PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, … za teh. nadzor brodova od drva, alum...Odjeljak 4 - Prijevoz putnika Odjeljak 5 - Prijevoz tereta Odjeljak 6 - Uređaj za rukovanje

PRAVILAZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA

OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA IPLASTIČNIH MATERIJALA

2013.

HRVATSKI REGISTAR BRODOVA

21000 Split • Marasovićeva 67 • P.P. 187Tel.: (...) 385 (0)21 40 81 11Fax.: (...) 385 (0)21 35 81 59

E-mail: [email protected] site: www.crs.hr

Na temelju točke 3., članka 77. i članka 1019. Pomorskog zakonika (N.N. 181/2004, 76/2007, 146/2008 i 61/2011)odlukom objavljenom u “Narodnim novinama” broj 146 od 28. prosinca 2012. godine, pod brojem 3169

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA IPLASTIČNIH MATERIJALA

stupaju na snagu dana 1. siječnja 2013. godine

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINJSKIH SLITINA IPLASTIČNIH MATERIJALA

2013

SADRŽAJ:

Dio A - OPĆI ZAHTJEVI

Odjeljak 1 - OpćenitoOdjeljak 2 - Nadzor nad gradnjom i pregledi postojećih brodova

Dio B - TEMELJNI TEHNIČKI ZAHTJEVI

Odjeljak 1 - Trup i oprema trupa

Odsjek 1 - Trup od plastičnih materijala

Odsjek 2 - Trup od aluminijskih slitina

Odsjek 3 - Drveni trup

Dodatak A Pravila za gradnju drvenih brodova - Tradicionalna gradnja

Odsjek 4 - Oprema trupa

Odjeljak 2 - Stabilitet i nadvođe

Odsjek 1 - Stabilitet

Odsjek 2 - Nadvođe

Odjeljak 3 - Strojni uređaj i sustavi

Odsjek 1 - Strojni uređaj

Odsjek 2 - Cjevovodi

Odsjek 3 - Sustavi daljinskog nadzora

Odsjek 4 - Kotlovi, izmjenjivači topline i posude pod tlakom

Odjeljak 4 - Električna oprema

Odjeljak 5 - Protupožarna zaštita

Dio C - DODATNI ZAHTJEVI ZA BRODOVE KOJI VIJU ZASTAVU REPUBLIKE HRVATSKE

Odjeljak 1 - Sredstva za spašavanje

Odjeljak 2 - Radiooprema, pomagala za navigaciju i sredstva za signalizaciju

Odjeljak 3 - Zaštita pri radu i smještaj posade i putnika

Odjeljak 4 - Prijevoz putnika

Odjeljak 5 - Prijevoz tereta

Odjeljak 6 - Uređaj za rukovanje teretom i naprave za dizanje

Odjeljak 7 - Sprečavanje onečišćenja

Odjeljak 8 - Sustav upravljanja sigurnošću

Odjeljak 9 - Baždarenje

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINJSKIH SLITINA IPLASTIČNIH MATERIJALADIO A. - Odjeljak 1.

2013

DIO A - OPĆI ZAHTJEVIOdjeljak 1. - OPĆENITO

Sadržaj:Stranica

1. UVOD .................................................................................................................................................................... 1

2. PRIMJENA ........................................................................................................................................................... 2

3. TEHNIČKI NADZOR.......................................................................................................................................... 33.1 OPĆENITO ............................................................................................................................................................ 33.2 OBVEZE VLASNIKA BRODA ILI KOMPANIJE............................................................................................... 3

4. OBJAŠNJENJE IZRAZA I POJMOVA ............................................................................................................ 4

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINJSKIH SLITINA I 1PLASTIČNIH MATERIJALADIO A. - Odjeljak 1.

2013

1 UVOD

1.1 PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZORBRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA IPLASTIČNIH MATERIJALA (u daljnjem tekstu: Pravila)propisuju zahtjeve u svrhu utvrđivanja sposobnosti zaplovidbu pomorskih brodova čiji je trup izrađen od drva,aluminijskih slitina ili plastičnih materijala (u daljnjem tekstu:brod) u svezi sa:

.1 Temeljnim tehničkim zahtjevima koji seodnose na:a) Čvrstoću konstrukcije, a gdje je

neophodno i vodonepropusnost svihbitnih dijelova trupa i njegovihprivjesaka.

b) Sigurnost i pouzdanost porivnog strojai sustava kormilarenja, te onih uređajai pomoćnih sustava koji služe zautvrđivanje i održavanje temeljnihuvjeta na brodu.

c) Električnu opremu i uređaje.d) Stabilitet, pregrađivanje, nadvođe.e) Protupožarnu zaštitu.

.2 Statutarnim zahtjevima za brodovehrvatske državne pripadnosti koji seodnose na:a) Sredstva za spašavanje.b) Radioopremu.c) Pomagala za navigaciju i sredstva za

signalizaciju.d) Prijevoz putnika.e) Prijevoz tereta.f) Zaštitu pri radu i smještaj posade i

putnika.g) Opremu za rukovanje teretom.h) Sprečavanje onečišćenja pomorskog

okolišai) Upravljanje sigurnošću.j) Baždarenje.

1.2 Pravila su dio sustava Tehničkih pravilaHRVATSKOG REGISTRA BRODOVA (u daljnjem tekstu:Registar).

1.3 Pravila se sastoje od dijelova, koji se dalje dijelena odjeljke.

Odjeljci se dijele na odsjeke, poglavlja, točke ipodtočke koji se označavaju prema decimalnom sustavuoznačavanja s maksimalno šest znamenaka, npr.:

4.1.6.2

Pripadajuće oznake dijelova i odjeljaka Pravilanaznačene su na zaglavlju stranice.

Pozivanje na određene dijelove teksta vrši se nasljedeći način:

.1 Ako se tekst nalazi u istom dijelu iodjeljku Pravila, npr. vidi zahtjevenavedene u 3.4.2.1 (tj. do razinepodtočke).

.2 Ako se tekst nalazi u istom dijelu, ali u

različitom odjeljku Pravila, npr. vidizahtjeve navedene u Pravilima, Dio A,Odjeljak 2. - Nadzor nad gradnjom ipregledi postojećih brodova, 4.1 (tj. dorazine poglavlja).

.3 Ako se tekst nalazi u različitom dijeluPravila, npr. vidi zahtjeve navedene uPravilima, Dio A, Odjeljak 2. - Nadzornad gradnjom i pregledi postojećihbrodova, 4.1 (tj. do razine poglavlja).

.4 Ako se tekst nalazi u nekom dijelu Pravilaza tehnički nadzor pomorskih brodova, apozivanje se vrši na točku unutar nekihdrugih Pravila, npr. vidi zahtjeve navedeneu Pravilima za tehnički nadzor pomorskihbrodova, Dio 1. - Općenito, Odjeljak 2 -Nadzor nad gradnjom i osnovni pregled,2.1 (tj. do razine poglavlja).

Pozivanje na tablice, slike i formule vrši se nasljedeći način:

.1 Ako se tablica (formula ili slika) nalazi uistom dijelu i odjeljku Pravila, npr. viditablicu 3.4.2-1 (brojevi redom označujubroj odsjeka (3), poglavlja (4), broj točke(2) i redni broj tablice (1)).

.2 Ako se tablica (formula ili slika) nalazi uistom dijelu, ali u različitom odjeljkuPravila, npr. vidi Pravila, Dio A, Odjeljak2. - Nadzor nad gradnjom i pregledipostojećih brodova, tablica 6.2-1.

.3 Ako se tablica (formula ili slika) nalazi urazličitom dijelu Pravila, npr. vidi Pravila,Dio A, Odjeljak 2. - Nadzor nad gradnjomi pregledi postojećih brodova, tablica 6.2-1.

.4 Ako se tablica (formula ili slika) nalazi unekom dijelu Pravila za tehnički nadzorpomorskih brodova, a pozivanje se vrši natablicu (formulu ili sliku) unutar nekihdrugih Pravila, npr. vidi zahtjeve navedeneu Pravilima za tehnički nadzor pomorskihbrodova, Dio 24. - Nemetalni materijali,2.

1.4 Za zahtjeve koji se primjenjuju tijekom obavljanjaosnovnog pregleda postojećeg broda nad kojim Registar nijeobavljao nadzor nad gradnjom vidi Pravila za tehnički nadzorpomorskih brodova, Dio 1. - Opći propisi, Odjeljak 1. -Općenito, 1.7.

1.5 Mjerodavno tumačenje zahtjeva sadržanih u ovimPravilima općenito je u nadležnosti Glavnog ureda Registra,bez obzira na moguće prethodne interpretacije eksperatapodručnih ureda. Odstupanja od pojedinih zahtjeva sadržanihu ovim Pravilima predmet su odobrenja Ministarstva naosnovu posebnog pojedinačnog razmatranja Registra.

1.6 Kriterij jednakovrijednosti je općenito primjenljivglede zahtjeva Pravila, i sukladno tome, može se prihvatiti idrugačiji način pregleda ili ispitivanja, drugačiji postupciproračuna ili izradbe, ukoliko su jednakovrijedni postupcimapropisanim u Pravilima.

Prihvaćanje jednakovrijednosti je isključivo unadležnosti Glavnog ureda, čije odobrenje može podlijegati uodređenim slučajevima posebnim uvjetima.

označava broj odsjekaoznačava broj poglavljaoznačava broj točke

2 PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINJSKIH SLITINA IPLASTIČNIH MATERIJALADIO A. - Odjeljak 1.

2013

2. PRIMJENA

2.1 Pravila se sastoje od tri dijela, i to:.1 Dio A - OPĆI ZAHTJEVI, gdje su

propisani zahtjevi u svezi nadzora nadgradnjom i pregleda postojećih brodova, asastoji se od sljedećih odjeljaka:a) Odjeljak 1. - Općenitob) Odjeljak 2. - Nadzor nad gradnjom i

pregledi postojećih brodova.2 Dio B - TEMELJNI TEHNIČKI

ZAHTJEVI, gdje su propisani temeljnitehnički zahtjevi, kako je navedeno u1.1.1, a sastoji se sljedećih odjeljaka:a) Odjeljak 1. - Trup i oprema trupab) Odjeljak 2. - Stabilitet i nadvođec) Odjeljak 3. - Strojni uređaj i sustavid) Odjeljak 4. - Električna opremae) Odjeljak 5. - Protupožarna zaštitaZa nove brodove obvezni datum primjeneovih zahtjeva je 1. kolovoza 2007. godine,a za postojeće brodove kako je posebnonavedeno u pojedinim odjeljcima ovogdijela Pravila.

.3 Dio C - DODATNI STATUTARNIZAHTJEVI ZA BRODOVE KOJI VIJUZASTAVU REPUBLIKE HRVATSKE,gdje su propisani statutarni zahtjevi, kakoje navedeno u 1.1.2, a sastoji se odsljedećih odjeljaka:a) Odjeljak 1. - Sredstva za spašavanjeb) Odjeljak 2. - Radiooprema, pomagala

za navigaciju i sredstva zasignalizaciju

c) Odjeljak 3. - Zaštita pri radu i smještajposade

d) Odjeljak 4. - Prijevoz putnikae) Odjeljak 5. - Prijevoz teretaf) Odjeljak 6. - Uređaj za rukovanje

teretom i naprave za dizanjeg) Odjeljak 7. - Sprečavanje onečišćenjah) Odjeljak 8. - Sustav upravljanja

sigurnošćui) Odjeljak 9. - BaždarenjeZa nove brodove obvezni datum primjeneovih zahtjeva je 1. kolovoza 2007. godine.Za postojeće brodove obvezni datumprimjene ovih zahtjeva kako je posebnonavedeno u pojedinim odjeljcima ovogdijela Pravila, a za odjeljak 8. - Sustavupravljanja sigurnošću prvi redovnipregled broda koji dospijeva nakon 1.siječnja 2009. godine.

Moguća primjena statutarnih zahtjeva Pravila zabrodove koji ne viju zastavu Republike Hrvatske predmet suposebnog razmatranja Registra.

2.2 Pravila se primjenjuju na sljedeće vrste brodova do500 GT koji ne obavljaju međunarodna putovanja:

.1 Putničke brodove za jednodnevneturističke izlete i putničke brodove zaturistička krstarenja s prekonoćnimboravkom turista u kabinama, u područjuplovidbe 6 do 8.

.2 Teretne brodove u područje plovidbe 5 do8.

.3 Brodove za opskrbu u područje plovidbe 5do 8.

.4 Istraživačke brodove u područje plovidbe5 do 8.

.5 Školske brodove u područje plovidbe 5 do8.

.6 Javne brodove u područje plovidbe 5 do 8.

.7 Ribarske brodove u područje plovidbe 3do 8.

.8 Jahte duljine trupa veće od 24 metra.Bez obzira na prethodno navedeno, u pojedinim

odjeljcima Pravila su u određenim slučajevima navedena iposebna dodatna ograničenja (npr. ograničenja u svezi: brutotonaže, duljine, vrste broda, najvećeg dopuštenog brojaputnika, snage porivnih strojeva i sl.).

2.3 Pravila se ne primijenjuju na:.1 Teretne brodove koji prevoze ulje ili

prerađevine sirovog ulja u razlivenomstanju, štetne tekućine i opasne kemikalijeu razlivenom stanju, ukapljene plinove.

.2 Ro-ro putničke brodove i putničke brodoveza javni prijevoz u linijskom pomorskomprometu..

.3 Brze putničke ili teretne brodove, odnosnona brodove koji imaju sposobnostpostizanja najveće brzine u čvorovimajednake ili veće od:

7.1922 ∇ 0.1667

gdje je ∇ istisnina na konstruktivnojvodnoj liniji m3, isključujući neistisninskebrodove čiji je trup potpuno iznad površineuslijed djelovanja aerodinamičkih silageneriranih površinskim efektom.

NAPOMENA: U svrhu primjene ovihPravila, brodovi volumena istisnine ≤ 500m3 i najveće brzine manje od 20 čv koji neobavljaju međunarodna putovanja nesmatraju se brzim brodovima.

2.4 Opseg primjene zahtjeva navedenih u Pravilima zavrste brodova koje nisu obuhvaćene 2.2 određuje se za svakitakav brod zasebno u dogovoru s Registrom.

2.5 Moguća primjena zahtjeva navedenih u Pravilimana brodove navedene u 2.2, osim putničkih, koji obavljajumeđunarodna putovanja predmet su posebnog pojedinačnograzmatranja Registra.


2013

3. TEHNIČKI NADZOR

3.1 OPĆENITO

3.1.1 Obavljanjem tehničkog nadzora Registar utvrđujeudovoljava li brod odgovarajućim zahtjevima Pravila zaodređenu namjenu i područje plovidbe.

3.1.2 Djelatnosti i zahtjevi u svezi tehničkog nadzorapotanko su navedeni u pojedinim dijelovima Pravila.

3.1.3 Brodogradilišta, proizvođači, brodari, itd., obveznisu inspektorima Registra omogućiti pristup i osiguratipotrebne uvjete za obavljanje tehničkog nadzora.

3.1.4 Tehnički nadzor obavljaju inspektori Registra.

3.2 OBVEZE VLASNIKA BRODA ILIKOMPANIJE

3.2.1 Nakon završetka nadzora nad gradnjom ili nadzoranad preinakom broda, završetka bilo kojeg pregleda broda ilinadzora nad izradbom materijala/proizvoda, ne smiju se bezprethodne suglasnosti Registra obavljati bilo kakve izmjene nakonstrukciji broda, strojnom uređaju, opremi ili drugimdijelovima na koje se odnose zahtjevi Pravila.

3.2.2 Vlasnik broda ili Kompanija mora osigurati takvostanje broda i održavanje njegove opreme, da brod u svakompogledu ostane sposoban za plovidbu bez opasnosti za brod,osobe na brodu, teret i okoliš.

3.2.3 Vlasnik broda, zapovjednik ili Kompanija morašto je prije moguće izvijestiti Registar u sljedećimslučajevima:

.1 Prilikom dokovanja broda.

.2 U slučajevima promjene namjene broda,preinaka ili izmjena na trupu, strojnomuređaju i ostaloj opremi, ako to može imatiutjecaj na isprave, knjige, ili na bilo kojedruge dokumente koje je izdao ili ovjerioRegistar. Preinake ili izmjene moraju seobavljati pod nadzorom inspektora uskladu sa zahtjevima Pravila i/ili u skladusa dodatnim zahtjevima Registra.

.3 Prilikom obavljanja radova kada seomogućuje pristup inače teško dostupnimdijelovima strukture (npr. prilikomuklanjanja glavnog ili pomoćnih strojeva,izolacija, obloga trupa i sl.). Takvi radovimoraju se obavljati pod nadzorominspektora u skladu sa zahtjevima Pravilai/ili u skladu sa dodatnim zahtjevimaRegistra.

.4 Prilikom stavljanja broda izvan službe,odnosno raspreme broda.

.5 U slučaju prodaje broda ili promjenezastave.

.6 U slučajevima kada je brod imao havarijuili se otkrije nedostatak koji utječe nasigurnost broda ili učinkovitost, odnosnopotpunost sredstava za spašavanje ili drugeopreme na koju se odnose zahtjevi Pravila,te cjelovitost broda ili učinkovitost,

odnosno potpunost opreme za zaštituokoliša od zagađivanja, na koju se odnosezahtjevi Pravila. Registar u svakompojedinom slučaju, uzimajući u obziropseg i karakter štete ili nedostatkautvrđuje neophodnost i opseg pregleda.

4 PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINJSKIH SLITINA IPLASTIČNIH MATERIJALADIO A. - Odjeljak 1.

2013

4. OBJAŠNJENJE IZRAZA IPOJMOVA

U svrhu ovih Pravila primjenjivi su sljedeći općiizrazi i pojmovi, dok su ostali posebni izrazi i pojmovinavedeni u pojedinom odjeljku Pravila.

Za izraze i pojmove koji nisu ovdje obuhvaćenividi Pravila za tehnički nadzor pomorskih brodova, Dio 1. -Opći propisi, Odjeljak 1. - Općenito, 4.

4.1 Pomorska uprava - Pomorska uprava države čijuzastavu brod vije.

4.2 Ministarstvo - ministarstvo nadležno zapomorstvo.

4.3 Kompanija - fizička ili pravna osoba koja jepreuzela odgovornost za upravljanje brodom od vlasnikabroda i koja je preuzimanjem takve odgovornosti preuzelaovlasti i odgovornosti sukladno ISM Kodeksu.

4.4 Posada broda - propisima određeno osoblje brodapropisanih kvalifikacija, koje osigurava upravljanje, poriv isigurno korištenje broda, a uključuje i osoblje koje poslužujeposadu broda i putnike.

4.5 Putnik - svaka osoba na brodu osim djece ispodjedne godine života i osoba zaposlenih na brodu u bilo kojemsvojstvu.

4.6 Posebno osoblje - osobe koje nisu putnici iličlanovi posade ili djeca ispod jedne godine života, ali senalaze na brodu u svezi s posebnom namjenom broda, kao naprimjer osobe zaposlene pri ulovu ili preradbi ribe i drugihživih bića iz mora, znanstveni radnici, osoblje laboratorija,stručno osoblje, administrativno upravno osoblje, pripravnicina školskim brodovima i sl.

4.7 Proizvod - stroj, uređaj, oprema, sredstva i priborkao i njihovi pojedini dijelovi, te materijali na koje se odnosezahtjevi Pravila za vrijeme njihove izradbe u tvornici.

4.8 Primjedba - zahtjev kompaniji (brodaru) da brodi/ili njegova oprema za koju je Registar utvrdio da neudovoljava zahtjevima Pravila u određenom vremenskom rokuuskladi sa zahtjevima Pravila.

4.9 Duljina - duljina koja iznosi 96% ukupne duljinena vodnoj liniji, povučenoj na udaljenosti od 85% najmanjevisine broda, iznad gornjeg ruba kobilice, ili duljina odprednjeg ruba pramčane statve do osi osovine kormila nanavedenoj vodnoj liniji (ako je ova vrijednost veća). Nabrodovima koji su projektirani s kosom kobilicom, vodnalinija na kojoj se mjeri ta duljina treba biti paralelna skonstrukcijskom vodnom linijom.

4.10 GT - bruto tonaža, mjera cijele veličine broda,utvrđena u skladu s Međunarodnom konvencijom obaždarenju 1969 (TMC 69), ili u skladu s Pravilima zabaždarenje pomorskih brodova, brodica i jahti.

4.11 Područje plovidbe - brojčana oznaka kojaoznačava dopušteno geografsko područje plovidbe broda.

Oznake područja plovidbe u svrhu ovih Pravila su:.1 5 - (nacionalna plovidba) - plovidba

unutrašnjim morskim vodama iteritorijalnim morem Republike Hrvatske i

vodama koje su pristupačne s mora..2 6 - (nacionalna obalna plovidba) -

plovidba unutrašnjim morskim vodamaRepublike Hrvatske (i vodama koje supristupačne s mora) kako je određenoPomorskim zakonikom RepublikeHrvatske.U vremenskom razdoblju od 1. travnja do31. listopada ovo područje plovidbe seproširuje na:− plovidbu 1,5 Nm od polazne crte u

smjeru gospodarskog pojasa,− plovidbu Viškim kanalom do otoka

Visa i Biševa, te uz navedene otoke neudaljavajući se više od 1,5 Nm odnjihovih obala.

.3 7 - (nacionalna priobalna plovidba) -plovidba zaštićenim područjimaunutrašnjih morskih voda RepublikeHrvatske i vodama koje su pristupačne smora, i to: Fažanskim, Zadarskim,Srednjim, Pašmanskim, Vrgadskim,Murterskim, Šibenskim, Splitskim,Bračkim, Hvarskim, Neretvanskim,Stonskim i Koločepskim kanalom iPirovačkim zaljevom.

.4 8 - (lokalna plovidba) - plovidba lukama,te zaljevima, ušćima rijeka i jezerima, i to:Limskim, Raškim, Kaštelanskim i Klek-Neumskim zaljevom, Prokljanskimjezerom (uključujući ušće rijeke Krke dorta Jadrija), Rijekom Dubrovačkom iNeretvom.

Područje plovidbe može biti dodatno ograničeno imaksimalnim udaljavanjem od najbliže luke pribježišta ilisigurnog sidrišta izraženim u nautičkim miljama, i/ilimaksimalno dozvoljenim stanjem mora, što je odgovarajućenaznačeno u ispravama izdanim od Registra.

Pridržavanje područja plovidbe i pripadnihograničenja područja plovidbe i stanja mora, ako postoje,preduvjet je za održavanje valjanosti isprava izdanih odRegistra.

4.12 Preinaka - izmjena na postojećem brodu kojom seznačajno mijenjaju izmjere broda, ili se mijenjaju kapacitetibroda, ili se mijenja namjena broda, ili se na brodu vrše radovitakvog opsega kojima se namjerava značajno produljiti vijektrajanja broda, ili se na brodu vrše radovi takvog opsega da sesmatra opravdanim primjena zahtjeva kao za novi brod, ili semijenja područje plovidbe broda, ili se mijenja broj putnikakoje brod smije prevoziti.

Preinakom se ne smatraju popravci i zamjenaelemenata (komponenata) broda istim elementima(komponentama).

4.13 Brod - osim ratnog broda, je plovni objektnamijenjen za plovidbu morem, kojemu je duljina veća od 12metara, a bruto tonaža veća od 15, ili je ovlašten prevoziti višeod 12 putnika. Brod može biti putnički, teretni, ribarski, javniili istraživački.

4.14 Novi brod - u svrhu ovih Pravila, ako nije izričitodrugačije određeno jest brod u gradnji (od trenutka polaganjakobilice, ili sličnog stanja gradnje do trenutka upisa u upisnikbrodova) za kojeg je zahtjev za nadzor nad gradnjom


2013

ispostavljen Registru nakon 1. srpnja 2007. godine.

4.15 Postojeći brod - brod koji nije novi brod.

4.16 Putnički brod - brod na mehanički pogonovlašten prevoziti više od 12 putnika, posebno izgrađen iopremljen za tu svrhu, sa jednom ili više paluba u trupu inadgrađu, te sa ili bez kabinskog smještaja za putnike, te kojine obavlja međunarodna putovanja, kako slijedi:

.1 Putnički brod za jednodnevne turističkeizlete, sa smještajem putnika u zatvorenimprostorima i na palubi u periodu od 1.travnja do 31. listopada, u područjuplovidbe 6 do 8.

.2 Putnički brod za turistička krstarenja sprekonoćnim boravkom turista u kabinamau periodu od 1. travnja do 31. listopada, upodručju plovidbe 6 do 8.

4.17 Teretni brod - u svrhu ovih Pravila brodnamijenjen za prijevoz tereta na mehanički pogon. U smisluprijevoza tereta isključivo se podrazumijeva prijevoz općeg ikomadnog tereta u skladištima i/ili na palubi.

4.18 Brod za opskrbu - brod koji je prvenstvenonamijenjen za prijevoz posebnog osoblja, posebnih materijalai opreme za opskrbu pomorskih uređaja i pomorskih odobalnihobjekata i ispomoć pri obavljanju posebnih aktivnosti, te je usvezi s prethodno navedenom namjenom opremljen posebnimuređajima za takve aktivnosti.

4.19 Istraživački brod - znanstvenoistraživački brodbez skladišnih prostora, namijenjen isključivo za znanstvenaili tehnološka istraživanja ili iskorištavanje podmorja,morskog dna ili njegova podzemlja opskrbljen posebnomopremom i uređajima za tu namjenu (laboratorijima,smještajem za posebno osoblje, itd.).

4.20 Školski brod - brod građen i namijenjen isključivoza praktičnu obuku pomoraca, opskrbljen posebnom opremomi uređajima za tu namjenu (nastavnim prostorijama, dovoljnimbrojem stambenih prostorija za nastavnike i učenike, itd.).

4.21 Ribarski brod - brod sa mehaničkim pogonomnamijenjen i opremljen za ulov ribe ili drugih živih bića izmora ili s morskog dna, čija je duljina veća od 12 metara, abruto tonaža veća od 15.

4.22 Javni brod - brod osim ratnog broda, namijenjen iopremljen za obavljanje djelatnosti od općeg interesa države, ačiji je vlasnik, odnosno brodar država ili neko drugo tijeloovlašteno od države (npr. policijski brod, brod lučkekapetanije i sl.) i koji služi isključivo u negospodarske svrhe.

4.23 Jahta - plovni objekt za razonodu, neovisno da lise koristi za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, ačija je duljina veća od 12 metara i koji je namijenjen za duljiboravak na moru, te koji je pored posade ovlašten prevoziti neviše od 12 putnika.

NAPOMENA: U svezi jahti koje viju zastavu RepublikeHrvatske vidjeti Pravila za statutarnu certifikaciju brodica ijahti.


2013

DIO A - OPĆI ZAHTJEVIOdjeljak 2. - NADZOR NAD GRADNJOM I PREGLEDI POSTOJEĆIH BRODOVA

Sadržaj:Stranica

1. OPĆENITO ........................................................................................................................................... 1

2. PRIMJENA............................................................................................................................................ 2

3. NADZOR NAD GRADNJOM ............................................................................................................. 33.1 OPĆENITO ............................................................................................................................................................ 33.2 TEHNIČKA DOKUMENTACIJA......................................................................................................................... 33.3 NADZOR NAD GRADNJOM BRODA KOD GRADITELJA ............................................................................. 33.4 MATERIJALI, STROJEVI, UREĐAJI I OPREMA KOJI SE UGRAĐUJU NA BROD...................................... 43.5 POPIS TEHNIČKE DOKUMENTACIJE KOJA SE PRILAŽE NA ODOBRENJE ILI UVID ............................ 5

4. VRSTE PREGLEDA, PRIPREMA I UVJETI ZA OBAVLJANJE PREGLEDA ......................... 74.1 OSNOVNI PREGLED ........................................................................................................................................... 74.2 REDOVNI PREGLEDI TEMELJNIH STAVKI.................................................................................................... 74.2.1 Godišnji pregled temeljnih stavki ........................................................................................................... 74.2.2 Obnovni pregled temeljnih stavki ........................................................................................................... 74.2.3 Pregled podvodnog dijela trupa - pregled trupa na suhom...................................................................... 74.2.4 Pregled podvodnog dijela trupa - pregled trupa pod vodom................................................................... 74.3 REDOVNI PREGLEDI STATUTARNIH STAVKI.............................................................................................. 84.3.1 Općenito .................................................................................................................................................. 84.3.2 Godišnji pregled statutarnih stavki.......................................................................................................... 84.3.3 Obnovni pregled statutarnih stavki ......................................................................................................... 84.4 IZVANREDNI PREGLED..................................................................................................................................... 84.5 PRIPREMA I UVJETI ZA OBAVLJANJE PREGLEDA...................................................................................... 94.6 POPRAVCI I PREINAKE NA POSTOJEĆIM BRODOVIMA ............................................................................ 9

5. ISPRAVE I IZVJEŠTAJI .................................................................................................................. 105.1 IZDAVANJE I OVJERAVANJE......................................................................................................................... 105.2 ROK VALJANOSTI ............................................................................................................................................ 105.3 PRODUŽENJE ROKA VALJANOSTI ............................................................................................................... 105.4 ODRŽAVANJE I PRESTANAK VALJANOSTI ................................................................................................ 105.5 PONOVNA USPOSTAVA VALJANOSTI ......................................................................................................... 11

6. REDOVNI PREGLEDI TEMELJNIH STAVKI............................................................................. 126.1 OPĆENITO .......................................................................................................................................................... 126.2 GODIŠNJI PREGLED TEMELJNIH STAVKI ................................................................................................... 136.2.1 Općenito ................................................................................................................................................ 136.2.2 Trup i oprema trupa............................................................................................................................... 136.2.3 Strojni uređaj i elektrooprema............................................................................................................... 146.2.4 Protupožarna oprema ............................................................................................................................ 146.3 OBNOVNI PREGLED TEMELJNIH STAVKI................................................................................................... 146.3.1 Općenito ................................................................................................................................................ 146.3.2 Trup i oprema trupa............................................................................................................................... 156.3.3 Strojni uređaj i elektrooprema............................................................................................................... 176.3.4 Oprema za gašenje požara..................................................................................................................... 186.4 PREGLED PODVODNOG DIJELA TRUPA NA SUHOM PRILIKOM GODIŠNJEG PREGLEDA

TEMELJNIH STAVKI......................................................................................................................................... 196.5 PREGLED PODVODNOG DIJELA TRUPA POD VODOM PRILIKOM GODIŠNJEG PREGLEDA


2013

TEMELJNIH STAVKI ......................................................................................................................................... 19

7. REDOVNI PREGLEDI STATUTARNIH STAVKI (dodatni zahtjevi za brodove koji vijuzastavu Republike Hrvatske) ............................................................................................................. 21

7.1 GODIŠNJI PREGLED STATUTARNIH STAVKI ............................................................................................. 217.1.1 Radiooprema ......................................................................................................................................... 217.1.2 Sredstva za spašavanje .......................................................................................................................... 217.1.3 Sredstva za signalizaciju i pomagala za navigaciju............................................................................... 217.1.4 Oprema za sprečavanje onečišćenja ...................................................................................................... 217.1.5 Zaštita pri radu, smještaj posade i putnika ............................................................................................ 217.1.6 Uređaj za rukovanje teretom i naprave za dizanje na brodu.................................................................. 227.2 OBNOVNI PREGLED STATUTARNIH STAVKI............................................................................................. 227.2.1 Radiooprema ......................................................................................................................................... 227.2.2 Sredstva za spašavanje .......................................................................................................................... 227.2.3 Sredstva za signalizaciju i pomagala za navigaciju............................................................................... 237.2.4 Oprema za sprečavanje onečišćenja ...................................................................................................... 237.2.5 Zaštita pri radu, smještaj posade i putnika ............................................................................................ 237.2.6 Uređaj za rukovanje teretom i naprave za dizanje................................................................................. 23


2013

1

1 OPĆENITO

1.1 Ovaj odjeljak Pravila propisuje tehničke normeprimjenjive tijekom nadzora nad gradnjom i redovnihpregleda brodova navedenih u 2.1.

1.2 Dodatno navedenom u ovom odjeljku Pravila iostalim temeljnim zahtjevima navedenim u Pravilima, Dio B,svi brodovi hrvatske državne pripadnosti moraju udovoljavatizahtjevima navedenim u primjenjivim odjeljcima Pravila,Dio C.

1.3 Stakloplastika - općeniti pojam koji u svrhuovog odjeljka Pravila označava brodove čiji je trup izrađenod vlaknima ojačanog poliestera.

1.4 Za ostale primjenjive izraze i pojmove vidiPravila, Dio A, Odjeljak 1. - Općenito, 4.


2013

2

2. PRIMJENA

2.1 Ovaj odjeljak Pravila primjenjuje se na sljedećevrste brodova do 500 GT:

.1 Putničke brodove za jednodnevneturističke izlete i putničke brodove zaturistička krstarenja s prekonoćnimboravkom turista u kabinama, u područjuplovidbe 6 do 8.

.2 Teretne brodove u područje plovidbe 5 do8.

.3 Brodove za opskrbu u područje plovidbe5 do 8.

.4 Istraživačke brodove u područje plovidbe5 do 8.

.5 Školske brodove u područje plovidbe 5do 8.

.6 Javne brodove u područje plovidbe 5 do8.

.7 Ribarske brodove u području plovidbe 3do 8, ali samo u svezi nadzora nadgradnjom i osnovnog pregleda. Zaodredbe u svezi redovnih pregledaribarskih brodova vidi Pravila zastatutarnu certifikaciju ribarskihbrodova.

.8 Jahte duljine trupa veće od 24 metra, bezobzira na područje plovidbe, ali samo usvezi nadzora nad gradnjom. Za odredbeu svezi redovnih pregleda jahti vidiPravila za statutarnu certifikacijubrodica i jahti.

NAPOMENA: U daljnjem tekstu, ukoliko nije posebnodrugačije naglašeno, zahtjevi za teretne brodove odnose se ina tipove brodova navedene od 2.1.3 do 2.1.6.

2.2 Ovim odjeljkom propisani su zahtjevi u svezi:.1 Nadzora tijekom gradnje..2 Brodova koje se po prvi put pregledavaju

u prilikom prvog upisa u Upisnik brodovaRepublike Hrvatske (osnovni pregled).

.3 Redovnih pregleda postojećih brodova,odnosno brodova koji su već upisani uupisnik brodova.

.4 Postojećih brodova u slučajevima bitnihpopravaka, preinaka, izmjena opreme iuređaja i sl. (prigodni pregled).

2.3 Zahtjevi ovog odjeljka Pravila u svezi nadzoranad gradnjom primjenjuju se na sve nove brodove kojima jezahtjev za nadzor nad gradnjom ispostavljen Registru nakon1. kolovoza 2007. godine.

2.4 Zahtjevi ovog odjeljka Pravila u svezi pregledaprimjenjuju se na postojeće brodove počevši od prvogredovnog pregleda broda koji dospijeva nakon 1. siječnja2008. godine.

2.5 Moguća primjena zahtjeva navedenih u ovomodjeljku Pravila na brodove koji obavljaju putovanja izvanpodručja plovidbe 5 do 8, odnosno 3 do 8 za ribarskebrodove, predmet su posebnog pojedinačnog razmatranjaRegistra.


2013

3

3. NADZOR NAD GRADNJOM

3.1 OPĆENITO

3.1.1 Ovim odsjekom Pravila propisuju se zahtjevi usvezi nadzora nad gradnjom brodova koji obuhvaća:

.1 Odobrenje tehničke dokumentacije broda.

.2 Nadzor kod proizvođača nad izradbommaterijala, strojeva, uređaja i opreme kojise ugrađuju na brod.

.3 Nadzor gradnje broda kod brodogradilišta(graditelja broda).

.4 Nadzor nad obavljanjem pokusneplovidbe i završnim ispitivanjima.

.5 Izdavanje odgovarajućih isprava pouspješnom završetku nadzora.

3.1.2 Prije započinjanja bilo kakvih aktivnosti u svezigradnje pravna ili fizička osoba koja od Registra zahtijevanadzor nad gradnjom mora Glavnom uredu Registra dostavitizahtjev za nadzor nad gradnjom.

3.1.3 Nadzor nad popravcima, izmjenama, preinakamaili obnovom opreme većeg značaja, kao i promjenomnamjene, područja plovidbe ili broja putnika koje brod možeprevoziti, neposredno obuhvaća aktivnosti navedene u 3.1.1 uopsegu koliko to Registar ocijeni razboritim i prikladnim usvakom pojedinom slučaju.

U slučajevima kada se postojeći brodovi, bezobzira kada su građeni i bez obzira na područje plovidbepreinačuju u putničke brodove na njih se primjenjuju zahtjevikao za nove brodove.

3.2 TEHNIČKA DOKUMENTACIJA

3.2.1 Ukoliko izvođač tehničke dokumentacije(projektant) nije ujedno i graditelj broda, pravna ili fizičkaosoba koja od Registra zahtijeva nadzor nad gradnjom, moranaznačiti i ovlastiti izvođača tehničke dokumentacije datehničku dokumentaciju (nacrte i proračune) smije u njegovoime dostavljati Registru na odobrenje ili uvid.

NAPOMENA: Prilikom gradnje brodova hrvatske državnepripadnosti izvođač tehničke dokumentacije sa sjedištem uRepublici Hrvatskoj (ukoliko izvođač tehničke dokumentacijenije graditelj broda) mora biti registriran pri nadležnomTrgovačkom sudu za obavljanje djelatnosti projektiranja ubrodogradnji, o čemu je prilikom prijave gradnje potrebnodostaviti presliku rješenja o upisu iz sudskog registra.

3.2.2 Popis tehničke dokumentacije koja se za pojedinibrod dostavlja na odobrenje ili uvid, Registar određuje naosnovu popisa u 3.5, nakon uvida u Tehnički opis i Općiplan.

3.2.3 Opseg tehničke dokumentacije za brodoveposebne izvedbe određuje se za svaki takav brod zasebno udogovoru s Registrom.

3.2.4 Registar može proširiti opseg tehničkedokumentacije, ako se za to ukaže potreba, o čemu ćedovoljno unaprijed, pisanim putem, obavijestiti graditelja iliizvođača tehničke dokumentacije.

3.2.5 Izvođač tehničke dokumentacije istu mora

dostavljati Registru na odobrenje ili uvid u tri primjerka(zajedno s popratnim dostavnim dopisom), u skladu sdefiniranim popisom tehničke dokumentacije, ukoliko nijedrugačije zahtijevano ili dogovoreno.

3.2.6 Izvođač tehničke dokumentacije mora tehničkudokumentaciju dostaviti na odobrenje ili uvid dovoljno prijepočetka gradnje broda ili iznimno, dovoljno prije početkaodređene faze gradnje broda, u skladu s posebnimprethodnim dogovorom sa Registrom.

3.2.7 Tehnička dokumentacija mora biti izrađena uskladu s dobrom brodograđevnom praksom i mora sadržavatisve neophodne podatke, tako da je moguće provjeritiudovoljava li brod zahtjevima Pravila.

3.2.8 U slučaju proturječnosti i nesukladnostiinformacija navedenih u tehničkoj dokumentaciji, Registar ćedokumentaciju razmatrati prema sljedećem redoslijedu:projektne pretpostavke, nacrti, proračuni.

3.2.9 Registar će primjedbe na tehničku dokumentacijudostavljati izvođaču tehničke dokumentacije pisanim putem uvidu popratnih dopisa uz primjerak dokumentacije. U slučajuda je to praktičnije Registar će primjedbe označitineposredno na dokumentaciji.

3.2.10 U slučaju da se od izvođača tehničkedokumentacije očekuje da dostavi dopunjenu ili ispravljenuverziju dokumentacije, to će biti posebno naznačeno upopratnom dopisu Registra.

3.2.11 Primjedbe navedene u popratnom dopisu, ilineposredno naznačene u tehničkoj dokumentaciji smatraju sesastavnim dijelom odobrene tehničke dokumentacije, te im semora udovoljiti tijekom gradnje.

3.2.12 Dužnost graditelja je osigurati da je izvedbenadokumentacija u sukladnosti s tehničkom dokumentacijomprethodno odobrenom od Registra. Registar zadržava pravoda u svakom trenutku obustavi nadzor nad gradnjom ukolikopostoje objektivni dokazi da izvedeni radovi nisu u skladu sodobrenom tehničkom dokumentacijom.

3.3 NADZOR NAD GRADNJOMBRODA KOD GRADITELJA

3.3.1 Pravna ili fizička osoba koja od Registrazahtijeva nadzor nad gradnjom obvezuje se osigurati iomogućiti nadzor nad gradnjom broda kod graditelja.

Nadzor nad gradnjom broda kod graditeljaobavljaju inspektori Područnih ureda Registra.

3.3.2 Gradnja broda i nadzor nad gradnjom broda kodgraditelja, mora se vršiti isključivo na osnovu tehničkedokumentacije prethodno odobrene od Registra.

3.3.3 Nadzor nad gradnjom broda kod graditeljaobavlja se na osnovu pisanih prijava (aplikacija) upućenih odstrane graditelja nadležnom Područnom uredu Registra kojiobavlja nadzor.

3.3.4 Nadzorom nad gradnjom se utvrđuje:.1 Je li konstrukcija broda izvedena u skladu

s Pravilima i odobrenom tehničkomdokumentacijom i jesu li upotrijebljenipropisani materijali.


2013

4

.2 Jesu li materijali, strojevi, uređaji ioprema koji se ugrađuju u brod izrađenipod nadzorom u skladu s Pravilima iimaju li odgovarajuće potvrde o nadzorunad izradbom.

.3 Jesu li radovi izvedeni sukladnozahtjevima Pravila i dobrojbrodograđevnoj praksi.

.4 Jesu li obavljena zadovoljavajućaispitivanja funkcionalnosti u opsegu i uskladu s propisanim i odobrenimprogramom ispitivanja i zahtjevimaPravila.

3.3.5 U svrhu provedbe nadzora nad gradnjom graditeljse obvezuje pozvati Registar na sljedeće aktivnosti:

.1 identifikacija materijala za izradbustrukture, prema specifikacijamaproizvođača.

.2 pregled / ispitivanje nakon postavljanjakobilice i rebara;

.3 za brodove od aluminija, pregledpripreme zavarenih spojeva;

.4 pregled / ispitivanje nakon postavljanjavanjske oplate;(za brodove od stakloplastike umjesto3.3.5.2 i 3.3.5.3 nadzor se obavlja tijekomsljedećih faza: prilikom laminacije trupakod nanošenja "gel-coat"-a, tijekompostavljanja unutarnjih ojačanja, prilikompripreme sendvič laminata, prilikomizlijevanja trupa iz kalupa, prilikomspajanja trupa s palubom);

.5 pregled / ispitivanje nakon izvršenogpostavljanja tankova, glavne palube inadgrađa;

.6 pregled / ispitivanje strukture prijeporinuća (uključujući ispitivanjavodonepropusnosti);

.7 pregled / ispitivanje porivnih strojeva igeneratora;

.8 pregled / ispitivanje cjevovoda ustrojarnici;

.9 pregled / ispitivanje postavljanja iizvedbe temeljenja glavnih porivnihstrojeva i generatora;

.10 pregled / ispitivanje postavljanja icentracije voda vratila i navlačenjabrodskog vijka;

.11 pregled / ispitivanje postavljanjakormilarskog stroja;

.12 pregled / ispitivanje podvodnih ventila;

.13 pregled / ispitivanje izvedbe električneinstalacije prije postavljanja obloga;

.14 pregled izvršenih radova u nastambama;

.15 pregled / ispitivanje postavljenihcjevovoda u nadgrađu i kabinama, tepalubne opreme;

.16 pregled / ispitivanje izvršenih radova iopreme za spašavanje, protupožarneopreme, pomagala za navigaciju,sredstava za signalizaciju i sredstava zasprečavanje onečišćenja;

.17 pregled i ispitivanja teretnog uređaja(gdje je primjenjivo),

.18 pregled opreme i uređaja u svezi zaštitepri radu i smještaja posade i putnika;

.19 završna ispitivanja u skladu s odobrenimprogramom primopredajnih ispitivanja(na vezu i pokusnoj plovidbi),

.20 za brodove od aluminija, ispitivanjejednom od metoda bez razaranjazavarenih spojeva prema unaprijedodobrenom planu ispitivanja zavarenihspojeva.

Gore navedeni popis ne označava nužno brojzahtjevanih posjeta mjestu gradnje već daje okvirni popisaktivnosti koje će Registar nadzirati. Bez obzira na gorenavedeno Registar može proširiti prije navedeni popisaktivnosti u slučaju da se za to ukaže potreba.

3.3.6 Graditelj mora udovoljiti primjedbama Registrana zadovoljstvo inspektora. Uvjet za uspješni završetaknadzora na mjestu gradnje je prihvaćanje i potvrđivanje svihaplikacija u potpunosti.

3.3.7 Tijekom izvođenja radova graditelj morainspektorima Registra omogućiti sigurne uvjete za obavljanjetehničkog nadzora (pristup, rasvjeta, ventilacija, itd.).

3.3.8 Preduvjet za gradnju brodova s trupom odstakloplastike jest da je graditelj podoban i od Registraodobren za izvođenje radova u stakloplastici.

3.3.9 Preduvjet za gradnju brodova iz aluminija jest daje graditelj podoban i od Registra prihvaćen za radove nazavarivanju aluminijskih konstrukcija. Zavarivački radovimoraju biti izvedeni od strane atestiranih zavarivača,odobrenim dodatnim materijalima za zavarivanje i sukladnoodobrenim postupcima zavarivanja.

3.4 MATERIJALI, STROJEVI,UREĐAJI I OPREMA KOJI SE

UGRAĐUJU NA BROD

3.4.1 Kod nadzora nad gradnjom svi materijali,strojevi, uređaji i oprema koji se ugrađuju na brod moraju bitinovi, te gdje je primjenjivo, nadzirani tijekom izradbe kodproizvođača, što u pojedinim slučajevima uključuje iodobrenje tehničke dokumentacije.

3.4.2 Ugradnja rabljenih materijala, strojeva, uređaja iopreme može biti dozvoljena samo u iznimnim slučajevima ito uz posebno odobrenje Registra, ali isključujući sredstva zaspašavanje, protupožarnu opremu, sredstva za signalizaciju,pomagala za navigaciju, radioopremu i opremu zasprečavanje onečišćenja.

3.4.3 Materijali, strojevi, uređaji i oprema za kojeRegistar traži potvrde:

.1 Za brodove od aluminija - limovi iprofili, otkivci i odljevci;Za brodove od stakloplastike - materijalikoji se upotrebljavaju za gradnju trupa inadgrađa (smole, ljepila, ojačanja, itd.);Za brodove od drva - materijali koji seupotrebljavaju za gradnju trupa inadgrađa (furnirske ploče (ukočenodrvo), ljepila).

.2 Za brodove od aluminija - dodatni


2013

5

materijali za zavarivanje..3 Glavni porivni strojevi bez obzira na

snagu..4 Pomoćni strojevi i dizel generatori

pojedinačne snage ≥ 110 kW..5 Posude pod tlakom namijenjene za bitne

brodske službe i boce CO2 za ugrađenisustav gašenja požara.

.6 Zupčanički prijenosnici (reduktori) za sveporivne strojeve.

.7 Brodska kopča.

.8 Vratila brodskih vijaka.

.9 Brodski vijci, uključujući i bočneporivnike.

.10 Kaljužne i protupožarne pumpe.

.11 Brzozatvarajući ventili goriva iprotupožarni ventili.

.12 Oplatni ventili / zasuni.

.13 Sidreno pritezno vitlo.

.14 Sidro i sidreni lanac.

.15 Kormilarski uređaj.

.16 Užad / konopi za vez i/ili sidrenje i/iliteretni uređaj.

.17 Okna i prozori na trupu i nadgrađu.

.18 Glavna sklopna ploča.

.19 Navigacijska svjetla.

.20 Navigacijska oprema.

.21 Dojava požara.

.22 Radiouređaj sa DSC-om.

.23 Kompas.

.24 Prenosivi aparati za gašenje požara.

.25 Sredstva konstruktivne protupožarnezaštite.

.26 Fiksni sustavi za gašenje požara.

.27 Samonapuhavajuće splavi i uređaji zanjihovo automatsko otpuštanje.

.28 Koluti za spašavanje (uključujući svjetla idimne signale).

.29 Rakete i ručne buktinje.

.30 Sprave za dobacivanje konopa.

.31 Prsluci za spašavanje uključujući i svjetlaprsluka za spašavanje.

3.5 POPIS TEHNIČKEDOKUMENTACIJE KOJA SE PRILAŽE

NA ODOBRENJE ILI UVID

3.5.1 Ovdje navedeni popis ne sadržava brojnacrta/proračuna koje je potrebno dostaviti Registru naodobrenje ili uvid, već isključivo popis stavki kojenacrtima/proračunima trebaju biti obuhvaćeni.

3.5.2 Opća dokumentacija:.1 Tehnički opis..2 Opći plan..3 Linije broda s tablicom očitanja.

3.5.3 Trup:.1 glavno rebro s karakterističnim

presjecima i općim podacima;.2 uzdužni presjek;.3 vanjska oplata (ne zahtijeva se za brodove

od drva ili brodove od stakloplastike);.4 palube;

.5 nadgrađe i kućice;

.6 pražnice grotala (ukoliko postoje);

.7 dvodno (ukoliko postoji);

.8 nepropusne pregrade;

.9 upore, nosači i pojačanja;

.10 struktura pikova sa statvama (ukoliko istanisu prikazana na uzdužnom presjeku);

.11 skrokovi i nogavice;

.12 temelji strojeva i odrivnih ležajeva;

.13 otvori na oplati;

.14 strukturni tankovi i njihova oprema(ukoliko postoje);

.15 temelji palubne opreme, jarbola, stupova idizalica;

.16 ljuljna kobilica (ukoliko postoji i nijeprikazana na nacrtu vanjske oplate);

.17 plan tlačenja i ispitivanja zavarenihspojeva (ne zahtijeva se za drvenebrodove ili brodove građene odstakloplastike).

3.5.4 Oprema trupa:.1 proračun opremnog broja;.2 popis i smještaj opreme za sidrenje i vez;.3 sustav kormilarskog uređaja, što mora

sadržavati specifikaciju kormilarskoguređaja, nacrt kormila s detaljima zastruk, ležaje i štence;

.4 popis i smještaj otvora i sredstava zazatvaranje otvora na trupu, nadgrađu ipalubnim kućicama;

.5 plan komunikacija, izlaza u nužnosti iputova za napuštanje broda;

.6 jarboli i oputa jarbola.

3.5.5 Stabilitet i nadvođe:.1 izvještaj s pokusa nagiba;.2 knjiga stabiliteta (uključujući i slučaj

korištenja jedara ukoliko je primjenjivo).

3.5.6 Strojni uređaj:.1 opći raspored strojeva, kotlova i uređaja u

prostorijama strojeva s pripadnomspecifikacijom;

.2 proračun i nacrti pričvršćenja porivnih ipomoćnih strojeva, ležaja voda vratila,kotlova, izmjenjivača topline i posudapod tlakom;

.3 nacrt statvene cijevi s elementima;

.4 nacrt vratila (vratila brodskog vijka,međuvratila i odrivnog vratila), s detaljemspoja s brodskim vijkom;

.5 nacrt spojki vratila;

.6 nacrt nosivih i samostalnih odrivnihležajeva;

.7 proračun vratila i spojnih elemenata;

.8 proračun opterećenja ležajeva vratila (nepodliježe odobrenju);

.9 tip, vrsta i naziv proizvođača zupčaničkogprijenosnika i brodske kopče;

.10 nacrt brodskog vijka i podaci o vijku(samo u svrhu provjere čvrstoće vijka);

.11 nacrt i podaci o ostalim ugrađenimvrstama brodskih vijaka (vijak u sapnici,poprečni brodski vijak i sl.).


2013

6

NAPOMENA: Za porivni sustav vrijedi i sljedeće:- porivni stroj mora biti brodske izvedbe,

tipno odobren i mora imati pojedinačnupotvrdu izdanu od Registra;

- materijal za izradbu vratila brodskogvijka mora imati potvrdu izdanu odRegistra;

- zupčanički prijenosnik i brodska kopčamoraju biti tipno odobreni i moraju imatipojedinačnu potvrdu izdanu od Registra.

- materijal za izradbu brodskog vijka moraimati potvrdu izdanu od Registra.

3.5.7 Cjevovodi:.1 shema cjevovoda kaljuže;.2 shema cjevovoda balasta (ako postoji);.3 shema cjevovoda sondi, odušnika,

preljeva i naljeva;.4 shema cjevovoda ispušnih plinova;.5 shema ventilacije u prostorijama strojeva

i skladištima tereta (ako postoje);.6 shema cjevovoda goriva;.7 shema cjevovoda ulja za podmazivanje;.8 shema cjevovoda rashladne morske i

slatke vode;.9 shema cjevovoda stlačenog zraka (ako

postoji);.10 shema cjevovoda hidrauličkog ili

pneumatskog upravljanja (vijci, pumpe,ventili, itd.);

.11 shema cjevovoda pitke vode;

.12 shema sanitarnih cjevovoda i sanitarnihizljeva;

.13 shema sa detaljima oplatnihventila/zasuna uključujući pričvršćenja izaštitne rešetke.

NAPOMENA: Sve navedene sheme moraju sadržavati ipodatke o proračunskom i radnom tlaku, dimenzijama imaterijalu cijevi i armature, pogonskom stroju, smještaju, tekapacitetu i dobavnoj visini pumpe.

3.5.8 Električna oprema i automatizacija, radiooprema,sredstva za signalizaciju i pomagala za navigaciju:

.1 smještaj i popis ugrađene električneopreme, uključujući podatke o brojukomada, vrsti, tipu i proizvođaču uređaja;

.2 jednopolna shema cjelokupne instalacije,zajedno s napajanjem navigacijskih,signalnih i radio uređaja;

.3 plan uzemljenja za brodove izrađene oddrva ili stakloplastike;

.4 popis i smještaj sustava i komponentiautomatike, s naznakom proizvođača itipa uređaja;

.5 temeljne blok sheme za sustaveupravljanja, uzbunjivanja i sigurnosti(npr. porivni i bitni pomoćni strojevi,kaljužni i balastni sustav, itd.);

.7 popis i smještaj ugrađene radioopreme, snavedenim brojem komada, vrstom,tipom i nazivom proizvođača;

.8 popis i smještaj ugrađene opreme zasignalizaciju, s navedenim brojemkomada, vrstom, tipom i nazivomproizvođača;

.9 popis i smještaj ugrađenih pomagala zanavigaciju, s navedenim brojem komada,vrstom, tipom i nazivom proizvođača.

3.5.9 Protupožarna zaštita:.1 popis i raspored sredstava za dojavu

požara i požarno uzbunjivanje (zahtijevase za putničke brodove).

.2 opći plan konstrukcijske protupožarnezaštite s opisom;

.3 opći plan i popis sredstava za gašenjepožara, kako ugrađenog sustava, tako iprenosivih uređaja;

.4 shema sustava za gašenje požara.

3.5.10 Sredstva za spašavanje:.1 opći plan sredstava za spašavanje.

3.5.11 Uređaji za rukovanje teretom (ako postoje):.1 opći plan uređaja za rukovanje teretom,

što obuhvaća: podatke o nosivosti,podatke o tipu opreme i specifikacijudizalica, naprava za dizanje, vitala,bubnjeva, jarbola, samarica, skidljive ineskidljive opreme;

.2 nacrti pričvršćenja za brodskukonstrukciju jarbola, stupova, vitala idizalica, pojačanja brodskog trupa namjestima gdje su oni pričvršćeni, te nacrtipričvršćenja samarica i dizalica zavrijeme plovidbe.

3.5.12 Zaštita pri radu, smještaj posade i prijevozputnika:

.1 opći plan prostora predviđenih za boravakputnika s ucrtanim ulazima / izlazima irasporedom sredstava za smještaj (klupe,stolice, kreveti i sl.);

.2 plan sanitarnih prostora s prikazomopreme;

.3 opći plan ugrađenih i skidljivih ograda,rukohvata i olujnih rukohvata, spripadnim podacima;

.4 opći plan stubišta i ljestava, s pripadnimpodacima;

.5 siz i prijelazni mostići;

.6 opći plan ventilacije, klimatizacije igrijanja i pripadni proračuni i detalji.

3.5.13 Program primopredajnih ispitivanja (na vezu i napokusnoj plovidbi).

3.5.14 Za brodove izrađene od aluminija, tehnologija ipostupak zavarivanja, te plan ispitivanja zavarenih spojeva.


2013

7

4. VRSTE PREGLEDA,PRIPREMA I UVJETI ZA

OBAVLJANJE PREGLEDA

4.1 OSNOVNI PREGLED

4.1.1 Za zahtjeve u svezi obavljanja osnovnog pregledavidi Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova,Dio 1. - Opći propisi, Odjeljak. 2. - Nadzor nad gradnjom iosnovni pregled, 2.

4.2 REDOVNI PREGLEDITEMELJNIH STAVKI

4.2.1 Godišnji pregled temeljnih stavki

4.2.1.1 Kod svih brodova, bez obzira na veličinu,namjenu i područje plovidbe svake godine potrebno jeobaviti godišnji pregled, odnosno opći pregled temeljnihstavki strukture trupa, strojnih i elektro uređaja (vidi zahtjeveiz 6.2).

4.2.1.2 Godišnji pregled temeljnih stavki može se obavitiu periodu od tri mjeseca prije do tri mjeseca nakon godišnjicedospijeća pregleda Svjedodžbe o sposobnosti broda zaplovidbu.

NAPOMENA: U svrhu potvrđivanja valjanosti Svjedodžbe osposobnosti broda za plovidbu za sve brodove hrvatskedržavne pripadnosti kao dodatak godišnjem pregledutemeljnih stavki potrebno je izvršiti i godišnji pregledstatutarnih stavki.

4.2.2 Obnovni pregled temeljnih stavki

4.2.2.1 Kod svih brodova, bez obzira na veličinu,namjenu i područje plovidbe potrebno je obaviti obnovnipregled, odnosno pregled određenih temeljnih stavkistrukture trupa, strojnih i elektro uređaja (vidi zahtjeve iz6.3).

Obnovni pregled uključuje preglede, ispitivanja iprovjere dovoljnog opsega da bi se utvrdilo da li supregledavane / ispitivane temeljne stavke uzadovoljavajućem stanju obzirom na namjenu broda zasljedeći petogodišnji period valjanosti Svjedodžbe osposobnosti broda za plovidbu.

Obnovni pregled uključuje i pregled trupa nasuhom. Kod brodova čiji je trup izrađen od aluminija ilistakloplastike pregled trupa na suhom može započeti 15mjeseci prije datuma isteka valjanosti Svjedodžbe osposobnosti broda za plovidbu.

NAPOMENA: U svrhu izdavanja Svjedodžbe o sposobnostibroda za plovidbu za sve brodove hrvatske državnepripadnosti kao dodatak obnovnom pregledu temeljnih stavkipotrebno je izvršiti i obnovni pregled statutarnih stavki.

4.2.3 Pregled podvodnog dijela trupa - pregledtrupa na suhom

Aluminijski brodovi i brodovi izrađeni od stakloplastike

4.2.3.1 Kod brodova čiji je trup izrađen od aluminija iliod stakloplastike pregled podvodnog dijela trupa na suhommora se obaviti najmanje dva puta u petogodišnjem perioduvaljanosti Svjedodžbe o sposobnosti broda za plovidbu, odčega jedan mora biti u sklopu obnovnog pregleda, a drugi usklopu drugog ili trećeg godišnjeg pregleda (ili u perioduizmeđu njih).

Najveći dozvoljeni razmak između dva pregledapodvodnog dijela trupa na suhom iznosi 36 mjeseci.

4.2.3.2 Kod putničkih brodova pregled podvodnogdijela trupa obavlja se kako je navedeno u 4.2.4.1.

4.2.3.3 Za intervale pregleda podvodnog dijela trupabrodova čiji je trup izrađen od aluminija ili stakloplastikevidi Tablicu 6.1-3.

Bodovi izrađeni od drva

4.2.3.4 Kod svih brodova čiji je trup izrađen od drva ičija starost prelazi 10 godina pregled podvodnog dijela trupana suhom obavlja se svake godine u sklopu godišnjegpregleda.

4.2.3.5 Kod brodova čiji je trup izrađen od drva,isključujući putničke brodove, i čija starost ne prelazi 10godina, pregled podvodnog dijela trupa na suhom obavlja sekako je navedeno u 4.2.3.1.

4.2.3.6 Kod putničkih brodova čiji je trup izrađen oddrva i čija starost ne prelazi 10 godina, pregled podvodnogdijela trupa obavlja se kako je navedeno u 4.2.4.1.

4.2.3.7 Za intervale pregleda podvodnog dijela trupabrodova čiji je trup izrađen od drva vidi Tablicu 6.1-2.

Ostali zahtjevi

4.2.3.8 Brodovi čiji je trup izrađen od furnirskih ploča(ukočenog drva) ili im je drveni trup presvučenstakloplastikom, obložen zaštitnim limovima ili sl. podliježujednakim zahtjevima kao i brodovi čiji je trup izrađen oddrva.

4.2.4.9 Bez obzira na navedeno u 4.2.3.1 do 4.2.3.7, uslučajevima kada se pregledom utvrdi nezadovoljavajućestanje trupa, Registar može zahtijevati i veći broj pregledapodvodnog dijela trupa na suhom.

4.2.4 Pregled podvodnog dijela trupa - pregledtrupa pod vodom

4.2.4.1 Kod putničkih brodova, bez obzira na materijalgradnje (isključujući putničke brodove čiji je trup izrađenod drva i čija starost prelazi 10 godina), dodatno pregledutrupa na suhom navedenom u toč. 4.2.3.1, potrebno je obavitii pregled podvodnog dijela trupa broda u vodi. Ovaj pregledje potrebno obaviti tri puta u svakom petogodišnjem perioduvaljanosti Svjedodžbe o sposobnosti broda za plovidbu(obavlja se na svaku godišnjicu dospijeća valjanostiSvjedodžbe kada nije obvezan pregled podvodnog dijelatrupa na suhom).


2013

8

4.2.4.2 Kod svih vrsti brodova (isključujući putničkebrodove), bez obzira na materijal gradnje, Registar može,razmatrajući svaki slučaj zasebno, odobriti da se pregledpodvodnog dijela trupa umjesto na suhom obavi pod vodom ito pod sljedećim uvjetima:

.1 Brod ne može biti stariji od 15 godina,ukoliko mu je trup izrađen od aluminijaili stakloplastike, odnosno 10 godinaukoliko mu je trup izrađen od drva.

.2 Pregled mora biti obavljen od straneuslužne tvrtke ovlaštene od Registra.

.3 Pregled se ne može obaviti u sklopuosnovnog ili obnovnog pregleda.

.4 Pregled se može obaviti samo ako jeprethodni pregled trupa bio na suhom.

.5 Pregled se može obaviti ukoliko nepostoje primjedbe/uvjeti Registra kojimase zahtijeva pregled ili popravakpodvodnog dijela trupa, kormila, vratilavijka ili vijka.

O mogućnosti pregleda podvodnog dijela trupapod vodom, kao alternative za pregled podvodnog dijelatrupa na suhom, za brodove čiji je trup izrađen od aluminijaili stakloplastike i koji su stariji od 15 godina odlučujeRegistar razmatrajući svaki slučaj zasebno.

4.2.4.3 Bez obzira na sve prije navedeno, u slučajevimakada se pregledom podvodnog dijela trupa u vodi utvrdinezadovoljavajuće stanje trupa Registar može zahtijevatipregled trupa na suhom.

4.3 REDOVNI PREGLEDISTATUTARNIH STAVKI

4.3.1 Općenito

4.3.1.1 Kao dodatak redovnim pregledima temeljnihstavki, a u svrhu izdavanja Svjedodžbe o sposobnosti brodaza plovidbu, za sve brodove hrvatske državne pripadnostipotrebno je izvršiti i pregled statutarnih stavki koje se odnosena:

.1 Radioopremu.

.2 Sredstva za spašavanje.

.3 Sredstva za signalizaciju i pomagala zanavigaciju.

.4 Opremu na sprečavanje onečišćenjauljem, smećem i sanitarnim otpadnimvodama.

.5 Zaštitu pri radu, smještaj posade iputnika.

.6 Uređaj za rukovanje teretom i naprave zadizanje.

.7 Upravljanje sigurnošću.

4.3.1.2 Kao i kod redovnih pregleda temeljnih stavki usvrhu izdavanja Svjedodžbe o sposobnosti broda za plovidbupregled statutarnih stavki navedenih u 4.3.1.1 potrebno jeobaviti tijekom godišnjeg, odnosno obnovnog pregleda.

4.3.2 Godišnji pregled statutarnih stavki

4.3.2.1 Kod svih brodova, bez obzira na veličinu,namjenu i područje plovidbe svake godine potrebno je

prilikom godišnjeg pregleda temeljnih stavki (vidi 4.2.1)obaviti godišnji pregled statutarnih stavki koje se odnose naSvjedodžbu o sposobnosti broda za plovidbu (vidi zahtjeve iz7.1).

4.3.2.2 Godišnji pregled statutarnih stavki može seobaviti u periodu od tri mjeseca prije do tri mjeseca nakongodišnjice dospijeća pregleda Svjedodžbe o sposobnostibroda za plovidbu.

4.3.2.3 Po zadovoljavajuće obavljenom godišnjempregledu temeljnih i statutarnih stavki Registar potvrđujevaljanost postojeće Svjedodžbe o sposobnosti broda zaplovidbu.

Za preglede teretnog uređaja vidjeti odredbePravila za statutornu certifikaciju pomorskih brodova, Dio 1.– Opći propisi, Odjeljak 5. – Pregledi postojećih brodova,4.13 i 14.16.

4.3.3 Obnovni pregled statutarnih stavki

4.3.3.1 Kod svih brodova, bez obzira na veličinu,namjenu i područje plovidbe potrebno je prilikom obnovnogpregleda temeljnih stavki (vidi 4.2.2) obaviti obnovni pregledodređenih statutarnih stavki koje se odnose na Svjedodžbu osposobnosti broda za plovidbu (vidi zahtjeve iz 7.2).

Obnovni pregled uključuje preglede, ispitivanja iprovjere dovoljnog opsega da bi se utvrdilo da li supregledavane / ispitivane statutarne stavke uzadovoljavajućem stanju obzirom na namjenu broda zasljedeći period valjanosti Svjedodžbe o sposobnosti broda zaplovidbu.

4.3.3.2 Obnovni pregled temeljnih i statutarnih stavkimora se obaviti prije datuma isteka valjanosti Svjedodžbe osposobnosti broda za plovidbu.

4.3.3.3 Po zadovoljavajuće obavljenom obnovnompregledu temeljnih i statutarnih stavki Registar izdaje novuSvjedodžbu o sposobnosti broda za plovidbu.

4.4 IZVANREDNI PREGLED

4.4.1 Izvanredni pregled je obvezni i dodatni pregledbroda u sljedećim slučajevima:

.1 Nakon što pretrpi nesreću ili havariju, ilise pronađu nedostaci koji mogu utjecatina sposobnost broda za plovidbu.

.2 Prigodom popravaka ili obnove dijelovabroda, ili prilikom otklanjanja prethodnoutvrđenih nedostataka / primjedbi.

.3 Prilikom odgode redovnih pregleda uskladu s odredbama ovog odjeljkaPravila.

.4 Kada je brod u raspremi dulje od jednegodine (vidjeti i Pravila za statutarnucertifikaciju pomorskih brodova, Dio 1. -Opći propisi, Odjeljak 5. - Pregledipostojećih brodova, 2.5).

.5 Prigodom privremene promjene namjeneili područja plovidbe.

.6 Kad to za određeni brod, kao dodatakredovnim pregledima, zahtijevaMinistarstvo ili Registar.


2013

9

4.5 PRIPREMA I UVJETI ZAOBAVLJANJE PREGLEDA

4.5.1 Pregled broda obavlja se na zahtjev kompanije,odnosno vlasnika broda.

4.5.2 Kompanija ili vlasnik broda treba osiguratineophodna sredstva za sigurno obavljanje pregleda, teosigurati bezopasan i siguran pristup u prostore koji sepregledavaju, kao i oslobađanje pretežito zatvorenih prostoraod štetnih plinova, provjetravanje i sl.

4.5.3 Prostori moraju biti sigurni za ulazak, odnosnosigurne (ispitane) atmosfere, ventilirani, dostatno osvijetljenii radi detaljnog pregleda dovoljno očišćeni.

Moraju biti odstranjeni i svi ostaci vode, mulja,uljnih taloga i prljavštine, kako bi se mogla uočiti područjakorozije, deformacije, pukotine, oštećenja ili bilo koje drugopropadanje strukture.

4.5.4 Prema potrebi inspektoru Registra treba osiguratistalnu ili privremenu skelu, ili neka druga jednakovrijedna iprihvatljiva sredstva za pristup strukturi.

4.6 POPRAVCI I PREINAKE NAPOSTOJEĆIM BRODOVIMA

4.6.1 U slučajevima značajnijih popravaka koji moguutjecati na strukturnu cjelovitost trupa, stabilitet, plovidbenasvojstva i sustave poriva postojećeg broda, vlasnik ilikompanija mora odmah obavijestiti Registar i to prijepočetka radova.

4.6.2 Ovisno o prirodi popravaka Registar možezahtijevati dostavu odgovarajuće tehničke / tehnološkedokumentacije ili proračuna, na temelju kojih će se ocijenitipodobnost planiranih popravaka ili preinake, te utvrditi opsegnadzora tijekom izvođenja radova u svrhu utvrđivanjaudovoljavanja zahtjevima Registra.

4.6.3 U svrhu obavljanja nadzora nad preinakomdirektno se primjenjuju odredbe navedene u toč. 3.1.3.


2013

10

5. ISPRAVE I IZVJEŠTAJI

5.1 IZDAVANJE I OVJERAVANJE

5.1.1 Na temelju obavljenog tehničkog nadzoraRegistar sukladno svojim ovlastima izdaje ili ovjeravaSvjedodžbu o sposobnosti broda za plovidbu i ostaleodgovarajuće isprave i knjige.

Nakon obavljenog osnovnog ili obnovnogpregleda na zadovoljstvo Registra, Registar izdajeSvjedodžbu o sposobnosti broda za plovidbu, a nakonobavljenog godišnjeg pregleda na zadovoljstvo Registra,Registar Svjedodžbi o sposobnosti broda za plovidbupotvrđuje valjanost.

5.1.2 Obrasci Svjedodžbe o sposobnosti broda zaplovidbu i ostalih isprava i knjiga objavljuju se u posebnimizdanjima Registra.

5.1.3 Nakon završetka nadzora nad gradnjom, te kadasu prema mišljenju zaduženog inspektora Registra ispunjenisvi zahtjevi izdaje se privremena Svjedodžba o sposobnostibroda za plovidbu.

Privremena Svjedodžba o sposobnosti broda zaplovidbu ima valjanost od pet mjeseci. Za to vrijeme Glavniured će provjeriti izvještaje zaduženog inspektora i samusvjedodžbu, te izdati Svjedodžbu o sposobnosti broda zaplovidbu punog roka valjanosti.

Glavni ured, u slučajevima kada se ustanovi danisu ispunjeni svi zahtjevi Pravila, zadržava pravo ne izdatiSvjedodžbu o sposobnosti broda za plovidbu punog rokavaljanosti čak i kada postoji prethodno izdana privremenasvjedodžba.

5.1.4 Isprave i izvještaje o obavljenim pregledimavlasnik ili kompanija je dužan stalno čuvati na brodu, teomogućiti uvid u iste na zahtjev Ministarstva ili inspektoraRegistra.

5.2 ROK VALJANOSTI

5.2.1 Rok valjanosti Svjedodžbe o sposobnosti brodaza plovidbu je pet godina.

5.2.2 U slučaju da se obnovni pregled u svrhuponovnog izdavanja Svjedodžbe o sposobnosti broda zaplovidbu završi:

.1 U periodu od tri mjeseca prije datumaisteka postojeće svjedodžbe, nova ćesvjedodžba biti valjana od datumazavršetka obnovnog pregleda do datumakoji ne prelazi dozvoljeni rok valjanostisvjedodžbe računajući od datuma istekavaljanosti postojeće svjedodžbe.

.2 Nakon isteka valjanosti postojećesvjedodžbe, nova će svjedodžba bitivaljana od datuma završetka obnovnogpregleda, do datuma koji ne prelazidozvoljeni rok valjanosti svjedodžberačunajući od datuma isteka valjanostipostojeće svjedodžbe.

.3 U periodu koji je veći od tri mjeseca prijedatuma isteka postojeće svjedodžbe, nova

će svjedodžba biti valjana od datumazavršetka obnovnog pregleda do datumakoji ne prelazi dozvoljeni rok valjanostisvjedodžbe računajući od datumazavršetka pregleda.

5.2.3 Ako se godišnji pregled završi prije Pravilimapropisanog perioda tada je potrebno uzeti u obzir sljedeće:

.1 Izmjenu (i ovjeru izmjene) datumagodišnjice dospijeća pregleda nasvjedodžbi, treba obaviti tako da se upišenovi datum godišnjice dospijeća pregledakoji ne može biti veći od tri mjeseca oddatuma kada je pregled završen.

.2 Sljedeći godišnji pregled treba završiti urokovima propisanim Pravilimaračunajući od novog datuma godišnjicedospijeća pregleda.

.3 Datum isteka valjanosti svjedodžbe možeostati nepromijenjen uz uvjet da se obavijedan ili više godišnjih pregleda, tako danajveći dopušteni razmaci izmeđupregleda propisanih u Pravilima ne buduprekoračeni.

5.3 PRODUŽENJE ROKAVALJANOSTI

5.3.1 U izvanrednim okolnostima 1) i na osnovupisanog zahtjeva vlasnika ili kompanije Registar možeodobriti produženje valjanosti Svjedodžbe o sposobnostibroda za plovidbu koje ne smije biti dulje od tri mjeseca.

U svrhu produljenja valjanosti Svjedodžbe osposobnosti broda za plovidbu zahtijeva se:

.1 Obaviti prigodni pregled u opsegugodišnjeg pregleda, te započeti obnovnipregled, u maksimalnom mogućemopsegu.

.2 U slučajevima kada se zahtijeva pregledtrupa na suhom (ili kada pregled trupa nasuhom dospijeva prije datuma do kojeg senamjerava odobriti produženje valjanosti)potrebno je obaviti podvodni pregledtrupa od strane za to odobrene uslužnetvrtke.

5.3.2 Novoj Svjedodžbi o sposobnosti broda zaplovidbu, koja se izdaje nakon završetka pregleda radi čije jeodgode postojećoj svjedodžbi produžen rok valjanosti, novise period valjanosti računa od datuma isteka valjanostiprethodno izdate svjedodžbe prije produženja roka valjanosti.

5.4 ODRŽAVANJE I PRESTANAKVALJANOSTI

5.4.1 Brod, strojni uređaj i ostali bitni uređaji i sustavimoraju se koristiti na način kako je navedeno u Pravilima, a 1) Izvanrednim okolnostima smatra se slijedeće: nepostojanje uvjetaza obavljanje pregleda trupa na suhom; nepostojanje uvjeta zaobavljanje popravaka; nedostupnost osnovnih materijala, opreme ilirezervnih dijelova; kašnjenja prouzročena postupcima poduzetimkako bi se izbjegli loši vremenski uvjeti


2013

11

posada mora biti stručno osposobljena za obavljanje svojihzaduženja.

Gornje uključuje i raspoređivanje tereta(uključujući i osiguravanja tereta od pomicanja) i balasta, teplovidbu pri nepovoljnim vremenskim uvjetima.

5.4.2 Isprave koje je izdao ili potvrdio Registarautomatski gube valjanost u sljedećim slučajevima:

.1 Nakon isteka roka valjanosti naznačenogna njima.

.2 Ako se propisani redovni pregledi neobavljaju u za to predviđenim rokovima.

.3 Ako se bez suglasnosti Registra izvedupreinake ili izmjene.

.4 Ako se nakon havarije ili utvrđivanjanedostatka ne izvijesti Registar.

.5 Ako se primjedbe ne otklone do datumadospijeća, ili se njihovo otklanjanje nijeodgodilo u dogovoru s Registrom.

.6 U slučaju nepridržavanja bilo kojih uvjetaili ograničenja danih u ispravama,knjigama, ili u bilo kojim drugimdokumentima koje je izdao ili ovjerioRegistar (npr. gaz, područje plovidbe,stanje mora, vrst tereta, snaga glavnogporivnog stroja, dozvoljeni broj osoba nabrodu).

.8 U slučaju brisanja broda iz Upisnikabrodova Republike Hrvatske.

.9 U slučaju promjene Kompanije (samo zaisprave koje se odnose na upravljanjesigurnošću).

5.4.3 Zbog uočenih nedostataka Registar može povućiili suspendirati postojeću Svjedodžbu o sposobnosti broda zaplovidbu, te umjesto nje izdati novu, skraćenog rokavaljanosti, do kada je kompanija ili vlasnik broda dužnaotkloniti nedostatke.

5.4.4 Ukoliko je značaj uočenih nedostataka takav damože ugroziti sigurnost broda, ljudskih života ili okoliša,Registar će suspendirati ili povući postojeće Svjedodžbu osposobnosti broda za plovidbu i odmah zahtijevatiprovođenje popravka u luci pregleda, ili će ukoliko zbogopravdanih razloga to nije provedivo (npr. zbognedostupnosti resursa za provedbu popravaka) razmotritiuvjete pod kojima će se brodu dozvoliti plovidba do prveluke gdje će se provesti popravci.

5.5 PONOVNA USPOSTAVAVALJANOSTI

5.5.1 Valjanost Svjedodžbe o sposobnosti broda zaplovidbu kojoj je prestala valjanost, ili koja je suspendiranaponovno će se uspostaviti nakon zadovoljavajuće obavljenihpregleda koji su dospjeli i/ili nakon utvrđivanja da suprimjedbe kojima je rok otklanjanja prekoračen i/ili uvjetikoji su uzrokovali suspenziju zadovoljavajuće otklonjeni.

5.5.2 Temeljitost i strogost pregleda ovisit će orazlozima i vremenskom periodu prekoračenja pregleda kojije trebao biti obavljen.

5.5.3 Smatra se da brod nije imao valjanu Svjedodžbuo sposobnosti broda za plovidbu izdanu od strane Registra od

datuma gubitka valjanosti ili suspenzije svjedodžbe doponovne uspostave njene valjanosti.


2013

12

6. REDOVNI PREGLEDITEMELJNIH STAVKI

6.1 OPĆENITO

6.1.1 Redovni pregledi temeljnih stavki su obveznipregledi kojima podliježe postojeći brod nakon što jeuspješno završen nadzor nad gradnjom ili osnovni pregled inakon što mu je po prvi put izdana Svjedodžba o sposobnostibroda za plovidbu.

Redovni pregledi, odnosno godišnji pregledi iobnovni pregled temeljnih stavki obavljaju se u vremenskimrazmacima propisanim ovim odjeljkom Pravila, te se moguobaviti odjednom ili djelomično unutar dopuštenogvremenskog razdoblja.

Za vremenske intervale redovnih pregledatemeljnih stavki vidi sliku 6.1.-1.

Slika 6.1-1Vremenski interval pregleda temeljnih i statutarnih stavki u svrhu izdavanja Svjedodžbe o sposobnosti broda za plovidbu

Godine 0 1 2 3 4 5

Mjeseci 0 9 12 15 21 24 27 33 36 39 45 48 51 57 60

Vrst pregleda Gt + Gs Gt + Gs Gt + Gs Gt + Gs

OBJAŠNJENJE SKRAĆENICA:

Gt/Gs = Godišnji pregled temeljnih / statutarnih stavki (mora se izvršiti unutar tri mjeseca prije ili tri mjeseca nakon dospijećasvake godišnjice izdavanja Svjedodžbe o sposobnosti broda za plovidbu)

Ot/Os = Obnovni pregled temeljnih / statutarnih stavki (mora se izvršiti do dospijeća pete godišnjice izdavanja Svjedodžbe osposobnosti broda za plovidbu, s time da ovaj pregled može započeti tri mjeseca prije dospijeća obnovnog pregleda).Prilikom obavljanja obnovnog pregleda potrebno je obaviti i pregled trupa na suhom.

Slika 6.1-2Vremenski interval pregleda podvodnog dijela trupa brodova s trupom od drva (osim putničkih) starosti do 10 godina

Godine 0 1 2 3 4 5

Mjeseci 0 24 30 36 60

Pregled trupa na suhom ± 6 mj.

Vremenski interval pregleda podvodnog dijela trupa putničkih brodova s trupom od drva starosti do 10 godina

Godine 0 1 2 3 4 5

Mjeseci 0 9 12 15 21 24 27 33 36 39 45 48 51 57 60


Pregled trupa u vodi ± 3 mj. ± 3 mj. * ± 3 mj. * ± 3 mj.

* = Pregled trupa u vodi se mora obaviti tri puta u svakom petogodišnjem periodu valjanosti Svjedodžbe o sposobnosti brodaza plovidbu, te se obavlja na svaku godišnjicu dospijeća Svjedodžbe kada nije obvezan pregled trupa na suhom. Nadatumima dospijeća označenim s *) pregled trupa u vodi se ne zahtijeva ukoliko se je u okviru tog godišnjeg pregleda(drugog ili trećeg) obavio pregled trupa na suhom

- 3 mj.

- 3 mj.

Ot + Os


2013

13

Vremenski interval pregleda podvodnog dijela trupa svih brodova s trupom od drva starosti preko 10 godina

Godine 0 1 2 3 4 5

Mjeseci 0 9 12 15 21 24 27 33 36 39 45 48 51 57 60

Pregled trupa na suhom ± 3 mj. ± 3 mj. ± 3 mj. ± 3 mj.

Slika 6.1-3Vremenski interval pregleda podvodnog dijela trupa brodova s trupom od stakloplastike ili aluminija (osim putničkih)

Godine 0 1 2 3 4 5

Mjeseci 0 24 30 36 60


Vremenski interval pregleda podvodnog dijela trupa putničkih brodova s trupom od stakloplastike ili aluminija

Godine 0 1 2 3 4 5

Mjeseci 0 24 30 36 60


Pregled trupa u vodi ± 3 mj. ± 3 mj. * ± 3 mj. * ± 3 mj.

* = Pregled trupa u vodi se mora obaviti tri puta u svakom petogodišnjem periodu valjanosti Svjedodžbe o sposobnosti brodaza plovidbu, te se obavlja na svaku godišnjicu dospijeća Svjedodžbe kada nije obvezan pregled trupa na suhom. Nadatumima dospijeća označenim s *) pregled trupa u vodi se ne zahtijeva ukoliko se je u okviru tog godišnjeg pregleda(drugog ili trećeg) obavio pregled trupa na suhom

6.2 GODIŠNJI PREGLED TEMELJNIHSTAVKI

6.2.1 Općenito

6.2.1.1 Godišnji pregled obuhvaća vizualni pregled broda,strojnog uređaja, uređaja i opreme, uključujući i odgovarajućaispitivanja, kako bi se utvrdilo stanje broda te da li je nazadovoljavajući način održavan.

6.2.1.2 Opseg godišnjeg pregleda ovisi o općem stanju istarosti broda. Ukoliko se tijekom obavljanja pregleda pojavisumnja u pogledu stanja ili održavanja broda, potrebno jeprema nahođenju inspektora Registra povećati opseg pregleda.

6.2.1.3 Prije početka provedbe pregleda inspektorRegistra mora provjeriti potpunost i valjanost svih brodskihisprava.

6.2.1.4 Prije početka pregleda inspektor Registra moraprovjeriti postoji li na brodu odobreni proračuna stabiliteta, teda li isti odgovara stanju na brodu.

6.2.2 Trup i oprema trupa

6.2.2.1 Pregled trupa, u opsegu koliko je primjenjivo, kojiobuhvaća:

.1 Opći pregled palube i nadgrađa, krovovakormilarnice.

.2 Opći pregled vanjske oplate iznad vodnelinije.

.3 Pregled pričvršćenja, uključujući i onakroz balastnu kobilicu, primjenjivo zabrodove čije je trup izrađen od drva.

.4 Kod brodova čiji je trup izrađen odstakloplastike obaviti pregled spoja trupai nadgrađa, posebno ako trup i nadgrađenisu izrađeni od istog materijala. Dodatno,izvršiti pregled trupa kuckanjem čekićem iprocjenom različitosti odjeka.

.5 Pregled smještaja, količine i učvršćenjakrutog balasta prema ovjerenoj skicismještaja balasta, ukoliko je isti ugrađen.

