dizelske vučeTEV - troškovi eksploatacije električne vučeTEP - troškovi elektrifikacije prugeDV - opravdana primjena dizelske vučeEV - opravdana primjena električne vuče.

156. Navedite osnovne dijelove, sklopove i uređaje koje čine dizelsku lokomotivu. (2)

Ako se promatra lokomotiva kao osnovni predstavnik dizelskih vučnih vozila, mogu se navesti osnovni dijelovi, sklopovi, uređaji i agregati koji čine lokomotivu:

• Dieselov motor s pripadajućim uređajima• prijenosnik snage• kolni slogovi• okretna postolja• donje postolje• sanduk lokomotive• kočnice• pomoćni pogoni i uređaji• upravljački i kontrolni uređaji.

58

Ukup

n i go

d išn

ji tr

oško

v i

Vučni rad [Btkm]

DV EV

TDV

TEP+TEV

TEV

TEP


157. Koja je uloga prijenosnika snage na dizelskim željezničkim vučnim vozilima? (3)

Brzinska značajka Dieselova motora nepovoljna je za izravan pogon vozila pa je stoga nužna primjena prijenosnika snage.

Pod prijenosnicima snage razumijevaju se svi dijelovi i sklopovi koji sudjeluju u prijenosu snage od Dieselova motora do pogonskih kotača.

Prijenosnici snage moraju biti izvedeni tako da udovoljavaju sljedećim zahtjevima: prilagoditi brzinsku značajku Dieselova motora što bolje idealnoj vučnoj

značajki; osigurati kontinuirani prijenos snage pri promjeni brzine vožnje, tj. da nema

prekida i skokova; omogućiti prekid snage kada je to potrebno, npr.

• za pokretanje Dieselova motora• za rad motora na praznom hodu dok vozilo stoji• za promjenu smjera kretanja;

korisnost (h) i iskoristivost primarne snage (x) trebaju biti što veći(h = Pk/Pm, x = P/Pn) ;

trebaju biti pouzdani u radu i u najtežim klimatskim uvjetima; da su im dimenzije i težina što manje, tj. da zauzimaju što manje prostora na

vučnom vozilu i da što manje povećavaju osovinsko opterećenje.

158. Koje vrste prijenosnika snage se mogu koristiti na željezničkim vučenim vozilima? (2)

Na dizelska vučna vozila ugrađuju se sljedeći prijenosnici snage: mehanički hidraulični električni kombinirani.

159. Nacrtajte principjelnu shemu elemenata mehaničkog prijenosnika snage na željezničkim vučnim vozilima i navedite glavne dijelove. (3)

Principijelna shema elemenata mehaničkog prijenosnika snage1 – Dieselov motor, 2 – glavna spojka, 3 – mjenjač,4 – kardansko vratilo, 5 – osovinski prijenosnik, 6 – kolni slog

59

1 2 3 4

5

6


160. Koje su osnovni prednosti i nedostaci primjene mehaničkog prijenosnika snage na željezničkim vučnim vozilima i za koje snage se mogu koristiti? (4)

Mehanički prijenosnik snage može se primjenjivati samo na vučnim vozilima malih snaga, najviše do 350 kW . Za veće snage se ne primjenjuje jer mu dimenzije s povećanjem snage progresivno rastu, tako da bi se pri većim snagama jedva mogao smjestiti na vučno vozilo.

Osnovne prednosti mehaničkog prijenosnika snage jesu:• visoka korisnost• jednostavna i jeftina konstrukcija• mala težina i dimenzije.

Njegove nedostatke predstavljaju: osjetljivost na pogrešno uključivanje stupnja prijenosa nepovoljna iskoristivost primarne snage prekidanje prijenosa snage pri promjeni stupnjeva prijenosa trošenje spojki pri uključivanju pojedinih stupnjeva prijenosa.

161. Kako mogu biti izvedeni hidraulični prijenosnici snage za željeznička vučna vozila, koje su im dobre strane i za koja vozila se najčešće koriste? (3)

Hidraulični prijenosnik snage prenosi snagu posredstvom tekućine, tj. ulja. Može biti izveden kao:

hidrostatički i hidrodinamički.

Odlikuju se sljedećim značajkama:– mala težina i dimenzije– mali broj dijelova izložen trošenju– relativno jednostavna izrada.

Koriste se najčešće na dizelskim motornim vagonima i motornim vlakovima te na manevarskim lokomotivama. Dakle, nalaze primjenu na dizelskim vučnim vozilima manjih snaga.

162. Navedite dobre strane primjene električnog prijenosnika snage na dizelskim željezničkim vozilima. (2)

Osnovne prednosti koje imaju električni prijenosnici snage u odnosu na druge vrste prijenosnika su:

• mogućnost prenošenja i najvećih snaga• mogućnost korištenja pune snage Dieselova motora gotovo u cijelom voznom

području• mogućnost postizanja vrlo velikih sila pri pokretanju bez punog opterećenja

Dieselova motora• mogućnost pravilnog razmještanja elemenata prijenosnika na vozilu,• dovoljno visoka korisnost• predstavlja izvor električne energije za grijanje putničkih vlakova• omogućuje Dieselovom motoru rad u najpovoljnijem uvjetima.

