PROJEKTIRANJE I IZGRADNJA USJEKA I NASIPA

Klasifikacija tla Izbor nagiba pokosa (kosina) Nagibi pokosa manjih objekata Pokosi usjeka i nasipa Zatita pokosa Zemljani i mijeani materijali Kameni materijali

Ceste Predavanje 9

Postupci klasifikacije tla za potrebe izgradnje prometnica

prema standardu za zemljane radove na cestama HRN U.E1.010

prema Op?im tehni?kim uvjetima za zemljane radove na cestama

Klasifikacija materijala za podlogu prometnical A klasifikacija Administracije za javne putove u SAD

(AASHO)l E klasifikacija Administracije civilnog zrakoplovstva

SAD (AAA)l dopunska tablica jedinstvene klasifikacije

Ceste Predavanje 9

Prema standardu za zemljane radove na cestama HRN U.E1.010

Prema pogodnosti tla kao materijala za izvrenje zemljanih radova dijele se na:

zemljana tla kamenita tla specijalna tla

Ceste Predavanje 9

Prema standardu za zemljane radove na cestama HRN U.E1.010

zemljana tla humusno tlo ?ini povrinski sloj terena s

komponentama biljnog i ivotinjskog porijekla, podloan procesima raspadanja i truljenja. Obi?no su glinovito - prainaste granulacije, sadre organske materijale i nisu pogodni za izgradnju donjeg ustroja prometnice.

sitnozrnata vezana (koherentna) tla u koja spadaju gline, prainaste gline i pjeskovite praine a koja karakterizira plasti?nost, te promjena konzistencije s promjenom vlanosti.

krupnozrnata nevezana (nekoherentna) tla u koja spadaju pijesci, ljunci i njihove mjeavine, a karakteristika im je neplasti?nost.

mjeovita tla u koja spadaju mjeavine krupnozrnatih i sitnozrnatih vezanih materijala u razli?itim odnosima.

Ceste Predavanje 9

Prema standardu za zemljane radove na cestama HRN U.E1.010

kamenita tla polu?vrsta kamenita tla u koja spadaju svi

mineroloki vezani materijali koji se zbog strukture ili ispucalosti odnosno stupnja raspadnutosti mogu iskopavati bez upotrebe eksploziva, tj. lapori, pje?enjaci, srednje vezani konglomerati, raspadnuti kriljavci i raspadnute zone ?vrstih i vrlo ?vrstih kamenih tala.

?vrsta kamenita tla u koja spadaju sva mineraloki vezana kamenita tla za ?iji se iskop zbog velike ?vrsto?e mora koristiti eksploziv, tj sve vrste dolomita i vapnenca, kao i druge metamorfne, sedimentne i eruptivne stijene srednje ?vrsto?e i ispucalosti.

vrlo ?vrsta kamenita tla u koja spadaju mineraloki vezana kamena tla velike ?vrsto?e, monolitna, a za ?iji iskop se mora upotrijebiti eksploziv. To su monolitni i ?vrsti vapnenci i sve monolitne eruptivne stijene.

Ceste Predavanje 9

Prema standardu za zemljane radove na cestama HRN U.E1.010

specijalna tla u ovu klasu spadaju vodom zasi?ena tla male nosivosti

i velike stiljivosti koja sadre organske i neorganske sastojke, tj. muljevita tla, treset, barske zemlje i sli?no. Ovakva tla se ne mogu upotrijebiti za izgradnju objekata donjeg ustroja, a izgradnja prometnice preko terena s ovakvim tlom mogu?a je samo ukoliko se obave posebni radovi.

Ceste Predavanje 9

Nasip

Najve?????????????????????????????????????prometnica ?ine nasipi i usjeci.

Elementi: irina nasipa Visina nasipa Pokosi nasipa Noica nasipa

Nagib pokosa predstavlja tangens kuta koji zatvara ravnina pokosa sa horizontalom, 1:n.

Ceste Predavanje 9

Usjek

Elementi: irina usjeka Visina usjeka Pokosi usjeka Rub usjeka

Konstrukcijskom nosivom dijelu nasipa i usjeka pripadaju ????????????????????????????.Nasipe i usjeke od erozije titimo raznim vrstama obloge

pokosa.

Ceste Predavanje 9

Izbor nagiba pokosa (i)

Optimalni nagib pokosa ovisi o:l vrsti objekta i njegovoj namjenil ????????????????????????????????????????????????????????????????nalazi,

njegovih fizikalnih i geotehni?kih karakteristikal visini pokosal lokalnim uvjetimal ?????????????????????????titu pokosa od vanjskih utjecaja.