6.2.2.2 Kod svih brodova čiji je trup izrađen od drva i čijastarost prelazi 10 godina potrebno je izvršiti pregled

- 3 mj.

- 3 mj.

- 3 mj.


2013

14

podvodnog dijela trupa na suhom prema primjenjivimzahtjevima iz 6.4 ovog odjeljka Pravila.

Kod svih brodova čiji je trup izrađen od drva i čijastarost ne prelazi 10 godina, pregled podvodnog dijela trupana suhom potrebno je, prema primjenjivim zahtjevima iz 6.4ovog odjeljka Pravila, obaviti tijekom drugog ili trećeggodišnjeg pregleda.

Dodatno prije navedenom, kod svih putničkihbrodova čiji je trup izrađen od drva i čija starost ne prelazi 10godina, na svaku godišnjicu dospijeća valjanosti Svjedodžbekada nije obvezan pregled podvodnog dijela trupa na suhompotrebno je obaviti pregled podvodnog dijela trupa broda podvodom prema zahtjevima iz 6.5.

6.2.2.3 Kod svih brodova čiji je trup izrađen aluminija ilistakloplastike od pregled podvodnog dijela trupa na suhompotrebno je, prema zahtjevima iz 6.4 ovog odjeljka Pravila,obaviti tijekom drugog ili trećeg godišnjeg pregleda.

Dodatno prije navedenom, kod svih putničkihbrodova, na svaku godišnjicu dospijeća valjanosti Svjedodžbekada nije obvezan pregled podvodnog dijela trupa na suhompotrebno je obaviti pregled podvodnog dijela trupa broda podvodom prema zahtjevima iz 6.5.

6.2.2.4 Pregled opreme trupa, u opsegu koliko jeprimjenjivo, koji obuhvaća:

.1 Provjeru položaja oznake nadvođa.

.2 Pregled grotala, (pražnice, skidljive sponjei sredstva za njihovo pričvršćenje, voštanaplatna (cerada), poklopci grotala, klinovi iletvice).

.3 Pregled silaza, pražnica ventilatora i cijevi,vidnika, palubnih nadsvjetala i drugihotvora.

.4 Pregled sustava za ventilaciju, odušnike,naljevne i preljevne cijevi, izvanbrodskihizljeva, odvodnih ventila i cijevi zasondiranje.

.5 Pregled svih otvora na palubi i nabokovima, pramcu i krmi ispod glavnepalube, okana i pripadnih zaštitnihpoklopaca, te sredstava za njihovoosiguranje i zatvaranje.

.6 Pregled punih palubnih ograda (linice),kao i otvore u njima predviđene zaotjecanje vode s palube, a posebnoprovjeriti funkcionalnost otvaranja /zatvaranja klapni ili poklopaca.

.8 Pregled pojačanja strukture u područjujarbola i spojnih mjesta pripona.

.9 Vizualni pregled pristupačnih dijelovajarbola, hvataljki i čelične užadi uz dodatnipregled visoko napregnutih područja okojarbola i spojeva s oputom na palubi.

.10 Pregled sidara, sidrenih lanaca i sidrenogvitla, te pregled opreme za sidrenje, vez itegalj.

.11 Pregled i ispitivanje u radu kormilarskoguređaja uključujući pripadajuću opremu isustave.

.12 Pregled palubne opreme i uređaja kao štosu bitve, zjevače, pritezna vitla i sl.

6.2.3 Strojni uređaj i elektrooprema

6.2.3.1 Pregled strojnog uređaja i elektroopreme, u opsegukoliko je primjenjivo, obuhvaća:

.1 Opći pregled prostorije strojeva sposebnom pažnjom na porivni sustav iopasnost od nastanka požara.

.2 Provjeru pristupačnosti izlaza za slučajnužnosti iz prostorije strojeva.

.3 Ispitivanje u radu sustava daljinskogupravljanja (automatike) strojeva.

.4 Ispitivanje sustava kaljuže, uključujućiprovjeru rada pumpi i alarma visokognivoa kaljuže.

.5 Opći pregled električne opreme, uređaja itrošila.

6.2.4 Protupožarna oprema

6.2.4.1 Pregled opreme za gašenje požara, u opsegukoliko je primjenjivo, koji obuhvaća:

.1 Kod svih vrsta brodova provjeradostupnosti, smještaja i upotrebljivostiplanova protupožarne zaštite.

.2 Pregled ugrađenog protupožarnog sustavau strojarnici (uključujući pripadnecjevovode, ventile, itd.) i provjerupodataka o redovnom servisiranju.

.3 Provjeru da li je sva prenosivaprotupožarna oprema složena na za topredviđenim mjestima, te provjerupodataka o redovnom servisiranju.

.4 Nasumičnu provjeru prenosivihprotupožarnih aparata kako bi se utvrdilopostoje li ispražnjeni aparati.

.5 Provjeru da li je daljinsko zaustavljanjeventilatora i strojeva i zatvaranje dobavegoriva uz prostore za strojeve u ispravnomstanju (izvršiti u opsegu koliko jeizvodljivo).

.6 Provjeru dostupnosti i ispravnostiprenosivih protupožarnih aparata u kuhinji.

.7 Provjeru sustava za gašenje požara ukuhinji gdje postoji oprema za pripremujela prženjem u dubokoj masti na visokimtemperaturama ("friteza").

.8 Opći pregled sustava plina za kućanskepotrebe, uključujući provjeru smještajaplinske boce za domaćinske potrebe, kao iispravnosti plinskih trošila.

6.3 OBNOVNI PREGLED TEMELJNIHSTAVKI

6.3.1 Općenito

6.3.1.1 Zahtjevi obnovnog pregleda smatraju se dodatnimonima navedenim za godišnji pregled u toč. 6.2 ovog odjeljkaPravila.

6.3.1.2 Opseg obnovnog pregleda ovisi o općem stanju istarosti broda. Ukoliko se tijekom obavljanja pregleda pojavi


2013

15

sumnja u pogledu stanja ili održavanja broda, potrebno jeprema nahođenju inspektora Registra povećati opseg pregleda,što u određenim slučajevima uključuje i skidanje podnica,obloga, donjeg dijela kabine, nestrukturnih tankova, krutogbalasta, itd.

6.3.2 Trup i oprema trupa

6.3.2.1 Prilikom obavljanja obnovnog pregleda trupa iopreme trupa brod mora biti podignut na navoz, suhi dok,položen na potklade i sl.

Brod je potrebno pripremiti za pregled u skladu stoč. 4.5 ovog odjeljka Pravila.

6.3.2.2 Trup i opremu trupa potrebno je pregledati uskladu s toč. 6.2.2 ovog odjeljka Pravila.

6.3.2.3 Potrebno je obaviti pregled trupa na suhom premaprimjenjivim zahtjevima iz 6.4 ovog odjeljka Pravila, pri čemuje podvodne vanbrodske ventile potrebno pregledati urastavljenom stanju.

Drveni brodovi - trup

6.3.2.4 Potrebno je, u opsegu koliko je primjenjivo,obaviti sljedeće:

.1 Nakon čišćenja pregledati nadvodni diotrupa i dijelove koji su bili u dodiru skorozijom, utvrditi stanje rebara, te akoinspektor Registra smatra potrebnimskinuti podnice i obloge, pokrov sliva uzhrptenicu, platice vanjske oplate i zaštitnelimove (ukoliko postoje).

.2 Pregledati debljinu platica završnog voja i,ako inspektor Registra smatra potrebnim,ispitati ih izvlačenjem drvenih čepova ilibušenjem.

.3 Pregledati glavne elemente strukturekuckanjem čekićem, izvlačenjem čepovaili bušenjem, pogotovo na mjestima gdje jeslaba ventilacija.

.4 Pregledati izloženu palubu, a posebnotrenice u području upora, na stikovima okovitala, te na mjestima gdje se palubanaslanja na sponje i ostale veze. Premapotrebi potrebno je pregledati, i ukolikoinspektor Registra smatra potrebnim,odstraniti dio zaštitnih obloga u lančaniku,te ustanoviti stanje strukture ispod njih.

.5 Na elementima strukture gdje se utvrdiprisutnost morskog crva, izjedanje ilitruljenje potrebno je izvršiti djelomično ilipotpuno obnavljanje na zadovoljstvoinspektora Registra. U slučaju mehaničkogoštećenja ili istrošenja, ako je trenicaizgubila 25% ili više svoje debljine, sobzirom na nominalnu vrijednost, ili jeistrošenje veće od 20 mm, potrebno ju jeobnoviti djelomično ili po čitavoj duljini.

.6 Pregledati i po potrebi obnoviti čeličnespojeve kobilice s hrptenicom, spojevepramčane statve i pramčane protustatve,krmene statve i krmene protustatve, kao ispojeve ostalih glavnih strukturnihelemenata.

.7 Pregledati rašlje (zoju), pramčanuvjenčanicu, rebra, sponje (posebno nakrajevima), koljena, rebra uz sidrene oči,rebra uz pramčanu statvu, krmeno zrcalo,te elemente strukture krme i pramca.

.8 Ukoliko čelična koljena ne prijanjajudobro uz sponje i oplatu, moraju se popotrebi obnoviti, što po potrebi uključuje iobnovu svornjaka.

.9 Pregledati palubne ograde, potpornjeograde, razmu i sl.

.10 Pregledati skladišta i pregrade, uključujućii vrata na pregradama.

.11 Ispitati nepropusnost sredstava zazatvaranje grotala (polijevanjem vodom).

.12 U prostoriji strojeva pregledati stanjetemelja strojeva. Čelični dijelovi temelja istrukture, te pregrade moraju se očistiti odkorozije, pregledati i konzervirati.

.13 Kod brodova starosti 20 godina i višepotrebno je prema nahođenju inspektoraRegistra izvršiti pregled čavala, svornjakai sl. u izvučenom stanju, ali ne manje od:a) dva svornjaka spoja pasma s

kobilicom,b) jedan svornjak kobiličnog ključa,c) dva svornjaka učvršćenja

horizontalnih i vertikalnih koljenana svakoj strani broda,

d) dva čavla ili svornjaka na svakojstrani na stikovima dokobiličnihplatica i po dva čavla ili svornjakana svakoj strani na stikovimavanjske oplate.

.14 Dodatno navedenom u 6.3.2.4.13 kodbrodova starosti 20 godina i više potrebnoje provjeriti stanje palube, sršnica, a popotrebi i odstraniti nekoliko palubnihproveza bočnih proveza i nadproveza da bise utvrdilo stanje drva na rubovima rebarai krajevima sponja.

Brodovi od furnirskih ploča (ukočenog drva) - trup

6.3.2.5 Kod brodova koji imaju trup izrađen od furnirskihploča (ukočenog drva), ili im je drveni trup obložen zaštitnomoblogom ili pokrovom potrebno je obaviti i sljedeće, te premapotrebi izvršiti popravak na zadovoljstvo inspektora Registra:

.1 Obratiti pažnju na stanje zaštite rubova izaštitne obloge, te utvrditi da li postojepukotine kroz koje bi voda mogla ućiispod zaštitne obloge.

.2 Utvrditi da li je došlo do delaminacijeizmeđu slojeva.

Brodovi od aluminija - trup

6.3.2.6 Potrebno je obaviti pregled i mjerenje debljinaelemenata strukture, oplate i ukrepa na kojima su uočenaneprihvatljiva oštećenja i istrošenja uslijed korozije iligalvanskih struja.

Mjerenje debljina potrebno je obaviti na mjestimakako slijedi:

.1 Sumnjiva područja (mjesta na kojima jeuočeno istrošenje ili znatna korozija i/ili gainspektor smatra sklonim ubrzanom


2013

16

trošenju) na cijelom brodu..2 Vanjska oplata u području krme i

strojarnice.

6.3.2.7 Elementi strukture, oplata i ukrepe na kojima suprilikom pregleda ili mjerenja debljina uočena neprihvatljivaoštećenja ili istrošenja moraju se obnoviti prema izvornojdebljini na zadovoljstvo inspektora. Obnova podvostručenjemdozvoljena je samo kao privremena mjera uz ishodovanjepredhodne suglasnosti inspektora za svaki pojedini slučaj.

6.3.2.8 Na mjestima gdje su moguća visoka naprezanjastrukture potrebno je obaviti detaljni pregled te prema potrebiobaviti ispitivanje nekom od metoda bez razaranja. U slučajupotrebe izvršiti neophodne popravke prema nahođenju i nazadovoljstvo inspektora.

Posebnu pažnju potrebno je obratiti na kutovimaotvora i drugim prekidima strukture.

Brodovi od stakloplastike - trup

6.3.2.9 Potrebno je izvršiti pažljivi i sveobuhvatni pregledtrupa kako bi se uočili vidljivi znakovi u promjeni stanjapovršinskog sloja ili oštećenja uslijed kontakta s morskimdnom, molom ili sl., te izvršiti neophodne popravke premanahođenju i na zadovoljstvo inspektora Registra.

U iznimnim slučajevima inspektora Registra možeobaviti pregled bušenjem na sumnjivim mjestima, zatražitiuzimanje uzoraka strukture ili zatražiti mjerenje postotkavlage u strukturi trupa.

Dodatno je potrebno obratiti posebnu pažnju namjestima gdje su moguća visoka naprezanja strukture,kutovima otvora i drugim prekidima strukture.

Jarboli i oputa jarbola

6.3.2.10 Potrebno je obaviti pregled jarbola i opute jarbolakako slijedi, s napomenom da su niže navedeni zahtjeviprimjenjivi na metalne i drvene jarbole, ali se mogu primijenitii na kompozitne jarbole u opsegu koliko je primjenjivo.

Pregled strukture jarbola obuhvaća, u opsegukoliko je primjenjivo:

.1 Sveobuhvatni vizualni pregled jarbolauključujući i područja spojeva na samomjarbolu (zavarenih ili zakovanih).

.2 Sveobuhvatni vizualni pregled svihspojnih elemenata jarbola. U slučajupotrebe inspektor Registra možezahtijevati dodatne preglede ili ispitivanjanekom od metoda bez razaranja.

.3 Sveobuhvatni vizualni pregled oputejarbola (čelična oprema, pomična inepomična oputa i sl.), jedara, ako postoje,te gromobranske instalacije.

.4 Provjeru u svrhu utvrđivanja unutarnjekorozije konstrukcije.

.5 Provjeru stanja strukture donjeg dijelajarbola, te spojeva s palubom. U slučajupotrebe inspektor Registra možezahtijevati dodatne preglede ili ispitivanjanekom od metoda bez razaranja.

.6 Provjeru stanja ostale opreme najarbolima.

.7 Provjeru temelja jarbola.Opseg ispitivanja metalnih jarbola nekom od

metoda bez razaranja određuje inspektor Registra vodećiračuna o općem ustanovljenom stanju strukture jarbola iodržavanju.

Pregled čvrstih (fiksnih) pripona obuhvaća:.1 Vizualni pregled spojnih elemenata:

zatezača (stezaljki), viljuški, spojnihmjesta pripona.

.2 Vizualni pregled krajeva čelične užadi, stime da se krajevi čelične užadi morajuprovjeriti na koroziju, pukotine ili puknutuužad.

.3 Obaviti vizualni pregled oko 10% duljinečvrstih pripona.

Potrebno je obaviti pregled pramčane čeličneužadi, pogotovo ako su ugrađeni uređaji za namatanjepramčanog jedra, kako slijedi:

.1 Gornje i donje krajeve.

.2 Područja čelične užadi gdje su postavljeninosači uređaja za namatanje.

Ovisno o zatečenom stanju inspektor Registramože zahtijevati rastavljanje jarbola i čvrstih pripona. Kodbrodova starosti deset godina i više jarboli i čvrste priponetrebaju se pregledavati u rastavljenom stanju jednom u petgodina (rastavljanje se može zahtijevati počevši od drugog isvakog sljedećeg obnovnog pregleda).

Križeve jarbola potrebno je pregledati na isti načinkao i konstrukciju jarbola.

Kod drvenih jarbola potrebno je pregledati jarbolena peti i na prolazu kroz palubu, (skinuti jedan do dva klina).Također je potrebno izvršiti detaljni vizualni pregled da bi seustanovio mogući poprečni lom jarbola, te provesti zatvaranjesvih rupa od crvotočine ili sličnih oštećenja koja ne utječu načvrstoću, kako bi se spriječio ulazak vode. Dodatno jepotrebno pregledati sve pomične i čvrste pripone, provjeritiokove. Ukoliko inspektor Registra smatra potrebnim, trebapregledati sve pomične i čvrste pripone i okove u rastavljenomstanju.

Oprema trupa

6.3.2.11 Lančanik je potrebno očistiti, a sidreni lanci(sidrena užad) moraju se očistiti i rastegnuti na obali. Sidra semoraju očistiti i moraju biti pristupačna za pregled.

Potrebno izvršiti vizualni pregled i mjerenje lanaca(mjerenje se zahtijeva za lance koji nisu izrađeni od korozijskiotpornog materijala). Istrošene uze lanca treba zamijeniti.Dozvoljeno istrošenje srednjeg promjera karike sidrenog lancaiznosi do 12% od izvornog promjera. Mjerenje se obavlja napo tri karike na svakoj uzi (27,5 m) lanca i to na početku,sredini i kraju svake uze lanca.

Potrebno je izvršiti vaganje sidara. Dozvoljenosmanjenje mase sidra iznosi 10 % od izvorne mase.

6.3.2.12 Potrebno je provjeriti funkcionalnost sidrenog vitlai stopera sidrenog vitla.

6.3.2.13 Kormilo je potrebno pregledati u skladu s toč.6.4.1.8 ovog odjeljka Pravila.

Prilikom pregleda potrebno je provjeriti spojstruka s listom, samice i sredstva za osiguranje.

Ukoliko su izmjere zračnosti neprihvatljive ili suna donjoj granici prihvatljivosti tijekom obnovnog pregledakormilo treba skinuti kako bi se obavio detaljni pregled


2013

17

štenaca.Na kormilu tipa Simplex obvezno je potrebno

provjeriti stanje matice na dnu osovine kormila.

6.3.2.14 Potrebno je obaviti vizualni pregled glavnih ipomoćnih uređaja za kormilarenje, njihovo ispitivanje u radu,sustava upravljanja, te pregled šipke i lanaca uzdi kormila,ukoliko postoje.

Vratila brodskog vijka

6.3.2.15 Potrebno je obaviti pregled vratila brodskog vijkau skladu s toč. 6.4.1.9 ovog odjeljka Pravila.

6.3.2.16 Za brodove kojima je pojedinačna snaga porivnogstroja iznad 50 kW zahtijeva se izvlačenje vratila brodskogvijka radi vizualnog pregleda sljedećih dijelova, u opsegukoliko je primjenjivo i izvodljivo (za periodicitet pregledavratila brodskog vijka, s obzirom na njegovu izvedbu vidiPravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Dio 1.- Opći propisi, Odjeljak. 5. - Pregledi postojećih brodova,Tablica 5.1-2.15):

.1 Svih izloženih dijelova.

.2 Pregledati oblogu vratila (ako postoji)odnosno radne površine.

.3 Pregledati ležajeve statvene cijevi.

.4 Pregledati brtvenice ulja i krom-čeličnekošuljice.

.5 Pregledati brodski vijak te sve elementenjegovog pričvršćenja i osiguranja.

.6 Izmjeriti zračnosti ležajeva prije i nakonprovedenog pregleda.

.7 Kontrolirati brtvljenje (propuštanje) obijubrtvenica.

.8 U slučaju potrebe ispitati (jednom ododobrenih metoda ispitivanja bezrazaranja) stražnji cilindrični dio vratila(od navlake, ako postoji, ili izlaza vratila izležaja) do otprilike 1/3 duljine konusa odšireg dijela vratila, ili do prijelaza vratila uprirubnicu (ako je spoj s vijkomprirubnički).

.9 Provjeru stanja vidljivih dijelova vratilabrodskog vijka.

.10 Provjeru, ukoliko je primjenjivo, sustavaupravljanja brodskih vijaka sa zakretnimkrilima, uz ispitivanje u radu.

Za ostale detalje pregleda i vrste vratila vidiPravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Dio 1.- Opći propisi, Odjeljak. 5. - Pregledi postojećihbrodova,4.1.6.

Ostala oprema i uređaji

6.3.2.17 Potrebno je obaviti pregled u svrhu utvrđivanjastanja strukturnih tankova. Ako inspektor Registra smatrapotrebnim, strukturni ili nestrukturni tankovi za morsku ilislatku vodu moraju se testirati vodenim stupcem do razinepreljeva.

6.3.2.18 Potrebno je obaviti pregled usisa mora i zaštitnerešetke, oplatne priključke i ventile i njihova pričvršćenja zatrup u skladu s toč. 6.4.1.7 ovog odjeljka Pravila.

6.3.3 Strojni uređaj i elektrooprema

6.3.3.1 Pregled strojnog uređaja, u opsegu koliko jeprimjenjivo, obuhvaća:

.1 Provjeru stanje spojki i reduktora.

.2 Za brodove duljine preko 12 metarapotrebno je provjeriti sljedeće sustavedojave i zaštite, u opsegu koliko jeprimjenjivo:a) dojava niskog tlaka ulja za

podmazivanje,b) dojava niskog tlaka ulja kopče,c) dojava visoke temperature

rashladne vode,d) dojava niskog nivoa goriva u

dnevnom tanku,e) dojava niskog nivoa vode za

hlađenje motora u gravitacijskomtanku,

f) dojava visokog nivoa kaljuže,g) dojava požara u strojarnici,h) zaštita od prekoračenja broja

okretaja (za porivne strojeve snage220 kW i više),

i) zaštita od preniskog tlaka ulja zapodmazivanje (za porivne strojevesnage 150 kW i više).

Za brodove čija je duljina manja od 12metara i čiji su porivni strojevi smješteni upotpalublju potrebno je provjeriti sljedeće:- dojava niskog tlaka ulja za

podmazivanje (za porivne strojevesnage 33 kW i više),

- dojava visoke temperaturerashladne vode (za porivnestrojeve snage 33 kW i više),

- dojava visokog nivoa kaljuže (zabrodove s zatvorenim palubama),

- zaštita od prekoračenja brojaokretaja (za porivne strojeve snage220 kW i više),

- zaštita od preniskog tlaka ulja zapodmazivanje (za porivne strojevesnage 150 kW i više).

.3 Ispitivanje sustava kaljuže, uključujućiprovjeru rada pumpi i alarma visokognivoa kaljuže.

.4 Opći pregled sustava plina za kućanskepotrebe i sigurnosnih uređaja.

6.3.3.2 Pregled strojeva s unutarnjim izgaranjem, uopsegu koliko je primjenjivo, obuhvaća:

.1 Opći pregled glavnih porivnih strojeva uzispitivanje u radu.

.2 Utvrđivanje stanja glavnih porivnihstrojeva na temelju raspoloživedokumentacije kao što je dokumentacija oodržavanju od proizvođača, podaci izapisnici o servisiranju od straneovlaštenog servisera, podaci o obavljenimpopravcima, te dnevnicima rada.

.3 Za brodove kojima je pojedinačna snagaporivnog stroja iznad 50 kW, a za slučaj dapodaci iz 6.3.3.2.2 nisu dostupni, nisupotpuni, ili da inspektor nije njima


2013

18

zadovoljan potrebno je otvoriti ipregledati:- poklopce cilindara, glave motora,

klipove, stapala i stapajice, košuljicecilindara, rashladni prostor, ležajeve iosnace križne glave, ojnice, ležajeve,razvodno vratilo i njegov pogon,ventile, podizače,

- pumpe goriva, privješene pumpe,- odrivni ležaj,- visokotlačni cjevovod goriva (za sve

glavne i pomoćne strojeve snage 375kW i više),

- zaštitno zatvaranje cijevi i pumpegoriva visokog pritiska (za glavne ipomoćne strojeve snage ispod 375 kWkoji nemaju sustav zaštitnih cijevi),

- prekretni mehanizam,- sustav upućivanja i upravljanja,- cjevovode zraka, rashladne vode, ulja i

ispušnih plinova,- privješene strojeve i uređaje,- turbopuhala i prigušnike vibracija,- pričvršćenje strojeva za temelje.

.4 Utvrđivanje ispravnog stanja izolacijeispušnog cjevovoda.

.5 Utvrđivanje stanja zaštite od rotirajućih iostalih pomičnih dijelova.

6.3.3.3 Pri pregledu osnovnih pomoćnih strojeva icjevovoda, potrebno je provjeriti stanje osnovnih pomoćnihstrojeva koji nisu spojeni s glavnim porivnim strojevima, kaošto su:

.1 Strojevi s unutarnjim izgaranjem koji služeza pogon generatora.

.2 Sustavi za podmazivanje glavnih porivnihstrojeva i strojeva koji pogone generatoreili osnovne pomoćne strojeve.

.3 Sustavi rashlade morske ili slatke vodeglavnih porivnih strojeva i strojeva kojipogone generatore ili osnovne pomoćnestrojeve.

.4 Sustavi goriva glavnih i pomoćnihstrojeva, uključujući sustave za transfergoriva.

.5 Sustavi komprimiranog zraka, uključujućikompresore, pročistače i rashladnike.

.6 Sustavi kaljuže i balasta, te odljevnisustavi, uključujući pumpe, usisne košare,filtre, ventile, pipce i sl.

.7 Nestrukturni tankovi goriva.Kaljužni sustavi se moraju otvoriti, ispitati i

pregledati u radu. Opseg otvaranja, pregleda i ispitivanja zaostale sustave odrediti će inspektor Registra.

Potrebno je vizualno pregledati sve posude podtlakom (ako postoje). Ako se ne može jasno utvrditi stvarnostanje posude, potrebno se obaviti ispitivanje jednomodobrenom metodom bez razaranja, ili hidrauličkim tlačenjemispitnim tlakom označenim na posudi ili tlakom ne manjim od1,3 radnog tlaka prema nahođenju inspektora Registra.

6.3.3.4 Pregled elektroopreme, u opsegu koliko jeprimjenjivo, obuhvaća:

.1 Vizualni pregled električnih uređaja,izvora električne energije za nužnost,

razvodne ploče i druge opreme..2 Nasumični pregled kabela i kabelskih

trasa, osobito na mjestima gdje je mogućetrošenje. Kutije sa stezaljkama sustavabitnih službi također je potrebnonasumično pregledati.

.3 Pregled kako bi se utvrdilo da li sunavigacijska svijetla, napajanjeelektričnom energijom i pripadajućisustavi uzbunjivanja i sredstva zasignalizaciju u ispravnom stanju.

.4 Pregled kako bi se utvrdilo ispravno stanjesustava daljinskog zaustavljanja pumpitransfera goriva i ventilatora prostorijastrojeva.

.5 Ispitivanje sredstava za zaštitu kako bi seutvrdilo da li je provedena zaštita strujnihkrugova odgovarajuća i prikladna.

.6 Ispitivanje elektro instalacije u radnimuvjetima.

.7 Mjerenje otpora izolacije glavnihelektričnih uređaja. Izmjereni otporizolacije ne smije biti manji od 0,25 MΩ.

.8 Kod brodova izrađenih od drva ilistakloplastike obaviti pregled ploča zauzemljenje (gromobran, radiooprema ielektrična oprema).

6.3.4 Oprema za gašenje požara

6.3.4.1 Opremu za gašenje požara potrebno je pregledati uskladu s toč. 6.2.4 ovog odjeljka Pravila.

6.3.4.2 Potrebno je obaviti i sljedeće, u opsegu koliko jeprimjenjivo i izvodljivo:

.1 Pregled i ispitivanje sustava za otkrivanje idojavu požara.

.2 Ispitivanje glavnog protupožarnog sustavai provjeru da li svaka protupožarna pumpa(uključujući i protupožarne pumpe zanužnost) može raditi odvojeno.

.3 Izvršiti provjeru rada cjevovoda za gašenjepožara i hidranta, te potpunost i stanjecrijeva, mlaznica i priključnice s kopnomtamo gdje je primjenjivo.

.4 Provjeru daljinskog upravljanja zazaustavljanje ventilatora i strojeva, tezatvaranja dovoda goriva u prostorijamastrojeva.

.5 Kod putničkih brodova obaviti pregled iispitivanje sustava za otkrivanje i dojavupožara u nastambama i kuhinji.


2013

19

6.4 PREGLED PODVODNOG DIJELATRUPA NA SUHOM PRILIKOM

GODIŠNJEG PREGLEDA TEMELJNIHSTAVKI

6.4.1.1 Prilikom podizanja na navoz, suhi dok ili slično,brod je potrebno postaviti na dovoljno visoke potklade sapostavljenom skelom, kako bi se omogućio pregled oplatedna, krmene statve i kormila, usisa mora, izvanbrodskihventila i brodskog vijka.

6.4.1.2 Potrebno je pregledati oplatu dna i bokova kako bise utvrdila pojavnost znatne korozije, istrošenja, pukotina,izvijenosti, oštećenja ili bilo koje druge neuobičajenenepravilnosti. U slučaju značajnih istrošenja ili oštećenjapotrebno je obaviti neodgodivi popravak.

6.4.1.3 Za brodove kojima je trup izrađen od drva pregledtrupa na suhom obavlja se nakon što je trup očišćen i opranprije bojanja. Pregled drvenog trupa na suhom sastoji se od:

.1 Detaljnog ispitivanja šuperenja izačavljenja, te pregleda stanja platicavanjske oplate s obje strane broda, aposebno na srednjem dijelu, na krajevimatrupa u području pojasa gaza, te u blizinikobilice. Prema nahođenju inspektoraRegistra zaštitni limovi koji su biliuklonjeni prilikom popravaka, moraju seili obnoviti u potpunosti, ili samo lokalnozamijeniti. Za brodove kojima je trupgrađen od trenica posebnu pažnju trebaobratiti na nepropusnost spojeva izmeđutrenica. Ako inspektor Registra smatrapotrebnim može se zahtijevati djelomičnonovo šuperenje ili šuperenje cijelog trupa.

.2 Pregleda kobilice, kobiličnih ključeva,zaštićene kobilice, pramčane i krmenestatve, a posebnu pažnju treba obratiti nadijelove strukture sklone koroziji ilioštećenjima uzrokovanim struganjem ilikontaktima. Ako je podvodni dio zaštićenstakloplastikom, limom ili nekim drugimsličnim sredstvima, potrebno je ispitati dali je prijanjanje tog zaštitnog sredstvazadovoljavajuće, te da li postoje pukotinekroz koje bi voda mogla ući ispodzaštitnog sloja.

.3 Utvrđivanja da li je stanje svornjaka ilinekih drugih metalnih sredstava zapričvršćenje, kao i svih ostalih metalnihdijelova zadovoljavajuće.

.4 Pregleda kako bi se ustanovilo postoje limjesta gdje je drvo počelo propadati ilitruliti ili gdje je drvo jako istrošeno. Natakvim mjestima drvo je potrebnoobnoviti.

6.4.1.4 Prilikom pregleda brodova čiji je trup izrađen odaluminija potrebno je posvetiti pažnju područjima zavarenihspojeva, privjescima trupa na mjestima pričvršćenja za trup iokolnom području na mjestima gdje je istrošenje očito.

6.4.1.5 Prilikom pregleda brodova čiji je trup izrađen odstakloplastike potrebno je izvršiti sveobuhvatni pregled trupakako bi se uočili vidljivi znakovi u promjeni stanja obloga,

napuklina ili oštećenja uslijed kontakta s morskim dnom,molom ili sl.

Dodatno je potrebno provjeriti podvodni dio trupakako bi se utvrdila moguća pojavnost osmoze.

6.4.1.6 Sidra i sidrene lance (sidrenu užad) potrebno jevizualno pregledati.

6.4.1.7 Potrebno je pregledati usise mora i zaštitnerešetke, oplatne priključke i ventile, te ploče za uzemljenje injihova pričvršćenja za trup.

Ventile je potrebno vizualno pregledati (ventile izlijevanog željeza ili ventile koji nisu odobrenog tipapreporučuje se rastaviti prilikom svakog pregleda trupa nasuhom).

6.4.1.8 Potrebno je pregledati vidljive dijelove kormila,štenca kormila, osovine kormila i krmene statve. Također jepotrebno izmjeriti i zapisati zračnosti u ležajevima kormila.

6.4.1.9 Potrebno je pregledati skrokove, vidljive dijelovebrodskog vijka i ležaja statvene cijevi.

Zračnosti u ležaju statvene cijevi i funkcionalnostuljne brtvenice (ako postoji) treba izmjeriti i zapisati.

Ako postoje, potrebno je pregledati i vidljivedijelove bočnih propulzora.

6.5 PREGLED PODVODNOG DIJELATRUPA POD VODOM PRILIKOM

GODIŠNJEG PREGLEDA TEMELJNIHSTAVKI

6.5.1 Pregled trupa pod vodom obavlja se u zaštićenomakvatoriju i uz dobru podvodnu vidljivost, te poželjno namjestima gdje su slabije morskih struje. Brod mora biti nalakoj vodenoj liniji, a podvodni dio trupa mora biti čist radiomogućavanja detaljnog pregleda.

Inspektor treba biti zadovoljan načinomutvrđivanja položaja ronioca u odnosu na podvodni dio oplate,što se, ako je potrebno i opravdano, može osigurati trajnimobilježavanjem oplate na odabranim točkama.

6.5.2 Pregled obavlja kvalificirani ronilac uslužne tvrtkeodobrene od Registra, u prisustvu i pod nadzorom inspektora.Oprema, postupak nadzora i način izvještavanja o pregledutrebaju biti dogovoreni između inspektora i ronioca prijezapočinjanja pregleda. Način slikovnog prikaza obavljanjapregleda mora biti na zadovoljstvo inspektora, te morapostojati i prikladna dvosmjerna veza između inspektora ironioca.

6.5.3 Nakon završetka pregleda tvrtka koja je obavljalapregled mora inspektoru dostaviti detaljan izvještaj ozatečenom stanju uključujući i/ili video zapis.

6.5.4 Ukoliko se pregledom podvodnog dijela trupa uvodi otkriju oštećenja ili istrošenja kojima je bez odlaganjapotrebno posvetiti posebnu pažnju, inspektor može zahtijevatipregled trupa na suhom radi provedbe detaljnog pregleda i/ilipopravaka.

6.5.5 Pregledom podvodnog dijela trupa u vodi, kolikoje moguće, moraju se pribaviti podaci do kojih se inače dolaziprilikom pregleda trupa na suhom, glede općeg stanja oplate,oštećenja, pukotina, izvijenosti i sl. Također je potrebno


2013

20

provjeriti i stanje kormila, usisa mora, izvanbrodskih ventila ibrodskog vijka.

Posebno će se razmotriti način utvrđivanjazračnosti ležaja kormila i zračnosti ležaja vratila vijka sauljnom brtvenicom na osnovu provjere zapisa o povijesti rada,provjere funkcionalnosti i provjere izvještaja o uzorcima ulja,što se u okviru pripremnih radnji za pregled treba prethodnopravovremeno dogovoriti s Registrom.


2013

21

7. REDOVNI PREGLEDISTATUTARNIH STAVKI

(dodatni zahtjevi za brodove koji vijuzastavu Republike Hrvatske)

Za vremenske intervale pregleda statutarnih stavkividi sliku 6.1.-1.

Osim zahtjeva navedenih u 7.1 i 7.2 tijekomobavljanja pregleda potrebno je uzeti u obzir i zahtjevenavedene u Pravilima, Dio C, Odjeljak 8. - Sustav upravljanjasigurnošću.

7.1 GODIŠNJI PREGLEDSTATUTARNIH STAVKI

7.1.1 Radiooprema

7.1.1.1 Potrebno je provjeriti da li se na brodu nalazi svazahtijevana radiooprema i da li je u ispravnom stanju.

7.1.1.2 Potrebno je provjeriti postojanje i valjanost"Dozvole za radijsku postaju na plovilu", te usklađenostugrađene radioopreme s onom navedenom u ovomdokumentu. Dodatno je potrebno provjeriti postoji li na brodupublikacija “Radio Služba” Hrvatskog Hidrografskog Instituta(HHI).

7.1.1.3 Potrebno je provjeriti da li je ugrađena bilo kojanova radiooprema, odnosno jesu li na postojećoj opremivršene preinake koje bi mogle imati utjecaja na funkcionalnostopreme.

7.1.1.4 Potrebno je provjeriti smještaj, fizičku ielektromagnetsku zaštitu te rasvjetu svakog uređaja.

7.1.1.5 Potrebno je provjeriti sve antene uključujući ivizualni pregled napojnih vodova, te utvrditi da li je smještajzadovoljavajući i ima li oštećenja ili nedostataka.

7.1.1.6 Potrebno je obaviti vizualni pregled pričuvnihizvora električne energije (akumulatorskih baterija) u svrhuotkrivanja mogućih oštećenja uključujući i sve kabele, teprovjeru ugradnje i uležištenja.

7.1.2 Sredstva za spašavanje

7.1.2.1 Kod putničkih brodova potrebno je provjeritijesu li pristupačne upute za nužnost i korištenje sredstava zaspašavanje, te da li je raspored za uzbunu izložen naistaknutim mjestima.

7.1.2.2 Potrebno je provjeriti da li se na brodu nalaze svazahtijevana sredstva za spašavanje za sve osobe na brodu,provjeru da li su uredno složena i dostupna, te provjerupodataka o njihovom redovnom servisiranju, uključujući isignalna sredstva za slučaj pogibelji, rakete i buktinje.

7.1.2.3 Potrebno je provjeriti broj i smještaj radar-transpondera, te ispitati u radu prenosive VHF primoodašiljačesredstava za spašavanje.

7.1.3 Sredstva za signalizaciju i pomagala zanavigaciju

7.1.3.1 Potrebno je provjeriti da li se na brodu nalazeodgovarajuće pomorske karte, kao i da li se u iste unose ažurniispravci. Dodatno je potrebno provjeriti da li se na brodunalazi peljar, popis svjetionika, pravila za izbjegavanje sudarana moru, pomorski navigacijski rječnik, te pribor za rad nakartama.

7.1.3.2 Utvrditi ispravnost glavnog i/ili kormilarskogmagnetskog kompasa, odnosno da li je valjana kompenzacijamagnetskog kompasa.

7.1.3.3 Potrebno je provjeriti ispravnost radara (zahtijevase za sve putničke brodove dulje od 30 metara i za sveteretne brodove sa GT ≥ 300).

7.1.3.4 Potrebno je provjeriti da li se na brodu nalaze svazahtijevana sredstva za signalizaciju i pomagala za navigaciju(npr. radar, navigacijska svjetla, uređaji za zvučnusignalizaciju i signalna tijela, itd.) i da li su u ispravnomstanju. Kod brodova od stakloplastike i drva potrebno jeutvrditi opremljenost sa radar-reflektorom.

7.1.4 Oprema za sprečavanje onečišćenja

7.1.4.1 Potrebno je obaviti vizualni pregled izvana tankaza zadržavanje uljnih ostataka, te pregled pripadajuće pumpe,cjevovoda i armature s obzirom na koroziju, istrošenje ioštećenje (prema potrebi i u rastavljenom stanju).

Potrebno je provjeriti da li se uredno ispunjavaKnjiga o uljima, Dio I. (zahtijeva za sve brodove koji koristeulje kao pogonsko gorivo sa ≥ GT 50, ili ukupne snage naosovini porivnog stroja ≥ 110 kW bez obzira na GT).

Provjeriti stanje priključnice za iskrcaj uljnihostataka na kopno.

7.1.4.2 Gdje je primjenjivo potrebno je obaviti vizualnipregled izvana tanka za odlaganje sanitarnih otpadnih voda, tepregled pokazivača razine (ako postoje), pripadajućih pumpi,cjevovoda i armature s obzirom na koroziju, istrošenje ilioštećenje.

Provjeriti stanje priključnice za iskrcaj sanitarnihotpadnih voda na kopno, i/ili upute za ispust sanitarnihotpadnih voda tijekom plovidbe.

7.1.4.3 Gdje je primjenjivo potrebno je pregledatiugrađene i prenosive posude za prikupljanje i razvrstavanjesmeća, uključujući poklopce, te njihova pričvršćenja zabrodsku konstrukciju.

Također je potrebno provjeriti da li se urednoispunjava Knjiga o smeću (zahtijeva za sve brodove sa GT ≥400, i za sve brodove kada prevoze 15 ili više osoba a kojiobavljaju putovanja trajanja dužeg od 1 sata, bez obzira nabruto tonažu), te da li su postavljeni plakati s naputcima zarukovanje smećem.

7.1.5 Zaštita pri radu, smještaj posade i putnika

7.1.5.1 Pregled sljedećeg, u opsegu koliko je primjenjivo:.1 Pristupni siz, utvrđivanje da li je u dobrom

stanju i siguran za uporabu..2 Prostori nastambi, uključujući i prostore za


2013

22

boravak putnika, te kabine za putnike, općipregled, te da li se čisto i urednoodržavaju.

.3 Prostori nastambi, utvrđivanje dostatnosti iispravnosti rasvjete.

.4 Prostori nastambi, utvrđivanje ispravnostisustava grijanja, ventilacije i klimatizacije.

.5 Prostori nastambi, utvrđivanje da li suuništeni glodavci i insekti.

.6 Prostori nastambi, utvrđivanje da li jekuhinja čista i prikladna za pripremuhrane.

.7 Prostori nastambi, utvrđivanje da li suhladnjače za hranu i zalihe čiste,odgovarajućeg kapaciteta i sposobneodržavati odgovarajuću temperaturu.

.8 Utvrđivanje potpunosti brodske ljekarne.

.9 Sanitarni prostori posade i putnika,utvrđivanje da li se čisto i urednoodržavaju, te da li su kupatila, sanitarneprostorije, umivaonici i slavine pitke vodeu ispravnom stanju.

.10 Pregled kako bi se utvrdila prohodnostputova i izlaza u nužnosti, te da li su istiodgovarajuće označeni i osvijetljeni.

.11 Prostorije strojeva, zaštita od vrućihpovršina, zaštita od pokretnih dijelova,izolacija, uzemljenje, itd.

.12 Prostorije strojeva, uključujući i prostorkormilarskog uređaja, opći pregled, te da lise uredno i čisto održavaju (bez zauljenihvoda, krpa, stupe i otpada).

.13 Radni prostori, utvrđivanje da li su nauređajima, opremi, vratima i opasnimzonama natpisi namjene i upozorenja odopasnosti.

.14 Radni prostori, utvrđivanje da li suopremljeni odgovarajućim zaštitama odpada (ograde, rukohvati), buke i vibracija.

.15 Radni prostori, utvrđivanje da li suodgovarajuće osvijetljeni.

.16 Spreme boje (za brodove na kojima je istodopušteno), utvrđivanje da li su boje,razrjeđivači i ostale zapaljive tvaripropisno smješteni.

7.1.6 Uređaj za rukovanje teretom i naprave zadizanje na brodu

7.1.6.1 Za zahtjeve godišnjeg pregleda naprava za dizanjena brodu (primjenjivo samo za brodove koji imaju naprave zadizanje na brodu nosivosti ≥ 1 t) vidi Pravila za statutarnucertifikaciju pomorskih brodova, Dio 1. - Opći propisi,Odjeljak. 5. - Pregledi postojećih brodova, 4.13.1.

7.1.6.2 Za zahtjeve godišnjeg pregleda teretnog uređaja(primjenjivo samo za teretne brodove koji imaju teretni uređajnosivosti ≥ 1 t) vidi Pravila za statutarnu certifikacijupomorskih brodova, Dio 1. - Opći propisi, Odjeljak. 5. -Pregledi postojećih brodova, 4.16.1.

7.2 OBNOVNI PREGLEDSTATUTARNIH STAVKI

7.2.1 Radiooprema

7.2.1.1 Radioopremu potrebno je pregledati u skladu s toč.7.1.1 ovog odjeljka Pravila.

7.2.1.2 Potrebno je provjeriti pričuvne izvore električneenergije (akumulatorske baterije) kako slijedi:

.1 Obaviti provjeru stanja akumulatorskihbaterija mjerenjem gustoće elektrolita(olovne), ili mjerenjem napona (Ni-Cd).

.2 Obaviti provjeru napona baterije i strujepražnjenja uz isključen uređaj za punjenjei uz najveće opterećenje, kada je nabateriju priključena sva radiooprema zakoje se zahtjeva napajanje iz baterije.

.3 Obaviti provjeru da uređaj za punjenjemože ponovno napuniti pričuvnu bateriju.

7.2.1.3 Potrebno je provjeriti VHF primoodašiljačeuključujući:

.1 Obaviti ispitivanje funkcionalnosti nakanalima 6, 13 i 16.

.2 Obaviti provjeru svih funkcija uređaja teprovjeru prioriteta kontrolnih jedinica.

.3 Obaviti provjeru da li se uređaj napaja izglavnog izvora, izvora za slučaj nužnosti(ako postoji) i iz pričuvnog izvora.

.4 Obaviti provjeru rada VHF kontrolnihjedinica ili prenosivih VHF uređaja zasigurnost plovidbe.

.5 Obaviti provjeru ispravnog rada.

7.2.1.4 Potrebno je provjeriti VHF DSC (digitalniselektivni poziv) uređaja i DSC prijemnika dežurstva nakanalu 70, uključujući:

.1 Bez emitiranja obaviti provjeru da li je uuređaj programiran ispravni DSC broj.

.2 Obaviti provjeru ispravnog odašiljanja iprijema.

.3 Obaviti provjeru da li se uređaj napaja izglavnog izvora, izvora za slučaj nužnosti(ako postoji) i iz pričuvnog izvoranapajanja.

7.2.1.5 Potrebno je (gdje je primjenjivo) provjeritiradarske transpondere, uključujući:

.1 Obaviti provjeru smještaja i montaže.

.2 Obaviti provjeru datuma isteka valjanostibaterija.

7.2.1.6 Gdje je primjenjivo potrebno je provjeriti EPIRB iNAVTEX.

7.2.2 Sredstva za spašavanje

7.2.2.1 Sredstva za spašavanje potrebno je pregledati uskladu s toč. 7.1.2 ovog odjeljka Pravila.

7.2.2.2 Potrebno je pregledati sve samonapuhujuće splavii pripadne hidrostatske naprave za otpuštanje. Također jepotrebno provjeriti potvrde o servisiranju samonapuhujućihsplavi i samonapuhujućih prsluka za spašavanje.


2013

23

7.2.2.3 Potrebno je pregledati i provjeriti rad prenosivihVHF radiotelefonskih primoodašiljača, radar transpondera iradar-reflektora.

7.2.2.4 Prilikom obavljanja pregleda potrebno je provjeritije li signalima pogibelji istekao rok valjanosti. Također jepotrebno provjeriti i ispitati sustav unutarnjih veza i sustavopćeg alarma.

7.2.2.5 Potrebno je obaviti pregled smještaja prsluka zaspašavanje, hidro-termo zaštitnih odijela i sredstava za zaštituod gubitka topline, te kod nasumce odabranih uzorakaprovjere općeg stanja, kao i opremljenost prsluka zaspašavanje sa zviždaljkama, svjetiljkama i retro-reflektirajućim trakama.

7.2.2.6 Potrebno je obaviti pregled i provjeru smještajakoluta za spašavanje uključujući i one sa samoupaljivimsvjetlom i plutajućim konopom.

7.2.3 Sredstva za signalizaciju i pomagala zanavigaciju

7.2.3.1 Sredstva za signalizaciju i pomagala za navigacijupotrebno je pregledati u skladu s toč. 7.1.3 ovog odjeljkaPravila.

7.2.4 Oprema za sprečavanje onečišćenja

7.2.4.1 Opremu za sprečavanje onečišćenja uljempotrebno je pregledati prema toč. 7.1.4.1 ovog odjeljkaPravila.

Unutarnji pregled tankova za zadržavanje uljnihostataka i pripadnih cjevovoda obavlja se samo u iznimnimslučajevima, i to nakon temeljitog čišćenja u slučajevimabitnih popravaka, odnosno ukoliko se na temelju vanjskogpregleda utvrde bitni nedostaci.

7.2.4.2 Opremu za sprečavanje onečišćenja sanitarnimotpadnim vodama potrebno je pregledati prema toč. 7.1.4.2ovog odjeljka Pravila.

Unutarnji pregled tankova za sanitarne otpadnevode i pripadnih cjevovoda obavlja se samo u iznimnimslučajevima, i to nakon temeljitog čišćenja i dezinfekcije uslučajevima bitnih popravaka, odnosno ukoliko se na temeljuvanjskog pregleda utvrde bitni nedostaci.

7.2.4.3 Opremu za sprečavanje onečišćenja smećempotrebno je pregledati prema toč. 7.1.4.3 ovog odjeljkaPravila.

7.2.5 Zaštita pri radu, smještaj posade i putnika

7.2.5.1 Stavke u svezi zaštite pri radu, smještaja posade iputnika potrebno je pregledati prema toč. 7.1.5 ovog odjeljkaPravila.

7.2.5.2 U slučaju bitnih preinaka brodova duljine veće od30 metara izvršenih od zadnjeg obnovnog pregleda potrebnoje izvršiti mjerenje intenziteta rasvjete i razine buke.

7.2.6 Uređaj za rukovanje teretom i naprave zadizanje

7.2.6.1 Za zahtjeve obnovnog pregleda naprava za dizanjena brodu (primjenjivo samo za brodove koji imaju naprave zadizanje na brodu nosivosti ≥ 1 t) vidi Pravila za statutarnucertifikaciju pomorskih brodova, Dio 1. - Opći propisi,Odjeljak. 5. - Pregledi postojećih brodova, 4.13.1.

7.2.6.2 Za zahtjeve obnovnog pregleda teretnog uređaja(primjenjivo samo za teretne brodove koji imaju teretni uređajnosivosti ≥ 1 t) vidi Pravila za statutarnu certifikacijupomorskih brodova, Dio 1. - Opći propisi, Odjeljak. 5. -Pregledi postojećih brodova, 4.16.1.

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA IPLASTIČNIH MATERIJALADIO B – Odjeljak 1. – Odsjek 1.

2013

DIO B – TEMELJNI TEHNIČKI ZAHTJEVIODJELJAK 1. – TRUP I OPREMA TRUPA

Odsjek 1. - TRUP OD PLASTIČNIH MATERIJALA

Sadržaj:Stranica

1. OPĆI ZAHTJEVI.................................................................................................................................................... 11.1 OPĆENITO ...................................................................................................................................................................................1

2. MATERIJALI, KONSTRUKCIJE I PROIZVODNI POGON ........................................................................... 32.1 PRIMJENA....................................................................................................................................................................................32.2 KONSTRUKCIJE..........................................................................................................................................................................32.3 MATERIJALI I PROIZVODNI POGON......................................................................................................................................8

3. OPTEREĆENJA BRODSKE KONSTRUKCIJE I DIMENZIONIRANJE STRUKTURNIHELEMENATA TRUPA......................................................................................................................................... 15

3.1 PRIMJENA..................................................................................................................................................................................153.2 PROJEKTNO UBRZANJE .........................................................................................................................................................153.3 OPTEREĆENJA BRODSKE KONSTRUKCIJE ........................................................................................................................173.4 LOKALNA OPTEREĆENJA......................................................................................................................................................193.5 DIREKTNI PRORAČUNI...........................................................................................................................................................233.6 OSNOVNI ZAHTJEVI ZA DIMENZIONIRANJE STRUKTURNIH ELEMENATA ..............................................................233.7 OPĆI ZAHTJEVI ZA DIMENZIONIRANJE STRUKTURE.....................................................................................................353.8 KOBILICA, PRAMČANA I KRMENA STATVA ILI KRMENI OKVIR, ROG KORMILA SKROKOVI..............................373.9 OPLOČENJA DNA, BOKA I PALUBE .....................................................................................................................................383.10 STRUKTURA DNA, BOKA I PALUBE....................................................................................................................................393.11 STRUKTURA PRAMČANOG I KRMENOG DIJELA TRUPA................................................................................................413.12 PREGRAĐIVANJE TRUPA, PREGRADE I TANKOVI ZA TEKUĆINE................................................................................423.13 NADGRAĐA ..............................................................................................................................................................................433.14 DODATNI ZAHTJEVI ZA RIBARICE, ODREĐIVANJE DIMENZIJA STRUKTURNIH ELEMENATA U PODRUČJUJARBOLA, OPREME I UREĐAJA ZA RIBOLOV................................................................................................................................45

4 POSTOJEĆA PLOVILA ...................................................................................................................................... 464.1 PRIHVATLJIVOST TRUPA PLOVILA IZRAĐENIH OD VLAKNIMA OJAČANIH POLIESTERA I SLIČNIH

MATERIJALA KOJI NISU GRAĐENI POD NADZOROM PRIZNATE ORGANIZACIJE ...................................................464.2 VLAŽNOST U LAMINATIMA OPLOČENJA PLOVILA IZRAĐENIH OD VLAKNIMA OJAČANIH POLIESTERA I

SLIČNIH MATERIJALA............................................................................................................................................................46

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA I 1PLASTIČNIH MATERIJALADIO B – Odjeljak 1. – Odsjek 1.

2013

1 OPĆI ZAHTJEVI

1.1 OPĆENITO

1.1.1 Primjena

1.1.1.1 Zahtjevi ovog odsjeka Pravila primjenjuju se naplovila izrađena od vlaknima ojačanog poliestera.

1.1.2 Direktni proračuni

Registar može zahtijevati direktne proračune,ako smatra potrebnim prema odredbama u točki 3.5.

Takvi proračuni se mogu provesti na osnovustrukturnog modela plovila, uz opterećenja i kriterije, opisanihu 3.5. Proračuni na osnovu drugih ispitivanja i kriterija moguse prihvatiti ako ih Registar smatra primjenjivim.

1.1.3 Jedinice

Ako nije drukčije navedeno slijedeće jedinice suprimjenjuju u ovom odjeljku Pravila:

- debljina opločenja, mm,- moment otpora ukrepe, cm3,- poprečni presjek ukrepe, cm2,- razmak i raspon ukrepa, m,- naprezanje, N/mm2,- koncentrirano opterećenja, kN,- raspodjela opterećenja, kN/m ili kN/m2.

1.1.4 Osnovni pojmovi i simboli

Pojmovi i izrazi koji se odnose općenito na Pra-vila objašnjeni su u Pravilima, Dio A., Odjeljak 1., Odsjek 3. idrugim odnosnim dijelovima Pravila. Ovdje su objašnjenipojmovi i izrazi koji se odnose na ovaj odsjek Pravila.

- Teoretska osnovica - ravnina uspo-redna s ravninom projektne vodne li-nije a prolazi najnižom točkom brod-ske forme.

- Projektna vodna linija - je presječni-ca forme broda i ravnine vodne linijeza koju je brod osnovan. Na toj vodnojliniji brod redovito postiže i najvećunosivost.

- Trup - svi strukturni elementi brodaispod glavne palube spojeni u je-dinstvenu čvrstu i nepropusnukonstrukciju.

- Zgib - Za plovila koja nemaju jasnoutvrđen zgib, zgib trupa je točka gdjetangenta na liniju uzvoja na popreč-nom presjeku zatvara kut od 50° u od-nosu na horizontalnu ravninu.

- Dno - dio trupa između kobilice i zgi-ba ili uzvoja.

- Glavna paluba - najviša paluba nep-rekinuta po cijeloj duljini ili većim di-jelom duljine broda.

- Bok - dio trupa između zgiba i glavnepalube.

- Nadgrađe - nadgradnja na glavnojpalubi zatvorena palubom iznad, kojase prostire od boka do boka broda, ilikoja nije udaljena od boka broda višeod 4% širine broda.

- Poprečna spojna-paluba - Za dvotru-pna plovila, poprečna spojna-paluba jestruktura koja povezuje dva trupa.

- Poprečni kut dna αd - Kut kose linijedna (u nacrtu glavnog rebara), αd jekut između horizontale i ravne linijekoja spaja zgib i kobilicu. Za plovila sdva nesimetrična trupa (gdje su unu-tarnji i vanjski kut kose linije različiti),αd je manji kut.

- Krajevi broda - dijelovi duljine brodana krajevima u području do 0,05 L odpramčane odnosno krmene okomice.

- Srednji dio broda - Područje trupaizmeđu 0,3 L i 0,7 L od krmene oko-mice.

L: Duljina, L je 96% ukupne duljine na vod-noj liniji, povučenoj na visini od 85%najmanje visine broda iznad gornjeg rubakobilice, ili duljina od prednjega rubapramčane statve do osi osovine kormila naistoj vodnoj liniji, ako je ta vrijednost ve-ća. Na brodovima izvedenim s kosom ko-bilicom, vodna linija na kojoj se mjeri taduljina mora biti paralelna s projektnomvodnom linijom.

FP: Pramčana okomica - okomica na ravninuljetne teretne linije povučena presjecištemte linije i prednjeg brida pramčane statve.

AP: Krmena okomica - okomica na ravninuljetne teretne linije povučena presjecištemte linije i stražnjeg brida statve kormila.Kod brodova bez statve kormila, krmenaokomica je okomica na ravninu ljetne te-retne linije povučena presjecištem te linijei osi struka kormila.

B: Širina, B – razmak, u metrima, mjeren ho-rizontalno, na najširem mjestu u srednjemdijelu broda.

Bw Širina pojedinog trupa – za dvotrupnaplovila, razmak, u metrima, mjeren hori-zontalno, na najširem mjestu u srednjemdijelu trupa.

D: Visina broda, je okomita udaljenost mje-rena od gornjeg ruba kobilice do gornjegruba sponje palube nadvođa na boku bro-da. Na drvenim i kompozitnim brodovimata se udaljenost mjeri od donjeg ruba inte-gralne kobilice. Ako je oblik donjeg dijelaglavnog rebra udubljenog oblika ili akopostoje debeli dokobilični vojevi vanjskeoplate, udaljenost se mjeri od točke gdjeproduljenje plosnatog dijela na u smjeru kasimetrali.

d: Gaz broda, razmak, u metrima, mjerenvertikalno u sredini broda, od gornjeg rubaplosne ili gredne kobilice do ljetne teretne

2 PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA IPLASTIČNIH MATERIJALA

DIO B – Odjeljak 1. – Odsjek 1.

2013

linije, za lebdibrod (SESs), u spuštenom(uronjenom) položaju.

∆ : Istisnina na gazu d, u morskoj vodi(gustoća = 1,025 t/m3), u tonama.

CB: Koeficijent istisnine na gazu d koji odgo-vara ljetnoj teretnoj liniji, određen s pomo-ću duljine L i širine, B, broda, po izrazu:

( ))025,1 dBLC

WB ⋅⋅⋅

∆=

Za plovila s dva trupa, CB se računa za jedantrup uzimajući u obzir ∆ jednak polovini vrijednosti istisnineplovila.

V: najveća brzina u službi, u čvorovima naljetnoj teretnoj liniji pri mirnom moru.

g: ubrzanje (gravitacija) zemljine sile teže,jednaka je 9,81 m/s2:

LCG: težište plovila u smjeru uzdužne osi plo-vila mjerene od AP prema FP.

1.1.5 Opseg nadzora i tehnička dokumentacija

1.1.5.1 Opći zahtjevi o nadzoru nad gradnjom plovila teopseg tehničke dokumentacije koju se mora dostaviti Registruna uvid i odobrenje navedeni su u Pravilima, Dio A., Odjeljak2., Odsjek 3.

1.1.5.2 Dodatno, dokumentacija mora sadržavati slije-deće informacije koje se odnose na:

- uzdužna raspodjela masa, uzdužni položajtežišta sistema i raspored projektnog opte-rećenja;

- raspodjela momenta savijanja na mirnojvodi (SWBM);

- raspodjelu smičnih sila (SF);- objašnjenja odgovarajućih uvjeta optere-

ćenja, gaz i trim plovila na moru, u miro-vanju i pri najvećoj brzini plovidbe namirnoj vodi (za Lebdi brod, u spuštenomili podignutim položaju)

- rezultati modelskih ispitivanja i ispitivanjau prirodi; ako postoje;

- podaci i proračuni, zahtijevani ovim Pra-vilima.

1.1.5.3 Za plovila izrađena od vlaknima ojačanih kom-pozitnih materijala, dokumentacija mora, dodatno, sadržavatislijedeće informacije:

- razmještaj slojeva ojačanja različitih stru-kturnih elemenata: debljina, definicija po-jedinačnih slojeva ojačanja u laminatu,masa po jedinici površine ojačanja, omjeru masi ojačanja za svaki sloj, smjer jedno-smjernog rovinga, povećanja u debljiniizmeđu slojeva;

- smjer jednosmjernog rovinga u odnosu naorijentaciju unutarnje strukture plovila;

- strukture tankova goriva i drugih tankovaza tekućine, koji su sastavni dijelovi trupa;

- detalji spojeva strukturnih elemenata razli-čitih materijala i detalji dodataka na trupu idodatnih materijala,

- upore.

Tehničke specifikacije materijala (“Material datasheet”) s oznakom tipa, trgovački naziv i reference za smole,zaštitno-dekorativni sloj (“Gelcoat”) i završni sloj (“Topcoa-t”), ojačanja i materijal jezgre.

Ove specifikacije moraju sadržavati i slijedećeinformacije:

- vrsta smole (poliester, vinil-ester, epoksi),dodaci, punila, gustoća, Youngov modul,Poissonov koeficijent, Vlačna čvrstoća, Pro-duljenje kod loma;

- ojačanja vrsta (E-staklo, S-staklo, aramidnavlakna, ugljična vlakna), gustoća, Youngovmodul, Poissonov koeficijent, vlačna čvrsto-ća, produljenje kod loma;

- Jezgra sendviča: vrsta materijala (balsa, PVCpjena, saće), gustoća, Youngov modul, smi-čna čvrstoća, modul smika.

1.1.5.4 Za vrijeme gradnje plovila nadzoru Registrapodliježu konstrukcije navedene u ovom dijelu Pravila. U tusvrhu brodogradilišta, radionice i proizvođači (u daljnjem tek-stu proizvođači) moraju omogućiti pristup konstrukcijama idijelovima strukture broda koji se pregledavaju.

1.1.5.5 Proizvođač mora osigurati odgovarajuće uvjeteza izvođenje odnosnih radova, gdje je to neophodno, zbog po-sebnosti tehnologije radova.

1.1.5.6 Nadzoru Registra tijekom pripreme odnosnoproizvodnje podliježu osnovni materijal za gradnju broda; do-datni materijal (metalni elementi za spajanje, ljepila i ostaliumjetni materijali).


2013

2. MATERIJALI, KONSTRUK-CIJE I PROIZVODNI POGON

2.1 PRIMJENA

2.1.1 Općenito, primjenjuju se zahtjevi navedeni u2.2. Gdje se prema, 1.1.1, provodi provjera prema osnovnimzahtjevima iz 3.7 do 3.13, primjenjuju se zahtjevi iz 2 i 3.

2.2 KONSTRUKCIJE

2.2.1 Osnovni elementi vlaknima ojačanih kompozit-nih konstrukcija su matrica i ojačanje.

Matrica je redovito materijal koji se kemijskomreakcijom pretvara iz tekućeg u kruto stanje i osigurava stalnipoložaj ojačanja u konstrukciji. Matrica preuzima uglavnomtlačna i smična naprezanja.

Ojačanje su redovito vlakna koja ojačavaju mat-ricu i preuzimaju vlačna i tlačna naprezanja. Najčešći materi-jal matrice je poliesterska smola a ojačanja staklena vlakna.Ovome treba dodati razne pomoćne i dodatne materijale kojimodificiraju svojstva osnovnog kompozita.

Vlaknima ojačana kompozitna konstrukcija, je uovom kontekstu općenito konstrukcija (laminat, panel, ukrepa,sendvič ili drugo) izrađena od komponenti kompozitnog mate-rijala.

2.2.2 Proizvođači, moraju biti odobren od Registra uskladu s zahtjevima Pravila, a za osnovni i dodatni materijalikoji se koristi za gradnju plovila mora se predočiti odgovara-juća potvrda Registra, ili jednakovrijednih organizacija izvanRepublika Hrvatske. Osim zahtjeva navedenih u ovom dijeluPravila mora se udovoljiti zahtjevima Pravilima za tehničkinadzor pomorskih brodova, Dio 1. - Opći propisi, Odjeljak 3.– Tipno odobrenje proizvoda, Odjeljak 4. – Odobrenje proiz-vođača i uslužnih tvrtki i Dio 24. – Nemetalni materijali, Od-jeljak 7. – Stakloplastika, Odjeljak 12. – Pjenoplasti, Odjeljak13. Ljepila.

2.2.2.1 Vlakna za ojačanja.1 Ojačanje mora ispunjavati uvjet čvrstoće,

modula elastičnosti, gustoće, kemijskepostojanosti, nekorozivnosti, itd.

.2 Ojačanje mora ispunjavati uvjet kompati-bilnosti s komponentama matrice.

.3 Tijekom proizvodnje, proizvođač mora o-sigurati da materijal za ojačanje bude bezgrešaka i oštećenja, koji su mogu štetni zaznačajke i kvalitetu novonastalog kompo-zita.

2.2.2.2 Matrica.1 Matrica može biti materijal koji u krutom

stanju udovoljava zahtjevima u pogledusvojstava: čvrstoće, modula elastičnosti,adhezivnosti, gustoće, nepropusnosti, ne-zapaljivosti, neškodljivosti, tiksotropnosti,zadovoljavajući način otvrđivanja pri pro-pisanim uvjetima okoline i moraju bitipostojane u morskom okruženju.

.2 Smole se moraju odabrati i upotrebljavatiu skladu s preporukama proizvođača. Utom smislu inspektoru Registra mora sepredočiti odgovarajuća potvrda.

2.2.2.3 Materijal za jezgru sendvič konstrukcija.1 Materijal jezgre u sendvič konstrukciji mo-

raju biti odgovarajuće kakvoće obzirom naupotrebu u području trupa i spojiv sa osta-lim komponentama.

.2 Ekspandirani polistiren može biti upotrije-bljen samo kao materijal za ispune ili uz-gonski materijal.

2.2.2.4 Dodaci i punila.1 Dodaci i punila ne smiju mijenjati uvjete

za polimerizaciju i impregnaciju smole,viskoznost smole (ne više od 10% u odno-su na jediničnu težinu smole) ili njezinemehaničke značajke. Dopušteno je dodatido 3% tiksotropnog punila u smolu i ne vi-še od 5% dodatka za usporavanje širenjaplamena. Upotreba mikrosfere je predmetposebnog razmatranja.

.2 Tip i količina katalizatora i ubrzivača morase odabrati prema preporukama proizvo-đača smole, za svaku pojedinačnu primje-nu posebno, tako da smola otvrdne u odre-đenom vremenu, bez dodatnog grijanja.

2.2.2.5 Materijal za integrirane strukture.1 Materijali potpuno prekriveni kompozit-

nim laminatom, i upotrebljavaju se kao o-jačanja strukture, podloga za oblikovanjekompozitnog laminata, ili kao potpora zaoblikovanje ukrepa.

.2 Metal koji se upotrebljava mora biti otpo-ran na koroziju u morskom okruženju, ot-poran na utjecaj goriva i maziva; mora i-mati dobre mehaničke značajke, ne smijeimati negativnih utjecaja na proces polime-rizacije smole. Mora se podvrći prikladnojpripremi prilikom lijepljenja i nanašanjasmole.

.3 Razna ojačanja od drva moraju biti od u-kočenog drva (furnirske (slojevite) ploče,slojevite ploče s jezgrom, kombiniraneslojevite ploče) sa dobrim vodootpornimsvojstvima. Upotreba masivnog drva jepredmet posebnog razmatranja.

2.2.3 Ispitivanje laminata

2.2.3.1 Općenito.1 Proizvođač odnosno brodogradilište, mora

izraditi uzorak laminata opločenja, i pomogućnosti uzorak laminata ostalih gra-đevnih elemenata strukture, uzimajući uobzir tip, namjenu i veličinu plovila.

.2 Ako se izrađuju istovjetna plovila u istombrodogradilištu, i ako je osigurano da sesastojci osnovne konstrukcije (komponen-te) po svojim značajkama nisu/ne mijen-



2013

jale/ju, učestalost uzimanja uzorka za pro-vjere može biti rjeđe, a o tome Registarrazmatra i odlučuje u svakom slučaju po-sebno.

.3 Uzorci za ispitivanje moraju se podvrći is-pitivanju, u, od strane Registra odobrenimispitnim ustanovama da bi se ustanovilemehaničke i fizičko-kemijske značajkedobivene konstrukcije.

.4 Ispitivanja se moraju provesti u skladu snormama, navedenim u ovim Pravilima, ilidrugim međunarodno priznatim normama,uz suglasnost Registra.

.5 Mehaničke značajke konstrukcija dobiveneispitivanjima moraju biti najmanje jednaketeoretskim značajkama odgovarajućekonstrukcije koje su dobivene izravnimproračunima prema 2.2.3.4.

.6 Registar zadržava pravo zahtijevati pove-ćanje opsega ispitivanja, u odnosu na na-vedena u ovim Pravilima, ako su upotrije-bljene osnovne komponente ili proizvodniproces, neuobičajeni.

.7 Uzorci se moraju uzeti na panelima ili uk-repama, kojih je sastav isti kao sastavpromatrane konstrukcije, bez gelcoata.

.8 Identifikacijom uzorka se moraju obuhva-titi slijedeći podaci:- točan naziv smole s vrijednosti gusto-

će, modulom elastičnosti, i prekidnomčvrstoćom prilikom polimerizacije,

- opis pojedinačnog sloja u konstrukciji,- karakteristike konstrukcije (tip pojedi-

nog sloja, smjer i orijentacija),- orijentacija konstrukcije u odnosu na

uzdužnu os plovila, oznaku smjera os-nove i potke u slučaju upotrebe tkanogrovinga u odnosu na istu os.

.9 Stanje laminata, priprema uzorka za ispiti-vanje, izmjere uzorka i ispitivanja navede-ni naprijed moraju biti izvršeni prema me-đunarodno priznatim normama.

.10 Ispitivanje se mora provesti na ispitnimuzorcima određene konstrukcije odnosnograđevnog elementa, izrađenog od istograsporeda ojačanja, jednake debljine i uziste atmosferske uvjete izrade. Moraju bitinajmanje dva (2) ispitna uzorka orijenta-cije slojeva ojačanja u smjeru uzdužne osiplovila i poprečno na nju. Ukupni broj is-pitnih uzoraka za svaki smjer se uzimaprema referentnim normama.

.11 Kriteriji prihvatljivosti mora biti određen,uz suglasnost Registra, a rezultati se nesmiju razlikovati više od 10% u odnosu nateoretske vrijednosti. Ako se ne postignuzadovoljavajući rezultati, potrebno je do-datno udovoljiti slijedećim zahtjevima:- Ako se dobiju nepovoljni rezultati is-

pitivanja na jednoj ili dvije epruvete,ispitivanje se ponavlja na dvostrukombroju epruveta.

- Ako se dobiju nepovoljni rezultati is-pitivanja na tri ili više epruveta, Re-

gistar može zahtijevati da se ispiti-vanje obavi na epruvetama izrezanimneposredno od proizvoda.

- Ako se pri ponovljenom ispitivanjupostignu nepovoljni rezultati Registarmože odbaciti cjelokupnu konstrukci-ju.

.12 Mehaničke značajke moraju se ispitati nauzorku koji nije bio izložen djelovanjuvlage.

.13 Općenito, slijedeća ispitivanja se morajuprovesti:- jednostruki laminat: ispitivanje vlačne

čvrstoće, čvrstoće pri savijanju, mje-renje udjela ojačanja u laminatu;

- sendvič konstrukcija: Ispitivanje sen-dvič konstrukcije pokusom savijanja i,za svaki pojedinačni površinski lami-nat, vlačnu čvrstoću i mjerenje udjelaojačanja u laminatu;

.14 Ispitivanje čvrstoće pri savijanju se provo-di tako da opterećenje na uzorku djeluje naobje strane konstrukcije (sa gel-coatom ibez) referentna vrijednost se odabire upravilu prema zahtjevima primjenjivenorme. Tako odabrana vrijednost uzima sekao osnova za dimenzioniranje konstruk-cije.

.15 Rezultati ispitivanja se prikazuju u izvješ-taju prema 2.2.32.2 i 2.2.32.3.

2.2.3.2 Ispitivanje vlačne čvrstoće i čvrstoće pri savi-janju.1 Ispitivanje vlačne čvrstoće

Ispitivanje vlačne čvrstoće se mora pro-vesti za jednostruki laminat i za površinskeslojeve laminata u sendvič konstrukcijama.Primjenjivi norma je: ISO 3268 (527).Ako se popuštanje pojavljuje u nekolikostupnjeva kao referentna vrijednost se u-zima prva prema krivulji opterećenje-produljenje.

.2 Izvještaj za svaki ispitni uzorak mora sad-ržavati najmanje slijedeće podatke:- reference na normu koja je korištena

prilikom ispitivanja;- dimenzije (širina i debljina), skice is-

pitnog uzorka, mm;- duljina i raspon između oslonaca prili-

kom ispitivanja [mm];- opterećenje, N;- krivulja produljenja, deformacije mm;- prekidno opterećenje, N;- vlačno prekidno naprezanje, N/mm2;- prekidna vlačna čvrstoća, N/mm2;- vlačni modul elastičnosti, N/mm2;- Ostali podaci koji se zahtijevaju nor-

mama..3 Ispitivanje savijanjem

Ispitivanje savijanjem se provodi pokusomsavijanja u 3 točke za jednostruke lamina-te.Primjenjiva norma je: ISO 178.


2013

Ispitivanje savijanjem se provodi pokusomsavijanja u 4 točke za sendvič konstrukci-je.Primjenjiva norma je: ASTM C 393.

Izvještaj, za svaki ispitni uzorak, morasadržavati najmanje slijedeće podatke:

- reference na norme koje su korišteniprilikom ispitivanja;

- dimenzije (širina i debljina), skice is-pitnog uzorka, mm;

- duljina i raspon između oslonaca,mm];

- Za metodu “četiri točke” položaj i op-terećenje svake točke na uzorku;

- opterećenje, N;- krivulja progiba, u mm;- prekidno opterećenje, N, i granično

popuštanje;- Prekidna čvrstoća pri savijanju,

N/mm2, za ispitivanje površinskog la-minata;

- Prekidna čvrstoća pri savijanju, i smi-čna prekidna čvrstoća jezgre u sendvičkonstrukciji, N/mm2;

- Ostali podaci koji se zahtijevaju nor-mom;

- Ako se popuštanje pojavljuje u nekoli-ko stupnjeva kao referentna vrijednostse uzima prva prema krivulji optere-ćenje-produljenje;

- Izvještaj o ispitivanju ispitnog uzorkamora sadržavati i osnovne/referentnevrijednosti i kriterije prihvatljivostiprema naprijed navedenom.

2.2.2.3 Ispitivanje mase, gustoće i postotka udjela o-jačanja.1 Ova ispitivanja se moraju provesti za jed-

nostruki laminat i površinske slojeve sen-dvič konstrukcije.

.2 Primjenjive norme su:- ASTM D 792;- ASTM D 3171.

.3 Za svaki ispitni uzorak, izvještaj o ispiti-vanju mora sadržavati slijedeće podatke:- reference na primijenjene norme;- dimenzije uzorka, mm;- masa uzorka, g;- masa po jedinici površine ispitnog/ih

uzorka, g/m2;- gustoća, g/m3;- masa ojačanja u ispitnom uzorku, g;- masa ojačanja po jedinici površine u

promatranom uzorku, g/m2;- postotak mase ojačanja u odnosu na

ukupnu masu uzorka;Ostali podaci koji se zahtijevaju nor-mom.

2.2.3.4 Određivanje mehaničkih značajki materijala.1 Značenje simbola je kako slijedi:

Ψ: maseni sadržaj ojačanja u sloju;Φ: volumenski sadržaj ojačanja u sloju,

prema 2.2.3.5, .1;

µ0: sadržaj vakuuma, jednak nuli (0), akonema dostupnih podataka;

E1: Modul elastičnosti sloja sa jednosmje-rnim vlaknima, paralelno s vlaknima,N/mm2 , prema 2.2.3.5, .2;

E2: Modul elastičnosti sloja sa jednosmje-rnim vlaknima, okomito na vlakna,N/mm2 , prema 2.2.3.5, .2;

ν12,ν21: Poissonov koeficijent sloja s jednos-mjernim vlaknima, prema 2.2.3.5, .2;

G12: Coulombov modul sloja s jednosmjer-nim vlaknima, N/mm2, prema 2.2.3.5,.2;

ρv: gustoća ojačanja, uobičajena vrijednost1,2; g/cm3;

ρ r : gustoća smole, uobičajena vrijednost2,56; g/cm3;

E1v:Modul elastičnosti ojačanja u smjeruparalelno s vlaknima, N/mm;

E2v:Modul elastičnosti ojačanja u smjeruokomito na vlakna, N/mm2;

Er: Modul elastičnosti smole, N/mm2;νv: Poissonov koeficijent ojačanja;νr: Poissonov koeficijent smole;Gr: Coulombov modul smole, N/mm2

prema 2.2.3.5, .2;G v:Coulombov modul ojačanja, N/mm2,

prema Tablici 1.Ako nema dostupnih podataka, mogu se primi-

jeniti vrijednosti prema Tablici 1.

2.2.3.5 Osnovni sloj.1 Volumenski udio ojačanja φ u sloju se od-

ređuje prema izrazu:( )( )

r

v

o

ρρψψ

µψφ⋅−+

−⋅=

1

1

.2 Tip ojačanja u osnovnom sloju, elastičneznačajke sloja s jednosmjernim vlaknima sistim udjelom ojačanja kao što je sloj kojise određuje kako slijedi:.1 Modul elastičnosti:

- paralelno s vlaknima

( ) rv EEE ⋅−+⋅= φφ 111 , [N/mm2]

- okomito na vlakna

( ) ( )22

25.1

2

22

11

85,011

r

rr

r

EEv

EE

νφφ

φ

ν −+−

⋅+⋅

−= , [N/mm2]

- Poissonov odnos:

( ) rv vvv ⋅−+⋅= φφ 112

1

21221 E

Evv ⋅=

- Coulombov modul:

( ) φφ

φ

⋅+−

⋅+⋅=

v

rr

GGGG

25.1

5.0

12

1

6,01 , [N/mm2]



2013

gdje je:

( )r

rr v

EG

+⋅=

12, [N/mm2]

.3 U odnosu na bilo koji smjer koji zatvarakut θ sa smjerom vlakana, za modul elasti-čnosti osnovnog sloja proizlazi:

θθθθ 4

2

22

1

12

12

4

1

sin1cossin21cos11⋅+⋅⋅

−+⋅=

EEv

GEEx

θθθθ 4

2

22

1

12

12

4

1

cos1cossin21sin11⋅+⋅⋅

−+⋅=

EEv

GEEy

Vrijednost E1, E2, υ12 i G12 su prije se određujuprema naprijed navedenim izrazima.

Smjer x i y su određeni prema Slici 1.

Slika 1Općenito, udio mase ojačanja u sloju je između

0,25 i 0,35. Modul elastičnosti sloja mata može se odreditislijedećim izrazom:

21 85

83 EEEm ⋅+⋅=

Vrijednost E1 i E2 su definirane naprijed..4 Tkani roving može biti, pamučne srži, sa-

ten, itd., osnova i potka može biti ujedna-čena ili ne. Sadržaj masenog udjela oja-čanja u sloju tkanog rovinga je između 0,4i 0,6, a sadržaj masenog udjela kod oja-čanja u ojačanju s jednosmjernim vlakni-ma je između 0,6 i 0,7. Smjer osnove(smjer 1) se mora razlikovati od smjerapotke (smjer 2); elastične značajke su:

( ) 211 1 EkEkE R ⋅−+⋅= , [N/mm2]

( ) 212 1 EkEkE R ⋅+⋅−= , [N/mm2]

gdje je k ravnotežni koeficijent tkanog rovinga,jednak odnosu vlačne čvrstoće u smjeru osnove i sumi vlačnihčvrstoća u osnovi i potki, vrijednosti E1 i E2 su definirane nap-rijed.

2.2.3.6 Jednostruki laminat.1 Jednostruki laminat je napravljen od "n"

pojedinačnih slojeva. Značajke slojeva ilaminata su: t1: debljina, bez obzira smjer,prema izrazu:

( )3

11 10

111

−⋅

⋅−

+⋅−

=r

i

vo

viPt

ρψψ

ρµ, [mm]

gdje je Pvi gustoća, g/m2, i ψi maseni udioojačanja u sloju “i”.

zi: udaljenost i-tog sloja, od neutralne linijelaminata (bez obzira na smjer):

21

1tt

zz iii

++= −

− , [mm]

Ei: Modul elastičnosti sloja “i”, N/mm2, morabiti poznato i potvrđeno ispitivanjem. Ei jenajniža vrijednost kod vlaka i tlaka.

.2 Ekvivalentni vlačni modul elastičnosti EL,N/mm2, može se odrediti prema izrazu:

i

iiL t

tEEΣ⋅Σ

= , [N/mm2]

.3 Udaljenost neutralnog sloja:

ii

iii

tEztEV

⋅Σ⋅⋅Σ

= , [mm],

- obzirom na suprotni kraj:VtV i −Σ=' , [mm],

Udaljenost od neutralnog sloja svakog po-jedinog sloja u konstrukciji:

Vzd ii −= , [mm],

.4 Krutost pri savijanju EI, po [mm] širine,je:

[ ]

⋅+⋅Σ= 2

3

12 iii

i dttEEI ,[Nmm2/mm]

.5 Moment inercije (tromost) po mm širineje:

[ ]

⋅+Σ= 2

3

12 iii dt

tI , [mm4/mm]

.6 Teoretska vrijednost prekidne čvrstoće σbrpri savijanju:

[ ][ ] ( )( )32 101 −⋅−⋅= obr IEIk µσ , [N/mm2]

gdje je:k: - 17,0 za laminat sa poliesterskim smolama;

- 25,0 za laminat sa epoksidnim smolama;- 12,5 za laminat sastavljen od ojačanja od

ugljičnih vlakana i epoksidnih smola.Kada je vrijednost prekidne čvrstoće lami-nata, određena ispitivanjima prema 2.2.3,veća od teoretski izračunate vrijednosti σbr,prekidna čvrstoća dobivena ispitivanjemmože se uzeti za uvećanje izračunate vri-jednosti σbr.

2.2.3.7 Sendvič konstrukcije.1 Vrijednosti momenta inercije i krutost pri

savijanju sendvič konstrukcije mora se iz-računati u skladu s izrazima .4 i .5 naprijednavedenim, uzimajući u obzir jezgru kaoosnovni sloj s vlastitim karakteristikama(debljina i modul elastičnosti).

.2 Teoretska vrijednost prekidne čvrstoće prisavijanju sloja sendvič konstrukcije je:

[ ][ ] ( ) 32

0 101 −⋅−⋅= µσI

EIkbr , [N/mm2]


2013

gdje je:[EI]: krutost pri savijanja sendviča,

Nmm2/mm;[I]: Moment inercije sendviča, mm4/mm;µo: sadržaj vakuuma u sloju;k: - 17,0 za slojeve sa poliesterskim smolama;

- 25,0 za slojeve sa epoksidnim smolama;- 12,5 za slojeve izrađene od ugljičnog oja-

čanja i eposidnih smola.Kada je vrijednost prekidne čvrstoće lami-nata, određena ispitivanjima prema 2.2.3.,veća od teoretski izračunate vrijednosti σbr,prekidna čvrstoća dobivena ispitivanjemmože se uzeti za uvećanje izračunate vri-jednosti σbr.

.3 Prekidna smična čvrstoća sendvič konstru-kcija se razmatra u svakom pojedinačnomslučaju posebno, uzimajući u obzir deblji-nu i prekidnu smičnu čvrstoću materijalajezgre, vidi 3.6.4.3.

2.2.3.8 Ukrepe.1 Geometrijske značajke jezgre koja se raz-

matra kao potpora kod oblikovanja i lami-niranja ukrepa se ne uzimaju u obzir zaprocjenu i proračun geometrijskih značajkipromatrane ukrepe.

.2 Simboli kod označavanja geometrijskihznačajki ukrepa su navedeni u Tablici 2,gdje je:Ib: širina pripadajućeg pojasa opločenja.

.3 Kao dopuna pri proračunu prema 3.6.4.4,potrebni su slijedeći parametri:zi: udaljenost od neutralnog sloja tri ele-

menta, t.j. jezgre, pojasa i pripadnogopločenja (indeks “i” se referira nasvaki sloj pojedinačno), na vanjsku

stanu pripadnog pripadnog opločenja,[mm],

V: udaljenost težišta ukrepa neutralnogsloja do vanjskog lica pripadnog pro-matranog opločenja:

ii

iii

SEzSEV

⋅Σ⋅⋅Σ

= , [mm]

V’: udaljenost od neutralnog sloja ukrepedo vanjskog lica pojasa:

bs ttVHV ++−=' , [mm]

di: udaljenost svakog pojedinog sloja odneutralne linije ukrepe:

Vzd ii −= , [mm]

Ii: Moment inercije svakog element,mm4.