60


163. Nvedite moguće izvedbe električnog prijenosnika snage na dizelskim željezničkim vozilima. (3)

Tijekom povijesnog razvoja nastale su tri osnovne izvedbe električnog prijenosnika: Istosmjerno-istosmjerni prijenosnik (DC-DC prijenosnik; DC ® engl. Direct

Current = istosmjerna struja). To je prijenosnik s istosmjernim generatorom sa složenom uzbudom i istosmjernim elektromotorima sa serijskom uzbudom.

Izmjenično-istosmjerni prijenosnik (AC-DC prijenosnik; AC ® engl. Alternative Current = izmjenična struja). Prijenosnik ima trofazni sinkroni generator s priključenim ispravljačem od silicijskih dioda i istosmjerne elektromotore sa serijskom uzbudom.

Izmjenično-izmjenični prijenosnik (AC-AC prijenosnik). U ovoj izvedbi prijenosnik ima trofazni sinkroni generator s priključenim statičkim pretvaračem i trofazne asinkrone elektromotore.

164. Navedite vrste željezničkih vučnih vozila prema veličini napona i vrsti struje u kontaktnoj mreži. (2)

U svijetu postoji više sustava elektrifikacije kontaktne mreže. Prema najvažnijim sustavima elektrifikacije na prugama razlikuju se električna vučna vozila za:

istosmjernu struju napona 1,5 kV istosmjernu struju napona 3 kV jednofaznu izmjeničnu struju napona 15 kV i frekvencije 162/3 Hz jednofaznu izmjeničnu struju napona 25 kV i frekvencije 50 Hz dva, tri ili četiri sustava napajanja – višesustavna vučna vozila.

165. Nacrtajte principjelnu shemu napajanja željezničkog električnog vučnog vozila. (2)

Principijelna shema napajanja električnog vučnog vozilaEL – elektrana, VNM – visokonaponska mreža,EVP – elektrovučne podstanice, KM – kontaktna mreža,EVV – električno vučno vozilo, PV – povratni vod

166. Koje vrste vučnih elektromotora su se ugrađivale ili se ugrađuju na željeznička električna vučna vozila? (2)

elektromotori za istosmjernu struju, elektromotori za istosmjernu valovitu struju, elektromotori za izmjeničnu jednofaznu struju i

61


trofazni asinkroni vučni motori.

167. Navedite ulogu i vrste kočnica na željezničkim vozilima? (3)

Kočnice moraju omogućiti sigurno, brzo i učinkovito kočenje vozila bez obzira na opterećenje vozila te veličinu nagiba i stanje pruge. One također moraju spriječiti samostalno i nepoželjno pokretanje vozila zaustavljenog na pruzi s nagibom.

podjela kočnica:

168. Kako mogu biti izvedene kočnice na željezničkom vozilu prema načinu dovođenja stlačenog zraka iz glavnog zračnog voda u kočne cilindre? (2)

Prema načinu dovođenja stlačenog zraka iz glavnog zračnog voda u kočne cilindre razlikuju se:

izravne neizravne kočnice.

Izravne kočnice su neautomatske, a neizravne su automatske kočnice.

169. Nacrtajte principjelnu shemu izravne neautomatske kočnice na željezničkim vozilima, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. (5)

Principijelna shema izravne neautomatske kočnice

1. kompresor2. glavni spremnik3. kočnik4. glavni vod5. kočni cilindar6. čeljust7. kotač______________ 8. čelna slavina9. gumirana cijev

62

K O Č N IC E

PO G O N SK E O SO V IN S K E T R A Č N IČ K E

p ro tu tla čn ee lek tro d in am ičk eh id ro d in a m ič k em o to rne

če lju sn ed isk-k o čn ice

e lek tro m ag n e tsk e

p ro d u žn e

zračn e

au to m atsk e

s jed n o s tu p n im o tk o č iv an jem

ru č ne

u že tn e

n ea u to m atsk e

s v išes tu p n im o tk o č iv an jem

Vučno vozilo

Vučno vozilo

Vagon

Vagon

A

B

1

1

2

2

3

3

4

4

4

4

5

5 5

5

6

6

6

6

7 7

7

8

8

9

9

10

10


10. spojan glava

Na vučenom vozilu nalazi se kompresor kojima se zrak iz okoline komprimira i potiskuje u glavni spremnik. Iz glavnog spremnika stlačeni se zrak odvodi kroz cijev do kočnika, koji služi strojovođi za upravljanje kočnicama. Na kočnik je spojen glavni vod, koji se proteže do kraja vozila, odnosno do čelne slavine. Glavni vod se nalazi na svakom vozilu, a na svakom kraju vozila završava čelnim slavinama. Između pojedinih vozila glavni vodovi se spajaju gumiranim cijevima i spojnim glavama.

