Predavanje 5

Tečaj za turističke vodičeTečaj za turističke vodičeza Dubrovačko-neretvansku za Dubrovačko-neretvansku

županijužupaniju

Dubrovnik, 24. 3. 2012.Dubrovnik, 24. 3. 2012.

Doc. dr. sc. Vuk Tvrtko Opačić

Sveučilište u Zagrebu

Prirodoslovno-matematički fakultet

Geografski odsjek

[email protected]

Južnodalmatinska turistička regijaJužnodalmatinska turistička regija proteže se između delte Neretve i rta Oštra na Prevlaci,

uključujući poluotok Pelješac i otoke Mljet, Lastovo i Elafitske otoke (naseljeni:Koločep, Lopud i Šipan) gotovo se u cijelosti poklapa s prostorom Dubrovačke Republike ukinute početkom 19. st.

Južnodalmatinska turistička regijaJužnodalmatinska turistička regija jako izražena maritimnost – ugodna sredozemna

klima i prepoznatljiva vegetacija srednja siječanjska temp. U Dubrovniku 9,2°C, na

Lastovu 8,5°C, npr. u Poreču 4,5°C hendikep ljeti – zbog velikog broja vrućih dana i toplih

noći duga kupališna

sezona

Južnodalmatinska turistička regijaJužnodalmatinska turistička regija7 % kapaciteta RH 2011. godine: 1 074 972 dolaska turista; 5 141 830

noćenja porast od 6% u broju dolazaka turista, odnosno 5% u

broju noćenja u odnosu na 2010. domaći turisti ostvarili 13% više noćenja, inozemni 5%

u odnosu na 2010. struktura turista: Nijemci, Britanci, Francuzi, domaći

turisti, Poljaci, Česi, BiH, Slovenci u hotelskome smještaju 2 980 449 noćenja uz porast

od 7%, u kampovima 339 368, u sobama i apartmanima 1 533 954 noćenja slično kao i 2010.

Južnodalmatinska turistička regijaJužnodalmatinska turistička regija

najudaljenija od europskih emitivnih središta – u dolasku turista iznimno važan zračni promet i kružna krstarenja Sredozemljem

glavni oblici prometa u dolasku turista: zračni promet, pomorski promet (nautika i kruzing) – izuzetak u RH

DubrovnikDubrovnik

Dubrovnik – vodeći turistički centar, jedan od najprepoznatljivijih simbola Hrvatske – elitni turizam, spoj kupališnog turizma i iznimno vrijedne kulturne baštine (UNESCO od 1979.) 14.-18. st. – Dubrovački ljetni festival

DubrovnikDubrovnik

Dubrovnik osnovali preživjeli stanovnici Epidaurusa (Cavtata) u 7. st. nakon što su grad napali i razorili Avari i Slaveni

u razvoju grada dva važna razdoblja: a) razdoblje Dubrovačke Republike (do 19. st.) – brodogradnja, pomorstvo, trgovina (sol, maslinovo ulje, vino, začini, krzno, vuna…) – procvat kulture, umjetnosti i znanosti; b) razdoblje turističkog procvata (od kraja 19. st. – s iznimkom ratnih i poratnih kriza)

DubrovnikDubrovnik teško je točno odrediti vrijeme začetaka

dubrovačkog turizma – mnogi poslovni ljudi u njega navraćali još u vrijeme Republike (palača Sponza neko vrijeme bila hospitium – svratište)

u gradu još u 16. st. postojalo prenoćište za Turke; zgrade Lazareta u 18. st. bile

adaptirane za prihvat stranih gostiju na obližnjim lokacijama ugledni Dubrovčani izgradili ljetnikovce

Ljetnikovci u okolici Dubrovnika (15.-Ljetnikovci u okolici Dubrovnika (15.-18. st.)18. st.)

