1

Prijedlog kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira

Sadržaj 1. Uvodna poglavlja ......................................................................................................................................... 2

1.1. Izrada Prijedloga kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira ............................................... 2

1.2. Polazišta ................................................................................................................................................. 3

1.3. Ključne koncepcije ............................................................................................................................... 3

1.4. Sažetak kriterija i preporuka .............................................................................................................. 4

2. Preporuke za edukaciju i razvoj čitatelja / poticanje čitateljskih navika .............................................. 5

2.1. E-lektire i ključne kompetencije Europskog referentnog okvira ..................................................... 5

2.2. Uloga e-lektira u poticanju čitateljskih navika .................................................................................. 5

3. Preporuke i kriteriji za sadržajno oblikovanje e-lektira ......................................................................... 6

3.1. Sadržajna zastupljenost ....................................................................................................................... 6

3.1.1. Smjernice za razvoj e-lektira u razrednoj nastavi .............................................................. 6

3.1.2. Načelo ravnomjerne zastupljenosti sadržaja na svim razinama obrazovanja ................. 6

3.1.3. Preporuke za uvođenje novih tekstualnih i multimedijalnih formi ................................... 6

3.2. Preporuke za oblikovanje teksta ......................................................................................................... 6

3.2.1. Uvažavanje kognitivne zrelosti učenika ............................................................................... 7

3.2.2. Interakcija i individualizacija ............................................................................................... 7

3.3. Preporuke za izradu dodatnih sadržaja ............................................................................................. 7

3.3.1. Audiozapisi ............................................................................................................................. 7

3.3.2. Rječnici, pojmovnici, leksikoni ............................................................................................. 8

3.3.3. Dopunski materijali ............................................................................................................... 8

3.3.4. Interaktivni grafički prikazi.................................................................................................. 8

3.3.5. Razrada književno-povijesnog konteksta lektirnog djela .................................................. 8

3.3.6 Prilagodba slijepim osobama ................................................................................................. 8

3.4. Jezični standardi ................................................................................................................................... 8

4. Tehnološki kriteriji i zahtjevi ..................................................................................................................... 9

4.1. Preporuke formata za e-lektire ........................................................................................................... 9

4.1.1. HTML (web) .................................................................................................................................. 9

4.1.2. EPUB .............................................................................................................................................. 9

4.1.3. CBZ / CBR ..................................................................................................................................... 9

4.1.4. PDF ................................................................................................................................................. 9

4.1.5. MP3 (audioknjige) ......................................................................................................................... 9

2

4.1.6. E-lektire na Brailleovu pismu ....................................................................................................... 9

5. Preporuke za metodičku obradu e-lektire ............................................................................................... 10

5.1. Metodička načela u nastavi Hrvatskoga jezika................................................................................ 10

5.2. Preporuke za prilagodbu lektirnog djela nastavi Hrvatskoga jezika ............................................ 10

5.3. Smjernice za vođenje dnevnika lektire ............................................................................................. 10

6. Preporuke za poticanje medijske konvergentnosti ................................................................................. 11

6.1. Poveznice lektirnog djela s filmom i kazališnim izvedbama ........................................................... 11

6.1.1. Film ............................................................................................................................................... 11

6.1.2. Kazalište ....................................................................................................................................... 11

6.1.3. Animacije ...................................................................................................................................... 11

6.2. Poveznice lektirnog djela s audiozapisima ....................................................................................... 11

6.2.1. Čitana epika ................................................................................................................................. 11

6.2.2. Čitana lirika ................................................................................................................................. 11

6.2.3. Radiodrama .................................................................................................................................. 11

6.2.4. Audioteaser .................................................................................................................................. 11

6.2.5. Podcasti ......................................................................................................................................... 12

6.3. Kritike i prikazi lektirnog djela u tiskanim medijima .................................................................... 12

6.3.1. Tiskani mediji .............................................................................................................................. 12

6.3.2. Online forumi ............................................................................................................................... 12

6.4. Poveznice lektirnog djela s književnim, likovnim i glazbenim djelima ......................................... 12

6.4.1. Poveznice s drugim književnim djelima .................................................................................... 12

6.4.2. Poveznice s likovnim djelima ...................................................................................................... 12

6.4.3. Poveznice s glazbenim djelima ................................................................................................... 12

Korišteni dokumenti i literatura .................................................................................................................. 12

1. Uvodna poglavlja

1.1. Izrada Prijedloga kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira

Prijedlog kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira izrađen je u sklopu pilot-projekta "e-Škole:

uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola". U sklopu rezultata B5 "Primjena informacijsko-

komunikacijske tehnologije i digitalnih obrazovnih sadržaja u obrazovnom procesu" razvija se aktivnost B5.4

"eLektire". Nositelj projekta "e-Škole: uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola" je Hrvatska

akademska i istraživačka mreža – CARNet.

Stručnu radnu skupinu čija je zadaća bila izrada navedenih Prijedloga kriterija i preporuka angažirala je

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a u njezinu su radu sudjelovali doc. dr. sc. Marko Alerić kao

metodičar hrvatskog jezika i književnosti, Branka Markić kao stručnjakinja za razrednu nastavu, Nataša Sajko

kao predmetna stručnjakinja za hrvatski jezik, Željka Butorac kao stručnjakinja za uključivo obrazovanje,

3

Vladimir Šterle kao tehnički konzultant, Robert Majetić kao predstavnik CARNeta i izv. prof. dr. sc. Zoran

Velagić kao stručnjak za e-knjige i voditelj stručne radne skupine.

Temeljni su ciljevi izrađenog Prijedloga kriterija i preporuka:

1) dati kriterije i preporuke za kvalitetnu sadržajnu prezentaciju lektirnog djela u e-okruženju

2) dati kriterije i preporuke za metodičku obradu e-lektire

3) dati tehničke preporuke za prezentaciju e-lektire i

4) dati kriterije i preporuke za povezivanje lektirnog djela s drugim obrazovnim resursima u e-okruženju.