U otkočenom stanju na drugoj slici kočnik treba biti postavljen u položaju „otkočeno“, što znači da spriječava prolaz stlačenog zraka iz glavnog spremnika u glavni vod i kočne cilindre, a istovremeno spaja glavni vod s atmosferom. Opruga u svakom kočnom cilindtu potiskuje klip tako da se čeljust preko kočnog polužja odmiče od kotača.

170. Nacrtajte principjelnu shemu neizravne automatske kočnice na željezničkim vozilima, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. (5)

Principijelna shema neizravne automatske kočnice

1. kompresor2. glavni spremnik3. kočnik4. glavni vod5. kočni cilindar6. čeljust7. kotač11. rasporednik12. pomoćni spremnik

Stlačeni zrak ne ulazi izravno iz glavnog voda u kočni cilindar, več preko rasporednika i pomoćnih spremnika. Na vučnom vozilu nalazi se kompresor kojim se zrak iz okoline komprimira i potiskuje u glavni spremnik. Iz glavnog spremnika stlačeni se zrak odvodi kroz cijev do kočnika, koji služi strojovođi za upravljanje kočnicama. Na kočnik je spojen glavni vod, koji se proteže do kraja vozila, odnosno do čelne slavin. Između pojedinih vozila glavni vod se spaja gumiranim cijevima i slavinama. Na glavni vod svakog vozila priključen je rasporednik, pomoćni spremnik i kočni cilindar.

U otkočenom stanju na drugoj slici kočnik treba biti postavljen u položaju „otkočeno“, odnosno tako propušta stlačeni zrak iz glavnog spremnika u glavni vod. Povećani tlak zraka, pri ulasku iz glavnog voda u rasporednik, potiskuje rasporedni klip rasporednika prema dolje omogučujući prolaz stlačenog zraka u pomoćni spreminik i njegovo punjenje uz istovremeni

63

Vučno vozilo

Vučno vozilo

Vagon

Vagon

B

A

1

1

2

2

3

3

4

4

4

4

5

5 5

5

6

6 6

11 11

1111

67 7

77

12 12

1212

8

8

9

9

10

10


izlazak zraka iz kočnog cilindra od predhodnog kočenja u okolinu. Normirani tlak stlačenog zraka iznosi 5 bar-a.

171. Što su brodovi i kako se dijele prema namjeni? (3)

Brod je plovno sredstvo koje služi za prijevoz robe i putnika, kao i za obavljanje raznih poslova i zadataka koji su vezani uz plovidbu. Brodom se smatra veći plovni objekt, a čamac manji plovni objekt.

Podjela prema namjeni:

a) Trgovački brodovi - namijenjeni za prijevoz robe i putnika: teretni - namijenjeni za prijevoz suhog, tekućeg ili specijalnog

tereta; putnički - namijenjeni za prijevoz putnika, a mogu biti:

izletnički linijski;

putničko-teretni - namijenjeni za prijevoz putnika i tereta;

b) Ratni brodovi - namijenjeni pomorskom ratovanju i pomorskim vojnim operacijama: borbeni ratni brodovi:

- krstarice- razarači- podmornice- minopolagači- minolovci- nosači zrakoplova- patrolni brodovi- desantni brodovi itd.

pomoćni ratni brodovi:- matični brodovi- brodovi-skladišta- tankeri- brodovi-radionice- tegljači- školski brodovi itd.

c) Specijalni brodovi - za obavljanje specijalnih poslova i zadataka:- ribarski brodovi- tegljači- ledolomci- trajekti- brodovi za polaganje kabela- brodovi za polaganje plutača i opskrbu svjetionika- istraživački brodovi- brodovi-bageri- jahte itd.

64


172. Kako se dijele brodovi prema područiju plovidbe? (2)

Prema području plovidbe:a) Pomorski brodovi - za plovidbu morem:

brodovi male obalne plovidbe brodovi velike obalne plovidbe brodovi duge plovidbe.

b) Brodovi unutarnje plovidbe - za plovidbu unutarnjim vodama: riječni jezerski kanalski.

c) Riječno-pomorski brodovi - sposobni za plovidbu po moru i unutarnjim vodama:

pretežno pomorski pretežno riječni

173. Kako se dijele brodovi prema materijalu od kojeg se gradi trup broda? (2)

Prema materijalu od kojeg se izrađuje trup broda:• drveni brodovi• čelični brodovi• kompozitni brodovi• betonski brodovi• brodovi od aluminijskih legura• brodovi od plastičnih masa.