Iz ekonomskih razloga proizlazi zahtjev da bi kosine trebalo projektirati s najstrmijim mogu?im nagibom:l volumeni iskopanog ili nasutog materijala i povrine zemljita koje je potrebno

otkupiti su najmanjil trokovi zatite, odravanja i sanacije u toku eksploatacije najve?i

Za ve?inu zemljanih materijala nije mogu?e primijeniti strmiji nagib kosine od 1:1,5, te je on usvojen kao uobi?ajeni nagib.

????????????????????????????????????????????????????????????????i lesu mogu imati nagib 1:1 ili strmiji.

Ceste Predavanje 9

Blai nagibi od 1:1,5 projektiraju se: ukoliko osobine materijala u nasipu ili tlu kao npr. posmi?na ?vrsto?a ili odnosi vlanosti u tlu zahtijevaju blai nagib; ukoliko to zahtijeva uklapanje prometnice u okolinu; u otrim krivinama radi pove?anja preglednosti u vonji,

odnosno zbog opasnosti od stvaranja snjenih zapuha na prometnici.

???????????????????????pokosa u obzir treba uzeti: da li se radi o usjeku ili nasipu, da li su pokosi u homogenom ili heterogenom materijalu, uslojenom ili ispucalom materijalu, da li se radi o koherentnom ili nekoherentnom materijalu

razli?ite zbijenosti i vlanostiIzradi projekta za velike zemljane objekte prometnice uvijek prethode geomehani?ka istraivanja na temelju kojih se ????????????????????????????????pokosa usjeka i nasipa na razli?ite vanjske utjecaje.

Izbor nagiba pokosa (ii)

Ceste Predavanje 9

Zemljani i mijeani materijali

Nagibi pokosa usjeka mogu se projektirati koritenjem orijentacionih podataka, temeljenih na prakti?nim iskustvima, iz tablice za razli?ite vrste zemljanih materijala.Praksa je pokazala da se u usjecima dubine do 6 m, u homogenim materijalima mogu primjenjivati kosine nagiba 1:1,5 i da su takve kosine stabilne.

Ceste Predavanje 9

Djelomi?no stabilizirani usjek u koherentnom tlu

Ceste Predavanje 9

Kameni materijali (stijena)

Oblikovanje i u?vr?ivanje stjenovitih pokosa ovisi o: pukotinama, prostornom poloaju diskontinuiteta i slojevima stijenske

mase ?vrsto?i stjenske mase stanju brdskih voda otpornosti na eroziju, smrzavanje i raspadanje nagibu pokosa.

Ovisno o navedenom te problemima koji mogu nastati u uporabi i odravanju za pokose u stijenama postoje raznovrsna tehni?ka rjeenja te razlikujemo:

blage pokose s nagibom do 30 (1:1.8) normalne pokose od 30 do 45 (1:1) strme pokose od 45 do 60 (1.75 :1) vrlo strme od 60 do 90 (2:1, 3:1, 5:1) monolitne izbo?ine > od 90Njema?ki propisi preporu?uju da nagibi stjenovitih pokosa ne budu strmiji

od 60 (1.75 :1).

Ceste Predavanje 9

Usjek u stjenskom materijalu

Nagibi pokosa nasipa (i)

Za nasipe vrijede slijede?i uvjeti: tlo u temelju nasipa mora biti dovoljno nosivo; zemljani materijali upotrijebljeni za izgradnju nasipa

moraju biti odgovaraju?e kvalitete i homogeni; Za nasipe visine do 6 m, i?????????????????????????,

koherentnih materijala u horizontalnim slojevima uz odgovaraju?e zbijanje i vlanosti bliske optimalnim, te temeljnu podlogu dostatne ?vrsto?e moe se primijeniti nagib 1:1,5. U tim slu?ajevima nije potrebno geomehni?ki dokazati stabilnost pokosa.

Ceste Predavanje 9

Pokosi nasipa mogu biti i u strmijem nagibu od 1:1.5 primjenom kamenih i betonskih obloga do nagiba 1:1.25 ili u novije doba jo strmije primjenom armiranog tla geosinteticima.