DubrovnikDubrovnik

Najčešće se uzima da je Dubrovnik zakoračio u turističko razdoblje 1897. otvaranjem hotela Imperial

Ulaskom u fazu turističkog razvoja Dubrovnik ušao u novu razvojnu fazu nakon što su ukidanjem Republike presahla vrela prihoda koja su dolazila od pomorstva i trgovine

Do 1. svj. rata Dubrovnik drži 2. poziciju po broju turista na Jadranu (nakon Opatije) između dva svjetska rata zasjeo na 1. mjesto (kad je Opatija pod Italijom)

DubrovnikDubrovnik

Najstarija turistička zona u Dubrovniku na Pilama (prije 1. svj. rata); između dva rata grade se luksuzne vile i na istočnom ulazu u stari grad

Između dva rata grad se širi i prema Gružu i Lapadu – razvoj lučkih i industrijskih funkcija, uskotračna željeznica, tramvaj

Nakon 2. svj. rata turistički kapaciteti šire se i na poluotok Lapad - npr. turističko naselje Babin kuk; u Rijeci dubrovačkoj gradi se marina (Komolac)

Župa DubrovačkaŽupa Dubrovačka

Danas je prigradska zona grada

Obalu karakteriziraju male uvale s nakupinama žala – prirodne plaže - što je poslužilo za razvoj kupališnog turizma u Kuparima, Srebrenu, Mlinima i Platu

U Župi se turizam počeo razvijati još između dvaju svjetskih ratova kada je tamo djelovalo “Dubrovačko kupališno dioničko društvo Kupari-Praha”

KonavleKonavle Najjužniji kopneni dio Hrvatske Zanimljiva reljefna struktura – dva vapnenačka bila i

plodno Konavosko polje (flišna udolina) – središte poljoprivredne proizvodnje (povrtlarstvo, vinova loza)

Obala je teško pristupačna, stjenovita (Konavoske stijene) – osim kod Cavtata i Molunta nema pristupa

Atraktivna unutrašnjost za razvoj ruralnog turizma koji se počeo razvijati 1980-ih kao nadopuna turističkog proizvoda Dubrovnika – poznati folklor

KonavleKonavle

Cavtat – vodeće naselje Konavala Osim prirodnih atrakcija (klima, more, vegetacija)

bogata i kulturno-povijesna baština: renesansni Knežev dvor (16. st.) u kojem je smješten muzej, arhiv, biblioteka, barokizirana crkva sv. Nikole (18. st.), franjevački samostan,

Meštrovićev mauzolej obitelji

Račić, galerija Vlahe Bukovca

Dubrovačko primorjeDubrovačko primorje

Kopneni pojas od Pelješca do Rijeke Dubrovačke

Jači turistički razvoj: Zaton, Orašac (turističko naselje Dubrovački vrtovi sunca), Trsteno (arboretum s ljetnikovcem obitelji Gučetić – sadnice donosili pomorci iz raznih krajeva svijeta)

Iako je prostor iznimno atraktivan, zbog uglavnom strme obale manja apartmanizacija i ukupna turistifikacija

PelješacPelješac Drugi po veličini hrvatski poluotok – između

Neretvanskog i Mljetskog kanala

Kupališni turizam (Orebić, Trpanj), sve više ruralni turizam (vinske ceste u unutrašnjosti – Potomje – središte vinogradarstva: dingač, postup)

Ston – kulturni turizam (zidine, solana) i gastroturizam (Mali Ston) – središte uzgoja školjaka

Kao i Dubrovačko primorje – ipak manje turistificiran prostor – velika razvojna prednost za kvalitetan turistički proizvod

Donjoneretvanski krajDonjoneretvanski kraj

Radi orijentacije na poljoprivredu (mandarine) turistički znatno slabije razvijen prostor

Nekad močvarno područje delte Neretve, danas vrijedan agrarni prostor – jezero Kuti jedna od posljednjih dijelova neretvanske močvara

Specifičan biljni i životinjski svijet (liske, jegulje) Mogućnosti razvoja ekoturizma, gastroturizma

(jegulje, žabe) i kulturnog turizma (Vid – ostaci rimske Narone, 1. arheološki muzej in situ u Hrvatskoj)