174. Kako se dijele brodovi prema vrsti pogona? (2)

Prema vrsti pogona:a) Jedrenjaci - korištenje snage vjetra preko jedara;b) Parobrodi - pogonski stroj koristi energiju pare:

brodovi sa stapnim parnim strojevima brodovi s parnim turbinama brodovi s parnim turbinama i električnim prijenosnicima snage.

c) Motorni brodovi: brodovi s Dieselovim motorima brodovi s plinskim turbinama brodovi s Dieselovim motorima i električnim prijenosnicima snage.

d) Brodovi s električnim pogonom - pogon elektromotorima koji se napajaju električnom energijom iz akumulatora. Primjenjuju se na podmornicama i čamcima za plovidbu zaštićenim vodama.

175. Skicirajte osonovni oblik broda i navedite glavne dijelove. (2)

65


Osnovni dijelovi i sklopovi broda su: trup broda nadgradnje ugradnje glavno pogonsko postrojenje pomoćni strojevi uređaji i instalacije pokretna oprema.

176. Što čini trup broda i koja je uloga pojedinih dijelova? (3)

Trup broda čini skelet i oplata. Oni daju brodu potrebnu čvrstoću i krutost, a oplata osigurava nepropusnost trupa.

Oplata se pričvršćuje na skelet s vanjske strane. Oplata se liči i premazuje posebnim premazima da se spriječi korozija i obrastanje algama i školjkama. Na pramcu i krmi ucrtane su zagaznice, odnosno skale kojima se može očitati gaz broda, tj. dubina do koje je zaronjen. Na sredini broda ucrtana je oznaka najvećeg gaza prema međunarodnim propisima.

Skelet trupa broda je prostorna rešetkasta konstrukcija sastavljena od odgovarajućih nosača i profila, a dimenzije ovise o veličini broda i materijalu od kojeg se gradi trup broda.

177. Što je vlastita masa broda? (2)

Vlastita masa broda Do [t] predstavlja masu potpuno opremljenog broda osim: mase goriva, sanitarne, pitke i balastne vode, zaliha namirnica i mase posade s njezinom prtljagom. Za parne brodove u vlastitu masu spada i voda u kotlovima, odnosno generatorima pare. Tako definiranoj masi broda odgovara ravnina najmanjeg gaza broda.

178. Što je deplasman broda? (2)

Deplasman Dm [t] je masa potpuno opremljenog i ukrcanog broda do ravnine najvećeg dopuštenog gaza.

179. Što je istisnina broda? (1)

Istisnina V [m3] predstavlja volumen tekućine koju brod istisne svojim podvodnim dijelom pri najvećem gazu.

180. Što je nosivost broda i koje nosivosti se razlikuju? (3)

Nosivost DW [t] je razlika između deplasmana i vlastite mase broda.

Razlikuju se korisna nosivost i ukupna nosivost.

66


Korisna nosivost je masa robe i putnika s njihovom prtljagom, odnosno samo ona masa za koju se naplaćuje prijevoz.Ukupna nosivost (DW - Deadweight, engleski = mrtva težina) je zbroj korisne nosivosti i mase zaliha goriva, hrane, namirnica i mase posade s prtljagom.181. Što je prostornost broda i koje prostornosti se razlikuju? (3)

Prostornost predstavlja volumen svih zatvorenih brodskih prostora, a izražava se u m3.U pomorstvu se volumen zatvorenih prostora izražava i u registarskim tonama (rt).1 rt = 100 ft3 = 2,83 m3 (prema anglosaksonskom sustavu jedinica 1ft = 304,8 mm).

Bruto prostornost predstavlja volumen svih zatvorenih brodskih prostora. Prije se izražavala bruto registarskim tonama (brt).Neto prostornost predstavlja volumen zatvorenih prostora za smještaj robe i putnika. Prije se izražavala u neto registarskim tonama (nrt).

182. Skicirajte brod s ucrtanim i navedenim glavnim dimenzijama. (3)

Glavne dimenzije broda čine: dužina (L), širina (B), visina (H), gaz (T) i nadvođe (N).

183. Što je stabilitet broda i koji stabiliteti se razlikuju prema pravcu naginjanja i prema vrsti sile koja uzrokuje naginjanje broda? (3)

Stabilitet je sposobnost broda da se nakon prestanka djelovanja vanjskih sila, koje su izazvale naginjanje broda, ponovno vrati u prvobitni, ravnotežni položaj.

Brod se može naginjati oko uzdužne i oko poprečne osi. Kada se brod naginje oko uzdužne osi to nazivamo ljuljanje, a tada govorimo o poprečnom stabilitetu.Pri naginjanju broda oko poprečne osi, odnosno naginjanje po pramcu i krmi nazivamo posrtanje, a tada govorimo o uzdužnom stabilitetu. Ako se brod istovremeno ljulja i posrće to je tzv. valjanje broda.

Kada na brod djeluju statičke sile, odnosno sile koje se s vremenom ne mijenjaju, govorimo o statičkom stabilitetu, a kada na brod djeluju sile promjenljive s vremenom govorimo o dinamičkom stabilitetu.