1.2. Polazišta

Tijekom izrade Prijedloga kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira usvojena su sljedeća načela:

1) e-lektirno djelo ne zamjenjuje tiskano lektirno djelo; iako e-lektire repliciraju identične sadržaje

kao i tiskana lektirna djela, one u medijskom i prezentacijskom smislu nisu usporedive s njima; e-lektira

stoga ne zamjenjuje knjižničnu zbirku tiskanih lektirnih djela

2) istraživanja e-čitanja na globalnoj su razini u začetcima, stoga stručna radna skupina preporuča

kontinuirano praćenje korištenja e-lektire, njezinu kontinuiranu prilagodbu različitim potrebama i

periodičku evaluaciju sustava koji će omogućavati pristup e-lektirama

3) e-lektirom se povećava mogućnost izbora učenika, profesora i roditelja s obzirom na to da navedeni

dionici lektirna djela mogu čitati na mediju na kojemu žele

4) e-lektira omogućuje personalizaciju sadržaja (prikaz, čitanje i obradu lektirnog djela na trima

razinama: za učenike s uobičajenim sposobnostima i potrebama, za učenike s teškoćama u čitanju i

razumijevanju pročitanog i za darovite učenike s potrebama za dodatnim sadržajima i informacijama)

5) osmišljenom obradom i prezentacijom e-lektire dodaju se vrijednosti čitateljskom iskustvu, posebno

kada je riječ o oblikovanju e-lektira za učenike sa specifičnim teškoćama učenja i posebnim jezičnim

teškoćama; e-lektira je fleksibilnija i prilagodljivija kognitivnom i jezičnom razvoju djece u tim

skupinama, čemu je u razradi kriterija i preporuka pridana posebna pozornost.

Izradom Prijedloga kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira posredno se nastojalo odgovoriti i na

zahtjevnija pitanja, npr. kako da čitanje u digitalnom okruženju postane kulturna norma, kako u umreženom

svijetu lake zabave razviti individualnog, kritičkog čitatelja, kako njegovati i razvijati čitanje kao progresivnu

vještinu itd.

1.3. Ključne koncepcije

E-lektirom se u ovom dokumentu smatra lektira koja je korisniku dostupna na različitim elektroničkim

medijima poput računala, tableta, e-čitača i sl. i koja ima i specifična obilježja karakteristična za tekstualne

i/ili multimedijalne zapise pohranjene na digitalnim medijima (pretraživost, povezivost, specifična

interaktivnost i sl.). Školskom se lektirom smatra dopunsko (obvezno) štivo iz književnosti i drugi pisani

tekstovi. Propisani popis književnih djela primjerenih učenicima sastavlja se za svaki razred. Djela se odabiru

prema književnoj vrijednosti, vrsti i snazi poruka, a učenici ih trebaju pročitati i analizirati, tumačiti piščeve

stvaralačke motive i poruke, uživljavati se u vrijeme nastanka djela i sl. Lektira je važan dio nastave

materinskog jezika. Čitanjem lektire učenike se usmjerava na samostalno služenje knjigom, razvija se interes

za čitanjem i navika čitanja, bogati se rječnik i izoštrava kriterij osobnog odabira i pristupa knjizi.

Posebna pozornost pri osmišljavanju Prijedloga kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira pridana je

učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju i s posebnim jezičnim teškoćama koji teže čitaju otisnuta lektirna

djela. U tom se kontekstu u ovom dokumentu koriste sljedeći pojmovi.

Disgrafija. Specifične teškoće u pisanju, podrazumijevaju se teškoće djeteta u svladavanju vještine pisanja u

skladu s pravopisnim načelima određenog jezika.

4

Disleksija. Prema definiciji Međunarodne udruge za disleksiju iz 2002. disleksija je specifična teškoća u

učenju konstitucionalnog podrijetla. Karakterizirana je teškoćama u točnom i/ili tečnom prepoznavanju riječi,

dekodiranju i pisanju. Te teškoće rezultat su nedostatka u fonološkoj komponenti jezika koja je neočekivana s

obzirom na dob, ostale kognitivne sposobnosti i konvencionalno školsko poučavanje. Sekundarne posljedice

uključuju nedostatke u razumijevanju pročitanog i nedostatno iskustvo čitanja, što može spriječiti razvoj

rječnika i općeg znanja.

Posebne jezične teškoće – PJT (engl. Specific Language Impairment – SLI). Pojam označava djecu s

neočekivanim i zabrinjavajućim tijekom jezičnog razvoja, a da razlozi za to nisu dokučivi. Jezični razvoj im

je usporen, ali i drukčiji. U drugim su područjima razvoja skladno razvijena: imaju normalnu oštrinu sluha,

motorički, emocionalni, socijalni i kognitivni razvoj u skladu su s očekivanjima za djetetovu dob, a nisu

dijagnosticirana ni teža neurološka oštećenja. Posebne jezične teškoće, po mišljenju sve većeg broja

stručnjaka, u bliskoj su vezi s pojavom disleksije kod određenog broja djece. Čitanje je primarno jezična

vještina i bitno je uvjetovano općom jezičnom sposobnošću. Ono je nastavak jezičnih vještina koje je dijete

već razvilo, zato je moguća uzročno-posljedična veza razine jezičnog razvoja i svladavanja čitanja. Sve to

vrijedi za neku djecu sa sindromom disleksije, a za drugu se postojanje posebnih jezičnih teškoća ne može

utvrditi.

Specifične teškoće učenja (engl. Specific Learning Disability – SLD). Specifične teškoće učenja su disleksija,

disgrafija, diskalkulija, dispraksija, posebne jezične teškoće, ADD i ADHD sindrom. Dijagnosticiraju se kad

su rezultati koje neka osoba postigne bitno ispod rezutata koji se očekuju s obzirom na dob, akademski stupanj,

IQ i sredinu iz koje dijete potječe.

Učenici s teškoćama. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 94/13. (pročišćeni

tekst) učenici s teškoćama (Članak 65.) su: – učenici s teškoćama u razvoju, – učenici s teškoćama u učenju,

problemima u ponašanju i emocionalnim problemima, – učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim,

socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima. U Pravilniku o osnovnoškolskom i

srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 24/15) navode se skupine vrsta

teškoća: 1. Oštećenja vida, 2. Oštećenja sluha, 3. Oštećenja jezično-govorne-glasovne komunikacije i

specifične teškoće u učenju, 4. Oštećenja organa i organskih sustava, 5. Intelektualne teškoće, 6. Poremećaji u

ponašanju i oštećenja mentalnog zdravlja, 7. Postojanje više vrsta teškoća u psihofizičkom razvoju.