Nagibi pokosa nasipa (ii)

Ceste Predavanje 9

Kombinacija zemljanog nasipa i kamenog usjeka

Ceste Predavanje 9

IZRADA USJEKA I NASIPA

Izrada usjeka i zasjekal Iskop u uzdunim slojevimal Iskop u punom profilu sa ?elal Izrada usjeka sa stranel Izrada usjeka s uzdunim prosjekom

Izrada nasipal Kvaliteta materijalal Gradnja nasipa

Ceste Predavanje 9

Obra?un rada

Mogu?nost koritenja materijala iz iskopa

SPECIFI?NOSTI ISKOPA (postupak, predradnje)

NA?IN ISKOPA

OSNOVNA SVOJSTVAMATERIJALA(vrste materijala)

KATEGORIJA MATERIJALAPREMA OP?IM TEHNI?KIM UVJETIMA ZA RADOVE NA CESTAMA

Vrsta rada - iroki iskop (OTU)

Ceste Predavanje 9

Prema Op?im tehni?kim uvjetima za zemljane radove na cestama

Klasifikacija materijala za iskop: A kategorija: ?ine svi ?vrsti materijali gdje je potrebno miniranje cijelog

iskopa. Ovoj skupini pripadaju sve vrste ?vrstih i veoma ?vrstih kamenitih tala kompaktnih stijena (eruptivnih metamorfnih i sedimentnih) u zdravom stanju uklju?uju?i i mogu?e tanje slojeve rastresitog materijala na povrini ili s mjestimi?nim dijelovima ilova?e i lokalnim tronim i zdrobljenim zonama.

B kategorija: razumijevaju se polu?vrsta kamenita tla gdje je potrebno djelomi?no miniranje a ostali se dio iskopa obavlja izravnim strojnim radom. Toj skupini materijala pripadaju flini materijali uklju?uju?i i rastresiti materijal, homogeni lapori, troni pje?enjaci i mjeavine lapora i pje?enjaka, ve?ine dolomita (osim vrlo kompaktnih), raspadnute stijena na povrini u debljim slojevima s mijeanim raspadnutim zonama, jako zdrobljenim vapnencima, sve vrste kriljaca, neki konglomerati i sli?ni materijali.

C kategorija svi materijali koje nije potrebno minirati nego se mogu kopati izravno, upotrebom pogodnih strojeva buldozerom, bagerom ili skrejperom. Ovoj kategoriji pripadaju:l Sitnozrna (vezana) koherentna tla gline, praine, prainaste gline

(ilova?e), pjeskovite praine i lesl Krupnozrnata nevezana (nekoherentna) tla kao to su pijesak, ljunak

odnosno njihove mjeavine, prirodne kamene drobine ili sli?ni materijali.l Mjeovita tla koja su mjeavina krupnozrnatih nevezanih i sitnozrnatih

vezanih materijala.

Ceste Predavanje 9

Iskop u uzdunim slojevima

Dobre strane ovog na?ina rada jesu: stvara se vrlo iroka fronta rada, moe se po volji upotrijebiti mnogo strojeva za

iskop i mnogo transportnih sredstava, ovaj na?in rada je vrlo pogodan za pli?e i

duga?ke usjeke od zemljanog materijala, koji se lake kopa (bez kamenja).

Loe strane ovog na?ina rada jesu: ne moe se primijeniti na kamene usjeke

Ceste Predavanje 9

Iskop u punom profilu sa ?ela iskop se obavlja s obje strane

usjeka u gotovo okomitim slojevima i u punoj irini usjeka

Dobre strane: na kratkim i visokim usjecima

od kamena ili mijeanog materijala (uz miniranje),

jednostavna organizacija rada Mane: radi male fronte rad je skup, prostor za manevriranje i

transportiranje je sku?en

Ceste Predavanje 9

Izrada usjeka sa strane primjenjuje se u zasjecima i

usjecima u strmom terenu, kad je vano spojiti obje strane usjeka(zasjeka) radi prebacivanjamehanizacije za rad na idu?imusjecima

za ire prometnice i strmiji terenprobijaju se i 2 prolazne ceste s timda je druga via za 4 do 5 m (etani iskop)

Dobra strana brzo stvaranje veze kroz usjeke omogu?avanje prebacivanja

mehanizacije naprijed pogodna na duga?kim zasjecima i

strmim padinama terenaLoa izrada proboja neekonomi?nija

(manje kubature iskopa) ve?e je padanje kamenja niz

kosinu (2 ili vie prosjeka jedan iznad drugoga)

Ceste Predavanje 9