Click here to load reader

Prijevoz Putnika- Seminar

  • View
    302

  • Download
    19

Embed Size (px)

Text of Prijevoz Putnika- Seminar

VELEUILITE U IBENIKU IBENIK

PRIJEVOZ PUTNIKASEMINARSKI RAD

ibenik, lipanj 2011.

VELEUILITE U IBENIKU IBENIK

PRIJEVOZ PUTNIKASEMINARSKI RAD

KOLEGIJ: Tehnologija i organizacija javnog gradskog prometa MENTOR: STUDENTI: MATINI BROJ STUDENTA:

.

SADRAJ 1. UVOD .. .....2 2. POVRINE NA KOJIMA SE ODVIJA PROMET ...3 3. TEMELJNI POJMOVI U PRIJEVOZU PUTNIKA ..4 3.1. Putnik kao sudionik u prometu 4 3.2. Pojam prijevoza putnika .....4 4. PRTLJAGA KAO PREDMET PRIJEVOZA .....5 5. PODJELA CESTOVNOG PRIJEVOZA PUTNIKA . 6 5.1. Cestovni prijevoz putnika prema podruju na kojem se prijevoz obavlja .....6 5.2. Cestovni prijevoz putnika prema nainu organizacije prijevoza ..6 7 6. MREA 7.ZAKLJUAK PRIJEVOZNIH LINIJA . ....9 LITERATURA ... .....10

1. UVOD

U svakodnevnom ivotu modernog ovjeka, a poglavito u dananje vrijeme, odnosno vrijeme modernizacije i industrijalizacije, nailazimo na nebrojeni niz situacija u kojima moemo rei da su njegove ustaljene navike uvelike povezane s prometovanjem s jednog mjesta na drugo odnosno da je ovjek kao takav glavni imbenik prometa. No, da bismo razumjeli i poblie objasnili te situacije, moramo, kao prvo, pojasniti to je to promet. Prema definiciji, promet predstavlja djelatnost koja se organizirano bavi prijevozom putnika i tereta te prijenosom energije ili vijesti s jednog mjesta na drugo. No, promet nije samo prijevoz, odnosno prijenos, bilo putnika, prtljage, spomenute energije i informacije, ve je to puno iri pojam koji zadire u mnoge sfere drutvenog ivota. Razvoj cestovnog prometa poinje pojavom kotaa, a prvi takav pronaen je u Mezopotamiji gdje je upotrebljen prvi put otprilike 3 250 godina prije Krista. Najvei graditelji cesta u povijesti bili su Rimljani (od doba Julija Cezara izgradili su oko 80 000 kilometara ceste). Patentiranje prvog cestovnog vozila na motorni pogon,1883. godine Nijemci Karl Benz i Gottlieb Daimler1 pokreu novo doba u razvoju cestovnog prometa. Neovisno jedan od drugoga, Dunlop i Michelin usavravaju pumpane pneumatike godine 1885.i 1895. Godine 1908. Henry Ford organizira prvu serijsku proizvodnju automobila, a samim time ne samo da ostvaruje davne elje ovjeka da stvori prijevozno sredstvo koje e se kretati vlastitom snagom, nego i uvjetuje daljnji razvoj prometnica. Ovakvim razvojem dogaaja postavljeni su temelji koji su napokon omoguili pojam masovnih putovanja ,a ona se najvie manifestiraju kroz turizam i njegov sve iri pojam. Samim time, do izraaja dolazi i potreba prijevoznika, bez obzira o kojoj se vrsti prijevoznog sredstva radilo. No, u ovom radu emo se upoznati s prijevozom putnika samo cestovnim putem.

