Click here to load reader

Integrirani javni prijevoz putnika – IPP

  • View
    228

  • Download
    5

Embed Size (px)

Text of Integrirani javni prijevoz putnika – IPP

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    1

    Integrirani javni prijevoz putnika IPP

    www.szz.hr

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    2

    Sadraj

    to je javni prijevoz putnika (ako netko ne zna )? 3

    to je to integrirani prijevoz putnika (IPP)? 4

    Prednosti javnog prijevoza nad osobnim 6

    Dobrobiti kvalitetnog javnog prijevoza 6

    Prednosti IPP-a za graane 7

    Prednosti IPP-a za lokalnu samoupravu 7

    Prednosti IPP-a za prijevoznike (vlakovi, autobusi, tramvaji, brodovi, itd.) 7

    Prednosti IPP-a za gospodarstvo 7

    Organizacija IPP-a 8

    Ouvanje okolia i uteda energije 10

    Smanjena buka 11

    Sigurnost javnog prijevoza 12

    Inozemni primjeri

    Verkehrs- und Tariffverbund Stuttgart (VVS), Njemaka 13

    Verbund Linie Verkehrsverbund Steiermark, Austrija 17

    Verkehrsverbund Hegau-Bodensee (VHB), Njemaka 22

    IPP u Varadinskoj i Meimurskoj upaniji 27

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    3

    to je javni prijevoz putnika (ako netko ne zna )?

    Usluga prijevoza namijenjena svim graanima.

    Dostupna je kupovinom prijevozne karte.

    Vozila JP su: vlak, tramvaj, autobus, brod, avion, uspinjaa,

    iara, itd.

    Vozila JP-a prometuju prema voznom redu.

    Vozni redovi su dostupni putem knjiica, oglasnih ploa,

    interneta, info telefona, mobilnih aplikacija, itd.

    Javni se prijevoz dijeli na lokalni (do cca. 50 km udaljenosti) i

    na daljinski.

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    4

    to je to integrirani prijevoz putnika (IPP)?

    Novi sustav lokalnog javnog prijevoza (JP) putnika u kojem su sva vozila javnog prijevoza

    (vlakovi, autobusi, tramvaji, brodovi) objedinjena u zajedniki sustav prijevoza putnika u

    odreenoj regiji.

    Za sve linije javnog prijevoza (vlakove, autobuse, tramvaje, brodove) vrijede jedinstvene

    (zajednike) karte na podruju cijele regije.

    Temelji se na razvijenim sustavima JP-a kojeg koriste razvijene zemlje Europske Unije i svijeta.

    Podran i prepoznat kao optimalan sustav organizacije JP-a u svim temeljnim stratekim

    europskim dokumentima (Bijela Knjiga 2011).

    Sustav najee koristi taktni vozni red, odnosno polasci sa svakog stajalita su u pravilnim

    vremenskim razmacima (npr. svakih 10, 20, 30, 60 minuta itd.).

    U sustavu postoji veliki broj zajednikih stajalita (multimodalnih terminala) na kojima se

    zaustavljaju razliite vrste javnog prijevoza (vlak, autobus, tramvaj, brod) te je lako mogue brzo

    presjedanje.

    Vozni redovi u sustavu usklaeni su te omoguuju brz nastavak putovanja nakon presjedanja

    Kraljenicu sustava ine traniki sustavi (vlakovi, tramvaji) zbog svojih ekolokih, energetskih i

    infrastrukturnih prednosti.

    Ostala vozila javnog prijevoza (autobusi) slue kao pritoci tranikim sustavima i tako koriste svoje

    velike prednosti na kratkim relacijama.

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    5

    Shema integriranog javnog prijevoza

    Okosnicu sustava ini eljeznica zbog svojih prednosti na srednjim i dugim relacijama.

    Autobusi dovoze putnike na vlakove zbog svojih prednosti na kratkim relacijama. Sustav podrava

    prijevoz bicikala i nudi mogunosti parkiranja automobila na stajalitima.

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    6

    Prednosti javnog prijevoza nad osobnim

    Javni prijevoz viestruko manje zagauje okoli po prevezenom putniku.

    Javni prijevoz troi viestruko manje pogonske energije po prevezenom putniku.

    Javni prijevoz nekoliko je puta sigurniji od osobnog.

    Javni prijevoz zauzima mnogo manje prostora nego osobni (dugake kolone automobila,

    parkiralini prostor, itd.).

    Dobrobiti kvalitetnog javnog prijevoza

    Omoguava jednostavnu povezanost gradova, prigradskih sredina i ruralnih podruja.