Od navedenih vrsta teškoća veliku korist od e-lektira imale bi skupine osoba s oštećenjem vida kojima su

potrebne zvučna lektira i brajica, osobe s oštećenjem sluha kojima je potrebna jezična prilagodba radi

razumijevanja teksta, osobe s disleksijom, ADD i ADHD sindromom, jer takve skupine trebaju grafičku i

jezičnu prilagodbu djela, kao i zvučnu lektiru.

1.4. Sažetak kriterija i preporuka

Prijedlog kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira sastoji se od šest cjelina.

Prva, uvodna cjelina, definira ključna polazišta i ključne koncepcije Prijedloga, pojašnjavajući time preporuke

i kriterije navedene u sljedećim poglavljima.

Drugo poglavlje polazi od kompetencija navedenih u Europskom referentnom okviru ključnih kompetencija

za cjeloživotno obrazovanje iz 2006. te ističe nužnost edukacije i razvoja čitatelja, kao i potrebu sustavnog

poticanja čitateljskih navika, što je preduvjet za korištenje bilo kojeg sustava za distribuciju estetskih i/ili

informacijskih tekstova, uključujući i sustav za pristup e-lektirama.

Treće poglavlje sadrži kriterije i preporuke za sadržajno oblikovanje e-lektire. Prvi se dio odnosi na preporuke

za sadržajnu zastupljenost pri čemu se naglašava važnost razvoja e-lektirnih sadržaja za razrednu nastavu,

potom na uključivanje informacijskih diskursa (uz estetske) u ponudu lektirnih sadržaja, i naposljetku na

uvođenje novih tekstualnih formi u lektirnu ponudu. U drugom se dijelu daju preporuke za oblikovanje teksta

uzimajući u obzir različite književne rodove i inzistirajući na mogućnostima koje nudi digitalni medij. U

trećem se dijelu razrađuju dodatni sadržaji kojima treba popratiti lektirno djelo, poput audio zapisa, rječnika,

pojmovnika i leksikona, sadržaja za osobe s teškoćama u čitanju i sl. Na kraju se navode osnovni standardi

kojima se pri izradi e-lektire mora pridati pozornost.

5

U četvrtom se poglavlju daju preporuke za tehnološke karakteristike e-lektira.

Peto poglavlje sadrži preporuke za metodičku obradu e-lektire, koje proizlaze iz metodičkih načela u nastavi

Hrvatskoga jezika, poput načela odgojnosti, načela stvaralaštva, načela standardnog jezika itd.

U šestom poglavlju sadržane su preporuke za poticanje medijske konvergentnosti čime se potiče razumijevanje

modernih trendova u suvremenim kreativnim industrijama, a učenici se potiču na traženje novih informacija i

stvaranja veze među razasutim medijskim sadržajima, čime postaju aktivni konzumenti novih medijskih

sadržaja.

2. Preporuke za edukaciju i razvoj čitatelja / poticanje čitateljskih navika

2.1. E-lektire i ključne kompetencije Europskog referentnog okvira

Godine 2006. Europska komisija donosi Europski referentni okvir ključnih kompetencija za cjeloživotno

obrazovanje u kojem je prva od osam ključnih kompetencija upravo kompetencija komunikacije na

materinskom jeziku. Ta kompetencija ostvaruje se u jezičnim djelatnostima slušanju, govorenju, čitanju i

pisanju. Ovladavanje djelatnošću čitanja omogućuje ne samo uspješno razumijevanje i ovladavanje pročitanim

sadržajima nego posredno omogućuje i razvoj jezično-komunikacijske osposobljenosti za proizvodnju

govorenih i pisanih tekstova. Zbog toga razvoj čitatelja i stvaranje čitateljskih navika ima izravan utjecaj i na

razvoj govorenja i pisanja.

Četvrta ključna kompetencija odnosi se na digitalne kompetencije, koje prvenstveno obuhvaćaju

prepoznavanje potrebe za informacijom, pronalaženje i prikupljanje informacija putem računala, analizu i

procjenu informacija, korištenje informacija putem računala i na kraju razmjenu informacija putem Interneta.

E-lektire u tom kontekstu pridonose razvoju i te ključne kompetencije.

Osma ključna kompetencija odnosi se na kulturološku senzibilizaciju i izražavanje. Kulturalne spoznaje

obuhvaćaju spoznaje o lokalnom, nacionalnom i europskom kulturnom nasljeđu i njihovu mjestu u svijetu.

One obuhvaćaju elementarno poznavanje glavnih kulturnih dobara, uključujući suvremenu popularnu kulturu.

Nužno je razumjeti kulturalnu i jezičnu različitost u Europi i drugim područjima svijeta, potrebu njezina

očuvanja i važnost estetskih čimbenika u svakodnevnom životu.

Iz navedenog proizlazi da čitanje književnih tekstova i razvoj e-lektira pridonosi razvoju triju ključnih

kompetencija za život u 21. stoljeću, a sustavna edukacija i razvoj čitatelja kao i kontinuirano poticanje

čitateljskih navika preduvjet su uspješnosti implementacije e-lektira u obrazovni sustav.

Da bi se implementacija e-lektira uspješno provela, preporučuje se osiguravanje trajnog stručnog poučavanja

i osposobljavanja učitelja i učenika u čitanju, čitateljskim strategijama i poticanju čitanja, kao i u njihovu

praćenju i vrednovanju u poticanju i primjeni čitateljskih strategija.