1

http://hr.wikipedia.org

2

2. POVRINE NA KOJIMA SE ODVIJA PRIJEVOZ PUTNIKA Cestovni prijevoz putnika se obavlja po cestama razliite kvalitete koje se razlikuju po vrsti, kategoriji i nainu uporabe. Sve ceste zajedno sainjavaju cestovnu prometnu mreu. Da bi odgovarale zahtjevima sigurnosti i prometa, ceste se, kao osnova na kojoj se promet odvija, moraju projektirati, izgraivati, opremati i odravati. Mreu javnih cesta, ovisno o njihovom drutvenom i gospodarskom znaenju, ine: Meunarodne ceste- javne ceste koje su meunarodnim aktom svrstane u mreu meunarodnih cesta Magistralne ceste- meunarodne i javne ceste koje povezuju vanija gospodarska, kulturna ili upravna podruja Regionalne ceste- javne ceste koje povezuju regionalna, gospodarska, kulturna ili upravna podruja Lokalne ceste- javne ceste koje povezuju naselja na podruju jedne opine Ulice u naselju- ine ulinu mreu gradova i drugih naselja, koja se dijeli prema funkciji u gradskom podruju na razne grupe ulica s razliitim znaenjem, pa ih dijelimo na: o glavne gradske prometnice o prometnice u naselju o sekundarne prometnice.

3

Slika1.Kruni tok u Zagrebu (rotor)

3. TEMELJNI POJMOVI U PRIJEVOZU PUTNIKA Prijevoz putnika u zadnjih je godina nekoliko puta povean. Stoga, javlja se i potreba da se ta problematika posebno izuava. U strukturi prijevoza putnika po granama, cestovni je promet najzastupljeniji, odnosno, moemo sa sigurnou ustvrditi kako vie od polovice putnika putuje cestom i to ne raunajui javni gradski prijevoz koji, sam po sebi, prevozi vie nego svi ostali zajedno. 3.1. Putnik kao sudionik u prometu

Putnici su osobe koje koriste javno prijevozno sredstvo zbog zadovoljavanja prometnih potreba. Razlikujemo dva stajalita: pravno organizacijsko

Dakle, moemo ustvrditi kako se putnicima smatraju osobe koje se zbog putovanja nalaze u nekom od sredstava odreenih za obavljanje javnog prijevoza, bez obzira imaju li voznu kartu ili ne. Isto tako, putnicima smatramo osobe koje se nalaze u krugu stanice ili neposredno u blizini prometnog sredstva, prije ili poslije izlazita, a dokae im se da su imali namjeru putovati ili da su njima putovali. S aspekta organizacijskog stajalita, putnike dijelimo na: stalne povremene gradske, meunarodne, meugradske

Prema tome, putnik kao sudionik u prometu, odnosno korisnik prometnih usluga, odreuje vrijeme, cilj i smjer putovanja, to primorava prijevoznika da organizira prijevoz maksimalno prilagoen potranji. 3.2. Pojam prijevoza putnika Pod pojmom prijevoz putnika podrazumijeva se gospodarska djelatnost u kojoj se pomou razliitih sredstava prijevoza i prijenosa obavlja premjetanje ljudi(putnika) i njihove prtljage s jednog mjesta na drugo.

4

Slika 2.Taxi Usluga

4. PRTLJAGA KAO PREDMET PRIJEVOZA Putnik inom sklapanja ugovora o prijevozu stjee pravo na prijevoz odreene koliine i vrste stvari, a te stvari nazivaju se prtljagom. Prema tarifi za prijevoz putnika, prtljage i predmeta u linijskom i slobodnom cestovnom prometu, prtljaga se dijeli na: runu putniku

Runa prtljaga podrazumijeva stvari teine do 10 kilograma kao i svih manjih dimenzija. Ovu vrstu prtljage putnik uva sam, a za nju prijevoznik ne naplauje uslugu prijevoza. Putnika prtljaga podrazumijeva stvari koje putnik predaja prijevozniku. Teine su do 40 kilograma koje se po svojim dimenzijama mogu smjestiti u prostor za prijevoz prtljage. Takoer, razlikujemo: praenu prtljagu- prevozi se zajedno s putnikom nepraenu prtljagu- prevozi se neovisno o vlasnikovom putovanju