.4 Krutost ukrepe EI je:

[ ] ( )2iiii dSIEEI ⋅+⋅Σ= , [N.mm2]

.5 Moment inercije ukrepe I, je:

[ ] ( )2iii dSII ⋅+Σ= , [mm4]

.6 Teoretska prekidna čvrstoća pri savijanjuσbr,, prema:

[ ] 310−⋅⋅=I

EIkbrσ , [N/mm2]

k: - 17,0 za ukrepe sa poliesterskom smolom;- 25,0 za ukrepe sa epoksidnom smolom;- 12,5 za ukrepe sastavljene od ugljičnog o-

jačanja i epoksidne smole.

Tablica 1

Ojačanje Smola

E staklo Aramid HS ugljična HM ugljična Poliester Epoksid

Gustoća, g/cm3 2,54 1,45 1,80 1,90 1,20 1,20

Paralelno vlaknima 73000 130000 230000 370000 3000 2600Modul elas-tičnosti,N/mm2 Okomito na vlakna 73000 5400 15000 6000 - -

Modul elastičnosti, N/mm2 30000 12000 50000 20000 - -

Poissonov odnos 0,25 0,35 0,35 0,35 0,316 0,40



2013

Tablica 2

Element Širina ili visina,mm

Debljina,mm

Modul elastič-nosti,

N/mm2

Poprečni pre-sjek, mm2

Pojas Is ts Es Ss = ts Is

Jezgra H ta Ea Sa = ta H

Pripadno opločenje Ib tb Eb Sb = tb Ib

Tablica 3

1 2

Rm= Najveća vlačna čvrstoća Rm=1278⋅Gc2-510⋅Gc+123[ N/mm2] 85

E= Vlačni modul E= (37⋅Gc-4,75) ⋅103[ N/mm2] (1) 6500

Rmc= Najveća tlačna čvrstoća Rmc=150⋅Gc+72 [ N/mm2] (1) 115

Ec= Tlačni modul elastičnosti Ec=(40⋅Gc-6) ⋅103 [ N/mm2] 4000

Rmf= Najveća čvrstoća pri savijanju Rmf=(502⋅Gc2+106,8)[ N/mm2] (1) 150

Ef= modul elastičnosti pri savijanju Ef=(33,4⋅Gc2+2,2) ⋅103 [ N/mm2] (1) 550

Rmt= Najveća smična čvrstoća Rmt= 80⋅Gc+38 [ N/mm2] 58

G= Tlačni modul elastičnosti G=(1,7⋅Gc+2,24) ⋅103 [ N/mm2] 2665

Rmti = Međuslojna smična čvrstoća Rmti =22,5-17,5⋅Gc [N/mm2] (1) 17

Laminat s jednosmjernim ojačanjem (UDR):

Rmu= Najveća čvrstoća pri savijanju Rmu=1900⋅Gc2-1500⋅Gc+560 [ N/mm2] 304

Ef= Modul elastičnosti pri savijanju (UDR) Ef=(143⋅Gc2-114⋅Gc+42,7) ⋅103 [ N/mm2] 23100

(1) Izraz je primjenjiv za Gc>0,29; za Gc=0,29÷0,25, zahtijeva se slijedeće: E > 6000; Rmc > 115; Ef > 5000

(2) Za Gc=0,29÷0,25, vrijednost Rmf je manja od vrijednosti određena prema izrazima nije dozvoljeno spuštanje donajmanje 85%, Rmf=118 za Gc=0,25

(3) Za Gc vidi 2.3.1.8

2.3 MATERIJALI I PROIZVODNIPOGON

2.3.1 Objašnjenje izraza i pojmova

2.3.1.1 Vlaknima ojačane kompozitne konstrukcije

Materijali dobiveni umjetnim spajanjem dvajuili više materijala različitih svojstava s ciljem dobivanja ma-terijala zahtjevanih svojstava. Značajke takvih kompozita o-visiti će o njegovu sastavu i građi, a prije svega o odabranojpolimernoj matrici i materijalu ojačanja. Kemijski sastav po-limerne matrice bitno određuje svojstva novonastale kompo-

zitne konstrukcije. Najčešća kompozitna konstrukcija u upot-rebi je staklom ojačani poliester.

2.3.1.2 Matrica

Matrica je redovito materijal koji se kemijskomreakcijom pretvara iz tekućeg u kruto stanje i osigurava stalnipoložaj ojačanja u konstrukciji, s polimernom osnovom kojojse dodaju različiti dodaci u cilju modificiranja svojstava.

2.3.1.3 Materijal za ojačanje

Ojačanja mogu biti u obliku čestica, vlakana istrukturnih kompozita. Vlakna se razlikuju prema vrsti, dulji-ni, promjeru, orijentaciji i hibridizaciji. Obzirom na usmjere-nost mogu biti kontinuirana jednosmjerna vlakna slučajno u-smjerena diskontinuirana vlakna, ortogonalno raspoređenavlakna, višesmjerno usmjerena vlakna. Kao ojačanje u kom-


2013

pozitu se koriste vlakna izrađena od raznih materijala. Opće-nito za izradu ojačanja dolaze u obzir mnoge vrste materijalaako su kemijski kompatibilne matrici. Tako se u najopćeniti-jem smislu javljaju sljedeće grupe materijala za izradu oja-čanja:

- Prirodna vlakna (pamuk, sisal, lan, itd.).- Staklena vlakna (E-staklo, S-staklo,

R-staklo).- Poliesterska vlakna (Dacron, Terilen,

itd.).- Aramidna vlakna (Kevlar, Twaron, itd.).- Ugljična vlakna (Carbon).- Metalna vlakna (žica ili žičano pletivo).

2.3.1.4 Prepreg

Materijal za ojačanje koji je predimpregniransmolom i proizveden bez dodataka ili ubrzivača.

2.3.1.5 Laminat

Osnovni građevni element oblikovan tako da suslojevi ojačanja impregnirani matricom.

2.3.1.6 Sendvič konstrukcija

Dva sloja tankih površinskih laminata, među-sobno razmaknuti, a prostor između njih je ispunjen materi-jalom male gustoće koji se naziva jezgra.

2.3.1.7 Konstrukcije sa staklenim ojačanjima i pri-padne značajkeγr: gustoća smole, referentna vrijednost izno-

si 1,2 g/cm3;γr: gustoća (staklenih vlakana referentna

vrijednost iznosi 2,56 g/cm3;p: masa po jedinci površine jednog sloja o-

jačanja u laminatu;q: ukupna masa po jedinci površine jednog

sloja;gc: p/q udio staklenog ojačanja u sloju; uobi-

čajene najveće vrijednosti gc je kako sli-jedi, uzimajući u obzir da je ojačanje“mokro” u matrici: 0,34 za ojačanja u“M” ili Fs; 0,5 za ojačanja od “S” ili”T”.

P: ukupna masa po jedinci površine ojačanjau laminatu, g/cm2;

Q: ukupna masa po jedinci površine lamina-ta, g/cm2 ne uzimajući u obzir površinskeslojeve (”topcoat” i “gelcoat”);

Gc :P/Q= sadržaj ojačanja u laminatu, uzi-ma se između najmanje prihvatljive od0,25 do 0,5;

ti debljina jednostrukog sloja laminata,prema izrazu:

31036,156,233,0 ⋅

−⋅=

ci g

pt , [mm]

ti debljina laminata, mm je zbroj debljina tipojedinačnih debljina

2.3.2 Materijali

2.3.2.1 Smole

Ovisno o namjeni, razlikuje se smola za lamini-raje i zaštitno-dekorativne smole.

.1 Posebne formulacije smole se koriste zaprvi vanjski sloj i zadnji unutrašnji sloj.Vanjski sloj (“gel coat”) služi zaštiti i de-koraciji. Teorijska debljina vanjskog slojaobično se kreće 0,3 do 0,7 mm. Unutrar-nji sloj (“top coat”) štiti laminat iznutra islične je formulacije kao i vanjski sloj.Smole za zaštitno-dekorativni sloj izavršni sloj moraju nakon otvrđivanja i-mati dobra svojstva kod zaštite površinelaminata od mehaničkih oštećenja i utje-caja okoline.

.2 Smole za laminiranje moraju imati dobreimpregnacijske značajke tijekom upotre-be. U otvrđenom stanju, moraju biti otpo-rne i postojane na goriva, slatku i morskuvodu, i mora biti otporna na starenje usmislu gubitka početnih mehaničkih zna-čajki. Mogu biti: Formaldehidna smola,Poliesterska smola, Vinilesterska smola,Epoksidna smola.

2.3.2.2 Dodaci.1 Svi dodaci (katalizatori, ubrzivači, punila,

pigmenti itd.) moraju biti pogodni zaupotrebu u kombinaciji s smolom i mo-raju biti kompatibilni s ostalim dodacima.Dodaci se raspoređuju kroz smolu, premauputama i preporukama proizvođača.

.2 Katalizatori, su sredstva koja se dodajusmolama kako bi počela polimerizacija ilireakcija otvrđivanja, a mogu biti u oblikupraha, paste i tekućine. Ubrzivači se do-daju smoli, u kombinaciji s katalizatori-ma, da se ubrza otvrđivanje, pri sobnojtemperaturi. Moraju se upotrijebiti premauputama i preporukama proizvođača. Zahladno-prešani postupak, katalizator morabiti u određenom omjeru tako da se ot-vrđivanje postiže između temperature od16 °C i 25 °C.

.3 Punila i pigmenti se dodaju smolama ka-ko bi se smanjilo stezanje, a drobljenjesvelo na najmanju moguću mjeru. Tippunila mora biti odobren od Registra imora biti podudaran sa smolom. Odnospunila i smole u mješavini za laminiranjene smije biti veći od 12 % (uključujućinajviše 1,5 % tiksotropnih dodataka), iliprema preporukama proizvođača. Odnostiksotropnih dodataka (koji utječe na kli-zanje kod nanašanja na vertikalne površi-ne) u mješavini zašitno-dekorativnesmole ne smije prijeći 3%. Laminati zatankove goriva i vode ne smiju sadržavatipunila.

.4 Pigmenti za boje dodaju se smolama, kojesu prozirne, da dobiju odgovarajuću boju.



2013

Moraju biti atmosferski postojani i mo-raju biti anorganskog podrijetla. Najvećidozvoljeni odnos ne smije prijeći vrijed-nost određenu od proizvođača; a ako nijeodređena, ne smije prelaziti 5 %.

.5 Laminat može imati vatrootporna i svo-jstva usporenog gorenja, ako su dodanekomponente koje ne potiču gorenje. Tak-vi dodaci se mogu primijeniti samo premapreporukama proizvođača. Rezultati ispi-tivanja dodataka provedeni od strane ne-zavisne ispitne institucije moraju potvrditizahtijevane značajke i moraju biti predo-čeni Registru.Vatrootporna i svojstva usporenog go-renja mogu se zahtijevani od strane naci-onalnih vlasti, te moraju biti odobrene ododnosnih vlasti ili od Registra uz pretho-dno njezino ovlaštenje.

.6 Odjeljivači su sredstva koja onemoguća-vaju vezivanje smole s kalupom i timeomogućuju skidanje odljevka iz kalupa.

2.3.2.3 Vrsta tkanja.1 Osnovne vrsti tkanja:

- Mat (M) se sastoji od jednoliko de-belog sloja vlakana površinski razba-canih u svim smjerovima (neusmjere-na vlakna) a koja na okupu drži po-sebno ljepilo (u obliku emulzije ilipraha) topivo u matrici ili su okomitona površinu prošivena vlaknima odistog ili drugog materijala. Laminatizrađen s matom rezultira podjedna-kim svojstvima u svim smjerovima.

- Roving (Fs) je jednostavna ukrižanatkanina koja sadrži osnovu i potkunajčešće (0° : 90°) i jednake debljinestrukova. Ima bolja svojstva u dva iz-ražena smjera a lošija za sve međus-mjerove.

- Platno raznih vrsta tkanja, keper, sa-ten, atlas, itd. Slično rovingu ali imadaleko veću prilagodljivost obliku iveću glatkoću.

- UDR (Su)- Jednosmjerni roving kojise sastoji od paralelnih vlakana u jed-nom smjeru a vrlo laganog povezi-vanja u okomitom smjeru. Postižemaksimalnu čvrstoću u izabranomsmjeru a vrlo malu u okomitom smje-ru.

- 2AX -BIAX Biaksijalno ojačanjekoje se sastoji od dvaju slojeva jedno-smjernog rovinga međusobno spoje-nih šivanjem. Ima veću čvrstoću odrovinga jer vlakna nisu savijena kodtkanja. Može se izraditi kao (0° : 90°)ili (-45° : +45°).

- 3AX - TRIAX Triaksijalno ojačanjekoje se sastoji od tri sloja jednosmje-rnog rovinga međusobno spojenih ši-vanjem -analogno biaksijalnom. Mo-

že se izraditi kao (0° : 90° : 45°) ili (-45° : 0° : +45°).

- 4AX - QADRIAX Kvadriaksijalnoojačanje je daljnji korak dodavanjemjoš jednog sloja. Izrađuje se u raznimvarijantama a najčešće kao (0°: -45° :+45°: 90°).

- COM (C)- Kombinacija sloja rovingaili multiaksijalnog sloja i sloja matasve spojeno šivanjem u jedan kombi-nirani sloj. Sloj mata služi postizanjubolje interlaminarne čvrstoće a svrhaspajanja dvaju slojeva je brži rad itočnije održavanje propisane mase o-jačanja.

- Hibrid:Kombinacija dvaju ili više tipova vla-kana; tipični primjer su staklena i a-ramidna vlakna.

.2 Staklena vlaknaE-staklo Staklo s vrlo niskim sadržajemalkalija. Približni sastav E-stakla je: (SiO2 52-62% , Na2O + K2O < 2%, CaO+ MgO 16-30% B2O3 0-10% Al2O3 11-16% TiO2 0-3% Fe2O3 0-1% ).Ojačanja izrađena od "S" tipa stakla semogu također upotrebljavati. Takva oja-čanja se moraju upotrijebiti za lamini-ranje u matrici smole, prema preporuka-ma proizvođača, uz uvjet ima iste meha-ničke značajke određene prema proraču-nima strukture kao i za "E" tipa stakla.

.3 Aramidna vlakanaOjačanja od aramidnih tipova vlakna seupotrebljavaju u tkanoj formi, različitihpovršinskih masa, g/m2.. Takva ojačanjase mogu upotrijebiti za izradu laminata,samostalno ili u kombinaciji s slojevimamata ili rovinga, "E" tipa stakla. Hibridnaojačanja, kod kojih su aramidni tipovivlakana, u isto vrijeme, i u istom slojukao "E" tip staklenih vlakana ili ugljičnihvlakana, mogu se također upotrijebiti.

.4 Ugljična (grafitna) vlaknaUgljični (grafitni) tip vlakana se upotreb-ljava u formi proizvoda za ugradnju, kaosamostalno ojačanje ili zajedno s ostalimmaterijalima kao što su staklo ili aramid,u matrici smole laminata.

2.3.2.4 Materijali jezgre

Materijali jezgre koji mogu biti kruti, polukrutii savitljivi, moraju biti pogodni za određenu namjenu. Nesmije utjecati na proces otvrđivanja smole. Površine za spa-janje moraju biti čiste i pripremljene za proces lijepljenja.

Vrste materijala jezgre koji nije ovdje navedenmože se upotrebljavati tako da se osigura podobnost za odre-đenu namjenu i mora biti prethodno prihvaćen i odobren odRegistra.

.1 Pjenasti materijaliPjenasti materijali koji se koristi kao ma-terijal jezgre za sendvič konstrukcije, ilikao jezgra ukrepa, mora imati visoku ot-pornost na utjecaj smole za laminiranje i


2013

ljepila, kao i na starenje, na gorivo, mor-sku i slatku vodu. Također se zahtjevaniska mogućnost apsorpcije vlage, gusto-će od 60 kg/m³. Mora biti osigurano daprilikom reakcije ne prelazi dopuštenutemperaturu granicu tijekom otvrđivanja,vidi Pravila za statutarnu certifikacijupomorskih brodova, Dio 24 – Nemetalnimaterijali.

.2 BalsaBalsa se upotrebljava za materijal jezgreza sendvič konstrukcije i ispune ukrepa.Mora ispuniti slijedeće zahtjeve:- mora biti odmah nakon obaranja zaš-

tićeno od utjecaja nametnika i inse-kata;

- mora biti sterilizirano i homogenizi-rano;

- mora biti osušeno u periodu od 10dana nakon obaranja; i

- mora imati prosječni sadržaj vlagenajviše 12 %.

2.3.2.5 Prepreg

Vlakna ojačanja se predimpregniraju s katalizi-ranom poliesterskom smolom. Predimpregnirana ojačanja sasmolom za laminiranje, moraju udovoljiti zahtjevima i prepo-rukama proizvođača komponenti.

2.3.2.6 Ljepila

Kada se lijepe komozitne konstrukcije među-sobno ili s nekim drugim materijalima, moraju se upotrjeb-ljavati samo ljepila bez otapala. Ljepila mogu biti jednokom-ponentna i dvokomponentna, i moraju biti iste osnove kao imatrica. Laminati se moraju lijepiti u očvrsnutom stanju.Ljepila se moraju upotrebljavati u skladu s upustvima proiz-vođača. Ne smiju imati utjecaja na materijal koji se lijepi imoraju imati visoku otpornost na utjecaje vlage i starenja.Utjecaj radne temperature na čvrstoću lijepljenja mora bitizanemarivo. Ljepila moraju imati mogućnost upotrebe, pritemperaturama u rasponu od: – 20 ° C to + 60 °C.

2.3.3 Odobrenje materijala.1 Svi materijali koji se upotrebljavaju prili-

kom proizvodnje plovila i građevnih e-lemenata od vlaknima ojačanih kompo-zitnih konstrukcija moraju biti odobreniod Registra. Odobrenje jednakovrijednihorganizacija Registar može prihvatiti uzpredočenje odgovarajućih rezultata ispiti-vanja u skladu sa zahtjevima Registra,vidi 2.2.1.

.2 Proizvođač i/ili dobavljač se mora obratitiRegistru za odobrenje.

2.3.4 Zahtjevi za proizvodni prostor i opremuza proizvodnju

2.3.4.1 Općenito

Svi proizvodni pogoni, skladišta i njihovi pop-ratni prostori moraju ispuniti tehničke zahtjeve koji su propi-

sani od proizvođača kommponenti, zahtjeve vezane za sigur-nost, koji su propisani od nacionalnih vlasti, i obvezu poslo-davca prema osiguravajućim društvima i ostale zahtjeve. Uisključivoj je odgovornosti proizvođača udovoljavanje ovimzahtjevima.

Opasnost od kontaminacije materijala za lami-niranje mora biti svedeno na najmanju moguću mjeru krozodjeljivanje proizvodnog pogona i skladišta. Tijekom lamini-ranja i lijepljenja u laminarnici, ne smije raditi, nikakav strojkoji generira prašinu, niti vršiti bilo koje operacije bojanja iliprskanja. Ne smije se izvoditi nikakvo zavarivanje, rezanjemetala i slične radne operacije. Takve operacije se moraju vr-šiti u odvojenim prostorijama.

Posebna pažnja se mora posvetiti samoj izradi.Zbog načina formiranja njihove strukture vlaknima ojačanekompozitne konstrukcije sadrže gotovo uvijek šupljine raznihoblika i veličina. One potječu ili od uklopljenih mjehurićazraka u viskoznoj fazi smole tijekom izrade ili su posljedicalošeg kvašenja vlakana uslijed npr. neodgovarajuće viskoz-nosti matrice. Šupljine mogu, osim toga, nastati i oslobađan-jem hlapljivih komponenata tijekom očvršćivanja matrice.Šupljine smanjuju mehanička svojstva (međuslojnu smičnučvrstoću, modul elastičnosti, otpornost na umor) i bitno ut-ječu na djelovanje medija.

2.3.4.2 Laminarnica.1 Laminarnica mora biti zatvoreni prostor

koji mora imati mogućnost prilagođivanjatemperaturnih uvjeta i dovoljnu dobavuventiliranog uzduha. Tijekom laminiranjai otvrđivanja, temperatura prostorije morabiti između 16 °C i 28 °C, i relativne vla-žnosti manje od 70 %. Te vrijednosti semoraju održavati, ako proizvođač smoleza laminiranje nije drukčije odredio.

.2 U svrhu kontrole atmosferskih uvjeta,moraju se osigurati, odgovarajući instru-menti kao što su termografi i hidrografi.Oprema mora biti umjerena u skladu snacionalnim zahtjevima. Odgovarajućizapisi se moraju čuvati najmanje 10 godi-na i predočiti Registru na zahtjev.

.3 Sredstva za ventilaciju moraju biti takvada ne uzrokuju povećano hlapljenje ota-pala iz smole.

.4 Radno mjesto mora biti dovoljno i prim-jereno osvijetljeno, prema preporukamaproizvođača.

2.3.4.3 Skladišta.1 Komponente matrice se moraju skladištiti

prema uputama proizvođača. Ako nematakvih uputa, onda se moraju skladištiti utamnoj, suhoj prostoriji gdje se održavatemperatura između 10 °C i 20 °C. Tem-peratura u skladištu mora se kontrolirati.

.2 Prepreg mora biti uskladišteni u specijal-noj, hlađenoj prostoriji prema uputamaproizvođača.

.3 Otvrđivači, katalizatori i ubrzivači morajubiti uskladišteni posebno u dobro ventili-ranoj prostoriji prema uputama proizvo-đača. Ako nema takvih uputa, onda semora skladištiti u tamnoj, suhoj prostoriji



2013

gdje se održava temperatura između 10°C i 18 °C.

.4 Materijal za ojačanje, punila i dodaci mo-raju biti uskladišteni u zatvorenom, su-hom prostoru i bez atmosferskih utjecaja iprašine.

.5 Skladište mora biti organizirano tako dasu oznake za identifikaciju materijala,uvjeti skladištenja i najveći period uskla-dištenja (rok upotrebe), određeni od proi-zvođača, jasno vidljivi. Materijali kojimaje rok upotrebe istekao moraju se odmahukloniti sa skladišta.

.6 Količina materijala za laminiranje morase dopremiti u radionicu dovoljno prije dase prilagodi proizvodnoj temperaturi (∆T≤2° C), a posude moraju biti zatvorene.

.7 Materijal sa skladišta djelomično upotri-jebljen, može se vratiti u skladište samo uposebnim slučajevima (npr. vrući postu-pak prešanja).

2.3.5 Zahtjevi za proizvodni postupak

2.3.5.1 Općenito.1 Materijali koji se upotrebljavaju, moraju

biti odobreni od Registra. Osim izboruodobrenog materijala, posebna pažnja sedaje pri radu s odobrenim materijalimaobzirom na veliki utjecaj na kakvoću iznačajke proizvoda.

.2 Za pripremu i preradu sastojaka matrice imaterijala za ojačanje, Upute za rad, pre-ma preporukama proizvođača pojedinekomponente, zahtjevi i regulativa držav-nih tijela i institucija se moraju uzeti uobzir.

.3 Smola, otvrđivači i dodaci smoli, morajuse miješati na način da osiguraju jednoli-ku raspodjelu po površini na koju se na-nose i da se svede na najmanju mogućumjeru količina zraka koja se unosi u sm-jesu, koliko je to moguće. Oslobađanjeplinova iz mješavine smole može bitipotrebno u pojedinim pojedinačnim slu-čajevima.

.4 Prilikom laminiranja, vrijeme za odvi-janje procesa za pripremu smole po pre-porukama proizvođača se ne smije preko-račiti. Ako takav vremenski period nijepoznat, radno vrijeme prerade se moraodrediti preliminarnim ispitivanjima, apripremno vrijeme mora biti određenu uzprethodnu suglasnost Registra.

2.3.5.2 Zahtjevi za kalupe.1 Kalupi moraju biti izrađeni od prikladnog

materijala, odgovarajuće ukrepljeni daspriječe nedopuštene deformacije tijekomlaminacije i otvrđivanja, i koji nemajuutjecaja na otvrđivanje laminata. Kalupiizrađeni od vlaknima ojačanih kompozit-

nih konstrukcija poliestera mogu se upot-rijebiti nakon otvrđivanja.

.2 U slučaju da je kalup predviđen za proiz-vode koji se proizvode vakuum postup-kom, potpuna atmosfersku nepropusnostkalupa, mora biti dodatno osigurana.

.3 Površina kalupa mora biti uglađena koli-ko god je to moguće i bez oštrih rubova.Kalup mora biti konstruiran na takav na-čin da je omogućeno ispravno uklanjanjeodljevka iz kalupa.

.4 Prije započinjanja procesa laminiranjakomponente moraju biti tretirane dovol-jnom količinom pogodnih dodataka zaodvajanje odljevaka iz kalupa. Površinakalupa mora biti suha i čista, bez prašine.Nije dozvoljena upotreba dodataka na ba-zi silikona.

2.3.5.3 Izradba laminata ručnim polaganjem slojeva.1 Prvi premaz mora biti ostvaren zaštitno-

dekorativnim slojem, mješavina gelcoatamora biti nanesena jednoliko, debljinomizmeđu 0,4 i 0,6 mm, ili po preporuciproizvođača.

.2 Prvi sloj laminata mora biti postavljen ušto kraćem vremenskom periodu nakonnanošenja gelcoata. Kao prvi sloj nepos-redno uz zaštitno-dekorativni sloj postav-lja se lagani mat uz odgovarajući omjerojačanje-matrica (npr. za staklena vlakna:najviše 450 g/m² i najviše 30 % masenihudjela).

.3 Laminat se izrađuje u skladu s odobre-nom dokumentacijom. Zrak mora bitiuklonjen s laminata, a slojevi moraju bitikompaktni tako da se osigura dovoljnonanašanje smole. Razno obogaćivanjesmole bez preporuke proizvođača mora seizbjeći.

.4 Najveća debljina materijala koji se moženanašati u određenom vremenskom peri-odu je određena obzirom na izmjenu top-line. U slučaju vakuum postupka, u pra-vilu, odlučujući faktor, je najveći brojslojeva sa kojeg se zrak može ukloniti.

.5 Ako se proces laminiranja prekida u od-ređenom vremenskom periodu uzrokujućiotvrđivanje osnove laminata, mora senapraviti radioničko ispitivanje da bi seutvrdilo kvalitetno prianjanje novog slojalaminata na osnovni laminat. Za nana-šanje smole, prema uvjetima izvođenjaprocesa, dozvoljeni period prekida morabiti unaprijed utvrđen i dokumentiran. Uslučaju da je utvrđeni period prošao, la-minat se mora temeljito brusiti da se osi-guranja prianjanje nakon uklanjanja pra-šine i ostalih nečistoća. Kod upotrebe ne-zasićene poliesterske smole na bazi orto-ftaličnih kiselina i standardnih glikolnihosnova koji ne sadrže nikakve dodatkekoji utječu na površinu prianjanja procesa


2013

laminiranja unutar 48 h, može se nastavitibez dodatnih zahvata.

.6 Prilikom brušenja laminata koji sadržesmole s niskom emisijom stirena, površi-na mora biti uklonjena do sloja koji sadrži“mat”. Brušenjem se mora pripremit pov-ršina koja se namjerava lijepiti.

.7 Prijelazi između različitih debljina lami-nata moraju se izvesti postupno. Najma-nje vrijednosti (za staklo u smjeru vlaka-na) je 25 mm po 600 g/m² materijala zaojačanje. U području prijelaza sendvičlaminata na jednostruki laminat, duljinanakošenja materijala jezgre ne smije bitimanja od dvije debljine jezgra.

.8 Ako je rezanje laminata u slučaju slože-nog oblikovanja neizbježno, izrezani ru-bovi se moraju spojiti preklapanjem, ilitrakama za ojačanje spoja. U stičnom ilirubnom području laminata, svaki sloj mo-ra biti izmaknut za ne manje od 25 [mm]za 600 [g/m²].

.9 Različite komponente i/ili različiti mate-rijali prilikom izrade raznih temelja, semogu laminirati zajedno samo kada lami-nat nije otvrdnuo. Posebna pažnja se mo-ra posvetiti prijelazima slojeva u lamina-tu.

.10 Površina za lijepljenje ne smije sadržavativlagu i onečišćenja. Površina mora bitipripremljena prikladnim načinom (ohra-pavljena, s dodacima za spajanje ili slič-no).

2.3.5.4 Oblikovanje prskanjem

Postupak oblikovanja prskanjem je istovremenonanošenje smole i ojačanja. Ona je djelomično mehaničkametoda i proizvođači koji je koriste moraju imati posebnoodobrenje od Registra uz ispunjenje dodatnih zahtjeva kakoslijedi:

.1 Oprema koja se koristi mora biti dokaza-na su praksi.

.2 Osposobljenost izvođača radova za izvo-đenje radnih operacija mora biti doku-mentirana, a tijek izvođenja mora biti od-govarajuće propisan i nadziran od odgo-vorne osobe.

.3 Oprema mora biti umjerena u skladu spreporukama proizvođača. Umjeravanjese mora vršiti povremeno. Ispravnost op-reme mora se provjeriti prije nanošenja.Mora omogućiti jednoliku i homogenu iz-radbu laminata.

.4 Duljina roving niti mora biti između 25mm i 50 mm.

.5 Stakleni mat s praškastim vezivom odnajviše 450 g/m² (koji se nanosi ručno)mora biti upotrijebljen kao prvi sloj. Ma-seni udio stakla u ovom sloju ne smije bitimanji od 30 %..

.6 Valjanje treba izvoditi temeljito, da bi seosigurao potreban pritisak. Nakon nano-šenja najviše 1150 g/m² ojačanja, moraju

se odstraniti mjehurići zraka da se dobijehomogen laminat.

.7 Odgovarajuće provjere određene tehno-loškim procesom moraju se provesti (jed-nolikost nanošenja i udio ojačanja u pos-tocima, debljina sloja, postepenost prije-laza i kutova itd.). Registar može zahtije-vati ispitivanje dodatnog uzorka za prov-jeru mehaničkih značajki laminata.

2.3.5.5 Otvrđivanje.1 Nakon završetka laminiranja, odljevak

mora proći proces otvrđivanja u kalupu.Vrijeme potrebno za otvrđivanje određujese prema preporukama proizvođača kom-ponenti. Inače, najmanje vrijeme otvrđi-vanja je 48 sati.

.2 Matrica koja otvrđuje pod pritiskom, aemitira UV zračenje i/ili povećanje tem-perature mora se tretirati prema preporu-kama proizvođača.

2.3.5.6 Lijepljenje.1 Lijepljeni spojevi moraju se izrađivati

prema pisanoj proceduri za svaki pojedi-načni slučaj posebno po uputama proiz-vođača ljepila.

.2 Za lijepljenje kompozitnih materijala mo-gu se upotrijebiti samo ljepila odobrenaod Registra.

.3 Ljepila ne smiju imati nikakav negativanutjecaj na materijal koji se lijepi.

.4 Graditelj se mora pridržavati ograničenjau svezi primjene ljepila, određena odstrane proizvođača.

2.3.6 Nadzor nad proizvodnjom

2.3.6.1 Općenito

Za strukture izrađene od kompozitnih konstruk-cija, nadzor proizvodnje sadrži: kontrolu kvalitete osnovnogmaterijala, nadzor nad procesom izradbe laminata, kontrolupoštivanja pisanih procedura i završnu kontrolu. U slučajunadzora proizvodnje, razlikuje se nadzor između unutarnjekontrole i nezavisnog (vanjskog) nadzora. U smislu ovih pra-vila, nezavisni nadzor znači periodične provjere od straneRegistra rada unutarnje kontrole i kvalitete izrađenih struktu-ra. Registar zadržava pravo provesti kontrolu proizvodnogpogona bez prethodne najave. Proizvođač mora osigurati pri-stup nadziranim strukturama, prostorima za proizvodnju,skladištima mora pokazati tehnološku dokumentaciju, odgo-varajuće zapise unutarnje kontrole i provedbi odgovarajućihispitivanja. Opseg vanjske kontrole i nadzora može se sman-jiti ukoliko proizvođač i proizvodni pogon ima certificiranisustav osiguranja kvalitete.

2.3.6.2 Ulazna kontrola.1 Materijal mora biti isporučen s poprat-

nom dokumentacijom iz koje je vidljivoda je od strane proizvođača izvršena ispi-tivanja i da su potvrđene mehaničke zna-čajke materijala i propisani uvjeti izradeza koje je jamčio odgovarajuće značajke



2013

predviđene projektnom dokumentacijom.Prilikom zaprimanja proizvoda ili kom-ponenata, karakteristike materijala morajuse provjeriti prema ispitnim listama. Zna-čajke materijala moraju se provjeriti na-sumičnim odabiranjem.

.2 Izvještaji i zapisi o proizvodima i materi-jalima moraju se čuvati u skladu s zahtje-vima ovih Pravila i na zahtjev InspektoraRegistra pokazati.

2.3.6.3 Nadzor nad procesom laminiranja.1 Nadzor nad procesom izrade mora se vr-

šiti neprekidno od strane odjela unutarnjekontrole. Opseg kontrole mora biti nave-den u planu pregleda i ispitivanja pripre-mljenog od strane odgovorne osobe.

.2 Detalji i pojedine faze proizvodnje mo-raju biti utvrđeni i praćeni odgovarajućimzapisima i ispitnim listama, za svaku fazuproizvodnje moraju biti ovjerene od od-govorne osobe u svakoj promatranoj faziproizvodnje.

.3 Zaposlenici u neposrednoj proizvodnjimoraju biti odgovarajuće obučeni, a do-tične radne operacije moraju izvršavati uznadzor odgovarajuće osposobljene osobe.

.4 Potvrde za materijali koji se upotreblja-vaju u proizvodnji moraju biti dokumenti-rane jasno i sveobuhvatno. Podaci koji seodnose na kvalitetu (temperatura, vlažno-st itd.) moraju biti navedeni u projektnoj-tehnološkoj dokumentaciji i dostupni ne-posrednim odgovornim osobama.

.5 Detalji polaganja (uključujući smjer) slo-jeva ojačanja u laminatu moraju se prov-jeriti neposredno nakon polaganja.

.6 Uzorak se mora pripremiti od svake poje-dinačne mješavine termopostojanih smolakoje se miješaju, koji mora biti označen,otvrdnuta i uskladištena. Ovi uzorci mogubiti podvrgnuti provjeri nasumce odabra-nih uzoraka u svrhu utvrđivanja stupanjaotvrđivanja, a rezultati takve provjere mo-raju biti dokumentirani.

.7 Tijekom proizvodnje, mora se pripremitiuzorak laminata izrezan iz proizvoda i/iliiz laminata proizvedenih od istog sastavalaminata i uz iste uvjete dimenzija 50 x50 cm2. Uzorak će se ispitati u svrhu pro-vjere karakterističnih vrijednosti i meha-ničkih značajki laminata. Vrijednosti čv-rstoće moraju potvrditi vrijednosti odre-đene projektnom dokumentacijom ili mo-raju biti u granicama kriterija prihvatlji-vosti. Broj ispitnih uzoraka ovisi o brojurazličitih komponenti proizvoda.

2.3.6.4 Provjere i ispitivanja

Općenito tijekom proizvodne faze moraju seizvesti ispitivanja i provjere, unaprijed navedene i najmanjeslijedeće provjere, ispitivanja i kontrole:

.1 provjeriti kalup prije unošenja odjeljivačai zaštitno dekorativnog sloja;

.2 provjeriti debljinu zaštitno-dekorativnogsloja i jednolikost nanošenja;

.3 provjeriti smolu, količinu katalizatora, u-brzivača, otvrđivača i druge različite do-datke;

.4 provjeriti jednolikost impregnacije oja-čanja, nanošenja i prianjanja;

.5 provjeriti i zapisati postotak ojačanja ulaminatu;

.6 provjeriti uvjete za toplinske pripreme iobrade ako je predviđena projektnom do-kumentacijom;

.7 vizualno provjeriti laminate prije odva-janja od kalupa;

.8 provjeriti i zapisati tvrdoću laminata prijeodvajanja od kalupa;

.9 provjeriti debljinu izrađenog laminata(koji ne smije razlikovati više od 15% oddebljine prema strukturnim nacrtima);

.10 provjeriti mehaničke značajke laminatauzorka. Debljina laminata se mjeri nanajmanje 10 točaka jednoliko raspoređe-nih po površini.Ako se koristi ultrazvučna metoda zamjerenje debljina laminata, instrumentmora biti umjeren na identičnom lamina-tu.

.11 Registar mora biti obaviješten o greška-ma i popravcima koji se odnose na čv-rstoću strukture. Popravci moraju bitiprovedeni u skladu s postupkom o popra-vcima prethodno ovjerenog od Registra uskladu s Pravilima.

.12 Zapisi zahtijevani naprijed navedeni(2.3.3, 2.3.4, 2.3.5).

.13 Prilikom svih naprijed navedenih provjerai ispitivanja.


2013

3. OPTEREĆENJA BRODSKEKONSTRUKCIJE I DIMENZIO-

NIRANJE STRUKTURNIHELEMENATA TRUPA

3.1 PRIMJENA

3.1.1 Opći zahtjevi

3.1.1.1 Općenito, primjenjuju se zahtjevi navedeni u3.2 do 3.6. Ovisno o značajkama plovila i predviđenom pod-ručju plovidbe, Registar može zahtijevati i provjeru čvrstoćestrukture provedenu prema zahtjevima navedenim u 3.7 do3.13.

3.1.1.2 Ovisno o značajkama plovila i predviđenompodručju plovidbe, Registar može zahtijevati provjeru čv-rstoće strukturne direktnim proračunima.

3.2 PROJEKTNO UBRZANJE

3.2.1 Vertikalna ubrzanja u LCG

3.2.1.1 Projektno vertikalno ubrzanje u LCG, aCG (izra-ženo u g), definira projektant i odgovara srednjoj vrijednostiod 1 % najvećih ubrzanja kod najtežih stanja mora koja se o-čekuju u službi,. Općenito, ne smije biti manje od:

LVSaCG ⋅= , [m/s2]

gdje je S mjerilo službe prema Tablici 1.U izuzetnim slučajevima, Registar će prihvatiti

i manje vrijednosti S, ako se isto može dokazati modelskimispitivanjima i mjerenjima u naravi.

Područja plovidbe prema Tablici 1 su definira-na obzirom na visinu vala Hs, koja ne prelazi prosječnu vri-jednost za 10 % , godišnje za:

- otvoreno more: Hs ≥ 4,0 m;- ograničeno more: 2,5 m ≤ Hs < 4,0 m;- obalnu plovidbu: 0,5 m < Hs < 2,5 m;- zaštićeno more: Hs ≤ 0,5 m.

Ako projektant ne odredi projektno ubrzanje,vrijednost aCG, će se odrediti u odnosu na vrijednost mjerilaslužbe S prema Tablici 1. Za granične uvjete korištenja plo-vila u svezi s projektnim značajkama vidi 3.4.

U svrhu određivanja graničnih uvjeta plovidbene smiju se pretpostaviti veće vrijednosti za ubrzanje od vri-jednosti prema Tablici 2, za sve tipove plovila.

Tablica 1Mjerilo službe

Tipslužbe

Otvorenomore (1)

Ograničenomore

Obalnomore

Zaštićenomore

Putnički,teretni i ri-

barski

0,65⋅CF(2) 0,20 0,15 0,09

Plovila zaopskrbu CF 0,30 0,23 0,14

Peljarskaplovila,Patrolnaplovila

1,33⋅CF 0,40 0,3 Nijeprimjenjivo

Spasilačkaplovila 1,67⋅CF 0,50 Nije

primjenjivoNije

primjenjivo

(1) Za ove uvjete, S se određuje za svaki pojedinačni slu-čaj posebno, prema nahođenju Registra, prema stvar-nom području plovidbe.

(2) Za putnička, teretna i ribarska plovila, uvjeti plovidbeza ovo područje plovidbe moraju biti točno utvrđeni.Vrijednost S se ne uzima manje od vrijednosti određe-ne tablicom gdje je:

32,0/

6,02,0 ≥+=LV

CF

3.2.2 Raspodjela vertikalnih ubrzanja uzdužtrupa

Raspodjela vertikalnih ubrzanja uzduž trupa seodređuje prema:

CGvv aka ⋅= , [m/s2]gdje je:

kv: koeficijent raspodjele ovisan o uzdužnompoložaju, prema Slici 1, jednak je:

5,0/1 ≤= Lxzakv

5,0//2 >⋅= LxzaLxkv

aCG: projektno ubrzanje u LCG vidi 3.2.1.1.x : udaljenost od krmene okomice, duljine L,

m.Odstupanja av u poprečnom smjeru mogu se

zanemariti.

Slika 1



2013

Tablica 2

Tip službe granice aCG izraženo u g

Putnički, teretni iribarski 1,0

Plovila za opskrbu 1,5

Peljarska plovila,Patrolna plovila 2,0

Spasilačko plovilo 2,0

3.2.3 Poprečna ubrzanja

3.2.3.1 Poprečna ubrzanja su definirana na osnovu re-zultata ispitivanja modela i ispitivanja u prirodi, uzevši u ob-zir vrijednosti koje su određene prema 3.2.4.1.

U slučaju nedostatka rezultata ispitivanja, odre-đivanje vrijednosti poprečnih ubrzanja, (izraženo u g), upromatranoj točki plovila mogu se dobiti prema izrazu:

( )

⋅

+⋅+⋅=

LrLV

LH

a slt

2

6/1515,2 , [m/s2]

gdje je:Hsl: najveća određena značajna valna visina

kod najveće brzine prilikom plovidbe V(vidi 3.2.4);

r: udaljenost točke od:- 0,5 D za jednotrupno plovilo;- vodne linije na gaz d, za dvotrupna

plovila.

3.2.4 Određivanje graničnih uvjeta korištenjaplovila

3.2.4.1 “Granični uvjeti ” u ovom odsjeku se podrazu-mijeva stanje mora (karakterizirano značajnom valnom visi-nom) sukladno projektnim parametrima plovila, (stanje moraprilikom kojih se očekuje da će plovilo ploviti u određenompodručju plovidbe, kod određene projektne brzine).

Granični uvjeti se koriste u ovom odjeljku samou svrhu provjere čvrstoće strukture.

Granični uvjeti korištenja, se uzimaju kao os-nova prilikom klasifikacije plovila, a moraju biti navedeni nanacrtu glavnog rebra, i moraju se uzeti u obzir prilikom odre-đivanja najnepovoljnijih uvjeta plovidbe i graničnih uvjetaprojekta. Oni se određuju uz suglasnost Registra, a prema os-novnim rezultatima modelskih ispitivanja i ispitivanjima uprirodi.

Projektant mora navesti odnos između brzine iznačajne valne visine koja osigurava vrijednost najvećegvertikalnog ubrzanja i koja mora biti manja od projektne vri-jednosti. Modelska ispitivanja se moraju izvoditi na nepravil-nom stanju mora i značajnom valnom visinom koja odgovarastanju mora u službi. Mjerilo za usporedbu mora biti određe-no prema odgovarajućim granicama sigurnosti. Karakteristič-ne vrijednost ubrzanja pretpostavljaju podudaranje s prosječ-no 1% najvećih vrijednosti koje se dobivene prilikom ispiti-vanja. Ispitivanje se izvodi onoliko, koliko je primjenjivo,dovoljno da jamče nepromijenjene rezultate.

Ako rezultati modelskih ispitivanja i ispitivanjau naravi nisu raspoloživi, izraz u 3.2.4.2 se može uzeti u ob-zir, prilikom određivanja najveće brzine koja odgovara proje-ktnim ubrzanjima, ovisno o stanju mora sa značajnom val-nom visinom Hs.

Za SES ili druge vrsti plovila koji imaju aktivnisistem dodatne vanjske potpore prilikom plovidbe; za plovilabrzine V koja daju V/L0,5 < 3, gdje modelska ispitivanja iliispitivanja u naravi ne mogu dati pouzdane rezultate,. O gra-ničnim uvjetima Registar razmatra i odlučuje u svakom poje-dinačnom slučaju posebno.

Na projektnoj dokumentaciji mora biti nazna-čena značajna valna visina, Hsl tj. stanje mora i najveća brzi-na u službi, određena na osnovu izraza u 3.2.4.2.

Na osnovu vremenske prognoze, može se pret-postaviti da plovilo neće susresti određeno stanje mora sapretpostavljenom značajnom valnom visinom, veće od pret-postavljenog prema izrazu:

( ) LL

LV

aH CG

srn ⋅+⋅⋅=

14,06/5 , [m]

gdje su vertikalna ubrzanja aCG prema 3.2.1.Uz suglasnost Registra, različite vrijednosti Hsm

se mogu pretpostaviti na osnovu razmatranja karakteristikapodručja plovidbe, modelskih ispitivanja i ispitivanja u priro-di, ali ni u kojem slučaju ne smiju utjecati na čvrstoću trupa iprelaziti najmanje vrijednosti prema 3.3.

Za plovila s posebnom formom ili drugim ka-rakteristikama, Registar zadržava pravo zatražiti dodatnamodelska ispitivanja ili ispitivanja u prirodi da bi se potvrdepretpostavljene vrijednosti prema naprijed navedenom izrazu.

Registar može zahtijevati ugradnju uređaja zamjerenje i zapisivanje vrijednosti vertikalnih ubrzanja u LCG.Podaci s takvog uređaja moraju biti odmah dostupni u kor-milarici.

3.2.4.2 Značajna valna visina u odnosu na geometrijuplovila, značajke gibanja i vertikalna ubrzanja aCG , se odre-đuje slijedećim izrazom:

dB

LV

aCd

H w

dCGx

CGBs ⋅−+⋅−⋅

⋅⋅= 084,0

)75,016

()50()(3555

25,0

τα

gdje je:Hs: značajna valna visina, m ;αdCG: Poprečni kut dna, u stupnjevima, u LCG,

uzima se između 10° i 30°;τ: kut trima tijekom plovidbe, u stupnjevi-

ma, ne uzima se manje od 4°;Vx: brzina plovila, čvorovima.Ako se Vx zamjenjuje najvećom brzinom plo-

vila u službi, V, prethodni izraz određuje granice stanja mora.Izraz se može upotrijebiti za određivanje do-

puštene brzine u određenom stanju mora karakterizirano zna-čajnom valnom visinom jednaku ili većom od Hsl.


2013

3.3 OPTEREĆENJA BRODSKEKONSTRUKCIJE

3.3.1 Uzdužni moment savijanja

3.3.1.1 Općenito

Vrijednosti uzdužnog momenta savijanja su za-dane, u prvom približenju, se određuju prema izrazima3.3.1.2. Za veća plovila, vrijednosti modelskih ispitivanja semogu uzeti u obzir.

3.3.1.2 Moment savijanja

Na valovima postoje dva oblika savijanja trupa– savijanje na valnom brijegu (“hogging” - trup dobiva pre-gib) i savijanje na valnom dolu (“sagging” – trup dobiva pro-gib).

Ukupni pregibni moment savijanja Mb,H, i pro-gibni moment savijanja Mbl,S, kNm, se uzima veća vrijednostiprema izrazu, .1 i .2.

.1 Moment savijanja na mirnoj vodi, uklju-čujući moment savijanja uslijed djelo-vanja valova i dodatni moment savijanjauslijed udaranja pramca o valove:

)1()7,0(55,0,, CGBSblHbl aCLMM +⋅+⋅⋅∆⋅== , [kNm]

gdje je:

aCG: je vertikalno ubrzanje, LCG, prema 3.2.1..2 Moment savijanja na mirnoj vodi, uklju-

čujući moment savijanja uslijed djelo-vanja valova:

BHsHbl CBLCSSMM ⋅⋅⋅⋅⋅+= 2

0,, 19,0 , [kNm]

)7,0(11,0 2

0,, +⋅⋅⋅⋅⋅+= BSsSbl CBLC

SSMM , [kNm]

gdje je:Ms,H: pregibni moment savijanja na mirnoj vo-

di, kNm ;Ms,S: progibni moment savijanja na mirnoj vo-

di, kNm ;S: parametar prema Tablici 1, koji uzima u

obzir mjerilo službe;S0: parametar prema Tablici 1, za "službu u

ograničenom moru";C: 6+0,02⋅L;U svrhu proračuna, CB se ne uzima manji od0,6..3 Ukupna smična sila Tbl, kN , je određena

izrazom:Ukupna smična sila:

LMT bl

bl⋅

⋅=1,3 , [kN]

gdje je:Za vrijednost Mbl se uzima veća vrijednosti od

Mb,lH i Mb,lS određen prema, .1 i .2, koliko je primjenjivo.

3.3.1.3 Moment savijanja i smične sile uzimajući uobzir raspodjelu težina.1 Raspodjela kvazisisatičnog momenta sa-

vijanja i smičnih sila, na mirnoj vodi, iopterećenja kod djelovanja valova, se iz-računavaju za svaki presjek po duljiniplovila za projektna stanja (raspodjela te-žine i uzgona) kod pregiba i progiba zasvako predviđeno stanje opterećenja ilibalasta plovila.

.2 U svrhu proračuna, za projektne značajkevala se uzimaju slijedeće vrijednosti:- duljina vala:

λ= L, [m]

- visina vala:

2015 L

Lh+

= , [m]

- oblik vala: sinusoidalni..3 Dodatno, povećanje momenta i smičnih

sila, uslijed udaranja pramca o valove,samo u uvjetima progiba, mora biti odre-đeno kako je dolje navedeno. Za svrhuovog proračuna, trup se promatra uzduž-no podijeljen u niz intervala, (uobičajenodo 20). Za manja plovila ovaj broj se mo-že smanjiti na 10 uz suglasnost Registrakao osnovu za raspodjelu težina, formutrupa i projektna ubrzanja aCG. Za dvotru-pna plovila, prilikom proračuna uzima seu obzir jedan trup tj. uzdužna raspodjelasila težine gi i odgovarajuća širina Bi jedefinirana za jedan trup.Smična sila uslijed udaranja pramca:

1xqF SLiSL ∆⋅Σ= , [kN]gdje je:

∆xi: duljina promatranog intervala, u m,qSLi: dodatno opterećenje po jedinici duljine,

za x/L ≥ 0,6 (vidi Sliku 2), prema izrazu:

−⋅⋅⋅⋅= 6,02sin

Lx

Bpq iioSLi π , [kN/m]

xi: udaljenost, [m], od krmene okomice,Bi: širina najgornje neprekinute palube, m,xi i Bi se mjeri od središta intervala "i",po: najveći hidrodinamički pritisak, jednak

je:

( )( )( )WSLWSLoSL

wovo

XXXXLrf

xrGap

⋅−−⋅⋅+⋅

−⋅⋅=

5,02

21 , [kN /m2],

av1: vertikalno projektno ubrzanje na pramča-noj okomici, prema 3.2.2.



2013

Slika 2

G: Sila težine, jednaka je:

1xgG i ∆⋅Σ= , [kN]

gdje je:gi: težina po jedinici duljine, kN/m, intervala

i; za plovila sa dva trupa, gi se određujesamo za jedan trup;

xW: udaljenost, za LCG od okomice na glav-nom rebru, jednaka je:

Lxgxxg

xii

iiiW ⋅−

∆⋅⋅∆

=∑∑ 5,0

)().( , [m]

ro: polumjer tromosti, raspodijeljene težine,jednaka je:

( ) 5,02 )5,0(

∆⋅Σ−⋅∆⋅Σ

=ii

iiio xg

xxgr , [m]

orjentacijska vrijednost 0,2 L < ro < 0,25 L:xSL: udaljenost, središta površine fSL od oko-

mice na glavnom rebru, jednaka je:

LLxBxx

fx i

iiSL

SL 5,06,02sin)(11 −

−⋅⋅⋅∆Σ= π , [m]

fSL: površina, jednaka je:

−⋅⋅⋅∆∑= 6,02sin)(

LxBxf i

iiSL π , [ m2]

.4 Rezultirajuća raspodjela opterećenja qsi, ukN/m, za proračun udarnog opterećenjaod momenta savijanja koji uzrokuje pro-gib i smične sile je:- za x/L < 0,6:

qsi = qbi = gi⋅avi , [kN/m]

gdje je:avi: ukupno bezdimenzijska vrijednost verti-

kalnog ubrzanja u intervalu "i", jednakaje:

( )Lxaaa phvi 5,01 −⋅+= , [m-1]

ah: ubrzanje uslijed poniranja, jednako je:

−

⋅−⋅= 22

2

Wo

WSLoSLh xr

xxrGFa , [ m-1]

ap: ubrzanje uslijed posrtanja, jednako je:

−−

⋅= 22Wo

WSLSLp xr

xxG

Fa , [ m-1]

ah i ap su relativni u odnosu na g.- Za x/L > 0,6:qsi = qbi – qSLi, [kN/m]

.5 Udaranje uzrokovano momentom savi-janja uslijed progiba i smične sile, dobivase integriranjem krivulje distribucije opte-rećenja qsi uzduž trupa plovila. Mora bitidodana svaka pojedinačna izračunatavrijednost u skladu s a) do d) u svrhu od-ređivanja ukupnog momenta savijanja ismičnih sila u mirnoj vodi i uključivomoment savijanja uslijed djelovanja valo-va i dodatnog momenta savijanja uslijedudaranja pramca o valove.

3.3.2 Poprečna opterećenja plovila s dva tru-pa

3.3.2.1 Općenito

Za plovila s dva trupa, struktura koja povezujetrupove se mora provjeriti prema slučajevima opterećenjaprema 3.3.2.2 i 3.3.2.3. Ova opterećenja se promatraju kao dasvaki djeluju pojedinačno.

Projektni momenti i sile dane u slijedećim toč-kama se primjenjuju ako nisu dostupne druge vrijednosti kojesu potvrđene modelskim ispitivanjima, ispitivanjima u prirodiili bilo kakvim drugim jednakovrijednim informacijama pre-dočene od strane projektanta vidi 3.3.2.2.

Za plovila duljine L > 65 m ili brzine V > 45čvorova, ili za plovila sa razmještajem strukturnih elemenataza kojeg nije moguće realno odrediti stanja naprezanja, Re-gistar razmatra i odlučuje u svakom pojedinom slučaju po-sebno.

3.3.2.2 Poprečni momenti savijanja i smične sile

Poprečni moment savijanja Mbt, u kN·m, i smi-čne sile Tbt, se određuju prema:

5gab

M CGbt

⋅⋅⋅∆= , [kNm]

4ga

T CGbt

⋅⋅∆= , [kN]

gdje je:b: poprečna udaljenost, m, između središta

(težišta) dvaju trupova,aCG: vertikalno ubrzanje u LCG, prema 3.2.1.


2013

3.3.2.3 Poprečni moment uvijanja

Poprečni moment uvijanja za dvotrupna plovi-la, oko uzdužne osi kroz težište se određuje prema:

gaLM CGtt ⋅⋅⋅∆⋅= 125,0 , [kNm]

gdje je:gdje je aCG vertikalno ubrzanje u LCG, prema

3.2.1, koji se ne uzima veći od 1,0⋅g za ovaj proračun.

3.3.3 Plovila s dva trupa i malom površinomvodne linije (SWATH) plovila - Sile imomenti koji djeluju na veze dvaju tru-pova

3.3.3.1 Bočna sila.1 Bočna projektna sila , vidi Sliku 3, se od-

ređuje prema:sQ LdTF ⋅⋅∆⋅⋅= 3/25,12 , [kN]

gdje je:

∆

⋅−=11000

tanh75,055,1d

( )725,0tanh99,2 −⋅= λsL

3/1137,0

∆⋅

⋅=

dAlatλ

Alat: bočna površina, u m2, projicirana na ver-tikalnu ravninu, na jedan trup sa dijelomskroka ili skrokovima ispod vodne linijena gazu d.

Slika 3

.2 Bočni pritisak, koji djeluje na jedan trupodređen je prema:

lat

QQ A

Fp = , [kN/m2]

Raspodjela bočne sile FQ može se uzeti konsta-ntnom preko efektivne duljine Le = Alat / d, [m]. Bočna silapo jedinici duljine, određen je prema:

e

QQ L

Fq = , [kN/m]

3.3.3.2 Moment savijanja.1 Odgovarajući projektni moment savijanja,

određen je prema:

QMQ FhM ⋅= , [kNm]

gdje je:hM: polovina gaza d, uvećana za udaljenost od

vodne linije na gazu d središnje točkespojne palube prema Slika 3, m].

Slika 4

3.4 LOKALNA OPTEREĆENJA

3.4.1 Uvod

3.4.1.1 Strukturni elementi trupa i palubnih kućica mo-raju se provjeriti prema ovdje navedenim opterećenjima (6).

Takva opterećenja moraju se prilagoditi rezul-tatima modelskih ispitivanja ili mjerenjima u praksi.

Modelska ispitivanja se moraju izvesti prilikomnepravilnih stanja mora sa značajnim valnim visinama u ska-du s uvjetima plovidbe plovila u službi. Mjerilo za usporedbumora biti određeno prema odgovarajućim granicama sigurno-sti.

Karakteristične vrijednost ubrzanja pretpostav-ljaju podudaranje s prosječno 1 % najvećih vrijednosti kojese dobivene prilikom ispitivanja. Ispitivanje se izvodi onoli-ko, koliko je primjenjivo, dovoljno da jamče nepromijenjenerezultate.

3.4.2 Opterećenja

3.4.2.1 Općenito

Prilikom dimenzioniranja građevnih elemenatastrukture trupa moraju se uzeti u obzir slijedeća opterećenja:

- opterećenje uslijed udaranja pramca o valo-ve, ukoliko se očekuje njihovo djelovanje;

- opterećenja uslijed djelovanja hidrostatič-kog tlaka (tlaka stupca vode) i opterećenjauslijed djelovanja valova;

- unutarnja i dodatna opterećenja.Vanjski pritisci u pravilu određuju dimenzije

građevnih elemenata strukture dna i boka; unutarnja optere-ćenja u pravilu određuju dimenzije građevnih elemenata stru-kture palube.

Ako unutarnja opterećenja nastaju uslijed kon-centriranih masa značajnih veličina (kao npr. tankovi, strojevii uređaji), raspored i izvedba strukturnih elemenata boka idna koji preuzimaju takva opterećenja moraju odgovaratikriterijima koji su usuglašeni s Registrom. U tom slučaju,mase inercije nastale uslijed ubrzanja plovila moraju se uzetiu obzir.



2013

3.4.2.2 Središte opterećenja

Pritisak na određeni panel i građevni elementmora se promatrati jednoliko i jednak je pritisku na slijede-ćim središtima opterećenja:

.1 za panele:- niži rub panela, za hidrostatski priti-

sak stupca vode i opterećenja od va-lova;

- geometrijsko središte panela, za udar-ni pritisak;

.2 za ukrepe i nosače:- središte površine koja je poduprta

promatranim građevnim elementom.Ako dijagram pritiska sadrži skokove ili odre-

đeni diskontinuitet po duljini raspona, uzima se jednolikavrijednost raspodjele pritiska određen za cjelokupnu duljinu.

3.4.3 Udarni pritisak na dno trupa

3.4.3.1 Pritisak koji nastaje udaranjem dna o valove,udarni pritisak, ne smije biti manji od:

CGr

sl aKKKS

p ⋅⋅⋅⋅∆

⋅= 32170 , [kN/m2]

gdje je:∆: istisnina, u tonama (vidi 3.2.4);Sr: referentna površina, jednaka:

TSr

∆⋅= 7,0 , [kN/m2]

Za plovila s dva trupa, ∆ u naprijed nave-denim izrazima se uzima jedna polovinaukupne istisnine plovila.

K1: koeficijent uzdužnog udarnog pritiska nadno (vidi Sliku 5):- za x/L < 0,5: K1 = 0,5 + x/L- za 0,5 ≤ x/L ≤ 0,8: K1 = 1,0- za x/L > 0,8: K1 = 3,0 –2,5 · x/L

gdje je x udaljenost, u m, od krmene okomicedo središta opterećenja,

K2: koeficijent koji uzima u obzir udarnupovršinu, jednak je:

7,17,135,0455,0

75,0

75,0

2+

−⋅−=uuK

- K2 ≥ 0,50 za opločenja;- K2 ≥ 0,45 za ukrepe;- K2 ≥ 0,50 za nosače i rebrenice:

rSsu ⋅=100

gdje je:s: gdje je s površina, m2, poduprta promat-

ranim elementom (opločenje, ukrepa, reb-renica ili nosač). Za opločenje, poduprtapovršina je razmak između ukrepa pom-nožena njenim rasponom. U svrhu prora-čuna ne uzima se više od tri razmaka re-bara.

( ) ( )dCGdK αα −−= 70/703K3: Koeficijent koji uzima u obzir nagib dna

dna trupa, gdje je αdCG poprečni kut dna,u stupnjevima, izmjeren u LCG; vrijedno-

sti za αd i αdCG moraju biti između 10° i30°.

aCG: vertikalno projektno ubrzanje u LCG,prema 3. 2.

3.4.4 Udarni pritisak na spojnu palubu iunutrašnje bokove (za plovila s dva tru-pa)

3.4.4.1 Hidrodinamički pritisak koji nastaje udaranjemdna spojne palube o valove uzima u obzir udaljenosti, izmeđud (gaza) i dna spojne palube na uzdužnoj poziciji Zwd,gdje je:

- za L ≤ 65 m: zwd = 0,05⋅ L, [m]

- za L > 65 m: zwd = 3,25 + 0,0214⋅(L-65), [ m]U takvom slučaju, udarni pritisak, uzimajući u

obzir da djeluje na spojnu palubu ne smije biti manji od:

⋅−⋅⋅⋅⋅⋅=

S

AslxCDst H

HVVKKp 85,013 2, [kN/m2]

gdje je:Vsl: relativna udarna brzina, [m/s], jednaka je:HS: značajna valna visina;K2: koeficijent koji uzima u obzir udarnu

površinu prema 3.4.3;KCD: uzdužni koeficijent raspodjele pritisaka

na spojnu palubu koji uzima u obzir čin-jenicu da se hidrodinamički pritisak nedjeluje istovremeno na cijelu površinuistovremeno (prema slici 6):- za x/L < 0,2:

−⋅=

LxKCD 0,15,0

- za 0,2 ≤ x/L ≤ 0,7:KCD = 0,4

- za 0,7 < x/L < 0,8:8,30,6 −⋅=

LxKCD

- za x/L ≥ 0,8:KCD = 1,0

gdje je x udaljenost, u [m], od krmene okomicedo središta opterećenja,

VX: brzina broda, u čvorovima;HA: visina zračnog prostora, m, jednaka je

udaljenosti između vodne linije na gazu di donjeg lica spojne palube.

Ako se javlja udaranje spojne palube o valove,udarni pritisak s unutarnje strane se određuje interpolacijomizmeđu pritiska koji djeluje na dno i pritiska PSL na spojnupalubu.

3.4.4.2 Za donji dio spojne palube, promatrano na pop-rečnom presjeku koji nije paralelan s projektnom vodnom li-nijom, o vrijednost udarnog pritiska PSL, Registar će razmat-rati i odlučivati u svakom pojedinačnom slučaju posebno.

3.4.5 Vanjsko opterećenje morem

3.4.5.1 Pritisak od mora, (hidrostatski pritisak) na dno ibokove trupa uzima se ne manji od psmin, prema Tablici 3, ilimanji od:

- za z ≤ d:


2013

⋅

⋅−−⋅+⋅= z

dSSdps 25,0175,010 , [kN/m2]

- za z > d:( )zSdps −+⋅=10 , [kN/m2]

gdje je:z: vertikalna udaljenost, u m, od središta

opterećenja do osnovice. z se uzima po-zitivno prema gore,

S: prema Tablici 3., u m, s tim da se CB neuzima veći od 0,5.

3.4.5.2 Između glavnog rebra i pramčanog dijela plo-vila (0,5 < x/L < 0,9), ps se mijenja linearno prema slijede-ćem izrazu:

( ) ( )sMsFPsFPs ppLxpp −⋅⋅−−= /5,225,2

gdje je psFP opterećenje morem na krajevima ipsM opterećenje morem u području glavnog rebra.

Tablica 3

S Psmin

x/L ≥ 0,9 dC

LadB

CG ⋅≤⋅⋅≤ 5,336,0 355

7520 ≤+

≤L

x/L ≤ 0,5 dLad CG ⋅≤⋅⋅≤ 5,260,0 2010

7510 ≤+

≤L

3.4.6 Opterećenje na prednje, izložene stjenkenadgrađa

3.4.6.1 Pritisak koji djeluje na čelo stjenki trupa (u slu-čaju stepeničaste glavne palube), koja nije smještena na pra-mčanom dijelu, ne smije biti manji od:

( ) ( )11 38,0045,01

1,0216 zL

CLx

pB

st ⋅−⋅+

+⋅

+⋅= , [kN/m2]

gdje je:x1: udaljenost, m , od prednje stijene do o-

komice u području glavnog rebra (za pre-dnje stijene iza okomice na glavnom reb-ru, x1 je jednak 0);

z1: udaljenost, m, od središta opterećenja dovodne linije na gazu d.

Gdje je prednja stijena nagnuta prema natrag,pritisak naprijed naveden se mora reducirati prema izrazu:

(psF sin α),gdje je:

α: kut u stupnjevima između prednje stijenei palube.

psF je ne manje od:(6,5 + 0,06 L)

3.4.6.2 Za prednje stijene smještene na pramcu kojezatvaraju oštri kut u odnosu na palube, prema krmi, o vrijed-nosti pritiska, psF Registar razmatra i odlučuje u svakom po-jedinačnom slučaju posebno.

3.4.7 Opterećenje morem na kućicama nad-građa

3.4.7.1 Pritisak koji djeluje na stijene nadgrađa, nesmije biti manji od:

( ) ( )11 38,0045,01

1,021 zL

CLx

KpB

susu ⋅−⋅+

+⋅

+⋅= ,[kN/m2]

gdje je:Ksu: koeficijent jednak:

- za prednje stijene nadgrađa i palubnihkućica smještene neposredno na gla-vnoj palubi i nisu na pramčanom di-jelu:Ksu = 6,0

- za izložene stijene na drugom redunadgrađa, i nisu na pramčanom dije-lu:Ksu = 5,0

- za bokove palubnih kućica, b je širi-na, u [m], promatrane palubne kućice:Ksu = 1,5 + 3,5 b/B (sa 3 < = K < = 5

- za ostale stijene:Ksu = 3,0

x1: udaljenost, m, od prednjih stijena ili ele-menta stijena do ravnine glavnog rebra(za prednje ili bočne stijene smještene izaokomice kroz glavno rebro, x1 je jednak0);

z1: udaljenost, m, od središta opterećenja dovodne linije na gazu d.

3.4.7.2 Najmanja vrijednost psu, ne smije biti manja od:- za prednje stijene najnižeg reda nad-

građa:psu = 6,5 + 0,06 L, [kN/m2];

- za bočne i stražnje stijene najnižegreda nadgrađa:psu = 4,0, [kN/m2];

- za ostale stijene ili strane:psu = 3,0, [kN/m2];



2013

3.4.7.3 Za nezaštićene prednje stijene smještene napramčanom dijelu, vrijednost pritiska psu Registar će razmat-rati u svakom pojedinačnom slučaju posebno.

3.4.8 Opterećenje palube

3.4.8.1 Općenito

Pritisak na palubu, određuje se prema izrazu:

pd = p (1 + 0,4⋅ av), [kN/m2];

gdje je:p: jednoliki pritisak od ukrcanog tereta,

kN/m2. Najmanje vrijednosti uzimaju se uobzir prema 3.4.8.2 do 3.4.8.6;

av: vertikalno projektno ubrzanje, prema 2.Ako se na palubu predviđa smjestiti teret zna-

čajnije mase, koncentrirano opterećenje, koje se prenosi nastrukturu se mora uzeti u obzir , a određuje se odgovarajućimstatičkim opterećenjem uvećanim za vrijednost po izrazu:

(1 + 0,4 av).

Slika 5

Slika 6

3.4.8.2 Izložena paluba i izložene površine.1 Izložena paluba i izložene površine bez

palubnog tereta:- ako je zd ≤ 2: p = 6,0, [kN/m2]- ako je 2 < zd < 3: p = (12-3⋅zd),

[kN/m2]- ako je zd ≥ 3: p = 3,0, [kN/m2]

gdje je zd vertikalna udaljenost, u [m], od palu-be do vodne linije na gazu d.

p se može umanjiti za 20% za primarne struktu-rne elemente i upore ispod palube smještene na manje od 4 miznad projektne vodne linije na gazu d, isključujući područjeizlaza za nuždu.

.2 Za izložene palube i izložene površineopterećene palubnim teretom:

- ako je zd ≤ 2: p = (pc + 2) [kN/m2], uzpc ≥ 4,0 [kN/m2]

- ako je 2 < zd < 3:p = (pc + 4⋅zd) [kN/m2], uz pc ≥ (8,0 2 zd)[kN/m2]- ako je zd ≥ 3:p = (pc + 1) [kN/m2], uz pc ≥ 2,0 [kN/m2]

gdje je:zd: vertikalna udaljenost, u [m], od palube do

vodne linije na gazu d,pc: jednoliki pritisak uslijed opterećenja od

palubnog tereta, kN/m2, uz ograničenjakoji su navedeni u ovom odjeljku.

3.4.8.3 Zaštićene palube

Palube koje nisu pristupačne putnicima, osimposade i koje nisu uključeni opterećenja od djelovanja mora.

Za zaštićene palube:p = 1,3, [kN/m2]Niže vrijednosti od naprijed navedene mogu

biti prihvaćene, obzirom na područje plovidbe i namjenu plo-vila, uz suglasnost Registra, a pristup se mora ograničiti.

3.4.8.4 Zatvoreno nadgrađe i paluba za smještajosoba.1 Za zatvoreno nadgrađe na palubama koje

nisu opterećene teretom:p = 3,0 kN/m2

p se može umanjiti za 20 % za primarne struk-turne elemente i upore ispod takvih paluba.

.2 Za zatvorene paluba nastambe opterećeneteretom:p = pc

Vrijednost pc mora odrediti projektant, ali se neuzima manje od 3,0 kN/m2.

3.4.8.5 Zatvorene palube tereta

Za zatvorene palube opterećene teretom:p= pc

Vrijednost pc mora odrediti projektant, ali se neuzima manje od 3,0 kN/m2.

3.4.8.6 Platforme u strojnom prostoru

Za platforme u strojnom prostoru:

p = 15,0 kN/m2

3.4.9 Opterećenje strukture tankova

3.4.9.1 Pritisak, koji djeluje na strukturne elementetanka određuju se prema izrazima prema tome koji daje većuvrijednost:

pt1 = 9,81 h1 q (1 + 0,4 av) + 100 pv, [kN/m2]p12 = 9,81 h1, [kN/m2]

gdje je:h1: udaljenost, m, od središta opterećenja do

vrha tanka;h2: udaljenost, m, od središta opterećenja do

vrha, preljeva ili do točke na 1,5 m, iznadpokrova tanka, što je više;

ρ: gustoća tekućine, t/m3 (1,0 t/m3 za vodu);


2013

pv: tlak otvaranja prekotlačnog ventila, bar,(ako postoji).

3.4.10 Pritisak na pregrade za pregrađivanje

3.4.10.1 Pritisak, koji djeluje na pregrade za pregrađi-vanje ne smije biti manji od:

psb = 9,81⋅h3 , [kN/m2]gdje je:

h3: udaljenost, m, od središta opterećenja dovrha pregrade.

3.5 DIREKTNI PRORAČUNI

3.5.1 Općenito

3.5.1.1 Ako je izvedba strukture trupa neuobičajena zapredviđenu namjenu i uvjete plovidbe Registar može zatražitidirektne proračune strukture trupa, prema najnaprednijimtehnikama.

Prilikom provedbe direktnih proračuna, vrijed-nosti opterećenja navedena u 3.2 do 3.4. moraju se uzeti uobzir. Gdje se, u slučajevima plovila posebne izvedbe, kojese, prema stanovištu Registra, ne mogu smatrati prikladnim,opterećenja određena drugim kriterijima se mogu prihvatiti.

3.6 OSNOVNI ZAHTJEVI ZA DIMEN-ZIONIRANJE STRUKTURNIH

ELEMENATA

3.6.1 Uvod

3.6.1.1 Ovdje su navedeni zahtjevi za određivanje di-menzija elemenata strukture trupa (opločenja, ukrepe i pri-marni elementi). Opterećenja koja djeluju na pojedine ele-mente moraju se izračunati prema izrazima navedenima u3.4.

O primjeni zahtjeva ovog odsjeka na ploviladuljine L > 65 m ili brzine V > 45 čvorova, Registar razmatrai odlučuje u svakom pojedinačnom slučaju posebno.

3.6.2 Objašnjenja

3.6.2.1 Dodatno objašnjenjima u 1.1.4, primjenjuje seslijedeće:

“Nadgrađe”: - nadgradnja na glavnoj palubizatvorena palubom, koja se prostire od boka do boka broda,ili koja nije udaljena od boka broda više od 4% širine broda.

3.6.3 Uzdužna čvrstoća

3.6.3.1 Općenito

Ovdje su navedeni kriteriji za proračun uzdužnečvrstoće jednotrupnih plovila duljih od 24 m.

U svezi kriterija kod višetrupnih plovila čvrsto-ća pri uzdužnom i poprečnom momentu savijanja i momentu

uvijanja Registar razmatra i odlučuje se za svaki pojedinačnislučaj posebno.

Uzdužna čvrstoća jednotrupnih plovila duljihod 65 m se mora posebno provjeriti.

Uzdužna čvrstoća višetrupnih plovila većih od24 m i manjih od 65 m mora se provjeriti ako nije udovoljenosljedećim uvjetima:

- L/D ≤ r2,- kada nema uzdužnih elemenata smješte-

nih više od 0,04⋅D iznad palube čvrstoćena boku,

- za bilo koji poprečni presjek palube čv-rstoće, ako ukupna širina otvora nijemanja od vrijednosti prema izrazu:

BLb ⋅−

=40

65 , [m]

r2 je koeficijent ovisan o području plovidbeplovila, a vrijednost se odabire prema Tablici 4.

Paluba čvrstoće je:- najgornja neprekinuta paluba koja či-

ni gornji pojas konstrukcije trupa,- paluba nadgrađa koja se proteže unu-

tar 0,4⋅L na sredini broda, a duljine jeveće od 0,15⋅L,

- krmena paluba ili paluba niskog nad-građa koja se proteže unutar 0,4⋅L usredini broda.

Ako se takva paluba ne smatra palubom čvrsto-će, razmještaj mora biti takav da ne sudjeluje u uzdužnoj čv-rstoći plovila.

Za plovila koja imaju otvore u vanjskom oplo-čenju većim (duljim) od jedne polovice duljine plovila, zah-tjeve vezane za čvrstoću, Registar razmatra i odlučuje u sva-kom pojedinačnom slučaju posebno.

Paluba ispod palube nadgrađa koja se promatrakao paluba čvrstoće mora imati iste dimenzije kao 2. paluba,a paluba ispod nje jednake dimenzije kao 3. paluba. Debljinapalube čvrstoće mora se produžiti u područje nadgrađa doudaljenosti jednakoj širini opločenja palube od grotla do bo-ka.

Moment otpora na dnu, i palubi čvrstoće i vrhuuzdužnih elementa smještenih iznad palube čvrstoće, akopostoje, prema 3.6.3.2, ne smije biti manje od vrijednostiprema 3.6.3.3.

Tablica 4

Područje plovidbe r2

Otvoreno more

Ograničeno more

16,5

Obalno more 18,0

Zaštićenomore

22,0

3.6.3.2 Proračun momenta otpora glavnog rebra

Za proračun momenta otpora glavnog rebraprimjenjuju se podaci prema Tablici 5, za opločenje i 6.3, zauzdužne neprekinute elemente.



2013

Ako je upotrijebljena sendvič konstrukcija,površinski slojevi laminata moraju se uzeti u obzir prilikomproračuna uzdužne čvrstoće, i to samo s vlastitim geometrij-skim značajkama. Jezgra se uzima u obzir samo ako osigura-va uzdužni kontinuitet (tlačne-vlačne) čvrstoće.

Poprečni presjek izvan područja glavnog rebra,ne smije biti manji od vrijednosti dobivene po izrazu:

3,

, 105,0

16

1 −

⋅+

−+⋅⋅+⋅⋅=

AFPFACPC

EW

p

, [m3]

gdje je:

P = tp ·B· Ep +np (Ips· tps· Eps+ tpa ·Hpa ·Epa)

A = 2 [tm· Im·Em+nm( tms·Ims· Ems+ tma· Hma· Ema)]

F = tf·B/2· Ef +nf·(Ifs·tfs·Efs+ tfa· Hfa· Efa)tp, tm, tf, Ep, Em, Ef,: vrijednosti prema Tablici 5tps, tms, tfs, Eps, Ems, Efs, Ips, Ims, Ifs, tpa, tma, tfa, Epa, Ema, Efa,Hpa, Hma, Hfa, np, nm, nf : vrijednosti prema Tablici 6.Im, C’: vrijednosti prema Slici 7.

Tablica 5

Paluba Bok Dno

Osnovna debljina, u [mm] tp tm tf

Modul elastičnosti, u [N/mm2] Ep Em Ef

3.6.3.3 Moment otpora

Moment otpora na glavnom rebru, za poprečnuneutralnu liniju na palubi i na dnu, ne smije biti manji od:

( ) 621 107,011 −+⋅⋅⋅⋅⋅⋅= Bm CBLFrW α , [m3]

gdje je:r1 : prema Tablici 7,

DrL⋅

=2

α ; ali ne manje od 1,

( )1000

36,0118 LLF ⋅⋅−=

r2 : prema Tablici 4.

3.6.3.4 Naprezanje pri savijanju

Naprezanje, pri savijanju od uzdužnog mo-menta određuje se prema izrazu:

310−⋅=WM bl

blσ , [kN/m2]

gdje je Mbl je ukupno moment pri savijanju,prema 3.3.1, i W, je stvarna vrijednost moment otpora glav-nog rebra, [m3], bilo na dnu ili na palubi.

3.6.4 Osnovni zahtjevi i principi za određi-vanje dimenzija strukturnih elemenatatrupa

3.6.4.1 Osnovni principi

3.6.4.1.1 OpćenitoIzrazi za određivanje dimenzija strukturnih e-

lemenata trupa plovila su dani za područje sredine plovila(područje glavnog rebra unutar 0,4L) i za krajeve plovila

(0,05L od pramčane odnosno krmene okomice). Za područjaizvan naprijed navedenih dimenzije se mogu postepeno sma-njivati.

Određivanje dimenzija opločenja i ukrepa jetemeljeno na činjenici da je zbroj naprezanja pri lokalnomprojektnom opterećenju i naprezanju uslijed uzdužnog mo-menta savijanja trupa (ako je primjenjivo) manje od odgova-rajućeg dopuštenog naprezanje materijala, (tj. prekidne čv-rstoća podijeljeno s koeficijentom sigurnosti).

Tako određene dimenzije se mogu dodatnouvećati za strukturu koja je vjerojatno podvrgnuta značajnimopterećenjima, na primjer uslijed:

- veoma velikih brzina;- neuobičajenu ili neujednačenu raspodjelu

opterećenja, uključivo i koncentriranoopterećenje;

- posebni uvjeti službe, konstrukcije iliprojekta.

Kada projektne pretpostavke nisu obuhvaćenePravilima ili je predviđen neuobičajeni razmještaj strukturnihelemenata, dimenzije se moraju provjeriti direktnim proraču-nom, nekom primjenjivom metodom, dogovorenu Registru aproračun se dostavlja na uvid. U tom slučaju proizvođač mo-ra osigurati, informacije koje su potrebne da bi se potvrdioproračun..

U ovom slučaju Registar može zahtijevati sug-lasnost vlasnika ako smatra potrebnim.

Prema naprijed navedenom, Registar može u-zeti u obziru sljedećim slučajevima:

- da je proračunska metoda provjerena, adaje rezultate s velikim stupnjem točnostii relevantni podaci i informacije se mogudostaviti na uvid,

- razvoj primjene metode, iskustvo brodog-raditelja uz osiguran stupanj kvalitete iz-rade i graditeljska nepromjenjivost,

- povoljni način eksploatacije plovila u slu-žbi obzirom na opterećenje strukture.

3.6.4.1.2 Dno – završetak granica bočnog opločenja zaplovila s dva trupa.

Kod plovila s dva trupa, unutarnji bokovi tru-pova koje su približno okomiti na projektnu vodnu liniju, zagranicu između opločenja dna i unutarnjeg bočnog opločenjase uzima razina zgiba za vanjski bok, prema 1.1.4.

3.6.4.1.3 Koeficijenti sigurnostiKoeficijent sigurnosti SF je jednak odnosu iz-

među proračunskog naprezanja (pri savijanju ili smiku) i do-puštenog naprezanja za promatrani materijal ili kombinacijumaterijala.

Koeficijenti sigurnosti koji se primjenjuje kodnaprezanja pri savijanju laminata opločenja i ukrepa određujese prema Tablici 8.

Koeficijenti sigurnosti koji se primjenjuje kodnaprezanja uslijed smika materijala jezgre sendvič konstruk-cija i okvira primarnih ukrepa određuje se prema Tablici 9.

Za plovila neuobičajene izvedbe i/ilispecifičnih, neuobičajenih, uvjeta plovidbe, mogu se uzeti uobzir druge vrijednosti koeficijenta sigurnosti, koje Registarmože prihvatiti za obrazloženje projektanta.


2013

Tablica 6

PalubaBočno op-ločenje (1

strana)Dno

Debljina [mm] tps tms tfs

Modul elastičnosti[N/mm2]

Eps Ems EfsPojas

Širina [mm] Ips Ims Ifs

Ekvivalentna debljinaprema I presjeku [mm]

tpa tma tta

Modul elastičnosti[N/mm2]

Epa Ema EtaStruk

Visina [m] Hpa Hma Hta

Broj uzdužnjaka np nm nf

Slika 7

Tablica 7

Područje plovidbe r1

Otvoreno moreOgraničeno more

1,0

Obalna plovidba 0,96

Zaštićeno more 0,92

Tablica 8

SF

Općenito 6,0

Promatrani elementi na koje djelujeudarno opterećenje

4,5

Vodonepropusne poprečne pregrade 5,0

Bokovi i krajevi nadgrađa i palubnihkućica

4,0

Promatrani elementi na koje se prim-jenjuje ispitni pritisak pe

4,0

Tablica 9

SF

Općenito 3Jezgra ilisendvič

konstrukcijaSendvič konstrukcija nakoju djeluje udarni pritisak 2,5

Općenito 5

Sendvič konstrukcija nakoju djeluje udarni pritisak 3,5

Ukrepe na poprečnoj vodo-nepropusnoj pregradi 4

Ukrepe na bokovima i kra-jevima nadgrađa i palubnihkućica

3

Okvirosnovnihelementa

Ukrepa na koju se primjen-juje ispitni pritisak pe

3

3.6.4.2 Jednostruki laminat

3.6.4.2.1 OpćenitoVrijednost naprezanja pri savijanju laminata

σbl, mora se pomnožiti redukcijskim koeficijentom Ks:

21 cKs ταµ ⋅⋅=

gdje je:11 =µ ako je s2≥l

2

1 215,11

⋅−⋅−=

slµ ako je ss 2<< l

625,01 =µ ako je s≤l

ℓ: raspon ukrepa, [m],s: duljina, [m], prema Slici 8 ili Slici 9.

−⋅⋅−=

sa

sa 131α

U slučaju ukrućenja s Ω ukrepama (vidi sliku8) α se ne uzima manja od 0,4; a i s su određeni prema Slici8.

−=sfrc 8,01



2013

ne uzima se manje od 0,85, gdje je f i s premaSlici 9.

U slučaju neukrepljenog opločenja s velikimzakrivljenjem, odgovarajuća procjena naprezanja direktnimproračunima se mora dostaviti Registru na uvid.

3.6.4.2.2 Dimenzioniranje jednostrukog laminataNajmanja debljina opločenja od jednostrukog

laminata ne smije biti, u pravilu, manja od izračunate vrijed-nosti prema slijedećim izrazima:

- opločenja dna i uzvoja:105,1 +⋅= Lt , [mm]

- za opločenje boka:1025,1 +⋅= Lt , [mm]

- za ostala opločenja:10+⋅= Lt , [mm]

Niže vrijednosti se mogu uzeti u obzir ako je u-dovoljeno dodatnim zahtjevima ovih pravila uz suglasnostRegistra.