67

BK V Lo

B K V L

B a

Hk

Hm

ax

TkmTk

Tp

Tko Tm

ax

N

Lpp

La

LK VL

LK VLo

KVLKVLo

s


184. Objasnite poprečni stabilitet broda (skica i jednađbe)? (3)

O poprečnom stabilitetu se govori kada se brod naginje oko uzdužne osi, odnosno kada se brod naginje poprečno.

Naginjanjem broda za određeni kut j, zbog djelovanja vanjskih sila, težište istisnine (Ti) se pomakne u novi položaj (Tij). Iz te točke djeluje sila uzgona (Fu) i to okomito na novu plovnu liniju (VL'). Paralelno sa silom uzgona, ali u suprotnom smjeru, djeluje ukupna težina broda (Gb). Taj spreg sila stvara moment:

Mst = Fu×TbH = Fu×MTb×sinj = Fu×(MTi - TbTi)×sinj

Izjednačenjem momenta stabiliteta (Mst) s momentom naginjanja (Mn) brod će uspostaviti ravnotežno stanje pod određenim kutom (j).Iz jednadžbe vidi se da će brod uspostaviti ravnotežno stanje kada je moment stabiliteta pozitivan, odnosno kada je ispunjen uvjet:

MTi > TbTi ,

odnosno kada se težište broda (Tb) nalazi ispod metacentra (M). To je opći uvjet za ravnotežu broda.Promatrajući poprečni stabilitet mogu se definirati opći uvjeti plovnosti broda.

185. Objasnite osnovne uvjete plovnosti broda (skica i jednađbe). (4)

Prvi uvjet plovnostiPrema Arhimedovu zakonu na svako tijelo uronjeno u tekućinu djeluje sila uzgona koja je jednaka težini istisnute tekućine. Prvi uvjet plovnosti govori da će brod plutati po vodi kada je ukupna težina broda jednaka sili uzgona, odnosno:

Gb = Fu = V×r×g

68

M

Tb

T ijT i

Gb

Fu

H VL'

M n Ms t

Izronjeniklin

Uronjeniklin

.

VL


Drugi uvjet plovnostiPrema drugom uvjetu plovnosti težište broda i težište istisnine moraju biti na istoj okomici na vodnu liniju.

Treći uvjet plovnostiAko se uslijed djelovanja vanjskih sila (vjetra, valova itd.) brod nagne za neki mali kut, on se mora vratiti u prvobitni (uspravan) položaj kada te sile prestanu djelovati. To će biti ostvareno kada je metacentar (M) iznad težišta broda (Tb), odnosno kada se stvara pozitivni moment stabiliteta.

186. Što su zrakoplovi i kako se dijele prema načinu održavanja u zraku? (2)

Zrakoplov predstavlja svaku napravu ili stroj koji se može svojim vlastitim sredstvima samostalno održavati u zraku ili letjeti.Prema osnovnim principima postizanja sposobnosti letenja ili održavanja u zraku razlikuju se dvije vrste zrakoplova:

• zrakoplovi lakši od zraka ili "statički leteći strojevi"• zrakoplovi teži od zraka ili "dinamički leteći strojevi".

187. Što su avioni i kako se dijele prema broju, izvedbi i položaju krila? (3)

Avion (lat. avis = ptica) je letjelica teža od zraka koja, s pomoću vlastitog pogonskog stroja, iskorištava aerodinamičku silu uzgona što nastaje uslijed strujanja zraka oko krila kao posljedica razlike tlaka ispod i iznad njih.

Podjela aviona može se napraviti prema raznim kriterijima, a jedna od mogućih podjela je sljedeća:

– Prema broju krila:• jednokrilac• dvokrilac• višekrilac.

– Prema izvedbi krila:• sa slobodno nosećim krilima• s krilima pojačanim upornicima i zategama.

– Prema položaju krila u odnosu na trup aviona:• visokokrilac• srednjekrilac• niskokrilac.

188. Kako se dijele avioni prema broju i vrsti motora? (2)

– Prema broju motora:

69

Tb

Ti

Gb

FVgu= ××

VL

V

.


• jednomotorni• dvomotorni• višemotorni.

– Prema vrsti pogona:• elisno-klipni• turboreaktivni• turboelisni• turboventilatorski• turbopropventilatorski• raketni.

189. Kako se dijele avioni prema namjeni? (2)

Prema namjeni:• civilni:

školski putnički turistički poštanski transportni za specijalnu namjenu:

» poljoprivredni» za fotografiranje» sanitetski» protupožarni itd.

• vojni: lovci bombarderi izviđački za elektronski rat mornaričko-patrolni i protupodmornički bespilotne letjelice itd.

• specijalni.

190. Nacrtajte avion u letu s ucrtanim silama i slobodama kretanja. (2)

70

z

xy

F T

G

R z

R x

Skretanje

Naginjan jeili

ljuljan je

Propinjanjeili

pon iranje


191. Što je prometna, a što prava brzina leta aviona te kada su te brzine jednake? (3)

Prometna brzina aviona je njegova relativna horizontalna brzina u odnosu na zemlju.Prava brzina leta je relativna brzina aviona u odnosu na zrak.Prometna i prava brzina jednake su samo u mirnom zraku, odnosno kada nema vjetra.