Slika 3.Tranzitna Prtljaga

5

5. PODJELA CESTOVNOG PRIJEVOZA PUTNIKA

Poeci organiziranog prijevoza, poglavito u veim naseljima, datiraju od poetka 17. stoljea kada prvi vlasnici koija prevoze uz naplatu one putnike koji mogu platiti. Ozbiljniji poetak javlja se pak poetkom 19. stoljea pojavom dugih koija, tzv. omni-bus, jer je to poetak masovnijeg prijevoza. Sve od tada pa do danas stalno se poveavaju zahtjevi za prijevozom a samim time poveava se i broj individualnih prijevoznika, kao i javnih poduzea kojima se bave prijevozom. Stoga moemo rei da dolazi i do raspodjele cestovnog prijevoza i to na sljedee naine: cestovni prijevoz putnika prema podruju na kojem se prijevoz obavlja cestovni prijevoz putnika prema nainu organizacije prijevoza.

5.1. Cestovni prijevoz putnika prema podruju na kojem se prijevoz obavlja Cestovni prijevoz putnika prema podruju na kojem se prijevoz obavlja dijeli se na: Unutarnji prijevoz Meunarodni prijevoz.

Unutarnji prijevoz obavlja se unutar granica jedne drave te obuhvaa gradski, prigradski i meugradski prijevoz. Gradski prijevoz se obavlja na podruju nekog grada, a specifian je po kratkim vonjama, velikim brojem stanica, maloj udobnosti za putnike te velikim brojem putnika. Prigradski prijevoz se organizira u irem gradskom, odnosno prigradskom podruju zbog prijevoza radnika, aka i studenata u grad i iz grada. Po organizaciji je slian gradskom prijevozu, a prostorne granice su mu prosjeno od 30 do 50 kilometara. Meugradski prijevoz se organizira na relacijama izmeu dva grada, povezujui ih zbog kulturno-prosvjetne, gospodarske, politike i drutvene potrebe stanovnitva, a s obzirom na savladavanje veih udaljenosti moe obavljati i funkciju meunarodnog prometa. Meunarodni prijevoz obavlja se izmeu dvije ili vie drava. 5.2. Cestovni prijevoz putnika prema nainu organizacije prijevoza Linijski prijevoz je prijevoz koji se organizira i obavlja na odreenim relacijama po registriranom voznom redu, a cijena i svi drugi uvjeti unaprijed su dogovoreni i utvreni tarifom.

6

Slobodni prijevoz je prijevoz za koji se relacija, cijena prijevoza, visina naknade za sporedne usluge u prijevozu i drugi uvjeti utvruju ugovorom izmeu prijevoznika i korisnika prijevozne usluge u okviru propisa i drugih akata kojima se utvruju cijene prijevoza u cestovnom prometu, a moe biti organiziran kao izletniko, turistiko i kruno putovanje.

6. MREA PRIJEVOZNIH LINIJA Kao to smo ve rekli, prijevozne linije, ovisno o podruju, formiraju mreu gradskih, prigradskih, meugradskih i meunarodnih linija. Moe se govoriti o mrei autobusnih, tramvajskih i trolejbusnih linija te linija podzemne i nadzemne eljeznice. Raspored glavnih gradskih cesta, odnosno, osnovna shema ulinog sustava grada, presudno utjee na formiranje oblika mree prijevoznih linija. Ne znai da po svim osnovnim ulinim pravcima grada moraju prolaziti prijevozne linije, nego organiziranjem linijskog prijevoza na pojedinim osnovnim magistralnim pravcima, po principu racionalne eksploatacije u gradskom prijevozu. Osnovni tipovi mree linija gradskog javnog prijevoza. radijalni, radijalno- prstenasti, dijametralni, pravokutni, pravokutno- dijagonalni i slobodni.

Radijalni tip se temelji na radijalnoj shemi gradskih ulica i formiran je od linija radijalnog oblika, koje omoguuju dobru vezu periferije s centrom grada. Negativna strana je natprosjeno optereenje centra grada. Zastupljen je u manjim gradovima, na manjim udaljenostima i kod manjeg broja putnika. Radijalno- kruni tip se temelji na radijalno- krunoj shemi uline mree. Formiran je od radijalnih i krunih tipova prijevoznih linija. Na ovaj nain se rastereuje gradski centar i omoguava se

Search related