    Omoguava graanima da lake biraju mjesto ivota i mjesto rada.

    Omoguava graanima koji ive u gradu lak pristup okolnoj regiji radi posla i rekreacije.

    Zaustavlja iseljavanje iz izvangradskih sredina i omoguava njihov razvitak.

    Zaustavlja nekontrolirano naseljavanje gradova i omoguava kvalitetno urbanistiko planiranje.

    Omoguava dugoroni napredak itave regije i njezino kvalitetno prostorno planiranje.

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    7

    za korisnike - putnike

    Veliki broj linija

    Poveanje mobilnosti

    Jedinstvena prijevoza karta

    Bolja kvaliteta ivljenja

    za lokalnu upravu

    Optimalne subvencije

    Kvalitetno prostorno planiranje

    Jeftinije odravanje prometnica

    Besplatan prijevoz uenika

    za prijevoznike

    Dugorono planiranje

    Odrivo poslovanje

    Vie putnika i prihoda

    za gospodarstvo

    Mobilnost radne snage

    Poveanje prihoda

    Poveanje BND

    Prednosti IPP-a

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    8

    Organizacija IPP-a

    Integrirani prijevoz putnika organizira se na odreenom geografskom prostoru prema

    potrebama putovanja stanovnitva. Najee su to svakodnevne migracije prema i od veih

    mjesta u regiji.

    Linije javnog prijevoza odreuju se kvalitetnim istraivanjima potreba graana. Ta

    istraivanja nazivaju se istraivanje prijevozne potranje. Istraivanja se obavljaju

    pomou anketa graana, te brojanja putnika i prometnih tokova. Ti se rezultati tada obrauju

    prema znanstvenim metodama i pomou specijaliziranog programskog paketa.

    Integriranim prijevozom putnika u nekoj regiji upravlja Transportna uprava ili Ured za

    mobilnost.

    Organizacija IPP-a omoguava da vei broj razliitih prijevoznikih tvrtki zajedniki radi

    u sustavu na uzajamnu korist. est je sluaj da u mnogim razvijenim europskim regijama od

    npr. milijun stanovnika zajedniki uspjeno radi i vie od 50 razliitih eljeznikih i

    autobusnih prijevoznikih tvrtki.

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    9

    Zadaci transportne uprave

    provoenje istraivanja prijevozne potranje

    odreivanje svih voznih redova na temelju istraivanja

    raspisivanje natjeaja za dodjelu linija prijevoznicima

    razvitak sustava

    prikupljanje novaca od prodaje karata

    prikupljanje subvencija od lokalne i dravne uprave

    raspodjela novaca prijevoznicima prema ugovorima

    marketing javnog prijevoza (istraivanja kvalitete, reklamiranje, sluba za korisnike i sl.)

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    10

    Putovanje eljeznicom u prosjeku proizvodi 3 10 puta manje ugljinog dioksida (CO2 )nego ostali

    vidovi transporta.

    S udjelom u prometu od 7 10 % eljeznica u emisiji ugljinog dioksida sudjeluje s manje od 2%.

    Autobusi danas koriste motore s EURO 5 standardom i emitiraju vrlo male emisije tetnih plinova.

    Autobusi danas esto koriste pogon na plin, bio-dizel i sl.

    eljezniki sektor u EU ima za cilj smanjiti emisiju CO2 za 30 % u razdoblju od 1990. 2020.

    Elektrina eljeznica, tramvaji i trolejbusi izravno ne zagauju okoli (uz koritenje obnovljivih izvora

    energije mogua je nulta emisija tetnih plinova i estica).

    Ouvanje okolia i uteda energije

    Izvor: CER, Bruxelles (www.cer.be)

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    11

    eljezniki promet viestruko je manje intenzivan (frekventan) od cestovnog, a moe biti

    viestruko uinkovitiji.

    Buka motocikala i tekih kamiona iznosi od 90 do 103 decibela, dok vlakovi prolaskom

    proizvode od 60 do 70 decibela buke.

    (Izvor: Prilagoeno prema M. Bonjak et al: Buka i vibracije na eljeznici, Suvremeni promet br.3-4, 2002. i E. Mrnjavac:

    Promet u turizmu, Opatija 2002.)

    Smanjenje buke

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    12

    Tehnologija eljeznikoga prometa omoguava postizanje velikih brzina uz visok stupanj sigurnosti.

    eljeznica u Hrvatskoj je 24 puta (!) sigurnija od automobila*.

    Autobusi u Hrvatskoj su oko 10 puta sigurniji od automobila*.