2.2. Uloga e-lektira u poticanju čitateljskih navika

Čitanje je iznimno složen proces koji ujedinjuje prepoznavanje i povezivanje slova/glasova u riječ,

prepoznavanje i razumijevanje pročitane riječi, rečenice, teksta. Strategije poticanja čitanja u kontekstu e-

lektira posebno mogu i trebaju uključivati:

1) poticanje različitih oblika vođenog ili ciljanog čitanja (npr. identifikacije s likovima iz lektirnog teksta,

projekcije čitateljevih osjećaja u lik s kojim se identificira, pronalaženje emocionalnih reakcija likova,

pronalaženje tema iz osobnog života, pronalaženje zaključaka, pouka, pravila)

2) poticanje prepričavanja lektirnog teksta, individualnog razumijevanja teksta i individualne interakcije

s tekstom

3) poticanje bogaćenja rječnika (upoznavanje oblika i značenja čestih riječi) i jezičnih izraza (frazema i

kolokacija), što će omogućiti automatizirano čitanje i olakšati dekodiranje lektirnog teksta

6

4) poticanje razvoja društvenih mreža, foruma, brbljaonica za umrežavanje čitatelja na kojima će čitatelji

moći izmjenjivati iskustva, ispunjavati ankete o čitateljskim navikama, čitateljskom iskustvu, pisati

recenzije o pročitanim lektirnim tekstovima.

3. Preporuke i kriteriji za sadržajno oblikovanje e-lektira

3.1. Sadržajna zastupljenost

Pri odabiru kvalitetnih e-lektira osobitu pozornost treba pridati podjednakoj sadržajnoj zastupljenosti, koju

treba temeljiti na tematskoj i žanrovskoj raznovrsnosti, što podrazumijeva uključivanje različitih vrsta

književnih djela iz svih književnih rodova i razdoblja. Raznovrsnost književnih djela osigurava i omogućuje

svestrano i kompleksno upoznavanje književnosti.

Radi poticanja čitanja i razumijevanja različitih diskurzivnih razina, kao i radi poticanja digitalne pismenosti

preporučuje se uključivanje tekstova pisanih svim funkcionalnim stilovima (s posebnim naglaskom na

književno-umjetnički, znanstveni i novinarsko-publicistički).

3.1.1. Smjernice za razvoj e-lektira u razrednoj nastavi

Za učenike razredne nastave iznimno je važna vizualna, sadržajna i jezična primjerenost lektirnog djela, a

budući da je riječ o učenicima koji se po prvi put susreću s pojmom lektire uopće, nužno je da se pri izradi e-

lektira vodi računa o njihovoj dobi i kognitivnim sposobnostima.

Sadržaji trebaju biti bliski i u skladu s učenikovim emotivnim i intelektualnim iskustvom, kao i likovno i

vizualno motivirajući čime će se razvijati njegov interes za buduće samostalno otkrivanje književnog svijeta.

Važno je razvijati e-slikovnice kao poseban oblik e-lektire, u kojima jezično i sadržajno primjeren tekst i slika

predstavljaju čvrsto integriranu cjelinu, estetski i sadržajno prihvatljivu učenicima razredne nastave. E-lektire

u razrednoj nastavi imaju također kao cilj i poticanje digitalnog opismenjavanja učenika od najranije dobi.

Kvalitetno oblikovana e-lektira treba biti motivirajuća, a interaktivnim funkcionalnostima (vidi posebno

poglavlja 3.1.4. i 3.2.3.) treba aktivno uključiti učenike u nastavni proces.

3.1.2. Načelo ravnomjerne zastupljenosti sadržaja na svim razinama obrazovanja

Preporučuje se postizanje ravnomjerne zastupljenosti broja lektirnih djela na svim razinama obrazovanja – u

razrednoj nastavi, predmetnoj nastavi i srednjoškolskom obrazovanju.

Početak odgajanja čitatelja počinje početkom školovanja, od trenutka kad se ovlada tehnikom vještine čitanja.

Nužno je stoga sadržaje u prvoj razini obrazovanja – razrednoj nastavi – ravnomjerno zastupiti u odnosu na

ostale dvije razine obrazovanja.

3.1.3. Preporuke za uvođenje novih tekstualnih i multimedijalnih formi

U klasifikaciji tekstova za testiranje čitalačke pismenosti na međunarodnom testiranju PISA uvodi se podjela

tekstova prema okolini i ta se podjela odnosi samo na elektroničke tekstove. Elektronički tekstovi postoje u

većem broju okruženja, uključujući mrežno okruženje, radnu površinu i elektroničku poštu. Postoje i druga

okruženja poput mobilnih telefona i elektroničkih dnevnika.

U klasifikaciji se također spominju tekstovi koji se dijele na autorske i one utemeljene na porukama. Kod

autorskih je tekstova čitatelj ponajprije primatelj i ne može mijenjati sadržaj. U okruženju utemeljenom na

porukama čitatelj može dodavati ili mijenjati sadržaj, odnosno aktivno sudjelovati i davati svoj doprinos.

Sadržaj je u određenoj mjeri fluidan, odnosno suradnički, s obzirom na to da ga čitatelj može mijenjati, što

može postati osobita i dodana vrijednost e-lektire uz uvjet da budu ponuđeni nove tekstovne vrste koje postoje

samo u elektroničkom okruženju poput hipertekstova, multimedijalnih i multimodalnih tekstova, za koje

postoji i naziv književnost na novim medijima.

3.2. Preporuke za oblikovanje teksta

Tekstovi trebaju biti jezično i sadržajno primjereni učeniku.

7

Poezija

Na jednoj stranici treba biti samo jedna pjesma bez obzira na njezinu dužinu.

U prozorčiću uz nepoznate ili teško izgovorive riječi treba dati objašnjenje ili zvučni zapis izgovora.

Proza

Objašnjenja nepoznatih riječi, pojmova, prenesenih značenja treba oblikovati kao napomenu u prozorčiću

koji se lako otvara i zatvara.

Logično odijeliti poglavlja i povezati ih poveznicama.

Drama

Uz pojedine prizore ponuditi i videozapise kazališnih predstava ili prikaze kostima, scenografije,

rekvizita.

Za učenike s poteškoćama u čitanju nužno je uvođenje prerade lektira prema principima građe lagane za čitanje

(usp. Smjernice za građu laganu za čitanje, www.hkdrustvo.hr/datoteke/978). Primjerice, pozornost treba

posvetiti vizualno prihvatljivoj podlozi i fontu – kod prilagođene lektire podloga treba biti krem, ne bijela, a

font veličine 14 točaka i sl.