Naprezanje pri savijanju, pri projektnom pritis-ku p, prema 3.4. je određeno izrazom:

[ ]3

210

12⋅

⋅⋅⋅=

spIVksdσ , [N/mm2]

gdje je:V: najveća udaljenost od neutralne osi lami-

nata, u [mm], prema, Dio B - Odjeljak 1 -Odsjek 1 - Poglavlje 2 - Točka 2.2.3.6, .3;

[I]: moment inercije laminata, po [mm] širi-ne, [mm4/mm], prema, Dio B - Odjeljak 1- Odsjek 1 - Poglavlje 2 - Točka 2.2.3.6,.5;

Naprezanje pri savijanju kod projektnog pritis-ka p je određeno slijedećim izrazom:

blbr

d SFσ

σσ −<

gdje je:σbr: Prekidna čvrstoća pri savijanju laminata,

prema, Dio B - Odjeljak 1 - Odsjek 1 -Poglavlje 2 - Točka 2.2.3.6, .6;

σbl: Naprezanje pri ukupnom momentu savi-janja, prema 3.6.3.4. σbl mora biti jednakonuli za sve tipove opločenja na plovilimaduljine manje od 24 m, za uzdužno ukre-pljene panele i za opločenja na krajevimaza sve ostala plovila;

SF: koeficijent sigurnost, prema 3.6.4.1.Naprezanje pri savijanju σde, određeno za ispit-

ni pritisak pe mora biti:

SFbr

deσ

σ < , [N/mm2]

Progib pri savijanju, uslijed projektnog pritiskap (vidi 3.4), jednostrukog laminata između ukrepa mora bitimanje od 1% razmaka ukrepa. Progib pri savijanju, jednos-trukog laminata, upetog na krajevima, se određuje prema iz-razu:

94

2 10384

⋅⋅

⋅=EI

spfµ

, [mm]

gdje je:[EI]: krutost laminata, za 1 [mm] širine,

[Nmm2/mm]12 =µ ako je s2≥l

2

2 211,21

⋅−⋅−=

slµ ako je ss 2<< l

475,02 =µ ako je s≤l

Slika 8

Slika 9


2013

3.6.4.3 Sendvič konstrukcija

3.6.4.3.1 OpćenitoVidi 3.6.4.2, .1.

3.6.4.3.2 Određivanje dimenzija sendvič konstrukcijaNajmanja debljina pojedinog površinskog sloja

u sendvič konstrukciji ne smije biti, u pravilu, manja od izra-čunate vrijednosti prema slijedećim izrazima:

- za opločenja dna i uzvoja:106,0 +⋅= Lt , [mm]

- za opločenje boka:105,0 +⋅= Lt , [mm]

- za ostala opločenja:104,0 +⋅= Lt , [mm]

Manje vrijednosti debljina pojedinačnog slojaRegistar može uzeti u razmatranje ako je udovoljeno ostalimzahtjevima i uz obrazloženje.

Naprezanje pri savijanju, σd, kod projektnogpritiska p, (prema 4) je određena slijedećim izrazom:

[ ]3

2

1012

⋅⋅

⋅⋅=sp

IVksdσ , [N/mm2]

gdje je:V: najveća udaljenost od neutralne osi sen-

dvič konstrukcije, [mm], prema, Dio B -Odjeljak 1 - Odsjek 1 - Poglavlje 2 - Toč-ka 2.2.3.6, .3;

[I]: moment inercije sendvič konstrukcije, pomm širine, [mm4/mm], prema, Dio B -Odjeljak 1 - Odsjek 1 - Poglavlje 2 - Toč-ka 2.2.3.6, .5;

Naprezanje pri savijanju σde, određeno za ispit-ni pritisak pe mora biti prema izrazu:

blbr

d SFσ

σσ −< , [N/mm2]

σbr: Prekidna čvrstoća pri savijanju, prema,Dio B - Odjeljak 1 - Odsjek 1 - Poglavlje2 - Točka 2.2.3.6, .6;

σbl: Naprezanje pri ukupnom momentu savi-janja, prema 3.6.3.4. σbl mora biti jednakonuli za sve tipove opločenja na plovilimaduljine manje od 24 m, i za uzdužno uk-repljene panele, i za opločenja na kraje-vima, za sve ostala plovila,

SF: koeficijent sigurnost, prema 3.6.4.4.Naprezanje uslijed savijanja σde, određeno za

ispitnini pritisak pe mora biti prema izrazu:

SFbr

deσ

σ < , [N/mm2]

Smično naprezanje, određeno za projektni priti-sak p, mora biti prema izrazu:

ad t

sp⋅⋅

=2

τ , [N/mm2]

gdje je:ta: debljina jezgre u sendvič konstrukciji,

[mm].

Smično naprezanje, N/mm2, određeno za proje-ktni pritisak p, mora biti prema izrazu:

SFbr

dτ

τ < , [N/mm2]

gdje je:τbr: prekidna smična čvrstoća materijala,SF: koeficijent sigurnosti, prema 3.6.4.2.Zbroj progiba pri savijanju i utjecaju smika, pri

projektnom pritisku p, sendvič konstrukcije između susjednihukrepa mora biti manji od 1% razmaka ukrepa. Ukupni pro-gib, sendvič konstrukcije, upetog na krajevima, se određujeprema izrazu:

[ ]3

239

42 10

810

384⋅

⋅⋅

⋅+⋅⋅

⋅=Gtsp

EIspf

a

µµ, [mm]

gdje je:[EI]: krutost sendvič konstrukcije, po 1 [mm]

širine , [Nmm2/mm], prema, Dio B - Od-jeljak 1 - Odsjek 1 - Poglavlje 2 - Točka2.2.3.6, .4;

ta: debljina jezgre, [mm];G: smični modul materijala jezgre, u

[N/mm2];µ2: koeficijent prema 3.6.4.2 .2;

13 =µ ako je s2≥l ,2

3 218,11

⋅−⋅−=

slµ ako je ss 2<< l ,

550,03 =µ ako je s≤l .

3.6.4.4 Ukrepe

3.6.4.4.1 OpćenitoVrijednost naprezanja ukrepa uzima u obzir ši-

rinu lb pripadnog opločenja, i određeno je kako slijedi kakoslijedi:

.1 za primarne ukrepe, lb je manja od slije-deće dvije vrijednosti:- I ukrepa: s ili 0,2⋅ l;- Ω ukrepa: s ili (0,2⋅l + a);

gdje je: a je određeno prema 3.6.4.2..2 za obične ukrepe, lb je jednak međusob-

nom razmaku između promatranih ukre-pa.

Otvori za prolaze cjevovoda i trasa kod ukrepamoraju biti što je moguće manji. U pravilu, veličina otvora nesmije biti veća od polovine visine odnosne ukrepe.

3.6.4.4.2 Određivanje dimenzijaNaprezanje pri savijanju σd, kod projektnog

pritisak p, prema 3.4 određuje se prema slijedećem izrazu:

[ ]6

210

12⋅⋅

⋅⋅⋅=

IVsp

dl

εσ , [N/mm2]

gdje je:V: udaljenost od neutralne osi ukrepe do

pojasa, [mm], određeno prema, Dio B -Odjeljak 1 - Odsjek 1 - Poglavlje 2 - Toč-ka 2.2.3.8, .3;

[I]: moment inercije ukrepa, [mm], se odre-đuje prema, Dio B - Odjeljak 1 - Odsjek 1- Poglavlje 2 - Točka 2.2.3.8, .5;



2013

Ako se uzimaju u obzir završne veze ukrepa,primjenjuje se slijedeći koeficijent ε:

- ako je ukrepa upeta na krajevima: ε = 1,0;- u ostalim slučajevima: ε = 1,5.Naprezanje pri savijanju kod projektnog pritis-

ka se određuje prema izrazu:

blbr

d SFσ

σσ −< , [N/mm2]

gdje je:σbr: prekidno naprezanje pri savijanju ukrepa,

prema, Dio B - Odjeljak 1 - Odsjek 1 -Poglavlje 2 - Točka 2.2.3.8, .6;

σbl: naprezanje pri ukupnom momentu savi-janja, prema 3.6.4.1, σbl mora biti jednaknuli za plovila manja od 24 m i za ukrepekoje ne doprinose uzdužnoj čvrstoći i sveukrepe na krajevima plovila, za sva ostalaplovila;

SF: koeficijent sigurnosti, prema 3.6.4.1.Smično naprezanje, kod projektnog pritiska p

prema 4. određuje se prema slijedećem izrazu:310

2⋅

⋅⋅⋅

=a

d Ssp l

τ , [N/mm2]

gdje je Sa ukupna površina poprečnog presjekaokvira, u mm2.

Za primarne ukrepe, smično naprezanje kodprojektnog pritiska se određuje prema izrazu:

SF

brd

ττ < , [N/mm2]

gdje je:τbr: smična prekidna čvrstoća, [N/mm2], os-

novnih ukrepa. Ako nije poznata vrijed-nost τbr uzima se 60 [N/mm2];

SF: koeficijent sigurnosti, prema 3.6.4.1.Naprezanje pri savijanju σde, [N/mm2] pri ispit-

nom pritisku pe se određuje prema izrazu::

SFbr

deσ

σ < , [N/mm2]

Za primarne ukrepe, smično naprezanje τde,[N/mm2], pri ispitnom pritisku pe se određuje prema izrazu:

SFbr

deτ

τ < ,[ N/mm2]

3.6.5 Struktura dna

3.6.5.1 Primjena

Zahtjevi točke 3.6.5 primjenjuju se za određi-vanje dimenzija jednostrukog ili dvostrukog dna orebrenouzdužnim ili poprečnim strukturnim elementima.

Zahtjevi ove točke se primjenjuju za određi-vanje dimenzija primarnih strukturnih elementa smještenihizmeđu kobilice i zgiba ili uzvoja plovila, prema 3.1.1.4 i3.6.4.1, (.2) za plovila s dva trupa.

Zahtjevi ove točke primjenjuju se za određi-vanje dimenzija primarnih strukturnih elementa dna spojnepalube kod plovila s dva trupa.

3.6.5.2 Opće odredbe

Sva plovila moraju imati središnji uzdužni no-sač (hrptenicu) koja se mora protezati preko cijele duljineplovila.

U strojarnici, moraju se predvidjeti dodatni no-sači da se osigura dovoljna čvrstoća dna. Bočni nosači semogu upotrijebiti za smještaj pogonskog/ih stroja/eva. Akonije drukčije određeno, brodogradilište mora osigurati podu-pirujuću strukturu za smještaj pogonskog stroja i dovoljnukrutost obzirom na razmještaj strojeva.

Rebrenice moraju biti neprekinute između hr-ptenice i zgiba odnosno hrptenice i uzvoja.

Rebrenice ili odgovarajući nosači se morajupredvidjeti ispod svake linije upora.

Glavni stroj/evi i odrivni ležaj/evi moraju bitipričvršćeni za trup, postoljima koji imaju dovoljnu čvrstoću ikrutost da izdrže sile koje proizlaze iz komponenata propul-zije.

Ugrađeni kruti balast, mora biti odgovarajućepričvršćen, a ako je potrebno, za tu namjeru se mogu ugraditii dodatne rebrenice.

Za svaku rebrenicu ili hrptenicu, odnos visine idebljine ne smije prelaziti 25.

Rebrenice moraju imati otvore za otjecanje, dase omogući dotok tekućine do usisa pumpe.

3.6.5.3 Opločenje dna

Debljina opločenja dna se određuje prema3.6.4.2 i 3.6.4.3.

Širina plosne kobilice ne smije biti manja od:b= (0,6 + 0,01 L), [mm]

3.6.5.4 Ukrepe

Dimenzija ukrepa se određuju prema 3.6.4.4.Za određivanje dimenzija nosača dna, raspon

“l” se određuje na slijedeći način:- između poprečnih pregrada, ako se hrpteni-

ca može smatrati kao oslonac, tj. ako imavisinu manju 1,5 puta visine rebrenice sre-dišnjoj ravnini, i moment otpora najmanjedvostruko veći od momenta otpora rebreni-ca u središnjoj ravnini;

- između rebrenica, ako je hrptenica interko-stalna, i visina ne prelazi visinu rebrenice.

Za određivanje dimenzija rebrenica, raspon “l”se određuje na slijedeći način:

- između bočnog opločenja, ako je dno ravnoi nisu predviđeni nosač dna ili uzdužna pre-grade;

- između bočnog opločenja i kobilice, ako ni-su predviđeni nosač dna ili uzdužne pregra-de;

- između bočnog opločenja i hrptenice, boč-nog opločenja i pregrade, ili pregrade i pre-grade.

Za plovila sa kosom linijom dna, raspon rebre-nice se mora mjeriti u središnjoj liniji plovila, kada je kut na-giba rebrenice veći od:

- 20° u slučaj ugrađene rebrenice bočno;- 10° u slučaj poduprte rebrenica bočno.


2013

Naprezanje uslijed savijanja rebrenice mora seizračunati prema 3.6.4.4, sa ε = 1,1.

Kada je osnovna struktura izvedena od rebara iukrižanih ukrepa sa jednakovrijednim određenim dimenzija-ma, proračun ukrepa, uzimajući u obzir relativnu krutost, mo-ra biti predočen.

3.6.5.5 Jednostruko dno

Svi brodovi s jednostrukim dnom moraju imatibočne nosače, a njihov razmak ne smije prelaziti 2,5 m.

Središnji i bočni nosači trebaju se protezati štodulje prema pramcu i krmi.

Ako je bočni nosač postavljen umjesto središ-njeg nosača, može se zahtijevati i dodatno ukrjepljenje sredi-šnjeg dijela dna.

Pojasi nosača dna, odnosno bočnih nosača irebrenice moraju biti povezani.

Za plovila duljine veće od 40 m s poprečnimorebrenjem, uzdužne ukrepe povezane s rebrenicama morajubiti postavljene između nosača dna, u području glavnog reb-ra. Osnovni razmak uzdužnih elementa ne smije prelaziti 1,4m.

3.6.5.6 Struktura dvodna

Visina dvodna se obično ne uzima manja od:L⋅1,0 , [m]

Bočni nosači moraju biti predviđeni, a razmakne mora prelazi 4,2 m.

Također vidi točku 3.6.5.5.

3.6.6 Struktura boka

3.6.6.1 Primjena

Zahtjevi ove točke primjenjuje se na poprečnuili uzdužno orebrenu strukturu boka plovila.

Zahtjevi ove točke se primjenjuju za određi-vanje dimenzija osnovnih strukturnih elemenata smješteniizmeđu zgiba, (prema 3.1.1.4), i najviše neprekinute palube.

Zahtjevi ove točke se primjenjuju za određi-vanje dimenzija osnovnih strukturnih elemenata unutarnjestijene trupa kod dvotrupnih plovila (vidi 3.6.4.1, .2).


U slučaju uzdužnog orebrenja, okvirna rebramoraju biti smještena u smjeru rebrenica.

U slučaju poprečnog orebrenja, moment otporaokvirnih rebara u strojarnici mora biti 4 puta veći momentaotpora okolnih rebara promatranih na istom poprečnom pre-sjeku plovila.

U slučaju poprečnog orebrenja, rebro mora bitipostavljeno na svaki razmak rebra. Dimenzije rebara do gla-vne palube i međupalube ne smiju biti manje od rebara smje-štenih neposredno ispod.

Proveze se moraju predvidjeti ako je raspon re-bara glavne i među-palube veći od 4 m.

Okvirna rebra se moraju predvidjeti u smjerusponja na pražnicama grotala, ako postoje.

Pojas poprečnog presjeka proveze i okvirnogrebra moraju biti povezani.

3.6.6.3 Opločenje boka

Debljina opločenja boka se određuje prema3.6.4.2 i 3.6.4.3.

Širina završnog voja, ne smije biti manja od:

100425,0715,0 Lb ⋅+= , [m]

Ukoliko nije drugačije određeno, debljina oplo-čenja završnog voja ne smije biti manja od debljine opločenjaboka.

Debljina opločenja završnog voja mora se po-većati za 40% području prekida dugih nadgrađa unutar 0,5 Lpo sredini plovila, preko duljine od oko jedne šestine (1/6) ši-rine plovila sa svake strane nadgrađa.

Debljina opločenja završnog voja mora se po-većati za 30% u području prekida dugih nadgrađa izvan 0,5 Lpo sredini plovila preko duljine od oko jedne šestine (1/6) ši-rine plovila sa svake strane nadgrađa.

Debljina opločenja završnog voja mora se po-većati za 15% u području prekida u kratkim nadgrađima u-nutar 0,5 L po sredini plovila, preko duljine od oko jednešestine (1/6) širine plovila sa svake strane nadgrađa

3.6.6.4 Ukrepe boka

Dimenzije ukrepa boka se određuju prema3.6.4.4.

Za određivanje dimenzija proveza, raspon l mo-ra biti poznat i određuje se na slijedeći način:

- između poprečni pregrade, ako se provezene mogu smatrati kao oslonac ili ako nemavertikalnog okvira;

- između vertikalnih okvira ako je provezaprekinuta i ne može se smatrati kao oslonacizmeđu poprečnih pregrada

Za određivanje dimenzija vertikalnog okviraokvirnog rebra, raspon l mora biti poznat:

- između paluba ili između paluba i dna, akonema proveza ili ako su proveze prekinute;

- između paluba i proveze, dna i proveze iliizmeđu proveza ako se proveze mogu smat-rano kao oslonac između poprečnih pregra-de.

Kada su dimenzije osnovne strukture (rebara iukrižane ukrepe) određena jednakovrijednim propisima pro-račun ukrepa, mora biti predočen Registru.

3.6.7 Struktura palube

3.6.7.1 Primjena

Zahtjevi ove točke primjenjuju se na poprečnoili uzdužno orebrenu palubu plovila.

Zahtjevi ove točke moraju se primijeniti za od-ređivanje dimenzija glavnih strukturnih elemenata čvrstoćeglavne palube, donje palube i platformi, paluba nastambe ipaluba nadgrađa i palubnih kućica.



2013

3.6.7.2 Općenito razmještaj

U slučaju uzdužnog orebrenja, sponja mora bitismještena u smjeru vertikalnog okvira boka.

U slučaju poprečnog orebrenja, sponja morabiti, postavljena na svakom rebru, u liniji sa ukrepama boka.

U slučaju vertikalnog prekida palube čvrstoće,neprekinutost mora biti osigurana postupnim skošenim pri-jelazom na dvije palube u duljini jednakoj od 2 do 5 razmakarebara.

Poprečna čvrstoća plovila s velikim palubnimotvorima se razmatra u svakom pojedinačnom slučaju poseb-no.

U području krajeva otvora, neprekinutost čv-rstoće uzdužnih pražnica grotla mora biti osigurana potpa-lubnim nosačima.

Nosači u području krajeva grotla i pojačanesponje se moraju predvidjeti u oba smjera otvora grotla.

Pojasi nosača grotla i pojačanih sponja morajubiti spojeni.

U slučaju koncentriranog opterećenja na palubi(tj. upore, vitla, sohe i sl.), mora se provesti direktni proračunčvrstoće strukturnih elemenata, uzimajući u obzir istodobnoprojektni pritisak i koncentrirano opterećenje.

3.6.7.3 Opločenje palube

Dimenzije opločenja palube se određuju prema3.6.4.2 i 3.6.4.3.

Širina pojasa proveze, ne smije biti manja od:b= 0,005⋅ (L + 70) , [m]

Debljina proveze se mora uvećati za 40% usmjeru prekida dugih nadgrađa koji se nalaze unutar 0,5 L posredini plovila, preko duljine od oko jedne šestine (1/6) širineplovila sa svake strane kraja nadgrađa.

Debljina proveze se mora uvećati za 30% usmjeru prekida dugih nadgrađa koji se nalaze izvan 0,5 L posredini plovila, preko duljine od oko jedne šestine (1/6) širineplovila sa svake strane kraja nadgrađa.

Debljina proveze se mora uvećati za 15% usmjeru prekida kratkih nadgrađa koji se nalaze izvan 0,6 L posredini plovila, preko duljine od oko jedne šestine (1/6) širineplovila sa svake strane kraja nadgrađa.

3.6.7.4 Ukrepe palube

Dimenzije ukrepa palube se određuju prema3.6.4.4.

Za određivanje dimenzija ukrepa, raspon l morabiti određen:

- između poprečne pregrade, ako se nosačmože smatrati osloncem, tj. ako je visinajednaka najmanje 1,5 visine rebrenice usredišnjoj ravnini, i moment otpora najma-nje dvostruko od momenta otpora rebreniceu središnjoj ravnini;

- između sponja paluba, ako je nosač preki-nut.

Za određivanje dimenzija palubnih sponja, ras-pon l mora biti poznat:

- između bočnog opločenja, ako nema nosačakoji se može smatrati osloncem ili ako ne-ma uzdužnih pregrada;

- između boka i pregrada ili nosača, ili izme-đu pregrade i nosača (ako postoje uzdužnapregrada) ili nosača, određivanje dimenzijai raspon se može smatrati kao oslonac iz-među poprečnih pregrada.

Sponje i nosači grotla moraju biti povećanihdimenzija, uzimajući u obzir prekinute ukrepe.

Dimenzija sponja grotla i nosača ne smije bitimanja onih prema 6.4.4, mijenjajući “s” da bi se uzela u obzirefektivna površina koja se podupire.

Kada je osnovna struktura izvedena od rebara iukrižanim ukrepama sa jednakovrijednim određenim dimen-zijama, proračun ukrepa, uzimajući u obzir relativnu krutost,mora biti predočen.

3.6.7.5 Opločenje palubnih poklopaca

Dimenzije opločenja palubnih poklopaca se od-ređuju prema 3.6.4.2 i 3.6.4.3.

Dimenzije ukrepa palubnih poklopaca se odre-đuju prema 3.6.4.4, raspon “l” se određuje na slijedeći način:

- između dva kraja poklopca, ako se ukrepasmatra kao oslonac za dimenzioniranje;

- između paralelnih ukrepa, ako se ukrepakoju promatramo može smatrati prekinu-tom.

U slučaju palubnih poklopaca s orebrenjem uk-rižanim ukrepama s jednakovrijednim određenim dimenzija-ma, proračun ukrepa, uzimajući u obzir relativnu krutost, mo-ra biti predočen.

3.6.8 Struktura pregrada

3.6.8.1 Primjena

Zahtjevi ovog pod-odsjeka primjenjuju se zaodređivanje dimenzija glavnih strukturnih elementa:

- vodonepropusnih poprečnih ili uzdužnihpregrada;

- poprečnih ili uzdužnih pregrada tank;- poprečni ili uzdužni pljuskača;- pregrade koferdama;- pregrade osovinskog voda.


Dimenzije pregrade tanka koja se u pravilusmatra pregradom, ne smiju biti manje od onih koje se zahti-jevaju za vodonepropusnu pregradu.

Ako promatrana pregrada ne doseže najvišuneprekinutu palubu (kao npr. pregrada u krmenom piku), od-govarajuće pojačanje odnosno kompenzacija se mora osigu-rati u produžetku pregrade.

Pregrade moraju biti ukrepljenje u smjeru pa-lubnih nosača.

Rebrenice moraju biti postavljen u dvodnu, usmjeru ravnine poprečnih pregrada.

Dimenzije ukrepa na horizontalnom dijelu ste-peničaste pregrade se određuju kao i za sponje.


2013

Ako su vertikalne ukrepe prekinute u područjuotvora za vodonepropusna vrata, pojačane ukrepe moraju bitipostavljene na svakoj strani otvora vrata i primjereno preklo-pljene; a ukrižena ukrepa mora osigurati dovoljno čvrst oslo-nac.

3.6.8.3 Opločenje pregrade

Dimenzije opločenja pregrade određuju se pre-ma 3.6.4.2 i 3.6.4.3.

3.6.8.4 Ukrepe pregrade

Dimenzije ukrepa se određuju prema 3.6.4.4.Za određivanje dimenzija proveze, raspon “l“

se određuje na slijedeći način:- između opločenja boka i uzdužnih pregrada

ili između opločenja boka i uzdužne preg-rade, ukrepa se kod poprečne pregraderazmatra kao oslonac;

- između poprečne pregrade, ukrepa se koduzdužne pregrade razmatra kao oslonac;

- između vertikalnih okvira, za ukrepe za čijeodređivanje dimenzija se ne može smatratikao oslonac.

Za određivanje dimenzija vertikalnih okvira,raspon “l “ se određuje na slijedeći način:

- između dvije palube ili između paluba idna, ako se vertikalni okvir može smatratikao oslonac;

- između horizontalnih ukrepa, ako određi-vanje dimenzija vertikalnog okvira takvo dase ne može smatrati kao oslonac.

Kada su dimenzije osnovne strukture (rebara iukrižane ukrepe) određena jednakovrijednim propisima pro-račun ukrepa, mora biti predočen Registru.

3.6.8.5 Vodonepropusna vrata

Čvrstoća vodonepropusnih vrata ne smije bitimanja od čvrstoće okolne pregrade.

U proračunu za određivanje dimenzija ukrepevodonepropusna vrata, krajevi ukrepa se smatraju kao oslo-nac.

3.6.9 Struktura nadgrađa i palubnih kućica

3.6.9.1 Primjena

Zahtjevi ove točke primjenjuju se na poprečnoili uzdužno orebrena nadgrađa i palubne kućice plovila.


Smanjenje dimenzija može se odobriti u slije-dećim slučajevima:

- palubne kućice ne osiguravaju za otvore iprolaze u palubi nadvođa i palubi(ma) nad-građa;

- palubne kućice smještene iznad trećeg redanadgrađa.

O smanjenjima dimenzija Registar razmatra iodlučuje u svakom pojedinačnom slučaju posebno.

Krajevi nadgrađa i paluba moraju biti djelotvo-rno oslonjeni na pregrade, upore ili na druge jednakovrijedne

elemente. Ako su grotlišta postavljena blizu krajeva nadgra-đa, potrebno je predvidjeti dodatna lokalna pojačanja.

Svi otvori u bokovima i palubama nadgrađa semoraju odgovarajuće pojačati ukrepama i moraju imati zaob-ljene otvore. Neprekinute ukrepe moraju biti postavljene is-pod i iznad vrata i u područjima sličnih otvora. U slučaju ve-likih otvora potrebno je predvidjeti, kompenzaciju prekinutihukrepa.

Bočno opločenje na krajevima nadgrađa morabiti prilagođeno linici ili završnom voju palube čvrstoće. Akopostoji skok palube, ovakav razmještaj se mora protezati pre-ko tri razmaka rebara.

Na otvorima za pristup u bokovima zatvorenihnadgrađa moraju biti stalno postavljena vodonepropusnavrata.

Struktura i princip ovih vrata mora biti izvede-na tako da čvrstoća ostane jednakovrijedna čvrstoći neotvo-rene pregrade.

Sredstva koja osiguravaju vodonepropusnostmoraju uključiti nepropusnu brtvu, naprave za pritezanje ilidruge slične naprave, i moraju biti stalno pričvršćena na preg-rade i vrata. Vrata mora biti prilagođena tako da se otvaranjus obje strane.

U pravilu, razmak ukrepa na bokovima nadgra-đa i palubnih kućica mora biti najmanje isti kao i razmaksponja koje podupiru odgovarajuću palubu.

Djelomične pregrade ili okvirna rebra morajubiti postavljena na način da se mogu smatrati kao oslonackrajeva i bokova nadgrađa i palubnih kućica. Određivanjedimenzija ovih okvirnih rebara se razmatra u svakom pojedi-načnom slučaju posebno.

Bokovi palubnih kućica moraju biti pojačani upodručju gdje je predviđen smještaj brodica za spašavanje, aopločenje palube mora biti dodatno ojačano u smjeru sohe zabrodice.

Posebna pažnja se mora posvetiti prenosu ver-tikalnog opterećenja između paluba.

3.6.9.3 Opločenje bokova nadgrađa i palubnih kući-ca

Dimenzije opločenja nadgrađa i palubnih kući-ca moraju biti određene prema 3.6.4.2 i 3.6.4.3.

Kada je paluba nadgrađa ujedno i paluba čv-rstoće, određivanje dimenzija bokova nadgrađa se mora pro-vesti prema odredbama koje vrijede za bokove plovila.

Opločenje bokova dugih nadgrađa se mora po-većati za 25% preko duljine od oko jedne šestine (1/6) širineplovila sa svake strane kraja nadgrađa.

3.6.9.4 Ukrepe nadgrađa i palubnih kućica

Dimenzije ukrepa se određuju prema 3.6.4.4.Dimenzija bočnih ukrepa nadgrađa i palubnih

kućica ne treba uzimati veće od ukrepa, reda nadgrađa nepos-redno ispod palube koja se promatra, za isti raspon i razmakukrepa.

Registar zadržava pravo zahtijevati posebnuprovjeru ukrepa nadgrađa u slijedećim slučajevima:

- gdje paluba na krajevima, na promatranompodručju nije ukrepljena u istom smjeru;

- gdje raspon rebara prelazi 4 m;



2013

- za putnička plovila.U slučajevima kada nadgrađe i palubne kućice

pridonose uzdužnoj čvrstoći, o izvedbi i dimenzijama verti-kalnih ukrepa između otvora za prozore Registar razmatra iodlučuje u svakom pojedinačnom slučaju posebno.

3.6.10 Projektna načela i principi gradnje

3.6.10.1 Objašnjenja

Ukrepe s manjim međusobnim razmakom sesmatraju običnim ukrepama.

Obzirom na smjer ukrepa, promatrana strukturamože biti građena jednim od slijedećih načina gradnje:

- uzdužnim;- poprečnim.Sekundarna ukrepa je poduprta primarnim ele-

mentima, kao što su:- hrptenica ili rebrenica;- proveza ili okvirno rebro;- pojačanja sponja ili paluba proveza.


Opće odredbe koje su ovdje navedene daju ne-ke preporuke graditeljima i projektantima u svezi strukturnihdetalja. Nisu postavljeni kao zahtjevi; mogu se predložitidrukčiji detalji uz obrazloženje; a Registra će svaki pojedi-načni slučaj razmotriti.

Razmještaj građevnih elemenata moraju biti ta-ko raspoređeni da je osiguran a osobito u sljedećim područ-jima:

- u područjima sa promjenom načina orebre-nja;

- u područjima nagle promjene oblika;- u međusobnim vezama primarnih i sekun-

darnih ukrepa.Razmještaj mora osigurati neprekinutost popre-

čne čvrstoće u smjeru veza između trupova (kod dvotrupnihplovila) i uzdužne strukture.

Diskontinuitet strukture i slabe točke se morajuizbjeći; kada je čvrstoća određenog građevnog elementasmanjena na mjestima otvora, prolaza i slično, mora se pred-vidjeti odgovarajuća kompenzacija.

Otvori se moraju izbjegavati u područjima vi-sokih naprezanja, posebno na krajevima primarnih ukrepa, i,za okvire primarnih ukrepa u smjeru i području oslonaca upo-ra.

Oblikovanje otvora mora biti izvedeno na načinda se što više smanji koncentracija naprezanja.

U bilo kojem slučaju, kutovi završetka otvoramoraju biti zaobljeni.

Veze između različitih dijelova trupa, kao i lo-kalna pojačanja na strukturni u području dodataka na trupu,mogu biti sastavni dio laminata, lijepljena ili učvršćena me-haničkim vezama.

Pregrade i ostali važni elementi pojačanja mo-raju biti povezani okolnom strukturom laminiranom uglovni-com (vidi Sliku 10) na obje strane, ili jednakovrijednim spo-jem.

[Masa/m2] ukupnog laminata kutnih spojevamora biti najmanje 50% mase lakšeg od dva elementa koji sespaja, i najmanje 900 [g/m2] slojeva mata ili jednakovrijed-nog materijala.

Širina slojeva na laminiranoj uglovnici moraslijediti princip preklapanja prema Slici 10.

Spojevi različitih elemenata trupa, kao npr.:spoj građevnih elemenata (ukrepa) za ojačanje trupa i oplo-čenja trupa, može biti lijepljen, i predmet su posebnog raz-matranja Registra.

3.6.10.3 Ploče

Krajevi ojačanja jednog sloja ne smije biti pos-tavljeni jedno do drugog nego preklopljen najmanje 50 mm;ovi preklopi moraju biti pomaknuti između različitih uzasto-pnih slojeva.

Debljina lamimnata u stičnom spoju mora bitinajmanje 15% veća od debljine laminata.

Promjene u debljini jednostrukog laminata mo-raju biti postupne, koliko je moguće, preko cijele širine spoja,koja općenito, nije manja od trideset razlika debljina(d>30∆t) kako je prikazano Slikom 11.

Spoj između jednostrukog laminata i sendvičlaminata mora biti izveden postupno, preko cijele širine spo-ja, koja općenito, nije manja od tri debljine (d>3t) kako jeprikazano Slikom 12.

3.6.10.3.1 Spoj paluba-bok(ovi) plovilaOvaj spoj mora biti projektiran za utjecaj mo-

menta savijanja na palubi i boku prikazan na Slici 13, uzro-kovano vertikalnim opterećenjem na palubi i horizontalo op-terećenjem od utjecaja mora, i za smična naprezanja koja suuzrokovana uzdužnim naprezanjem uslijed savijanja.

Spoj mora biti takav da se izbjegne moguće po-puštanje uslijed lokalnog naprezanje pri savijanju, i mora o-sigurati uzdužnu neprekinutost. Debljina mora biti dovoljnada zadrži smična naprezanja koliko je primjenjivo.

Na slikama 14 do 17 su dati primjeri međusob-nog spoja palube-bokovi plovila.

3.6.10.3.2 Spoj pregrade i trupaOvaj spoj je važan kod raspodjele lokalnog op-

terećenja. Na Slici 18 i 19 dani su moguće izvedbe spojeva.Dimenzije lijepljenog kutnog spoja se određuju na osnovuopterećenja koji djeluje na spoj.

Posebnu pažnju mora se posvetiti vezi izmeđupregrade strukturnog tanka i ostalih strukturnih elemenata.

3.6.10.3.3 Prolazi kroz opločenje trupaStruktura trupa oko prolaza metalnih elemenata

kroz opločenje trupa, osobito u području struka kormila,skrokova, osovinskog(ih) vodova, itd., mora biti odgovaraju-će pojačana, osobito u slučajevima kada su prisutna naizmje-nična opterećenja.

Prolazi kroz opločenje trupa moraju biti poja-čani prirubnicama i protuprirubnicama povezanih međusob-no.

3.6.10.3.4 Prolazi kroz vodonepropusne pregradeNeprekinute omega ili pravokutne ukrepe koje

prolaze kroz vodonepropusne pregrade mora također biti vo-donepropusna u području pregrada, u međusobnom spoju.


2013

3.6.10.3.5 Otvori u palubiKutevi završetka otvora palube moraju biti mo-

raju biti zaobljeni u svrhu smanjenja koncentracije lokalnognaprezanja koliko je moguće, i debljina palube mora biti po-većana da se naprezanje održi na razini jednakoj srednjojvrijednosti naprezanje na palubi. Ovo ojačanje mora biti izra-đeno od identičnog materijala od kojeg je izrađena paluba.

3.6.10.4 Ukrepe

Primarne ukrepe moraju osigurati strukturnuneprekinutost.

Nagle promjene u visini okvira, širini prirubni-ce, poprečnog presjeka okvira i pojasa moraju se izbjeći.

Na sjecištu dviju ukrepa nejednake visine (uz-dužne ukrepe s okvirnim rebrima, rebrenicama, sponjama ilisponje s provezama, nosači ili hrptenica), manja ukrepa (uz-dužna ili poprečna) mora biti neprekinuta, i spoj između ele-menata izveden laminiranom uglovnicom u skladu s princi-pima prema 3.6.10.2.

Slike 20 do 22 prikazuje različite izvedbe ukre-pa.

Veze između ukrepa moraju osigurati struktur-nu neprekinutost. Osobito, spoj između palubne sponje i reb-ra mora biti osiguran odgovarajućim sredstvima kao što jekoljeno. Ipak, neki tipovi veza bez koljena se mogu prihvatiti,ako je osigurana odgovarajuća raspodjela opterećenja nijeveliko. U ovom slučaju, ukrepa mora biti poduprta na kraje-vima..

Slika 10

Slika 11

Slika 12.

Lokalno opterećenje

Lokalno opterećenje

Slika 13

Paluba

Trup, bok

Slika 14



2013

Paluba

Trup, bok

Slika 15

Paluba

Trup, bok

Bokoštitnik, odbojnik

Slika 16

Paluba

Trup, bok

Bokoštitnik, odbojnik

Slika 17

Pregrada

Trup, bok

Slika 18

Pregrada

Trup, bok

Slika 19

Slika 20

Slika 21


2013

Slika 22

3.6.10.5 Upore

Kod veze metale upore i laminata , kod vlačnogopterećenja, struktura mora biti izvedena tako da spriječi od-vajanje između laminata i upore.

Kod veze metale upore i laminata, kod tlačnogopterećenja, spoj mora biti izveden metalnim pločama. Zava-rivanje upore i metalne ploče mora se izvršiti prije postavlja-nja na plovilu.

Slikom 23 je prikazan jedan od principa među-sobnog spoj između laminata i upore kod tlačnog opterećen-ja.

Kruta upora

Paluba Ukrepa palube

Metalna ploča

Zavar

Metalna upora

Vijak

Slika 23

3.6.10.6 Temelj pogonskog stroja

Temelj stroja mora biti postavljen na nosačesmještene između rebrenica, koje lokalno osiguravaju do-voljnu čvrstoću i krutost u odnosu na pritisak i masu pogon-skog postrojenja.

Slikom 24 je prikazan jedan od principa izved-be temelja.

Temelj stroja

Ojačanje

Nosač

Jezgra

Slika 24

3.7 OPĆI ZAHTJEVI ZA DIMENZIO-NIRANJE STRUKTURE

3.7.1 Izrazi i pojmovi

Definicije i simboli koji se koriste kod određi-vanja dimenzija elemenata strukture, osim ako nije drugačijenavedeno, su:

s: razmak u metrima, ukrepa opločenja kojepredstavljaju rebra; u slučaju poprečnogpresjeka Ω tipa ukrepa, vrijednost se u-zima, kao udaljenost između unutarnjegruba dvaju susjedna presjeka; s je vrijed-nost koja je mjerodavna za određivanjedebljine opločenja;

sr: referentni razmak običnih ukrepa prema:( ) 3104603,2 −⋅+= Lsr , [m]

gdje je L = duljina trupa, [m] prema 1.1.4;S: proračunski raspon nosača, [m], smatra se

jednaka udaljenosti između oslonaca ele-menata na krajevima sponja;

b: stvarna širina, m, opterećenja opločenja;Z: Moment otpora, cm3, nosača s pripadnom

širinom povezan sa širinom opločenjaprema dogovornoj širini koja je jednaka sili, za primarne strukturne elemente, jed-naka to b;

Ko, Kof, K'of: koeficijent, relativan u odnosu na materi-jal, prema 3.7.5;

Kv1,Kv2,K'v3 i Kv4: koeficijent za plovila "velike brzine"prema 3.7.7.

3.7.2 Veličina i raspodjela dimenzija struktu-rnih elemenata trupa, tip strukture,strukturna neprekinutost

3.7.2.1 Smanjenje dimenzija građevnih elemenatastrukture

Dimenzije strukturnih elemenata trupa premaovim Pravilima mogu se dodatno smanjiti za ograničeno pod-ručje plovidbe, uz suglasnost Registra.

3.7.2.2 Raspored strukturni elemenata

Strukturni elementi trupa broda određeni premaovim Pravilima su jednoliki po cijeloj duljini trupa bez sma-njenja na pramčanom i krmenom dijelu plovila osim ako nijedrugačije navedeno za svaki pojedinačni slučaj.

3.7.2.3 Izvedba strukture trupa

Izvedba strukture trupa je dogovorno podijelje-na na slijedeće tipove:

- uzdužni, kada se ukrepljenje sastoji uglav-nom od uzdužnajka na dnu, bokovima ipalubi poduprta poprečnim okvirima koječine rebrenice, bočna rebra ili ekvivalentompoprečnom pregradom. Razmak okvira kojije zahtijevan ne smije biti veći od oko 2 m(osim za plovila velike brzine, za koje vid-



2013

jeti 3.7.7) ili, za plovila sa L > 6 m, ne većeod 2,5 m);

- poprečni, kada se ukrepljenje sastoji uglav-nom od rebrenica, bočnih rebara i palubnihsponja.

Poprečna struktura je dozvoljena, u pravilu, zaplovila koja nisu predviđena za velike brzine i koja su ogra-ničena duljinom tj. L ne prelazi 20 m.

3.7.2.4 Strukturna neprekinutost

Prilikom projektiranja plovila, osobita pažnjamora se posvetiti sprječavanju strukturnih diskontinuiteta,naglih promjena u dimenzijama i strukturi, kao što su u smje-ru otvora u palubi čvrstoće, mora biti postepeni.


3.7.3.1 Zahtjevi za uzdužnu čvrstoću se ne odnose naplovila sa L < 30 m i ograničenim otvorima u palubi.

Zbog toga, proračun momenta otpora glavnogrebra, u [cm3], obzirom na dno, Wf, i obzirom na palubu, Wp,samo za slijedeća plovila, osim u slučaju da Registar razmat-ra i odlučuje u svakom pojedinačnom slučaju posebno:

- trup sa L > 30 m;- trup bilo koje duljine i otvorima u palubi ši-

rine veća od 0,3L lokalne širine na palubi;- trup bilo koje duljine i neuobičajene formu.

3.7.4 Direktni proračuni

3.7.4.1 Direktni proračuni elemenata strukture trupaprilikom određivanje dimenzija mora biti proveden, premamodernim tehnologijama proračuna, ovom slučaju Registarsmatra potrebnim.

Obzirom na opterećenje koje djeluje na promat-ranu strukturu i uvjete opterećenja, odgovarajući zahtjevi upogledu uobičajenih plovila su usvojena, osim u slučaj plo-vila za posebne namjene i izvedbe za koje, po mišljenju Regi-stra, ova Pravila nisu prikladna i zahtijevaju primjenu druga-čijih kriterija prihvatljivosti. U takvim pojedinačnim slučaje-vima Registar razmatra i odlučuje posebno.

3.7.5 Koeficijent za određivanje dimenzijastrukturnih elemenata u odnosu na me-haničke značajke laminata

3.7.5.1 Vrijednost koeficijenata Ko i Kof koji se pojav-ljuju u izrazima za dimenzioniranje u ovim Pravilima odnosese na jednostruki laminat izrađen od vlaknima ojačaniih poli-estera i određuju se prema izrazima:

K0 = (75/Rm)

mff RK /1180 =

gdje su:Rm i Rmf, [N/mm2], vrijednosti najveće vlačne

čvrstoće i čvrstoće pri momentu savijanja prema izrazimaprema, Dio B - Odjeljak 1 - Odsjek 1 - Poglavlje 2 - Točka –Tablica 3; ili, za ispitani laminat, uzimaju se vrijednosti kojesu dobivene ispitivanjem.

Prema tome, u slučaju da laminat ima Gc = 0,25(najmanju dozvoljenu) pretpostavlja se da je Ko = Kof = 1.

Za vrijednosti Ko i Kof se pretpostavlja da nijemanja od 0,5 i 0,7, osim za posebne slučajeve kada su izvrše-na ispitivanja.

Vrijednosti Ko i Kof za jednostruki laminat saojačanjima koja nisu staklo, ili miješana ili hibridna ojačanja,se određuju prema naprijed navedenom izrazu uzevši u obzir:

Rm: najveća vlačna čvrstoća i najveća tlačnačvrstoća, uzima se u obzir manja od tihdviju vrijednosti, [N/mm2];

Rmf: najveća čvrstoća pri savijanju, [N/mm2].Za određivanje debljine površinskog sloja sen-

dvič laminata naprijed navedeni zahtjevi se primjenjuju, koli-ko je primjenjivo, uzimajući koeficijent K'of =(75/Rm)0,5

umjesto Kof.

3.7.6 Masa vlakna za ojačanje u laminatu

3.7.6.1 Masa po jedinici površine, [kg/m2] zahtjevanaza staklena vlakna u laminatu dobiva se po izrazu:

tG

Pc

r ⋅−

=36,1)/56,2(

07,3

gdje je Gc maseni udio stakla u laminatu;t je debljina, [mm].Zbog toga je, Pr , Pravilima zahtjevana vrijed-

nost mase po jedinici površine ojačanja.Za laminate sa ojačanjima u vlaknima koji nisu

staklo, ili su miješana ili hibridna ojačanja, masa po jedinicipovršine ojačanja i debljina t laminata mora biti jednaka ilijednakovrijedna izmjerenoj vrijednosti na panelu odnosnouzorku za ispitivanje mehaničkih značajki.

3.7.7 Koeficijent za određivanje dimenzija itipa strukture za trup brzih plovila

3.7.7.1 "Brzo plovilo" u kontekstu dimenzioniranjastrukture trupa je ono plovilo za koje je odnos:

Lv

=α

veći od 3,6 gdje je V je najveća projektna brzi-na, u čvorovima, i L je duljina trupa, u metrima, na projek-tnoj vodnoj liniji prema 1.1.4. Najčešće upotrebljavane pro-jektne karakteristike takvih trupova su navedeni kao primjer isamo za informaciju:

L: 10 ÷ 30 [m];D: (0,15 ÷ 0,18)⋅L;B: (1,6 ÷ 2,2)⋅D;T: 0,3 ÷ 0,55)⋅D;α: 3,6 ÷ 11;V: < 35 čvorovi;Bc: (0,7 + 0,8)⋅B = širina, u metrima, između

zgibova u poprečnom presjeku na udalje-nosti od 0,65 L od krmene okomice;

αd: 2° ÷ 18° = poprečni kut dna u smjeru Bc;∆p: (0,11⋅L2 - 11) + 24 = projektna istisnina

pri projektnom opterećenju, u tonama.


2013

Struktura trupa je, u pravilu, uzdužna s razma-kom uzdužnjaka i bočnih okvira ograničena na najviše 1,5sr i2sr, gdje je sr = referentni razmak rebra.

Koeficijenti koji se pojavljuju u slijedećim iz-razima su:

Kv1, relativna debljina opločenja dna;KV2, relativna debljina opločenja boka;KV3, relativni modul otpora W uzdužnjaka dna

i rebrenica;KV4, relativni modul otpora W bočnih uzduž-

najka i bočnih okvira.Vrijednost ovih koeficijenata su određeni slije-

dećim izrazima ali, u nijednom slučaju, ne smije biti uzetimanje od 1:

KV1: 0,34⋅√α+0,35;KV2: (0,24α+0,91)(1,018-0,0027L);KV3: 0,36 α-0,3;KV4: KV2.

Naprijed navedeni izrazi su primjenjivi za vri-jednosti od V = 35 čvorova, i α = 11. Ove vrijednosti α od-govaraju Froudeovom broju 1,8 prema slijedećem izrazu:

gLv /gdje je

g: ubrzanje zemljine sile teže = 9,81 m/s2;v: brzina, m /s;L: duljina kako je definirana naprijed.Za veće vrijednost V (u pravilu koje ne prelaze

31 m/s (60 čvorova), prije navedeni koeficijenti se smatrajuorijentacijskim.

Za plovilo koje ima α < 3,6° naprijed navedenikoeficijent se pretpostavlja da iznosi 1.

3.7.8 Strukture u sendvič konstrukciji

3.7.8.1 Općeniti zahtjevi

Dimenzije sendvič konstrukcije prema 3.7.8.2su određuju prema kriteriju jednakovrijednosti sa strukturamaiz jednostrukim laminatima.

Bilo koje druge kriterije i izvedbe, Registar, ta-kođer, može uzeti u razmatranje uz predočenje direktnih pro-računa strukturnih elemenata.

3.7.8.2 Određivanje dimenzija sendvič konstrukcija

Debljina površinskih slojeva sendvič konstruk-cija, u pravilu, ne smije biti manja od 0,6 debljina jednostru-kog laminata određenog odgovarajućim izrazom prema sli-jedećim odjeljcima, uz s/sr = 1 i Kof = 1. Svaka debljina morabiti korigirana koeficijentom K'of vidi 3.7.5, ali, a u pravilu,ne smije biti manja od 2,5 mm.

Najmanji moment otpora, presjeka od 1 cm ši-rine sendvič laminata se određuje prema izrazu:

rs s

WW = , [cm3/cm],

gdje je:W: moment otpora, u cm3, ojačanja, određuje

se prema odgovarajućem izrazu, premaslijedećim odsjecima, pretpostavljajući s= sr i raspon jednak najmanjoj udaljenostiizmeđu strukturnih elemenata koji podu-

piru sendvič. U pravilu apsolutno najnižavrijednost se ne uzima u obzir proračunmomenta otpora, W.

Najmanji moment otpora, W1 i W2, u ,[cm3/cm], za zadani sendvič laminat mora biti > Ws.

Najmanja vrijednost modula elastičnosti uslijedsavijanja ukrepe EI, N/mm2 - cm4/cm, sendvič laminata je neodrediti; također, za orijentaciju, je preporučena vrijednostivrijednost J ne bi smjela biti manja od vrijednosti dobiveneslijedećim izrazom:

I =2,4+Ws3, [cm4/cm]

Najveća smična čvrstoća Rt, N/mm2, materijala ispune sen-dvič laminata mora biti najmanje jednaka 0,4 i u takvom slu-čaju visina h, u sendvič laminata se određuje prema izrazu:

)45,0(5,7 −= sWh , [cm]

gdje je:h: tc + 0,5 (t1 + t2), tc je visina ispune sen-

dvič laminata, u cm, i t1 i t2 su debljinapojedine od dvije površine sendvič lami-nata, [cm]. najniža najmanja vrijednost hje, u pravilu, ne manja od 0,8 cm;

Ws: moment otpora naprijed definiran.Vrijednost h se umanjuje linearno za materijal

ispune koji ima Rt > 0,4 N/mm2.

3.8 KOBILICA, PRAMČANA IKRMENA STATVA ILI KRMENI

OKVIR, ROG KORMILA SKROKOVI

3.8.1 Kobilica

Širina kobilice ne smije biti manja od:bk= 0,05⋅L, [mm]

i debljine tdv, mm, najmanje jednaka većoj odslijedećih vrijednosti:

- debljina opločenja dna;- tch = 1,4⋅t1

gdje je:t1 = debljina opločenja dna prema 3.7.2 (uz

s = sr u izrazu) u slučaju U-oblika kobilice ili od dna sa ko-som linijom dna αd > 12° ili od plosne kobilice sa vertikal-nim nosačem u središnjoj ravnini.

Debljina tch mora biti povećana postupno nadebljinu opločenja dna.

U slučaju plovila sa U-oblikom kobilice, tch seproteže poprečno na opločenje dna s postupnim prijelazom.

Kada je trup građen u dvije polovice, spoj dvajukobilice mora biti izveden preklopom na obje strane oplo-čenja.



2013

Slika 25

G: težište kormila;G1: težište presjeka. X - X Roga polubalasnog

kormila.

3.8.2 Pramčana i krmena statva ili krmeniokvir

3.8.2.1 Debljina pramčane i krmene statve ne smije bitimanja od:- tch koja se proteže do vodne linije kod pu-

nog opterećenja;- t1 (prema izrazu u 3.7.2, uz s = sr i Kv1 = 1)

koja se proteže iznad vodne linije do palu-be ili ruba.

Debljina ts, u [mm], zrcala ne smije biti nemanja od vrijednost t2 za bočno opločenje trupa prema 3.9.3uz Kv2 = 1. Kada se namjerava ugraditi izvanbrodski pogon-ski stroj ili krmeni propulzor, debljina ts mora biti prikladnopovećana ili, alternativno, može upotrijebiti izvedba sa dvos-trukim opločenjem ili sa sendvić konstrukcijom. U odgovor-nosti je projektanta, da je čvrstoća zrcala zadovoljavajuća uodnosu na masu i snagu pogonskog stroja.

3.8.3 Rog polubalansnog kormila

3.8.3.1 Rog polubalansnog kormila mora biti zadovol-javajuće dimenzioniran u odnosu na sile koje djeluju na donjioslonac (sila na štencu).

Za kormilo sa samo jednim štencem, ovo stanjeopterećenja udovoljava zahtjevima kada promatrani poprečnipresjek X - X ima:

- moment otpora W u odnosu na uzdužnuos, cm3;

- a obris poprečne površine koju zatvaravanjski obris kormila na promatranompresjeku, cm2;

- prosječna debljina t opločenja kormila,cm, tako da se udovolji slijedećem odno-su:

( ) 15,01,0

22

2

2

2≤

⋅++

⋅

atR

ZcY

ZY

YYA c

p

Gp

gdje je:A: ukupna površina kormila, m2;P: vanjski pritisak na kormilo, kN/m2, prema

izrazu:p = 9,8⋅K0(V+3)2x10-3

K: 8,75 za kormilo u mlazu vijka,7,35 za kormilo izvan mlaza;

V: brzina broda, u čvorovima;R: udaljenost od težišta promatranog popre-

čnog presjeka nosača kormila do središ-nje linije struka kormila, cm;

Yg, Yp, Yc: udaljenost, [cm], prema Slici 25.Spoj nosača kormila i oplate trupa je predmet

posebno razmatranja i Registar o njemu razmatra i odlučujeposebno u svakom pojedinačnom slučaju.

3.8.4 Osovinski skrokovi

3.8.4.1 Za osovinske skrokove sa dvostrukim rameni-ma ili jednostrukim ramenima vijka izrađeni od čelika ilidrugih metala, primjenjuju se zahtjevi ovih Pravila, Odsjek 4.- Oprema trupa,- 1.-Osovinski skrokovi.

3.9 OPLOČENJA DNA, BOKA IPALUBE

3.9.1 Općenito

3.9.1.1 Debljina opločenja dna, boka i palube premazahtjevima ovog dijela Pravila se moraju povećati koliko jepotrebno da se osigura uzdužna čvrstoća kako je propisano(vidi 3.7.3).

3.9.2 Opločenje dna

3.9.2.1 Debljina opločenja dna, t1, ne smije biti manjaod:

11 39,3 vofr

KKLsst −= , [mm]

ili manja od debljine bočnog opločenja ili, ubilo kojem slučaju, ne manja od 3 [mm],gdje je:

L: duljina trup prema 1.1.4;s i sr: razmak prema 3.7.1;

Kof: koeficijent za mehaničke značajke lami-nata opločenja dna, prema 3.7.5;

Kv1: koeficijent za plovilo povećane brzineprema 3.7.7.

Debljina laminata opločenja dna se mora pro-tegnuti poprečno ne manje od 150 mm iznad teretne vodnelinije za plovila s oblim uzvojem, i, u bilo kojem slučaju, iz-nad zgiba za plovila sa jasno određenim zgibom.


2013

3.9.3 Opločenje boka i završni voj

3.9.3.1 Debljina opločenja boka i završnog voja t2,[mm], ne smije biti manja od:

22 33 vofr

KKLsst ⋅−⋅⋅= , [mm]

ili, u bilo kojem slučaju, manja od 3 mm,Za plovila duljine trupa L > 15, širina završnog

voja, ne smije biti manja od:bzv>0,025⋅L [mm]

i debljine tzv ne manja od t2, ili

22 32,4 vofr

KKLsst ⋅−⋅⋅= [mm]

3.9.4 Lokalno povećanje debljina opločenja

3.9.4.1 Pojačanje pramčanog i krmenog dijela dna iboka u području otvora

Debljina opločenja dna i boka mora se postepe-no povećavati uzimajući u obzir naprijed navedene zahtjeve,u područjima:

- bilo kojeg većeg otvora u dnu i boku;- pramčani i krmeni dio strukture trupa i slič-

ne strukture, kao što su pramčana ili krme-na statva, izlaz osovine brodskog vijka, no-sač kormila, osovinskih skrokova;

- krajevi nadgrađa, prema 3.13.

3.9.4.2 Opločenja dna na pramcu

Za debljinu opločenja dna na pramcu, vidi 3.11.

3.9.5 Opločenje palube

3.9.5.1 Debljina opločenja palube čvrstoće t3, [mm], nesmije biti manja od:

ofr

KLsst 38,23 −= [mm]

ili, u bilo kojem slučaju, manja od 3 mm.Za plovila duljine trupa L > 15, širina ploče

palubne proveze mora, mm, ne smije biti manja od:bPP>0,025⋅L [mm]

i debljine tPP ne manja od:

ofr

pp KLsst 39,3 −= [mm]

Za plovila s palubnim otvorima širine > 0,3 B´(B´ je širina palube na promatranom presjeku), debljina nastranama otvora se mora povećati tako da se kompenzira diopalube koji nedostaje, uzimajući u obzir uzdužnjake u tompodručju i, kada se zahtjeva, odredbe koje se odnose na uz-dužnu čvrstoću trup.

U svakom slučaju, palubni otvori moraju bitizaobljeni na krajevima.

Debljina t, mm, opločenja paluba ispod palubečvrstoće koja se namjerava koristiti kao prostor za smještaj o-soba ili tereta ne smije biti manja od:

,31,23 ofr

KLsst −= [mm]

Za takve palube koje bi se koristile za drugenamjene Registar razmatra i odlučuje u svakom pojedinač-nom slučaju posebno, uzimajući u obzir moguća dodatna op-terećenja.

Za palube nadgrađa vidi, 3.13.

3.10 STRUKTURA DNA, BOKA IPALUBE

3.10.1 Jednostruko dno

3.10.1.1 Uzdužni elementi

Moment otpora W, cm3, uzdužnih ukrepa dnane smije biti manji od:

W = 20⋅s⋅S2⋅h⋅K0⋅Kv3 [cm3]gdje je:

h: visina trupa plovila D (prema 3.7.7.1), netreba uzimati manje od vrijednosti dobivenepo izrazu:

L/(5+0,1⋅L) , [cm]gdje je L = duljina trupa.Vrijednost W se, ne uzima manja od 20 cm3.

3.10.1.2 Moment otpora W, cm3, pojačanih rebrenica upodručju središnje ravnine trupa dna ne smije biti manji od:

W = 22⋅s⋅S2⋅h⋅K0⋅Kv3 , [cm3]gdje je:

h: visina prema 3.10.1.1;S: raspon, u svrhu proračuna ne uzima se

manji od 1 m;s: razmak, u m, u svrhu proračuna ne uzima se

veći od 3sr, osim u slučaju trupa brzog bro-da (vidi 3.7.7).

3.10.1.3 Nosač u središnjoj ravnini (hrptenica) se mo-ra postaviti, osim u slučaj U-oblika kobilice ili ako je kosa li-nija dna < 12º.

Visina nosača ne smije biti manja od lokalnevisine rebrenica i moment otpora, cm3, ne smije biti manji od:

W= 60⋅(L - 4) [cm3]Bočni nosači moraju biti postavljeni ako da je

udaljenost između njih ili na pola raspona trupa ili opločenjeuzvoja ne prelazi 2,5 m. Za bočni nosač također vrijedi

- visina ne smije biti manja od lokalne visinerebrenica;

- moment otpora ne smije biti manji od:

W= 23⋅s⋅S2⋅h⋅K0⋅Kv3[cm3]

gdje je:s = jedna polovina (1/2) udaljenost izme-

đu dva susjedna uzdužnjaka.Ako nosač smatra osloncem za rebrenicu, mo-

ment otpora ne smije biti manji od:

Z = 22⋅b⋅S2⋅h⋅Ko⋅Kv3, [cm3]

gdje je:



2013

b: jedna polovina (1/2) udaljenost, m, izmeđudva nosač najbliža razmatranom, osim kadaje samo središnji nosač postavljen, u kojemslučaj je b = jednoj polovina (1/2) ukupneširine trupa.

S: raspon nosača, m, jednaka udaljenost izme-đu dvije poprečni pregrade ili između dvijepoduprte poprečne strukture jednakovrijed-ne čvrstoće. Ne uzima se manje od 1 m.

3.10.1.4 Dodatni rebrenica mora biti predviđena u pod-ručju temelja pogonskog stroja, nosača, skrokova, osovinabrodskog vijka, nosača kormila i ostalih struktura koji supredmet povećanog lokalnog opterećenja.

3.10.1.5 Poprečni elementi

Obična rebrenica mora biti postavljena na sva-kom rebru i moment otpora na polovici raspona, ne smije bitimanji od:

W = 22⋅s⋅S2⋅h⋅Ko⋅Kv3 [cm3]Za dodatne rebrenice, moraju se primijeniti za-

htjevi prema 3.10.1.1.Za nosače, moraju se primijeniti zahtjevi prema

3.10.1.3.

3.10.2 Dvodno

3.10.2.1 Određivanje dimenzija strukturni elemenatadvodna mora biti u skladu s zahtjevima u 3.12., kada je dvo-dno predviđeno za smještaj tekućina. U bilo kojem slučaju,dimenzije ne smiju biti manje od slijedećih:

- debljina pokrova dvodna:

031,3 KLsstr

−= [mm]

- nosač: prema 3.10.1.1;- bočni uzdužnjak: moment otpora Z prema

3.10.1.1;- uzdužnjaci pokrova dvodna: moment ot-

pora W se uzima 0,8⋅W - uzdužnjaka bo-ka, za Kv3 =1;

- rebrenica: moment otpora W određen u3.10.1.2.

U slučaju poprečno orebrenog dvodna Registarrazmatra i odlučuje u svakom pojedinačnom slučaju posebno.

3.10.3 Struktura boka

3.10.3.1 Primjenjivost

Zahtjevi ove točke se primjenjuju na plovila sjednom palubom, tj. palubom čvrstoće koja je ujedno i izlo-žena paluba, ili na plovila s dvije ili više paluba ispod palubečvrstoće koje su smještene ispod teretne vodne linije.

Određivanje dimenzija za strukturu boka druk-čije od naprijed navedene, za primjer, u području bilo kojihnadgrađa iznad palube čvrstoće, Registar će razmatrati u sva-kom pojedinačnom slučaju posebno na osnovu opterećenjakoja djeluju na strukturu.

3.10.3.2 Uzdužna struktura

Moment otpora uzdužnaka boka ne smije bitimanji od vrijednosti dobivene po izrazu:

W = 20⋅b⋅S2⋅h⋅Ko⋅Kv4 , [cm3]gdje je:

h: 0,65⋅D , [m]ili,

h = 0,65⋅L/(5 + 0,1⋅L), [m]ovisi što je veće,za uzdužnjake boka plovila s jednom palubom i

za uzdužnajke ispod donje palube za plovila s dvije palube,kada se za 'uzdužnjake međupalube na plovilima s dvije pa-lube vrijednost h = 60% naprijed navedenih vrijednost.

Vrijednost momenta W, u nijednom slučaju nesmije biti manja od 15 [cm3].

3.10.3.3 Moment otpora okvira boka ne smije biti manjiod:

W = 20⋅b⋅S2⋅h⋅Ko⋅Kv4 , [cm3]gdje je:

h: vrijednost prema 3.10.3.2;S: raspon, ne uzima se manji od 1 m.

3.10.3.4 Poprečna struktura

Moment otpora običnih rebara ne smije bitimanji od:

W = 20⋅b⋅S2⋅h [cm3]gdje je:

h se određuje prema 3.10.3.2.Obična rebra moraju biti dobro spojena na kra-

jevima s pripadajućom rebrenicom odnosno sponjom, da sepostignu prihvatljive krajnje veze.

3.10.3.5 Moment otpora okvira boka i pojačanih prove-za ne smije biti manji od:

W = 22⋅b⋅S2⋅h , [cm3]Bočni okviri, u pravilu, moraju biti postavljeni

na razmaku ne većem od 5 razmaka rebara na plovilu kojemuje visina D > 2,5 m.

3.10.4 Struktura palube

3.10.4.1 Općenito

Struktura palube se obično sastoji od ukrepakoje mogu biti poprečne (sponje) ili uzdužne, poduprte nizomprimarnih elementa (nosač i/ili poprečni okviri) na krajevima,i poduprti uporama.

Upore različitih paluba moraju biti postavljen uistoj vertikalnoj liniji, gdje je to moguće. O upotrebi drugači-jih izvedbi, kao što je nosač poduprt konzolom, Registarrazmatra i odlučuje za svaki pojedinačni slučaj posebno.

Upore ili jednakovrijedni dodatni elementi mo-raju biti postavljeni ispod teških, koncentriranih opterećenja.

Za strukturu pramčanog dijela palube i pripa-dajuće upore, vidi 3.11.

3.10.4.2 Simboli i pripadajući zahtjevih: visina tereta, u metrima, na jednoj palubi;


2013

K1: koeficijent obzirom na izvedbu palubekako slijedi:- za plovila sa L > 20 m, vrijednosti h i

K1 su kako slijede:- za prostor izložene palube:- izložena paluba plovila s jednom pa-

lubom u području od 0,12⋅L od pram-čane okomice za plovila koja imajupalubu ispod izložene palube: h = 1,5;K1 = 1,9;

- izložena paluba po krmi na udalje-nosti 0,12L od krmene okomica zaplovila koja imaju palubu ispod izlo-žene palube: h = 1,4; K1 = 1,9;

- paluba kaštela pramčana na udalje-nosti 0,12L od pramčana okomica:h = 1,5; K1 = 1,5;

- paluba kaštela, drugdje je: h = 1,3; K1= 1,5;

- palubna kućica paluba: h = 1,2; K1 =1,35;

- za prostor palube koje nisu izložene:- paluba namijenjena za teret: h = hc;

K1 = 1 gdje je hc = međupalubna visi-na pretpostavljena za potrebe prora-čuna, ne manja od 2 m i, za ravnupovršinu u prostoru stroja, jednaka je2,5 m;

- paluba namijenjena za nastambe:- izložena paluba i paluba nadgrađa h =

1,3; K1 = 1,5; paluba ispod: h = 0,8;K1 = 1;

- paluba palubne kućice: h = 1,2; K1 =1,35;

- za plovila sa L < 20 m, vrijednosti h iK1 naprijed navedene se mogu sman-jiti na 70% tako određene vrijednosti.

K2: 0,007⋅L + 0,3, ne uzima manji od 0,7;γ0: gustoća tereta na jednoj palubi, jednaka je

0,7 t/m3 i odgovara jediničnom optere-ćenju q0 = 0,7⋅h t/m2 na samoj palubi;

γ: gustoća, t/m3, tereta koji se namjeravasmjestiti na palubi; kada je γ > γ0 vrijed-nosti h i K1 navedene naprijed mora bitiproporcionalno povećana.

K0 prema 3.7.5.1.

3.10.4.3 Uzdužna struktura

Uzdužnjaci moraju imati dovoljnu površinupoprečnog presjeka, zajedno s opločenjem palube na koju suspojeni, da bi udovoljili zahtjevu za moment otpora glavnogrebra (kada je zahtijevano) i moraju imati moment otpora kojine smije biti manji od:

W = 18⋅s⋅S2⋅h⋅K1⋅K2⋅Ko, [cm3]

ili manji od 12 [cm3].Ako su uzdužnajci postavljeni na palubi koja

nije paluba čvrstoće, vrijednost W se može smanjit na 60%naprijed navedene vrijednosti.

3.10.4.4 Poprečni okvir koji podupire uzdužnjake morabiti smješten u smjeru okvira boka i moraju imati momentotpora ne manji od:

W = 22⋅b⋅S2⋅h⋅Ko, [cm3]

3.10.4.5 Poprečna struktura

Moment otpora obične sponje ne smije bitimanji od:

W = 17⋅s⋅S2⋅h⋅K1⋅K2⋅Ko, [cm3]

3.10.4.6 Moment otpora nosača, koji podupire sponju,ne smije biti manji od:

W = 18⋅b⋅S2⋅h⋅Ko, [cm3]

3.10.4.7 Koncentrirano opterećenje

Kada koncentrirano opterećenje djeluje na pa-lubu, moment otpora strukturnih elemenata koji podupirupalubu moraju biti povećani, uzimajući u obzir naprijed na-vedene izraze i zahtjeve prema 3.3 ovih Pravila. Ako je pot-rebno, moraju se postaviti odgovarajuće upore.

3.10.4.8 Upore

Površina poprečnog presjeka, A, čelične uporene smije biti manja od vrijednosti dobivene prema izrazu:

( )( )rlQA

/045,05,12 −= [cm2]

gdje je:l: duljina upore, cm;r: najmanji promjer tromosti poprečnog pres-

jeka upore, [cm];Q: sila koja djeluje na uporu može se dobiti

prema izrazu:Q=6,87⋅F⋅h0+9,81⋅W [ kN ]

gdje je:F: površina palube koju podupire upora,

[m2]W: opterećenje od upore iznad, ako postoji,

ili bilo kojeg drugog koncentriranog opte-rećenja, kN.

Izraz prema kojem se određuje A, odnosi se nakrutu uporu od čelika vlačne čvrstoće R = 400 ÷ 490 N/mm2,upore od bešavne cijevi od čelika vlačne čvrstoćeR = 440 ÷ 540 N/mm2 i izrađena okrugla ili prizmatična upo-ra izrađena od čelika vlačne čvrstoće R = 400 ÷ 490 N/mm2.

Materijal drukčijih mehaničkih značajki se mo-že upotrijebiti, ali zahtijevana površina se u tom slučaju moraprimjereno povećati.

Debljina stijenki cijevnih ili prizmatičnih nesmije biti manja od 1/35 vanjskog promjera ili dulje stranepoprečnog presjeka.

Debljina pojasne trake na sastavljenoj upori nesmije biti manja od 1/18 nepoduprte širine pojasne trake.

Na vrhu i dnu upora općenito se postavljaju li-movi.

3.11 STRUKTURA PRAMČANOG IKRMENOG DIJELA TRUPA

3.11.1 Dimenzioniranje dna na pramcu

3.11.1.1 U području između 0,05⋅L i 0,25⋅L od pramča-ne i krmene okomice, debljina opločenja ravnog dna mora



2013

biti povećana za 20% uzimajući u obzir zahtjeve u 3.9; i na-dalje:

- ako je struktura uzdužno orebrena, razmakizmeđu pojačanih rebrenica mora biti manjii, općenito, postavljen at intervalu ne većemod 2 (dva) razmaka rebra;

- ako je struktura poprečno orebrena, dodatnimeđunosač mora biti postavljen između ka-ko je zahtijevano prema 3.10.

3.11.2 Bočne oslonci na stražnjem dijelu pra-mčanog pika

Ako je bočna struktura u području između su-darne pregrade na udaljenosti 0,15⋅L od pramčane okomicepoprečno orebrena, bočna proveza mora biti predviđena utom području u liniji prema uzdužnjacima boka pramčanogpika.

3.11.3 Struktura palube na pramcu

3.11.3.1 Nosač i poprečni okvir izložene palube i kaštelau području pramca na udaljenosti od 0,075⋅L od pramčane o-komice mora imati mali raspon, postići bolje postavljaju seupore, na razmak ne manji od 2 m.

3.11.4 Pramčani pik

3.11.4.1 Tip orebrenja s unutarnje strane pramčanog pi-ka mora biti isti na krmenom piku da se osigura primjerenastrukturna neprekinutost.

U ovom području gdje je prostor ograničen ob-likom trupa, rebrenica mora biti povećanu visinu u odnosu narebrenicu u području sredine plovila, tako da kut u odnosu naopločenje što je moguće veći.

Kada je primjenjen uzdužni sustav orebrenja,razmak rebrenica, rebara i poprečnih okvira ne prelazi trirazmaka rebara.

Pojačanja strukture na platformi, ako postoji, isredišnjoj uzdužnoj pregradi (tj. sponje i vertikalni okviri)mora biti u ravnini sa oba pojačanja palube sponje i okviraboka.

3.12 PREGRAĐIVANJE TRUPA, PRE-GRADE I TANKOVI ZA TEKUĆINE

3.12.1 Pregrade za pregrađivanje trupa

3.12.1.1 Debljina opločenja pregrade izrađena od jedno-strukog laminata ne smije biti manja od vrijednosti dobiveneprema izrazu:

ofKhst 112 ⋅⋅= , [mm]

i, u bilo kojem slučaju, ne manja od 2,5 [mm].Moment otpora W, ukrepa (vertikale ili hori-

zontale) ne smije biti manje od vrijednosti dobivene slijede-ćim izrazom:

W: 18⋅s⋅S2⋅h2⋅Ko, [cm3]gdje je:

h1: vertikalna udaljenost, m, od najnižeg rubapovršine pregrade do najviše točke preg-rade;

h2: vertikalna udaljenost, m, od središta ver-tikalne ukrepa, ili od horizontalne ukrepa,najviše točke na pregradi;

s: razmak, u m, između ukrepa ili pojačanihsponja.

Vrijednost momenta otpora Z se može smanjitiza 20% ako je ukrepa postavljena sa završnim koljenom.

Sudarna pregrada mora biti dimenzionirana uskladu zahtjevima u 3.12.2.

U slučaju naboranih pregrade izrađene od jed-nostrukog laminata, pretpostavlja se da je vrijednost s za pro-račun momenta otpora W jednaka razmaku žlijeba.

Za proračun debljine t, uzima se da je s jednakaduljini veće strane žlijeba.

Spoj završetaka pregrade mora izveden prekodva kutna profila.

Pregrade izrađene od sendvič (višeslojni) lami-nat ili ukočenog drva moraju imati dimenzije i veze jedna-kovrijedno kako je naprijed određeno.

3.12.2 Struktura tankova

3.12.2.1 Općenito

Tankovi namijenjeni za pitku ili slatku vodumogu biti strukturni tankovi, tj. tank čini dio strukture trupa.

Tankovi namijenjeni za gorivo i mazivo morajubiti metalni tankovi odijeljeni od ostale strukture trupa, uskladu sa zahtjevima Dio B. – Odjeljak 5., Protupožarnazaštita.

Nestrukturni tankovi izrađeni od vlaknima oja-čanih kompozitnih materijala mogu se prihvatiti uz uvjet daudovoljavaju zahtjevima prema Pravilima za tehnički nadzorpomorskih brodova, Dio 2. – Trup, Odjeljak 11., 11.4 – Nes-trukturni tankovi.

Strukturni tank namijenjen za gorivo ili mazivomora biti od jednostrukog laminata.

Tank mora biti izoliran od ostalih prostora utrupu dijafragmama, izrađene od laminata, postavljene s u-nutarnje strane ukrepe (uzdužne i/ili poprečne), zbog toga, uslučaju da se ukrepa laminata prekine, tekućina ne prodre iz-van tanka.

Sendvič konstrukciju Registar može prihvatitiod slučaja do slučaja, ako je osigurano da debljina laminat u-nutarnjeg sloja, u kontaktu sa tekućinom nije manja od 8[mm] i da je dijafragma postavljen za izolaciju tanka od osta-lih prostora trupa.

Tankove namijenjene za gorivo i mazivo Re-gistar može prihvatiti ako su provedena odgovarajuća ispiti-vanja zapaljivosti materijala koji se u njih ugrađuju, u skladus odgovarajućim zahtjevima Registra. Ova ispitivanja se mo-gu izostaviti ako debljina laminata nije manja od 12 [mm] zaopločenja ili 6 [mm] za ukrepe i ako je laminat prekriven u-nutarnjim slojem (unutrašnje strane tanka) hidro-karbidnomotpornom smolom i na vanjskom sloju (izvan tanka) samoga-sivom smolom.


2013

U bilo kojem slučaju, ispitivanja se morajuprovesti na uzorku nakon uranjanja u gorivo na sobnoj tem-peraturi nakon tjedan dana. Mehaničke značajke laminata na-kon uranjanja u gorivo ne smiju biti manje od 80% vrijedno-sti prije uranjanja.

Za određeni zatvoreni prostor, ukupni volumentanka ne smije biti veća od 6 m3.

3.12.2.2 Određivanje dimenzija

Debljina opločenja t, jednostrukog laminatapregrade i moment otpora W, pripadajuće (vertikale ili hori-zontale) ukrepe se određuje prema slijedećim izrazima:

ofKhst 318 ⋅⋅= , [mm]

W = 36⋅s⋅h4⋅s2⋅Ko , [ cm3]gdje je:

h3: visina h1 prema 3.10.1 ili visina jednakajednoj polovini (1/2) udaljenosti od don-jeg ruba pregrade do odušnika tanka, ovi-si koja je veća;

h4: visina h2 prema 3.10.1, ili visina jednakajednoj polovini (1/2) raspona ukrepe naudaljenosti od polovine raspona ukrepado odušnika tank, ovisi koja je veća;

s: razmak, [m], između ukrepa.Struktura trupa koja čini dno i pokrov tanka

moraju biti dimenzionirani u skladu s ovim zahtjevima i do-datno ukrućeno od pripadne strukture.

Završetak veze pregrade se izvodi pomoću dva(2) kutna spoja, po jedan sa svake strane i ima:

- širine 50 mm za prvi sloj i dodatno 40[mm] za 1000 g/m2 svaki slijedeći sloj;

- debljina = 0,5⋅tmin, gdje je tmin manja deblji-na sloja u spoju, ali u bilo kojem slučaju nemanja od 3,5 mm.

3.12.2.3 Razdjelna pregrada

Ako se tank proteže od boka do boka trupa,moraju se predvidjeti, ili, uzdužna razdjelna, vodonepropusnapregrada ili pljuskača, na sredini raspona.

3.12.3 Pregradak i odljevi za tekućine (drena-ža)

Tank goriva mora biti odijeljen od tanka pitkevode pregradkom (koferdamom).

Kao alternativu takvim pregradcima može sepredvidjeti jednostavna komora s kanalom za otjecanje naku-pljene tekućine.

U područjima gdje se može javiti propuštanjetekućeg goriva, npr. oko pumpi, zagrijača, itd., zasloni, kanaliza otjecanje ili druga pogodna sredstva se moraju predvidjetiza odvođenje nakupina tekućina u odgovarajući zdenac.

3.12.4 Ispitivanja i provjere

Ispitivanje i provjere se izvode prema Pravili-ma za tehnički nadzor pomorskih brodova, Dio 2. – Trup,Odjeljak 11.,11.6. - Ispitivanje tankova i Dio 1. – Opći propi-si, Odjeljak 2., Nadzor nad gradnjom, 1.4.

3.12.5 Ostale pregrade

Potpune ili djelomične pregrade, koje nisu nap-rijed navedene, a koje su postavljene u trupu plovila dimen-zije moraju biti jednakovrijedne dimenzijama u ovim Pravi-lima za slične strukture.

3.13 NADGRAĐA

3.13.1 Općenito

3.13.1.1 Označavanje nadgrađa

Prvi red nadgrađa je smješten neposredno naizloženoj palubi (čvrstoće), drugi red nadgrađa se nalazi ne-posredno iznad, i tako dalje.

Ako je nadvođe plovila u odnosu na izloženupalubu, na 0,5 L, veće od 1,8 m, u svrhu dimenzioniranjastrukturnih elemenata nadgrađa, nadgrađe smješteno na tak-voj izloženoj palubi se može smatrati drugim redom, red ne-posredno iznad njega trećim redom itd.

3.13.1.1 Materijali

U ovom odsjeku 3.13 je propisan način određi-vanja dimenzija nadgrađa izrađenih od vlaknima ojačanihpoliestera. Upotreba ostalih materijala, na primjer aluminij-skih legura, određivanje dimenzija strukturnih elemenata na-dgrađa Registar će razmotriti za odnosni upotrijebljeni mate-rijal u svakom pojedinačnom slučaju posebni i prema zahtje-vima Odjeljka 2, ovih Pravila.

3.13.2 Određivanje dimenzija strukturnihelemenata

3.13.2.1 Visina za dimenzioniranje

Visina za određivanje dimenzija, koja se pojav-ljuje u izrazima za određivanje dimenzija strukturnih eleme-nata nadgrađa, je jednaka, za plovila sa L < 30 m, slijedećimvrijednostima:

h: 1,5 m za izloženoj stijeni 1. reda nadgra-đa;

h: 1,2 m za ostale stijene nadgrađa.Za plovila sa L > 30 m, vrijednost h se određuje

u dogovoru s Registrom za svaki pojedinačni slučaj posebno.

3.13.2.2 Krajnje stijene pregrade i palube

3.13.2.2.1 Debljina krajnjih pregradaDebljina t, pregrade, uključujući bokove nad-

građa koje ne povećavaju stupanj i isključuju ova nadgrađa izstupnja čvrstoće palube čvrstoće, ne smije biti manja od:

ofKhst ⋅⋅= 7 , [mm]

i, u bilo kojem slučaju, ne manja od 3 [mm],gdje je:

s: razmak vertikalnih ili običnih ukrepa op-ločenja;

h: visina određena naprijed.

3.13.2.2.2 Vertikalne ukrepe krajnja pregrada



2013

Ako nije drugačije navedeno u 3.13.2.3., mo-ment otpora vertikalnih ukrepa krajnje pregrade ne smije bitimanja vrijednosti prema slijedećem izrazu:

W = 6⋅s⋅S2⋅h⋅Ko, [cm3]i, u bilo kojem slučaju, ne manja od 15 [cm3],

gdje je:S: ukupni raspon vertikalne ukrepe, m.Moment otpora rebra i uzdužnjaka nadgrađa

koji ne doprinosi čvrstoći palube čvrstoće mora biti određenaprema izrazu u 3.9 i 3.10; u bilo kojem slučaju, moment ot-pora se ne uzima manji od momenta otpora vertikalnih ukre-pa.

3.13.2.2.3 Debljina opločenja palubaAko nije drugačije navedeno u 3.13.2.3, deblji-

na t opločenja palube, ne smije biti manja od:t= c1⋅ (11,5⋅s+0,03⋅L+5,8) ⋅Kof, [mm]

i, u bilo kojem slučaju, ne manja od 3 [mm],gdje je:

c1: 1 za most i kaštel;0,9 za kasar;0,7 za palubnu kućicu;0,6 za nadgrađe trup sa L < 15 m.

3.13.2.2.4 Palubna strukturaPalubna struktura (sponje, nosači) moraju imati

dimenzije u skladu sa 3.10.

3.13.2.3 Posebna nadgrađa

3.13.2.3.1 Bokovi i palube nadgrađa koja doprinose čv-rstoći palube.

Dimenzija nadgrađa koja doprinose čvrstoćipalube, prema u 1.1.4, određuju se prema:

- 3.9 za opločenje bokove i paluba;- 3.10 za strukturne elemente bokova i pa-

luba.Ako je potrebno, dimenzije se moraju povećati,

u cilju povećanja momenta otpora glavnog rebra, kada se tozahtijeva.

3.13.2.3.2 Palubne kućice odgovarajućih dimenzijaDimenzija strukturnih elemenata palubne kući-

ce se određuje prema 3.13.2.2; ipak, za palubne kućice saprosječnom širinom > 0,5⋅B i koja se nalaze u području 0,4⋅Lna sredini plovila, a duljine su veće od 0,15⋅L, potrebno je:

- potvrditi da su dimenzije palube takve damoment otpora glavnog rebra, kada je tozahtjevano, u području palubne kućice jenajmanje jednak momentu otpora kojipalubnu kućicu ne uzima u obzir;

- pojačati bokove palubne kućice popreč-nim naborima ili okvirnim rebrima ilidjelomičnom poprečnom pregradom;

- osigurati da svi prozori i ostali otvori i-maju zaobljene krajeve.

3.13.3 Pojačanja na krajevima nadgrađa

3.13.3.1 Primjena

Zahtjevi navedeni u 3.13.3 se primjenjuju naplovila duljine L > 30 m.

3.13.3.2 Nadgrađe koje doprinosi čvrstoći palube čv-rstoće

Ako se stijena/pregrada nadgrađa koja doprino-si čvrstoći palube nalazi u području 0,4⋅L na sredini plovila,zahtjeva se povećanje debljina opločenja kako slijedi:

- za završni voj palubi ispod mora se pove-ćati za 50%;

- proveza palube ispod mora se povećati za25%;

- bočna opločenja nadgrađa moraju se pove-ćati za 25%.

Ako se stijena/pregrada nadgrađa koja doprino-si čvrstoći palube nalazi izvan području 0,4⋅L na sredini plo-vila, naprijed navedena povećanja se mogu smanjiti uz sugla-snost Registara.

3.13.3.3 Nadgrađe koja ne doprinose čvrstoći palubečvrstoće

Ako se stijena/pregrada nadgrađa koja ne dop-rinosi čvrstoći palube nalazi u području 0,4⋅L na sredini plo-vila zahtjeva se povećanje debljina opločenja kako slijedi:

- za završni voj i proveza palube, ispod,mora biti povećana za 20%;

- bočna opločenja stijena/pregrada, a dulji-ne su 0,25⋅L ili više, također se poveća-vaju za 20%.