192. Što je Machov broj i kako se dijele avioni prema brzini leta u odnosu na Machov broj? (3)

Prava brzina leta aviona često se izražava u odnosu na Machov broj koji se određuje kao omjer prave brzine leta v i brzine zvuka c u zraku u kome avion leti, odnosno

Brzina zvuka određuje se prema izrazu:

Uvrštavanjem vrijednosti za zrak: k = 1,4 i R = 287 J/kg K, dobiva se:

Radi li se podjela aviona prema brzini leta, a u odnosu na Machov broj, razlikuju se avioni s brzinama:

– Ma £ 0,6 – avioni male podzvučne brzine– Ma > 0,6 – avioni velike podzvučne brzine– 0,9 £ Ma £ 1,1 – avioni zvučne (transsonične) brzine– 1,2 £ Ma £ 2 – avioni nadzvučne (ultrasonične) brzine– Ma > 2 – avioni velike nadzvučne brzine– Ma ³ 5 – avioni prekozvučne (hipersonične) brzine.

193. Što je otpor leta aviona, kako se dijeli i kako nastaju ti otpori? (3)

Otpor je štetna sila koja djeluje na avion zbog toga jer se suprotstavlja njegovu kretanju otežavajući mu let.

Otpor se može podijeliti na otpor trenja i otpor oblika.

Otpor trenja nastaje zbog površinskog trenja između tijela i zraka uzrokovan viskoznošću zraka u graničnom sloju. Pritom se pod graničnim slojem podrazumijeva onaj sloj zraka uz tijelo u kojem postoje razlike brzine strujanja uzrokovane kretanjem tijela.

Promatra li se kretanje ravne ploče kroz zrak brzinom v, na njega će dominantno djelovati otpor

71

F Rtr

Granični sloj


trenja Rtr nastao u graničnom sloju kojega mora savladati jednaka vučna sila suprotnog djelovanja F.

Kretanje ravne ploče kroz zrak

194. Što je uzgon, kako nastaje? (2)

Uzgon je komponenta aerodinamičke sile okomita na pravac kretanja tijela, a nastaje uzajamnim djelovanjem zraka i tijela pri njegovom kretanju kroz zrak. Kretanjem tijela kroz zrak povećava se tlak ispod njega, a smanjuje iznad njega. Nastala razlika tlaka koja djeluje na vertikalnu projekciju površine stvara silu uzgona.

195. Što je aerotijelo, što uzgonsko aerotijelo, što uzgonska površina, a što aeroprofil? (4)

Svako tijelo čiji je oblik prilagođen kretanju kroz zrak zove se aerotijelo, a ako mu je uz to jedna dimenzija znatno manja od druge dvije onda je to uzgonsko aerotijelo.Površina koja ograničava uzgonsko aerotijelo zove se uzgonska površina (krilo, repne površine, elise, rotori).Uzdužni presjek uzgonske površine zove se aeroprofil.

196. Skicirajte aeroprofil, navedite njegove značajke i jednađbe za izračunavanje uzgona, otpora i momenta s objašnjenjem oznaka. (4)

Osnovne značajke aeroprofila Napadni kut aeroprofila

Aeroprofil je određen oblikom srednje ili skeletne crte i zakonom podjele debljine duž jedne od njih.Skeletna crta aeroprofila je krivulja koja spaja središta upisanih kružnica u aeroprofil.Tetiva aeroprofila je pravac koji spaja napadni i izlazni rub aeroprofila.Napadni kut aeroprofila a smatra se kut između pravca strujnog polja i tetive aeroprofila.

uzgon:

otpor:

moment:

Pritom je:– cz koeficijent uzgona– cx koeficijent otpora– cm koeficijent momenta.

72

TetivaNapadnirub

Izlaznirub

Skeletna crta

l v

Tetiva

Pravac strujnog polja


– r - gustoća zraka– v - brzina kretanja tijela u odnosu na zrak– S - usvojena površina tijela– l - dužina tijela.

197. Nacrtajte dijagrame potrebne i raspoložive snage za motorni putnički avion. (2)

Dijagram potrebne i raspoložive snage za motorni putnički avion

198. Što su lebdeća vozila i kako se dijele? (3)

Lebdeća vozila su vrsta prijevoznih sredstava koja se kreću i lebde u neposrednoj blizini odgovarajuće podloge koja može biti u svim prirodnim oblicima površine Zemlje ili u obliku posebno izgrađenih staza ili pruga.

Lebdeća vozila se mogu prema načinu ostvarivanja lebđenja i kretanja, kao i prema vrsti podloge iznad koje se kreću podijeliti na:

• lebdjelice sa statičkim uređajem za lebđenje• lebdjelice s dinamičkim uređajem za lebđenje• lebdeća pružna vozila.