3.2.1. Uvažavanje kognitivne zrelosti učenika

Prilikom prezentacije lektirnog djela u e-okruženju nužno je voditi računa o dobi učenika i njegovoj jezičnoj

zrelosti. Prezentacija lektirnog djela treba biti primjerena učenicima, usklađena s općim psiholingvističkim

zakonitostima s obzirom na semantičku, sintaktičku i morfološku složenost i njihov međuodnos.

Lektirna djela trebaju biti popraćena informacijom o primjerenosti učenicima odgovarajuće dobi. Sve

nepoznate ili nejasne riječi, kao i dijelove teksta, treba popratiti objašnjenjem. Takve riječi ili dijelovi teksta

mogu biti označeni zasjenjenjem, a stavljanjem kursora na tu riječ ili dio teksta trebalo bi se pojaviti njezino

objašnjenje i eventualno primjeri njezine upotrebe u jednom ili više primjera. Rječnik treba ažurirati barem

svakih desetak godina, na temelju provedenih istraživanja o razumljivosti lektirnog djela među učenicima.

3.2.2. Interakcija i individualizacija

Predlaže se omogućavanje interakcije čitatelja s tekstom dodavanjem bilježaka, podcrtavanjem i

obilježavanjem ključnih riječi i ulomaka, prilagođavanjem zaslona, povećavanjem i smanjivanjem slova.

Također, čitatelju treba omogućiti individualnu prilagodbu postavki za prikaz različitih poveznica, tako da se

prema potrebi mogu ukloniti (ako primjerice ometaju čitateljevu koncentraciju).

3.3. Preporuke za izradu dodatnih sadržaja

E-lektire mogu pružiti multimedijalne sadržaje (tekst, fotografija, crtež, zvuk, glazba, video zapis), pa prilikom

njihova oblikovanja treba uvrstiti primjerena količina dodatnih sadržaja koji doprinose razumijevanju lektirnog

djela i koji će učenicima omogućiti valjanu motivaciju, interakciju i usvajanje znanja.

3.3.1. Audiozapisi

S ciljem pojašnjavanja i pomoći osobama s teškoćama u čitanju, ali i pojašnjavanja i učenja pravilnog izgovora

kao i razvoja vještine slušanja, sve e-lektire (redovne i prilagođene) treba popratiti kvalitetnim audiozapisima,

jezično i pravogovorno pravilnima. Audiozapisi su iznimno važni za slijepe osobe, ali i one s teškoćama

čitanja, ponajprije s disleksijom.

E-lektire mogu se popratiti sljedećim audiozapisima:

1) zapisi čitanja književnih tekstova

1a) zapisi čitanja informacijskih tekstova

1b) zapisi čitanja dijalektalnih tekstova

8

2) zvučni zapisi arhaičnih tekstova

3) audiorječnik.

3.3.2. Rječnici, pojmovnici, leksikoni

Sa svrhom ovladavanja jezičnim sredstvima potrebnim za uspješnu komunikaciju osvješćivanja potrebe za

jezičnim znanjem, suzbijanja straha od jezika, osvješćivanja razlika između standardnoga jezika i zavičajnih

idioma te postupnog usvajanja hrvatskog jezičnoga standarda, kvalitetne e-lektire treba popratiti sljedećim

sadržajima:

1) rječnik stranih riječi – pojašnjenja riječi trebaju biti pragmatična, a ne sinonimna

2) pojašnjenja izreka, usporedbi i metafora (za učenike s disleksijom i posebnim jezičnim teškoćama te

gluhe osobe)

3) rječnik dijalektalizama

4) rječnik žargona, zastarjelica

5) intuitivan rječnik stranih i manje poznatih hrvatskih riječi i frazema

6) poveznice za usmjeravanje čitatelja na druge slične sadržaje poput mrežnoga pravopisa ili jezičnoga

savjetnika te rječničkoga portala.

3.3.3. Dopunski materijali

Osobitu pozornost treba posvetiti multimedijalnim dodatnim sadržajima koji će omogućiti kvalitetno čitanje i

razumijevanje pročitanog, zbog čega se predlaže uvrštavanje slijedećih dodatnih sadržaja:

1) zadatci za provjeru razumijevanja pročitanog

2) zadatci sažimanja i preoblikovanja sadržaja

3) objašnjenja riječi i sintagma

4) umjetnički uspjele ilustracije usklađene sa sadržajem djela

5) slikovni rječnik

6) motivacijske igre

7) kutak za roditelje.

3.3.4. Interaktivni grafički prikazi

Sa svrhom aktivnog sudjelovanja učenika u nastavnom procesu e-lektire treba popratiti kvalitetnim grafičkim

prikazima (geografske i povijesne karte, rodoslovna stabla i sl.).

3.3.5. Razrada književno-povijesnog konteksta lektirnog djela

Uz e-lektiru obavezno treba uvrstiti bilješku o piscu te kvalitetno i primjereno objašnjenje (npr. s obzirom na

dob učenika i sl.) određenog književnog razdoblja sa svrhom što boljeg razumijevanja djela.

3.3.6 Prilagodba slijepim osobama

Brajev digitalni format već se koristi za prilagodbu udžbenika i nastavnih materijala za potrebe slijepe djece u

osnovnim školama u RH, a nužno ga je upotrijebiti i u oblikovanju e-lektira. Predlaže se uvođenje brajične e-

knjige prilagođene za Brajev elektronički dokument, tj. digitalni dokument oblikovan za Brajevu elektroničku

bilježnicu i Brajev redak (v. također poglavlje 4.1.6.).

3.4. Jezični standardi

Svaki popratni tekst mora biti pisan hrvatskim standardnim jezikom i u skladu s važećim hrvatskim

pravopisom, osim kada je tekst pisan jednim od hrvatskih narječja ili jezikom i pismom nacionalnih manjina.

9

Jezik svih tekstova treba biti prilagođen predznanju i razvojnim mogućnostima učenika, razumljiv i jasan, a

treba omogućavati i sustavno obogaćivanje učenikova rječnika.

Prijevodi tekstova trebaju biti suvremeni i jezično provjereni, usklađeni s važećim pravopisom.