Ako se stijena/pregrada nadgrađa koja ne dop-rinosi čvrstoći palube nalazi izvan područja 0,4⋅L na srediniplovila, povećanja naprijed navedena, mogu se smanjiti ili upotpunosti poništiti ako se odnosna stijena/pregrada nalaziizvan područja 0,6⋅L na sredini plovila.

3.13.4 Linica

U pravilu, linica mora:- imati debljinu ne manju od 90% debljine

opločenja boka u području 0,4⋅L na sredi-ni trupa;

- biti ukrepljenja vertikalnim ukrepama srazmakom ne više od 1 m i spojena je spalubom s najmanje dva kutna profila;

- biti ukrepljeno na gornjem bridu uzduž-nom ukrepom, povećanjem mase ojačanjapo jedinici površine, g/m2 ili jednakovri-jednom izvedbom.


2013

3.14 DODATNI ZAHTJEVI ZARIBARICE, ODREĐIVANJE DIMENZI-

JA STRUKTURNIH ELEMENATA UPODRUČJU JARBOLA, OPREME I

UREĐAJA ZA RIBOLOV

3.14.1 Projektna opterećenja

3.14.1.1 Projektna opterećenja koja se razmatraju prili-kom provjere direktnim proračunima čvrstoće elemenata kojipodupiru jarbole i opremu za ribarenje moraju uključiti slije-deće:

- masa jarbola i ostalih uređaja i naprava zapodizanje mreža;

- masa tereta, se pretpostavlja da nije veća odkapaciteta ribarskog vitla.

3.14.1.2 Odgovarajući koeficijent sigurnosti mora bitiuzet u obzir pri projektiranju podupiruće strukture ribarskeopreme i uređaja, uzimajući u obzir uvjete službe i stanje mo-ra.

3.14.2 Provjera čvrstoće

3.14.2.1 Proračuni naprezanja strukturnih elementa

Naprezanje strukturnih elementa u područjujarbola i opreme za ribarenje mora biti određeno neposrednimproračunima, uz projektno opterećenje prema 3.14.1.

3.14.2.2 Provjera čvrstoće popuštanja

Naprezanje strukturnih elementa u područjujarbola i opreme za ribarenje mora udovoljiti slijedećem zah-tjevu:

σE < 0,5 ReHgdje je:

σE: Naprezanje pri popuštanju, N/mm2, morabiti određeno direktnim proračunom.

ReH: najmanja čvrstoća popuštanja, N/mm2

materijala.

3.14.2.3 Provjera čvrstoće pri savijanju

Čvrstoća pri savijanju od utjecaja jarbola i ri-barske opreme i uređaja mora biti provjerena u skladu sa za-htjevima ovih Pravila, koliko je primjenjivo uzimajući u ob-zir stvarna opterećenja.



2013

4 POSTOJEĆA PLOVILA

4.1 PRIHVATLJIVOST TRUPAPLOVILA IZRAĐENIH OD VLAKNIMA

OJAČANIH POLIESTERA I SLIČNIHMATERIJALA KOJI NISU GRAĐENI

POD NADZOROM PRIZNATEORGANIZACIJE

Za promatrano plovilo je potrebno dostavitidokumentaciju strukture trupa prema zahtjevima Pravila zatehnički nadzor brodova od drva, aluminijskih slitina i plas-tičnih materijala. Na dokumentaciji moraju biti navedenikriteriji prihvatljivosti kontroliranih elemenata.

4.1.1 Vizualni pregled trupa

Pregledati stanje oplate trupa, oplate palube testrukture trupa i strukture palube i utvrditi da nema me-haničkih oštećenja i/ili oštećenja na površini laminata, premadefiniranim tipovima nedostataka ili oštećenja.

4.4.2 Kontroliranje dimenzija

Prema dostavljenoj tehničkoj dokumentacijii/ili specifikacijama izmjeriti dimenzije elemenata strukturetrupa, boka i palube. Također treba izmjeriti međusobnuudaljenost elemenata. Udaljenost elemenata se odredi nanačin da se mjeriti udaljenost od čela jednog elementa do čeladrugog elementa. Mjerenja treba obaviti pomičnom mjerilomili preciznim metrom.

4.4.3 Kontrola debljina laminata opločenja

Kontrolu debljine laminata treba obavitinerazornom metodom ispitivanja materijala odnosnoultrazvukom. Mjeriti dno, bok i palubu.

4.4.4 Kontrola materijala gradnje

Potrebno je u izvještaju potvrditi sastavlaminata na dokumentaciji.

4.4.5 Kontrola mehaničkih karakteristikalaminata

O provođenju ispitivanja i uzimanju uzorakalaminata odlučuje Registar u svakom pojedinačnom slučajuposebno. Uzorke se ispituju u laboratorijima odobrenim odRegistra, koje izdaju izvještaj o ispitivanju. Pozicije za ispiti-vanje se definiraju na način kako slijedi:

- Izmjerena duljina trupa se podijeli sa 5 izaokruži na manji cijeli broj, ali ni u ko-jem slučaju ne manje od 3 pozicije.

- Odrediti pozicije na trupu, boku i nad-građu. U odnosu na rebra, središnju linijuplovila i bazu po visini.

- Uzorci koji se uzimaju sa utvrđenih po-zicija te moraju:

.1 biti što je moguće ravniji,

.2 sadržavati samo osnovni laminat,

.3 biti bez boje, gel-coat-a i top-coata.

4.2 VLAŽNOST U LAMINATIMAOPLOČENJA PLOVILA IZRAĐENIH

OD VLAKNIMA OJAČANIHPOLIESTERA I SLIČNIH MATERIJALA

Postupkom utvrđivanja sadržaja vlažnosti ulaminatu utvrđuje se količina vlage koju je upila razmatranapovršina konstrukcije izrađena od vlaknima ojačanih poli-estera i sličnih materijala. Količina sadržaja vlage u materi-jalu nam otkriva u ranoj fazi negativnosti materijala koje ut-ječu na mehaničke značajke ugrađenog materijala.

Stanje trupa

Trup razmatranog plovila mora biti na suhomne manje od 24 sata prije mjerenja, čiste površine, da semogu utvrditi nepravilnosti u materijalu tijekom mjerenja.

T - temperatura okoline, OC,R - Relativna vlažnost, očitana iz instrumenta

za mjerenje vlažnosti, %

Broj očitanja

Minimalni broj očitanja koji se uzima napovršini podvodnog dijela plovila se određuje na slijedećinačin:

NM = LVL(BM + 2dM) (1)gdje je:

NM = minimalni broj očitanjaLVL = Duljina na vodnoj liniji (m)BM = Širina (m)dM = Gaz (m)Minimalni broj očitanja odgovara jednom

mjernom mjestu po metru površine, podjednako s lijeve idesne strane trupa.

Bitni podaci

a. Teoretska vrijednost broja vlažnosti zausporedbu za normalne atmosferskeuvjete WT se određuje prema slijedećemizrazu:

WT = 10 +1,5 •e-t/100 (2)gdje je:

e = 2.7183t = broj dana koji se plovilo nalazi na

suhom.b. Približna relativna vlažnost se može

odrediti iz eksperimentalnih empirijskihformula: -

P = 0.38 + WNM119/34.72 % (3)

gdje je:P = vrijednost relativne vlažnost, %WNM = Srednja vrijednost izmjerenih

vrijednosti iz izvještaja


2013

Način izvještavanja

Primjer izvještaja s minimalnim podacima koje mora sadržavati

Naziv plovila Oznaka

Mjesto pregleda Datum

LVL = m BVL = m d = m

Broj očitanja prema izrazu (1)

Broj dana što s plovilo nalazi na suhom

Relativna vlažnost okoline kod mjerenja

Prije pregleda

Očitanje 1. očitanje 2. očitanje

Lijevo Desno Lijevo Desno

°C / R °C / R °C / R °C / R

1.

2.Pramac

3.

1.

2.Po sredini

3.

1.

2.Krma

3.

Srednja vrijednosti očitanja

Teoretska vrijednost broja vlažnosti WT

Privitak:

- Skica polovice trupa sa ucrtanim pozicijama očitanja.

Analizu rezultata i tumačenje vrijednosti provodi Registar.

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA IPLASTIČNIH MATERIJALADIO B - Odjeljak 1. – Odsjek 2.

2013

DIO B – TEMELJNI TEHNIČKI ZAHTJEVIODJELJAK 1. – TRUP I OPREMA TRUPAOdsjek 2. – TRUP OD ALUMINIJSKIH SLITINA

Sadržaj:Stranica

1 MATERIJALI I SPOJEVI ..................................................................................................................................... 11.1 OPĆENITO ...................................................................................................................................................................................11.2 ALUMINIJSKE SLITINE ZA STRUKTURNE ELEMENTE TRUPA........................................................................................11.3 EKSTRUDIRANI LIMOVI...........................................................................................................................................................21.4 TOLERANCIJE.............................................................................................................................................................................21.5 UTJECAJ ZAVARIVANJA NA MEHANIČKE ZNAČAJKE MATERIJALA ...........................................................................31.6 KOEFICIJENT MATERIJALA “K” .............................................................................................................................................31.7 ZAVARIVANJE............................................................................................................................................................................31.8 ZAKOVIČNI SPOJEVI.................................................................................................................................................................31.9 ZAVARENI SPOJEVI ..................................................................................................................................................................31.10 SKLOP KOMPOZITNIH MATERIJALA ČELIK / ALUMINIJSKE SLITINE...........................................................................4

2 PROJEKTNA NAČELA......................................................................................................................................... 52.1 ZAŠTITA OD KOROZIJE ............................................................................................................................................................52.2 ZAOKRUŽIVANJE VRIJEDNOSTI ............................................................................................................................................52.3 OPSEG NADZORA I TEHNIČKA DOKUMENTACIJA............................................................................................................5

3 PROJEKTNA OPTEREĆENJA ............................................................................................................................ 63.1 PRIMJENA....................................................................................................................................................................................6

4 DIMENZIONIRANJE STRUKTURNIH ELEMENATA ................................................................................... 74.1 OPĆENITO ...................................................................................................................................................................................74.2 OSNOVNI POJMOVI I SIMBOLI................................................................................................................................................74.3 NAJMANJE DEBLJINE OPLOČENJA........................................................................................................................................74.4 ČVRSTOĆA KONSTRUKCIJE....................................................................................................................................................74.5 ČVRSTOĆA PRI IZVIJANJU ....................................................................................................................................................104.6 OPLOČENJA ..............................................................................................................................................................................124.7 UKREPE......................................................................................................................................................................................134.8 OSNOVNI STRUKTURNI ELEMENTI ....................................................................................................................................154.9 UPORE OD ALUMINIJSKIH SLITINA ....................................................................................................................................174.10 PREGRADA TANKA.................................................................................................................................................................194.11 OSTALE VODONEPROPUSNE PREGRADE ..........................................................................................................................204.12 NEPROPUSNE PREGRADE......................................................................................................................................................204.13 NESTRUKTURNI PRIZMATIČNI TANKOVI .........................................................................................................................214.14 DODATNI ZAHTJEVI ZA RIBARICE, ODREĐIVANJE DIMENZIJA STRUKTURNIH ELEMENATA U PODRUČJU

JARBOLA, OPREME I UREĐAJA ZA RIBOLOV ...................................................................................................................21

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA I 1PLASTIČNIH MATERIJALADIO B - Odjeljak 1. – Odsjek 2.

2013

1 MATERIJALI I SPOJEVI

1.1 OPĆENITO

1.1.1 Primjena

1.1.1.1 Zahtjevi ovog odsjeka Pravila primjenjuju se naplovila izrađena od aluminijskih slitina.

1.1.2 Uvodne napomene

1.1.2.1 Aluminijske slitine i srodni materijali za struktu-rne elemente trupa broda i opreme, moraju udovoljavati zah-tjevima ovih Pravila, i dodatno zahtjevima Pravila za klasifi-kaciju pomorskih brodova, Dio 25. - Metalni materijali, Od-sjek 5. - Aluminijske slitine, i posebnim zahtjevima primjenji-vim u pojedinim slučajevima, po nahođenju Registra.

1.1.2.2 Pri izradbi, aluminijske slitine i srodni materijalipodliježu nadzoru Registra.

1.2 ALUMINIJSKE SLITINE ZASTRUKTURNE ELEMENTE TRUPA

1.2.1 Oznake aluminijskih slitina (kategorije) i njiho-va stanja koje se koriste u ovim Pravilima temelje se na ozna-kama prema “RRIAD” “Registration Record of InternationalAlloy Designation”.

1.2.2 Mehaničke značajke aluminijskih slitina za stru-kturne elemente aluminijskih plovila moraju udovoljavati od-govarajućim zahtjevima iz ovih Pravila.

1.2.3 U pravilu, se upotrebljavaju serije 5000 alumi-nij-magnezij slitine ili serije 6000 aluminij-magnezij-silicijslitine (vidi Tablicu 1 i Tablicu 2).

1.2.4 O upotrebi slitina iz serije 6000 ili ekstrudiranihlimova, za elemente koji su neposredno izloženi utjecajimamorske vode o njihovoj upotrebi, Registar razmatra i odlučujeu svakom pojedinačnom slučaju posebno.

1.2.5 U Tablici 1 i 2 su navedene najčešće upotreblja-vane aluminijske slitine u brodograđevnoj industriji. Mogu seprimijeniti i aluminijske slitine koje nisu ovdje navedene akonjihove specifikacije (proizvodnja, kemijski sastav, stanje,mehaničke značajke, podobnost za zavarivanje, itd.), i podru-čje primjene, udovoljava odgovarajućim zahtjevima Pravila uzprethodnu suglasnost Registra.

Tablica 1

SERIJA 5000; gnjetive aluminijske slitine za zavarene strukture(Valjani proizvodi: limovi i profili)

garantiranih mehaničkih značajki (1)

Slitine(2)

Stanje (2) Dimenzije

mm

Najmanja garantirana čv-rstoća popuštanja Rp0,2

N/mm2

Najmanja garantiranavlačna čvrstoća Rm

N/mm2

Metalurški koeficijent β(4)

5083 t ≤ 6 125 275 1

(Limovi)O / H111

t > 6 115 275 1

5083 O / H111

(Profili) O / H111Sve debljine 110 270 1

5086

(Limovi)O / H111 Sve debljine 100 240 1

5086

(Profili)O / H111 Sve debljine 95 240 1

t ≤ 6 80 190 15754 O / H111

t > 6 70 190 1

5454 O / H111 Sve debljine 85 215 1

5454 F Sve debljine 100 210 1

(1) Garantirane mehaničke značajke u ovoj Tablici odgovaraju općim standardnim vrijednosti. Za dodatne informacije, koje se od-nose na najmanje garantirane vrijednosti mehaničkih značajki moraju biti dostupne od dobavljača.

(2) Drugi stupnjevi i stanje se mogu uzeti u obzir, uz suglasnost Registra.(3) O: žareno stanje

H111: stanje očvršćivanjem postignuto deformacijomF: U stanju kako je proizvedeno

(4) Vidi 1.5.1


DIO B - Odjeljak 1. – Odsjek 2.

2013

Tablica 2

SERIJA 6000; gnjetive aluminijske slitine za zavarene strukture(Valjani proizvodi: limovi i profili)

garantiranih mehaničkih značajki (1)

Slitine(2)

Stanje(2)

Dimenzijemm

Najmanja garanti-rana čvrstoća po-

puštanja Rp0,2N/mm2

Najmanja garanti-rana vlačna čvrsto-

ća Rm N/mm2

Metalurški koefi-cijent β (4)

Slitina(2)

t ≤ 6 225 270 4043

6< t ≤ 10 215 260 t ≤ 66005 A(otvoreni profil) T5 orT6

10< t ≤ 25 200 250 6< t ≤ 20

0,40

t ≤ 6 215 255 53566005 A(zatvoreni profil) T5 orT6

6< t ≤ 25 200 250 6< t ≤ 200,5

t ≤ 6 150 190 4043; t ≤ 8 0,66060(profil) (3) T5

6< t ≤ 25 130 180 5356; t ≤ 8 0,65

5356 0,536061(profil) T6 t ≤ 25 240 260

4043 0,53

4043; t ≤ 20 0,456082(profil) T6 t ≤ 25 250 290

5356; t ≤ 20 0,45

4043; t ≤ 20 0,576106(profil) T5 t ≤ 6 195 240

5356; t ≤ 20

(1) Garantirane mehaničke značajke u ovoj Tablici odgovaraju općim standardnim vrijednosti. Za dodatne informacije, koje se odno-se na najmanje garantirane vrijednosti mehaničkih značajki moraju biti dostupne od dobavljača.

(2) Drugi stupnjevi i stanje se mogu uzeti u obzir, uz suglasnost Registra.(3) 6060 slitina se ne uzima za strukturne elemente koji su izloženi udarnim opterećenjima. Za ovaj slučaj se preporučuje slitina

6106.(4) T5: ohlađeno sa povišene temperature oblikovanja, a zatim umjetno dozdrjevano.

T6: žareno i ohlađeno a zatim umjetno dozrijevano.(5) Vidi 1.5.1.

1.2.6 U slučaju spajanja strukturnih elemenata zava-rivanjem; odabrana aluminijska slitina mora biti pogodna zazavarivanje, dodatni materijal i postupak zavarivanja morajubiti podudarni s osnovnim materijalom, a proizvođač moradokazati Registru odnosna svojstva u skladu s odgovarajućimnormama.

1.2.7 Za otkivke ili odljevke, zahtjevi za kemijskisastav i mehaničke značajke se određuju prema zahtjevimaPravila za klasifikaciju pomorskih brodova, Dio 25 – Metalnimaterijali, Odsjek 5. - Aluminijske slitine za lijevanje, 5.2.

1.2.8 Kod konstrukcija od aluminijskih slitina u uv-jetima službe pri niskim temperaturama ili namijenjene zadruge posebne primjene, o predloženim slitinama u svakompojedinačnom slučaju razmatra i odlučuje Registar koji odre-đuje zahtjeve i uvjete prihvatljivosti.

1.2.9 Ako nije drukčije određeno, modul elastičnostiza aluminijske slitine je jednak 70000 [N/mm2], a Poissonovodnos 0,33.

1.3 EKSTRUDIRANI LIMOVI

1.3.1 Primjena je ograničena na nadgrađe i palubnekućice. Upotreba za druga područja su dozvoljene uz pretho-dnu suglasnost Registra.

1.3.2 Spojevima između ekstrudiranih limova i pro-fila, s limovima i profilima drugih materijala mora se posve-titi posebna pažnja.

1.4 TOLERANCIJE

1.4.1 Tolerancije poddebljina limova i valjanih pro-fila moraju bit u skladu s Tablicom 3.

Tablica 3

Konačna debljina(mm)

Tolerancije podebljina (mm)

t ≤ 8 0,38 < t ≤ 12 0,5

12 < t ≤ 20 0,7t > 20 1,0


2013

1.4.2 Tolerancije poddebljina ekstrudiranih limovamoraju biti u skladu s Tablicom 4, ali ne veće od 7% konač-ne debljine.

Tablica 4

Konačna debljina[mm]

Tolerancije podebljina[mm]

t ≤ 6 0,36 < t ≤ 10 0,4

1.4.3 Održavanje zahtjevanih tolerancija je u odgo-vornosti proizvođača ili graditelja, koji mora provjeriti ispo-ručeni materijala.

1.5 UTJECAJ ZAVARIVANJA NAMEHANIČKE ZNAČAJKE

MATERIJALA

1.5.1 Unos topline zavarivanjem snizuje vrijednostimehaničkih značajki, aluminijskih slitina koje se očvršćujuhladnom deformacijom (serije 5000 ili druge uz stanje O iliH111) ili koje toplinskom obradom (serije 6000) postižu po-višene vrijednosti mehaničkih značajki (čvrstoće i tvrdoće).

1.5.2 Prema tome, promjena mehaničkih značajki za-varenih spojeva u zoni utjecaja topline, moraju se uzeti u ob-zir prilikom odabiranja osnovnog materijala.

1.5.3 Zona utjecaja topline zavara, u svrhu proračuna,se može uzeti pojas koji ne prelazi 25 mm sa svake stvarneosi zavarenog spoja.

1.5.4 Aluminijske slitine serije 5000 u O stanju (ža-reno stanje) ili u H111 stanju (stanje postignuto očvršćivan-jem deformacijom) obično ne gube vrijednost mehaničkihznačajki u zoni utjecaja topline.

1.5.5 Aluminijske slitine serije 5000 drugih koje nisustanja O ili H111 imaju niže vrijednosti mehaničkih značajkiu zoni utjecaja topline. Stoga se promijenjene vrijednosti me-haničkih značajki moraju pravovremeno uzeti u obzir.

1.5.6 Aluminijske slitine serije 6000 imaju niže vri-jednosti mehaničkih značajki u blizini zavarenih površina.Vrijednosti mehaničkih značajki moraju biti razmotrene uuvjetima zavarivanja i moraju biti naznačene od dobavljačaili isporučitelja ako nije naznačeno u Tablici 2.

1.6 KOEFICIJENT MATERIJALA “K”

1.6.1 Vrijednost koeficijenta materijala “K” se uzimau obzir u izrazima za provjeru dimenzija strukturnih eleme-nata trupa, a određuje se prema slijedećem izrazu:

2,0

100

pRK

⋅=η

gdje je:Rp0,2: Najmanja garantirana čvrstoća popušta-

nja, N/mm2, osnovnog materijala u uv-jetima isporuke;

η: zajednički koeficijent za zavareni spoj,ovisno o promatranoj aluminijskoj sliti-ni, prema Tablici 5;

R′p0,2 Najmanja garantirana čvrstoća popušta-nja, u N/mm2, osnovnog materijala uuvjetima zavarivanja tj.:

- stanje O ili H111 za seriju 5000 vidiTablicu 1;

- moraju biti naznačene od dobavljačaili isporučitelja za seriju 6000, vidiTablicu 1.

1.6.2 Za zavarene konstrukcije izrađene od očvrstnu-tih aluminijskih slitina (serije 5000 drukčijih od stanja O iliH111 i serije 6000), većih vrijednosti mehaničkih značajki uzavarenom stanju od standardnih, u zavarenim uvjetima, mo-gu se uzeti u obzir, ako je zavareni spoj smješten u područjugdje je razina vrijednosti naprezanja prihvatljiva u odnosu navrijednosti iz Tablica 1 i 2 za promatranu slitinu.

1.6.3 U slučaju zavarivanja elemenata izrađenih oddvije različite vrsti aluminijskih slitina, koeficijent materijalaK se određuje prema većem koeficijentu materijala aluminij-skih slitina u međusobnom spoju.

Tablica 5

Slitina η

Aluminijske slitine bez postupka očvršćivanja(serije 5000, žareno stanje, O ili stanje posti-gnuto očvršćivanjem deformacijom H111)

1

Očvršsnute aluminijske slitine (serije 5000drukčije od stanja O ili H111) R′p0,2 /Rp0,2

Aluminijske slitine očvrsnute toplinskom ob-radom (serije 6000) R′p0,2 /Rp0,2 (1)

(1)Ako nisu dostupni podaci, za koeficijent η se uzima me-talurški koeficijent β prema Tablici 1 i Tablici 2, i ne u-zima se manji od 0,4 niti veći od 0,6.

1.7 ZAVARIVANJE

1.7.1 Kod zavarivanja aluminija i njegovih leguramora se udovoljiti zahtjevima Pravila za klasifikaciju pomor-skih brodova, Dio 26 – Zavarivanje, Odsjek 3. - Zavarivanjaaluminija i njegovih legura, 3.1.10.

1.8 ZAKOVIČNI SPOJEVI

1.8.1 O upotrebi zakovičnih spojeva kod spajanjastrukturnih elemenata trupa Registar razmatra i odlučuje usvakom pojedinačnom slučaju posebno.

1.9 ZAVARENI SPOJEVI

1.9.1 Opći zahtjevi

1.9.1.1 U Pravilima za tehnički nadzor pomorskih bro-dova, Dio 26.- Zavarivanje, sadržani su zahtjevi koji se mo-raju ispuniti u svezi izvođača radova, prostora za izvođenjezavarivačkih radova, dodatnih materijala, osoblja koji izvodei nadziru zavarivačke radove, te postupaka izvođenja zavari-vačkih radova.

1.9.1.2 Isprekidani zavar nije dopušten u slijedećimzonama:



2013

- strukture u području vodomlaznih jedinicaili vijaka;

- strukture u području raznih privjesaka natrupu;

- strukture izložene udarima mora.

1.9.2 Pristupačnost i priprema zavara

1.9.2.1 Za ispravnu provedbu zavarivačkih spojeva,potrebno je osigurati pristup spoju koji je određen za spajanjezavarivanjem, ovisno o procesu zavarivanja i poziciji za za-varivanje.

1.9.2.2 Priprema zavara, odnosno rubovi šavova mo-raju se izvesti prema odgovarajućim normama ili tehničkojdokumentaciji odobrenoj od Registra.

1.9.2.3 Prije zavarivanja, moraju se odmastiti i očistitičetkom ili brusnim papirom. Kod višeslojnog zavarivanja,moraju se četkom ili brusnim papirom očistiti svaki sloj prijenanošenja slijedećeg sloja.

1.9.2.4 Kod dvostranog zavarivanja, prije zavarivanjasuprotne strane mora se očistiti korijen zavara do čistog me-tala. Priprema spojeva, poravnatost spoja, se izvodi u skladusa zahtjevima Registra i usvojenim procedurama za zavari-vanje.

1.9.3 Pregledi i ispitivanja

1.9.3.1 U Pravilima za tehnički nadzor pomorskih bro-dova,-Dio 26.- Zavarivanje, Odsjek 2, sadržani su detalji gle-de tipa, opsega i načina ispitivanja zavarenih spojeva. Zava-reni spojevi se moraju predočiti na pregled neobrađeni.

1.9.3.2 Dodatno se navode od (.1) do (.5) pregledi usvezi zavarenih spojeva koji se moraju provesti. Opseg preg-leda i ispitivanja se određuje po nahođenju Registra od slu-čaja do slučaja:

.1 Pregled osnovnog i dodatnog materijala usvezi usklađenosti s ovdje navedenim za-htjevima i odobrenom dokumentacijom.

.2 Primjena uvjeta iz odobrenih postupakaza zavarivanje i potvrđivanje obučenostizavarivača.

.3 Vizualni pregled pripreme i provedbe za-varivanja u području posebno označenihspojeva.

.4 Pregled usklađenosti kontrole bez raza-ranja s odobrenim planovima ispitivanja.pregled izvedbe i provedbe ispitivanja ra-diografijom, ultrazvukom i magnetskimčesticama.

.5 Pregled popravaka, i usklađenost odnos-nih popravaka s odobrenim postupcima.

1.9.3.3 Bez obzira na opseg pregleda i ispitivanja, uodgovornosti izvođača zavarivačkih radova je da se osiguraproizvodne procedure, proces i redoslijed zavarivanja u skla-du s odgovarajućim zahtjevima Registra, odobrenom doku-mentacijom i odgovarajućim proizvodnim normama u pogle-du izvođenja zavarivačkih radova. Za ovu svrhu brodogradi-lište ili radionica mora imati odgovarajuće osposobljenukontrolu kvalitete.

1.9.4 Proces zavarivanja za slitine od lakihmetala

1.9.4.1 Zavarivanje elemenata strukture brodskog trupase izvodi postupcima: MIG - elektrolučno zavarivanje u zaš-titi inertnog plina taljivom metalnom elektrodom) (metal-arcinert gas) i TIG - elektrolučno zavarivanje netaljivom (vol-fram) elektrodom u zaštiti inertnog plina (tungsten-arc inertgas) proces upotrebom dodatnog materijala odobrenog ili pri-hvaćenog od Registra koji odgovara osnovnom materijalu.Postupak zavarivanja i dodatni materijal drukčijih od navede-nih Registar mora pojedinačno razmotriti prilikom odobrenjaprocedura za zavarivanje.

1.9.4.2 Dokumentacija koja se dostavlja na uvid iodobrenje za upotrebu odgovarajućeg postupka za zavari-vanje prilikom izvođenja zavarivačkih radova obuhvaća sli-jedeće:

.1 Određivanje vrste i stanje osnovnog i do-datnog materijala;

.2 postupci za zavarivanje: tip spoja (tj. stič-ni , kutni); priprema zavara (tj. debljina,nakošenost, pravokutnost rubova); polo-žaj zavarivanja (tj. ravno, vertikalno, ho-rizontalno) i ostali parametri (tj. voltaža,amperaža, kapacitet struje plina);

.3 uvjeti za zavarivanje (tj. čišćenje rubovakoji se zavaruju, zaštita od utjecaja atmo-sfere itd.);

.4 posebni zahtjevi za izvođenje stičnihspojeva, na primjer za limove: zavari-vanje mora početi i završiti na kraju ele-menta izvan spoja, žlijebljenje, razmještajza popravak i dosljednost za mogući po-novni početak;

.5 tip i opseg kontrole tijekom i nakon izvo-đenja radova.

1.10 SKLOP KOMPOZITNIHMATERIJALA

ČELIK / ALUMINIJSKE SLITINE

1.10.1 Svi spojevi od različitih metala su predmet po-sebnog razmatranja Registra. Međusobni spojevi elemenataod aluminijskih slitina i elemenata od čelika, ako postoji, mo-ra se primjereno zaštititi od korozije upotrebom različitihpremaza primjenjivih prema odabranim materijalima i odgo-varajućim postupcima i prihvaćenih od Registra. (tj. sre-dstvima na bazi cinka ili kamdija, odgovarajući premazi zadijelove laganih slitina).

1.10.2 U bilo kojem slučaju neposredni dodir izmeđučelika i aluminijskih slitina mora biti onemogućen.

1.10.4 Upotreba sredstava za prijelazne spojeve supredmet posebnog razmatranja Registra. Sredstva za prijelaz-ne spojevi moraju biti tipno odobrena.

1.10.6 Probe i postupci za zavarivanje moraju se izve-sti za svaki oblik spoja.


2013

2. PROJEKTNA NAČELA

2.1 ZAŠTITA OD KOROZIJE

2.1.1 Izrazi za određivanje dimenzija strukturnih e-lemenata u koji su navedeni u 4.- Dimenzioniranje struktur-nih elemenata; pretpostavljaju da je upotrijebljeni materijalodabran prema 1.2 , i da je trošenje materijala uslijed korozijesvedeni na najmanju moguću mjeru. O upotrebi aluminijskihslitina, koje nisu odabrane u skladu sa zahtjevima prema 1,Registar razmatra i odlučuje u svakom pojedinačnom slučajuposebno.

2.2 ZAOKRUŽIVANJE VRIJEDNOSTI

2.2.1 Vrijednosti za debljinu limova koje se dobijuprema izrazima moraju se zaokružiti na najbližu standardnuvrijednosti, uz napomenu da smanjenje dobivenih vrijednostine smije prelaziti 3 %.

2.3 OPSEG NADZORA I TEHNIČKADOKUMENTACIJA

2.3.1 Opći zahtjevi o nadzoru nad gradnjom plovila teopseg tehničke dokumentacije koju se mora dostaviti Regis-tru na uvid i odobrenje navedeni su u Pravilima, Dio A, Od-jeljak 2., Odsjek 3.

2.3.2 Dodatno, dokumentacija mora sadržavati slijede-će informacije koje se odnose na slijedeće:

- uzdužna raspodjela masa, uzdužni položajtežišta sistema i raspored projektnog opte-rećenja;

- raspodjela momenta savijanja na mirnojvodi (SWBM);

- raspodjelu smičnih sila (SF);- objašnjenja odgovarajućih uvjeta optere-

ćenja, gaz i trim plovila na moru, u miro-vanju i pri najvećoj brzini plovidbe namirnoj vodi (za Lebdi brod, u spuštenom ipodignutim položaju);

- neposredni proračuni;- rezultati modelskih ispitivanja i ispiti-

vanja u naravi;- podaci i proračuni, zahtijevani ovim Pra-

vilima.

2.3.3 Za plovila izrađena od aluminijskih slitina, do-kumentacija u svezi zavarivanja, koja se dostavlja na odobre-nje i uvid mora, dodatno, sadržavati odgovarajuće podatke usvezi materijala i podobnosti materijala za zavarivanje.

2.3.4 Za vrijeme gradnje plovila nadzoru Registra pod-liježu konstrukcije navedene u ovom dijelu Pravila. U tu svr-hu brodogradilišta, radionice i proizvođači (u daljnjem tekstuproizvođači) moraju omogućiti pristup konstrukcijama i di-jelovima strukture broda koji se pregledavaju.

2.3.5 Proizvođač mora osigurati odgovarajuće uvjete zaizvođenje odnosnih radova, gdje je to neophodno zbog po-sebnosti zavarivačkih radova.

2.3.6 Nadzoru Registra tijekom pripreme odnosnoproizvodnje podliježu osnovni materijal za gradnju broda idodatni i pomoćni materijali za zavarivanje osnovnog mate-rijala.



2013

3. PROJEKTNA OPTEREĆENJA

3.1 PRIMJENA

3.1.1 Primjenjuju se zahtjevi prema Dio B. – Odje-ljak 1, Odsjek 1., 3. - Opterećenje brodske konstrukcije i di-menzioniranje strukturnih elemenata, 3.1 do 3.5.


2013

4. DIMENZIONIRANJESTRUKTURNIH ELEMENATA

4.1 OPĆENITO

4.1.1 Zahtjevi ovog odsjeka Pravila HRVATSKOGREGISTRA BRODOVA (u daljnjem tekstu: Registar) prim-jenjuju se na plovila kojima je osnovni materijal aluminijskeslitine odabran prema 1.2, - Aluminijske slitine za strukturneelemente trupa.

Za plovila duljine L > 65 m ili brzine V > 45čvorova, o zahtjevima za dimenzioniranje strukture trupaplovila Registar razmatra i odlučuje u svakom pojedinačnomslučaju posebno.

Za ostala plovila, Registar, može kao alternati-vu zahtjevima u ovom odsjeku, prihvatiti dimenzioniranjestrukturnih elemenata trupa neposrednim proračunima premaDio B. – Odjeljak 1, Odsjek 1., 5.

4.2 OSNOVNI POJMOVI I SIMBOLI

4.2.1 Osnovni pojmovi i simboli navedeni su u DioB. – Odjeljak 1, Odsjek 1., 1.1.4.- Osnovni pojmovi i simboli .Ovdje su posebno navedeni pojmovi i simboli koji seodnosne na ovaj odsjek:

“Koljeno prema Pravilima”: je koljeno duljinekraka jednak l/8, gdje je “l” je raspon ukrepe koja se pove-zuje promatranim koljenom. Ako koljeno povezuje dva razli-čita tipa ukrepa (rebro i sponja, pregrada i uzdužna ukrepa,itd.) vrijednost l se određuje u odnosu na element koji imaveći raspon, ili u skladu s drugim kriterijima koji su određeniod Registra.

t: debljina opločenja, mm;W: moment otpora, cm3, ukrepa i osnovnih

uporišnih elementa;s: razmak ukrepa, m, mjeren uzduž oplo-

čenja;l: ukupni raspon ukrepe, m, tj. udaljenost

između podupirućih elemenata na kraje-vima ukrepa (vidi sliku 1);

S: uobičajeni raspon primarnih podupirućihelemenata, m, se uzima prema Slici 5. Po-sebna pozornost se mora posvetiti uvjeti-ma koji su drukčiji od ovdje prikazanih.U nijednom slučaju S ne smije biti manjeod (1,1·S0), S0 je udaljenost između unu-tarnjeg kraja uobičajenog koljena premaSlici 1. ili, ako nema koljena, izmeđukrajeva elemenata.

b: stvarna površina na koju je smještenoopterećenje; za jednoliki razmještaj b =0,5 (l1 + l2), gdje su l1 i l2 raspon ukrepapoduprte osnovnim strukturnim elemen-tima;

p: projektni pritisak, kN/m2, prema Dio B. –Odjeljak 1, Odsjek 1., 3.4.- Lokalna opte-rećenja;

σam: dozvoljeno normalno naprezanje, N/mm2;τam: dozvoljeno smično naprezanje, N/mm2;K: koeficijent materijala prema 1.6;

e: odnos između dozvoljeno i stvarnog nap-rezanja pri uzdužnom momentu savijanja(vidi 2.4):e = σp / σbI

σp : najveće dozvoljeno naprezanje, N/mm2,prema 2.4.1;

σbI : naprezanje pri uzdužnom momentu savi-janja, N/mm2, prema 2.4.1;

µ: određeno izrazom kako slijedi:

⋅−=

l

s2

5,01,1µ

kojeg ne treba uzimati veće od 1,0.

4.3 NAJMANJE DEBLJINEOPLOČENJA

4.3.1 Vrijednosti debljine opločenja, ukrepa i osnovnistrukturni elementi se ne uzimaju manje od najmanjih vrijed-nosti prema Tablici 1.

Manje debljine se mogu prihvatiti obzirom načvrstoću pri izvijanju i granici tečenja, o čemu Registar raz-matra i odlučuje u svakom pojedinačnom slučaju posebno.Odgovarajući zahtjevi u pogledu korozije, također moraju bitiispunjeni.

Tablica 1

Element Najmanjadebljina [mm]

Opločenja vanjske oplate:- Opločenja dna 1,35 L1/3 ≥ 2,5- Opločenje boka i izložene palube 1,15 L1/3 ≥ 2,5

Opločenje palube 2,5Opločenje pregrada 2,5Opločenje nadgrađa i stijene palubnihkućica

2,5

4.4 ČVRSTOĆA KONSTRUKCIJE


Proračun lokalne čvrstoće, u ovom odsjeku,mora osigurati dovoljnu uzdužnu čvrstoću trupa za ploviladuljine manje ili jednake 24 m.

Neposredni proračuni uzdužne čvrstoće se zah-tijevaju za svaki od slijedećih slučajeva:

- ako je plovilo duljine L > 24 m;- plovila čija geometrija trupa uzrokuje

značajni moment uslijed savijanja na mir-noj vodi prilikom mirovanja plovila;

- plovila s velikim otvorima u palubi čv-rstoće.

Proračun uzdužne čvrstoće, se u pravilu, provo-di za poprečni presjek trupa gdje je moment savijanja najveći.

Proračunsko naprezanje kao grede pri savijanjuodređuje se prema slijedećim izrazima:



2013

- na dnu:310−⋅=

b

blbl W

Mσ , [N/mm2]

- na glavnoj palubi:310−⋅=

d

blbl W

Mσ , [N/mm2]

- na visini z iznad dna:

310111 −⋅

⋅

+−⋅=

Dz

WWWM

dbbblblσ , [N/mm2]

gdje je:Mbl: ukupni moment pri savijanja, [kNm],

prema Odsjeku 1.; 3.1.- Uzdužni momentsavijanja;

Wb, Wd: moment otpora, cm3, za dno i palubu uproračunu naprezanja promatranog pop-rečnog presjeka plovila. U određivanjumomenta otpora, svi elementi koji dopri-nose uzdužnoj čvrstoći, moraju se uzeti uobzir uključujući i duge palubne kućice,koliko je primjenjivo.Moment otpora presjeka trupa za gornjupalubu, Wd, proračunava se za pretposta-vljenu liniju palube na boku (donji rubpalubne proveze). Moment otpora za dno,Wb, proračunava se za pretpostavljenu li-niju osnovice (gornji rub plosne kobilice).U površinu poprečnog presjeka treba uk-ljučiti i neprekinute kovčege kao i nepre-kinute uzdužne pražnice grotala ako supouzdano poduprte uzdužnim pregradamaili visokim podvezama. Moment otporapalube, Wd', proračunava se dijeljenjemmomenta tromosti, u odnosu na neutralnuliniju, s udaljenošću Zg', ako je ta veličinaveća od razmaka neutralne linije do linijepalube na boku.

Vrijednost naprezanja σbI ne smije prelaziti σp,sa:

σp = 70/K [N/mm2].Osim toga, tlačna vrijednost naprezanja, σp ne

smije prelaziti vrijednost kritičnog naprezanje za limove i uk-repe prema 2.5.

4.4.2 Poprečna čvrstoća plovila s dva trupa

Ekvivalentno naprezanje za uvjete opterećenjaprema Odsjeku 1., 3.2.2, ne smije prelaziti 75/K , N/mm2.

Vrijednost tlačne komponente normalnog nap-rezanja i smičnog naprezanja ne smije prelaziti vrijednostkritičnog naprezanje za limove i ukrepe prema 2.5.

Dno spojne palube mora biti sastavljeno odneprekinutog opločenja po cjelokupnoj uzdužnoj i poprečnojpovršini. O drugim izvedbama, obzirom na visinu spojne pa-lube iznad teretne vodne linije i to karakteristika gibanja plo-vila, Registar razmatra i odlučuje posebno u svakom pojedi-načnom slučaju.

U posebnim slučajevima, kod plovila s dva tru-pa, kada je struktura koja povezuje trupove oblikovana kaopaluba s jednostrukim opločenjem i ukrepljena s “n” pojača-

nih sponja, normalno i smično naprezanje u sponjama za uv-jete opterećenja prema Odsjek 1.; 3.2.3 mogu se odreditiprema 2.4.3.

Za plovila duljine L > 65 m ili brzine V > 45čvorova, Registar odlučuje u svakom pojedinom slučaju.

4.4.3 Poprečna čvrstoća u slučaju plovila sdva trupa, kada je struktura koja pove-zuje trupove oblikovana kao paluba sjednostrukim opločenjem i ukrepljena s“n” pojačanih sponja preko cijele palu-be

Pri plovidbi višetrupnih brodova na valovitommoru dolazi do nejednake raspodijele uzgona među trupovi-ma zbog čega je najviše opterećen most koji spaja trupove.Za potrebe proračuna opterećenja mosta najčešće se spojnapaluba definira kao ploča ukrepljena s n sponja koje spajajutrupove. Prema Slici 3, G je težište sustava ri od "n" sponja.Njegov položaj je određen sa:

i

ii

rxra

Σ⋅Σ

= , [m]

gdje je:a: udaljenost, u [m], središta G od proizvo-

ljno odabranog ishodišta 0,ri: krutost, sponje "i", jednaka:

631 10

12

i

ii

SIE

r = , [N/m]

Ei: Modul elastičnosti sponje "i", [N/mm2],Ii: moment inercije sponje "i", [m4],Si: raspon, u [m], sponje "i" između trupova,xi: udaljenost, [m], sponje "i", od proizvoljno

odabranog ishodišta 0.Ako je Fi, u [N], sila preko sponje “i”, i progib

yi, u [m], trupa u smjeru sponje “i”, onda je:

ω⋅==⋅⋅

−⋅⋅= id

iriF

iIiEiSiF

iy12

6103

di: udaljenost, u simetralnoj ravnini, u m,sponje “i”, u odnosu na G:di = xi - a, [m];

ω: kut zakretanja, u rad, jednog trupa u od-nosu na drugi oko osi koja prolazi kroz G.

Uzevši u obzir poprečni torzioni moment (pre-ma Odsjeku 1., 3.3.2.3):

Mtt = ΣFi di 310−⋅ izraz za ω:

3102⋅

⋅∑=

idirttM

ω

Ako su Mtt, ri i di poznati, može se odrediti ω,tada se sila Fi, moment pri savijanju Mi, tada se mogu odre-diti i djelujuća normalna i smična naprezanja u svakoj sponji:


2013

Fi = ω⋅ ri ⋅di [Nm].

M i = Fi ⋅Si / 2, [Nm].

Napomena:Pretpostavlja se da su sponje, određene na ovaj načinučvršćene za oba trupa u smjeru sponja i pregrada unu-tar trupova. Za ovu hipotezu sponja se mora protezatipreko cijele širine trupova i spojne palube, i mora imatikonstantnu krutost preko cijelog raspona.

Slika 1Primjeri raspona ukrepa

Napomena: spojevi i krajevi ukrepa prikazanih ovom slikom odnose se na “koljeno prema pravilima”.

Slika 2Primjeri određivanja raspona osnovnih strukturnih elemenata trupa

Ap = površina pojasa nosača; a1 = površina pojasa koljena; a1 ≥0,5 Ap



2013

Slika 3

Slika 3

4.5 ČVRSTOĆA PRI IZVIJANJU

4.5.1 Primjena

Ovi zahtjevi primjenjuju se na ravne panele(limove i ukrepe) opterećene tlačno u svrhu provjere čvrstoćeizvijanja.

4.5.2 Naprezanja pri izvijanju u elastičnompodručju

a) Normalno (tlačno) naprezanje2

10009,0

⋅⋅⋅⋅=

atmcE εσ , [N/mm2];

gdje je:mc: koeficijent izvijanja jednak:

- mc = (1 + γ2)2 za jednoliko tlačnonaprezanje (Ψ = 1):

( )111

1 −⋅+= mcmγγ

- za tlačno naprezanje (0 ≤ Ψ ≤ 1), akoje (γ < γ1):

2211,1

1,2

+⋅

+= γ

ψcm

- za tlačno naprezanje (0 ≤ Ψ ≤ 1), akoje ( γ ≥ γ1)

( )2211,1

1,2icm γ

ψ+⋅

+=

t: debljina opločenja, [mm];E: Modul elastičnosti, uzima se jednak

0,7⋅105 [N/mm2], za strukture od alumi-nijskih slitina;

a: duljina, [m] kraće stranice panela;c: neopterećena stana ploče, [m];γ : c/d, se ne uzima veće od 1;d: opterećena strana panela, [m];Ψ: omjer između najmanjeg i najvećeg tlač-

nog naprezanja σx i σy uzduž stranice pa-nela, za linearni raspored naprezanja(0 < Ψ ≤ 1):

3

17,0

1,145,0

1

−

Ψ+−

=γ

2211

1,11,2

1

+⋅

+= γ

ψm

ε: koeficijent jednak:- 1, za krajeve d ukrućene ravnim ili

bulb profilom, i γ ≥ 1;


2013

- 1,1, za krajeve d ukrućene L ili T pro-filima, i γ ≥ 1;

- 1,1, za krajeve d ukrućene ravnim ilibulb profilom, i γ < 1;

- 1,25 za krajeve d ukrućene L ili Tprofilima, i γ < 1.

b) Smično naprezanje

Smično naprezanje u limovima, pri izvijanju uelastičnom području, određuje se prema izrazu:

2

10009,0

⋅⋅⋅⋅=

atEmtEτ , [N/mm2],

gdje je:

mt = 5,34 + 4 2

⋅

ba

E, t i a prema (a)b: duljina, [m], dulje stranice panela.

4.5.3 Kritična naprezanja pri izvijanju

a) Normalno (tlačno) naprezanjeNormalno kritično naprezanje se određuje pre-

ma izrazima:

σc = σE ako je σE ≤ Rp0,2/2, [N/mm2],

⋅−⋅=

E

ppc

RR

σσ

41 2,0

2,0 ako je σE > Rp0,2/2, [N/mm2],

Rp0,2: granica razvlačenja aluminijskih slitina,[N/mm2], u uvjetima isporuke,

σE: naprezanje, [N/mm2], pri izvijanju u elas-tičnom području, određeno prema 2.5.2,(a).

b) Smično naprezanje

Kritično naprezanje τc, se određuje:

Ec ττ = ako je 2F

Eττ ≤ , [N/mm2],

⋅

−⋅=E

FFc τ

τττ4

1 , [N/mm2],

ako je 2F

Eτ

τ > , [N/mm2],

gdje je:

32,0p

F

R=τ , [N/mm2]

Rp0,2: granica razvlačenja aluminijskih slitina,[N/mm2], u uvjetima isporuke,

τE: Smična naprezanja u limovima pri izvi-janju u elastičnom području prema 4.5.2.(b).

4.5.4 Izvijanje ukrepa (uzdužnjaka)

a) Naprezanje pri izvijanju u elastičnom pod-ručju

Naprezanje pri izvijanju u elastičnom područjuσE, je određeno prema izrazu:

42

101000

1,69 ⋅⋅

⋅⋅= m

cr

Eσ , [N/mm2],

gdje je:r: polumjer tromosti je jednak:

21010

−⋅⋅+=

tSIr

ϕ, [mm],

I: moment tromosti ukrepe, [cm4], u koji jeuključeno opločenje širine jednake φ;

φ: manja od slijedeće dvije vrijednosti:800·a, ili 200·c;

S: površina poprečnog presjeka ukrepe,[cm2], bez pripadnog opločenja;

m: koeficijent ovisan o rubnim uvjetima:- m = 1 za jednostavno oslonjenu uk-

repu na oba kraja;- m = 2 za jednostavno oslonjenu uk-

repu na jednom kraju i upetu nadrugom kraju;

- m = 4 za ukrepu upetu na oba kraja.

b) Naprezanje u struku i pojasu pri izvijanju

Naprezanje u struku i pojasu pri izvijanju uelastičnom području, σE se određuje prema izrazu:

- za ravne profile:

3102

55 ⋅

⋅=

whwt

Eσ , [N/mm2],

- za T profile sa simetričnim pojasom:

struk:

4102

27 ⋅

⋅=

whwt

Eσ

pojas:

42

1011 ⋅

⋅=

F

FE h

tσ

gdje je:hw: visina struka nosača, u [mm];tw: debljina struka nosača, u [mm];bf: širina pojasa nosača, u [mm];tf: debljina pojasa nosača, u [mm].

c) Kritično naprezanje pri izvijanju

Kritično naprezanje pri izvijanju, σc, je određe-no prema izrazu:

Ec σσ = ako je 2

2,0pE

R⋅≤η

σ , [N/mm2],

⋅

⋅−⋅⋅=

E

ppc

RR

σ

ηησ

41 2,0

2,0 ako je σE >

22,0pR⋅η

gdje je:Rp0,2’: granica razvlačenja upotrijebljene/ih a-

luminijskih slitina, [N/mm2];σE : naprezanje pri izvijanju u elastičnom

području određeno prema (a) ili (b),koje je manje;

η: koeficijent spoja za zavarene spojeve,prema 1.6.



2013

4.6 OPLOČENJA

4.6.1 Izrazi

Za određivanje debljina limova opločenja, kojipreuzimaju opterećenje od projektnog pritisaka, koristi seslijedeći izraz:

am

pstσ

µ ⋅⋅⋅= 4,22 , [mm]

Pritisak p, [kN/m2], i dozvoljeno naprezanjeσam, [N/mm2], su određeni prema 4.3.6 to 4.6.8 za različiteelemente strukture trupa.

4.6.2 Kobilica

Debljina opločenja kobilice ne smije biti manjaod zahtjevane debljine opločenja dna u neposrednoj blizini.

Debljina opločenja kobilice može biti i veća, uslučaju posebnog razmještaja strukture za dokovanje plovila,neuobičajene izvedbe trupa, i drugih okolnosti o čemu Re-gistar u svakom pojedinačnom slučaju posebno razmatra iodlučuje.

4.6.3 Opločenje dna i uzvojnog voja

Najmanja zahtjevana debljina se određuje pre-ma 2.6.1, uz slijedeća dva (2) uvjeta:

(a) p: udarni pritisak psl na dno prema Odsje-ku 1.; 3.4.3, (u slučaju udaranja pramca ovalove) gdje je σam = 95/K [N/mm2],

(b) p: pritisak mora ps prema Odsjek 1., 3.4.5.gdje je

σam = 85/K [N/mm2].Debljina opločenja uzvojnog voja, ni u kojem

slučaju, ne smije biti manja od opločenja dna i/ili susjednogvoja boka, što je veće.

Debljina opločenja spojenih na krmeni okvir, iliu području nogavica osovinskog voda i ramena skrokova,mora biti najmanje 1,5 puta debljine susjednog opločenjadna.

Ako je ugrađen pramčani propulzor, debljinaopločenja kućišta takvih propulzora u međusobnom spoju sopločenjem okolne strukture u svakom pojedinačnom slučajuposebno razmatra i odlučuje Registar.

4.6.4 Cijevi odljeva, ventila, i ostali otvori

Cijevi odljeva i ventila, i ostali otvori morajubiti zaobljeni na krajevima i smješteni, što je dalje moguće,od oštrih krajeva i naglih prijelaza.

Elementi strukture usisnih košara i komore mo-raju imati dimenzije ista kao i vodonepropusna pregrada (vidi4.10), uz projektni pritisak pt dobiven po izrazu:

slst ppp ⋅+= 5,0 , [kN/m2],

gdje su ps i psl određeni prema Odsjeku 1., 3.4.5i Odsjeku 1., 3.4.3.

4.6.5 Opločenja bokova i prednjih stijenaNajmanja zahtijevana debljina opločenja bokova i prednjihstijena se određuje prema izrazu u 4.6.1, uzimajući u obzir:

- p: pritisak mora ps prema Odsjeku 1.,3.4.5, za opločenje boka,

- p: pritisak od mora psf prema Odsjek 1.,3.4.6, za opločenja prednjih stijene.

- σam = 85/K [N/mm2].Ako su prednje stijene smještene na samom

pramčanom kraju trupa, pritisak psf, vidi Odsjek 1., 3.4.6, a odopuštenom naprezanju u svakom pojedinačnom slučaju po-sebno razmatra i odlučuje Registar.

Debljina završnog voja ne smije biti manja odopločenja boka ili palubne proveze.

Na krajevima palubnih kućica, debljina oplo-čenja završnog voja mora biti prikladno povećana.

Ako su bočna okna, prozori ili drugi otvorismješteni na završnom voju, mora se, zbog kompenzacije iz-gubljene površine, primjereno povećati debljina lima i/ili po-sebno pojačati ukrepama.

4.6.6 Opločenja dna (spojna paluba) i unu-tarnja strana trupova kod plovila s dvatrupa

Debljina opločenja spojne palube se određujeprema izrazu u 2.6.1, uzimajući u obzir:

.1 p = pritisak na palubi psl prema Odsjeku1., 3.4.4;σam = 95/K [N/mm2].

.2 p = pritisak od mora ps prema Odsjeku 1.,3.4.5;σam = 85/K [N/mm2].

Nadalje, debljina opločenja unutarnjih stranatrupova može biti između vrijednosti debljine opločenja dnatrupa i debljine opločenja dna spojne palube. U bilo kojemslučaju, ne smije biti manja od vrijednosti zahtijevane premaizrazu u 4.6.1, za bokove vanjske strane trupa.

4.6.7 Opločenja palube

Debljina opločenja palube se određuje premaizrazu u 2.6.1, uzimajući u obzir:

p = pritisak na palubu pd prema Odjeljku1., 3.4.8;

σam = 85/K [N/mm2].Debljine opločenja u površinama vodonepro-

pusnih paluba ili ravnog dijela palube koja čini stepenicu uvodonepropusnoj pregradi ili pokrov ili dno tanka mora udo-voljavati zahtjevima prema 4.10.

4.6.8 Opločenja vanjskih stijena palubnih kućica

Debljina opločenja vanjskih stijena palubnihkućica se određuje prema izrazu u 2.6.1, uzimajući u obzir:

p: pritisak mora psu prema Odsjeku 1., 3.4.7,σam = 85/K [N/mm2].

Otvori (za vrata, prozore i sl.) moraju biti zaob-ljeni na krajevima.


2013

Ako nema pristupa iz palubne kućice na drugupalubu ili ako je promatrana vanjska stijena posebno zaklon-jena, dimenzije se mogu umanjiti, po nahođenju Registra.

Za nezaštićene prednje stjenke smještene nakrajnjem pramčanom dijelu plovila, o pritisku psu i dopušte-nom naprezanju σam, Registar razmatra i odlučuje posebno usvakom pojedinačnom slučaju.

4.7 UKREPE

4.7.1 Općenito

Zahtjevi ovog dijela pravila odnose se na ukre-pe dna, bokova i palube, i, za plovila sa dva trupa, na ukrepespojne palube i unutrašnje bokove trupova.

Za dimenzioniranje strukturnih elemenata(moment otpora, W, i površina poprečnog presjeka, At), kojepreko opločenja preuzimaju opterećenje od projektnog pritis-ka mora, koriste se slijedeći izrazi:

ammpslW

σ⋅⋅⋅

=2

1000 , [cm3]

amt

pslAτ⋅⋅

⋅= 5 , [cm2]

gdje je m koeficijent ovisan o tipu ukrepe i iz-vedbi završnih veza. Vrijednost m se odabire prema Tablici 3.

Pritisak p, u [kN/mm2], i dopušteno naprezanjeσam i τam, u [N/mm2], su određeni prema 4.7.2 do 4.7.6 zarazličita područja trupa.

Ovaj izraz vrijedi za ukrepe za koje je ravninastruka okomita na opločenje , ili čine kut u odnosu na oplo-čenje (α) ne više od 15°.

U slučaju da ravnina struka promatrane ukrepezatvara veći kut, α > 15° u odnosu na okomitu ravninu naopločenje, zahtjevani modul i površina poprečnog presjeka seodređuje tako da se vrijednosti W i At dobivene naprijed na-vedenim izrazom podjele s vrijednosti cos α..

Prilikom određivanja momenta otpora ukrepamora se uzeti u obzir sunosiva širina opločenja, jednaka raz-maku susjednih ukrepa, ali koja ne prelazi 20 % raspona uk-repe.

Debljina struka ne smije biti manja od:• 1/15 visine, za ravne profile,• 1/35 visine, za ostale profile,Debljina pojasne trake ne smije biti manja od

1/20 širine trake.Krajevi ukrepa, u pravilu, moraju biti spojeni

koljenima.Krajevi ukrepa bez koljena se mogu prihvatiti

ako je prodor ukrepa kroz osnovne elemente strukture ili pre-grade, neprekinut i ako je osigurana dovoljna površina zavarau međusobnom spoju dvaju elemenata. Gdje ovi uvjeti nisuispunjeni može se umjesto koljena, postaviti profil, jednakov-rijednih geometrijskih karakteristika, uz suglasnost Registra.

Površina poprečnog presjeka zavara, Aw, u me-đusobnom spoju ukrepe i struka primarnog elementa, nesmije biti manja od vrijednosti određene izrazom:

310⋅⋅⋅⋅⋅= KlspAw φ , [cm2]

gdje je:φ: koeficijent prema Tablici 3.,p: projektni pritisak, u [kN/m2], koji djeluje

na ukrepe, za promatrano područje trupa,s: razmak ukrepa, u [m],l: raspon ukrepe, u [m],K: ako se spajaju ukrepe različitih materijala,

odnosno različiti koeficijenata K, u svrhuproračuna uzima veća vrijednost, prema1.6.

Prilikom proračuna površine poprečnog presje-ka kutnog zavara (kod aluminijskih slitina), duljina zavara, dese određuje kako slijedi (vidi slučaj 1 i 2 u Tablici 4.):

- slučaj 1 : de = d - 20, gdje je d duljina za-vara, u mm,

- slučaj 2 : za ekstrudirane T ukrepe, manjaod: de = d − 20; i de = 4 t; gdje je b, u[mm], je širina pojasa ukrepe i t, u [mm],je debljina struka primarnog elemeneta.

Tablica 2

Tip ukrepe m

Neprekinuta uzdužna ukrepa s koljenom nakraju raspona 12

Uzdužna i poprečna ukrepa s koljenima nakrajevima raspona 19

Uzdužni i poprečna ukrepa s koljenom najednom kraju raspona 15

Isprekidana uzdužna ukrepa i poprečna ukre-pa bez koljena na kraju raspona 8

Tablica 3

Slučaj Zavar φ

1 Paralelno s reakcijom na osnovni element 200

2 Okomito obzirom na reakciju na osnovnielement 160

4.7.2 Ukrepe dna i uzvoja

Jednostruko i dvostruko dno mora biti uzdužnoorebreno.

Dimenzioniranje ukrepa dna i uzvojnog voja(moment otpora, W, i površina poprečnog presjeka, At, i pov-ršina poprečnog presjeka zavara, Aw) se određuje prema(4.7.1), uzimajući u obzir:

a) p: udarni pritisak psl ako djeluje na dnoprema Odsjek 1.; 3.4,3, gdje je:σam = 70/K , [N/mm2]τam = 90/K , [N/mm2],

(b) p: pritisak mora ps prema Odsjek 1.;3.4.5, gdje je:- ukrepe koje doprinose uzdužni čvrstoći:

σam = 70·CA/K , [N/mm2];τam = 45/K [N/mm2].

- ukrepe koje ne doprinose uzdužnoj čv-rstoći:σam = 70/K , [N/mm2];τam = 45/K , [N/mm2].



2013

gdje je CA , koeficijent ovisan o uzdužnom po-ložaju prema Tablici 4.

Tablica 4

x/L CA

x/L < 0,1 1

0,1 < x/L < 0,3

−⋅⋅

−⋅+ 11013,05,01

Lx

e

0,3 < x/L < 0,7

−

e13,1

0,7 < x/L < 0,9

−⋅⋅

−⋅− 91013,05,01

Lx

ex/L < 0,9 1

Napomena 1: vrijednost CA se uzima manja ili jednaka 1.

Uzdužnjaci dna moraju se postaviti neprekinutokroz poprečne elemente. Ako je uzdužnjak prekinut na pop-rečnoj vodonepropusnoj pregradi, krajevi uzdužnajka se mo-raju povezati za ukrepe pregrade koljenom.

4.7.3 Ukrepe boka i prednjih stijena

Dimenzije ukrepa boka i prednjih stijena (mo-ment otpora, W, i površina poprečnog presjeka, At i površinapoprečnog presjeka zavara, Aw) se određuje prema 4.7.1), u-zimajući u obzir:

p: pritisak od mora ps prema Odsjek 1.,3.4.5., za ukrepe boka,pritisak od mora psf prema Odsjek 1.,3.4.6., za ukrepe prednjih stijena,- ukrepa boka koja doprinosi uzdužnoj

čvrstoći:σam = 70 CA/K [N/mm2]τam = 45/K [N/mm2],

- ukrepa boka ne doprinosi uzdužnojčvrstoćiσam = 70/K [N/mm2]τam = 45/K [N/mm2],

gdje je CA koeficijent ovisan o uzdužnom polo-žaju prema Tablici 5.

Za izložene stijene smještene na krajevima, opritisku psf i dopuštenom naprezanju, Registar razmatra i od-lučuje posebno u svakom pojedinačnom slučaju.

4.7.4 Ukrepe dna spojne paluba i unutarnje stranetrupova plovila s dva trupa

Dimenzije ukrepa dna spojne paluba i unutarnjestrane trupova (moment otpora, W, i površina poprečnog pre-sjeka, At i površina poprečnog presjeka zavara, Aw) se odre-đuju prema 4.7.1, uzimajući u obzir:

(a) p: udarni pritisak psl , prema Odsjeku 1.;3.4.4.;

σam = 85/K [N/mm2];τam = 45/K [N/mm2].

(b) p: pritisak od mora ps prema Odsjeku 1.;3.4.5.;- ukrepa koja doprinosi uzdužnoj čv-

rstoći:

σam = 70 CA/K ([N/mm2];τam = 45/K ([N/mm2].

- ukrepa koja ne doprinosi uzdužnojčvrstoći:σam = 70/K [N/mm2];τam = 45/K [N/mm2].

gdje je CA ,koeficijent, ovisan o uzdužnom po-ložaju prema Tablici 5.

Ukrepe unutarnja strane trupova mogu biti is-prekidane između dna trupa i dna spojne palube. U bilo ko-jem slučaju karakteristične vrijednosti geometrijskih značajkiukrepa ne smiju biti manje od zahtjevanih u 4.7.3., za vanjskebokove.

4.7.5 Ukrepe palube

Dimenzije ukrepa palube (moment otpora, W, ipovršina poprečnog presjeka, At i površina poprečnog pres-jeka zavara) se određuju prema (2.7.1), uzimajući u obzir:

p: pritisak na palubi pd prema Odsjeku 1.,3.4.8.- ukrepa koja doprinosi uzdužnoj čv-

rstoći:σam = 70 CA/K , [N/mm2];τam = 45/K, [N/mm2].

- ukrepa koja ne doprinosi uzdužnojčvrstoći:σam = 70/K , [N/mm2];τam = 45/K , [N/mm2].

gdje je CA , koeficijent, ovisan o uzdužnom po-ložaju prema Tablici 4.

Ako se paluba namjerava opteretiti koncentri-ranim opterećenjem, ukrepe palube se moraju pojačati. Po-sebno, ukrepe palube predviđene za ukrcaj vozila moraju seodabrati tako da mogu preuzeti opterećenja koja se prenosekotačima, uključujući utjecaj inercije vozila.

U tom slučaj, analizu strukture, je potrebnoprovesti tako da se pretpostavi statički model strukture odnekoliko neprekinutih nosača poduprtih u nekoliko točaka(odnosno osnovnih strukturnih elemenata) i prikazani naju-čestaliji slučajevi opterećenja na palubu. Za tako opterećenupalubu vrijednosti normalnih i smičnih opterećenja ne smijuprijeći vrijednosti dopuštena naprezanja naprijed navedenih..

Ukrepe palube ili djelomičnih paluba koje suujedno pokrov ili dno tankova moraju udovoljavati zahtjevi-ma prema 2.10.

Ako su uzdužnjaci prekidaju na poprečnim vo-donepropusnim pregradama ili na mjestima jakih poprečnihokvira na krajevima je potrebno postaviti prijelazna koljena sobje strane pregrade odnosno ukrepe.

Uzdužnjaci palube, pri prolazu kroz poprečneelemente ili na jake poprečne okvire moraju biti neprekinuti.U slučaju kada se prekidaju na poprečnim vodonepropusnimpregradama, moraju se predvidjeti koljena na krajevima uz-dužnjaka.

4.7.6 Ukrepe vanjskih stijena palubne kućice

Dimenzije ukrepa vanjskih stijena palubne ku-ćice (moment otpora, W, površina poprečnog presjeka, At, ipovršina poprečnog presjeka zavara, Aw) se određuju prema(2.7.1), uzimajući u obzir:


2013

p: pritisak mora psu prema vidi Odsjek 1.,3.4.7.;σam = 70/K , [N/mm2];τam = 45/K , [N/mm2],

Ako su izložene vanjske stijene palubnih kućicasmještene na pramčanom dijelu palube, o pritisku psu i do-puštenom naprezanju Registar razmatra i odlučuje posebno usvakom pojedinačnom slučaju.

Vertikalne ukrepe prednjih ili bočnih stijena pr-vog reda nadgrađa moraju biti na krajevima spojene koljeni-ma na palubu, strukturne elemente palube ili susjedne strane.

Uzdužne ukrepe moraju biti postavljene na gor-njem i donjem kraju velikih otvora u opločenju. Otvori zavrata moraju biti ukrepljeni po cijelom obodu.

Ako na palubu pripadne palubne kućice, nemapristupa, ili, ako je krajnja stijena palubne kućice smještena uzaštićenom području, izvan izravnog djelovanja atmosferskihutjecaja, dimenzije ukrepa se mogu umanjiti, na zahtjev, uzsuglasnost Registra.

4.8 OSNOVNI STRUKTURNIELEMENTI

4.8.1 Općenito

Ovdje se navode zahtjevi kojima moraju udo-voljavati osnovni strukturni elementi dna, boka i palube, i, zaplovila s dva trupa, osnovni strukturni elementi spojne palu-be.

Osnovni strukturni elementi (rebrenice, rebra,sponje) čine neprekinuti okvir u poprečnoj ravnini plovila.Razmak dvaju takvih okvira ne smije prelaziti:

s´´=1200 + 10 L, [mm]

L: duljina plovila u [m].i ne smije biti veće od 2 [m].Registar može zahtijevati, dodatno, za određe-

no područje trupa, razmak osnovnih strukturnih elementadrugačiji od naprijed navedenog, (tj. u području pogonskogstroja, ispod upora itd.).

Za posebne izvedbe izvedbe trupa , o razmakuosnovnih strukturnih elementa, Registar, posebno razmatra iodlučuje u svakom pojedinačnom slučaju.

Za dimenzioniranje strukturnih elemenata(moment otpora, W, i površina poprečnog presjeka, At), kojepreko opločenja preuzimaju opterećenje od projektnog pritis-ka mora, se koriste slijedeći izrazi:

ammpbSW

σ⋅⋅⋅

⋅=2

1000 , [cm3]

amt

pbSAτ

⋅⋅⋅= 5 , [cm2]

gdje je:m: koeficijent ovisan o tipu ukrepe i izvedbi

završnih veza na rasponu nosača, uzimase kako slijedi:- 10 za rebrenice, nosače dna, rebra bo-

kova, palubne sponje i nosače, verti-kalne okvire u nadgrađu;

- 12 za bočne proveze.U posebnim prilikama, druge vrijednosti m se

mogu primijeniti uz suglasnost Registra.Pritisak p, u [kN/m2], i dopušteno naprezanje

σam i τam, u [N/mm2], su određeni prema 4.8.2 do 4.8.6 zarazličita područja trupa.

Naprijed navedeni izrazi su primjenjivi u pod-ručjima gdje struktura za ojačanje nije rešetkastog tipa. Inače,dimenzioniranje strukture za ojačanje će se razmotriti na os-novu neposredno određenih kriterija uz prethodnu suglasnostRegistra.

Prilikom određivanja momenta otpora osnovnihstrukturnih elemenata mora se uzeti u obzir pripadnu sunosi-va širina opločenja, u skladu s kriterijima koje propisuje Re-gistar.

Za ukrepe od aluminijskih slitina, mora se udo-voljiti slijedećim geometrijskim odnosima:

- debljina struka ne smije biti manja od 1/35visine struka,

- debljina pojasne trake ne smije biti manjaod 1/30 širine pojasne trake (1/10 za pojas-ne trake koje nisu simetrične obzirom nastruk).

Osobita pažnja se mora posvetiti čvrstoći izvi-janja pripadajućeg opločenja osnovnih strukturnih elemenata.

4.8.2 Rebrenice i nosači jednostrukog dna

Dimenzije rebrenica i nosača jednostrukog dna(moment otpora, W, i površina poprečnog presjeka, At) seodređuju prema (4.8.1), uzimajući u obzir:

(a) p: udarni pritisak psl (uslijed udaranja pramcao valove), prema Odsjeku 1., 3, 4.3.

gdje je:σam = 70/K [N/mm2]τam = 45/K [N/mm2],

(b) p: pritisak mora ps prema Odsjeku 1., 3.4.5;gdje je:

- Rebrenice:σam = 70/K [N/mm2]τam = 45/K [N/mm2],

- Nosači:σam = 70 CA/K [N/mm2]τam = 45/K [N/mm2]

gdje je CA ,koeficijent, ovisan o uzdužnom po-ložaju prema Tablici 5.

Rebrenice se postavljaju na svakom rebru. Me-đurebrenice se također, mogu predvidjeti, po potrebi, uz uvjetda budu primjereno spojene na krajevima.

Provlake i ostali otvori ne smiju biti predviđenina krajevima rebrenica ili raspona nosača, u protivnom semora provjeriti smično naprezanje..

Rebrenice se moraju postaviti u području po-gonskog stroja na svakom rebru, a na dno se moraju predvi-djeti i dodatne ukrepe u području stroja i ukrepa.

U području temelja pogonskih strojeva, ukrepese moraju postaviti na rasponu od dna do temeljne ploče te-melja pogonskog stroja.

Nosači se moraju postaviti u središnjoj ravnini,kao ojačanje za dokovanje. Visina takvih nosača ne smije biti



2013

manja od visine rebrenice u tom području, i debljine nemanje od vrijednosti t prema slijedećem izrazu:

5,0)5,207,0( KLt ⋅+⋅= , [mm]

Nosač se postavlja sa neprekinutom pojasnomtrakom iznad rebrenice, površina ne manja od vrijednosti Ap,prema izrazu:

KLAP ⋅⋅= 5,0 , [cm2]

Ako je širina trupa B > 8 m, i uzdužno orebre-nje, bočni nosači se moraju postaviti tako da dijele rasponrebrenice na jednake dijelove. Kod plovila s dva trupa, B semora uzeti kao širina jednog trupa. Debljina struka se uzimaza 1 (jedan) [mm] manje od debljine struka nosača u središ-njoj ravnini, i površina pojasne trake se može smanjiti na60% površine pojasne trake nosača u središnjoj ravnini. Akoje bočni nosači postavljen na rebrenicu kao oslonac, njegovučvrstoću je potrebno provjeriti neposrednim proračunom.

4.8.3 Osnovni strukturni elementi bočnih i pram-čanih stijena

Dimenzije osnovnih strukturnih elementa boč-nih i pramčanih stijena (moment otpora, W, i površina popre-čnog presjeka, At) se određuju prema (4.8.1), uzimajući u ob-zir:

p: pritisak mora, ps osnovnih elementa bo-kova prema Odsjeku 1., 3, 4.5.,

p: pritisak mora, psf, ,osnovnih elementapramčanih stijena, prema Odsjeku 1.,3.4.6.,σam = 70/K - σa ([N/mm2])τam = 45/K ([N/mm2]),

σa je naprezanje koje uključuje normalne sileu bočnim poprečnim nosačima koji prekopalubnih sponja preuzimaju palubno opte-rećenje.

Za izložene pramčane stijene, o pritisku psf (vi-di Odsjek 1., 3.4.6., i dopuštenom naprezanju, Registar raz-matra i odlučuje posebno u svakom pojedinačnom slučaju.

4.8.4 Osnovni strukturni elementi spojne pa-lube i unutarnjih bokova plovila s dvatrupa

Najčešči slučaj izvedbe spojne palube je izved-ba s poprečno ukrepljenim limovima i uzdužnim nosačimasmještenim između donjeg opločenja odnosno dna spojnepalube i opločenja palube, na krajevima povezana sa struktu-rom trupova. Dimenzije strukturnih elemenata moraju osigu-rati poprečnu čvrstoću i primjeren spoj s trupovima (vidi 4.4).

Ako je spojna paluba izvedena od raznovrsnihstrukturnih elemenata, svaki se mora provjeriti za vrijednostlokalnog opterećenja, pojedinačno, u skladu sa slijedećim za-htjevima.

Moment otpora, W, i površina poprečnog pres-jeka, At, strukturnih elemenata spojne palube se određujuprema (4.8.1), za slijedeća (2) dva uvjeta:

(a) donji dio spojne palube:p: udarni pritisak psl prema Odsjek 1., 3.4.4.

σam = 85/K [N/mm2]τam = 45/K [N/mm2].

(b) gornji dio spojne palube:p: pritisak mora pd prema Odsjek 1., 3.4.8.

σam = 70/K [N/mm2],τam = 45/K [N/mm2].

Ako je donji dio spojne palube istovremeno po-dupire glavnu palubu, takva izvedba se mora provjeriti po-sebno, za uvjete (a) i (b) naprijed navedene.

Moment otpora i poprečna površina zahtjevaniza poprečne strukturne elemente boka unutarnje strane boka upodručju međusobnog spoja sa spojnom palubom određuju seprema izrazu u (2.8.1) i za uvjeti (a) naprijed navedene.

4.8.5 Osnovni elementi palube

U slučaju nepostojanja koncentriranih optere-ćenja koje se uporama prenose na osnovne strukturne ele-mente palube , moment otpora, W, i površina poprečnog pre-sjeka, At, zahtjevani za poprečne i uzdužne elemente kojipodupiru sponje, se određuju prema 4.8.1, uzimajući u obzir:

p: pritisak na palubi pd prema Odsjeku 1., 3.4.8.,- za poprečne nosače:

σam = 70/K [N/mm2];τam = 45/K [N/mm2].

- uzdužne palubne nosači:σam = 70 CA /K ([N/mm2]),τam = 45/K (N/mm2),

gdje je CA , koeficijent, ovisan o uzdužnompoložaju prema Tablici 5.

Osnovni elementi palube ili ravni dio palubekoji čini pokrov ili dno tanka mora također udovoljavati zah-tjevima prema 2.10.

Ako se paluba namjerava opteretiti koncentri-ranim opterećenjem, (npr. koje se prenosi uporama ili ostalihelementima uslijed opterećenja od vozila), palubni nosačimoraju biti odgovarajuće pojačani.

U tom slučaj, analizu strukture, je potrebnoprovesti tako da se pretpostavi statički model sponje sa dje-lomičnim upetim na krajevima (koeficijent = 0,30).

Poprečni presjek sponje mora biti ujednačen pocijelom rasponu.

Uz suglasnost Registra, ovakve strukture semogu se mogu provjeriti neposrednim proračunom, ovisno oizvedbi promatrane strukture.

4.8.6 Osnovni strukturni elementi vanjskihstijena palubnih kućica

Dimenzije osnovnih strukturnih elementa boč-nih i pramčanih stijena (moment otpora, W, i površina popre-čnog presjeka, At) se određuju prema (4.8.1), uzimajući u ob-zir:

p: pritisak mora psu prema Odsjeku 1., 3.4.7.σam = 70/K [N/mm2]τam = 45/K [N/mm2],

Ako na pripadnu palubu palubne kućice nije o-mogućen pristup, ili, ako je krajnja stijena palubne kućicesmještena u zaštićenom području, dimenzije ukrepa se moguumanjiti na zahtjev, uz suglasnost Registra.

Za izložene stijene smještene na krajevima, opritisku psu i dopuštenom naprezanju, Registar razmatra iodlučuje posebno u svakom pojedinačnom slučaju.


2013

4.9 UPORE OD ALUMINIJSKIHSLITINA

4.9.1 Opterećenje na uporama

Ako su osi upora na palubama postavljene uistoj vertikalnoj osi, tlačno opterećenje Q, u [kN], koje dje-luje na upore jednako je zbroju ukupnih opterećenja podup-rtih razmatranom redom uporom, pomnoženo sa koeficijen-tom težina (faktor mase).

Koeficijent težina ovisi o načinu pričvršćenjakrajeva upore:

Ovaj koeficijent iznosi:• 1,0 za promatranu uporu,• 0,9 za za uporu neposredno iznad (prva u-

pora u liniji),• 0,81 = 0,92 za slijedeću uporu (druga upora

u liniji),• 0,729 = 0,93 za treću uporu u liniji,• Općenito, 0,9n za ntu uporu u liniji, ali ne

manje od 0,97 = 0,478.

4.9.2 Kritično naprezanje izvijanje upore

Kritično naprezanje, σc, uslijed izvijanja uporeod aluminijskih slitina, je određeno izrazom:

C

rlf

Rpc ⋅

⋅⋅+

⋅=

25,085,0

2,0ησ , [N/mm2]

gdje je:

η: koeficijent zavarenog spoja, prema 1.6.Rp0,2: najmanja garantirana granica popuštanja

upotrijebljene aluminijske slitine nakonzavarivanja, u [N/mm2],

C: koeficijent prema Slici 7, i jednak je:- za slitine bez toplinske obrade:

( )[ ] 5,02 68,011

1

λλλ ⋅−+++=C

- za slitine sa toplinskom obradom:

( )[ ] 5,02 2,311

1

λλλ ⋅−+++=C

E

pRσ

ηλ 2,0⋅=

2)(

1,69

rlfE ⋅

=σ , [N/mm2]

l: duljina upore, u m,r: najmanji radius tromosti poprečnog pres-

jeka upore, jednak:

AIr = , [cm]

I: najmanji moment tromosti, u [cm4], pop-rečnog presjeka upore,

A: površina, u cm2, poprečnog presjeka upo-re,

f: koeficijent prema Tablici 6. ovisan o na-činima učvršćenja krajeva upore.

Slika 5



2013

Rubni uvjeti

1,00,7f 2,0 1,0 2,0

Slika 6Koeficijent f

4.9.3 Kritično naprezanje kod lokalnog izvi-janja upore

Za lokalno izvijanje upore od aluminijskih sliti-na, dopušteno naprezanje σcl, je određeno slijedećim izrazom:

CRpcl ⋅⋅⋅= 2,02 ησ , [N/mm2]gdje je:

C: koeficijent prema 4.9.2,

EI

pRσ

ηλ 2,0⋅=

Rp0,2 :najmanja garantirana granica popuštanjaupotrijebljene aluminijske slitine nakonzavarivanja, u [N/mm2],

σEI : naprezanje definirano kako slijedi.(b) Za cjevaste upore sa provokutnim popre-

čnim presjekom, naprezanje σEI, je odre-đeno slijedećim izrazom:

gdje je:

2252000

⋅=

bt

EIσ , [N/mm2]

b: dulja stanica pravokutnika u poprečnompresjeku, u mm,

t: debljina stjenke, u mm.

(c) Za cjevaste upore sa kružnim poprečnim pre-sjekom, naprezanje σEI, je određeno slijede-ćim izrazom:

⋅=

Dt

EI 43000σ , [N/mm2]

D: vanjski promjer cijevne upore, u [mm];t: debljina stjenke, u [mm].

(d) Za upore s poprečnim presjekom u obliku I,za naprezanje σEI, u [N/mm2], se uzima manjaslijedećih vrijednosti::

2

252000

⋅=

w

wEI h

tσ , [N/mm2]

2

105000

⋅=

f

fEI b

tσ , [N/mm2]

gdje je:tw: debljina struka, u [mm];hw: visina struka, u [mm];tf: debljina pojasne trake, u [mm];hf: širina pojasne trake, u [mm].


2013

Slitine bez toplinske obrade

Toplinski obrađene slitine

.45

.40

.35

.30

.25

.20

.15

.10

.05

.45

.40

.35

.30

.25

.20

.15

.10

.05

C

1 2 3 4 5 6 7 8 9λ

Slika 7Koeficijent C

4.9.4 Dimenzioniranje upora(a) Određivanje dimenzija upore mora biti u

skladu sa slijedećim zahtjevima:

σ ≤ σc, [N/mm2]

σ ≤ σcl , [N/mm2]gdje je:

σ: tlačno naprezanje, u [N/mm2], u upori us-lijed opterećenja Q,

σ = 10 Q/A,A je površina poprečnog presjeka upore, u

[cm2];σc: ukupno kritično naprezanje uslijed izvi-

janja, prema 4.9.2 naprijed navedeno,σcl: lokalno kritično naprezanje uslijed izvi-

janja, prema 4.9.3 naprijed navedeno.(b) Najveće dopušteno aksijalno opterećenje upo-

re, uzima se manja od slijedeće dvije vrijed-nosti:

Pc = σc⋅ A ⋅10−1, [kN]Pcl = σcl⋅ A ⋅10−1, [kN]

4.10 PREGRADA TANKA

4.10.1 Općenito

Šuplji profili nisu dozvoljeni za stijene tankovaili u tankovima u kojima su smještene zapaljive tekućine.

4.10.2 Opločenja

Debljina opločenja tanka, se određuje premaslijedećem izrazu:

5,0

4,22

⋅⋅⋅⋅=

am

tm

psft

σµ , [mm]

gdje je:fm: koeficijent ovisan o materijalu:

• fm = 0,75 za aluminijske slitine,pt: projektni pritisak, prema Odsjeku 1., 3.4.9.

σam = 85/K , [N/mm2].



2013

4.10.3 Ukrepe

Dimenzije ukrepa tankova (moment otpora, W,i površina poprečnog presjeka, At) se određuju prema 4.7.1,uzimajući u obzir:

p: projektni pritisak pt prema Odsjeku 1.,3.4.9.

m: koeficijent ovisan o tipu ukrepe i završ-nim vezama na krajevima raspona ukrepa,prema Tablici 2,

σam = 70/K [N/mm2];τam = 45/K [N/mm2].

4.10.4 Osnovni strukturni elementi tankova

Dimenzije osnovnih elemenata tankova (mo-ment otpora, W, i površina poprečnog presjeka, At) se odre-đuju prema (4.8.1), uzimajući u obzir:

p: projektni pritisak pt prema Odsjeku 1.,3.4.9

m: koeficijent ovisan o načinu oslonca ukre-pe na krajevima raspona, općenito se u-zima jednak 10.

• za aluminijske slitineσam = 70/K [N/mm2];τam = 45/K [N/mm2].

4.10.5 Naborana pregrada

Debljina, t, i moment otpora, W, naborane pre-grade, određene prema 4.10.2 do 4.10.3 moraju se povećatiza 10% odnosno 20% i.

Stvarni moment otpora Wc, žlijeba naboranepregrade provjerava se prema izrazu:

Wc = d⋅t⋅(3⋅b+c)/6000 , [cm3]gdje je:

a = širina elementa u [mm];b = širina pojasa u [mm];c = širina struka u [mm];d = visina struka u [mm];t = debljina lima pregrade u [mm];u nijednom slučaju kut ϕ ne smije biti manji od

40°.Oznake su prikazane na Slici 6.

4.11 OSTALE VODONEPROPUSNEPREGRADE

4.11.1 Opločenja

Zahtjevana debljina opločenja pregrade, se od-ređuje prema slijedećem izrazu:

5,0

4,22

⋅⋅⋅⋅=

am

sbm

psft

σµ , [mm]

gdje je:fm: koeficijent ovisan o materijalu:• fm = 0,70 za aluminijske slitine,psb: projektni pritisak, u kN/m2, Dio B. – Od-

jeljak 1, Odsjek 1., 3.4.10.σam = 95/K [N/mm2].