Donjoneretvanski krajDonjoneretvanski kraj

Sve veća turistička atrakcija je i Maraton lađa – utrka karakterističnih neretvanskih plovila od Metkovića do Ploča

Južnodalmatinski otociJužnodalmatinski otoci Mljet – slabo naseljen otok nacionalni park Mljet u sjeverozapadnom dijelu –

proglašen 1960. godine – gusta vegetacija alepskoga bora sačuvana je između ostaloga i zbog kaznenih odredbi za nezakonitu sječu šuma u Dubrovačkoj Republici

Jedini hotel u Pomeni – relativno skroman turistički razvoj Lastovo – zbog zabrane dolaska strancima za vrijeme SFRJ – manje izgrađen prostor; park prirode od 2006.

Južnodalmatinski otociJužnodalmatinski otoci

Korčula – turistički najrazvijeniji Južnodalmatinski otok

Duga tradicija naseljenosti – od antičkih vremena 4 vodeća naselja: Korčula i Lumbarda na istočnom

dijelu i Blato i Vela Luka na zapadnom dijelu otoka Grad Korčula – srednjovjekovna jezgra okružena

bedemima, raster ulica podsjeća na riblju kost (katedrala sv. Marka – kraj 15. st.), viteška igra Moreška, rodna kuća Marka Pola

Ekspanzija turizma nakon 2. svj. rata


Korčula


Blato – donedavo najveće naselje na otoku, nekoliko km udaljeno od mora u Blatskom polju, središte vinogradarstva (pošip, grk), viteška igra Kumpanija

Vela Luka – zbog razvoja turizma preuzela od Blata vodeću ulogu u zapadnom dijelu otoka


Elafitski otoci – skupina otoka u blizini Dubrovnika Turistički skromno razvijeni Turisitčki najrazvijeniji otok Lopud, Šipan i Koločep

manje Mogućnosti razvoja ekskluzivnijeg kupališnog

turizma

SWOTSWOT ANALIZA DNŽANALIZA DNŽSNAGE PRIRODNI RESURSI LJUDSKI RESURSI GOSPODARSKI RESURSI OSNOVNA INFRASTRUKTURA OBRAZOVNE INSTITUCIJE TURISTIČKI I SPORTSKO-

REKERATIVNI UVJETI KULTURNE USTANOVE TRADICIJA I POVIJESNO NASLJEĐE CIVILNI SEKTOR

SWOTSWOT ANALIZA DNŽANALIZA DNŽSLABOSTI PROMETNA KOMUNIKACIJA EFIKASNOST LOKALNE UPRAVE I SAMOUPRAVE PODUZETNIČKA KLIMA NAVODNJAVANJE VODOOPSKRBA I ODVODNJA UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA POSLJEDICE RATA MEĐUŽUPANIJSKA SURADNJA MEĐUNARODNA SURADNJA NEZAPOSLENOST

SWOTSWOT ANALIZA DNŽANALIZA DNŽ

MOGUĆNOSTI GEOSTRATEŠKI I PROMETNI POLOŽAJ PRIRODNI RESURSI MEDITERANSKA KLIMA INSTITUCIONALNE REFORME TRANSFER ZNANJA I TEHNOLOGIJA POTICANJE PODUZETNIŠTVA PROJEKTNO UKLJUČIVANJE U EUROPSKE

ASOCIJACIJE POZITIVNI PROCESI U OKRUŽENJU RAZMINIRANJE

SWOTSWOT ANALIZA DNŽANALIZA DNŽ

PRIJETNJE ELEMENTARNE NEPOGODE MINE GLOBALIZACIJA MIGRACIJE NEPOVOLJNO POSLOVNO OKRUŽENJE NEPRIHVAĆANJE PROJEKTNIH PRIJEDLOGA NA

NACIONALNOJ RAZINI NEUKLJUČIVANJE U NACIONALNE PROGRAME SKUPA I NEEFIKASNA DRŽAVA

Hvala na pažnjiHvala na pažnji

Documents

Predavanje 5