Uz djela pisana nevažećim pravopisom obavezno je ponuditi dodatne upute i objašnjenja.

4. Tehnološki kriteriji i zahtjevi

4.1. Preporuke formata za e-lektire

Predlaže se izrada e-lektira u pet trenutno najraširenijih formata i posebnom formatu prilagođenom slijepim i

slabovidnim osobama.

4.1.1. HTML (web)

E-lektire trebaju biti dostupne u obliku web-serviranog sadržaja te osigurati kvalitetan prikaz sadržaja na svim

uređajima koji omogućavaju pristup web-serviranim sadržajima korištenjem prilagodljivog (responzivnog)

dizajna. Web sadržaje treba izraditi u skladu s W3C standardima za tehnologije korištene pri izradi web

sadržaja (HTML5 - https://www.w3.org/TR/html5/; CSS3 - https://www.w3.org/TR/2001/WD-css3-roadmap-

20010523/) te smjernicama za izradu pristupačnog sadržaja za osobe s invaliditetom

(https://www.w3.org/standards/techs/wcag).

4.1.2. EPUB

Mora se omogućiti preuzimanje e-lektira u EPUB formatu (aktualna verzija) u skladu s važećim

specifikacijama za izradu sadržaja u EPUB formatu (http://idpf.org/epub). EPUB je format utemeljen na

HTML/CSS tehnologijama i idealan je za književna djela.

4.1.3. CBZ / CBR

E-lektire s (gotovo) isključivo grafičkim sadržajem, poput stripova, slikovnica, atlasa, kataloga i sl., uz

mogućnost pregledavanja na webu, treba pripremiti i za preuzimanje u CBZ ili CBR formatu

(https://en.wikipedia.org/wiki/Comic_book_archive). Ti formati idealni su za publikacije iznimno bogate

grafičkim sadržajem i ne bi ih trebalo koristiti za književna djela.

4.1.4. PDF

Preporučuje se da sve e-lektire budu dostupne i u obliku PDF datoteka optimiziranih za web

(https://www.adobe.com/devnet/pdf/pdf_reference_archive.html), bez obzira na vrstu sadržaja koji u njima

prevladava (tekst ili slike).

4.1.5. MP3 (audioknjige)

Potrebno je omogućiti reprodukciju audioknjiga na webu (HTML5) ili preuzimanje u obliku MP3 datoteka.

Reprodukcija MP3 audioformata podržana je u svim najpopularnijim web- preglednicima.

MP3 datoteke treba prilagoditi reprodukciji na webu korištenjem optimalnog omjera kvalitete i veličine

datoteke. Preporučuje se korištenje konstantne brzine prijenosa (bit rate) 128 Kbps i sample rate od 44.1 KHz

(CD kvaliteta) za sve stereosnimke.

Moguće je, no ne i nužno, ponuditi audioknjige i u drugim audioformatima s mogućnošću komprimiranja

audiozapisa.

4.1.6. E-lektire na Brailleovu pismu

Potrebno je pripremiti e-lektire prilagođene u Brailleov elektronički dokument, tj. digitalni dokument kreiran

za Brailleovu elektroničku bilježnicu i Brailleov redak.

10

5. Preporuke za metodičku obradu e-lektire

5.1. Metodička načela u nastavi Hrvatskoga jezika

Metodička obrada e-lektire proizlazi iz metodičkih načela u nastavi Hrvatskoga jezika: načela odgojnosti,

načela stvaralaštva, načela standardnog jezika, načela zavičajnosti, načela međuovisnosti nastavnih područja,

načela teksta, načela sadržajne, tekstovne i stilske raznovrsnosti, načela sadržajne kompetencije, načela

prosudbe, načela demokratičnosti, načela sustavnosti, načela ekonomičnosti, načela primjerenosti, načela

analize i sinteze, načela zornosti i očituje se u ishodima u nastavi Hrvatskoga jezika.

Važnija su načela u nastavi Hrvatskog jezika:

Načelo odgojnosti koje podrazumijeva odgoj učenikova duha i karaktera, a u slučaju e- lektire odgoj

čitatelja, odnosno razvijanje ljubavi prema knjizi.

Načelo stvaralaštva koje podrazumijeva motiviranje učenika za stvaralaštvo; e-lektira trebala bi

potaknuti čitatelja da i sam provodi stvaralačke postupke.

Načelo standardnog jezika koje predstavlja nužnost upotrebe hrvatskoga standardnog jezika u

funkcionalnim stilovima i nužnost njegova ovladavanja.

Načelo zavičajnosti koje predstavlja bitno načelo kojim se potrebno voditi prilikom izbora lektire,

odnosno u skladu s kojim je potrebno birati ona književna djela koja su učenicima bliskija po sadržaju,

jeziku i stilu pisanja.

Načelo međuovisnosti nastavnih područja znači povezivanje sastavnica svih nastavnih područja

Hrvatskog jezika.

Načelo teksta koje podrazumijeva osposobljavanje učenika za samostalno stvaranje govorenih i pisanih

tekstova.

Načelo sadržajne, tekstovne i stilske raznovrsnosti odnosi se na upoznavanje učenika s raznovrsnim

sadržajima, tekstovima i funkcionalnim stilovima.

Načelo sadržajne kompetencije podrazumijeva primjerenost djela učenicima, odnosno bliskost svijetu

koji ih okružuje.

Načelo prosudbe se odnosi na osposobljavanje učenika za samostalnu prosudbu nekog teksta na

misaonim, estetskim, osjećajnim i stilskim razinama.

Načelo primjerenosti je načelo kojim bi se učitelj trebao voditi prilikom izbora lektire i prilagoditi svoj

izbor učenikovoj dobi, jezičnoj i socijalnoj pripadnosti, umnoj razvijenosti i specifičnim sposobnostima.

Oblikovanje e-lektira mora biti usklađeno s nastavnim načelima kao smjernicama koje su nužne za provedbu

svrhe, ciljeva i zadataka u nastavi hrvatskog jezika.

5.2. Preporuke za prilagodbu lektirnog djela nastavi Hrvatskoga jezika

Lektirna djela trebaju biti prilagođena nastavi Hrvatskoga jezika, odnosno trebaju biti popraćena metodičkim

instrumentarijem za obradu na nastavnim satima Hrvatskoga jezika.