Debljina opločenja sudarne pregrade se odre-đuje tako da se vrijednost dobivena naprijed navedenim izra-zom pomnoži sa 1,15.

4.11.2 Ukrepe

Dimenzije ukrepa pregrada (moment otpora, W,i površina poprečnog presjeka, At i površina poprečnog pre-sjeka zavara) se određuju prema (4.7.1), uzimajući u obzir:

p: projektni pritisak psb prema Odsjeku 1.,3.4.10.

m: koeficijent ovisan o tipu ukrepe i završ-nim vezama na krajevima raspona ukrepa,prema Tablici 3,

σam = 95/K [N/mm2]τam = 55/K [N/mm2].

(moment otpora, W, i površina poprečnog presjeka, At i pov-ršina poprečnog presjeka zavara, Aw; za ukrepe sudarnihpregrada se određuje tako da se vrijednost dobivena naprijednavedenim izrazom pomnoži sa 1,15 odnosno 1,05.

4.11.3 Osnovni strukturni elementi

Dimenzije horizontalnih i vertikalnih nosačapregrada (moment otpora, W, i površina poprečnog presjeka,At i površina poprečnog presjeka zavara) se određuju prema(2.8.1), uzimajući u obzir:

p: projektni pritisak psb prema Dio B. – Od-jeljak 1, Odsjek 1., 3.4.10.

m: koeficijent ovisan o načinu oslonca ukre-pe na krajevima raspona, općenito se u-zima jednak 10.

- za aluminijske slitineσ am = 95/K ([N/mm2])τam = 55/K ([N/mm2]).Dimenzije horizontalnih i vertikalnih nosača

sudarnih pregrada (moment otpora, W, i površina poprečnogpresjeka, At i površina poprečnog presjeka zavara, Aw) seodređuje tako da se vrijednost dobivena naprijed navedenimizrazom pomnoži sa 1,1,3 odnosno 1,2.

4.11.4 Naborane pregrade

Debljina opločenja i moment otpora žlijeba na-boranih pregrade, se određuje tako da se vrijednost dobivenanaprijed navedenim izrazima u 4.11.1, 4.11.2 i 4.11.3, povećaza 10% odnosno 20%.

Moment otpora nabora mora se odrediti prema4.10.5.

4.12 NEPROPUSNE PREGRADE

Debljina opločenja nepropusnih pregrada kojane djeluje kao upora ne smije biti manja od 3 mm za alumi-nijske slitine, i razmak vertikalne ukrepe ne smije biti više od900 mm.

Vertikalne ukrepe moraju imati moment otpora,W, (uz doprinos sunosive širine koja se uzima jednaka raz-maku ukrepa, ali ne više od 750 mm) ne manji od vrijednosti,prema izrazu:

W = 2·s·S2, [cm3]


2013

Debljina opločenja nepropusnih pregrada kojadjeluje kao upora ne smije biti manja odi 3 mm za aluminij-ske slitine, i razmak vertikalne ukrepe ne smije biti više od750 mm.

Vertikalne ukrepe moraju imati moment otpora,W, (uz doprinos sunosive širine koja se uzima jednaka raz-maku ukrepa, ali ne više od 750 mm) ne manji od vrijednosti,prema izrazu:

W = 2,65·s ·S2, [cm3]Dodatno, svaka vertikalna ukrepa, zajedno sa

pripadnom sunosivom širinom opločenja koja je jednaka 50debljina opločenja, mora udovoljiti zahtjevima za upore pre-ma 4.9, a opterećenje koje se prenosi određuje se u skladu sistim zahtjevima.

U slučaju da se tank proteže od boka do boka, apljuskača je postavljena u simetralnoj ravnini plovila, deblji-na opločenja ne smije biti manja od 3 [mm] i mora biti ukre-pljena vertikalnim ukrepama.

4.13 NESTRUKTURNI PRIZMATIČNITANKOVI

4.13.1 Debljina opločenja nestrukturnih prizmatičnihtankova s određuje prema slijedećem izrazu:

t = 1,25·fm·s·µ·(pt·K)0,5 [mm]gdje je:

f´m: koeficijent ovisan o materijalu jednak1,45 kod aluminijskih slitina,

pt: projektni pritisak, u kN/m2, Odsjeku 1.,3.4.9.

U nijednom slučaju debljina ne smije biti manjaod 3,5 [mm] za pregrade od aluminijskih slitina.

Moment otpora za ukrepe, se određuje po slije-dećem izrazu:

W = 0,4·f´m·s·l2·pt·K , [cm3]gdje je:

f´m: koeficijent ovisan o materijalu, jednak2,15;

4.13.2 Spojevi strukturnih elemenata trupa i nestruktu-rnih tankova moraju biti u mogućnosti preuzeti dinamičkaopterećenja nastala od gibanja tekućine i ubrzanja av plovila(vidi Odsjek 1., 3.2).

4.13.3 Nestrukturni tankovi moraju biti osigurani odpomicanja uslijed sila koje nastaju gibanjem broda i gibanjemtekućine u tanku.



UREĐAJA ZA RIBOLOV

4.14.1 Primjenjuju se zahtjevi prema Dio B. – Odjeljak1, Odsjek 1., 3.14.


2013


Odsjek 3. - DRVENI TRUP

Sadržaj:Stranica

1 OPĆI ZAHTJEVI.................................................................................................................................................... 11.1 OPĆENITO ...................................................................................................................................................................................11.2 OPSEG NADZORA I TEHNIČKA DOKUMENTACIJA............................................................................................................11.3 MJESTO GRADNJE .....................................................................................................................................................................21.4 SKLADIŠTE DRVENOG GRAĐEVNOG MATERIJALA .........................................................................................................2

2 MATERIJALI.......................................................................................................................................................... 32.1 IZBOR DRVENOG GRAĐEVNOG MATERIJALA ...................................................................................................................32.2 KAKVOĆA DRVENOG GRAĐEVNOG MATERIJALA ...........................................................................................................32.3 POTVRĐIVANJE I PROVJERA KAKVOĆE DRVENE GRAĐE ..............................................................................................32.4 MEHANIČKE ZNAČAJKE DRVENE GRAĐE ..........................................................................................................................5

3 SPAJANJE, OBRADA I ZAŠTITA DRVNE GRAĐE......................................................................................... 63.1 SPAJANJE.....................................................................................................................................................................................63.2 OBRADA DRVENE GRAĐE.......................................................................................................................................................63.3 ZAŠTITA.......................................................................................................................................................................................6

4 DIMENZIONIRANJE GRAĐEVNIH ELEMENATA ........................................................................................ 74.1 OPĆENITO ...................................................................................................................................................................................74.2 KOBILICA – PRAMČANA STATVA .........................................................................................................................................74.3 ZRCALO .......................................................................................................................................................................................74.4 REBRENICE I REBRA.................................................................................................................................................................84.5 PROVEZE DNA I BOKA ...........................................................................................................................................................104.6 SPONJE.......................................................................................................................................................................................104.7 PODSPONJACI I PROVEZE ZGIBA.........................................................................................................................................114.8 OPLOČENJE VANJSKE OPLATE ............................................................................................................................................114.9 OPLOČENJE PALUBE ..............................................................................................................................................................114.10 DODATNI ZAHTJEVI ZA RIBARICE, ODREĐIVANJE DIMENZIJA STRUKTURNIH ELEMENATA U PODRUČJU

JARBOLA, OPREME I UREĐAJA ZA RIBOLOV ...................................................................................................................11

5 VODONEPROPUSNE PREGRADE, OBLOGE, PROSTOR STROJARNICE ............................................. 155.1 DRVENE PREGRADE ...............................................................................................................................................................155.2 ČELIČNE PREGRADE ..............................................................................................................................................................155.3 UNUTARNJE OPLOČENJE I DRENAŽNI OTVORI ...............................................................................................................155.4 STRUKTURA STROJARNICE..................................................................................................................................................155.5 DODATNA POJAČANJA ..........................................................................................................................................................15

6 OPLOČENJA......................................................................................................................................................... 176.1 OPLOČENJA VANJSKE OPLATE............................................................................................................................................176.2 OPLOČENJE PALUBE ..............................................................................................................................................................19


2013

1 OPĆI ZAHTJEVI

1.1 OPĆENITO

1.1.1 Primjena

1.1.1.1 Zahtjevi ovog odsjeka primjenjuju se na brodovečiji je trup izrađen od drva i sličnih materijala, samostalno ili ukombinaciji s drugim materijalima.

Opći zahtjevi koji se odnose na ovaj odsjek Pra-vila navedeni su u Pravilima, Dio B. - Odjeljak 1., Odsjek 1.Za primjenu na putničke i ribarske brodove moraju se uzeti uobzir i ostali zahtjevi navedeni su u Pravilima, Dio A. - Odje-ljak 1., Odsjek 1., 2.1.

1.1.2 Izrazi

1.1.2.1 Razmak rebara, s – razmak u centimetrima,između simetrala dvaju susjednih jednostrukih rebara ili sljub-ljenih bridova dvaju susjednih rebara kod dvostrukog rebraodnosno rebrenice.

1.1.2.2 Profil – greda pravokutnog oblika čija je dimen-zija visine neznatno veća od dimenzije širine.

1.1.2.3 Platica, trenica – element opločenja vanjskeoplate odnosno palube, pravokutnog oblika, čija je dimenzijaširine nekoliko puta veća od dimenzije visine (debljine, t).

1.1.2.4 Konstrukcijska visina profila, hx – konstruk-cijska dimenzija bilo kojeg građevnog elementa je njegovadimenzija u paralelno sa simetralnom ravninom broda (“x”označava indeks promatranog građevnog elementa).

1.1.2.5 Konstrukcijska širina profila, bx – konstruk-cijska dimenzija bilo kojeg elementa okomito na hx. Uglav-nom se proteže paralelno s godovima.

1.1.2.6 Moment otpora i moment tromosti – obziromna neutralnu os i okomito na ravninu savijanja, odnose se naprofile ili sastavljeni nosač, skupa s pripadnim opločenjem,cm3 odnosno, cm4.

1.1.2.7 Proračunske značajke drvne građe – gustoćap, kg/m3, u odnosu na vlažnost, u postocima, i ostale mehanič-ke, fizičke i fizičko-kemijske značajke drvnog materijala.

1.1.2.8 Zaokruživanje vrijednosti – vrši se u pravilu usmislu povećanja. Zaokružuje se na najbliži cijeli broj, mm, zavrijednosti do 0,2 mm odnosno na najbližih 0,5 mm, za vrijed-nosti do 0,7 mm. Za vrijednosti iznad 0,2 mm, odnosno 0,7mm, zaokružuje se na najbližih 0,5 mm, odnosno cijeli broj, umilimetrima.

1.1.2.9 Nepropusna konstrukcija – konstrukcija nep-ropusna za tekućine (teret, balast, slatka voda itd.).

1.1.2.10 Brzina broda, v – najveća brzina broda, u čvo-rovima na projektnoj vodnoj liniji pri mirnom moru.


1.2.1 Opći zahtjevi o nadzoru nad gradnjom navedenisu u Pravilima, Dio A, Odjeljak 2., Odsjek 3.

1.2.2 Za vrijeme gradnje broda nadzoru Registra pod-liježu konstrukcije navedene u ovom dijelu Pravila. U tu svrhubrodogradilišta, radionice i proizvođači (u daljnjem tekstuproizvođači) moraju omogućiti pristup konstrukcijama i dije-lovima strukture broda koji se pregledavaju.

1.2.3 Prije početka gradnje Registru se mora dostavitina odobrenje pripadajuća tehnička dokumentacija (vidi točku1.2.7).

1.2.4 Proizvođač mora osigurati odgovarajuće uvjeteza izvođenje odnosnih radova, gdje je to neophodno zbog po-sebnosti tehnologije radova.

1.2.5 Nadzoru Registra tijekom pripreme odnosnoproizvodnje podliježu i:

- osnovni materijal za gradnju broda (drvo,ukočeno drvo);

- dodatni materijal (metalni elementi zaspajanje, ljepila i ostali umjetni materijali).

1.2.6 Konstrukcije prema 1.3.2, tijekom izradbe pod-liježu nadzoru u skladu s Pravilima za tehnički nadzor pomor-skih brodova, Dio 1.- Opći propisi, Odjeljak 2. - Nadzor nadgradnjom, te kontroli glede usklađenosti s odobrenom tehnič-kom dokumentacijom (vidi 1.2.7).

1.2.7 Tehnička dokumentacija koja se dostavlja naodobrenje mora obuhvaćati slijedeće:

.1 dimenzije broda, koeficijent istisnine nakonstruktivnom gazu, brzina broda, vrst ikarakteristike drva;

.2 uzdužni presjek i detalje strukture krajevatrupa sa statvama, presjeke u područjupramčane i krmene statve, petu statve, pre-sjek kroz krmeni masiv paralelno i oko-mito na vodnu liniju, s detaljima ključeva,pričvršćenja i podacima o začavljenju;

.3 vanjsku oplatu, s podacima o začavljenju;

.4 palube i strukturni elementi palube, s po-dacima o začavljenju,

.5 nepropusne i ostale pregrade, s podacima ozačavljenju;

.6 nadgrađe, građevni elementi, s podacima ozačavljenju;

.7 palubne kućice, građevni elementi, s poda-cima o začavljenju;

.8 grotla, vidnike i poklopce na glavnoj palu-bi;

.9 temelje strojeva i odrivnih ležaja;

.10 temelje jarbola i prolaze kroz palubu;

.11 temelje palubne opreme, s lokalnim poja-čanjima.

2 PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA IPLASTIČNIH MATERTIJALA


2013

1.3 MJESTO GRADNJE

1.3.1 Preporučuje se drvene brodove graditi u dobroprovjerenim radionicama, u kontroliranim atmosferskim uvje-tima. Ako se brod gradi na otvorenom, trajanje gradnje morabiti što kraće.

1.3.2 Brodovi kojima se trup, paluba i nadgrađe oddrva koje je potrebno savijati i/ili lijepiti moraju se izrađivati uradionici u kojoj temperatura nije niža od +10oC, i gdje setemperatura okoline može kontrolirati tijekom gradnje broda.

1.4 SKLADIŠTE DRVENOGGRAĐEVNOG MATERIJALA

1.4.1 Drvo se mora skladištiti u suhim i dobro provjet-renim prostorijama, zaštićeno od izravnog sunčevog svjetla idrugih izvora, štetnih djelovanja i udaraca.

1.4.2 Drvo se mora skladištiti ravno položeno, i tosvaki red odvojeno, uskim drvenim umecima, da se osiguradobro kruženje zraka oko svakog komada. Ploče od ukočenogdrva moraju se skladištiti horizontalno, s podlošcima na kraje-vima i u sredini.

1.4.3 Ljepilo se mora skladištiti u skladu s uputamaproizvođača.


2013

2. MATERIJALI

2.1 IZBOR DRVENOG GRAĐEVNOGMATERIJALA

2.1.1 Izbor građevnog materijala koji će se upotrijebitiza izradu odnosnih građevnih elemenata, treba biti u skladu spreporukama navedenim u Tablici 1, uzimajući u obzir slije-deće:

- Komercijalni i botanički naziv;- Trajnost i mogućnost impregnacije;- Prosječne fizičko-mehaničke značajke pri

12% sadržaja vlage.Klase trajnosti se odnose na otpornost punog dr-

va na plijesni.Kriteriji prihvatljivosti određene drvne građe za

pojedine građevne elemente navedeni su u Tablici 2.Iste vrsti drva su pogodne za izradu ploča od ukočenog drva ilaminiranih struktura u skladu s zahtjevima točke (2) ovog di-jela Pravila i kako je navedeno u Tablici 1.

Registar može odobriti upotrebu i vrsti drva kojenisu određene prema Tablici 1, za određene građevne ele-mente, ako su njihove mehaničke, fizičke i fizičko-kemijskekarakteristike prihvatljive.

2.2 KAKVOĆA DRVENOG GRAĐEV-NOG MATERIJALA

2.2.1 Drvena građa

2.2.1.1 Sav drveni građevni materijal mora biti prvoraz-redan i ne smije imati bjelike, pukotina i drugih štetnih mana,te mora biti dovoljno prosušen. Prije početka izrade građevnihelemenata, prije početka obrade, s drvnog materijala moraju seodstraniti svi dijelovi koji su oštećeni od mraza ili nejednoliketeksture i ostale greške, štetne za mehaničke značajke gotovihgrađevnih elemenata.

Sadržaj vlage prije upotrebe ne smije biti veći od20% prema primjenjivim normama.

Prisutnost čvorova se može prihvatiti za građeneelemente koji ne preuzimaju izravno opterećenje, ukoliko jenjihov promjer manji od 1/5 poprečnog presjeka u kojemu senalazi čvor. Godovi moraju biti što ravniji (najveći dopušteninagib u uzdužnom smjeru građevnog elementa ne smije bitiveći od 1:10).

2.2.2 Ukočeno drvo i laminirani građevni ele-menti

2.2.1.2 Prikladne vrsti drvne građe i kriteriji za upotrebunavedeni su u Tablici 1.

Ploče od ukočenog drva (furnirske (slojevite)ploče, slojevite ploče s jezgrom, kombinirane slojevite ploče)koje se upotrebljavaju za gradnju broda, odnosno za izradbupojedinih građevnih elemenata broda, moraju biti vodootpor-ne, u skladu sa zahtjevima Pravila za klasifikaciju pomorskihbrodova, Dio 24. – Nemetalni materijali. Izrada ploča od uko-čenog drva podliježe nadzoru nad izradom, a proizvođač morabiti odobren za njihovu proizvodnju.

Nadalje, uspoređujući istu drvnu građu, građevnielementi izrađeni od ploča od ukočenog drva su izdržljiviji odmasivnog drva.

U svakom slučaju, debljina pojedinog sloja kojičine ploče ili laminirani građevni element mora biti smanjenau odnosu na izdržljivost pojedinog elementa, najveća preporu-čljiva debljina navedena je u Tablici 1.

Najčešće su u upotrebi furnirske (slojevite) plo-če. Najmanji broj slojeva u furnirskim pločama je 3 za deblji-ne ploča ne veće od 6 mm i 5 za veće debljine

Ploče moraju biti dobre kakvoće, i moraju odgo-varati svojoj namjeni. Vanjski slojevi furnira moraju imatidobru i čvrstu površinu bez oštećenja.

Za trup broda za koji se ne zahtjeva oznaka kla-se, Registar može prihvatiti ploče od ukočenog drva koje nisutipno odobrene, uz uvjet da je proizvođač potvrđen od priznateorganizacije i da su ploče podvrgnute zadovoljavajućem ispi-tivanju obzirom na delaminaciju u skladu sa HRN EN ISO314 normom i odgovarajućem mehaničkom ispitivanju (lom,elastičnost i ispitivanje rastezanjem).

2.3 POTVRĐIVANJE I PROVJERAKAKVOĆE DRVENE GRAĐE

2.3.1 Kakvoća ploča i laminiranih elemenata strukturemora biti prihvaćena od Registra i udovoljavati zahtjevimanavedenim u točkama (2.1) i (2.2) a odgovarajuće potvrdemoraju biti predočene od strane graditelja inspektoru Registrakoji će , u slučaju bilo kakve sumnje ili primjedbe na zapise oprovedenim pregledima, zahtijevati dodatne provjere.

Takvo potvrđivanje se odnosi na provjere kojese vrše u brodogradilištu ili radionici za vrijeme gradnje, a od-nose se na slijedeće značajke:

.1 za puno drvo: gustoća i sadržaj vlage,

.2 građevni elementi, test obzirom na lamini-ranje i lijepljenje.

Takve provjere se ne zahtijevaju za materijal zakojeg isporučuje proizvođač/isporučitelj koji je potvrđen(odobren) od Registra u skladu s odnosnim Pravilima.



2013

Tablica 1Osnovne fizičko/mehaničke značajke drvne građe za građevne elemente trupa broda

Mehaničke značajke (4)

Komercijalni nazivPodrijetlo

(1)Botanički naziv

(2)Gustoća,

kg/m3

Prirodnatrajnost

(3)

Mogućnostimpregna-

cije(3)

Rf,N/mm2

Ef,N/mm2

Rc,N/mm2

Rt,N/mm2

DOUSSIE Afrika Afzelia spp 800 A 4 114 16000 62 14,0IROKO Afrika Chlorophora excelsa 650 A/B 4 85 10000 52 12,0KAJA Afrika Khaya spp 520 C 4 74 9600 44 10,0MAKORÈ Afrika Tieghemella spp 660 A 4 86 9300 50 11,0MAHAGONIJ Amerika Swietenia spp 550 B 4 79 10300 46 8,5OKUME Afrika Aucoumea

Kleineana440 D 3 51 7800 27 6,7

BRIJEST Europa Ulmus spp 650 D 2/3 89 10200 43 11,0HRAST Europa Quercus robur e Q. petra-

es710 B 4 125 15600 68 13,0

SAPELI Afrika Entandrophragmacylindricum

650 C 3 105 12500 56 15,7

SIPO Afrika Entandrophragma utile 640 B/C 3/4 100 12000 53 15,0TIK Azija Tectona grandis 680 A 4 100 10600 58 13,0HRAST Europa Quercus spp 730 B/C 4 120 15000 65 12,6KESTEN Europa Castanea spp 600 B 4 59 8500 37 7,4CEDAR(Zapadni, crveni)

Amerika Thuja plicata 380 B/C 3 51 7600 31 6,8

DUGLAZIJA Amerika Pseudotsuga menziesil 500 C/D 3/4 85 13400 50 7,8ARIŠ Europa Larix europaea 550 C/D 3/4 89 12800 52 9,4

Objašnjenje kratica:Prirodna trajnost

A = veoma trajno;B = trajno (najveća dopuštena debljina za izradu ploča od ukočenog drva iznosi 5 mm)C = srednje trajno (najveća dopuštena debljina za izradu ploča od ukočenog drva iznosi 2,5 mm)D = slabo trajno (najveća dopuštena debljina za izradu ploča od ukočenog drva iznosi 2 mm)

Mogućnost impregnacije1 = propustan2 = ne otporan3 = otporan4 = vrlo otporan

Napomene:(1) Područje prirodnog rasta(2) Botanički naziv (spp = različite vrste)(3) Razina prirodne trajnosti i mogućnost impregnacije u skladu s normom HRN EN ISO 350/2(4) Mehaničke značajke sa 12% sadržaja vlage; izvor: “Wood Handbook: wood as an engineering material - 1987, USA”

- Čvrstoća savijanja Rf, (okomito na godove)- Modul elastičnosti uslijed savijanja Ef, (okomito na godove)- Vlačna čvrstoća Rc, (paralelno s godovima)- Smična čvrstoća Rt, (paralelno s godovima).


2013

2.4 MEHANIČKE ZNAČAJKEDRVENE GRAĐE

2.4.1 Određivanje dimenzija građevnih elemenata uovom poglavlju odnosi se primjenu drvne građe gustoće δ, isadržajem vlage, ne više od 20%:

- savijena rebra: δ=720, kg/m3,- rebra (nesavijena), kobilica i statve δ=640

kg/m3;- Trenice oplate i platice palube, podspon-

jaci i dopodsponjaci, proveze i sponje:δ=560 kg/m3.

Ako se namjerava upotrijebiti drvna građa kojaima manju ili veću vrijednost gustoće za pojedine građevneelemente, moraju se pomnožiti sa slijedećim koeficijentom:

S1 = S/K

02,0)( ⋅−+= ee UUKδδ

gdje je:

S1: ispravljeni poprečni presjek (ili odgova-rajuća dimenzija)

S: presjek, dimenzije (ili linearne dimenzi-je), određena prema zahtjevima ovog di-jela Pravila;

δe: Gustoća, kg/m3, upotrijebljene masivnedrvne građe (ili ukočenog drva);

δ: gustoća drvne građe, prije navedena;U: Standardni sadržaj vlage u postocima

(20% za masivno drvo, 15% za ukočeno ilaminirano drvo;

Ue: najveći očekivani sadržaj vlage u promat-ranom građevnom elementu u radnimuvjetima.

Veće smanjenje dimenzija od onih koje su do-bivene pomoću navedenog izraza mogu se usvojiti na temeljuosnovnih mehaničkih značajki drvne građe, ploča od ukoče-nog drva ili laminiranog drva koje se stvarno upotrebljavajuuz suglasnost Registra, ali ne više od 10%.

Tablica 2Uputa za odabir drvne građe za građevne elemente

Komercijalninaziv →

Građevni element↓

Duglazija Cedar(crveni) Iroko Ariš Makore Mahagonij Brijest Bijeli

Hrast Hrast Sapeli Tik

Kobilica,Pramčana statva,krmeni masiv

II II II II II II III I

Krmena statva II II II II II III IProveze III II II III ISponja podspon-jaci, dopodspon-jaci

III II II II II III I

Rebrenice II II II II IMasivna rebra II (2) II II (1) II (1) III ISavijana rebra II (1) II (1)Trenice oplate iz-nad vodne linije III II II II II II III I

Trenice oplate iz-nad vodne linije III II III II II III I

Opločenja palube II III II ISponje, nosačidna II II II (2) II (2) II (1) II (1) I

Vertikalna koljena II II (1) IIHorizontalnakoljena II II (1) II

Razma II II II II

Napomene:(1) Razmatrana drvna građa može se upotrijebiti u prirodnoj ili laminairanoj formi.(2) Razmatrana drvna građa može se upotrijebiti samo u laminairanoj formi.

Pogodnost drvne građe za upotrebu:I = veoma pogodnoII = pogodnaIII = nije pogodno.



2013

3. SPAJANJE, OBRADA IZAŠTITA DRVNE GRAĐE

3.1 SPAJANJE

3.1.1 Ljepila za lijepljenje drvne građe moraju bitirezorcinskog phenolnog tipa ili na bazi epoksidnih smola,trajna, postojana i vodootporna. Moraju biti u skladu sa zah-tjevima Pravila za klasifikaciju pomorskih brodova, Dio 24.– Nemetalni materijali. Ljepila podliježu nadzoru nad izra-dom, a proizvođač mora biti odobren za proizvodnju.

Ureaformaldehidna ljepila mogu biti upotrijeb-ljena samo u dobro ventiliranim dijelovima trupa koja nisupodložne utjecaju vlage.

Upotreba ljepila mora biti u skladu s uputamaproizvođača na drvnoj građi sa sadržajem vlage ne veći od15-18%, odnosno za ureaformaldehidna ljepila, 12,5-15%.

Elementi koje se lijepe moraju biti pažljivo pri-premljeni, a posebno moraju biti uklonjeni svi tragovi mas-noća. Mora se osigurati prionjivost.

Metalna, horizontalna i vertikalna koljena ispojne ploče, čavli, vijci i svornjaci, te ostali elementi zaspajanje moraju biti izrađeni od čeličnog materijala otpornogna koroziju, pocinčanog čelika ili čelika galvaniziranog vru-ćim postupkom.. Registar može prihvatiti i upotrebu drugihmaterijala kao što su bakar ili slitina žute mjedi (sastava 1%kositra, 38% cinka i 61% bakra) i bronce . Svornjaci, matice,zakovice i podložne pločice, koji služe za pričvršćenje, mo-raju biti od istog materijala. Glave svornjaka i matice morajubiti podložne pločice vanjskog promjera najmanje dvostrukovećeg od promjera svornjaka. Za više opterećene spojeve Re-gistar može zahtijevati podložne pločice većeg promjera.

Ako svornjaci prolaze kroz trenice vanjske op-late ili kobilicu njihove glave moraju biti odgovarajuće zašti-ćeni.

Ako su vijci upotrijebljeni za pričvršćenje tre-nica vanjske oplate, navoj mora prolaziti kroz rebro ili ukrepunajmanje u dubini jednakoj debljini trenice.

3.2 OBRADA DRVENE GRAĐE

3.2.1 Obrada drvne građe mora biti prilagođena vr-stama i tvrdoći građe, kao i izvedbi građevnih elemenata.

Laminirane izvedbe se upotrebljavaju za zakri-vljene građevne elemente, s lamelama koje su što je više mo-guće neprekinute ili spojene ključem i slijepljene prije savi-janja.

Za zakrivljene elemente, moraju se odabratilamele odgovarajuće debljine da se izbjegne pretjerano nap-rezanje tijekom savijanja.

Lamele se u pravili izrađuju sve od iste vrstidrvne građe i sadržavati jednaku količinu vlage.

Lamele se moraju slagati na način da im je tokvlakanca paralelan s uzdužnom linijom elementa koji se la-minira.

Razmak između spojeva slojeva laminiranih e-lemenata ne smije biti manji od slijedećih iznosa:

25 t za spoj na susjednom sloju;

20 t za jedan sporedni sloj između spojeva;12 t za dva sporedna sloja između spojeva;gdje je t debljina pojedinog spoja

3.3 ZAŠTITA

3.3.1 Nepristupačne površine unutarnje strukture mo-raju se zaštiti odgovarajućim sredstvima za zaštitu drva pre-ma uputama proizvođača zaštitnih sredstava i kompatibilnaupotrijebljenom ljepilu, laku odnosno boji. Unutarnji građev-ni elementi dna moraju se premazati odgovarajućim prema-zom (uljem ili lakom); sintetske smole kao premaz moraju sepažljivo nanijeti na prosušenu drvnu građu.

Rezani rubovi ploča od ukočenog drva morajuse namazati ljepilom ili drugim odgovarajućim premazomkako bi se spriječilo prodiranje vlage.


2013

4. DIMENZIONIRANJEGRAĐEVNIH ELEMENATA

4.1 OPĆENITO

4.1.1 Određivanje dimenzija građevnih elemenataprema ovom odjeljku primjenjuje se na brodove do L < 30metara, za brodove sa zgibom prikazan Slikom 1 i 6: i čijabrzina ne prelazi 40 čvorova.

Za brodove koji se bitno razlikuju od prije na-vedenog u pogledu dimenzija/ili brzine, ili za brodove sa, za-obljenim uzvojem, dimenzije se određuju po principu ekvi-valentnosti ili prema zahtjevima Pravila za gradnju drvenihbrodova jednostavne gradnje.

4.2 KOBILICA – PRAMČANASTATVA

4.2.1 Najmanja širina kobilice i ukupna poprečnapovršina profila kobilice i krmenog rebra određuju se premaTablici 3.

Tako odabrane dimenzije se primjenjuju odpramca prema krmi. Na krmi se mogu reducirati za 30% .

Kobilica i krmeni okvir mogu biti izrađeni odviše međusobno spojenih komada. Spoj se izvodi ključem.Ključ mora biti duljine najmanje 6 debljina promatranogelementa, zakrivljen ili ravnog tipa, ako je pričvršćensvornjacima ili ravnog tipa, ako je lijepljen; duljina se možesmanjiti na 4 debljine promatranog građevnog elementa akoje pričvršćen svornjacima i ljepilom.

Ključ kobilice i krmeni okvir moraju biti među-sobno udaljeni najmanje 1,5 [m ].

Dimenzije pramčane statve određuju se premaTablici 4. Tipična pramčana statva je prikazana Slikom 3.

4.3 ZRCALO

4.3.1 Kod izvedbe trupa sa zgibom, krmena statva jezamijenjena krmenim zrcalom. Struktura zrcala se sastoji odukrepa kojima poprečni presjek 120% u odnosu na poprečnipresjek rebara dna, boka ili sponja; nadalje, vertikalne ukre-pe, postavljene u području kobilice i nosača dna, moraju i-mati poprečni presjek, visine jednake visini bočnih rebara u-većanih za 50%.

Razmak ukrepa, ne smije biti veći od 600 mm.Debljina trenica zrcala određuje se prema Tab-

lici 2 uzimajući u obzir korekcije za trenice opločenja vanjskeoplate.

Tablica 3Kobilica i pramčana statva

KOBILICA PRAMČANA STATVADULJINA L

[m]

ŠIRINA

[mm]

Površina poprečnogpresjeka kobilice ilikobilice i krmenog

masiva (1)[cm2]

Širina pri dnu i vrhu[mm]

Površina poprečnogpresjekapri dnu[cm2]

Površina poprečnogpresjekapri vrhu[cm2]

1 2 3 4 5 614 140 189 140 189 13216 160 228 160 228 16018 175 270 175 270 18920 195 312 195 312 21822 210 360 210 360 25224 230 413 230 413 28926 245 462 245 462 32428 260 516 260 516 36130 280 570 280 570 399

(1) Ako nema krmenog okvira, dozvoljeno je smanjenje poprečnog presjeka kobilice je 10% , u odnosu na zahtjevani . Za površinupoprečnog presjeka smanjenje ne smije biti manje od 0,85 vrijednosti dane u koloni 3.a može se prihvatiti ako je razlika kompen-zirana povećanjem poprečnog presjeka nosača.



2013

Tablica 4Opločenje vanjske oplate i palube

Trenice opločenja vanjske oplateDuljina L

mTip I i II orebrenja,

mmTip III orebrenja

mm

Platice opločenja palubemm

Gornje palube, palubenadgrađa (djelomične palube,

palubne kućice)1 2 3 4 5

14 21,5 17,5 21,5 17,516 25 21 25 1918 27 24 27 2120 29 25 29 2122 31 27 31 2124 32 28,5 32 2126 34 30 34 2128 36 32 36 2130 37,5 33,5 37,5 21

4.4 REBRENICE I REBRA

4.4.1 Općenito

Orebrenje trupa je podijeljeno u tri dijela:.1 Rebra dna, koja obuhvaćaju rebra između

kobilice i proveze zgiba;.2 bočna rebra, koja obuhvaćaju dio rebra

između proveze zgiba i palubne proveze;.3 sponje.Rebra dna, se izvode iz dva dijela, s lijeve i

desne strane kobilice, stično povezana u simetralnoj liniji ispojeni dvostrukom rebrenicom koja može biti od masivnogili ukočenog drva.

Bočna rebra se izrađuju od jednog komadaspojena s rebrima dna dvostrukim koljenima od masivnog iliukočenog drva.

Sponje su spojene s bočnim rebrima dvostrukimkoljenima od masivnog ili ukočenog drva.

4.4.2 Rebra dna i boka

Dimenzije rebara se određuju prema Tablici 5,gdje su prikazana tri različita tipa orebrenja:Tip I: masivna ili laminirana rebra, ujednačenih dimenzija

duž cijele duljine trupa;Tip II: masivna ili laminirana rebra, naizmjenično s jednim

ili dva savijena rebra.Tip III: masivna ili laminirana rebra, spojena sa zakrivlje-

nim uzdužnjacima; ovaj tip orebrenja se primjen-juje zajedno sa dvoslojnim opločenjem ili hladnooblikovanim opločenjem, laminirano višeslojnoopločenje, ili alternativno opločeno pločama od u-kočenog drva.

Tablica 5Rebra

A) TIP I OREBRENJA (masivna ili laminirana rebra)

IZMEĐU KOBILICE I ZGIBA IZMEĐU ZGIBA I PALUBE

Masivna rebra Laminirana rebra Masivna rebra Laminirana rebraVisina Visina

VisinaD[m]

razmak[mm] Širina

[mm]Pri dnu[mm]

Pri vrhu[mm]

Širina[mm]

Visina[mm]

Širina

[mm]Pri vrhu[mm]

Pri dnu[mm]

Širina[mm]

Visina[mm]

1,9 237 24 60 54 24 47 24 50 44 24 432,1 255 26 72 65 26 56 26 60 55 26 512,3 270 28 82 75 28 61 28 70 63 28 562,5 288 30 96 88 30 71 30 81 74 30 652,7 305 32 112 102 32 82 32 93 84 32 752,9 322 35 127 116 35 93 35 103 90 35 853,1 340 39 140 127 39 104 39 117 108 39 943,3 355 44 148 135 44 113 44 122 110 44 1033,5 375 50 162 148 50 125 50 131 115 50 1143,7 390 55 178 162 55 135 55 143 123 55 1253,9 408 60 200 182 60 157 60 156 130 60 143


2013

B) TIP II OREBRENJA (masivna ili laminirana rebra, naizmjenično s jednim ili dva savijena rebra)

Razmak između glavnih rebara i međurebara Savijena rebraVisina

D[m] Jedno savijeno rebro

mmDva savijena rebra

mmTri savijena rebra

mmŠirinamm

visinamm

1,9 410 520 590 26 172,1 446 540 620 30 192,3 460 540 640 31 202,5 490 590 640 33 222,7 515 620 695 34 232,9 560 650 730 36 253,1 590 690 770 38 273,3 620 725 800 40 303,5 - - - - -3,7 - - - - -3,9 - - - - -

C) TIP III OREBRENJA (masivna ili laminirana, spojena sa savijenim uzdužnjacima)

IZMEĐU KOBILICE I ZGIBA IZMEĐU ZGIBA I PALUBE

Masivna rebra Laminirana rebra Masivna rebra Laminirana rebravisina visina

VisinaD[m]

Razmak[mm] širina

[mm]Pri dnu[mm]

Pri vrhu[mm]

širina[mm]

visina[mm]

širina[mm]

Pri dnu[mm]

Pri vrhu[mm]

širina[mm]

visina[mm]

1,9 407 25 69 58 25 46 25 48 44 25 432,1 510 27 83 70 27 55 27 58 54 27 502,3 540 29 97 82 29 62 29 68 65 29 562,5 570 31 113 96 31 70 31 79 74 31 642,7 610 34 130 100 34 82 34 91 82 34 742,9 640 37 148 126 37 92 37 104 94 37 843,1 680 41 160 136 41 103 41 112 106 41 933,3 710 46 176 150 46 112 46 122 110 46 1033,5 750 52 192 163 52 124 52 135 115 52 1133,7 780 58 208 176 58 135 58 146 122 58 1233,9 820 62 232 197 62 156 62 160 129 62 142

D) TIP III Orebrenje (masivna ili laminirana rebra, spojena sa savijenim uzdužnjacima)

ZAKRIVLJENI UZDUŽNJACI

IZMEĐU KOBILICE I ZGIBA IZMEĐU ZGIBA I PALUBEVisina

D[m] Razmak

[mm] širina[mm]

visina[mm]

širina[mm]

visina[mm]

1,9 210 33 20 33 172,1 225 37 23 37 192,3 240 39 25 39 202,5 255 41 27 41 222,7 270 43 28 43 232,9 285 45 30 45 253,1 300 48 33 48 273,3 315 50 36 50 303,5 330 53 39 53 333,7 345 55 42 55 363,9 360 58 45 58 39



2013

4.4.3 Rebrenice

4.4.3.1 Debljina rebrenice koja povezuje rebra dna, vi-di 4.1) mora biti jednaka, najmanje, jednoj polovini zahtjeva-ne debljine rebra dna, uzduž simetralne ravnine broda i visinejednaka najmanje dvostrukoj visini na kraju svakog rebra,preklopom rebra i rebrenice u duljini najmanje 2,5 (dva i polputa) visine rebra tako da se dobije kvalitetan spoj pomoćuljepila i svornjaka. Razmak između dvije rebrenice preko reb-ra mora imati ispunu; alternativno rebra mogu biti oblikovanatako, da u simetralnoj ravnini imaju visinu iznad kobilicejednaku zahtjevanoj visini rebra pri dnu. Za rebrenice, vidiSliku 4.

4.4.4 Koljena rebara i sponja

4.4.4.1 Spajanje rebra dna i boka, kao i rebra boka isponje, mora se izvesti dvostrukim koljenima, na sličan načinkao kod rebrenica, ali uz preklop rebra i sponje u duljininajmanje 2 (dva puta) odgovarajuće visine rebra (vidi Sliku 5i Sliku 6).

Umjesto koljena, međusobni spoj rebra i sponjemože se izvesti jednostavnim preklapanjem odnosno lastinimrepom na palubnu provezu (klinovima i lijepljenjem), uz uv-jete da su predviđene poprečne pregrade ispod palube narazmaku, ne više od 2 metra, tako da se trup pojača u popreč-nom smjeru, i da nadgrađe nije predviđeno na glavnoj palubi.

4.5 PROVEZE DNA I BOKA

4.5.1 Rebra dna, moraju imati, najmanje, dvije nep-rekinute ukrepe, proveze, postavljene sa svake strane simet-ralne ravnine, površine poprečnog presjeka, najmanje 30 cm2

za L < 14 m i najmanje, 90 cm2 ; za L > 20 m, za L od 14 do20 m vrijednosti se određuju interpolacijom.

Za brodove kojima je L > 15 m, proveze dna,moraju biti neprekinute iznad rebara dna, i moraju biti pove-zane s trenicama vanjske oplate, između rebara, moraju bitipostavljene savijene proveze neprekinute kroz rebrenice ispojene na trenice vanjske oplate. Ispune i savijene provezemogu se izostaviti, ali u tom slučaju debljina trenica na dnu,

prema Tablici 5. mora se povećati na način da se dobije pov-ršina poprečnog presjeka na cijelom dnu, uvećana za 50%debljine promatrane proveze.

Slična proveza dna, ali sa umanjenom površi-nom poprečnog presjeka na 0,65 osnovne površine poprečnogpresjeka, naprijed opisana, mora biti pričvršćena na treniceopločenja vanjske oplate za L > 14 m.

Takva proveza dna se može izostaviti ako seprimijenjen tip III orebrenja.

4.6 SPONJE

4.6.1 Raspored sponja se određuje tako da ispunjavaslijedeće uvjete::

.1 za brodove sa izvedbom orebrenja Tipa I:sponje na svako rebro;

.2 za trupove sa izvedbom orebrenja Tipa IIili III u području rebra od masivnog drvaili laminiranog drva spojenih koljenima imeđusponjama, bez koljena spojenih napodsponjake.

Sponje moraju imati širinu, najmanje, jednakuširini rebra s kojim su u međusobnom spoju i moment otporaprofila, ne manje od vrijednosti određene izrazom:

Z1 = K1 · a · s , [cm3]Na krajevima velikih otvora, moraju biti pred-

viđene pojačane sponje i moraju imati moment otpora, nemanji od vrijednosti određen izrazom:

Z2 = K2 · a · s , [cm3]gdje je:

Z1, Z2: moment otpora promatrane sponje beztrenica opločenja vanjske oplate u cm3,

a: širina sponje , u cms: razmak sponja, u cm

K1, K2: koeficijent prema Tablici 6. prema raspo-nu sponje.

Kod izvedbe s laminiranim sponjama, momentotpora Z1 i Z2 mogu se smanjiti na 85% od vrijednosti odre-đene naprijed navedenim izrazima.

Tablica 6

Koeficijenti za proračun momenta otpora sponja

K1 K2Raspon sponja

(m)U sredini Na krajevima U sredini Na krajevima

1,2 9,4 4,26 17,1 8,72 14,3 6,43 23 11,4

2,5 18 8,5 31 15,13 22,2 10,7 38,6 17,7

3,5 24,7 12,5 43,6 22,24 28,3 13,9 48,7 23,6

4,5 30,6 14,9 52,5 25,25 32,4 16,3 56,8 27,7

5,5 35,1 17,1 60 28,76 36,9 18,1 63,5 31,8

6,5 38,7 19,5 70 357 39,6 20,5 73,5 40,2

7,5 40,5 23 81 45,4


2013

4.7 PODSPONJACI I PROVEZEZGIBA

Površina poprečnog presjeka podsponjaka iproveze zgiba ne smije biti manja od vrijednosti u Tablici 7 uzavisnosti od duljine trupa L, omjer visine i duljine ne smijebiti manja od h/t < 3, gdje je h visina, a t ,debljina profila..

Tablica 7

DuljinaL

trupa,m

Površina poprečnogpresjeka podsponja-

ka,cm2

Površina poprečnogpresjeka proveze

zgiba,cm2

14 45 5216 55 6418 65 7220 75 8422 85 9624 95 11226 110 12828 125 14030 140 152

4.8 OPLOČENJE VANJSKE OPLATE

4.8.1 Debljina trenica

4.8.1.1 Osnovna debljina trenica opločenja vanjskeoplate se određuje prema Tablici 4.

Ako je razmak rebara drukčiji od razmaka pre-ma Tablici 3, debljina trenica se može povećati ili smanjitiza, 10% za svakih 100 mm razlike.

Nakon ispravka razmaka, debljina trenica semože smanjiti:

.1 za 10% za dijagonalnu ili uzdužnu dvos-lojnu oplatu;

.2 za 15% za kompozitno opločenje sastav-ljeno od unutarnjeg sloja od ukočenog dr-va i jednog ili više vanjskih uzdužnih us-vojeni slojeva dijagonalnih vojeva;

.3 za 25% za laminirano opločenje (tj. naj-manje, tri hladno oblikovana sloja ili plo-ča od ukočenog drva.

Nadalje, debljina pojedine ploča od ukočenogdrva ne smije biti manja od 30% od ukupne debljine ili manjaza 6 [mm].

Brodovi brzine v > 25 čvorova moraju imatirebra dna (rebrenice i uzdužne građevne elemente) određeneu skladu sa zahtjevima ovih pravila i debljine trenice uvećanekako slijedi (za kut nagiba dna < 25º) prema Tablici 2:

.1 brzina od 26 do 30 čvorova : 5%

.2 brzina od 31 do 35 čvorova : 10%

.3 brzina od 36 do 40 čvorova : 15%Ako je kut nagiba dna između 25º i 30º, a

vanjski uzdužni vojevi su postavljeni na platice vanjske op-late, navedeno povećanje se može smanjiti, ali ne manje odpolovine postotaka prije navedeno.

4.9 OPLOČENJE PALUBE

4.9.1 Paluba čvrstoće (Izložena paluba)

4.9.1.1 Opločenje palube se sastoji od platica, palubneproveze sa strane i podveze u simetralnoj ravnini palube.Takvo opločenje može biti, samo od ukočenog drva ili odukočenog drva zajedno s trenicama od masivnog drva, premanaprijed navedenom.

Debljina trenica opločenja palube je određenaprema Tablici 4. Ako se razmak sponja razlikuje od vrijedno-sti prema 4.6, debljina platica se mora povećati ili se možeodgovarajuće smanjiti, za 10% za svakih 100 mm razlike.

Nakon ispravka razmaka, debljina trenice semože umanjiti za 30% za ukočeno drvo, odnosno za ukočenodrvo zajedno s trenicama od masivnog drva.

Nadalje, debljina ploče od ukočenog drva nesmije biti manja od 30% ukupne debljine trenica ili 6 mm, štoje veće.

4.9.2 Palube nadgrađa

4.9.2.1 Debljina platica opločenja palube nadgrađa seodređuje prema Tablici 4.

Debljina platica palube nadgrađa može se sma-njiti ili povećati na isti način kako je navedeno u (4.9.1.1).

4.9.3 Donje palube

4.9.3.1 Za visinu broda, mjerenu od brida kobilice dogornjeg brida sponje, za veću ili jednaka vrijednosti h=3,10m, mora se predvidjeti donja paluba, sa sponjama koje imajumoment otpora ne manje od 60% od momenta otpora sponjaglavne palube određene u 3.6., spojene i pričvršćene podspo-njacima koji imaju najmanje, 2/3 površine poprečnog presje-ka zahtjevanog prema Tablici 7.

Za visinu broda, mjerenu od brida kobilice dogornjeg brida sponje, koja prelazi h=3,10 m, spoj sponje sbočnim rebrima mora se izvesti koljenima od ploča od uko-čenog drva raspoređenih na svakoj drugoj sponji kako je od-ređeno u 4.4.4.



UREĐAJA ZA RIBOLOV

4.10.1 Primjenjuju se zahtjevi prema Dio B. – Odjeljak1, Odsjek 1., 3.14.



2013

Slika 1Uzdužni presjek

1-Kobilica 7- Pramčana protustatva 13-Opločenje zrcala2-Krmeno rebro 8- Pramčano koljeno 14-Koljeno zgiba3-Masivno rebro 9- Podsponjak 15-Rebrenice4-Proveze zgiba 10-Koljeno 16-Koljeno sponje5-Sastavljeno rebro 11-Ukrepa zrcala 17-Sponja6-Pramčana statva 12-Rebro zrcala

Slika 2Glavno rebro

1-Kobilica 8-Sponja 15-Opločenje dna i boka-unutarnji sloj2-Krmeno rebro 9-Dvostruko koljeno 16-Opločenje dna i boka-vanjski sloj3-Rebro dna 10-Koljeno 17-Opločenje palube-unutarnji sloj4- Rebro boka 11-Umetak 18-Opločenje palube-vanjski sloj5-Dvostruko koljeno 12-Bočna proveza 17-Sponja6-Zgib 13-Podsponjak 19-Kanal za otjecanje vode7-Sastavljeno rebro 14-Proveze palube


2013

Slika3Konstrukcija pramčane statve

1-Kobilica 4-Pramčana statva

2-Štitna kobilica 5-Pramčano koljeno

3-Pramčano koljeno

Slika 4Detalj rebrenice

1-Kobilica 4-Proveza dna 7-Opločenje, vanjski sloj

2-Štitna kobilica 5-Savijeno, zakrivljeno rebro 8-Dvostruka rebrenica

3-Rebro dna 6-Opločenje, unutarnji sloj



2013

Slika 5Detalj zgiba

1-Rebro dna 5-Opločenje unutarnji sloj

2-Rebro boka 6-Opločenje vanjski sloj

3-Dvostruko koljeno 7-Zgib

4-Ukrepa zgiba

Slika 6Detalj spoja boka i palube

1-Bočno rebro 6- Opločenje boka , vanjski sloj

2-Sponja 7- Opločenje palube – unutarnji sloj

3-Dvostruko koljeno 8- Opločenje palube - vanjski sloj

4-Podsponjak 9- Kanal za otjecanje vode

5- Opločenje boka, unutarnji sloj 10-Bokoštitnica


2013

5. VODONEPROPUSNEPREGRADE, OBLOGE, PROSTOR

STROJARNICE

5.1 DRVENE PREGRADE

Drvene vodonepropusne pregrade sastoje se odtrenica odgovarajuće debljine (najmanje jednaka debljini op-ločenja vanjske oplate u području pregrade) obzirom na veli-činu broda, kao i rasporedu i čvrstoću ukrepa. Ljepila za dr-venu građu moraju biti resorcinska ili phenolna, t.j postojanai vodootporna.

Imajući u vidu broj vodootpornih pregrada, po-sebna pažnja se mora posvetiti odredbama točke 2. ovog od-sjeka.

Paneli od ukočenog drva, se obično raspoređujuu vertikalnom smjeru, u smjeru spojeva ili stičnica u smjeruvertikalnih ukrepa.

Razmještaj i broj pregrada ovisi o veličini inamjeni broda.

Svi brodovi moraju imati pramčanu sudarnupregradu koja se proteže po visini od dna do glave palube, naudaljenosti od 5% do 8% duljine “L” od pramčane okomice,mjereno u visini projektne vodne linije linije.

5.2 ČELIČNE PREGRADE

U Tablici 8. navedene su debljine čeličnih vo-donepropusnih pregrada u zavisnosti od razmaka ukrepa i vi-sine pregrade.

Dimenzije su navedene uz pretpostavku da jenajniži voj položen horizontalno a ostali vertikalno. Ako susvi vojevi položeni horizontalno, debljina trećeg i ostalih vo-jeva se može umanjiti za ne više od 0,5 mm, ali ne više od25% vrijednosti iz Tablice 8., za najviši voj.

Ako se razmak ukrepa razlikuje od onih nave-denih u Tablici 1, debljina opločenja pregrade se mora izmi-jeniti za 0,5 mm, za svakih 100 mm razlike u razmaku ukre-pa. Za sudarnu pregradu razmak ukrepa ne smije biti veći od600 mm.

Moment otpora vertikalnih ukrepa, koje nisuspojene završnim spojem ili koljenom ne smije biti manja odiznosa prema slijedećem izrazu:

Z = (4,2 + 4 h) s · S2, [cm3]

gdje je:Z: moment otpora vertikalnih ukrepa s pri-

padajućim pojasnim trakama, cm3,h: udaljenost od sredine ukrepe do vrha pre-

grade, u m,s: razmak vertikalnih ukrepa, m,S: ukupni raspon vertikalnih ukrepa, m.Međusobni spoj pregrade i trenica oplate mora

se izvesti preko okvira kojeg čine rebra, rebrenice i sponje.Mora biti predviđeno brtvenje gdje je potrebno i koliko jeprimjenjivo.

Nakon ugradnje svaka vodonepropusna pregra-da i možebitna vrata na njoj se moraju ispitati na nepropusno-st jakim mlazom vode.

5.3 UNUTARNJE OPLOČENJE IDRENAŽNI OTVORI

Ako su postavljene trenice unutarnje oplate,moraju biti izvedene tako da ju je moguće što lakše skinutiradi održavanja i bojanja površina ispod njih. Također, morabiti osigurana što bolja ventilacija prostora između platica u-nutarnje i vanjske oplate.

Za prolaz i otjecanje vode u rebrenicama mo-raju biti predviđeni otvori, slivnice, tako da se omogući otje-canje, odnosno sakupljanje vode i ostalih tekućina u kaljužnizdenac.

5.4 STRUKTURA STROJARNICE

5.4.1 Određivanje dimenzija rebrenica, okvirnih re-bara i temelja pogonskih strojeva moraju odgovarati masi,snazi i tipu strojeva; izvedba i prikladnost spojeva mora bitizadovoljavajuća uz posebnu pažnju na ispitivanje rada po-gonskih strojeva i plovidbe, a prema zahtjevima Pravila.

5.4.2 Dno strojarnice se mora pojačati ispod postoljaporivnih strojeva. Temelji moraju imati najmanje trostrukuduljinu stroja, i ako je strojarnica na krmi, moraju se protezatido sredine duljine broda, L. Temelji moraju biti pričvršćeniza svako rebro/rebrenicu svornjacima. Pojačanje poprečnestrukture se izvodi povećanjem dimenzija rebrenica i donjihdijelova rebra, i ako je potrebno, dodavanjem duboke rebre-nice smještene na hrptenici te postavljanjem drvenih i/ilimetalnih koljena.

5.5 DODATNA POJAČANJA

5.5.1 Pojačanje pomoću vertikalnih ukrepa, vertikal-nih i horizontalnih koljena sponje ili ekvivalentnim sustavi-ma, mora se izvesti u području velikih otvora na palubi, kodribarskih brodova u području nosača mreže koćarice, te nasvakom mjestu gdje se velika i koncentrirana opterećenja mo-raju rasporediti na više građevnih elemenata trupa. Takvopojačanje mora se odrediti u svakom pojedinačnom slučaju uskladu s karakteristikama gradnje i rasporedom strukture, teposebno u skladu s brojem i rasporedom glavnih pregrada.



2013

Tablica 8Čelične vodonepropusne pregrade

Visina pregrademm

Razmak vertikalnih ukrepa,mm

Debljine donjih limova,mm

Debljine limovamm

1,60 310 3 2,5

1,80 325 3 3

2,00 340 3,5 3

2,20 360 4 3,5

2,40 375 4 3,5

2,60 390 5 4,5

2,80 410 5 4,5

3,00 425 5,5 5

3,20 440 5,5 5

3,40 460 5,5 5

3,60 475 6 5,5

3,80 490 6 5,5

4,00 510 6 5,5

4,20 525 6 5,5

4,40 540 6,5 6

4,60 560 6,5 6

4,80 575 6,5 6

5,00 590 6,5 6


2013

6. OPLOČENJA

6.1 OPLOČENJA VANJSKE OPLATE

6.1.1 Općenito

6.1.1.1 Vanjska oplata kod drvenog broda ima tri novazadatka, i to:

- da osigura nepropusnost trupa;- da osigura uzdužnu čvrstoću trupa;- da osigura krutost strukture trupa.;Krutost vanjske oplate ovisi o:- razmaku između rebara;- debljini rebara;- debljini platica vanjske oplate.Razlikujemo slijedeće izvedbe opločenja

vanjske oplate.- glatka;- dijagonalna (jednostruka i dvostruka);- preklopna;- od ukočenog drva.Platice vanjske oplate tupo se sljubljuju u uzdu-

žnom i poprečnom smjeru, tako da vanjsko i unutarnje licevanjske oplate pokazuju glatku površinu.

Platice vanjske oplate nemaju međusobno ni-kakvih veza, osim preko rebara i statve za koje su začavljene.

Između dva (2) stika platica na istom rebru mo-raju se nalaziti bar tri (3) platice bez stika. Susjedne palticemoraju imati stikove udaljene bar za tri (3) rebra, ali nemanje od 1,20 m. Na susjednim rebrima mogu doći stikovi,ako su dvije platice bez stikova između njih.

Stikovi dokobiličnog voja i dvaju slojevazavršnog voja moraju biti udaljeni od ključa kobilice najma-nje četiri (4) razmaka rebra. Sitčni spojevi na platicamazavršnog voja ne smiju biti u blizini otvora za otjecanje vodes palube.

Stikovi mogu biti spojeni trakama ili stičnica-ma. Trake od drva moraju imati debljinu jednaku debljiniplatica, širinu kolika je širina preklopa najmanje 12 mm iduljine koliko je potrebno za spoj. Mora se predvidjeti do-voljno prostora za drenažu između kraja traka i rebara. Stiko-vi vanjske oplate moraju se nalaziti na rebrima. Debljina stič-nice ploče ne smije biti manja od debljine vanjske oplate,

Ako se primjenjuje spoj ključevi moraju imatiduljinu ne kraće od pet (5) debljina platice, postavljeni u sre-dište rebra i povezani lijepljenjem ili čepovima.

6.1.2 Dvostruka dijagonalna izvedba

Sastoji se od unutarnjeg sloja debljine najmanje0,4 debljine ukupne debljine, i vanjskog sloja postavljenog uuzdužnom smjeru.

Unutarnji sloj je spojen na rebra vijcima i čav-lima, a vanjski sloj na rebra svornjacima i vijcima. Unutarnjii vanjski sloj mogu biti spojeni zakovicama. Impregniranoplatno ili neki drugi, plastični materijal mora se postaviti iz-među dva sloja.

6.1.3 Dvostruko uzdužno opločenje

Sastoji se od unutarnjeg i vanjskog sloja, posta-vljenog tako da su šavovi vanjskog sloja izmaknuti na polo-vinu platice unutarnjeg sloja.

Unutarnja sloj je spojen na rebra vijcima i čav-lima, a vanjski sloj na rebra svornjacima i vijcima. Unutarnjii vanjski sloj mogu biti spojeni zakovicama. Vanjski sloj,naizmjence, mora biti spojen na rebra svornjacima. Kada reb-ra nisu laminirana, nije dozvoljena upotreba vijaka. Izmeđudva sloja mora biti postavljen prikladni elastični brtveni sloj.

6.1.4 Laminirano opločenje u nekoliko hladnolijepljenih slojeva.

Izvodi se hladno oblikovanim laminiranim op-ločenjem u stalnoj temperaturi.

Zbog toga je jako važno da proizvođač ima od-govarajući prostor opremljen potrebnom opremom za izvo-đenje dotičnih radnih operacija.

Platice koje čine laminat moraju biti širine i de-bljine takve da može slijediti formu (oblik) trupa; širina se upravilu ne uzima veća od 125 [mm].

Broj slojeva mora biti takav da se postigne zah-tjevana debljina.

6.1.5 Opločenje od ukočenog drva

Opločenje od ukočenog drva mora se sastoji odšto većih ploča prikladnih za montažu prema obliku trupa.Stikovi moraju biti nagnuti jedan prema drugom i udaljeni odtemelja pogonskih strojeva, i ostalih koncentriranih optere-ćenja.

Spojevi šavova moraju biti lijepljeni i/ili spoje-ni svornjacima; moraju biti izvedeni nakošenjem ili trakama.Duljina nakošenja u pravilu ne smije biti veća od 8 debljinaploče, po potrebi, spoj nakošenjem se može dodatno pojačatitrakama širine ne manje od 10 debljina, koje moraju biti za-lijepljene i pričvršćene.

Spojna traka mora biti od istog materijala odkojeg je ploča od ukočenog drva.

6.1.6 Dvostruka oplata s unutarnjim slojemod ukočenog drva i vanjska od uzdužnihplatica.

Ova izvedba se sastoji od dva sloja: prvi, unu-tarnji od ukočenog drva, pripremljeno kako je objašnjeno u(6.1.5), i drugi, vanjski, formiran od platica u uzdužnom sm-jeru pripremljenih kako je navedeno u (6.1.3). Debljina pločaod ukočenog drva ne smije biti manja od 0,4 ukupne debljineopločenja.

6.1.7 Pričvršćenje i šuperenje

Stični spojevi trenica na opločenju (Slika 7)moraju biti pričvršćeni svornjacima prema Tablici 9. Za prič-vršćenje platica na rebra, u odnosu na širinu platice broj sred-stava za pričvršćenje se određuje, kako slijedi:

.1 a < 100 mm3 svornjaka na pojedinom kraju platice

.2 100 < a < 200 mm



2013

4 svornjaka na pojedinom kraju platice.3 200 < a < 250 mm

5 svornjaka na pojedinom kraju platice.Broj i raspored pričvršćenja platica opločenja

na rebra se određuje prema Tablici 9.

Tablica 9Pričvršćenje opločenja vanjske oplate i palube – dimenzije i raspored sredstava za pričvršćenje

Opločenje vanjske oplate Opločenje palube Broj sredstava za pričvršćenje po platici odnosno treniciMasivna, laminirana, ili čelična

rebraSavijena

rebraPromjer promjer

Širina platice odnosno trenicemm

Debljinaopločenja[mm]

Svornjaci smaticama

mm

Vijci zadrvomm

Bakrenezakovice

mm

Bakrenezakovice

mm

Vijci zadrvo pro-

mjermm

Svornjaci smaticamapromjer

mma < 100 100 < a

< 150150 < a< 180

180 < a< 205

205 < a< 225

18 4,5 5 4,5 2,53 4,5 4,5 2 2 3 3 320 4,5 5 5 3,5 5 4,5 2 2 3 3 322 6 5 6,5 3,5 5 6 2 2 3 3 324 6 5 6,5 3,5 5,5 6 2 2 3 3 326 7 5,5 6,5 4,5 5,5 6 1 2 2 3 328 7 5,5 6,5 4,5 5,5 6 1 2 2 3 330 7 5,5 6,5 5 5,5 6 1 2 2 3 332 8 6,5 7,5 5,5 6,5 8 1 2 2 3 334 8 6,5 7,5 5,5 6,5 8 1 2 2 3 336 8 7 7,5 5,5 6,5 8 1 2 2 3 338 8 7 7,5 6 7 8 1 2 2 2 340 9 8 9,5 6 7 8 1 2 2 2 342 9 8 9,5 - 7 9 1 2 2 2 344 10 8 9,5 - 8 9 1 2 2 2 346 12 8,5 11 - 8 10 1 2 2 2 348 12 8,5 11 - 8 10 1 2 2 2 350 14 10 12,5 - 8,5 12 1 2 2 2 352 14 10 12,5 - 8,5 12 1 2 2 2 3

Slijedeći tipovi pričvršćenja se mogu primije-niti:

.1 Rebra tipa I: sva pričvršćenja koja prolazekroz građevni element;

.2 Rebra tipa II s masivnim ili laminiranimrebrima: svornjaci u području uzvojnihproveza i uzdužnih građevnih elemenata,vijci za drvo za ostala pričvršćenja;

.3 Rebra tipa II (metalna rebra): sva sredstvaza pričvršćenje koja prolaze kroz građev-ni element, svornjaci s maticama;

.4 Rebra tipa III: sredstva za pričvršćenje,kako je navedeno prije, ovisno da li supromatrana rebra savijena, masivna, la-minirana ili čelična.

Sva sredstava za pričvršćenje rebara u područjujarbola moraju prolaziti kroz osnovni građevni element.

Opločenje od ukočenog drva, mora biti prič-vršćeno na rebra čavlima ili vijcima za rebra na razmaku od75 [mm], nezavisno jedan od drugog i promjera prema Tabli-ci 9.

Platice opločenja oplate, ako nisu lijepljene mo-raju biti šuperene po šavovima i stikovima.

6.1.8 Oblaganje opločenja

Ako se upotrebljava obloga od ojačanog polie-stera ili sintetskih smola, trup mora biti pripremljen na načinda se poravnaju svi spojevi i popuni svaka rupa od svornjaka(upuštenje) prikladnim popunama nakon odgovarajućegupuštanja svornjaka. Zaštitno oblaganje kobilice i krmenihumetaka, zaštitne kobilice, koliko je primjenjivo, mora bitiizvršeno prije montaže balastne kobilice gdje je predviđena.Kada je oblaganje primjenjeno, sadržaj vlage u drvu mora bitišto je moguće niži.

O oblaganju trupa u cijelosti, i o mogućoj upot-rebi drugih tehnologija Registar razmatra i odlučuje u sva-kom pojedinačnom slučaju posebno, slijedeći naprijed nave-dena načela.


2013

6.2 OPLOČENJE PALUBE

6.2.1 Opločenje

6.2.1.1 Stični spojevi trenica palube, dva susjedna stikamoraju biti smješteni na udaljenosti od 1,20 m; između (2)dva stika trenica na istoj sponji moraju se nalaziti bar (3) pla-tice bez stika. Na susjednim sponjama mogu doći stikovi, akosu dvije trenice bez stikova između njih.

6.2.2 Ukočeno drvo

6.2.2.1 Ploče od ukočenog drva (furnirske (slojevite)ploče, slojevite ploče s jezgrom, kombinirane slojevite ploče)moraju biti što je moguće duže.

Uzdužni spojevi moraju biti postavljeni na uz-dužne građevne elemente i dovoljnom širinom preklopa zaspoj. Svi spojevi moraju biti vodoneporopusno zabrtvljeni.

Izvođač radova za oblaganje opločenja mora i-mati odgovarajući prostor i mora biti odobren od Registra.

6.2.3 Ploče od ukočenog drva s pripadnimopločenjem

Stični spojevi ploča od ukočenog drva morajubiti u skladu sa navedenim zahtjevima prema 6.2.2 i 6.2.1.

6.2.4 Uzdužno opločenje

Ako je predviđeno uzdužno opločenje svakatrenica mora biti spojena sa sponjama vijcima ili sa stranečavlima. Dodatno, svaka trenica može biti međusobno spoje-na ljepilom i utorenom trakom.

Opločenje od ukočenog drva mora biti lijeplje-no i usvornjeno na sponju, ili na drugi način spojeno vijcimapostavljenim na udaljenosti ne većoj od 75 [mm] i promjeraprema Tablici 9.

6.2.5 Šuperenje

Opločenje mora biti šupereno ili izvedeno vo-donepropusno na neki drugi primjeren način upotrebom od-govarajućih materijala.

Drveni čepovi koji se koriste za popunjavanjerupa od svornjaka moraju biti zalijepljeni.

Tablica 10Spajanje opločenja vanjske oplate i palube – ploče ukočenog drva

Preklop na šavu Promjer sredstava za spajanjeDebljina ploča odukočenog drva

mm Opločenje vanjske oplate i palube,kod kobilice, proveze, podsponjaci,

mm

Širina stičnih trakamm Vijci za drvo

mmBakreni čavli

mm

6 25 150 4,5 3,5

8 28 175 5 3,5

10 32 200 5 4,5

12 35 225 5,5 4,5

14 35 250 5,5 5

16 45

jednostrukopritezanje

280

jednostrukopritezanje

5,5 5

18 45 350 6,5 5

20 50 350 6,5 5,5

22 50 350 6,5 6

24 60 380 7 6,5

26 60

dvostrukopritezanje

380

dvostrukopritezanje

7 6,5



2013

Slika 7Stični spoj na oplati

1-Rebro

2-Trenice vanjske oplate

3-Stični spoj


2013

Slika 2Vrste ključeva

1-Jednostavni, ravni ključ

2-Ključ na zub

3- Ravni ključ s klinovima

4- Ključ na zub s klinovima

5-Dvostruki klinovi

DODATAK APRAVILA ZA GRADNJU DRVENIH BRODOVA

-TRADICIONALNA GRADNJA

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA IPLASTIČNIH MATERIJALADodatak A - PRAVILA ZA GRADNJU DRVENIH BRODOVA-TRADICIONALNA GRADNJA

2013

Sadržaj:Stranica

1 OPĆI ZAHTJEVI.................................................................................................................................................... 11.1 PRIMJENA....................................................................................................................................................................................11.2 POJMOVI......................................................................................................................................................................................11.3 OPSEG NADZORA I TEHNIČKA DOKUMENTACIJA............................................................................................................2

2 PROJEKTNA NAČELA......................................................................................................................................... 42.1 OPĆENITO ...................................................................................................................................................................................42.2 MATERIJALI................................................................................................................................................................................42.3 LJEPILA........................................................................................................................................................................................52.4 LIJEPLJENI LAMINIRANI GRAĐEVNI ELEMENTI ..............................................................................................................52.5 UPOTREBA METALNIH MATERIJALA...................................................................................................................................52.6 MJESTO GRADNJE .....................................................................................................................................................................62.7 SKLADIŠTE DRVENOG GRAĐEVNOG MATERIJALA ........................................................................................................6

3 UZDUŽNA STRUKTURA...................................................................................................................................... 83.1 KOBILICA, HRPTENICA............................................................................................................................................................83.2 PRAMČANA STATVA ................................................................................................................................................................83.3 KRMENA STATVA .....................................................................................................................................................................93.4 KRMENI UMETAK, KRMENI MASIV (KRMENO KOLJENO)..............................................................................................93.5 SREDNJE REBRO (UKREPA) KRMENOG OKVIRA ..............................................................................................................9

4 POPREČNA STRUKTURA ................................................................................................................................. 124.1 DVOSTRUKA SASTAVLJENA REBRA ..................................................................................................................................124.2 JEDNOSTRUKA SASTAVLJENA REBRA ..............................................................................................................................134.3 LAMINIRANA REBRA .............................................................................................................................................................134.4 ČELIČNA REBRA......................................................................................................................................................................134.5 PREGRADE ................................................................................................................................................................................134.6 DODATNA POJAČANJA ..........................................................................................................................................................17

5 OPLOČENJE VANJSKE OPLATE................................................................................................................... 185.1 OPĆENITO .................................................................................................................................................................................185.2 DIMENZIONIRANJE .................................................................................................................................................................185.3 SUČEONI SPOJEVI I OTVORI U OPLATI ..............................................................................................................................185.4 JEDNAKOVALJANI RASPOREDI ...........................................................................................................................................18

6 UNUTARNJA STRUKTURA .............................................................................................................................. 216.1 PROVEZE DNA, UZVOJA I BOKA..........................................................................................................................................216.2 PODSPONJACI I PALUBNE PROVEZE ..................................................................................................................................21

7 KONSTRUKCIJA PALUBE ................................................................................................................................ 257.1 SPONJE.......................................................................................................................................................................................257.2 UPORE I RASPORED UPORA..................................................................................................................................................257.3 POJAČANJA, KOLJENA ...........................................................................................................................................................267.4 SMANJENJA (REDUKCIJE) .....................................................................................................................................................267.5 OPLOČENJE PALUBE, SRŽNICA...........................................................................................................................................267.6 JEDNAKOVALJANA IZVEDBA ..............................................................................................................................................267.7 STRUKTURA NADGRAĐA I PALUBNIH KUĆICA ..............................................................................................................287.8 OPLOČENJE BOČNih stijena I PALUBa NENOSIVIH NADGRAĐA ....................................................................................287.9 PODPALUBNA STRUKTURA I REBRA GORNJIH REDOVA NADGRAĐA ......................................................................28

8 PRIČVRŠĆENJE, ŠUPERENJE I BOJANJE................................................................................................... 298.1 ELEMENTI SPAJANJA .............................................................................................................................................................298.2 RASPORED PRIČVRŠĆENJA...................................................................................................................................................308.3 EKVIVALENTNA SPAJANJA ..................................................................................................................................................308.4 ŠUPERENJE I ZAŠTITA............................................................................................................................................................31

9 KORMILO ............................................................................................................................................................. 339.1 METALNA KORMILA ..............................................................................................................................................................339.2 DRVENO KORMILO .................................................................................................................................................................33


Dodatak A - PRAVILA ZA GRADNJU DRVENIH BRODOVA-TRADICIONALNA GRADNJA

2013

10 JARBOLI................................................................................................................................................................3410.1 OPĆENITO................................................................................................................................................................................. 3410.2 METALNI JARBOLI ................................................................................................................................................................. 3410.3 OTVOR ZA JARBOL U PALUBI.............................................................................................................................................. 3510.4 TEMELJ JARBOLA................................................................................................................................................................... 35

11 BALASTNA KOBILICA ......................................................................................................................................3611.1 VANJSKA BALASTNA KOBILICA......................................................................................................................................... 3611.2 UNUTARNJI KRUTI BALAST................................................................................................................................................. 36

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA I 1PLASTIČNIH MATERIJALADodatak A - PRAVILA ZA GRADNJU DRVENIH BRODOVA-TRADICIONALNA GRADNJA

2013

1 OPĆI ZAHTJEVI

1.1 PRIMJENA

1.1.1 Ovaj dio Pravila za tehnički nadzor pomorskihbrodova (u daljnjem tekstu: Pravila) primjenjuje se na brodoveduljine od 3 do 30, [m], kojima je osnovni materijal gradnjedrvo, građene tradicionalnim načinom gradnje i kojima omjeriglavnih dimenzija ne prelaze slijedeće vrijednosti:

L/H=7,35; B/H=2; Hp/H=0,8

1.1.2 O izvedbama i dimenzijama građevnih eleme-nata koji osiguravaju čvrstoću broda, za brodove koji nisu uskladu sa zahtjevima ovog dijela Pravila, vidi 1.1.1, u svakompojedinačnom slučaju posebno razmatra i odlučuje HRVAT-SKI REGISTAR BRODOVA (u daljnjem tekstu: Registar).

1.1.3 Zahtjevi ovog dijela Pravila primjenjuju se naputničke brodove koji plove u području plovidbe 5, 6, 7 i 8, ina jahte koje plove u području plovidbe III i IV.

1.1.4 Za dimenzioniranje građevnih elemenata jahti,izračunati građevni modul, GM, prema 1.2.2.8, može seumanjiti za 10%.

1.1.5 Zahtjevi ovog dijela Pravila primjenjuju se i naribarske brodove vodeći računa o izvedbi broda i njegovojnamjeni.

1.1.6 O primjeni zahtjeva ovog dijela Pravila na teret-ne brodove i jahte područja plovidbe II i neograničenog pod-ručja plovidbe Registar razmatra i odlučuje u svakom pojedi-načnom slučaju posebno.

1.2 POJMOVI

Opći pojmovi i izrazi navedeni su u Pravilima,Dio 1. - Opći propisi, Odjeljak 1. - Općenito.

Ovdje su objašnjeni pojmovi i izrazi koji se od-nose na ovaj dio Pravila.

1.2.1 Tipovi brodova

Objašnjenja za pojedine tipove brodova navede-ni su u Pravilima, Dio 1. - Opći propisi, Odjeljak 1. - Općeni-to, 4.2.5.

1.2.2 Osnovni pojmovi

1.2.2.1 Ljetna teretna linija - vodna linija na razinisredišta oznake nadvođa, kada brod nema stalnog uzdužnog nipoprečnog nagiba, ujedno se može smatrati i konstruktivnomvodnom linijom (KVL).

1.2.2.2 Pramčana okomica - okomica na ravninu ljetneteretne linije povučena presjecištem te linije i prednjeg bridapramčane statve.

1.2.2.3 Krmena okomica - okomica na ravninu ljetneteretne linije povučena presjecištem te linije i stražnjeg bridastatve kormila. Kod brodova bez statve kormila, krmena oko-mica je okomica na ravninu ljetne teretne linije povučena pre-sjecištem te linije i osi struka kormila.

1.2.2.4 Glavno rebro - poprečni presjek na sredini dul-jine broda L.

1.2.2.5 Srednji dio broda - dio broda duljine 0,2 Lprema pramcu i 0,2 L prema krmi, od sredine duljine broda L,ako drugdje nije drugačije kazano.

1.2.2.6 Krajevi broda - dijelovi duljine broda na kraje-vima u području do 0,05 L od pramčane odnosno krmene o-komice.

1.2.2.7 Strojarnica na krmi - strojarnica smještenaprema krmi tako da je sredina njene duljine udaljena više od0,3 L od sredine duljine broda.

1.2.2.8 Građevni modul, GM - služi za određivanjedimenzija građevnih elemenata i jednak je umnoškuL x B x H, [m3], (u daljnjem tekstu: GM)

1.2.3 Glavne dimenzije broda

1.2.3.1 Duljina preko svega, Loa - razmak, u metrima,mjeren paralelno s ljetnom teretnom linijom između krajnjihtočaka trupa (vidi Sliku 1.). Kosnik i drugi izdanci se ne uzi-maju u obzir.

1.2.3.2 Duljina, L –duljina za određivanje dimenzijagrađevnih elemenata, konstruktivna duljina – uzima se većaod slijedeće dvije vrijednosti (vidi Sliku 1):

- Lpp; - duljine između okomica, jednakerazmaku između pramčane i krmene oko-mice; ili

- Loa; umanjene za 12,5% (7/8 Loa).

1.2.3.3 Širina, B – razmak, u metrima, mjeren horizon-talno između vanjskih rubova rebara lijevog i desnog bokabroda, na najširem mjestu u srednjem dijelu broda.

1.2.3.4 Visina, H - razmak, u metrima, mjeren u ravniniglavnog rebra, od donjeg brida utora kobilice do gornjeg bridasponje najviše neprekinute palube, na boku broda.

1.2.3.5 Gaz, d - razmak, u milimetrima, mjeren verti-kalno u sredini duljine broda, od donjeg brida utora kobilicedo ljetne teretne linije.

1.2.3.6 Pomoćna visina, Hp - razmak, u metrima, naglavnom rebru određen na slijedeći način: na udaljenosti B/4od simetrale povuče se okomiti pravac. Na taj pravac projicirase točka s gornjeg lica sponje na boku broda. Udaljenost odtako dobivene točke do točke koja se nalazi na presjecištu pra-vca i vanjskog brida platice vanjske oplate je pomoćna visina(vidi Sliku 2).

1.2.4 Palube i platforme

1.2.4.1 Glavna paluba - najviša paluba neprekinuta pocijeloj duljini ili većim dijelom duljine broda.

1.2.4.2 Platforma - donja paluba koja se proteže samona jednom dijelu duljine broda.

1.2.4.3 Paluba nadgrađa - paluba koja omeđuje nad-građe odozgo. Ako postoji više redova nadgrađa, one se nazi-vaju: 1.paluba nadgrađa, 2. paluba nadgrađa, itd., računajućiod glavne palube.

1.2.4.4 Paluba kućice - paluba koja omeđuje kućicuodozgo. Ako postoji više redova kućica, one se nazivaju: pa-



2013

luba kućice prvog reda, paluba kućice drugog reda itd., raču-najući od glavne palube.

1.2.5 Nadgradnje na gornjoj palubi

1.2.5.1 Nadgrađe - nadgradnja na glavnoj palubi zatvo-rena palubom , koja se prostire od boka do boka broda, ili kojanije udaljena od boka broda više od 4% širine broda.

1.2.5.2 Kućica - nadgradnja na glavnoj palubi, ili palubinadgrađa, zatvorena palubom, koja je od boka udaljena više od4% širine broda.

1.2.5.3 Polukrmenik - uzdignuti dio glavne palube nakrmi koji počinje stepenicom, a visina mu je manja od visinenadgrađa.

1.2.5.4 Kovčeg - zatvorena konstrukcija na glavnoj pa-lubi, koja je od boka broda udaljena više od 4% širine broda, au vanjskim stijenama nema vrata, okna ili druge slične otvore.

1.2.6 Izrazi

1.2.6.1 Koeficijent istisnine Cb - koeficijent na gazu d,koji odgovara ljetnoj teretnoj liniji, određen pomoću duljine,L, i širine, B, prema izrazu:

[ ][ ]3

3

,,

mdBLmdgazunabrodaIstisninaCb ⋅⋅

=

1.2.6.2 Profil – greda pravokutnog oblika čija je dimen-zija visine neznatno veća od dimenzije širine:

1.2.6.3 Platica, trenica, - element opločenja vanjskeoplate odnosno palube, pravokutnog oblika, čija je dimenzijaširine nekoliko puta veća od dimenzije visine (debljine, t)

1.2.6.4 Konstrukcijska visina profila, hx– konstrukcij-ska dimenzija bilo kojeg građevnog elementa je njegova di-menzija u paralelno sa simetralnom ravninom broda (“x” oz-načava indeks promatranog građevnog elementa).

1.2.6.5 Konstrukcijska širina profila, bx– konstrukcij-ska dimenzija bilo kojeg elementa okomito na hx. Uglavnomse proteže paralelno s godovima.

1.2.6.6 Moment otpora i moment tromosti - obziromna neutralnu os i okomito na ravninu savijanja, odnose se naprofile ili sastavljeni nosač, skupa s pripadnim opločenjem,[cm3] odnosno [cm4].

1.2.6.7 Proračunske karakteristike drvne građe –gustoća ρ, [kg/m3], u odnosu na vlažnost, u postocima, i ostalemehaničke, fizičke i fizičko-kemijske karakteristike drvnogmaterijala.

1.2.6.8 Zaokruživanje vrijednosti - vrši se u pravilu usmislu povećanja. Zaokružuje se na najbliži cijeli broj, [mm],za vrijednosti do 0,2 mm odnosno na najbližih 0,5, [mm], zavrijednosti do 0,7 mm. Za vrijednosti iznad 0,2 mm, odnosno0,7, mm, zaokružuje se na najbližih 0,5, [mm], odnosno cijelibroj, u milimetrima.

1.2.6.9 Nepropusna konstrukcija - konstrukcija nep-ropusna za tekućine (teret, balast, slatka voda itd.).

1.2.6.10 Brzina broda, v - najveća brzina broda, u čvo-rovima, na ljetnoj teretnoj liniji pri mirnom moru.

1.2.6.11 Razmak rebara, s - razmak, u centimetrima,između simetrala dvaju susjednih jednostrukih rebara ili sljub-ljenih bridova dvaju susjednih rebara kod dvostrukog rebraodnosno rebrenice.

Slika 1Glavne dimenzije, duljina

Slika 2Glavne dimenzije, širina, visina i pomoćna visina


1.3.1 Opći zahtjevi o nadzoru nad gradnjom navedenisu u Pravilima, Dio 1.- Opći propisi, Odjeljak 2. - Nadzor nadgradnjom.

1.3.2 Za vrijeme gradnje broda nadzoru Registra pod-liježu konstrukcije navedene u ovom dijelu Pravila. U tu svrhubrodogradilišta, radionice i proizvođači (u daljnjem tekstuproizvođači) moraju omogućiti pristup konstrukcijama i dije-lovima strukture broda koji se pregledavaju.

1.3.3 Prije početka gradnje Registru se mora dostavitina odobrenje pripadajuća tehnička dokumentacija (vidi 1.3.7).

1.3.4 Proizvođač mora osigurati odgovarajuće uvjeteza izvođenje odnosnih radova, gdje je to neophodno zbog po-sebnosti tehnologije radova.

1.3.5 Nadzoru Registra tijekom pripreme odnosnoproizvodnje podliježu i:

- osnovni materijal za gradnju broda (drvo,ukočeno drvo);

- dodatni materijal (metalni elementi zaspajanje, ljepila i ostali umjetni materijali).

1.3.6 Konstrukcije prema 1.3.2, tijekom izradbe pod-liježu nadzoru u skladu s Pravilima, Dio 1.- Opći propisi, Od-jeljak 2. - Nadzor nad gradnjom, te kontroli glede usklađenostis odobrenom tehničkom dokumentacijom (vidi 1.3.7).


2013

1.3.7 Tehnička dokumentacija koja se dostavlja naodobrenje mora obuhvaćati slijedeće:

.1 glavno rebro, s podacima: glavne dimen-zije broda, GM, koeficijent istisnine nakonstruktivnom gazu, brzina broda, vrst ikarakteristike drva;

.2 uzdužni presjek i detalje strukture krajevatrupa sa statvama, presjeke u područjupramčane i krmene statve, petu statve, pre-sjek kroz krmeni masiv paralelno i oko-mito na vodnu liniju, s detaljima ključeva,pričvršćenja i podacima o začavljenju;

.3 vanjsku oplatu, s podacima o začavljenju;

.4 palube i strukturni elementi palube, s po-dacima o začavljenju,

.5 nepropusne i ostale pregrade, s podacima ozačavljenju;

.6 nadgrađe, građevni elementi, s podacima ozačavljenju;

.7 palubne kućice, građevni elementi, s poda-cima o začavljenju;

.8 grotla, vidnike i poklopce na glavnoj palu-bi;

.9 temelje strojeva i odrivnih ležaja;

.10 temelje jarbola i prolaze kroz palubu;

.11 temelje palubne opreme, s lokalnim poja-čanjima.