    U mnogim razvijenim drava Europe i svijeta putovanje eljeznicom desetke puta je sigurnije od

    putovanja automobilom, a trend poveanja sigurnosti se nastavlja. Belgija, Danska, Estonija, Finska,

    Nizozemska, vedska i Slovenija od 2004. do danas nemaju niti jednog poginulog putnika u

    eljeznikom prometu**.

    U Njemakoj je eljeznica 67 puta sigurnija od automobila**.

    U Njemakoj su autobusi 12 puta sigurniji od automobila**.

    Sigurnost javnog prijevoza

    * J. Blakovi Zavada et al: Railway development from the aspect of evironmental protection , asopis Promet, vol.14, 2002, no. 4

    ** Allianz pro Schiene

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    13

    Primjeri

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    14

    Regija: ira okolica grada Stuttgarta, pokrajina Baden-Wrttemberg, Njemaka

    Sredite: Stuttgart, Njemaka (600.000 stanovnika)

    Vei gradovi: Esslingen (92.000), Ludwigsburg (88.000), Bblingen (46.000), Waiblingen (53.000),

    Weil der Stadt (19.000), Wendlingen (16.000), Plochingen (14.000)

    Povrina: cca. 3.000 km

    Stanovnika: 2,4 milijuna

    Gustoa naseljenosti: cca 800 stanovnika na km2

    Ukupno prijevoznika: 40

    Sustavi (modovi) prijevoza: S-Bahn (brza prigradska eljeznica), U-Bahn (sustav lake gradske

    elektrine eljeznice izveden iz biveg tramvajskog sustava), autobusi, trolejbusi

    Broj putnika: 326 milijuna godinje (od toga 102 milijuna S-Bahn)

    Stajalita: 3.827 ukupno (S-Bahn 75, U-Bahn (laka gradska eljeznica) 200, Regionalni vlakovi 144,

    SSB autobusi (gradski autobusi u Stuttgartu) 622, Regionalni autobusi 2.786)

    Verkehrs und Tariffverbund Stuttgart VVS

    Prijevozno-tarifna unija Stuttgart

    Broj linija: 399 ukupno (S-Bahn 6, U-Bahn 16, Regionalni vlakovi 17, SSB

    autobusi 56, Regionalni autobusi 304)

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    15

    Verkehrs und Tariffverbund Stuttgart VVS

    Prometno-tarifna unija Stuttgarta (Verkehrs- und Tariffverbund Stuttgart) djeluje na irokom podruju grada

    Stuttgarta i svakodnevno povezuje otprilike 2,4 milijuna ljudi. Sama unija slubeno je nastala 1978. godine i od onda se

    sustav neprestano unapreuje te je danas dosegnuo potpuno unificirani sustav koji ukljuuje uestale polaske vlakova,

    autobusa i svih ostalih javnih prometala u vrlo uestalim i pravilnim razmacima. itavo podruje podijeljeno je u ukupno

    sedam tarifnih zona i za putovanja koriste se jedinstvene karte koje vrijede za sve vrste prometnih modova (javnih

    prijevoznih sredstava).

    Mnogi kolodvori i stajalita su u stvari intermodalni terminali gdje se ostvaruju laka presjedanja bilo izmeu iste

    ili razliitih vrsta prijevoznih sredstava.

    Taktni vozni red primjenjuju svi prometni modovi. Gustoa polazaka ovisi o dobu dana i o danu u tjednu, no ona

    nikada nije rjea od pola sata u prve dvije zone odnosno od jedan sat u ostalim zonama. Svi dijelovi unije pokriveni su

    radnim danom polascima od 5 do 23 sata dok su prve dvije zone pokrivene do otprilike 0:45 sati.

    Prometno-tarifnom unijom upravlja Transportna uprava. To je javno poduzee koje kontrolira sustav, prikuplja

    prihode, razdjeljuje prihode prijevoznicima, izrauje vozne redove, odrauje marketing javnog prijevoza i bavi se

    razvitkom sustava. Prometne potrebe utvruju se na temelju niza istraivanja na terenu koja se gotovo neprestano

    primjenjuju.

    Sustav se neprestano razvija i dograuje. Tako je tijekom 2010. uvedena jo jedna (sedma) S-Bahn linija, jo

    jedna U-Bahn linija, a jedna je linija U-Bahna produena (izgraena) od kvarta Mhringen do kvarta Fasanenhof.

    Sustav prometno-tarifnih unija u itavoj Njemakoj je zakonska obaveza od 1994. godine. itava je Njemaka

    tako podijeljena na 40-ak prometnih podruja i svakim upravlja pojedina Transportna uprava.