Prilagodbu lektirnog djela nastavi Hrvatskoga jezika treba pratiti odgovarajući metodički instrumentarij koji

se temelji na matičnoj znanosti nastavnoga predmeta i osnovnim psihološko-didaktičkim elementima

nastavnog procesa: motivacija, priprema, usvajanje, ponavljanje, uvježbavanje, usustavljivanje, primjena i

provjera.

5.3. Smjernice za vođenje dnevnika lektire

E-lektire trebaju sadržavati preporuke nastavnicima za oblikovanje dnevnika lektire (dnevnika čitanja) u

skladu s posebnostima lektirnog djela i kognitivnim mogućnostima učenika.

11

6. Preporuke za poticanje medijske konvergentnosti

Sastavni dio Prijedloga kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih e-lektira jesu i preporuke za poticanje

medijske konvergentnosti koje podrazumijevaju prebacivanje sadržaja s jedne medijske platforme na drugu i

njihovu međusobnu suradnju. Na taj su način korisnici ohrabreni na traženje novih informacija i stvaranje veze

među razasutim medijskim sadržajima i tako postaju aktivni konzumenti novih medijskih sadržaja.

6.1. Poveznice lektirnog djela s filmom i kazališnim izvedbama

Uz svako lektirno djelo korisnicima treba omogućiti informacije o prisutnosti tog djela u drugim vizualnim

medijima kao što su film i kazalište. To podrazumijeva poveznice na postojeće videoisječke, ali i kratke opise

važnosti ekranizacije spomenutih djela.

6.1.1. Film

Potrebno je upoznati učenike s postojećim ekranizacijama i ponuditi im poveznice na videoisječke. U opisnom

tekstu potrebno je naznačiti važnost i vrijednost filma kao zasebnog medija, kao i dati kratak opis redateljevih

ostvarenja, zanimljivosti vezanih uz ekranizaciju (ili više njih) i sl.

6.1.2. Kazalište

Potrebno je omogućiti poveznice na videoisječke kazališnih predstava učenike putem opisnog teksta upoznati

s poviješću prikazivanja određenog djela, kao i s legendarnim glumačkim interpretacijama. Kod lektirnih

naslova koji uključuju izvedbe na antičkim pozornicama staviti poveznice na tekstove i videoisječke koji

objašnjavaju povijest kazališta te prikazuju kako su izgledale predstave u raznim povijesnim razdobljima.

6.1.3. Animacije

Uz svako lektirno djelo može se predstaviti kratka ilustrativna animacija (može trajati do 2 minute) u kojoj bi

se na jednostavan i zanimljiv način prepričala fabula. Cilj tih animacija je prilagodba korisnicima nižih

čitateljskih kompetencija te zaokupljanje interesa mladih čitatelja koji će nakon pogledane animacije poželjeti

samostalno pročitati cjelovito djelo.

6.2. Poveznice lektirnog djela s audiozapisima

Putem poveznica učenicima je potrebno omogući pristup audiozapisima povezanim s određenim lektirnim

djelom.

6.2.1. Čitana epika

Preporučljivo je svim učenicima omogućiti pristup audioknjigama kreiranim za potrebe slijepih i slabovidnih

osoba i dostupnih za posudbu u Hrvatskoj knjižnici za slijepe. Riječ je o cjelovitim čitanim audiomaterijalima

nastalim u suradnji s profesionalnim glumcima i čitačima.

6.2.2. Čitana lirika

Preporučljivo je svim učenicima ponuditi audioisječke lirike koju čitaju profesionalni glumci i čitači.

6.2.3. Radiodrama

Preporučljivo je učenicima omogućiti pristup audioarhivi Hrvatskog radija i u dogovoru s HRT-om regulirati

autorsko pravo te, ukoliko je moguće, postaviti poveznice na cjelovite radiodrame.

6.2.4. Audioteaser

Preporučuje se snimanje kratkih audioisječaka (koji traju jednu minutu), a u kojima bi se prikazale

najzanimljive teme i podaci iz svakog pojedinačnog lektirnog djela i ponuditi ih ponajprije korisnicima nižih

čitateljskih kompetencija kao "mamac" za cjelovito čitanje. U izradi se valja koristiti kontroliranim rječnikom

jednostavnim i kratkim rečenicama i jezikom primjerenim učenicima nižih razreda.

12

6.2.5. Podcasti

Preporučljivo je omogućiti korisnicima povezivanje s podcastima na temu klasične književnosti, kazališta i sl.

Ako još ne postoje na hrvatskom jeziku, upoznati korisnike s podcastima na engleskom jeziku na kojima se

promoviraju čitanje, razmjena ideja i međusobno savjetovanje pri odabiru klasične literature.

6.3. Kritike i prikazi lektirnog djela u tiskanim medijima

Kroz poveznice učenicima treba omogući pristup kritikama i prikazima lektirnih djela u tiskanim i digitalnim

medijima.

6.3.1. Tiskani mediji

Korisnicima omogućiti adekvatne i ažurne informacije o tiskanim publikacijama koje sadrže književne i

dramske kritike, preporuke, osvrte i recenzije. Također omogućiti popis stručne literature na temu klasične

književnosti i lektire u tiskanoj formi.

6.3.2. Online forumi

Omogućiti povezivanje s online forumima na kojima se raspravlja o temama vezanim uz lektiru i književnost

uopće. S obzirom na to da u okviru CARNetova Portala za škole postoji Forum namijenjen učenicima i

nastavnicima te poseban dio vezan uz nastavu hrvatskog jezika, korisnicima treba omogućiti izravan pristup

tom forumu, njegovim temama te otvoriti mogućnost tematskih rasprava.

6.4. Poveznice lektirnog djela s književnim, likovnim i glazbenim djelima

6.4.1. Poveznice s drugim književnim djelima

Intertekstualnost i intermedijalnost osobito su obilježje postmodernističke književnosti. U tekstovima koji

obiluju referencijama na druge tekstove (citate, aluzije, parafraze) ili umjetnička djela trebalo bi uputiti čitatelja

na citirano djelo ili citirani ulomak, stih, spomenuti lik ili događaj te mu tako olakšati razumijevanje i čitanje.