2013

2 PROJEKTNA NAČELA

2.1 OPĆENITO

2.1.1 U ovom poglavlju su navedena projektna načelaza primjenu zahtjeva ovog dijela Pravila, te objašnjeni pojmo-vi i izrazi koji se odnose na građevne elemente trupa broda.

2.1.2 Dimenzije građevnih elemenata

2.1.2.1 Dimenzije poprečnog presjeka građevnih eleme-nata određuju se prema GM-u (vidi 1.2.2.8).

2.1.2.2 Vrijednosti u tablicama za izbor dimenzija gra-đevnih elemenata dane su za drvni materijal koji po svojimmehaničkim, fizičkim i fizičko-kemijskim karakteristikamaodgovara hrastovini specifične mase oko 700 kg/m3 pri 12%vlažnosti.

2.1.2.3 Za brodove kojima je omjer glavnih dimenzijaL/H ≤ 7,35; B/H ≤ 2; Hp/H ≤ 0,8 dimenzije građevnih eleme-nata određuju se izravno prema tablicama.

2.1.2.4 Za brodove kojima su omjeri glavnih dimenzijadrugačiji od navedenih u 2.1.2.3, izračunati GM mora se uve-ćati, u postocima prema, koeficijentima navedenim u Tabli-cama 3 i 4 i Dijagramu 6, za određene građevne elemente tru-pa, kako je navedeno u daljnjem tekstu.

2.1.2.5 Sve navedene dimenzije odnose se na obrađenegrađevne elemente, spremne za ugradnju.

2.1.2.6 U svrhu osiguranja uzdužne čvrstoće broda morase osigurati kontinuitet uzdužnih veza duž cijele duljine trupabroda, a na mjestima gdje se te veze prekidaju ili gdje to nijemoguće, mora se predvidjeti postupni prijelaz na okolnu stru-kturu.

2.2 MATERIJALI

Materijali koji se koriste za gradnju drvenih bro-dova, uključivo popravak ili obnovu postojećih brodova, mo-raju udovoljavati zahtjevima ovog dijela Pravila. Materijali zadijelove konstrukcija navedenih u ovom dijelu Pravila morajutakođer udovoljavati zahtjevima navedenim u Pravilima, Dio24. – Nemetalni materijali, 5., Dio 25. –Metalni materijali, iDio 26. - Zavarivanje.

Priprema i izradba materijala za gradnju drvenihbrodova podliježu nadzoru Registra.

2.2.1 Masivno drvo kao građevni materijal

2.2.1.1 Izbor građevnog materijala koji će se upotrijebitiza izradu odnosnih građevnih elemenata, treba biti u skladu spreporukama navedenim u Tablici 1.

2.2.1.2 Sav drveni građevni materijal mora biti prvoraz-redan i ne smije imati bjelike, pukotina i drugih štetnih mana,te mora biti dovoljno prosušen. Prije početka izrade građevnihelemenata, prije početka obrade, s drvnog materijala moraju seodstraniti svi dijelovi koji su oštećeni od mraza ili nejednoliketeksture i ostale greške, štetne za mehaničke značajke gotovihgrađevnih elemenata.

2.2.1.3 Građevni elementi spremni za ugradnju ne smijuimati tragove truljenja ili ispucanosti, oštećenja od insekata ilibiljnih parazita, te kore i bjelike.

2.2.1.4 Prisutnost čvorova se može prihvatiti za građev-ne elemente koji ne preuzimaju izravno opterećenje, ako suzdravi i čvrsti i ako je sastav drva oko čvora u uzdužnom sm-jeru elementa. Prisutnost malih pukotina se isto može prihva-titi, osim za platice vanjske oplate.

2.2.1.5 Proizvođači moraju osigurati sve mjere da se dr-vni materijal pripremi i obradi tako da se on što bolje iskoristi,i da se osigura čvrstoća spojeva i pričvršćenja, odnosno nep-ropusnost trupa broda.

2.2.1.6 Godovi platica vanjske oplate moraju se prote-zati okomito na rebra. Godovi trenica palube moraju se prote-zati okomito na sponju.

2.2.1.7 Kod izrade profila mora se voditi računa o ori-jentaciji godova, tako da se odnosni profil najbolje iskoristi upogledu preuzimanja opterećenja okomito na ravninu presjekaprofila (vidi Sliku 3).

2.2.1.8 Za izradu platica i trenica namijenjenih za oplo-čenje vanjske oplate i palube ne smije se upotrijebiti srž drva.

2.2.1.9 Kod unutarnje oplate i proveza godovi, ako nisupostavljeni okomito na rebra, moraju biti konkavni premaunutarnjoj strani broda.

2.2.2 Ukočeno drvo kao građevni materijal,ploče od ukočenog drva

2.2.2.1 Ploče od ukočenog drva koje se upotrebljavajuza gradnju broda, odnosno za izradbu pojedinih građevnihelemenata broda, moraju biti vodootporne, u skladu sazahtjevima Pravila, Dio 24. – Nemetalni materijali. Izradaploča od ukočenog drva podliježe nadzoru nad izradom, aproizvođač mora biti odobren za njihovu proizvodnju.

2.2.2.2 Ploče od ukočenog drva moraju biti dobre kak-voće, i moraju odgovarati svojoj namjeni. Vanjski slojevi fur-nira moraju imati dobru i čvrstu površinu bez oštećenja.

2.2.2.3 Ploče od ukočenog drva koje se upotrebljavajuza nestrukturne dijelove mogu biti manjeg stupnja kakvoće.

2.2.2.4 Ako se ploče od ukočenog drva spajaju, duljinaspoja ne smije biti manja od osmerostruke debljine ploče. Akose ploče od ukočenog drva dodiruju, širina stičnog spoja nesmije biti manja od osamnaest debljina ploče.


2013

Slika 3Orijentacija godova u odnosu na opterećenje okomito na ravninu presjeka

2.3 LJEPILA

2.3.1 Ljepila moraju biti otporna na vlagu i toplinu, uskladu sa zahtjevima Pravila, Dio 24. – Nemetalni materijali.Ljepila podliježu nadzoru nad izradom, a proizvođač morabiti odobren za proizvodnju.

2.3.2 Sve površine koje se spajaju moraju biti dobroprirubljene, da se osigura prionjivost. Spojne površine morajubiti čiste, bez prašine i masnoće, tako da se može uspješnoizvesti pouzdan interlaminarni spoj.

2.3.3 Ljepilo se mora miješati u skladu s uputamaproizvođača. Ljepilo se mora ravnomjerno nanijeti i lijeplje-nje obaviti u roku i na način kako preporučuje proizvođač.

2.3.4 Lijepljeni spojevi moraju se, dodatno, prič-vrstiti čavlima, vijcima ili svornjacima.

2.4 LIJEPLJENI LAMINIRANIGRAĐEVNI ELEMENTI

2.4.1 Brodogradilišta ili radionice za gradnju brodovaili građevnih elemenata brodova, koji za gradnju primjenjujulaminirane drvene građevne elemente, podliježu posebnomodobrenju. Proizvođači moraju imati svu potrebnu opremu zalaminiranje, kao što su preše, uređaj za mjerenje količine vla-ge, stroj za miješanje ljepila i drugo potrebno.

2.4.2 Svi slojevi laminata moraju biti izrađeni od istevrsti drva i sadržati jednaku količinu vlage.

2.4.3 Debljina svakog sloja može biti najviše 30 mm.Ako su slojevi savijeni, da bi tvorili elemente zakrivljenogoblika, svaki sloj mora biti debljine potrebne da se postignezadovoljavajući interlaminarni spoj.

2.4.4 Razmak između spojeva slojeva laminiranihelemenata ne smije biti manji od slijedećih iznosa:

25 t, za spoj na susjednom sloju;20 t, za jedan sporedni sloj između spojeva;12 t, za dva sporedna sloja između spojeva;

gdje je:t - debljina pojedinog sloja.

2.4.5 Mora se provjeriti kakvoća lijepljenog spoja.Ispitne epruvete moraju se izrezati od gotovih laminiranihgrađevnih elemenata. Ispitne epruvete moraju biti savijene naisti način kao i laminirani element, te lijepljene s istim tla-kom, i uz iste atmosferske uvjete, i moraju se izraditi istov-remeno kad i laminirani element.

2.5 UPOTREBA METALNIHMATERIJALA

2.5.1 O upotrebi metalnih materijala, kao zamjene ilinadopune za osnovni drveni materijal određenih građevnihelemenata, tzv. kompozitna gradnja /drvo - metal/, Registarrazmatra i odlučuje u svakom pojedinačnom slučaju posebno.

2.5.2 Metalna, horizontalna i vertikalna koljena ispojne ploče, čavli, vijci i svornjaci, te ostali elementi zaspajanje moraju biti izrađeni od čeličnog materijala otpornogna koroziju, pocinčanog čelika ili čelika galvaniziranog vru-ćim postupkom. Registar može prihvatiti i upotrebu drugihmaterijala kao što su bakar ili slitina žute mjedi (sastava: 1%kositra, 38% cinka i 61 % bakra). Svornjaci, matice, zakovicei podložne pločice, koji služe za pričvršćenje, moraju biti odistog materijala. Glave svornjaka i matice moraju imati pod-ložne pločice vanjskog promjera najmanje dvostruko većegod promjera svornjaka. Za jače opterećene spojeve Registarmože zahtijevati podložne pločice većeg promjera.



2013

Tablica 1Trajnost, karakteristike i primjena pojedinih vrsta drva

Vrst drva Botanički naziv

Gus

toća

,[k

g/m

3 ]

Mod

ulel

astič

nost

i,[N

/m2 ]

Kob

ilica

(kilj

)

Stat

ve,

prot

usta

tve,

krm

eni u

mec

i

Reb

ra,

rebr

enic

e

Plat

ice

ispo

dK

VL-

a

Plat

ica

izna

dK

VL-

a, tr

eni-

ce p

alub

epr

ovez

e

Spon

je

Tik (A) Tectona grandis 690 13000 13 13 13 13 13 13Hrast;(A) Quercus 700 12000-12400 12 12 12 12 12 12Iroko (A) Chlorophora excelsa 630 13000 12 12 12 12 12 12Mahagonij (C) Swietenia macrophylla 640 13500 11* 10* 11* 11 10 10*Sipo-Mahogonij (C) Entandrophragma utile 590 11000 11* 10* 11* 11 10 10*Dud (B) Morus alba 650 13000 10 10 / / / /Brijest (B) Ulmus 660 11000 8 8 8* 8 8 10Bor (D) Pinus rigida 560 9500 / / / 6 6 8Bor, crni (C) Pinus nigra 520 12000 / / / 10 9 8Ariš (C) Larix decidua 550 12000 / / / 11 10 10*Smreka (D) Picea excelsa 470 9500 / / / 5 5 5*Javor (C) Acer campestre. 590 9400 12 5 5 12 5 5Bukva (C) Fagus silvatica 730 16000 10 / 3 10 / /Objašnjenja:1. Tablica daje preporuke o prikladnosti primjene navedenih vrsta drva obzirom na:

- vijek trajanja u morskom okruženju, u godinama;- upotrebljivost drva za određene građevne elemente;

2. Slovo uz vrst drva označava kategorije trajnosti u morskom okruženju:(A) - veoma trajno;(B) - trajno;(C) - srednje trajno;(D) - slabo trajno.

3. *pogodno u laminiranom obliku4. Registar može odobriti upotrebu i vrsti drva koje nisu prema Tablici 1, za određene građevne elemente, ako su njihove mehaničke,

fizičke i fizičko-kemijske karakteristike prihvatljive.5. Kada se namjerava upotrijebiti drvna građa koja nije hrastovina, dimenzije građevnih elemenata prema odnosnim tablicama moraju

se uvećati, (ili umanjiti) prema omjeru gustoće ρhrastovine/ρaktual. Povećanje odnosno smanjenje ne smije iznositi više od 10%, odnos-no dvije kategorije GM iznad ili niže od zadane vrijednosti za hrastovinu.

6. Ako upotrijebljeni građevni materijal nije hrastovina, za dimenzije u odnosnim tablicama, primjenjuju se slijedeća povećanja:- jedna desetina (10%) za debljinu platica vanjske oplate i dimenziju širine i visine proveza izrađenih od smolaste borovine, ari-

šovine ili crvene borovine, gustoće najmanje 600 kg/m3;- debljina platica vanjske oplate i dimenzije visine i širine proveza moraju se povećati za 20%, ako je predviđena upotreba jelovi-

ne, brezovine ili smrekovine.- Ako su dimenzije za trenice palube odabrane prema Tablici 9., a upotrijebljeni materijal je smolasti bor, crveni bor ili jela, bez

grešaka, ne zahtijeva se dodatno povećanje dimenzija.

2.6 MJESTO GRADNJE

2.6.1 Preporučuje se drvene brodove graditi u dobroprovjetrenim radionicama, u kontroliranim atmosferskimuvjetima. Ako se brod gradi na otvorenom trajanje gradnjemora biti što kraće.

2.6.2 Brodovi kojima se trup, paluba i nadgrađe gra-de od drva koje je potrebno savijati i/ili lijepiti moraju se gra-diti u radionici u kojoj temperatura ne smije biti niža od+10°C, i gdje se temperatura okoline može održavati i kon-trolirati tijekom gradnje broda.

2.7 SKLADIŠTE DRVENOGGRAĐEVNOG MATERIJALA

2.7.1 Drvo se mora skladištiti u suhim i dobro prov-jetrenim prostorijama, zaštićeno od neposrednog sunčevogsvjetla i drugih izvora štetnih djelovanja i udaraca.

2.7.2 Drvo se mora skladištiti ravno položeno, i tosvaki red odvojeno uskim drvenim umecima, da se osiguradobro kruženje zraka oko svakog komada. Ploče od ukočenogdrva moraju se skladištiti horizontalno, s podlošcima na kra-jevima i u sredini.

2.7.3 Ljepilo se mora skladištiti u skladu s uputamaproizvođača.


2013

Slika 4Osnovni građevni elementi trupa broda s dvostrukim, sastavljenim, rebrima



2013

3 UZDUŽNA STRUKTURA

3.1 KOBILICA, HRPTENICA

3.1.1 Dimenzioniranje

Dimenzije kobilice i hrptenice, za brodove ko-jima je omjer glavnih dimenzija L/H ≤ 7,35 određuju se pre-ma Tablici 2.

Ako je omjer L/H > 7,35, GM se mora uvećati,u postocima, za vrijednosti prema Tablici 3. Za tako uvećaniGM odabiru se vrijednosti prema Tablici 2.

Odabrane dimenzije kobilice i hrptenice morajuudovoljavati i slijedećim zahtjevima:

.1 Visina kobilice mora biti najmanje četiriputa veća od debljine oplate u područjudokobiličnog pojasa. Za debljinu oplateuzima se vrijednost za pojačanu platicu(vidi Tablicu 7) .

.2 Visina kobilice mora biti, najmanje, jed-naka njenoj širini. Za brodove koji ne-maju hrptenice, visina kobilice mora biti,najmanje, 50% veća od njene širine.

.3 Ukupna površina poprečnog presjeka(kobilice i hrptenice) mora imati, najma-nje, vrijednost koja je određena premastupcu 5 u Tablici 2.

.4 Ako je GM > 300, hrptenica mora imatinajmanje jednu trećinu (1/3) od ukupnezahtijevane površine poprečnog presjeka.Ako je GM ≤ 300, hrptenica se možeizostaviti, u tom slučaju se poprečni pre-sjek rebrenica mora povećati za najmanje33% (vidi 4.1).

.5 Kobilični utor postavlja se prema donjemzavršetku rebara (uz kobilicu), a njegovavisina je jednaka debljini dokobiličneplatice,

.6 Rebreni utor na gornjem bridu kobilice sepostavlja tako da se rebrenica možeupustiti u kobilicu. Upuštanje iznosi jed-nu desetinu (1/10) visine kobilice u pro-matranom presjeku. Duljina utora ovisi odebljini rebra, odnosno rebrenice.

.7 Za brodove kojima je GM > 300 preporu-čuje se postaviti zaštitnu kobilicu kojaima visinu najmanje 25% visine kobilice.Dodirne plohe se moraju impregnirati ilipremazati bojom ili katranom.

3.1.2 Duljina elemenata kobilice i hrptenice

.1 Sastavni dijelovi grede koja čini kobilicui hrptenicu moraju biti što je moguće dul-ji. U pravilu, zahtijeva se slijedeće:1.1 Kobilica i hrptenica može biti nap-

ravljena od dva elementa, ako jeduljina pojedinog elementa veća od11 metara.

1.2 Ako su kobilica i hrptenica sastav-ljene od tri elementa, udaljenost iz-

među bližih krajeva dvaju ključevau spoju mora biti jednaka najmanje10 metara. Registar može prihvatitiodstupanja od ovog zahtijeva, akoje površina presjeka kobilice i hr-ptenice veća od veličine propisaneTablicom 2, ili ako je ugrađenadvostruka hrptenica ili neki drugijednakovrijedni element.

3.1.3 Ključevi

.1 Spoj ključem je osnovni način spajanjadvaju dijelova građevnog elemenata.

.2 Ključevi kobilice i hrptenice moraju sesmjestiti tako da je udaljenost između bli-žih krajeva jednaka, najmanje, pet (5)razmaka rebara.

.3 Ključ se ne smije nalaziti blizu strukturnepregrade, na razmaku manje od jednograzmaka rebara, blizu kraja temelja stroja,manje od dva (2) razmaka rebara, ili blizupete jarbola pričvršćene za hrptenicu,manje od četiri (4) razmaka rebara.

.4 Ključevi kobilice i hrptenice moraju sepostaviti u horizontalan položaj. Njihovaduljina mora biti, najmanje, jednaka pete-rostrukoj visini građevnog elementa kojegključ povezuje, s tim da krajevi ključa i-maju visinu jednaku 20 do 25 % visinetog građevnog elementa.

.5 Vrste ključeva:- Jednostavni, ravni ključ, upotrebljava

se za građevne elemente u unutarnjojstrukturi, manje opterećene na savi-janje.

- Ključ na zub, upotrebljava se za gra-đevne elemente koji preuzimaju po-većana opterećenja trupa.

6. Između dodirnih površina ključa mora seugraditi brtva koja može biti drvena iligumena, ili od nekog drugog, umjetnog,materijala.

7. Brtva kobilice mora se obvezno predvid-jeti na spoju kobilice i krmene statve, ko-bilice i pramčane statve i na ključevimakobilice.

8. Preporučuje se ključ kobilice postaviti ta-ko da ključ počinje od krme i podiže seprema pramcu tj. da se dodirne površineuzdižu prema pramcu, tako da u slučajunalijeganja kobilice na morsko dno nedođe do ″čupanja ″ spoja.

3.2 PRAMČANA STATVA1. Dimenzije pramčane statve za brodove

kojima je omjer L/H ≤ 7,35 određuju seprema Tablici 2. Ako je omjer L/H >7,35, GM se mora uvećati (u postocima)za vrijednosti prema Tablici 3. Za tako u-većani GM odabiru se vrijednosti za di-menzije prema Tablici 2.


2013

Donji dio statve mora imati iste dimenzijekao i kobilica, a protustatve kao hrpteni-ca.

2. Ako se odabrane dimenzije statve razli-kuju od onih navedenih u Tablici 2, pre-poručuje se da širina pramčane statve bu-de četiri puta veća od debljine platicevanjske oplate u području statve. Visinastatve mora biti najmanje 50% veća od ši-rine u području spoja pramčane statve skobilicom; a pri vrhu se ona može sman-jiti na dimenziju širine platice vanjskeoplate.

3. Pramčana statva mora biti, po mogućnos-ti, iz jednog pojedinačnog elementa. Akoje napravljena iz više elemenata, pojedi-načni elementi se moraju međusobno po-vezati ključem. Pramčana statva se morapodvostručiti pramčanom protustatvomkoja ima pravokutni poprečni presjek. Utom slučaju ključ mora imati duljinu jed-naku, najmanje, tri visine statve i istu ši-rinu kao pramčana statva. Pramčana stat-va i kobilica mogu biti međusobno pove-zane na slijedeći način:- bez pete statve, u tom slučaju se mora

postaviti unutarnje koljeno dimenzijaistih kao i hrptenica odnosno protus-tatva. Pramčana statva može imati idodatno metalno pojačanje na bočnimlicima statve;

- s petom statve, u tom slučaju verti-kalni krak pete mora iznositi najma-nje dvije petine (2/5) visine statve, ahorizontalni krak, uzduž kobilice, mo-ra biti iste ili veće duljine. Peta uzpramčanu statvu i uz kobilicu spaja sepomoću ključa na zub s brtvom, pre-ma vani, tako da se u slučaju ošte-ćenja može jednostavno izmijeniti.

4. Pramčana statva se ugrađuje s pramčanimrebrima uz statvu ili s pramčanom pro-tustavom. Ako brtvena površina na kraje-vima statve nije dovoljna za prihvat plati-ca, na unutarnju stranu pramčane statvepostavlja se prvo rebro tzv. “apostol” usvrhu povećanja površine nalijeganja pla-tica.

3.3 KRMENA STATVA1. Kod jedrenjaka i jedrenjaka s pomoćnim

motorom, te kod brodova s dva vijka, kr-mena statva je ujedno statva kormila. Kodbrodova s jednim vijkom, krmena statvase sastoji od statve vijka i statve kormila.Kod brodova s krstaškom krmom krmenastatva je ujedno statva vijka.

2. Dimenzije krmene statve za brodove ko-jima je omjer L/H ≤ 7,35 određuju seprema Tablici 2. Ako je omjer L/H >7,35, GM se mora uvećati, u postocima,za vrijednosti prema Tablici 3. Za tako u-većani GM odabiru se vrijednosti za di-menzije prema Tablici 2. Donji dio statve

mora imati iste dimenzije kao i kobilica, aprotustatve kao i hrptenica.

3. Ako je statva kormila ujedno i statva vij-ka, mora biti izrađena iz jednog pojedi-načnog elementa, od kobilice do palubnesponje Statva se s kobilicom povezuje ši-pom, čija debljina iznosi jednu trećinu(1/3) debljine kobilice, a visina jednupolovinu (1/2) visine kobilice. Da se po-jača spoj šipa, s bočne strane statve spojse mora pojačati metalnim stičnicama.

4. Statva vijka mora biti iz jednog elementa,ukopana u kobilicu kao i statva kormila.Debljina profila kod otvora za statvenucijev mora, u horizontalnom smjeru sasvake strane otvora, odnosno prolazastatvene cijevi, iznositi najmanje jednupolovinu (1/2) širine statve.

5. Ako je statva kormila prekinuta zbogprovlake za kormilo, mora se sa svakestrane povezati veznicama. Debljina vez-nica iznosi tri četvrtine (3/4) debljine ko-bilice, a dužina sedam (7) razmaka reba-ra. Na ribarskim brodovima, posebnoonim s povlačnom mrežom na krmi, vez-nice se moraju protezati sve do hrptenice ibiti s njom povezane.

3.4 KRMENI UMETAK, KRMENIMASIV (KRMENO KOLJENO)

Ovaj drveni umetak mora biti izveden tako da:1. pojača spoj između krmene statve i kobi-

lice, kao koljeno;2. preuzme spoj sa stražnjim krajem hrpte-

nice;3. dopuni brtvenu površinu krajeva platica;4. osigura prikladnu potporu za nagibe polu-

rebara ili za rebrenice u području prolazaosovinskog voda;

5. po potrebi, podupire srednje rebro krme-nog okvira; u tom slučaju mora biti dostaširok za vertikalno pričvršćenje s objestrane statvene cijevi.

6. njegova širina bude jednaka širini kobili-ce.

3.5 SREDNJE REBRO (UKREPA)KRMENOG OKVIRA

1. Ako ovaj element pokriva krmenu statvu ikrmeni umetak, njegova duljina ne smijebiti manja od tri petine (60%) ukupneduljine pravokutne krmene statve ili dvijetrećine (67%) njene duljine prema palubi,ako brod nema zrcala.

2. Ako je profil povezan s krmenom statvomkoja se uzdiže prema palubi, mora imatižlijeb da se spriječi vertikalno pomicanje,i mora biti povezan s krmenom statvompomoću koljena. Uz to, srednje rebrokrmenog okvira mora se udvostručitibočnim ukrepama povezanim s krmenomstatvom i drvenim umetkom tako da seosigura nesmetani prolaz struka kormila.



2013

Tablica 2Kobilica, hrptenica, ukupni poprečni presjek, pramčana i krmena statva

Kobilica Hrptenica Ukupni poprečnipresjek Pramčana i krmena statvaGM

Građevni modul1 2 3 4 5 6 7

b [cm] h [cm] b [cm] h [cm] A [cm2] b [cm] h [cm]

60-66 14 17 14 13,5 425 14 2166-73 14 18 14 14 445 14 2173-80 14 19 14,5 14 470 14 2180-88 15 19 15 14 495 15 22,588-97 15 20 16 14 520 15 22,597-106 16 20 16 14,5 550 16 24

106-116 16 21 16 15 575 16 24116-128 17 21 17 15 610 17 25,5128-141 17 22 17 16 645 17 25,5141-155 18 22 18 16 680 18 27155-170 18 23 18 17 715 18 27170-187 19 23 19 17 755 19 28,5187-206 19 24 19 18 795 19 28,5206-227 20 24 20 18 840 20 30227-249 20 25 20 19,5 890 20 30249-274 21 25 21 20 940 21 31,5274-300 21 26 21 21 990 21 31,5300-330 22 27 22 21 1045 22 33330-365 22 28 23 22 1105 22 33365-400 23 28 24 22 1165 23 34,5400-440 23 29 25 23,5 1230 23 34,5440-485 24 29 26 23,5 1300 24 36485-535 24 30 26 25,5 1380 24 36535-585 25 30 28 25,5 1460 25 37,5585-640 26 31 29 25,5 1540 26 39640-710 27 31 30 26,5 1630 27 40,5710-780 27 33 30 28 1720 27 40,5780-860 28 34 31 28 1820 28 42860-940 29 34 32 29 1920 29 43,5940-1030 29 36 32 30,5 2020 29 43,5

1030-1140 30 36 33 32 2140 30 451140-1250 31 37 34 33 2270 31 46,51250-1370 32 38 36 33 2400 32 48

Napomene:1. Dimenzije kobilice i hrptenice za brodove kojima je omjer L/H > 7,35 određuju se prema uvećanom GM-u, prema Tablici 3.2. Visina, h, pramčane i krmene statve odnosi se na visinu zajedno s protustatvom.


2013

Tablica 3Povećanje GM-a prema vrijednosti L/H

od 7,35 7,65 7,80 7,95 8,10 8,20 8,30 8,40 8,50 8,60 8,67 8,75 8,83 8,90 8,97VrijednostL/H do 7,65 7,80 7,95 8,10 8,20 8,30 8,40 8,50 8,60 8,67 8,75 8,83 8,90 8,97 9,03

Povećanje GM,% 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30

Napomena:Povećanje se odnosi na:1. širinu i visinu kobilice i hrptenice, prema Tablici 2;2. širinu i visinu rebara i rebrenica, prema Tablici 5;3. debljinu platica vanjske oplate, prema Tablici 7;4. dimenzioniranje proveza dna, boka i završnog pojasa, podsponjaka, prema 6.1, odnosno Tablici 8.

Tablica 4C2: Ispravak u odnosu na vrijednost HP/H

od 0,79 0,77 0,75 0,73 0,71 0,69 0,67 0,65 0,63 0,61VrijednostHP/H do >0,79 0,77 0,75 0,73 0,71 0,69 0,67 0,65 0,63 0,61

Povećanje, % 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22

Napomena:1. Za brodove koji imaju veliki uspon rebrenica, ispravak C2 primjenjuje se na širinu pojasa pojačanih

platica na uzvojnom i završnom pojasu, za vrijednosti prema Tablici 7.



2013

4 POPREČNA STRUKTURA

4.1 DVOSTRUKA SASTAVLJENAREBRA

4.1.1 Dimenzije

1. U Tablici 5 naveden je razmak izmeđusimetrala profila rebara, dimenzije visinerebrenice i dijelova sastavljenog rebra, upodručju donjeg dijela, u području uzvojai u području završnog pojasa, za brodovekojima su odnosi glavnih dimenzija kakoje navedeno u 1.1.1.

2. Ako se odnosi glavnih dimenzija brodarazlikuju od navedenih u 1.1.1. visine seispravljaju prema Dijagramu 6. Ako ovajispravak dovede do smanjenja, visinarebara mora biti, najmanje, jednakadebljine platice završnog pojasa uvećanojza 60%. Ako je omjer L/H > 7,35, GM semora uvećati, u postocima, za iznoseprema Tablici 3. Za tako uvećani GModabiru se vrijednosti za dimenzije premaTablici 5.

4.1.2 Rebra, spojevi, preklopi

1. Pojedinačni slojevi rebra izrađuju se sas-tavljeno ovisno o veličini broda, od višedijelova i to simetrično prema simetralnojravnini broda.

2. Pojedinačni slojevi u svakom sloju rebramoraju biti preklopljeni tako da završetakdijela jednog sloja preklapa dio drugogsloja za najmanje pet (5) visina dijelovasastavljenog rebra, po duljini.

3. Preklopi dijelova sastavljenog rebra ujednoj i drugoj ravnini moraju imati dul-jinu jednaku najmanje pet (5) visina di-jelova sastavljenog rebra.

4.1.3 Rebrenice i donji dijelovi rebara

1. Kod izvedbe s dvostrukom rebrenicom,preklop rebrenice i rebra mora biti jednaknajmanje 0,2 B, a duljina svake rebrenicemora biti jednaka najmanje 0,5 B (Slika5).

2. Rebrenice se moraju postaviti na vrh ko-bilice s prednje strane rebra.

3. Za prolaz i otjecanje vode u rebrenicamase moraju predvidjeti izrezi, slivnice. Sli-vnice ne smiju biti blizu kobilice radi za-muljivanja, i moraju se smjestiti tako dane smetaju začavljenju platica vanjskeoplate.

4.1.4 Jednakovaljane izvedbe

1. Registar može prihvatiti dimenzije i raz-mak rebara i rebrenica koji se razlikuju od

vrijednosti navedenih u Tablici 5, uz uvjetda su elementi izrađeni od odgovarajućegmaterijala i da je udovoljeno slijedećimzahtjevima:

2. Širina svakog donjeg dijela dvostrukogrebra mora biti jednaka, najmanje, dvije(2) debljine obične platice.

3. Širina rebrenica mora biti jednaka, naj-manje, širini rebra i ne manje od četiri (4)promjera svornjaka u spoju kobilice i hr-ptenice.

4. Visina rebra pri vrhu mora biti, najmanje,jednaka debljin platica završnog pojasauvećanoj za 60%.

5. Površina poprečnog presjeka elementa,rebra ili rebrenice, određene prema izra-zu:

shbA

2⋅≥ ,[cm2];

gdje je:A = površina poprečnog presjeka promat-

ranog elementa;b = zahtijevana širina elementa, [cm];h = zahtijevana visina elementa, [cm];s = razmak rebara, [cm];

mora biti jednaka ili veća od površine zarebra i rebrenice (rebra u području završ-nog pojasa, uzvoja, dna i sredina rebreni-ce) prema Tablici 5.

6. Ako je razmak rebara veći od razmakaprema Tablici 5, proporcionalno se morapovećati i debljina platica vanjske oplate.

4.1.5 Rebra na krajevima broda1. Na krajevima broda, uslijed sve veće zak-

rivljenosti boka u pramcu i krmi, pramča-na odnosno krmena rebra ne postavljajuse okomito prema kobilici, već kosoprema simetralnoj ravnini broda.

2. Kut zakretanja povećava se postepenoprema pramcu, odnosno prema krmi od 0o

do 90o stupnjeva. Prvo rebro do krmenestatve, i prvo rebro do pramčane statve(apostol) moraju imati kut zakretanja od90o stupnjeva, tako da leže u ravnini kojaje paralelna sa simetralnom ravninombroda.

3. Apostol mora biti začavljen uz oba bočnalica pramčane statve. Prvo rebro uz krme-nu statvu dolazi uz njena bočna lica, za-čavljeno odnosno usvornjeno.

4. Pramčana odnosno krmena rebra, kojaimaju mali kut priklona prema simetralnojravnini broda, mogu biti izrađena kaoobična rebra. Rebra većeg priklonaizrađuju se iz dvije polovice. Svakapolovica začavljuje se uz sklop pramčane,odnosno krmene statve svojim donjimzavršetkom. Uobičajeno je da se povežu udnu visokom rebrenicom.

5. Za pravilno začavljenje pramčanih, odno-sno krmenih kosih rebara moraju se iznad


2013

kobilice i pramčane, odnosno krmeneprotustatve uložiti, prema potrebi, (većemnagibu rebra) jedan, dva ili više drvenihuložaka.

4.2 JEDNOSTRUKA SASTAVLJENAREBRA

1. Registar može prihvatiti izvedbu jednos-trukog sastavljenog rebra za brodove ko-jima je GM ≤ 300. U tom slučaju, primje-njuju se zahtjevi navedeni u 4.1 za dvos-truka sastavljena rebra, uz slijedeće uvje-te:

2. Razmak između simetrala dvaju rebaraprema Tablici 5 smanjuje se 15 %, zabrodove.

3. Razmak između simetrala dvaju rebaraprema Tablici 5 smanjuje se 10 %, zajahte.

4. Rebra moraju biti izrađena iz tri dijela ito: srednjeg dijela rebra koji je položen nakobilici, (rebrenica), i bočnih dijelova(nastavci). Može se prihvatiti i rebro iz-vedeno iz pet dijelova, rebrenice i po dvanastavka sa svake strane.

5. Kod izvedbe s jednostrukom rebrenicom,poluge rebrenica moraju imati duljinu nemanju od 0,15 B (Slika.5). Svaki donjidio rebra mora imati duljinu jednaku,najmanje, 0,5 B.

6. Ako su dijelovi rebra spojeni ključem kojinije podvostručen gornjim dijelom rebra,dimenzije prema Tablici 5 moraju se po-većati za 20 %. Također, duljina ključevamora biti jednaka, najmanje, tri (3) visinerebra.

4.3 LAMINIRANA REBRA1. Ako su predviđena rebra od laminiranog

drva, dimenzije moraju udovoljavati zah-tjevima navedenima u 4.1 uz slijedećeuvjete:

2. Razmak od središta do središta premaTablici 5 mora se smanjiti za 10 %.

3. Rebra moraju imati isti presjek od vrha dodna. Visina rebra se može smanjiti za 10%, od visine rebra u području uzvoja,prema Tablici 5. Širina rebra, prema Tab-lici 5, mora se povećati za 10 %.

4. Slojevi trenica u laminatu moraju biti štodulji i moraju se složiti tako da su njihovigodovi što više paralelni uzduž rebra od-nosno rebrenice.

4.4 ČELIČNA REBRA

O primjeni čeličnih rebara Registar razmatra iodlučuje u svakom pojedinačnom slučaju posebno.

4.5 PREGRADE1. Razmještaj i broj pregrada ovisi o veličini

i namjeni broda.2. Svi brodovi moraju imati pramčanu

sudarnu pregradu koja se proteže povisini od dna do glavne palube, naudaljenosti od 5% do 8% duljine “L” odpramčane okomice, mjereno u visiniljetne teretne linije.

3. Svi putnički brodovi moraju imati ispredstrojarnice vodonepropusnu pregradu, abrodovi kojima je GM > 500, najmanjejednu strukturnu pregradu u prostoru is-pred. Ako se zbog namjene prostora upotpalublju pregrada ne može izvesti, je-dan poprečni presjek u tom području semoraju pojačati koljenima i pojačanomsponjom tako da se dobije jaki okvir. Naodnosnom presjeku palubu i dno se mo-raju povezati uporama.

4. Svi brodovi koji imaju strojarnicu po sre-dini broda moraju imati pregradu ispred iiza strojarnice.

5. Svi ribarski brodovi moraju imati strojar-nicu i skladište ribe odijeljene od ostalihprostora (prostora za posadu ili sprema)nepropusnom pregradom.

6. Na brodovima kojima je GM ≤ 150, kojinemaju predviđen smještaj putnika i po-sade u potpalublju, Registar može odob-riti postavljanje samo pramčane sudarnepregrade.

7. Nepropusna pregrada mora imati dvasloja trenica čija ukupna debljina ne smijebiti manja od debljine platica uzvojnogpojasa vanjske oplate. Trenice slojevapregrade moraju se postaviti pod kutomod 90o, jednog sloja u odnosu na drugi(horizontalno/vertikalno) a između sloje-va se postavlja brtvena masa, platno ilikatran.

8. Nepropusne pregrade moraju biti ukrijep-ljene vertikalnim ukrepama iz jednogkomada čije dimenzije moraju odgovaratidebljini i širini jednog sloja rebra kodzavršnog pojasa. Razmak između ukrepauzima se jednak razmaku rebara uveća-nom za 25%. Ukrepe se moraju na dnupričvrstiti za rebra odnosno rebrenice iliproveze, ako postoje. Na vrhu mora svakaukrepa biti usvornjena kroz sponju. Ver-tikalne ukrepe se postavljaju na onoj stra-ni pregrade, na kojoj se nalaze horizon-talne trenice, a sponja mora biti na stranina kojoj se nalaze vertikalne trenice. Okoruba nepropusne pregrade mora se posta-viti nepropusni drveni okvir pričvršćen zaoplatu pregrade i unutarnju oplatu, akopostoji, i ostale građevne elemente trupa.

9. Registru se mora dostaviti na odobrenjenacrt nepropusnih pregrada sa svim de-taljima i dimenzijama sastavnih dijelova,



2013

načinima začavljenja i postizavanja nep-ropusnosti.

10. Registar može prihvatiti i drugačijakonstrukcijska rješenja pregrada ako udo-

voljavaju odnosnim zahtjevima za nepro-pusnost i čvrstoću.

Tablica 5Dvostruka (sastavljena) rebra i rebrenice

Visina rebra, h Visina rebrenica u sredini, hGMGrađevni

modul

Razmak odsredišta do sre-dišta rebra, s

[cm]

Širina pojedi-načnog sloja

rebra, b[cm]

Završni pojas[cm]

Uzvojni pojas[cm]

Pojas dna[cm]

S hrptenicom[cm]

Bez hrptenice[cm]

60-66 34 6 7 8 9,5 13 1666-73 34 6 7 9 10,5 14 1773-80 35 6 7 9 11 14,5 1880-88 36 6,5 7 9,5 11 15 1888-97 36 6,5 7,5 9,5 11,5 15 19

97-106 37 7 7,5 9,5 11,5 15,5 19106-116 37 7 7,5 10 12 16 20116-128 38 7 7,5 10 12,5 16,5 21128-141 38 7,5 8 10 12,5 17 21141-155 39 7,5 8 11 13 17,5 22155-170 40 7,5 8 11,5 14 18,8 23170-187 40 8 8,5 11,5 14 19 23187-206 41 8 8,5 12 15 19,5 24206-227 42 8,5 9 12,5 15 20,5 25227-249 42 8,5 9 13 15,5 20,5 26249-274 43 9 9 13 16 21 26274-300 44 9 9,5 14 16,5 22 27300-330 44 9 10 14,5 17 23330-365 45 9,5 10,5 14,5 17,5 23,5365-400 46 9,5 11 15 18,5 24,5400-440 47 10 11 15,5 19 25440-485 47 10,5 11,5 16 19 26485-535 48 10,5 11,5 16,5 20 27535-585 49 11 12 17 21,5 27585-640 50 11 12,5 18 21,5 28640-710 50 11,5 12,5 18 21,5 29710-780 51 11,5 13 19 22,5 30780-860 52 12 13,5 19,5 23 31860-940 53 12,5 14 21 24 32

940-1030 54 13 14,5 21 25 331030-1140 54 13 15 21 25 341140-1250 55 13,5 15 22 26 351250-1370 56 14 16 22 27 36

Napomene:1. Visina, hR, rebra mora se ispraviti prema Dijagramu 6, u odnosu na duljinu broda, L, i GM.2. Širina rebra, bR, za brodove kojima je omjer L/H > 7,35 određuje se prema uvećanom GM-u , prema Tablici 3.


2013

Dijagram 6Ispravak C1

Napomena:Ispravak C1 odnosi se na:

1.Visinu rebra, prema Tablici 52.Širinu završnog pojasa, prema Tablici 73.Dimenzije poprečnog presjeka proveza, prema 6.1.1



2013

Slika 5Tipični poprečni presjek

Slika 6Poprečni presjek broda u području obične pregrade


2013

4.6 DODATNA POJAČANJA1. Dno strojarnice se mora pojačati ispod

postolja porivnih strojeva. Temelji poriv-nog stroja moraju imati, najmanje, tros-truku duljinu stroja i, ako je strojarnica nakrmi, moraju se protezati do sredine dul-jine broda, L. Temelji moraju biti prič-vršćeni za svako rebro svornjacima. Svo-rnjaci moraju biti isti kao i za rebrenicu.Pojačanje poprečne strukture se izvodipovećanjem dimenzija rebrenice i donjihdijelova rebara, i, ako je potrebno, dubokerebrenice smještene na hrptenici, te pos-tavljanjem drvenih ili metalnih koljena.

2. Pojačanje pomoću vertikalnih ukrepa,vertikalnih i horizontalnih koljena sponjeili ekvivalentnim sustavima, mora se iz-vesti u području velikih otvora na palubi,kod ribarskih brodova u području nosačamreže koćarice, te na svakom mjestu gdjese velika i koncentrirana opterećenja mo-raju rasporediti na više građevnih eleme-nata trupa. Takvo pojačanje mora se od-rediti u svakom pojedinačnom slučaju uskladu s karakteristikama gradnje i raspo-redom strukture, te posebno u skladu sbrojem i rasporedom glavnih pregrada.



2013

5 OPLOČENJE VANJSKEOPLATE

5.1 OPĆENITO

5.1.1 Vanjska oplata kod drvenog broda ima tri os-novna zadatka, i to:

- da osigura nepropusnost trupa;- da osigura uzdužnu čvrstoću trupa;- da osigura krutost strukture trupa;Krutost vanjske oplate ovisi o:- razmaku između rebara;- o debljini rebra;- o debljini platica vanjske oplate.Razlikujemo slijedeće izvedbe opločenja

vanjske oplate:- glatka;- dijagonalna;- preklopna.

5.1.2 Glatka izvedba1. Platice vanjske oplate tupo se sljubljuju u

uzdužnom i poprečnom smjeru, tako davanjsko i unutarnje lice vanjske oplatepokazuju glatku površinu.

2. Platice vanjske oplate nemaju međusobnonikakvih veza, osim preko rebara i statveza koje su začavljene.

5.1.3. O korištenju dijagonalne i preklopne izvedbevanjske oplate Registar u svakom pojedinačnom slučaju po-sebno razmatra i odlučuje.

5.2 DIMENZIONIRANJE1. Debljine pojačane platice vanjske oplate

(dokobilični pojas, uzvojni pojas, završnipojas) određuju se prema Tablici 7.

2. U Tablici 7 navedene su i širine pojedinihpojasa opločenja koje se primjenjuju zasrednji dio duljine broda, odnosno 25%duljine broda ispred i iza glavnog rebra.Na pramčanom i krmenom dijelu trupabroda mogu se debljine platica i širinepojasa postepeno smanjivati, ali ne višeod 20% u odnosu na vrijednosti premaTablici 7, za pojačane platice. Smanji-vanje ovih dimenzija može, računajući odpramca i krme, početi od jedne petine(1/5) dužine broda L.

3. Debljina platica za brodove kojima jeomjer L/H > 7,35 određuje se prema po-većanom GM-u, prema Tablici 3. U tomslučaju, debljina platice se može smanjitiizvan srednjeg dijela broda, sve do deblji-na prema Tablici 7, za GM koji nije uve-ćan.

4. Ako je razmak između rebara, s1, veći odrazmaka, s, prema Tablici 5, ali ne većiod 10% te vrijednosti, debljina platiceprema Tablici 7 mora se pomnožiti s koe-ficijentom:

ssssn 2

1+= , [cm];

5. Završni i uzvojni pojas vanjske oplatebrodova kojima su omjeri glavnih dimen-zija u skladu s 1.1.1 moraju imati širinuprema Tablici 7, simetrično na oba boka.

6. Ako je omjer L/H > 7,35, širina uzvojnogi završnog pojasa, prema Tablici 7, morase povećati prema Dijagramu 6 i Tablici4.

5.3 SUČEONI SPOJEVI I OTVORI UOPLATI

1. Duljina pojedine platice ne smije bitimanja od 6 m, osim na krajevima broda.

2. Između dva (2) stika platica na istom reb-ru moraju se nalaziti bar tri (3) platice bezstika. Susjedne platice moraju imati sti-kove udaljene za tri (3) rebra. Na susjed-nim rebrima moraju doći stikovi, ako sudvije platice bez stikova između njih. Napramcu i na krmi se može odstupiti odovog zahtjeva, ako tehnološke mogućno-sti ne dozvoljavaju njegovo ispunjenje.

3. Istim zahtjevima mora se udovoljiti zauzvojni pojas i sučeone spojeve provezauzvojnog pojasa odnosno dna i boka.Sučeoni spojevi dvaju gornjih slojevazavršnog pojasa, te ključevi i sučeonispojevi pojačane platice i proveza palubemoraju biti udaljeni jedan od drugog zanajmanje četiri (4) razmaka rebara.

4. Sučeoni spojevi dokobiličnog pojasa mo-raju biti udaljeni od ključa kobilice naj-manje četiri razmaka rebara.Svaki otvor promjera većeg od jedne tre-ćine širine platice mora, imati dodatnopojačanje s unutarnje strane u obliku dvo-struke platice koja je pričvršćena na osla-bljenu platicu i koja se proteže prekodvije susjedne platice.

5. Ako se platica oplate prekida za vanjskeotvore kao npr. za dubinomjer, razmakizmeđu rebara se mora ispuniti umecimatako da se povežu dvije susjedne nepreki-nuta platice lijevo i desno od otvora i dvasusjedna rebra. Ako se oslabi poprečnipresjek rebra i/ili rebrenice, oslabljeni diose mora kompenzirati, a raspored umeta-ka mora se dostaviti Registru na odobre-nje.

5.4 JEDNAKOVALJANI RASPOREDI1. Debljina i raspored običnih i pojačanih

platica mogu biti različiti od onih kako sezahtijeva u 5.2, uz uvjet da je udovoljenoslijedećim zahtjevima:

2. Debljina obične platice i dokobiličnogpojasa ne smije biti manja od one koja sezahtjeva prema Tablici 7.


2013

3. Debljina platica završnog pojasa i pojasauzvoja mora biti između jedan (1) i jedani pol (1,5) puta debljine obične platicevanjske oplate.

4. Platice završnog pojasa i obična platicakoji se zajedno protežu iznad visine jed-nake H/2 na oba boka, moraju imati pov-ršinu presjeka najmanje jednaku površinipresjeka platice prema Tablici 7.

5. Završni i uzvoji pojas kojima je debljinaplatica veća od obične platice najmanje zajednu petinu (1/5), moraju imati najmanje

dvije (2) platice sa svake strane nepreki-nute, u protivnom, njihovi stični spojevise moraju zamijeniti ključevima koji seprotežu preko, najmanje, tri (3)rebra.

6. Na proširenom dijelu koji je jednak B/3sa svake strane, u području uzvojnogpojasa, obična i pojačana platica morajuimati, zajedno s pripadajućim provezama,ukupnu površinu poprečnog presjekanajmanje jednaku onoj prema Tablici 7.

Način povezivanja prekinute platice

1. rebro; 2. platice oplate; 3. ispuna (umetak)

Slika 7



2013

Tablica 7Vanjska oplata

Debljine platica Širina pojasa pojačanih platicaGMGrađevni modul Obična

top [cm]Pojačanatpp [cm]

Završni pojas[cm]

Uzvojni pojas[cm]

60-66 3 3,8 48 3766-73 3 3,8 51 3873-80 3 4 52 3980-88 3,2 4 54 4188-97 3,2 4,2 56 4297-106 3,4 4,4 57 43

106-116 3,4 4,4 59 45116-128 3,6 4,6 61 46128-141 3,6 4,8 63 47141-155 3,8 4,8 65 49155-170 3,8 5 67 50170-187 4 5 69 52187-206 4 5,5 71 54206-227 4,2 5,4 74 56227-249 4,2 5,6 76 57249-274 4,4 5,6 78 59274-300 4,4 5,8 81 61300-330 4,6 6 84 63330-365 4,8 6,2 86 65365-400 4,8 6,4 89 67400-440 5 6,4 92 69440-485 5,2 6,6 95 72485-535 5,2 6,8 98 74535-585 5,4 7 102 77585-640 5,6 7,2 105 79640-710 5,8 7,4 108 82710-780 5,8 7,6 112 85780-860 6 7,8 116 87860-940 6,2 8 119 90940-1030 6,4 8,2 123 93

1030-1140 6,6 8,5 127 951140-1250 6,8 8,8 131 981250-1370 7 9 135 102

1. Debljine platica, t, za brodove kojima je omjer L/H > 7,35 određuju se prema uvećanom GM-u, prema Tablici 3.2. Širina pojasa platica mora se ispraviti prema Dijagramu 6, u odnosu na duljinu broda, L, i GM.


2013

6 UNUTARNJA STRUKTURA

6.1 PROVEZE DNA, UZVOJA I BOKAProveze su uzdužne grede pravokutnog ili kvadra-

tičnog poprečnog presjeka raspoređene simetrično o odnosuna simetralnu ravninu broda, po visini broda, a protežu se odkrme do pramca.

6.1.1 Dimenzioniranje

Proveze, prema veličini broda, mogu biti sasta-vljene od jedne, dvije ili tri grede debljine, najmanje, jednakedebljini pojačane platice uvećane za 25%, a širini, najmanje,dvostruko, tako određenoj debljini.

6.1.2 Proveze dna

.1 Brodovi s GM ≤ 100 ne moraju imatiprovezu dna, osim u dijelu temelja poriv-nog stroja;

.2 brodovi s 100 > GM ≤ 720 moraju imati,najmanje, jednu provezu dna;

.3 brodovi s 720 > GM ≤ 940 moraju imati,najmanje, dvije proveze dna;

.4 brodovi kojima je 940 > GM moraju ima-ti, najmanje, tri proveze dna.

6.1.3 Proveze uzvoja

.1 Brodovi s GM ≤ 100 ne moraju imatiprovezu uzvoja;

.2 brodovi s 100 > GM ≤ 720 moraju imati,najmanje, jednu provezu ispod i iznad uz-voja ili dvije na uzvoju;

.3 brodovi s 720 > GM ≤ 940 moraju imati,najmanje, po dvije proveze ispod i iznaduzvoja;

.4 brodovi kojima je 940 > GM moraju ima-ti, najmanje, po tri proveze ispod i iznaduzvoja.

6.1.4 Proveza boka.1 Svi brodovi moraju imati najmanje jednu

provezu u području boka.

6.1.5 Izvedbe proveza.1 U pramcu i krmi proveze lijevog i desnog

boka moraju biti međusobno povezanepomoću koljena (rašlje).

.2 Duljina elemenata i njihovi međusobnispojevi moraju udovoljavati zahtjevimanavedenim u 5.2. Osim ovoga kod malihbrodova, koji imaju samo jednu platicuzavršnog pojasa na svakom boku broda,proveze moraju biti spojene ključem kojise proteže preko dva (2) razmaka rebaraumjesto stičnog spoja.

.3 Pojedinačni sastavni dijelovi proveza mo-raju biti što veće duljine i spojeni klju-čem, i to: za manje brodove jednostavnim

ključem, a za brodove kojima je GM ≥300, ključem na zub.

.4 Kod složenih proveza (iz više greda) kl-juč jedne grede mora biti odmaknut odključa druge grede najmanje tri (3) raz-maka rebara.

.5 Ključevi proveza jednog boka moraju bitirazmaknuti od ključeva drugog boka zanajmanje tri (3) razmaka rebara.

.6 Sve unutrašnje proveze moraju biti prič-vršćene na svakom rebru s po dva svor-njaka, ili s jednim svornjakom i dva čav-la. Kod proveza sastavljenih od dvije us-poredne grede, grede se moraju među-sobno spojiti po duljini svornjcima. Svor-njak se mora postaviti na svakom drugomsvijetlom razmaku rebara.

.7 Izvan srednjeg dijela duljine broda, premapramcu i krmi, širina proveza se možepostupno smanjiti do završetaka gdjesmanjenje može biti najviše 25%.U pramčanom dijelu, proveze uzvoja mo-raju se pričvrstiti za pramčanu statvu zo-jom.

6.2 PODSPONJACI I PALUBNEPROVEZE

6.2.1 Podsponjaci, dimenzioniranje

Podsponjaci su uzdužne grede pravokutnog(Tablica 8.1) ili trapeznog poprečnog presijeka (Tablica 8.2),paralelne s linijom zakrivljenosti palube (skoka), a protežu seneprekinuto od krmene do pramčane statve i svojim vanjskimlicem sljubljuju s unutarnjim licem glava rebara.

1. Brodovi kojima je GM < 300 moraju i-mati dva podsponjaka, a brodovi kojimaje GM ≥ 300 tri podsponjaka. Drugi i tre-ći podsponjak nazivamo i dopodsponja-kom. Podsponjaci se na oba boka broda,uz pramčanu i krmenu statvu, međusobnovezuju pomoću rašlja. Podsponjaci se mo-raju pričvrstiti svornjacima za svako rebroi platicu završnog pojasa vanjske oplatesvornjacima.

2. Na rebrima, na kojima nisu postavljenavertikalna koljena, podsponjaci se vezujučavlima. Podsponjaci se povezuju i me-đusobno i sa svakom sponjom pomoćusvornjaka.

3. U području spoja podsponjaka i sponjekoljenom može se pravokutni presjek po-dsponjaka pretvoriti u trapezni oblik, aliuz uvjet da ukupna površina poprečnogpresjeka podsponjaka ostane ista, uz jed-naku srednju visinu.

6.2.2 Palubne proveze, dimenzioniranje

Palubne proveze su uzdužne grede pravokutnog(Tablica 8.1) ili kvadratnog poprečnog presjeka (Tablica 8.2),koje se protežu neprekinuto od krme do pramca, paralelno slinijom zakrivljenosti palube, a svojim donjim licem pokri-



2013

vaju palubne sponje. Brod može imati dvije do četiri palubneproveze.

1. U Tablici 8.1. dane su dimenzije podspo-njaka, dopodsponjaka i proveze glavnepalube konstrukcije brodova sa širokom,pravokutnom palubnom provezom, bezunutarnjih podsponjaka. (Slika 8.1).

2. U Tablici 8.2 dane su dimenzije podspo-njaka, unutarnjeg podsponjaka, dopod-sponjaka i proveze glavne palube brodovas uskom, kvadratnom palubnom prove-zom i unutarnjim podsponjacima (Slika.8.2), uobičajena konstrukcija na brodo-vima kojima je GM < 300.

3. Za brodove kojima je omjer L/H > 7,35,za određivanje dimenzija građevnih ele-menata prema Tablici 8.1 i Tablici 8, vri-jednost za GM mora se uvećati premaTablici 3.

4. Debljina podsponjaka se mora uvećati za20%, ako je predviđen spoj sa sponjom uobliku lastinog repa.

5. Dimenzije dopodsponjaka prema tablica-ma vrijede za pojedinačni podsponjak ikonstrukciju s dva podsponjaka u završ-nom pojasu. Na brodovima kojima je GM< 300 Registar može prihvatiti samo je-dan podsponjak, ali u tom slučaju, širinapodsponjaka mora se povećati za 25%.Brodovi kojima je GM < 100 ne morajuimati dopodsponjak, ali im se širina pod-sponjaka mora povećati za 50%.

6. Visina i debljina palubne proveze i pod-sponjaka gornjih paluba i pokrova palub-nih kućica mogu se smanjiti za 25% nabrodovima s neprekinutom glavnom pa-lubom.

6.2.3 Ključevi i stikovi1. Pojedinačni dijelovi koji čine podsponja-

ke i palubne proveze moraju biti što jemoguće dulji, odnosno, njihova duljina

mora biti najmanje 7 m, osim na kraje-vima trupa, gdje mogu biti kraći. Dijelovipodsponjaka ili palubnih proveza morajuse povezati ključevima i to: jednostavnim,za brodove kojima je GM < 300, ili nazub, za brodove kojima je GM ≥ 300. Usrednjem dijelu duljine broda duljina kl-juča ne smije biti manja od tri i pol visine(3,5x h) podsponjaka, odnosno proveze, apreporučuje se zahvatiti najmanje tri (3)razmaka rebara. Na pramcu i krmi duljinaključa ne smije biti manja od tri (3) visi-ne podsponjaka odnosno proveze.

2. Pojedinačni elementi koji čine dopodspo-njake i unutarnji podsponjak moraju sepovezati ključevima koji se protežu pre-ko, najmanje, dva tri (2) razmaka rebara.

3. Dva ključa ne smiju ni u kojem slučajubiti izrađeni na istom rebru, a ključevi najednom boku moraju biti odmaknuti ododgovarajućih ključeva drugog boka zanajmanje tri (3) razmaka rebara.

6.2.4 Jednakovaljane izvedbe

Općenito, Registar može prihvatiti smanjenjepovršine poprečnog presjeka palubne proveze, uz uvjet da jeudovoljeno slijedećim zahtjevima:

.1 visina proveza nije smanjena;

.2 pravokutna proveza, bez unutarnjeg pod-sponjaka, ima, najmanje, dimenzije premaTablici 8.1;

.3 širina unutarnjih podsponjaka je, najma-nje, jednaka visini podsponjaka premaTablici 8.2;

.4 raspored spojeva je zadovoljavajući, uzi-majući u obzir vertikalna i horizontalnakoljena.


2013

Tablica 8.1

Palubne proveze, podsponjaci i dopodsponjaci(konstrukcija sa širokom provezom)

Podsponjak Dopodsponjaci(svaki dopodsponjak)

Širokapalubna proveza

h b h b h bGM

Građevni modul[cm] [cm] [cm] [cm] [cm] [cm]

60-66 12 5,4 12 3,8 8 4,6

66-73 12 5,4 12 3,8 8 4,6

73-80 13 5,6 13 4 8,5 4,8

80-88 13 5,8 13 4 8,5 5

88-97 13 5,8 13 4,2 9 5

97-106 14 6 14 4,4 9 5,2

106-116 14 6,2 14 4,4 9,5 5,2

116-128 14 6,4 14 4,6 9,5 5,4

128-141 15 6,6 15 4,8 10 5,6

141-155 15 6,8 15 4,8 10 5,8

155-170 15 7 15 5 10,5 6

170-187 16 7,2 16 5 10,5 6

187-206 16 7,4 16 5,5 11 6,2

206-227 17 7,6 17 5,4 11,5 6,4

227-249 17 7,8 17 5,6 11,5 6,6

249-274 18 8 18 5,6 12 6,8

274-300 18 8,2 18 5,8 12 7

300-330 19 8,2 19 6 12,5 7,2

330-365 19 8,5 19 6,2 13 7,4

365-400 20 8,8 20 6,4 13 7,4

400-440 20 9 20 6,4 13,5 7,6

440-485 21 9,3 21 6,6 14 8

485-535 22 9,6 22 6,8 14,5 8,2

535-585 22 10 22 7 15 8,5

585-640 23 10 23 7,2 15 8,5

640-710 23 10,5 23 7,4 15,5 8,8

710-780 24 10,5 24 7,6 16 9

780-860 25 11 25 7,8 16,5 9,3

860-940 25 11,5 25 8 17 9,6

940-1030 26 11,5 26 8,2 17,5 10

1030-1140 27 12 27 8,5 18 10

1140-1250 28 12,5 28 8,8 18,5 10,5

1250-1370 29 12,5 29 9 19 10,5

Napomena:Dimenzije palubnih proveza i podsponjaka za brodove kojima je omjer L/H > 7,35 određuju se prema uveća-nom GM-u, prema Tablici 3.



2013

Tablica 8.2Palubne proveze, podsponjaci i dopodsponjaci

(konstrukcija s uskom provezom i unutarnjim podsponjakom)

Podsponjak Dopodsponjaci(svaki dopodsponjak) Unutarnji podsponjak Palubna

provezah b h b h b b

GMGrađevni modul

[cm] [cm] [cm] [cm] [cm] [cm] [cm]

60-66 12 4,6 12 3,8 8 4,6 3,8

66-73 12 4,6 12 3,8 8 4,6 3,8

73-80 13 4,8 13 4 8,5 4,8 4

80-88 13 5 13 4 8,5 5 4

88-97 13 5 13 4,2 9 5 4,2

97-106 14 5,2 14 4,4 9 5,2 4,4

106-116 14 5,2 14 4,4 9,5 5,2 4,4

116-128 14 5,4 14 4,6 9,5 5,4 4,6

128-141 15 5,6 15 4,8 10 5,6 4,8

141-155 15 5,8 15 4,8 10 5,8 4,8

155-170 15 6 15 5 10,5 6 5

170-187 16 6 16 5 10,5 6 5

187-206 16 6,2 16 5,5 11 6,2 5,5

206-227 17 6,4 17 5,4 11,5 6,4 5,4

227-249 17 6,6 17 5,6 11,5 6,6 5,6

249-274 18 6,8 18 5,6 12 6,8 5,6

274-300 18 7 18 5,8 12 7 5,8

300-330 19 7,2 19 6 12,5 7,2 6

330-365 19 7,4 19 6,2 13 7,4 6,2

365-400 20 7,4 20 6,4 13 7,4 6,4

400-440 20 7,6 20 6,4 13,5 7,6 6,4

440-485 21 8 21 6,6 14 8 6,6

485-535 22 8,2 22 6,8 14,5 8,2 6,8

535-585 22 8,5 22 7 15 8,5 7

585-640 23 8,5 23 7,2 15 8,5 7,2

640-710 23 8,8 23 7,4 15,5 8,8 7,4

710-780 24 9 24 7,6 16 9 7,6

780-860 25 9,3 25 7,8 16,5 9,3 7,8

860-940 25 9,6 25 8 17 9,6 8

940-1030 26 10 26 8,2 17,5 10 8,2

1030-1140 27 10 27 8,5 18 10 8,5

1140-1250 28 10,5 28 8,8 18,5 10,5 8,8

1250-1370 29 10,5 29 9 19 10,5 9Napomena:

Dimenzije palubnih proveza i podsponjaka za brodove kojima je omjer L/H > 7,35 određuju se prema uve-ćanom GM-u, prema Tablici 3.


2013

7 KONSTRUKCIJA PALUBE

7.1 SPONJE

7.1.2 Dimenzije

1. Sponje, elementi poprečne čvrstoće, sugrede male parabolične zakrivljenosti(preluk B/48), postavljene u poprečnomsmjeru od jednog do drugog boka broda.

2. Razlikujemo slijedeće izvedbe sponja:- jake ili pojačane sponje, određene

položajem grotla, vidnika jarbola islično;

- obične sponje;- polusponje, koje vezuju temelje pa-

lubnih otvora i prvi podsponjak.3. Širine običnih sponja, međusponje i po-

lusponja, bs, i srednji razmak između sre-dišta sponja određuju se prema Tablici 9.

4. Visina, hs, sponje, u centimetrima, nesmije biti manja od dvostruke širine brodaili raspona na promatranom presjeku,uvećane za 20%

5. Dimenzije za pojačane sponje moraju biti20% veće od vrijednosti prema Tablici 9.

7.1.3 Razmak

1. Osnovni razmak između središta dvijususjednih sponja uzima se kao dvostrukirazmak rebara, a može se povećavati lo-kalno, bez pojačanja sponja, uz uvjet danije veći od najvećeg razmaka premaTablici 9. Nadalje, razmaci između susje-dnih sponja moraju se smanjiti tako dasrednji razmak triju uzastopnih razmakasponja nije nikad veći od srednjeg razma-ka prema Tablici 9.

7.2 UPORE I RASPORED UPORA1. Upore, osim što izravno podupiru palubu,

ostvaruju vezu između palube i strukturedna broda.

2. Upore mogu podupirati sponju ili podupi-rati više sponja pomoću križnjaka. U tomslučaju, upore se raspoređuju između pre-grada u razmacima koji nisu veći od dva(2) srednja razmaka sponja, uvećana za80 cm. Po širini, upore se moraju posta-viti na udaljenost od simetrale broda kojanije veća od jedne četvrtine (1/4) širinebroda.

3. Ako su upore postavljene redom sa svakestrane ispod palubne podveze (podgred-njaka ili veznice), njihov razmak možejednak peterostrukom srednjem razmakusponja. U tom slučaju širine palubne pod-veze ili veznice moraju biti jednake, naj-manje, širini sponja, a njihova visina mo-ra biti, najmanje, jednaka 20% srednjegrazmaka sponja. Palubne podveze ili vez-nice moraju se protezati neprekidno odpramca do krme.

4. U području pražnica grotala ili većih ot-vora palubne upore moraju se predvidjetina svakom uglu otvora ili grotla. Pojačanesponje, sponje ispod jarbola (ispred i iza)¸sponje prekida palube itd. moraju biti po-duprte uporom. Upore se moraju predvi-djeti i ispod teže opreme i koncentriranogtereta na palubi, kao npr.: sidrenog vitla,ribarskog vitla.

5. Upora se smatra kao štap opterećen u vr-hu, a dimenzionira se prema opterećenjukojeg prijenosi. Opterećenje kojim je op-terećena paluba koju podupire upora, od-ređuje se prema slijedećem izrazu:

puk = pup+ pdod , [kN/m2];gdje je:

pdod = dodatno opterećenje palube (uslijedtereta, ulova, putnika i sl), [kN/m2];

pup = pup=d1⋅d2⋅ρ⋅g⋅h , [kN/m2];gdje je:

d1 = udaljenost od sredine do sredine raz-maka sponja ili sponja koje podupireupora (po duljini broda) , [m];

d2 = udaljenost od sredine do sredine raz-maka sponja ili sponja koju podupireupora (po širini broda) , [m];

ρ = 1,025 t/m3, za more;h = visina stupca vode koji za glavnu pa-

lubu iznosi ne manje od 0,75 m; zagornje palube ne manje od 0,5m; a zakormilarnicu 0,25m.

Moment tromosti poprečnog presjeka u-pore ne smije biti manji od vrijednostidobivene po izrazu:

2

2

π⋅⋅

=E

lpI KRIT , [m4],

gdje je:E = modul elastičnosti za drvo, paralelno

s vlakanima, [N/mm2];ili za metal, ako je predviđena metal-na upora;

l = visina (duljina) upore, [m];pKRIT = puk⋅κκ = faktor sigurnosti (2,5 za ribarske bro-

dove, 3 za jahte i 5 za putničke bro-dove)

Ovako definirane dimenzije poprečnogpresjeka, odgovaraju za upore od hrasto-vine ili bukovine. Ako su upore od boro-vine, dimenzije poprečnog presjeka mo-raju se povećati za 20%, a ako su odpitch-pine-a, ariša ili crvene borovine, za12%.

.6 Umjesto drvenih upora mogu se upotrije-biti i metalne upore, ekvivalentne čvrsto-će (u gornji izraz uzima se modul elastič-nostosti za odnosni materijal).

7. Privršćenje upore za provezu dna odnos-no hrptenicu izvodi se pomoću pocinča-nog čeličnog profila “U” ili “L” oblika.Pričvršćenje upore za hrptenicu izvodi sedodatno i drvenim ulošcima.



2013

7.3 POJAČANJA, KOLJENA

1. Ako nisu postignuti uvjeti za postavljanjeupora, sponje se moraju pojačati na načinda se širina i visina povećaju za 25%.

2. Sponje na koje se pričvršćuju drugi ele-menti moraju se odgovarajuće pojačati dase kompenziraju oslabljenja na spojevi-ma.

3. Jake sponje ili jednakovrijedna pojačanjamoraju se postaviti ispod vitla za izvla-čenje mreže, na krajevima velikih otvorau palubi ,u predjelu jarbola, i općenito nasvim mjestima gdje se na palubi javljajuvelika i koncentrirana opterećenja.

4. Krajevi sponja na boku postavljaju se uutor koji se nalazi na prvom podsponjaku.Visina utora mora iznositi polovinu (1/2)visine sponje. Utor se izvodi u obliku las-tinog repa.

5. Spajanje krajeva sponje na podsponjakemora se izvesti pomoću horizontalnih ivertikalnih koljena ili jednakovrijednihelemenata.

6. Dimenzioniranje koljenaVertikalno drveno ili metalno koljeno:Duljina kraka uz sponju:

l = 0,4+B/40, [m];

Duljina kraka uz rebro:

l = 0,6+H/7, [m];

Debljina koljena je jedna petina (1/5) dojedne šestine (1/6) duljine kraka uz spo-nju.Veličinu promjera svornjaka za začavlje-nje koljena određuje se pomoću slijedećihizraza:

d = 10+1,4B [mm];

d = 10+2,3H [mm];

B i H su definirani u 1.2.37. Horizontalno koljeno. Duljina kraka, koji

dolazi uz bočno lice sponje, mora biti do-voljna da može primiti najmanje tri (3)svornjaka. Duljina kraka uz bok broda od-ređena je svijetlim razmakom izmeđudvije susjedne sponje, tako da uz svakorebro mora biti pričvršćena s najmanjedva (2) svornjaka, po jedan svornjak uzsvaki rebreni sloj.Umjesto masivnog drvenog koljena možese upotrijebiti laminirano drveno koljenoili metalno koljeno.

8. O upotrebi čeličnih pojačanja, Registarrazmatra i odlučuje u svakom pojedinač-nom slučaju posebno.

7.4 SMANJENJA (REDUKCIJE)

1. Ako se upore i palubne podveze protežupo cijeloj duljini broda s razmakom uporakoji nije veći od razmaka triju sponja,dimenzije sponja se mogu smanjiti.

2. Smanjenje može biti 30% za visinu, ili20% za visinu i širinu. Međutim, visinasponja ne smije se smanjiti na manje oddvostruke debljine trenica opločenja pa-lube.

3. Ako je visina nekih sponja povećana, nakrajevima se može smanjiti na istu visinukoju imaju susjedne sponje. Ovo smanje-nje ne smije biti veće od 20%.

4. Izvan područja srednjeg dijela broda,0,25L prema pramcu i 0,25L prema krmi,od sredine duljine broda, dimenzije spo-nja se mogu smanjiti prema širini B1 napromatranom mjestu, tako da se umjestoširine broda primjeni reducirana širinabroda prema izrazu:

B′=(B+B1)/2.Ovo smanjenje se ne smije dodati sman-jenju navedenom u 1.

7.5 OPLOČENJE PALUBE,SRŽNICA

1. Debljina trenice palube određuje se premaTablici 9. Širina trenice ne smije biti većaod njene dvostruke debljine.

2. Duljina trenice mora biti najmanje 4 m,osim onih trenica koje su postavljene iz-među palubnih otvora i na krajevima bro-da.

3. Stikovi između dviju trenica moraju bitiudaljeni, najmanje, za razmak dviju spo-nja. Moraju postojati najmanje tri treniceizmeđu dva stika na istoj sponji.

4. Sržnica predstavlja krajnji rub palube, anjena debljina se uzima ne manje od dvijetrećine (2/3) debljine palubne proveze, zakoju je horizontalno pričvršćena. Oko iz-danka rebra, sržnica mora biti šuperena.Pojedinačni dijelovi sržnice moraju bitišto dulji.

7.6 JEDNAKOVALJANA IZVEDBA

1. Registar može prihvatiti dimenzije sponjai polusponja i razmak između njih, koji surazličiti od vrijednosti određenih tablica-ma, uz slijedeće uvjete:

2. Razmak sponja, od središta do središta,ne smije biti veći od šesnaest (16) deblji-na trenica palube.

3. Poprečni presjek površine sponja: A =b⋅h2/s, mora odgovarati kriteriju za istov-jetne elemente prema tablicama.

4. Širina sponja mora biti jednaka najmanjedvostrukoj debljini trenica palube.


2013

5. Visina sponje ne smije biti manja od visi-ne sponje na boku broda uvećane za 20%.Širina sponje ne smije biti manja od širinesopnje u sredini raspona uvećane za 50%.

6. Debljina trenica palube mora odgovarativrijednostima prema Tablici 9.

Tablica 9Struktura palube

Obične sponje Trenice palubeGM

Građevni modulŠirina sponje,

bs,[cm]

Osnovni razmak, ss

[cm]Najveći razmak, smaks

[cm]Debljina[cm]

60-66 7,5 51 61 3,866-73 8 51 61 3,873-80 8,5 52,5 64 480-88 9 54 64 488-97 9 54 64 497-106 9,5 54 72 4

106-116 9,5 55,5 72 4,5116-128 10 55,5 72 4,5128-141 10 57 72 4,5141-155 11 57 72 4,5155-170 11,5 58,5 72 4,5170-187 11,5 60 72 4,5187-206 12 61,5 80 5206-227 12,5 63 80 5227-249 12,5 63 80 5249-274 13,5 64,5 80 5274-300 14 66 80 5300-330 14 66 80 5330-365 14,5 67,5 88 5,5365-400 15 69 88 5,5400-440 16 70,5 88 5,5440-485 16 70,5 88 5,5485-535 17 72 88 5,5535-585 17,5 73,5 88 5,5585-640 18,5 75 96 6640-710 18,5 75 96 66710-780 19 76,5 96 6780-860 20 78 96 6860-940 21 79,5 96 6940-1030 22 81 104 6,5

1030-1140 22 81 104 6,51140-1250 23 82,5 104 6,51250-1370 24 84 104 6,5

Visina, hs sponje, u centimetrima, ne smije biti manja od dvostruke širine broda ili raspona napromatranom presjeku, uvećane za 20%, u metrima.



2013

7.7 STRUKTURA NADGRAĐA IPALUBNIH KUĆICA

1. Poprečna struktura nadgrađa i palubnihkućica mora biti odgovarajuće poduprtaprikladnom izvedbom krajnjih stijena, re-bara, ukrepa, i pregradnih stijena kabina ikućica.

7.7.1 Otvori zatvorenih nadgrađa i palubnihkućicaZa otvore u stijenama zatvorenih nadgrađa i

palubnih kućica i sredstva za njihovo zatvaranje vidi Dio 3. –Oprema trupa, 7.5.2.

7.8 OPLOČENJE BOČNIH STIJENA IPALUBA NENOSIVIH NADGRAĐA

7.8.1 Bočne stijene

1. Debljina bočnih trenica prvog reda nad-građa ne smije biti manja od 25 % vrijed-nosti obične platice završnog pojasa.

2. Debljina bočnih trenica gornjeg reda nad-građa može se dodatno umanjiti za 10 %u odnosu na vrijednosti za prvi red nad-građa.

7.8.2 Palube1. Debljine trenica paluba gornjih redova

nadgrađa mogu se umanjiti za 10 % u od-nosu na vrijednosti određene prema Tab-lici 9.

7.9 PODPALUBNA STRUKTURA IREBRA GORNJIH REDOVA

NADGRAĐA1. Dimenzije vertikalnih ukrepa, rebara,

bočnih stijena nadgrađa određuju se pre-ma dimenzijama rebra u području završ-nog pojasa koji se mogu umanjiti za 15%primjenjujući zahtjev za razmak za jedno-struko rebro.

2. Širina i visina sponja na gornjoj palubimogu se smanjiti za 25% u odnosu navrijednosti, za isti osnovni razmak obič-nih sponja glavne palube prema Tablici 9.Sponje gornjih paluba moraju biti postav-ljene u ravnini iznad sponja glavne palu-be, tako da u vertikalnom smjeru mogumeđusobno biti poduprijete uporama.


2013

8 PRIČVRŠĆENJE,ŠUPERENJE I BOJANJE

8.1 ELEMENTI SPAJANJA

8.1.1. Elementi spajanja su sredstva za spajanjegrađevnih elementa koja se upotrebljavaju za međusobnospajanje dva ili više sastavnih dijelova građevnih elemenata ujednu cjelinu i međusobno spajanje dva ili više građevnihelemenata u cjelinu strukture broda. Za spajanje građevnihelemenata drvenih brodova upotrebljavaju se svornjaci, čavlii čivije.

8.1.2 Svornjaci1. Svornjak se sastoji od struka i glave, a

razlikuju se slijedeće izvedbe:- svornjaci s narezom, podložnom plo-

čicom i maticom, koji se, u pravilu,upotrebljavaju za spajanje glavnihgrađevnih elemenata strukture trupabroda, koji preuzimaju značajnijaopterećenja. i gdje treba naknadnoprovjeriti spoj i pritegnuti maticu. Dr-žanje spoja je dijelom preko matice adijelom se spoj ostvaruje trenjem iz-među svornjaka i drva.

- svornjaci sa ili bez podložne pločice,koji se upotrebljavaju za vezivanjeonih elemenata koji su izvrgnutimanjim naprezanjima.

- slijepi svornjaci, koji seupotrebljavaju ondje gdje se čvrstospajaju međusobno dva ili višegrađevnih elemenata, a nije mogućepotpuno zahvatiti i pritegnuti zadnjielement ili sloj. U tom slučaju slijepisvornjak mora zahvatiti zadnjipojedinačni element (sloj) zanajmanje 3/4 njegove debljine.Držanje spoja u ovom slučaju jeisključivo trenjem, budući da su silomusvornjeni u provrte kojima jepromjer znatno manji od promjerasvornjaka..

2. Značajke svornjaka su slijedeće:- promjer svornjaka: d, [mm], određuje

se prema Tablicama 10 i 11;- duljina nareza jednaka je dvostrukom

promjeru svornjaka, [mm];- visina glave, jednaka je četiri desetine

(4/10) promjera svornjaka, [mm];- promjer glave je šesnaest desetina

(16/10) promjera svornjaka, [mm];- vanjski promjer podložne pločice jed-

nak je 2,3xd, [mm];- visina podložne pločice je tri desetine

(3/10) promjera svornjaka, [mm].3. Materijal svornjaka je obični pocinčani

čelik, nehrđajući čelik, bakar ili žutamjed.

4. Kod upotrebe čeličnog svornjaka, promjerprovrta iznosi:- za svornjake do 600 mm duljine u tv-

rdom drvu (hrastovina i ostale vrstedrva gustoće veće od 700 kg/m3) 2mm manje od promjera svornjaka, a usrednje tvrdom drvu (550 do 700kg/m3) 3 mm manje od promjera svo-rnjaka;

- za svornjake duljine od 600 mm do1500 mm, 2 mm manje od promjerasvornjaka;

- za svornjake duljine preko 1500 mm,1 mm manje od promjera svornjaka.

5. Kod upotrebe bakrenog svornjaka za dul-jinu manju od 1000 mm, promjer prvepolovine duljine provrta u drvu mora bitiveći za 3 do 4 mm, a promjer druge polo-vine duljine provrta u drvu mora biti većiza 1 do 2 mm od promjera svornajka.

6. U dodiru metalnog materijala s drvom,posebno običnog čelika, stvara se galič-na/taninska kiselina koja uništava metal idrvnu masu oko metala pa se svornjacimoraju pocinčati, ili se mora upotrijebitimetalni materijal koji je otporan na koro-ziju.

8.1.3 Čavli, začavljenje, i čivlje1. Čavli se izrađuju od čelika, bakra i žute

mjedi. Čavao je sastavljen od glave, stru-ka i šiljka. Struk je kružnog ili kvadratič-nog poprečnog presjeka, dok je glava plo-snata, valjkastog ili oblika prikraćenogstošca. Šiljak može biti oštar ili tup. Oštrišiljak ima oblik stošca s kutom od 45° ili60° između izvodnica. Tupi šiljak imaoblik polukugle ili oblik niskog prikraće-nog stošca.

2. Promjer čavla kružnog poprečnog presje-ka jednak je dvanaestini (1/12) duljinečavla. Stranica kvadrata kod čavla kvad-ratičnog poprečnog presjeka iznosi čet-rnaestinu (1/14) duljine čavla.

3. Površina poprečnog presjeka kod čavlakvadratičnog poprečnog presjeka je istaza tri četvrtine (3/4) njegove duljine.

4. Duljina čavala mora biti, najmanje, jed-naka (2,2 x δ) ili (2x δ +2,5), [mm], što jeveće, gdje je δ debljina drvenog elementakoji se mora začavliti.

5. Začavljenje se zasniva na trenju izmeđučavla i drvne mase pa provrt mora bitiuvijek manji od promjera čavla.

6. Kod tvrdih vrsti drva provrt za čavao ilisvornjak se izvodi cijelom duljinomčavla, odnosno svornjaka, kroz građevnielement.

7. Uobičajeno je da se čavli kružnog popre-čnog presjeka upotrebljavaju za začavlje-nje palubnih trenica i platica vanjske op-late, a čavli pravokutnog poprečnog pre-



2013

sjeka za začavljenje podnica i unutarnjeoplate.

8. Čivije su drveni svornjaci, oblikaprikraćenog stošca čiji promjer ovisi oduljini. Upotreba čivija dozvoljena je zapričvršćenje manje opterećenih građevnihelemenata i elemenata na gornjoj palubi inadgrađu koji ne preuzimaju značajnijaopterećenja.

8.2 RASPORED PRIČVRŠĆENJA

8.2.1 Glavni uzdužni elementi

1. Kobilica i hrptenica moraju se međusob-no povezati na svakom rebru najmanjejednim svornjakom koji se proteže prekorebrenica.

2. Ako je hrptenica pojačana nadhrpteni-com, mora se pričvrstiti kroz drugi slojrebra svornjakom. Hrptenica i dohtrpteni-ce moraju se međusobno povezati hori-zontalnim svornjacima, istog promjerakao vertikalni svornjaci, između kojihrazmak ne smije biti veći od jednog (1)metra.

3. Ključevi kobilice i hrptenice moraju ima-ti, svornjake s maticom, i moraju se takopostaviti da matice budu prema unutraš-njosti broda, da se u svakom trenutkumogu pritegnuti. Ukupna površina popre-čnih presjeka svih svornjaka ključa moraiznositi trinaestinu (1/13) površine popre-čnog presjeka elementa u spoju.

4. Statve i protustatve, obično se pričvršćujuzajedno svornjacima između kojih raz-mak ne smije biti veći od 30 cm. Drveniumeci (krmeni masivi) moraju biti pove-zani sa statvom i kobilicom, svornjacimaizmeđu kojih razmak ne smije biti veći od30 cm. Promjer svornjaka je isti kao umeđusobnom spoju kobilice i hrptenice.

8.2.2 Poprečna struktura

1. Dijelovi dvostrukih rebara moraju se spo-jiti jedan s drugim pomoću najmanje dvasvornjaka, na svakom preklopu. Kodkonstrukcije s jednostrukom rebrenicom,svaki kraj rebra mora se pričvrstiti na reb-renicu pomoću najmanje tri svornjaka.Kod konstrukcije s dvostrukim rebreni-cama, rebrenice se moraju spojiti najma-nje sa četiri svornjaka.

2. Ključevi jednostrukih rebara, morajuimati najmanje dva svornjaka, uz platiceoplate i proveze.

3. Svornjaci postolja stroja, koji kod prvogrebra prolaze kroz prednji dio rebra ilirebrenice, moraju imati glave ugrađeneispod rebra, a ne na platici oplate.

8.2.3 Platice, proveze i podsponjaci1. Platice vanjske oplate, pojačane i obične,

moraju se začavliti ili pričvrstiti čavlima isvornjacima, ili se moraju potpuno prič-vrstiti svornjacima, s time da je rasporedpričvršćenja prema Tablici 12.

2. Sve unutarnje proveze moraju biti prič-vršćene na svakom rebru jednim svornja-kom i sa dva čavla ili sa dva svornjaka.Susjedni elementi proveze međusobnomoraju biti povezani sa dva svornjaka usvakom drugom međurebrenom prostoru.

3. Podsponjaci se moraju pričvrstiti svornja-kom kroz svako rebro za platice oplate,prema Tablici 12. Dodatno, na rebrimabez vertikalnih koljena, podsponjaci semoraju pričvrstiti sa po tri čavla za svakorebro. Podsponjaci moraju biti vertikalnopovezani sa svakom sponjom.

4. Unutarnji podsponjak mora se pričvrstitiza podsponjak s najmanje jednim svor-njakom na svakom drugom rebru.

8.2.4 Struktura palube1. Palubne proveze, uske i široke, moraju se

pričvrstiti, vertikalno, sa po dva svornjakana svaku sponju. Drugi vanjski, svornjakmora povezati međusobno, palubnu pro-vezu, sponju i podsponjak. Vodoravno,palubna proveza mora biti pričvršćenasvornjakom kroz najvišu platicu završnogpojasa oplate, u svakom polju izdankarebra. Palubna proveza, sržnica i prva tre-nica palube moraju biti međusobno prič-vršćene.