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    16

    Verkehrs und Tariffverbund Stuttgart VVS

    hema mjesta integracije: eljezniki i autobusni kolodvor Nrtingen vrlo blizu

    jedan drugome omoguuju brzo presjedanje i dobro usklaivanje izmeu

    regionalnih vlakova i lokalnih autobusa.

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    17

    Primjeri

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    18

    Verbund Linie/Verkehrsverbund Steiermark VL

    Prijevozno-tarifna unija tajerske

    Regija: pokrajina tajerska Austrija

    Sredite: Graz (cca 250.000 stanovnika)

    Vei gradovi: Leoben (25.000), Kapfenberg (21.000), Bruck an der Mur (13.500),

    Knittelfeld (11.000), Leibnitz (7.500)

    Povrina: 16.392 km2

    Stanovnika: 1.210.000

    Gustoa naseljenosti: 74 stanovnika na km kvadratni

    Sustavi (modovi) prijevoza: S-Bahn, Regionalni vlakovi (na normalnim i

    uskotranim prugama), tramvaji, autobusi

    Prijevoznika: 60 (s 4.500 zaposlenih)

    Broj putnika: 109 milijuna godinje

    Stajalita: 7.500

    Broj linija: 500

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    19

    Verbund Linie/Verkehrsverbund Steiermark VL

    Prometno-tarifna unija tajerske u Austriji primjer je koji se nalazi vrlo blizu Hrvatske i po svojoj

    uspjenosti spada u red najboljih sustava javnog prijevoza u Europi. Sustav jasno pokazuje kako je na

    podruju s puno malih gradova koji gravitiraju kako meusobno tako i u glavni grad regije koji je srednje

    veliine mogue organizirati prometno-tarifnu uniju i da ona moe donijeti velike prednosti za korisnike,

    prijevoznike i itavu regiju. Kvalitetan javni prijevoz u tajerskoj bitno je poveao mobilnost

    stanovnitva, a time je neizravno utjecao na vrlo visok bruto nacionalni proizvod kojeg ta regija uiva.

    tajerska uz to ima i 3,8 % postotni rast BNP-a to je najvie u Austriji. Javni prijevoz donio je i brojne

    prednosti turizmu jer je uvelike utjecao na mobilnost turista i poveanje vanpansionske potronje.

    Prometno-tarifna unija tajerske nastala je iz potrebe da se na podruju pokrajine smanji

    zagaenje i prometne guve a povea mobilnost stanovnitva te se ouva priroda za sve vie turista koji

    dolaze. Takoer se eljelo poveanom mobilnou stanovnitva utjecati na to da se ljudi iz manjih

    sredina ne iseljavaju i da tamo kvalitetno ive.

    Verbund Linie Graz nastao je tako 1994. godine i djelovao je na irem podruju Graza. 1997.

    godine poinje djelovati na podruju itave pokrajine tajerske. Sustavom upravlja Transportna uprava

    koja izrauje vozne redove, usklauje razliite prometne modove, prikuplja novac od prodaje karata i

    subvencije te ih razdjeljuje prijevoznicima, radi marketing javnog prijevoza i njegov razvitak. Planiranje

    prometa i razvoj sustava temelji se na velikom broju praktinih istraivanja na terenu koja se gotovo

    neprestano provode.

    itava je Austrija podijeljena na 8 prijevoznih podruja i svakom upravlja pojedina Transportna

    uprava. Prometno-tarifne unije zakonska su obaveza u Austriji od 2000. godine.

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    20

    Verbund Linie/Verkehrsverbund Steiermark VL

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    21

    Verbund Linie/Verkehrsverbund Steiermark VL

    Shema mjesta integracije Graz Puntigam. Na tom se terminalu susreu vlakovi,

    tramvaji i autobusi, presjedanja su laka, a vozni redovi usklaeni.