6.4.2. Poveznice s likovnim djelima

Korisnicima omogućiti povezivanje s likovnim djelima prisutnim u lektirnim naslovima (npr. Bukovčev

Gundulićev san uz Osmana, Ivekovićev Oproštaj Petra i Katarine Zrinski uz Badalićeva Zrinskog, Millaisova

Ophelia uz Hamleta, Botticellijevu Mappu dell'Inferno ili Michelinovu La Divinu Commediu di Dante uz

Božanstvenu komediju i sl.).

6.4.3. Poveznice s glazbenim djelima

Korisnicima omogućiti povezivanje s glazbenim djelima i libretima prisutnim u lektirnim naslovima (npr.

poveznice na opere Evgenij Onjegin, Ljubav i zloba i sl.) kao i s pjesmama i prepjevima Arsena Dedića (Tin

Ujević, Dobriša Cesarić, Zvonimir Balog), Ibrice Jusića (Dobriša Cesarić, Gustav Krklec), Darka Rundeka

(Miroslav Krleža) itd.

Povezanost

Korišteni dokumenti i literatura

1) Dokumenti, izvješća, preporuke i sl. o čitateljskim navikama i praksama

1. Literacy in Croatia. Country report : children, adolescents and adults. European Literacy Policy Network

(ELINET), 2016. Dostupno na: http://www.eli-net.eu/research/country-reports/croatia/.

2. Nastavni plan i program za osnovnu školu. Zagreb : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2013.

3. Prijedlog nacionalne strategije poticanja čitanja (2015. – 2020.). Dostupno na: http://www.min-

kulture.hr/userdocsimages/JAVNA%20RASPRAVA/M%20%C5%A0%20%20PRIJEDLOG%20NSP%C4

%8C%20-%20prije%20slanja%20na%20javnu%20raspravu%20-

%20kopija%2022%204%202015%20%20(2).pdf

13

4. Media and Information Literacy. Policy & strategy guidelines. Paris : UNESCO, 2013. Dostupno na:

http://www.unesco.org/new/en/communication-and-information/resources/publications-and-communication-

materials/publications/full-list/media-and-information-literacy-policy-and-strategy-guidelines/

5. A Digital Agenda for Europe 2010. Dostupno na:

http://www.europeanpaymentscouncil.eu/index.cfm/knowledge-bank/other-sepa-information/european-

commission-communication-a-digital-agenda-for-europe-may-2010-/

6. Commission recommendation of 20 August 2009 on media literacy in the digital environment for a more

competitive audiovisual and content industry and an inclusive knowledge. Dostupno na: http://eur-

lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A32009H0625

7. Izjava u Salamanci o principima, stavu i praksi u obrazovanju učenika sa specijalnim potrebama. UNESCO

1994.

8. Okvirni program za rad u obrazovanju učenika s posebnim potrebama. Zagreb, 1994.

9. Konvencija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima osoba s teškoćama čitanja i pisanja iz 2002.

10. Hrvatski kvalifikacijski okvir. Dostupno na: http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3393.

11. Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. // NN 22/13. Dostupno na: http://www.zakon.hr/z/566/Zakon-

o-Hrvatskom-kvalifikacijskom-okviru

12. Poučavanje čitanja u Europi: konteksti, politike i prakse. Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu

politiku i kulturu, 2011.

Dostupno na: http://eacea.ec.europa.eu/education/Eurydice/docume nts/thematic_reports/130HR.pdf.

13. Smjernice za knjižnične službe i usluge za gluhe. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004.

14. Smjernice za knjižnične službe i usluge za osobe s disleksijom. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004.

15. Smjernice za građu laganu za čitanje. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2005.

16. Smjernice za knjižnične programe opismenjavanja / Sekcija za čitanje // Smjernice za građu laganu za čitanje.

Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2005.

17. Knjižnice za slijepe u informacijsko doba : smjernice za razvoj službi i usluga. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko

društvo, 2006

18. Smjernice za knjižnične usluge za zatvorenike. 1. hrv. Izdanje. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2007.

19. Pristup knjižnicama za osobe s invaliditetom - lista za (samo)procjenu [elektronička građa]. Zagreb : Hrvatsko

knjižničarsko društvo, 2008.

Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/hr/izdanja/kategorija/elektronicka.

14

2) Recentniji znanstveni radovi s područja čitanja, e-tekstova i sl.

1. Benedetto S, Drai-Zerbib V, Pedrotti M, Tissier G, Baccino T (2013) E-Readers and Visual Fatigue. PLoS ONE

8(12): e83676. doi:10.1371/journal.pone.0083676 Editor:Kevin Paterson, University of Leicester, United

Kingdom Received July 3, 2013; Accepted November 6, 2013

2. Bozkurt, Aras – Bozkaya, Mujgan (2015) Evaluation Criteria for Interactive E-Books for Open and Distance

Learning . The International Review of Research in Open and Distributed Learning, Volume 16, Number 5.

3. Davoli, C. C., Du, F., Montana, J., Garverick, S., & Abrams, R. A. (2010). When meaning matters, look but

don’t touch: The effects of posture on reading. Memory & Cognition, 38(5), 555-562.

4. Díaz, Paloma (2003) Usability of Hypermedia Educational e-Books. D-Lib Magazine. Volume 9. Number 3.

Madrid.

5. Landoni, Monika. Evaluating e-books. University of Lugano.

6. Lauterman, T. & Ackerman, R. (2014). Overcoming screen inferiority in learning and calibration. Computers in

Human Behavior, 35, 455-463.

7. Mol, S. E., & J. Jolles (2014). Reading enjoyment amongst non-leisure readers can affect achievement in

secondary school. Frontiers in Psychology, 5:1214, 1-10.

8. Velagić, Z. (2014). The discourse on printed and electronic books: analogies, oppositions, and perspectives. //

Information Research, 19, 2 (2014), paper 619. [http://InformationR.net/ir/19-2/paper619.html]

9. Vranjković, Lj. (2011). Lektira u razrednoj nastavi, Život i škola, br. 25 (1/2011.), god. 57., str. 193. – 206.