199. Što je lebđenje lebdećih vozila? (1)

Održavanje položaja vozila u neposrednoj blizini podloge bez mehaničkog dodira u smislu prenošenja sila naziva se lebđenje. Ovdje je za lebđenje bitna mala udaljenost vozila od podloge za razliku od lebđenja helikoptera gdje je ta udaljenost znatno veća.

73

Područje penjanjaaviona

Područje spušta

nja

aviona

Ekonom ičnabrzina leta

Pod

ručj

e ne

usta

ljen

og le

ta

Naj

ma

nja

brzi

na le

ta

Na

jveć

a b

rzin

a le

ta

S tvarna brzina le ta

Sna

ga

R raspo loživa snaga na nivou mora

Raspoloživa snaga na visini H

P otreb na s

naga

za

hor

izo

ntal

n i l

et


200. Što su lebdjelice sa statičkim uređajem za lebđenje i kako se dijele? (3)

Lebdjelice sa statičkim uređajem za lebđenje su lebdeća vozila koja lebde iznad podloge pomoću zračnog statičkog uređaja za lebđenje, translatorno kretanje ostvaruju odgovarajućim pogonskim strojem, a usmjeravanje kretanja uređajima za upravljanje.

Konstrukcijski mogu biti predviđena za kretanje po vodi i/ili kopnu, po teško prolaznim područjima, područjima nedostupnima motornim vozilima ili klasičnim plovnim sredstvima.

Lebdjelice sa statičkim uređajem za lebđenje mogu biti izvedene kao: amfibijske neamfibijske poluamfibijske.

201. Što je zračni jastuk lebdjelice? (1)

Zračni jastuk predstavlja komprimirani zrak koji se trenutačno nalazi u prostoru između dna lebdjelice, stijenki za zadržavanje zraka i podloge iznad koje lebdjelica lebdi.

202. Što je amfibijska lebdjelica? (2)

Amfibijska lebdjelica je lebdjelica koja lebdi na zračnom statičkom jastuku okruženom elastičnom stijenkom ili suknjom. Za vrijeme lebđenja uzdignuta je toliko da čvrstim dijelovima nikad ne dodiruje podlogu iznad koje lebdi. Dodirivanje s podlogom moguće je samo krajevima elastične stijenke, tako da se lebdjelica može kretati iznad bilo kakve podloge; kopnene ili vodene.

203. Nacrtajte principjelnu shemu amfibijske lebdjelice i navedite glavne dijelove. (3)

Principijelna shema amfibijske lebdjelice1 - rubni mlaznik, 2 - palube za smještaj putnika, 3 - komandni most, 4 - kanali za

zrak, 5 - aksijalni turbokompresor, 6 - zračni vijak, 7 - kormilo i stabilizator, 8 - transmisija,9 - pogonski stroj, 10 - zračni jastuk

204. Čime se može ostvariti translatorno kretanje lebdjelica? (2)

74

. ... ..

..

..

..

..

.. .

...

..

...

...

...

. ..

. ......

.. . . . . . . . . . . . . . . . .

.. . . . .

.

..1

2

34 5

6 7

8

9

10


Za translatorno kretanje može se koristiti:• zračni vijak ili elisa• reaktivni motor (turboreaktivni motori ili turboventilatorski).

205. Što je neamfibijska lebdjelica? (2)

Neamfibijska lebdjelica je lebdjelica namijenjena za kretanje isključivo po vodi. Zračni jastuk tvori se ispod poda lebdjelice ograđen krutim stijenkama, a pogoni se pomoću brodskog vijka koji lebdjelici daje bolja manevarska svojstva.

206. Nacrtajte principjelnu shemu neamfibijske lebdjelice i navedite glavne dijelove. (3)

Principijelna shema neamfibijske lebdjelice1 - komandni most, 2 - pogonski stroj aksijalnog turbokompresora, 3 - aksijalni

turbokompresor, 4 - prostor za smještaj putnika, 5 - pogonski stroj brodskog vijka,6 - kruta stjenka zračnog jastuka, 7 - zračni jastuk, 8 - brodski vijak

207. Što je poluamfibijska lebdjelica? (2)

Poluamfibijska lebdjelica je lebdjelica namijenjena za kretanje samo po vodi. Prostor zračnog jastuka ograđen je elastičnom stijenkom, a pogon se ostvaruje brodskim vijkom.Poluamfibijska lebjelica zapravo predstavlja kompromisno rješenje između amfibijske i neamfibijske lebdjelice. Zbog elastične stjenke koja ograđuje zračni jastuk, poluamfibijska lebdjelica je prikladnija za upotrebu od neamfibijske lebdjelice jer se omogućuje lakše pristajanje uz obalu. Mogući su dodiri s pristaništem bez opasnosti od oštećenja.

208. Nacrtajte principjelnu shemu poluamfibijske lebdjelice i navedite glavne dijelove. (3)

75

1 23 4

5

6 78

.. . .