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    22

    Primjeri

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    23

    Verkehrsverbund Hegau Bodensee

    Prijevozno-tarifna unija Hegau Bodensee

    Regija: Okrug (Landkreis) Konstanz, pokrajina Baden-Wrttemberg, Njemaka

    Sredite: Konstanz (83.500 stanovnika), Njemaka

    Vei gradovi: Singen (45.000), Radolfzell (30.000), Stockach (16.000), Engen (10.000)

    Povrina: 818 km2

    Stanovnika: 276.000

    Gustoa naseljenosti: cca 337 stanovnika na km kvadratni

    Sustavi (modovi) prijevoza: Regionalni vlakovi, autobusi, brodovi

    Prijevoznika: 9

    Broj putnika: 16 milijuna godinje

    Stajalita: 24 stajalita/kolodvora vlaka

    Putniki kilometri: 215 milijuna, od toga 99 milijuna vlakom i 116 milijuna autobusima

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    24

    Verkehrsverbund Hegau Bodensee

    Okrug Konstanz nalazi se na samom jugu Njemake, na obalama Bodenskog jezera. Okrug sadri

    mnotvo privrednih i turistikih sadraja. Gospodarstvo se sastoji od niza uglavnom malih i srednjih

    poduzea, te neto veih poduzea koje se bave razvojem visoke tehnologije.

    Regija je takoer intenzivno orijentirana turizmu koji je na cijelom podruju. Osim brojnih hotela

    regija nudi i veliki broj izvan pansionskih sadraja za turiste. Jedan od glavnih stupova turizma je i

    izvrstan sustav javnog prijevoza koji turiste brzo i uinkovito razvozi do niza turistikih destinacija.

    Javni se prijevoz temelji na eljeznici. Glavna eljeznika linija prometuje od Konstanza preko

    Radolfzella do Singena i Engena. Vlakovi veim dijelom dana njome prometuju s polascima svakih pola

    sata. Prijevoznik lokalnih vlakova njemaka je podrunica vicarskih federalnih eljeznica SBB-CFF-

    FFS. Desetak stajalita uz prugu ujedno su i stajalita lokalnih autobusnih linija. Regionalni vlakovi

    dionicu od Engena do Konstanza dugu 46 kilometara prevale sa svim zaustavljanjima za 48 minuta.

    Prugom dodatno svakih dva sata prometuju i IRE (InterRegioExpress) vlakovi Njemakih eljeznica DB.

    Pruga je elektrificirana, dvokolosijena i omoguava najveu brzinu od 140 km/h.

    Druga eljeznika linija dizelska je i povezuje Radolfzell i Stockach i duga je 17 kilometara. Po njoj

    prometuju dizelske garniture eljeznice HZL (Hohenzollerische Landesbahn) i to vei dio dana s

    polascima svakih pola sata.

    itavo podruje tarifne unije primjenjuje jedinstvene prijevozne karte koje je mogue lako kupiti na

    automatima na svim stajalitima i kolodvorima. itav sustav predstavlja odlian primjer kako i regije s

    malim brojem stanovnika mogu imati vrlo uinkovit sustav javnog prijevoza i visoku mobilnost

    stanovnitva i turista.

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    25

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    26

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    27

    IPP Varadinska i Meimurska upanija

    Varadinska i Meimurska zapoele su u listopadu 2010. projekt uspostave Integriranog

    prijevoza putnika (IPP).

    upanije i sudionici u projektu potpisali su tada zajedniki sporazum o uspostavljanju IPP-a.

    Koordinator projekta je Savez za eljeznicu, a partneri su Varadinska i Meimurska upanija,

    Fakultet prometnih znanosti, Zagreb i Fakultet organizacije i informatike, Varadin.

    Na podruju obje upanije eli se uspostaviti Prometna uprava i integrirani prometni sustav po uzoru

    na one u razvijenim zemljama EU.

    Do sada je proveden itav niz istraivanja na terenu koji je ukljuivao brojanje cestovnog prometa,

    brojanje putnika u vozilima javnog prijevoza, kordonske ankete i ankete mobilnosti graana, prikupljanje

    demografskih podataka i prikupljanje podataka o generatorima potranje.

    Provode se i aktivnosti prve faze integracije u kojoj se usklauju vozni redovi vlakova i autobusa te

    se oni ele objediniti na mnogim stajalitima, kolodvorima, internetu i sl.

    Uskoro se oekuje i poetak izrade Studije isplativosti i Studije mobilnosti, kljunog dokumenta u

    kojem e se na temelju istraivanja detaljno po fazama razraditi uvoenje IPP-a na podruju obje upanije

    kroz slijedeih 10-15 godina.

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    28

    Varadinska i Meimurska upanija istraivanja

    Tradicija skupljanja podataka do

    sada nije postojala

    Brojanje prometa vozila, putnici u

    javnom prijevozu

    Obavljeno 2011. plan i za 2012.

    Istraivanje i izvjee o mjestima

    integracije

    Istraivanja su temelj napretka!

  • Integrirani javni prijevoz IPP

    29

    Zahvaljujemo na panji!

    Dodatne informacije o projektima IPP-a:

    [email protected]