..

..

. .... .

. . .. . .

... .

. ... . . . .

. . . ... .

.

.

.. ..

.

.

..

..

.. .

..

.

...

. . .

. .

.

..

1

2

34 5 2

1

6

789


Principijelna shema poluamfibijske lebdjelice1 - kanali za zrak, 2 - putnički prostor, 3 - komandni most, 4 - pogonski stroj, 5 - aksijalni

turbokompresor, 6 - rubni mlaznik, 7 - kormilo, 8 - brodski vijak, 9 - zračni jastuk

209. Što je zračni statički uređaj za lebđenje i na kom principu djeluje? (2)

Zračni statički uređaj za lebđenje predstavlja takav zračni uređaj koji omogućuje lebđenje pri svim brzinama kretanja ledjelice, pa i u stanju mirovanja.

Princip djelovanja uređaja temelji se na pretvorbi kinetičke energije struje zraka koja se dovodi ispod vozila jednim dijelom u potencijalnu energiju, odnosno u povećanje tlaka, a drugim dijelom u energiju potrebnu za daljnji transport zraka.

210. Od kojih uređaja se sastoji zračni statički uređaj za lebđenje? (2)

Zračni statički uređaj za lebđenje sastoji se od: uređaja za kompresiju zraka kanala za vođenje zraka uređaja za usmjeravanje zraka prema podlozi i formiranje zračnog jastuka.

211. Što su lebdjelice s dinamičkim uređajem za lebđenje? (2)

Lebdjelice s dinamičkim uređajem za lebđenje su lebdeća vozila koja ostvaruju lebđenje pomoću zračnog dinamičkog uređaja za lebđenje. To znači da se lebđenje može ostvariti tek pri kretanju lebdjelice odgovarajućom brzinom.

Takve lebdjelice su predviđene za kretanje u neposrednoj blizini vodene površine. Pri određenoj brzini kretanja (iznad 50 km/h) koriste dodatnu silu uzgona koja nastaje na površinama krila zbog stvaranja dinamičkog zračnog jastuka.Lebdjelice su po konstrukciji slične hidroavionima, a mogu dostizati brzine veće od 150 km/h

212. Što je zračni dinamički uređaj za lebđenje, na kom principu djeluje i kako može biti izveden? (3)

Kretanjem krila u blizini vodene površine na krilo djeluje veća sila uzgona nego u slučaju kretanja na većim visinama.U blizini podloge djelomično se onemogućuje slobodno skretanje zraka nadolje ispod krila, pa u prostor između krila i podloge nastrujava zrak s kinetičkom energijom odgovarajući brzini kretanja. Zrak se pritom usporava povećavajući statički tlak s donje strane krila, a to znači povećanje sile uzgona.Krilo može biti izvedeno kao:

• dodirno krilo• klizno krilo• lebdeće krilo.

213. Što su lebdeća pružna vozila? (2)

76


Lebdeća pružna vozila su lebdeća vozila koja za kretanje koriste posebno izgrađene pruge te nemaju posebnih uređaja za usmjeravanje. Za nesmetano kretanje vozila potrebno je njegovo odvajanje od pruge (lebđenje) kako u vertikalnom tako i horizontalnom smjeru.

214. Kako može biti izvedeno lebđenje i pogon lebdečih pružnih vozila? (2)

Lebđenje lebdećih pružnih vozila može biti izvedeno: zračnim statičkim uređajem za lebđenje elektromagnetskim dinamičkim uređajem za lebđenje elektromagnetskim statičkim uređajem za lebđenje.

Pogon lebdećih pružnih vozila za kretanje može biti ostvaren:• mlaznim motorima• linearnim elektromotorom.

215. Nacrtajte principjelnu shemu lebdećeg pružnog vozila s elektromagnetskim statičkim uređajem za lebđenje i navedite glavne dijelove. (3)

Lebdeće pružno vozilo s elektromagnetskim statičkim uređajem za lebđenje i linearnim elektromotorom za pogon

1 - vozilo, 2 - elektromagneti za bočno vođenje, 3 - pruga,4 - nosači pruge, 5 - klizne plohe za prisilno spuštanje,

6 i 7 - elektromagneti uređaja za lebđenje i linearni elektromotor

216. Nacrtajte principjelnu shemu lebdećeg pružnog vozila s elektromagnetskim dinamičkim uređajem za lebđenje i navedite glavne dijelove. (3)

77

1 1

2 3

3

7

4 4

5

2

6

1

2

3 4 5 6

2

1

45

6 3


Lebdeće pružno vozilo s elektromagnetskim dinamičkim uređajem za lebđenje i linearnim elektromotorom za pogon

1 - elektromagneti za lebđenje i vođenje, 2 - vozilo, 3 - gumeni kotači,4 - okretno postolje, 5 - pruga, 6 - nosači pruge

Sretno!

78

Documents

Prijevozna Sredstva