2. Sponje i protupražnice moraju biti pove-zane svornjakom.

3. Pražnice grotla se moraju pričvrstiti nasponje, a u području trenica morajuse pri-čvrstiti na sponje ili polu-sponje s protup-ražnicama, ako postoje, pomoću svornja-ka.

8.3 EKVIVALENTNA SPAJANJA1. Dimenzije čavala moraju se uvijek prila-

goditi debljini međusobno pričvršćenihgrađevnih elemenata.

2. Ako su dimenzije građevnih elemenatakoji se pričvršćuju drugačije odvrijednosti određenih prema tablicama,dimenzije elemenata za spajanje dobiju sena način opisan tablicama, iz stvarnihdimenzija građevnih elemenata.

3. O rasporedima koji su različiti od raspo-reda prema Tablici 10, Registar razmatrai odlučuje u svakom pojedinačnom slu-čaju posebno.


2013

8.4 ŠUPERENJE I ZAŠTITA

Šuperenje je postupak postavljanja kudeljnihniti umočenih u katran u sljubnice i stikove platica i trenica,tako da vanjska oplata i odnosno opločenje palube postanunepropusni. Šuperenjem se, osim nepropusnosti, povećevadodirni pritisak među platicama vanjske oplate, odnosno me-đu trenicama palube. Uvjeti koji moraju biti postignuti priješuperenja su slijedeći:

1. Unutarnja površina platica vanjske oplatemora dobro prijanjati uz vanjsku površinurebra, a donja površina palubnih trenicauz gornju površinu sponja.

2. Platice, odnosno trenice, na unutarnjojstrani dodirne površine moraju biti pra-vilno sljubljene, a stikovi s vanjske stranepravilno otvoreni.

3. Kudelja mora biti dobre kakvoće, dobronatopljena katranom, i mora pravilno is-punjavati sljubnice odnosno stikove.

4. Šuperenje mora biti jednolično po cijelojpovršini šuperenja.

5. Šuperenje mora početi tek onda kad susve platice začavljene na rebrima i trenicezačavljene na sponjama.

6. Stikovi i sljubnice svih platica oplate, od-nosno trenica palube, moraju se laganootvoriti s vanjske strane, tako da stik od-nosno sljubnica dobije oblik oštrog slova“V”.

7. Sljubnice ne smiju imati veću dubinu oddvije trećine (2/3) debljine platice, odnos-no trenice, a širina otvora u visinivanjskog lica platice i trenice ne smije bitiveća od šest (6) milimetara.

8. Sljubnice dokobiličnih platica, utori nakobilici i utori na pramčanoj i krmenojstatvi, moraju se šuperiti većim brojemdebljih kudeljnih niti.

9. Iznad zadnje postavljene kudeljene niti,do gornjeg brida platice i trenice moraostati utor dubine ne više od pet (5) mi-limetara.

10. Utor se mora nakon šuperenja ispuniti izakitati gustom smjesom minija i olovnogbijelila sa lanenim uljem, ili nekim um-jetnim materijalom.

11. Nakon šuperenja nepropusnost vanjskeoplate i palube mora se ispitati mlazomvode.

Tablica 10Svornjaci i čavli, raspored

SPOJ Dimenzija prema kojoj se odabiruvrijednosti u Tablici 11

Broj redka premaTablici 11

Kobilica i hrptenica za svaku rebrenicuTemelj stroja za rebrenicu b 3

Ključ kobilice ili hrptenice (b+h)/4 ili b/2 ; manjavrijednost 2

Krmeni umeci, pramčana statva, krmena statva b 3

Sloj rebara, drvena ili metalna koljena b, sloja rebra 2

Platice na rebro, trenice na sponju t, debljina platice odnosno trenice 1

Proveze, dopodsponjaka i podsponjaka na rebro h, promatranog dijela 1

Unutarnji dopodsponjaci na rebra h, unutarnjeg dopodsponjaka ili (b +2h)/3;manja vrijednost 1

Sponja s provezama palubeSponja s podsponjacimaSponja s unutarnjim dopodsponjacima

b+h/2 3

Horizontalni spojevi proveza h 2



2013

Tablica 11Dimenzije svornajka i čavala

1 3-3,6 3,6-4,4 4,4-5 5-5,8 5,8-6,6 6,6-7,2 7,2-8,2 8,2-9

2 6-7 7-8 8-9 9-10 10-11Dimenzije elementa,[cm] iz Tablice 10.

3 7,5-9 9-10 10-11 11-12,5 12,5-13,5

Promjer, [mm] 8 9 10 11 12 13 14 15

1 9-10 10-10,5 10,5-11,5 11,5-12,5 12,5-13,5 13,5-14,5 14,5-15,5 15,5-17

2 11-12 12-13 13-14,5 14,5-15,5 15,5-16,5 16,5-18 18-19 19-20,5Dimenzije elementa,[cm] iz Tablice 10.

3 13,5-15 15-16,5 16,5 7,5-9 9-10 10-11 11-12,5 12,5-13,5

Promjer, [mm] 16 17 18 19 20 21 22 23

1 17-18 18-19

2 20,5-22 22-23 23-25Dimenzije elementa,[cm] iz Tablice 10.

3 26-27,5 27,5-29 29-30,5 30,5-32 32-34 34-36 36-38

Promjer, [mm] 24 25 26 27 28 29 30

Tablica 12Raspored sredstava za spajanje na platicama, trenicama i provezama

Metoda spajanja Širina, [cm] Na svakom rebru Dodatno na rebru Na stikovima

< 12 2 čavla - 2 čavla12 to 20 3 čavla - 3 čavla20 to 27 4 čavla - 4 čavlaČavli

> 27 5 čavala - 5 čavala< 12 1 čaval + 1 svornjak 1 čaval + 1 svornjak12 to 20 2 čavla + 1 svornjak 2 čavla + 1 svornjak20 to 27 3 čavla + 1 svornjak 3 čavla + 1 svornjakČavli i svornjaci

> 27 3 čavla + 1 svornjak - 2 čavla + 2 svornjaka< 12 1 svornjak + 1 svornjak 2 svornjaka12 to 20 2 svornjaka - 2 svornjaka20 to 27 2 svornjaka + 1 svornjak 3 svornjakaSvornjaci

> 27 3 svornjaka - 3 svornjaka


2013

9 KORMILO

9.1 METALNA KORMILA

Kormilo i elementi kormila izrađeni od metal-nih materijala moraju udovoljavati zahtjevima Pravila, Dio 3.– Oprema trupa, Odjeljak 1. - Kormilo.

9.2 DRVENO KORMILO

9.2.1 Oblik običnog drvenog kormila je pravokutnik,uz malo zakrivljenje stražnjeg brida lopatice. Drveno kormilomože biti izrađeno iz jednog ili iz više pojedinačnih eleme-nata drva, koji se međusobno pričvršćuju svornjacima.

Onaj dio kormila, prednji, koji čini struk i oso-vinu (glavu) za rudo, i dolazi odmah iza statve kormila, zovese glavina, dok ostali dijelovi čine lopaticu kormila. Lopaticai glavina čine list kormila.

Glavina se izrađuje od tvrdog drva (hrast, bri-jest, orah), a lopatica može biti od polutvrdog drva (razna bo-rovina ili ariš). Horizontalni poprečni presjek kroz drvenokormilo uvijek je pravokutnik. Prednji brid glavine se obra-đuje u polukružnom presjeku, tako da, kad kormilo nije ot-klonjeno, stvara manji otpor.

Stražnje lice lopatice je također polukružno,konveksno ili konkavno, da strujnice vode dobiju pravilantok.

9.2.2 Dimenzije kormila

Glavina kormila mora biti izrađena iz jednogpojedinačnog elementa drva, Debljina glavine jednaka je de-bljini statve kormila, a širina je jednaka četiri trećine(4/3) de-bljine glavine. Glavina može biti iste debljine do prednjegbrida lopatice, ili smanjena na tri četvrtine (3/4) svoje deblji-ne. Lopatica se čvrsto spaja s glavinom pomoću svornjaka.Između dva susjedna osnaca kormilo mora biti usvornjeno snajmanje dva svornjaka. Razmak svornjaka iznosi od 35 do45 centimetara.

9.2.3 Osnaci i samice1. Broj osnaca ovisi o veličini broda odnos-

no površini kormila, i određuje se premaGM-u. Mali brodovi obično imaju dva (2)osnaca, srednji brodovi tri (3) osnaca, aveliki brodovi četiri (4) osnaca (vidi Tab-licu 13). Vertikalni razmak između osna-ca ne smije biti veći od 95 do 100 centi-metara.

2. Viljuška osnaca ugrađuje se utoreno ubočna lica kormila i proteže do 3 do 4 cmod stražnjeg brida lopatice, odnosno kor-mila.

3. Viljuška samice ugrađuje se utoreno ubočna lica statve kormila, i proteže se svedo statvenog utora.

4. Promjer osnaca, do, ovisi o veličini broda,odnosno površini kormila, i određuje se uodnosu na GM (vidi Tablicu 13).

Tablica 13Promjer i broj osnaca kormila

Veličina broda GMGrađevni modul

do, promjer[mm]

Broj osnaca

Mali brodovi GM < 100 34-36 2

Srednji brodovi,manji

100 ≤ GM < 300 40-50 3

Srednji brodovi,veći

300 ≤ GM < 720 55-65

Veliki brodovi GM > 720 70-75

4

Najmanja visina viljuške osnaca jednaka je nje-govu promjeru, a najmanja debljina viljuške polovini promje-ra osnaca.

Najveći razmak, od sredine do, sredine izmeđusvornjaka za usvorenje osnaca iznosi 15 centimetara.

Da bi se kormilo mogle skinuti po potrebi smjesta, radi popravaka, ispod osnaca mora imati slobodni ot-vor za visinu samice.

9.2.4 Materijal za osnace i samice

Osnaci i samice izrađuju se od pocinčanog čeli-ka, a mogu biti i od nehrđajućeg čelika. Ako brod je brod za-čavljen bakrenim čavlima ili od žute mjedi, ili ima podvodnuoblogu od bakra ili žute mjedi; osnaci i samice moraju biti odbakra odnosno žute mjedi.

9.2.5 Glava osovine kormila

Glava osovine drvenog kormila dobiva dva če-lična, pocinčana, prstena. Prsteni dolaze, jedan ispod, a drugiiznad otvora za rudo. Izvedba prstena je takva da se po potre-bi mogu pritegnuti, i, po potrebi, skinuti s glave kormila.



2013

10 JARBOLI

10.1 OPĆENITO

Jarbol je drvena ili metalna greda kružnog pop-rečnog presjeka, utaknuta u palubu i pričvršćena u svom te-melju nad hrptenicom, a može biti uspravan ili blago nagnutprema krmi. Donji kraj jarbola zove se peta i služi za prič-vršćenje jarbola u uzdužnom i poprečnom smjeru, a osim to-ga sprječava i okretanje jarbola oko svoje osi.

10.2 METALNI JARBOLI

10.2.1 Metalni jarboli mogu biti izrađeni od čelika,aluminija ili nekog drugog metalnog materijala. O primjeni io zahtjevima za metalne jarbole Registar razmatra i odlučujeu svakom pojedinačnom slučaju posebno.

10.2.2 Drveni jarboli1. Drveni jarboli mogu biti masivni, puni, ili

šuplji.Drveni jarboli, nadalje, mogu biti izrađeniod jednog ili više pojedinačnih elemenata.

2. Visina jarbola na jedrenjacima ovisi o vr-sti i o razmještaju jedrilja, a na drugimbrodovima o raznim drugim uvjetima. Vi-sina, tj. duljina jarbola može se, po potre-bi, odrediti prema duljini (L) ili prema ši-rini (B) broda prema slijedećim izrazima:h = L ÷ 1,5 L; ili

h = 4 B ÷ 6 B.Visina jarbola mjeri se od gornjeg bridahrptenice do jabuke. Promjer jarbola ovisio njegovoj visini (duljini) i o svrsi, kojojsluži.Jarbol smatramo kao jednu upetu gredu upalubi, koja je pod pritiskom vjetra najedra podvrgnuta naprezanjima savijanja.

3. Pripone jarbola, nepomične i pomične,naprotiv, izazivaju naprezanja tlaka.Pomoću složenog naprezanja, savijanja itlaka, nadalje, momenta inercije i mo-menta otpora dobivamo najveći promjerjarbola u visini gornje palube. Nadaljepomoću najvećeg promjera konstruktivnose određuju ostali međupromjeri jarbola.Najmanji promjer jarbola je promjer uzjabuku.

4. Ako je jarbol izrađen od više pojedinač-nih elemenata drva, dijelovi se međusob-no vezuju ključevima i spajaju ljepilom.Masivni ili puni drveni jarbol obično saprimjenjuje kod jedrenjaka s većom pov-ršinom jedrilja, i jedrenjaka, koji su op-remljeni s križnim jedrima, te kod brodo-va čiji jarboli nose samarice.

5. Šuplji drveni jarbol obično se primjenjujukad karakteristike broda (sportske jedrili-

ce i jahte) traže vrlo malenu težinu, ali idovoljnu čvrstoću jarbola.

6. Kod izvedbe drvenog jarbola od više po-jedinačnih elemenata (puni profil) morase prije svega pažljivo i pravilno izabratimaterijal za pojedinačne drvene elemente,od kojih će se jarbol izraditi; osobito semora pripaziti na središnji element, čijadebljina mora biti približno jednaka polo-vini najvećeg promjera jarbola; nadalje,njegova ukupna duljina mora biti sastav-ljena najviše od tri (3) pojedinačna ele-menta i jednaka ukupnoj duljini, odnosnovisini jarbola.Dijelovi središnjih elemenata međusobnose vezuju ključevima i spajaju ljepilom;uz njegove vanjske površine lijepe sevanjski elementi jarbola, koji su uvijekmanje debljine.Ključevi vanjskih i središnjeg elemenatamoraju međusobno biti odmaknuti. Pre-poručuje se ugradnja cilindričnih možda-nika između središnjeg i vanjskih eleme-nata da se izbjegne eventualno sklizanjedodirnih površina.Tako dobiveni složeni trupac obrađuje seu jarbol.Drvena građa za izradu jarbola mora bitiravna i dugih vlakanaca, bez bjelike i sr-čike, bez otpadnih i većih uraštenih čvo-rova i kvrga, bez oštećenja i nedostataka,prouzrokovanih od gljivica, plijesni, ku-kaca ili raznih drugih uzroka.Najveći je promjer jarbola u poprečnompresjeku koji odgovara visini gornje palu-be. Najveći promjer, ako nije drugačijeizračunat, može se odrediti prema slijede-em izrazu:

Dmaks. = 0,028 h

Najmanji je promjer jarbola u visini jabu-ke, dok je promjer u visini prstena pripo-na uvijek veći, te oba promjera ovise onajvećem promjeru. Obično se uzimajuvrijednosti za najmanji promjer i promjeru visini prstena pripona u ovisnosti o naj-većem promjeru, na slijedeći način

Dmin.(jabuka) = 0,65 Dmaks. ;

Dprsten prip. = 0,8 Dmaks.

7. Promjeri jarbola u visini pete (nožišta), uvisini palube, u visini prstena pripona i uvisini jabuke mogu se odabrati premaTablici 13.


2013

Tablica 14Dimenzije jarbola

Promjer,[mm], u visiniVisina, duljina,jarbola,[m]

Pete (nožišta) Gornje palube Prstena pripona Jabuke

14 300 390 310 26016 340 440 350 30018 380 500 400 33020 420 560 440 36022 460 610 490 40024 510 670 530 43026 550 720 580 47028 590 780 620 500

Napomene:1. Vrijednosti u tablici odnose se na jarbole koji su izrađeni od borovine. Ako je jarbol izrađen od “pitchpinea” na-

vedene veličine promjera mogu se smanjiti za deset posto (10%).2. Drveni se jarboli obično izrađuju od: pitchpinea, arišovine, omorikovine, oregon-pineovine; nadalje nordijske bo-

rovine i indijskog drva. Izrada jarbola mora biti prvorazredne kakvoće, a drvo dugih i ravnih vlakanaca, uskih ikoncentričnih godova te bez ikakvih mana i, po mogućnosti, tanke kore. Stablo sa usukanim vlakancima se nepreporučuje.

3. Donji dio drvenog jarbola, tj. onaj dio koji dolazi ispod gornje palube, izrađuje se obično u poprečnom presjekupravilnog mnogokuta (prizmatičnom), dok je gornji dio (od gornje palube do vrha jarbola-jabuka) izrađen u kru-žnom poprečnom presjeku, koji se prema vrhu smanjuje.

10.3 OTVOR ZA JARBOL U PALUBI

Otvor za jarbol u palubi može biti kružnog ilieliptičnog presjeka. Ako je otvor eliptičnog presjeka, tada semala os elipse, koja iznosi četiri trećine (4/3) promjera jar-bola, postavlja u poprečnom smjeru broda. Slobodni prostor uotvoru, između jarbola i palube, ispuni se drvenim klinovima.Klinovi za uklinjenje jarbola uz palubu međusobno se prič-vršćuju jednim jačim drvenim ili metalnim prstenom. Klinovise izrađuju od tvrdog drva.

10.4 TEMELJ JARBOLA

Temelj, odnosno ležaj, za nožište (petu) jarbolakod manjih brodova obično se izrađuje iz jednog elementadrva koji dolazi usvornjen na hrptenici. Kod brodova srednjei veće bruto tonaže, temelj za nožište jarbola je sastavljen izviše pojedinačnih elemenata drva, u obliku jedne jake i čvrstekutije; čitava konstrukcija temelja je čvrsto usvornjena po-moću svornjaka na hrptenicu, odnosno nadhrptenicu .



2013

11 BALASTNA KOBILICA

11.1 VANJSKA BALASTNA KOBILICA

11.1.1 Struktura balastne kobilice može biti od čelikaili drugog prikladnog materijala. Čelik ili drugi magnetičnimaterijali se ne upotrebljavaju za drvene trupove obloženebakrenim pločama ili drugim nemagnetičnim metalnim mate-rijalima.

11.1.2 Međusobni spoj balastne kobilice s osnovnomkobilicom mora biti zaštićen odgovarajućim premazom zazaštitu drva.

11.1.3 Svornjaci spoja balastne kobilice moraju biti iz-rađeni od materijala otpornog na koroziju. Matice, podložnepločice i drugo moraju biti od istog materijala ili od materi-jala koji je združiv materijalu balastne kobilice.

11.1.4 Promjer svornjaka, dk, balastne kobilice odre-đuje se prema slijedećem izrazu:

dk = 0,704bdw cg⋅

, [mm]

gdje je:w = udio težine balastne kobilice poduprt

promatranim svornjakom, [kg];dcg = vertikalna udaljenost težišta težine w od

vrha kobilice prema dolje, [mm];b = širina balastne kobilice, [mm].

11.1.5 Promjer pojedinačnog svornjaka određen premaizrazu u 11.1.4 vrijedi za svornjak izrađen od materijala sgranicom razvlačenja ne manje od ReH = 400 N/mm2. Ako seupotrebljava neki drugi odobreni materijal, promjer svornjakamora se korigirati proporcionalno u odnosu na navedenu ka-rakteristiku odabranog materijala.

11.1.6 Ispod matice svornjaka na hrptenici mora sepostaviti nosiva podložna pločica. Promjer odnosno debljinapločice ne smiju biti manji od 4,0, odnosno 0,25 promjerasvornjaka. Matica mora biti odgovarajuće osigurana ili semora predvidjeti protumatica.

11.1.7 Razmak između svornjaka ne smije biti veći odčetiri razmaka rebara određen prema tablicama, ne računajućiprvi i zadnji svornjak koji moraju biti što bliže krajevima ba-lastne kobilice prema pramcu odnosno krmi.

11.2 UNUTARNJI KRUTI BALAST

11.2.1 Unutarnji kruti balast mora biti osiguran odpomicanja.

11.2.2 U predjelu broda gdje je predviđen kruti balaststruktura mora biti odgovarajuće zaštićena.

11.2.3 U području smještaja krutog balasta mora seosigurati, koliko je to moguće, prirodno provjetravanjestrukture, a struktura broda mora biti odgovarajuće pojačana izaštićena od propadanja.

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA IPLASTIČNIH MATERIJALADIO B – Odjeljak 1. – Odsjek 4.

2013


Odsjek 4. - OPREMA TRUPA

Sadržaj:Stranica

1 SKROKOVI I NOGAVICE VRATILA BRODSKOG VIJKA ........................................................................... 11.1 OPĆENITO ...................................................................................................................................................................................11.2 SKROKOVI...................................................................................................................................................................................11.3 NOGAVICE ..................................................................................................................................................................................1

2 VODOMLAZNE JEDINICE.................................................................................................................................. 2

3 KORMILO ............................................................................................................................................................... 33.1 PRIMJENA....................................................................................................................................................................................3

4 OPREMA ZA SIDRENJE I VEZ........................................................................................................................... 44.1 OPĆI ZAHTJEVI ..........................................................................................................................................................................44.2 OPREMNI BROJ...........................................................................................................................................................................44.3 SIDRA ...........................................................................................................................................................................................44.4 LANCI I UŽE................................................................................................................................................................................44.5 SIDRENA VITLA .........................................................................................................................................................................5

5 OTVORI NA TRUPU, NADGRAĐIMA I KUĆICAMA I SREDSTVA ZA NJIHOVO ZATVARANJE ...... 75.1 PRIMJENA....................................................................................................................................................................................7


2013

1

1 SKROKOVI I NOGAVICEVRATILA BRODSKOG VIJKA

1.1 OPĆENITO

1.1.1 Skrokovi i nogavice su podupirući vanjski ele-menti na krmenom dijelu broda za vratila brodskih vijka.Skrokovi su izmaknuti oslonci pri kraju vratila vijka premavijku, koji se ramenima skroka i ostalim elementima skrokapričvršćuju za trup broda. Nogavice su strukture na vratiluvijka na izlazu iz krmenog dijela broda i oblikom se prilago-đavaju formi broda.

1.1.2 Opseg nadzora i tehnička dokumentaci-ja

Opći zahtjevi o nadzoru nad gradnjom plovilate opseg tehničke dokumentacije koju se mora dostaviti Regi-stru na uvid i odobrenje navedeni su u Pravilima, Dio A. -Odjeljak 2., Odsjek 3.

1.2 SKROKOVI

Dimenzije ramena skrokova se određuju račun-ski kako je ovdje pokazano. Za plovila s pogonskim stroje-vima velikih snaga i brzina, Registar može zahtijevati nepos-redne proračune čvrstoće za obrazloženje dimenzija i značaj-ki skrokova.

Ramena skrokova moraju biti pričvršćena naj-manje preko dvije rebrenice povećanih debljina, odnosno po-većanog poprečnog presjeka. Kod zavarene konstrukcije ra-mena, na mjestu spoja s oplatom moraju imati prirubnicu,spojnu ploču ili zadebljani dio, ili spojena s oplatom na nekidrugi prikladan način. Debljina prirubnice ili spojne ploče nesmije biti manje od 0,2⋅dS;gdje je:

dS: Promjer vratila brodskog vijka određenprema mehaničkim značajkama primi-jenjenog materijala, mm;

Ramena skrokova se spajaju preko temeljneploče na opločenje trupa svornjacima, maticama, podložnimpločicama i odgovarajućim osiguranjima u području unutar-njih strukturnih elemenata (80°-100°).

Ramena skrokova V-izvedbe moraju se izvestitako da njihove osi sijeku vratila pod kutom od približno podpravima kutom.

Duljina ležajeva u statvenoj cijevi ne smije bitimanja od:

lb = 3⋅dS, [mm]Debljina stjenke nogavice skroka nakon obrade

rupe, ne smije biti manje od:

( )25,02,0 1 +⋅⋅= kdt sb , [N/mm2],gdje je:

k1 = Rms / Rmb

Rms: vlačna čvrstoća materijala vratila brod-skog vijka, N/mm2;

Rmb: vlačna čvrstoća materijala nogavice skro-ka, N/mm2.

Svako rame V-izvedbe skroka mora imati pov-ršinu poprečnog presjeka, ne manju od:

+⋅⋅⋅= −

ma

maso R

RdA 1600105,87 23 , [mm2]

gdje je:dso: Promjer vratila brodskog vijka, mm,Rma: vlačna čvrstoća materijala ramena skroka,

N/mm2.Moment otpora ramena skroka kod jednostru-

kog ramena ne smije biti manje od:

sosoma

dndR

W ⋅⋅⋅⋅⋅= − 231030l , [cm3]

gdje je:l : duljina ramena mjerena od opločenja tru-

pa u području skroka do osi vratila, m,n: proračunska brzina vrtnje vratila brod-

skog vijka, min-1,Površina poprečnog presjeka ramena uz noga-

vice ne smije biti manja od 60% poprečne površine ramenauz opločenje trupa.

Elementi skrokova i nogavica vratila brodskogvijka moraju također udovoljavati, Pravilima, Dio B. - Odje-ljak 3. – Odsjek 1. – Strojni uređaj.

1.3 NOGAVICE

1.3.1 Ako vratilo brodskog vijka izlazi iz trupa kroznogavice, krajevi nogavica moraju biti primjereno poduprti.

Oslonci nogavica moraju biti izvedeni tako damogu preuzeti opterećenja i raspodijeliti ga na osnovnu stru-kturu trupa. Dimenzije oslonaca se razmatraju u svakom po-jedinačnom slučaju posebno

Oslonci moraju biti povezani s najmanje dvijerebrenice povećanih dimenzija, odnosno poprečnog presjeka,i povezani međusobno protuprirubnicom ili na neki drugiprimjereni način.

Ukrućenje i opločenje nogavica je potrebnorazmatrati u svakom pojedinačnom slučaju posebno. Na sa-mom kraju, ukrućenje u nogavici mora biti postavljeno nasvakom rebru i povezano rebrenicama koje moraju biti pove-ćanih dimenzija odnosno poprečnog presjeka. U području iz-laza nogavica na trupu moraju biti predviđena okvirna rebra.



2013

2

2 VODOMLAZNE JEDINICE

Elementi strukture u okolini vodomlazne jedi-nice moraju se dimenzionirani tako da mogu preuzeti nastalaopterećenja u slijedećim slučajevima:

- najveća sila poriva naprijed,- najveća sila poriva pri najvećem bočnom

nagibu,- najveći suprotni (naprijed krmom).Podaci o naprijed navedenim opterećenjima

moraju biti istaknuti on proizvođača vodomlazne jedinice ipopraćeni svim odgovarajućim dokumentima u svezi njegoveugradnje.

Debljina opločenja trupa u području mlazniceodnosno izlaza vodomlazne jedinice i u području tunela serazmatra u svakom pojedinačnom slučaju posebno. Debljinane smije biti manja od 1,5 debljine okolnog opločenjavanjske oplate.


2013

3

3 KORMILO

3.1 PRIMJENA

3.1.1 Primjenjuju se zahtjevi navedeni u Pravilima zaklasifikacija pomorskih brodova, Dio 3. - Odjeljak 2. Kor-milo.


Opći zahtjevi o nadzoru nad gradnjom plovilate opseg tehničke dokumentacije koju se mora dostaviti Regi-stru na uvid i odobrenje navedeni su u Pravilima, Dio A. -Odjeljak 2.



2013

4

4 OPREMA ZA SIDRENJE IVEZ

4.1 OPĆI ZAHTJEVI


Pojmovi i izrazi koji se odnose općenito na Pravila objašnje-ni su u Pravilima, Dio A. - Odjeljak 1. Odsjek 3. i drugim od-nosnim dijelovima Pravila.


Opći zahtjevi o nadzoru nad gradnjom plovila te opseg tehni-čke dokumentacije koju se mora dostaviti Registru na uvid iodobrenje navedeni su u Pravilima, Dio A. - Odjeljak 2. Od-sjek 3.

4.2 OPREMNI BROJ

4.2.1 Teretni i putnički brodovi

Opremni broj i oprema za sidrenje, vez i tegaljna brodovima ograničenog područja plovidbe (vidi Pravila,Dio A. - Odjeljak 1. Primjena, se određuje prema Tablici 1.na osnovu Opremnog broja prema Pravilima za klasifikacijupomorskih brodova, Dio 3.- Odjeljak. 3. Oprema za sidrenje,3.6.2. Registar može uzeti u obzir posebnost službe i podru-čje plovidbe, te može prihvatiti i drugačiji raspored opremeako to smatra opravdanim.

4.2.1 Ribarski brodovi

Opremni broj i oprema ribarskih brodova morabiti u skladu s Pravilima za klasifikaciju pomorskih brodova,Dio 3.- Odjeljak 3., Oprema za sidrenje, 3.6.2.

4.1.3 Višetrupna plovila

4.1.3.1 Opremni broj za višetrupna plovila sa identič-nim trupovima se određuje prema slijedećem izrazu:

( )[ ] AShbBaK tin ⋅+−Θ⋅⋅+⋅⋅+∆⋅= ∑ 1,0sin2En 113

2

gdje je:- za plovila s N identičnih trupova:

Km = N1/3

tj.:- za katamarane: Km = 1,26- za trimarane: Km = 1,44- za kvadrimarane: Km = 1,59

∆: Istisnina broda, pri gazu koji odgovaraljetnom nadvođu, t;

a: razmak od ljetne vodne linije do gornjegruba opločenja gornje palube, na boku, nasredišnjoj okomici, m,

hi: visina u simetrali broda svakog reda nad-građa ili kućice, čija širina prelazi 0,25 B.Pri određivanju hi, skok palube i preluk

ne uzimaju se u obzir Za najniži red hi semjeri na simetrali broda od gornje palube,ili, ako gornja paluba ima lokalni prekid,od zamišljene crte produžetka gornje pa-lube. Ako po duljini broda postoje dva iliviše nadgrađa ili palubnih kućica, za od-ređivanje h uzima se samo jedno nadgra-đe ili palubna kućica promatranog reda, ito koje ima veću širinu bi.

Θi: Kut nagiba prednje stjenke nadgrađa uodnosu na glavnu palubu, (vidi sliku 1).

A: površina, izložena bočnom vjetru u grani-cama duljine broda, L, računajući od ljet-ne vodne linije, m2. Pri određivanju A u-zima se u obzir samo površina trupa, nad-građa i kućica po cijeloj duljini broda L,širih od 0,25 B .

St: Poprečna površina tunela kojega omeđujutrupovi, dno spojne palube i vodna linijana razini središta oznake nadvođa (ljetnateretna vodna linija)

N: Ukupni broj trupovaAko je palubna kućica veće širine od B/4 smje-

štena iznad palubne kućice manje širine od B/4, samo se pa-lubna kućica veće širine uzima u obzir, dok se ona manje ši-rine može zanemariti.

Vjetrobrani ili pune linice visine veće od 1,5 miznad promatrane palube mora se uzeti u obzir kao dio nad-građa kada se određuju vrijednosti hi i A.

Pri određivanju hi i A visina pražnice ne uzi-maju u obzir.

Pri određivanju A, kada je linica veća od 1,5 mvisine, uzima se u račun prema Slici 1.

4.1.3.2 Opremni broj za višetrupna plovila s neidentič-nim trupovima Registar odlučuje u svakom pojedinačnomslučaju posebno.

4.3 SIDRA

4.3.1 Masa sidra prema Tablici 1. primjenjuju se zanormalnom tipu sidra. Ako se za pramčana sidra koriste sidrapovećane sile držanja, masa svakog sidra može biti jednaka75% mase prema Tablici 1.

Sidro mora biti smješteno u sidrenoj cijevi, ili,ili na neki drugi način, uz uvjet da se može brzo i nesmetanooboriti.

4.4 LANCI I UŽE

4.4.1 Promjer lanaca prema Tablici 1. se odnose nalance običnog čelika, CRS L1. Ukupna duljina lanaca za sidramože se postići tako da se preko komada lanca duljine nemanje od 10 m, koji ima zahtijevani promjer, spoji čelično iliuže od prirodnih materijala i prekidnog opterećenja kako jepropisano za lanac.

Ako se upotrebljava sintetičko uže umjesto lan-ca ili čeličnog užeta ili uže od prirodnih vlakana za sidrenje ipritezno uže, prekidno opterećenje se računa kako slijedi:

Fc = 0,0742 δm ⋅ Ft8/9, [kN],

gdje je:


2013

5

δm - srednje relativno izduženje pri prekidusintetičkog užeta (u postocima), ali nemanje od 30%;

Ft - prekidna sila užeta, prema Tablici 1.

4.5 SIDRENA VITLA

4.5.1 Sidreno vitlo mora biti pogodno za veličinusidra i lanca. Za plovila istisnina broda, pri gazu koji odgova-ra ljetnom nadvođu, t; veće od 200 mora biti mehanički po-gonjeno.

Tablica 1

Lanac uže

Promjer, mm Prekidno opterećenje , kNOpremi brojEn Broj sidara

Masa svakogsidra,

kg Bez prečke S prečkomUkupnaduljina

m tegalj vezDuljina,

m

30 2 28 9,5 - 110 31 18 6040 2 48 11 - 110 46 21 6550 2 58 11 - 165 60 24 7060 2 78 12,5 - 165 71 26 7570 2 99 14 - 165 80 28 8080 2 117 14 12,5 190 88 30 8590 2 133 16 12,5 190 94 33 88100 2 149 17,5 14 190 99 35 92110 2 156 17,5 14 220 104 37 97120 2 167 19 16 220 108 38 102130 2 177 19 16 220 112 39 104140 2 187 19 16 220 114 40 107150 2 195 20,5 17,5 220 116 41 110160 2 205 20,5 17,5 220 118 42 113

Napomena 1Ako se izračunati En nalazi između dvije vrijednosti prema Tablici, masa sidra i prekidno opterećenje užeta može se odrediti inter-polacijom; a ostali elementi se određuju prema prvom većem En

Napomena 2Užad od prirodnog ili sintetičkog vlakna ne smije biti promjera manjeg od 20 mm

Napomena 3Prekidno opterećenja užeta od čeličnog materijala ili od prirodnih vlakana. Ako se koristi uže od sintetičkog vlakna, prekidna silaužeta u cjelini Fc ne smije biti manja od iznosa dobivenog po izrazu prema 4.4.1

1,5 m

Linica

Ljetna vodna linija

a

1,5 m

AE FE

Θi

Slika 1



2013

6

Slika 2

Spojna paluba

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA I 7PLASTIČNIH MATERIJALADIO B. – Odjeljak 1. – Odsjek 4.

2013

5 OTVORI NA TRUPU, NAD-GRAĐIMA I KUĆICAMA I SRE-DSTVA ZA NJIHOVO ZATVA-

RANJE

5.1 PRIMJENA


Pojmovi i izrazi koji se odnose općenito naPravila objašnjeni su u Pravilima, Dio A. - Odjeljak 1. Odsjek3. i drugim odnosnim dijelovima Pravila.

5.1.2 Primjena

5.1.2.1 Za sva plovila, osim ribarica, manja od 24 mtehnički zahtjevi sadržani su u hrvatskoj normi HRN EN ISO12216:2004 - “Mala plovila - Prozori, okna, grotlašca, vidni-ci, vrata - Zahtjevi za čvrstoću i nepropusnost”, uz uvjet daudovoljavaju i ostalim, dodatnim, zahtjevima navedenim uovim pravilima. Sredstva za zatvaranje otvora na oplati trupa,palubi i nadgrađu moraju biti takva da osiguravaju odgova-rajuću vremensku nepropusnost ili vodonepropusnost trupa.

5.1.2.2 Na ribarice i sva plovila veća od 24 m, primje-njuju se zahtjevi navedeni u Pravilima za klasifikaciju po-morskih brodova, Dio 3 – Oprema trupa, Odjeljak 7, Otvorina trupu, nadgrađima i kućicama i sredstva za njihovo zatva-ranje.


2013

DIO B – TEMELJNI TEHNIČKI ZAHTJEVIODJELJAK 2. – STABILITET I NADVOĐE

Odsjek 1. - STABILITET

Sadržaj:Stranica

STABILITET ....................................................................................................................................................................1


2013

STABILITET

Primjenjuju se Pravila za statutornu certifika-ciju pomorskih brodova, Dio 4.– Stabilitet.


2013

DIO B – TEMELJNI TEHNIČKI ZAHTJEVIODJELJAK 2. – STABILITET I NADVOĐE

Odsjek 2. - NADVOĐE

Sadržaj:Stranica

NADVOĐE ........................................................................................................................................................................1


2013

NADVOĐE

Primjenjuju se Pravila za statutarnu certifika-ciju pomorskih brodova, Dio 6.– Nadvođe.


2013

DIO B – TEMELJNI TEHNIČKI ZAHTJEVIODJELJAK 3. – STROJNI UREĐAJ I SUSTAVI

Odsjek 1. - STROJNI UREĐAJ

Sadržaj:Stranica

STROJNI UREĐAJ..........................................................................................................................................................1


2013

STROJNI UREĐAJ

Primjenjuju se Pravila za klasifikaciju pomor-skih brodova, Dio 7.– Strojni uređaj.

Primjenjuju se Pravila za klasifikaciju pomor-skih brodova, Dio 9.– Strojevi.


2013


Odsjek 2. - CJEVOVODI

Sadržaj:Stranica

CJEVOVODI ....................................................................................................................................................................1


2013

CJEVOVODI

Primjenjuju se Pravila za klasifikaciju pomor-skih brodova, Dio 8.– Cjevovodi.


2013

DIO B – TEMELJNI TEHNIČKI ZAHTJEVIODJELJAK 3. – STROJNI UREĐAJ I SUSTAVIOdsjek 3. - SUSTAVI DALJINSKOG NADZORA

Sadržaj:Stranica

SUSTAV AUTOMATIZACIJE AUT 3 ..........................................................................................................................1


2013

SUSTAV AUTOMATIZACIJEAUT 3

1.1 Svi brodovi duljine manje od 30 m moraju imatimogućnost daljinskog nadzora i upravljanja porivnih motora iostalih strojeva u službi i moraju udovoljiti slijedećimzahtjevima:

1. strojarnica mora imati strojeve i sustavekoji su predviđeni za rad bez lokalnognadzora. Dopuštaju se kratkotrajna pos-luživanja koja nisu česta i koja se rade urazmacima ne kraćim od 4 sata,

2. glavni i pomoćni strojevi s unutarnjim iz-garanjem moraju biti izvedeni s pomoćnimuređajima privješenim na samom stroju,

3. udaljenosti i način komuniciranja izmeđukormilarnice i strojarnice su takvi da omo-gućuju lako posluživanje i nadgledanjerada stroja i brzo otkrivanje grešaka,

4. snaga svih strojeva ne prelazi 1500 kW.

1.2 Na daljinskom mjestu upravljanja – u kormilar-nici mora postojati potreban broj alarma, instrumenata i indi-kacija koji pokazuju da sustav funkcionira ispravno i kojiomogućuju sigurno upravljanje stojevima i uređajima.

1.3 Alarmni sustav mora upozoriti posadu na pojavunedopuštenih veličina nadziranih parametara strojeva u službi.

1.4 Sustav zaštite mora automatski djelovati namotore kojima se upravlja u cilju sprečavanja havarije.

1.5 Sustavi koji nisu u direktnoj vezi sa porivom,kormilarenjem, otkrivanjem i gašenjem požara te ispum-pavanjem kaljuže, mogu biti nadzirani preko grupnih alarmakombiniranjem više individualnih alarma.

1.6 Sustav signalizacije na upravljačkom pultu ukormilarnici mora sadržavati najmanje slijedeće alarme(svjetlosne i zvučne):

.1 niski tlak ulja za podmazivanje motora(svi motori iznad 33kW),

.2 niski tlak ulja kopče (hidrauličke ili drugekoja se podmazuje pod tlakom),

.3 visoka temperatura rashladne vode motora,

.4 niski nivo goriva u dnevnom tanku (ili in-dikacija),

.5 niski nivo vode za hlađenje motora ugravitacijskom tanku,

.6 visoki nivo kaljuže,

.7 dojava požara u strojarnici.

1.7 Za nadzor postrojenja na upravljačkom pultu ukormilarnici potrebno je izvesti indikaciju za:

.1 broj okretaja porivnog motora,

.2 tlak ulja za podmazivanje porivnog mo-tora,

.3 temperaturu rashladne vode porivnog mo-tora,

.4 otklon lista kormila,

.5 punjenje startnih baterija,

1.8 Na mjestu daljinskog upravljanja u kormilarnicimora postojati mogućnost daljinskog zaustavljanja porivnog

motora u nuždi koje će biti izvedeno neovisno o redovnomstart-stopu motora.

1.9 Mora postojati mogućnost provjere ispravnostizvučne i svjetlosne signalizacije kao i dugme za podešavanjeintenziteta svjetla za instrumente i signalizaciju.

1.10 Mora se izvesti sustav automatske zaštite poriv-nog motora

- od prekoračenja broja okretaja (motori snage220 [kW] i više),

- za niski tlak ulja motora (motori snage 150[kW] i više).

Sustav zaštite mora proraditi automatski pri po-javi greške koja može izazvati oštećenje, odnosno uništenjestroja.

Sustav zaštite mora osigurati ne samo sigurnoststrojeva i pripadne instalacije, već i sigurnost broda u cjelini.Automatsko zaštitno djelovanje može imati mogućnostisključenja ali se ono ne smije nehotice aktivirati.

1.11 Za slučaj nužnosti potrebno je omogućiti komu-nikaciju između upravljačkog mjesta u kormilarnici i lokalnogmjesta upravljanja u strojarnici.

1.12 Sve vanjske cijevi goriva visokog pritiska iz-među pumpe goriva visokog pritiska i rasprskača goriva (naglavnim i pomoćnim motorima) moraju biti zaštićene s zaštit-nim sustavom cijevi koji je u stanju zadržavati gorivo zaslučaj neispravnosti cijevi visokog pritiska.

Motori snage ispod 375 kW mogu umjesto sus-tava zaštitnih cijevi imati kao alternativu zaštitno zatvaranjecijevi i pumpe goriva visokog pritiska.

1.13 Na motoru mora postojati indikator broja okre-taja kao i manometar ulja za podmazivanje porivnog motora.

1.14 Na brodovima na kojima su poriv i kormilarenjeneovisni o brodskoj električnoj centrali ne postoje nikakvizahtjevi za automatizaciju brodske električne centrale.

1.15 Daljinsko mjesto upravljanja u kormilarnicimora biti opremljeno s dovoljnim informacijama o radu dieselelektričnog agregata.

1.16 Brodovi čija je duljina manja od 12 m i čiji sumotori u potpalublju oslobađaju se zahtjeva iz točke 1.6 stavki4. i 5., točke 1.7 stavka 4., točka 1.8, točka 1.9, 1.11 i točke1.13.

1.17 Za brodove čija duljina je veća od 30 m stupanjautomatizacije za svaki pojedini slučaj Registar razmatra po-jedinačno.


2013


Odsjek 4. - KOTLOVI, IZMJENJIVAČI TOPLINE I POSUDE POD TLAKOM

Sadržaj:Stranica

KOTLOVI, IZMJENJIVAČI TOPLINE I POSUDE POD TLAKOM .......................................................................1


2013

KOTLOVI, IZMJENJIVAČITOPLINE I POSUDE POD

TLAKOM

Primjenjuju se Pravila za klasifikaciju pomor-skih brodova, Dio 10.– Kotlovi, izmjenjivači topline i posudepod tlakom.

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA IPLASTIČNIH MATERIJALADIO B – Odjeljak 4.

2013

DIO B – TEMELJNI TEHNIČKI ZAHTJEVIODJELJAK 4. – ELEKTRIČNA OPREMA

Sadržaj:Stranica

1 OBJAŠNJENJA IZRAZA I POJMOVA.............................................................................................................1

2 KONSTRUKCIJA ELEKTRIČNIH UREĐAJA ...............................................................................................3

3 OSNOVNI IZVOR ELEKTRIČNE ENERGIJE................................................................................................4

4 RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE...........................................................................................................5

5 ELEKTRIČNI UREĐAJ ZA SLUČAJ NUŽNOSTI..........................................................................................6

6 ELEKTRIČNI POGON BRODSKIH STROJEVA I UREĐAJA.....................................................................76.1 RASVJETA ................................................................................................................................................................................ 76.2 SIGNALNA I NAVIGACIJSKA SVJETLA.............................................................................................................................. 76.3 SUSTAV DOJAVE POŽARA I POŽARNE UZBUNE ............................................................................................................. 76.4 OPĆA UZBUNA ........................................................................................................................................................................ 76.5 SIGNALIZACIJA PUŠTANJA U POGON SUSTAVA ZAPREMINSKOG GAŠENJA POŽARA ......................................... 76.6 ELEKTRIČNI POGON PUMPI GORIVA I VENTILATORA.................................................................................................. 7

7 SKLOPNE PLOČE ...............................................................................................................................................97.1 SMJEŠTAJ I KONSTRUKCIJA ................................................................................................................................................ 97.2 SKLOPNE NAPRAVE I INSTALACIJSKI MATERIJAL........................................................................................................ 97.3 ELEKTRIČNE ZAŠTITE........................................................................................................................................................... 9

8 ELEKTRIČNI ROTACIJSKI STROJEVI .......................................................................................................10

9 TRANSFORMATORI ........................................................................................................................................11

10 AKUMULATORI................................................................................................................................................12

11 KABELI I VODOVI............................................................................................................................................13

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA I 1PLASTIČNIH MATERIJALADIO B – Odjeljak 4.

2013

1 OBJAŠNJENJA IZRAZA IPOJMOVA

Pojmovi koji se odnose na opću terminologijuovih Pravila navedeni su i objašnjeni u Dio A, Odjeljku 1.,Odsjek 4 .ovih Pravila. U ovom odjeljku Pravila upotri-jebljeni su slijedeći pojmovi:

1.1 Izvor električne energije za slučaj nužnosti -izvor električne energije predviđen za napajanje bitnih brod-skih trošila, kada nestane napona na sabirnicama glavne sklo-pne ploče.

1.2 Kratkotrajni izvor električne energije zaslučaj nužnosti - izvor električne energije, predviđen za na-pajanje bitnih brodskih trošila u vremenu od nestanka naponana sabirnicama glavne sklopne ploče do preuzimanja op-terećenja od strane izvora električne energije za slučajnužnosti.

1.3 Rasvjeta u slučaju nužnosti - rasvjeta brodskihprostorija i prostora svjetiljkama napajanim iz izvora elek-trične energije za slučaj nužnosti ili iz kratkotrajnog izvora zaslučaj nužnosti.

1.4 Sigurnosni napon - napon koji ne predstavljaopasnost za posadu i putnike. Smatra se da je ovaj uvjet is-punjen, ako su namotaji transformatora, pretvarača i drugihnaprava za smanjenje napona međusobno galvanski odvojeni,i ako tako smanjeni naponi ne prelaze slijedeće vrijednosti:

− 50 V između vodiča za istosmjerni napon;− 50 V između vodiča, ili između vodiča i

trupa broda za izmjenični napon.

1.5 Bitne službe - službe čiji normalni rad osiguravaneprekidno funkcioniranje slijedećeg:

− poriv, manevriranje, navigaciju i sigurnostbroda

− sigurnost putnika i posadePrimjeri opreme bitne službe:- kormilarski strojevi- ventilatori strojarnice- pumpr goriva, rashladne pumpe vode- protupožarnr pumpe , kaljužne pumpe- električni generatori za napajanje gore

navedene opreme

1.6 Službe za prikladni boravak - službe čiji radosigurava održavanje uvjeta minimalne udobnosti posade iputnika na brodu.

Primjer opreme za održavanje uvjeta prikladnogboravka:

− Kuhanje− Grijanje− Rashladni uređaji za domaćinstvo− Prisilna ventilacija− Sanitarna i pitka voda− električni generatori za napajanje gore

navedenog.

1.7 Uzemljenje - vodljivi spoj metalnih dijelovauređaja, koji u normalnom pogonu nisu pod naponom, smetalnim dijelovima broda, koji imaju pouzdani vodljivi spojs vanjskom oplatom. Na brodovima s nevodljivom oplatom

uzemljenje se postiže posebnom metalnom pločom (u skladu sTablicom 1.6 pričvršćenom na vanjsku oplatu broda ispodvodne linije pri najmanjem gazu.

Tablica 1.6Ploča za uzemljenje

Površina Upotrebljiva za uzemljenjeploče za

uzemljenjeZaštitno Radiouređaja Gromobranskog

uređaja1,0 m2 da da da0,5 m2 ne da da0,2 m2 ne ne da

Ploča mora biti debela najmanje 2 mm,, a može bitisastavljena od dva dijela,, u kojem slučaju ukupna izloženapovršina mora biti jednaka ili veća od navedenih površina.

1.8 Sklopni uređaji su sklopne ploče i razdjelnici.Tu spadaju:

1. glavna sklopna ploča (GSP) na koju supriključeni osnovni izvori električne ener-gije.

2. sklopna ploča za slučaj nužnosti, na kojuje spojen izvor energije za slučaj nužnosti,te se preko nje napajaju trošila za slučajnužnosti.

3. glavna sklopna ploča rasvjete, ako ona nijeu sklopu GSP, a služi isključivo da sepreko nje napaja cjelokupna rasvjetabroda, osim rasvjete za nužnost.

4. razdjelnici su ormari, niše i ormarići u ko-jima su ugrađeni osigurači i sklopniaparati, a služe za napajanje nekolikotrošila iz grupe srodnih trošila, npr. razd-jelnik navigacijskih svjetala, razdjelnikrasvjete nadgrađa itd

1.9 Upravljački uklopni uređaji su:1. upravljački i komandni pultevi, s kojih se

daju zapovijedi i vrši upravljanje, a ujednokontrolira u većoj ili manjoj mjeri stanjepogona.

2. uputnici za stavljanje u pogon nekog strojakoji mogu obuhvaćati i električnu zaštitutog stroja.

1.10 Kabelska mreža je naziv koji obuhvaća sveelektrične kabele i cjelokupan pribor za njihovo pravilno po-laganje, kao što je kabelska trasa, razvodne i spojne kutije,uzemljenja metalnih plašteva i sl.

1.11 Sklopni aparat je zajednički naziv, kojiobuhvaća sve aparate za prekidanje i spajanje strujnih kru-gova.

1.12 Zaštitno područje odvoda groma - područjeunutar kojeg je brod zaštićen od izravnog udara groma.

1.13 Hvatač groma - najviši dio uređaja za odvodgroma.

1.14 Odvodni vod - vod koji vodljivo spaja hvatačgroma s uzemljivačem u skladu s Tablicom 6.1.6.

2 PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA IPLASTIČNIH MATERIJALADIO B – Odjeljak 4.

2013

1.15 Teško gorivi materijali - materijali koji sporoizgaraju, ne podržavaju gorenje i ne stvaraju dim, kao niotrovne i agresivne plinove.

1.16 Osovinski generatori - električni generatori po-gonjeni od porivnih strojeva, ili strojeva koji pogone genera-tore električnog porivnog uređaja, a koji napajaju brodskuelektričnu mrežu ili odvojene potrošače.

1.17 Protueksplozijski zaštićeni električni uređaji -električni uređaji, aparati i naprave koji, ako su ispravno od-abrani, ugrađeni i ako se pravilno koriste u granicama svojihnazivnih vrijednosti, neće izazvati paljenje eksplozivnihmješavina para i/ili plinova sa zrakom.

1.18 Stanje mrtvog broda - je stanje u kome za vri-jeme prestanka rada izvora energije porivni sustav, kotlovi ipomoćne službe nisu u radu.

1.19 Ispad električnog sustava ( black out ) – jestanje u kojem glavni i pomoćni strojevi, uključujući glavni ipomoćni izvor električne energije, nisu u radu ali službe kojebi ih dovele u rad ( kao na primjer: kompresori zraka, startnebaterije i slično) su na raspolaganju.


2013

2. KONSTRUKCIJAELEKTRIČNIH UREĐAJA

Primjenjuju se Pravila za klasifikacijupomorskih brodova, Dio 12- Električna oprema, odsjek 2 i toslijedeće točke:

2.1 Pogonski uvjeti (za plovidbu izvan tropskogpodručja)

2.3 Materijali

2.4 Konstrukcijski zahtijevi i stupanj mehaničkezaštite dijelova električne opreme

2.5 Zaštitno uzemljenje

2.6 Zaštita od udara groma

2.7 Razmještaj električne opreme

2.9 Električna oprema protueksplozjske izvedbe.


2013

3. OSNOVNI IZVORELEKTRIČNE ENERGIJE

3.1 Na svim brodovima treba predvidjeti osnovniizvor električne energije, koji se mora sastojati od najmanjedva izvora električne energije, kojeg je snaga dovoljna za na-pajanje električke opreme navedenim u 1.5 i 1.6. Za brodove sakumulatorskim baterijama osnovni izvor električne energijemora se sastojati od najmanje akumulatorske baterije kapaci-teta 3 sata bez nadopunjavanja za napajanje električne opremenavedene u 1.5 i 1.6 i generator ili alternator s kapacitetom zanapajanje električne opreme navedene u 1.5 i 1.6.

3.2 Gdje je generator ili alternator pogonjen poriv-nim strojem promjena brzine broda ili promjena smjera okre-tanja propelerne osovine ne smije utjecati na napajanje bilokojeg uređaja navedenog u1.5 i 1.6.

3.3 Strojevi za pogon generatora moraju udovol-javati zahtjevima Pravila za klasifikaciju pomorskih brodovaDio 9. - Strojevi, odsjeci 2 i 3, kao i dopunskim zahtjevimanavedenim u ovom odjeljku.

3.4 Pogonski strojevi generatora moraju biti pred-viđeni za trajni pogon u uvjetima rada navedenim u Pravilimaza klasifikaciju pomorskih brodova Dio 12. – Električnaoprema Tablica 2.1.1.2 plovidba izvan tropskog područja.

3.5 Naponska regulacija generatora treba udovol-javati zahtjevima iz Pravila za klasifikaciju pomorskihbrodova Dio 12. – Električna oprema, odsjek 10, točke 10.6 i10.7, a frekvencijska regulacija zahtjevima Pravila zaklasifikaciju pomorskih brodova Dio 9. - Strojevi, odsjeci 2 i3.

3.6 Ako je predviđen paralelan rad generatoraizmjenične struje, u glavnoj sklopnoj ploči mora biti ugrađenanaprava za sinkronizaciju. Ako je sinkronizacija automatska,dodatno treba predvidjeti i mogućnost ručnog sinkroniziranja.Neovisno o ugrađenom sinkronoskopu, bilo da se radi o auto-matskom ili ručnom sinkroniziranju, treba dodatno ugraditi ilampice za ručno sinkroniziranje.

3.7 Ako je predviđeno napajanje brodske mreže izvanjskih izvora za tu svrhu se mora koristiti utičnica kojamora sadržavati i vod za uzemljenje. Vod mora biti zaštićenod preopterećenja i kratkog spoja.


2013

4. RAZDIOBA ELEKTRIČNEENERGIJE

4.1 Za brodske električne mreže dopušteni susljedeći sustavi razdiobe:

a) Sustavi istosmjerne struje- dvovodni sustav s mogućnošću

uzemljenja jednog pola- trovodni sustav s uzemljenim srednjim

vodomb) Sustavi izmjenične struje

- dvovodni jednofazni sustav s mo-gućnošću uzemljenja jedne faze

- četverovodni trofazni sustav s nul vo-dom izoliranim ili uzemljenim

c) Sustavi s brodskim trupom kao povratnimvodom - za napone do 50 V

4.2 Najviši dopušteni napon na stezaljkama izvoraelektrične energije pri frekvenciji 50 i 60 Hz ne smije preći500 V a najveći dopušteni naponi na stezaljkama izvora is-tosmjerne struje ne smije preći 250 V.

4.3 Za mreže izolirane od zemlje mora se predvid-jeti odgovarajući način indikacije nivoa izolacije.


2013

5. ELEKTRIČNI UREĐAJ ZASLUČAJ NUŽNOSTI

5.1 Na svakom brodu s vlastitim porivom treba senalaziti izvor električne energije za slučaj nužnosti.

5.2 Kao izvor električne energije za slučaj nužnostimože se koristiti dizel generator ili akumulatorska baterija.

5.3 Snaga izvora energije za slučaj nužnosti trebabiti tolika da osigura istovremeno napajanje svih trošilaneophodnih za sigurnost plovidbe u slučaju nužnosti.

5.4 Izvor električne energije za slučaj nužnosti smijese zaštititi samo od struja kratkog spoja. Ako je izvor energijeza slučaj nužnosti dizel generator, potrebno je na središnjemmjestu upravljanja i sklopnoj ploči za slučaj nužnosti pred-vidjeti svjetlosnu i zvučnu signalizaciju preopterećenja.

5.5 Na brodovima s osnovnim izvorom električneenergije koji je u skladu s 3.1 izvor električne energije zanužnost mogu biti akumulatorske baterije zahtijevane u tojtočci s kapacitetom koji odgovara zahtjevima za izvor elek-trične energije za nužnost. Smještaj akumulatorskih baterijamora udovoljavati zahtjevima 5.6.

5.6 Električni uređaj za slučaj nžnosti mora bitismješten izvan strojarnice i poviše glavne palube. Gdjenavedeno pravilo ne može biti u potpunosti ispunjeno za svakipojedini slučaj će se razmatrati u dogovoru s Registrom.

5.7 Ako je izvor energije za slučaj nužnosti dizelgenerator, sklopna ploča za slučaj nužnosti mora se nalaziti uistoj prostoriji s dizel generatorom, osim ako bi takavrazmještaj negativno utjecao na rad sklopne ploče. U toj seprostoriji moraju nalaziti i sve naprave za pokretanje i pun-jenje, kao i akumulatorske baterije za pokretanje izvora ener-gije za slučaj nužnosti..

5.8 Ako je izvor električne energije za slučajnužnosti akumulatorska baterija, sklopna ploča za slučajnužnosti mora se nalaziti u odvojenoj prostoriji.

5.9 Izvor za nužnost mora u toku 3 sata osiguratineprekinuto istovremeno napajanje slijedećih trošila:

.1 rasvjeta u nužnosti:− na mjestima ukrcavanja u sredstva za

spašavanje, kao i u području izvanbokova broda, na kojem se sredstva zaspašavanje spuštaju u more;

− putokaze do palube brodica i tablicaupozorenja kod sredstava zaspašavanje;

− izlaza iz prostorija u kojima se is-tovremeno može nalaziti veći broj put-nika, posade;

− strojarnice;− svih upravljačkih pultova, kao i glavne

sklopne ploče i sklopne ploče zanužnost;

− prostorije agregata za nužnost;− zapovjedničkog mosta;

− prostora za smještaj opreme zanužnost, protupožarne opreme, opremeza vatrogasce;

− prostorije kormilarskog stroja;− mjesta za posluživanje protupožarnih i

kaljužnih pumpi;.2 navigacijskih i signalnih svjetala i zvučnih

signala;.3 radioopreme i navigacijske oprem;.4 sredstava unutarnje veze, sustava dojave

požara;

5.10 Ako je izvor energije za nužnost generatorskiagregat, mora:

.1 biti pogonjen motorom s unutrašnjim izga-ranjem, u skladu s Pravilima, Dio 9. -Strojni uređaj, odsjek 2.

.2 automatski startati pri nestanku napona nasabirnicama glavne sklopne ploče i sa-mostalno se uključiti na sklopnu ploču zanužnost.Vrijeme preuzimanja nazivnog op-terećenja, računajući od trenutka startanja,ne smije biti dulje od 45 sekundi.

.3 biti predviđen na putničkim brodovimakratkotrajni izvor energije za nužnost, kojise uključuje trenutačno pri nestankunapona na glavnoj sklopnoj ploči

5.11 Kapacitet baterija koje se koriste kao kratkotra-jni izvor energije za nužnost, mora biti dovoljan da osigura utoku 30 minuta napajanje slijedećih trošila:

.1 rasvjete za nužnost, navigacijskih i signal-nih svjetala svjetala i zvučnih signala;

.2 sustava unutarnje veze i obavijestineophodnih u slučaju nužnosti;

.3 sustava signalizacije, dojave požara


2013

6. ELEKTRIČNI POGONBRODSKIH STROJEVA I

UREĐAJA

6.1 RASVJETA.1 U svim prostorijama, te u prostorima i

mjestima na brodu, kojima je rasvjetavažna za sigurnost plovidbe, upravljanjestrojevima i uređajima, kao i boravak ievakuaciju putnika i posade, treba posta-viti stalne svjetiljke osnovne rasvjetepriključene na osnovni izvor električne en-ergije.

.2 Svjetiljke koje se nalaze na mjestima gdjesu izložene mogućim mehaničkimoštećenjima, moraju imati zaštitne mreže.

.3 Svjetiljke vanjske rasvjete treba ugraditina takav način da svojom svjetlošću neutječu na upravljanje brodom

.4 Akumulatorske i ostale prostorijeoznačene kao opasni prostori treba os-vjetljavati svjetiljkama protueksplozijskeizvedbe, postavljenim u tim prostorima.

.5 U strojarnici i prostorima putnika, rasvjetamora biti napajana najmanje iz dva strujnakruga. Jedan od tih strujnih krugova možebiti napajan iz izvora za nužnost.

.6 Zaštitne naprave krajnjih rasvjetnih kru-gova trebaju biti predviđene do najviše16A, pri čemu ukupna struja priključenihtrošila ne smije iznositi više od 80%nazivne struje zaštitne naprave.

.7 U svim mrežama rasvjete treba koristitidvopolne sklopke. U suhim nastambama islužbenim prostorijama dopušta se upo-treba jednopolnih sklopki za paljenje po-jedinačnih ili skupnih svjetiljki, kojimanazivna struja ne prelazi 6A, kao i za pal-jenje svjetiljki pod sigurnosnim naponom.

6.2 SIGNALNA I NAVIGACIJSKASVJETLA

.1 Razdjelnik navigacijskih svjetala treba na-pajati preko dva odvojena voda, pred-viđena samo za ovu svrhu:a. jednim vodom iz glavne sklopne ploče

preko sklopne ploče za slučaj nužnosti,i

b. drugim vodom iz najbližeg razdjelnikakoji se ne napaja iz sklopne ploče zaslučaj nužnosti.

.2 Gdje nije moguće vizualna provjera navi-gacijskih svjetala iz kormilarnice, mora sepredvidjeti kontrolni uređaja rada nasviga-cijskih svjetala.

.3 Na brodovima na kojima je osnovni izvorelektrične energije akumulatorska baterija,i na kojima je glavna sklopna ploča

smještena u kormilarnici napajanje iupravljanje navigacijskim svjetlima do-pušta se neposredno iz glavne sklopneploče.

.4 Strujni krugovi navigacijskih svjetala tre-baju biti izvedeni dvovodno, i u svakomkrugu treba biti predviđena dvopolnasklopka ugrađena u razdjelnik navigaci-jskih svjetala.

6.3 SUSTAV DOJAVE POŽARA IPOŽARNE UZBUNE

Gdje je predviđen sustavi dojave požara mora senapajati iz dva neovisna izvora električne energije s odvo-jenim vodovima namijenjenim samo za tu svrhu. Ako je os-novni izvor napajanja glavna sklopna ploča, rezervni izvornapajanja mora biti izvor energije za slučaj nužnosti, ili aku-mulatorska baterija. Mora se osigurati automatskoprekapčanje napajanja na rezervni izvor energije u slučajupotrebe, uz odgovarajuću zvučnu signalizaciju.

6.4 OPĆA UZBUNA.1 Ako se opća uzbuna koja se daje glasom,

ili drugim pomoćnim sredstvima, ne možeistovremeno čuti na svim mjestima gdje semogu nalaziti ljudi, brod treba bitiopremljen takvim električnim sustavomopće uzbune, da se signal dobro čuje nasvim takvim mjestima.

.2 Sustav opće uzbune treba napajati izglavne sklopne ploče i sklopne ploče zaslučaj nužnosti. Dopušteno je i napajanjesustava opće uzbune iz glavne sklopneploče i odvojene akumulatorske baterije,pri čemu se zahtijeva naprava za automat-sko preklapanje na bateriju u slučaju nes-tanka napona u mreži. U tom se slučaju nezahtijeva napajanje iz sklopne ploče zaslučaj nužnosti ili iz kratkotrajnog izvoraelektrične energije.

6.5 SIGNALIZACIJA PUŠTANJA UPOGON SUSTAVA ZAPREMINSKOG

GAŠENJA POŽARA

Gdje je predviđeno gašenje požara fiksnim (za-preminskim) sustavom mora se predvidjeti zvučna signali-zacija koja se napaja iz glavne sklopne ploče i akumulatorskebaterije kapaciteta dovoljnog za neprekidno napajanje u tra-janju od 30 min. Prebacivanje napajanja na akumulatorskubateriju u slučaju nestanka napona na sabirnicama glavnesklopne ploče, treba uslijediti automatski.

6.6 ELEKTRIČNI POGON PUMPIGORIVA I VENTILATORA

.1 Elektromotori pumpi za dobavu goriva, teventilatora strojarnice moraju bitiopremljeni napravama za daljinsko


2013

iskapčanje, smještene izvan prostorija ukojima se nalaze.

.2 Elektromotori opće brodske ventilacijemoraju biti opremleni napravama za dal-jinjsko iskapčanje iz kormilarnice.


2013

7. SKLOPNE PLOČE

7.1 SMJEŠTAJ I KONSTRUKCIJA

Primjenjuju se Pravila za klasifikacijupomorskih brodova, Dio 12- Električna oprema odsjek 4.točka 4.6.

7.2 SKLOPNE NAPRAVE IINSTALACIJSKI MATERIJAL

Primjenjuju se Pravila za klasifikacijupomorskih brodova, Dio 12- Električna oprema odsjek 4.točke 14.1 i 14.2.

7.3 ELEKTRIČNE ZAŠTITE

Pravila za električne zaštite generatota,elektromotora, transformatora, akumulatora te ostaleelektrične opreme primjenjuju se Pravila za klasifikacijupomorskih brodova, Dio 12- Električna oprema odsjek 8.


2013

8. ELEKTRIČNI ROTACIJSKISTROJEVI

Primjenjuju se Pravila za klasifikacijupomorskih brodova, Dio 12- Električna oprema, odsjek 10.


2013

9. TRANSFORMATORI



2013

10. AKUMULATORI



2013

11. KABELI I VODOVI


PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA IPLASTIČNIH MATERIJALADIO B - Odjeljak 5.

2013

DIO B – TEMELJNI TEHNIČKI ZAHTJEVIODJELJAK 5. – PROTUPOŽARNA ZAŠTITA

Sadržaj:Stranica

1 OPĆI ZAHTJEVI.................................................................................................................................................... 11.1 PRIMJENA....................................................................................................................................................................................11.2 OBJAŠNJENJA IZRAZA I POJMOVA .......................................................................................................................................11.3 OPSEG NADZORA I TEHNIČKA DOKUMENTACIJA............................................................................................................11.4 PODJELA BRODSKIH PROSTORIJA ........................................................................................................................................2

2 KONSTRUKCIJSKA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA......................................................................................... 32.1 OPĆI ZAHTJEVI ..........................................................................................................................................................................32.2 KONSTRUKCIJSKA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA TERETNIH BRODOVA BRUTO TONAŽE MANJE OD 300 I

PUTNIČKIH BRODOVA DULJINE MANJE OD 24 m ..............................................................................................................42.3 KONSTRUKCIJSKA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA TERETNIH BRODOVA BRUTO TONAŽE 300 I VIŠE, TE

PUTNIČKIH BRODOVA DULJINE 24 m I VIŠE.......................................................................................................................4

3 DOJAVA POŽARA................................................................................................................................................. 63.1 OPĆI ZAHTJEVI ..........................................................................................................................................................................63.2 SUSTAVI OTKRIVANJA POŽARA I POŽARNE UZBUNE .....................................................................................................6

4 SUSTAVI ZA GAŠENJE POŽARA ...................................................................................................................... 74.1 GLAVNI SUSTAV GAŠENJA POŽARA ....................................................................................................................................74.2 SUSTAV RASPRŠIVANJA..........................................................................................................................................................84.3 SUSTAV UGLJIČNOG DIOKSIDA ............................................................................................................................................84.4 DRUGI UGRAĐENI SUSTAVI ZA GAŠENJE POŽARA ..........................................................................................................8

5 PROTUPOŽARNA OPREMA............................................................................................................................. 10

6 ZAHTJEVI ZA PROTUPOŽARNU OPREMU ................................................................................................. 116.1 PUTNIČKI BRODOVI................................................................................................................................................................116.2 TERETNI BRODOVI..................................................................................................................................................................12

7 SUSTAV STLAČENOG PLINA ZA KUHINJSKE POTREBE ....................................................................... 14


2013

1 OPĆI ZAHTJEVI

1.1 PRIMJENA

1.1.1 Zahtjevi ovog odjeljka Pravila primjenjuju se nakonstrukcijsku protupožarnu zaštitu, sustave dojave požara,sustave za gašenje požara, te protupožarnu opremu i alate nabrodovima navedenim u Dio A – Odjeljak 1, Odsjek 2, osimza ribarske brodove (vidi Pravila za statutornu certifikacijuribarskih brodova).

1.1.2 U svrhu primjene zahtjeva ovog odjeljka Pravila,putnički brodovi građeni od drva ili plastičnih materijala mo-raju udovoljavati slijedećim uvjetima:

.1 ne smiju imati bruto tonažu veću od 250.;

.2 ne smiju prevoziti više od 250 putnika od-nosno ne više od 36 kabinskih putnika;

.3 nije dopušten prijevoz vozila ili tereta;

.4 spremišta unutar nastambi ne smiju imatipovršinu palube veću od 3 m2.

.5 nije dopušteno pušenje u putničkim kabi-nama. Znakovi zabrane pušenja morajubiti postavljeni u hodniku i svim putničkimkabinama.

1.1.3 Na svim brodovima građenim od drva ili plasti-čnih materijala nije dopušteno skladištenje boja i zapaljivihtekućina.

1.1.4 Na putničkim brodovima namijenjenim za dnev-ne izlete nije dopuštena uporaba kuhinje za vrijeme plovidbe.

1.1.5 Za postojeće brodove obvezni datum primjenezahtjeva navedenih u 1.1.2.2, 1.1.2.3, 1.1.2.5, 1.1.3 i 1.1.4 je1. siječnja 2008.

1.2 OBJAŠNJENJA IZRAZA IPOJMOVA

1.2.1 Objašnjenja izraza i pojmova koja se odnose naopće nazivlje Pravila navedena su u Pravilima, Dio A – Od-jeljak 1, Odsjek 3.

1.2.2 Za ovaj odjeljak Pravila daju se objašnjenja sli-jedećih izraza i pojmova:

.1 Zapaljive tekućine - tekućine, smjese te-kućina, ili tekućine koje sadrže tvrde tvariu rastvoru ili suspenziji (boje, politure, la-kovi itd.), koje izlučuju pare zapaljive uzatvorenoj posudi na temperaturi od 61oC iniže.

.2 Osnovna protupožarna konstrukcija –konstrukcija sačinjena od strukturnih preg-rada ili paluba koje udovoljavaju zahtje-vima navedenim u 2.1.3.

.3 Osnovno ispitivanje vatrootpornosti -ispitivanje uzoraka odnosnih pregrada ipaluba izlaganjem u ispitnoj peći do tem-peratura koje približno odgovaraju standa-rdnoj krivulji vrijeme-temperatura. Uzorakmora biti identičan ispitivanoj konstrukciji,uključujući najmanje jedan spoj, te imatiizloženu površinu ne manju od 0,2 m2 i

duljinu ne manju od 0,45 m. Standardnakrivulja vrijeme-temperatura definirana jeu FTP Kodeksu.

.4 Štićene prostorije - prostorije opremljenejednim od sustava za gašenje požara ilisustavom za otkrivanje požara i požarnuuzbunu.

.5 Negorivi materijali - materijali koji, kadsu zagrijani na otprilike 750oC, ne gore nitiispuštaju zapaljive pare u dovoljnoj količi-ni za samozapaljenje i udovoljavaju svimostalim kriterijima u procesu ispitivanjanavedenim u FTP Kodeksu.

.6 Gorivi materijali - materijali različiti odonih navedenih u .5.

.7 Kodeks za postupke protupožarnog ispi-tivanja (FTP Kodeks) - Međunarodni ko-deks za primjenu postupaka protupožarnogispitivanja (IMO rezolucija MSC.61(67)).

.8 Materijali sa svojstvom sporog širenjaplamena - materijali koji se razmjernodobro opiru širenju plamena po površini iudovoljavaju svim ostalim kriterijima uprocesu ispitivanja navedenim u FTP Ko-deksu.

1.2.3 Za svrhe ovog odjeljka Pravila daju se slijedećaobjašnjenja:

.1 Konstrukcijska protupožarna zaštita -skup pasivnih mjera protupožarne zaštitekoji služe za:.1 sprečavanje pojave požara;.2 ograničenje širenja vatre i dima;.3 stvaranje uvjeta posadi i putnicima za

sigurno napuštanje brodskih prostorijai broda te uspješno gašenje požara.

.2 Proračunska zapremnina štićene pros-torije - ukupna zapremnina prostorije o-međene strukturnim pregradama, bez od-bijanja zapremnine opreme, strojeva,konstrukcijskih elemenata, tankova, teretaitd.

.3 Protupožarna oprema - prenosiva aktiv-na sredstva za borbu s požarom (naprave,pribor i potrošna sredstva) namijenjena za:.1 gašenje požara;.2 opskrbu sustava za gašenje požara pot-

rošnim sredstvima neophodnim za radsustava pri gašenju požara.

.4 Ugrađeni sustavi za gašenje požara -sustavi za dobavu sredstva za gašenje po-žara do štićenih prostorija, ili u njih same,koji su konstrukcijski povezani s trupombroda.

.5 Zapremninsko gašenje požara - ispunja-vanje štićene prostorije sredstvom koje nepodržava gorenje.


1.3.1 Opći zahtjevi koji se odnose na nadzor nad gra-dnjom broda te opseg tehničke dokumentacije koju se mora

2 PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA IPLASTIČNIH MATERIJALADIO B - Odjeljak 5.

2013

dostaviti Registru na uvid i odobrenje navedeni su u Pravili-ma, Dio A, Odjeljak 2., Odsjek 3.

1.3.2 Na svakom brodu u kormilarnici, i dodatno zaputničke brodove na vidljivom mjestu u društvenim prostori-jama, mora biti izvješen Opći plan protupožarne zaštite, kojiza svaku palubu jasno pokazuje:

.1 razmještaj upravljačkih stanica;

.2 raspored vatrootpornih konstrukcija;

.3 prostorije štićene sustavom otkrivanja po-žara;

.4 prostorije štićene ugrađenim sustavom zagašenje požara i mjesta odakle se upravljatim sustavima;

.5 sredstva za pristup u razne odjeljke, napalube itd.;

.6 raspored i mjesta upravljanja ventilatorimai protupožarnim zaklopkama;

.7 razmještaj protupožarne opreme, protupo-žarnih ventila i pričuvnih dijelova i alata.

1.3.3 Nacrt mora biti na hrvatskom jeziku, a simbolimoraju biti u bojama i u skladu s IMO rezolucijom A.952(23)(vidi normu ISO 17631: 2002 i MSC/Circ.1050).

1.4 PODJELA BRODSKIHPROSTORIJA

1.4.1 U svrhu određivanja protupožarne klasekonstrukcija koje odjeljuju susjedne prostorije, ovisno o opas-nosti od požara, prostorije se razvrstavaju u kategorije prematablici 1.4.1.

Tablica 1.4.1Podjela brodskih prostorija

Kategorija prostorije Opis

(1) Upravljačke stanice Kormilarnice. prostorije radio uređaja i protupožar-ne stanice.

(2) Hodnici Hodnici, stubišta i predvorja.

(3) Nastambe Kabine, blagovaonice, društvene prostorije, spre-mišta (u koje se ne spremaju zapaljive tekućine).

(4) Prostorije strojeva Prostorije u kojima se nalaze strojevi s unutarnjimizgaranjem koji služe kao:- porivni strojevi; iliza druge svrhe i kojima ukupna snaga nije manja

od 25 kW.

(5) Prostorije s velikom opasnošću odpožara

Prostorije u kojima se nalaze strojevi s unutarnjimizgaranjem, osim prostorija navedenih u kategoriji(4).Kuhinje.Spremišta zapaljivih tekućina.

(6) Prostorije za teret Sve prostorije namijenjene za prijevoz tereta.


2013

2. KONSTRUKCIJSKAPROTUPOŽARNA ZAŠTITA

2.1 OPĆI ZAHTJEVI

2.1.1 U svim prostorijama na brodu, osim prostorijaza teret i hlađenih brodskih spremišta, izolacija mora biti odnegorivog materijala i odobrenog tipa.

2.1.2 Boje, lakovi i slični proizvodi koji se koriste zaizložene površine u unutrašnjosti broda u nastambama i upra-vljačkim stanicama ne smiju biti požarno opasni niti pri go-renju stvarati velike količine dima i otrovnih proizvoda.

2.1.3 Osnovne protupožarne konstrukcije su konstru-kcije sačinjene od pregrada ili paluba, koje moraju udovolja-vati slijedećim zahtjevima:

.1 biti dovoljno čvrste;

.2 biti otporne na prolaz dima i plamena priosnovnom ispitivanju vatrootpornosti dokraja vremena zahtjevanog u tablicama2.3.3-1 i 2.3.3-2, tj. vremenske klase po-jedine konstrukcije;

.3 biti odgovarajuće izolirane tako da pri os-novnom ispitivanju vatrootpornosti sred-nja temperatura na strani koja nije izlože-na djelovanju vatre ne smije porasti višeod 140oC u odnosu na početnu temperatu-ru. Pri tome se temperatura u bilo kojojtočki, uključivo i bilo koji spoj, ne smijeporasti više od 180oC u odnosu na počet-nu temperaturu do kraja vremena zahtje-vanog u tablicama 2.3.3-1 i 2.3.3-2, tj.vremenske klase pojedine konstrukcije;

.4 Registar može zahtijevati provođenje is-pitivanja konstrukcije radi utvrđivanja dali ona udovoljava navedenim zahtijevima.

2.1.4 Unutarnje protupožarne pregrade, koje odjel-juju prostorije različitih kategorija, moraju se protezati odpalube do palube.

2.1.5 Kada je prostorija strojeva štićena ugrađenimsustavom raspršivanja, ne zahtijeva se primjena zahtijeva zakonstrukcijsku protupožarnu zaštitu navedenih u točki 2.2.1 itablicama 2.3.3-1 i 2.3.3-2, za pregrade i palube koje ome-đuju prostoriju strojeva.

2.1.6 Ispuh strojeva s unutarnjim izgaranjem, ku-hinjski dimnjaci i slični izvori zapaljenja ne smiju biti u dodi-ru s gorivim materijalom i, tamo gdje je potrebno, moraju bitiizolirani negorivim materijalima.

2.1.7 Otvori u protupožarnim konstrukcijama morajuimati stalno ugrađena sredstva za zatvaranje, koja imaju istuklasu protupožarne izolacije kao i konstrukcija na kojoj senalaze.

2.1.8 Na pregradama hodnika, za koje se zahtijevaprotupožarna klasa, smiju se ugraditi vrata s ventilacijskimotvorom u donjem dijelu vrata. Ventilacijski otvor mora imatirešetku od negorivog materijala, a njegova svijetla površinane smije biti veća od 0,05 m2.

2.1.9 Prolazi ventilacijskih vodova, cjevovoda i ka-bela ne smiju smanjiti protupožarnu cjelovitost konstrukcijekroz koju prolaze i moraju biti izvedeni na zadovoljstvo Re-gistra.

2.1.10 Tankovi goriva smješteni u prostorijama stroje-va moraju biti od metala. Tankovi goriva od drugih materijalamoraju biti smješteni izvan prostorije strojeva.

2.1.11 U prostoriji u kojoj se nalaze plinski ili elektri-čni uređaji za pripremu hrane, strop i pregrade moraju bitiobloženi negorivim materijalom, a paluba mora biti prekrive-na keramičkim pločicama ili nekom drugom jednakovrijed-nom oblogom.

2.1.12 Putovi bježanja moraju biti jasno označeni i iz-vedeni kako slijedi:

.1 Moraju se predvidjeti ne manje od dvameđusobno što više udaljena izlaza izsvih prostora na brodu u koje imaju pris-tup putnici ili u kojima je smještena ilinormalno zaposlena posada.

.2 Iznimno, prostori s duljinom izlaza man-jom od 7 m, uključivo duljina stubišta,mogu imati jedan izlaz uz uvjet da:.1 nema povećane opasnosti od požara u

tom prostoru i da izlaz ne graniči sprostorijom strojeva i prostorijom svelikom opasnošću od požara;

.2 su pregrade i obloge hodnika i stu-bišta, uključivo vrata, od negorivogmaterijala;

.3 je smještaj prostora takav da izvedbas dva izlaza ne povećava značajnosigurnost posade i putnika; i

.4 prostor, u bilo kojem trenutku, nenastanjuje više od 8 osoba.

.3 Prozori i okna mogu se smatrati izlazomako omogućavaju izlaz na otkrivenu pa-lubu, moguće ih je ručno otvoriti, imajuneometan pristup i veličinu svijetlog ot-vora najmanje 460 mm.

.4 Grotla koja se koriste za izlaz u nuždimoraju imati svijetli otvor ne manji od460 mm u bilo kojem smjeru. Moraju sepredvidjeti sredstva za pristup otvorugrotla i otvaranje poklopca grotla s objestrane.

.5 Hodnici i stubišta moraju imati svijetlu ši-rinu ne manju od 650 mm u nastambama iupravljačkim stanicama, ili 500 mm uostalim prostorima.

2.1.13 Prostorije strojeva i prostorije s velikom opas-nošću od požara moraju imati sredstva za nepropusno zatva-ranje svih otvora za slučaj požara, izvedene na zadovoljstvoRegistra.

2.1.14 Kada su brodice za spašavanje, samonapuha-vajuće splavi ili plutajuće naprave smještene neposredno iz-nad prostorije strojeva ili kuhinje, odnosno nastambi, palubau tom području mora imati, najmanje, protupožarnu vremen-sku klasu od 30, odnosno 15 minuta.

2.1.15 Na brodovima od plastičnih materijala, završnisloj laminata na unutarnjim površinama trupa i nadgrađa mo-ra biti samogasiv.


2013

2.2 KONSTRUKCIJSKAPROTUPOŽARNA ZAŠTITA

TERETNIH BRODOVA BRUTOTONAŽE MANJE OD 300 I PUTNIČKIHBRODOVA DULJINE MANJE OD 24 M

2.2.1 Kada prostorije strojeva, kuhinje i upravljačkestanice graniče s nastambama, bilo koja pregrada ili palubakoja ih razdvaja mora biti osnovna protupožarna konstrukcijavremenske klase od, najmanje, 15 minuta.

2.2.2 Izolacija protupožarne konstrukcije, ako posto-ji, mora biti postavljena sa strane prostorije koja ima većupožarnu opasnost.

2.2.3 Vremenska klasa protupožarne konstrukcijemora biti potvrđena osnovnim ispitivanjem vatrootpornosti.

Konstrukcije od drva i plastičnog materijala izvedene u skla-du s tablicom 2.2.3 mogu se koristiti kao protupožarnekonstrukcije jednakovrijedne konstrukciji koja se zahtijeva utočki 2.2.1, bez provođenja osnovnog ispitivanja vatrootpor-nosti.

2.2.4 Brodovi od aluminijskih slitina moraju udo-voljavati zahtjevima za konstrukcijsku protupožarnu zaštitunavedenim u Pravilima za statutornu certifikaciju pomorskihbrodova, Dio 17. – Protupožarna zaštita, 2.

Tablica 2.2.3Jednakovrijednost protupožarnih konstrukcija

ZAHTJEVANA OSNOVNA PROTUPO-ŽARNA KONSTRUKCIJA

KONSTRUKCIJA OD DRVA ILI PLASTIČNOGMATERIJALA JEDNAKOVRIJEDNA ZAHTIJE-VANOJ KONSTRUKCIJI

s vremenskom klasom 15 minuta Pregrada ili paluba s izolacijom od mineralne vunedebljine 35mm i gustoće 150 kg/m3 obložena čelič-nim limom debljine ne manje od 1 mm;iliPregrada ili paluba od plastičnog materijala debljinene manje od 13 mm sa samogasivim završnim slo-jem laminata debljine ne manje od 1,5 mm.

s vremenskom klasom 30 minuta Pregrada ili paluba s izolacijom od mineralne vunedebljine 50 mm i gustoće 150 kg/m3 obložena čelič-nim limom debljine ne manje od 1 mm.

2.3 KONSTRUKCIJSKAPROTUPOŽARNA ZAŠTITA

TERETNIH BRODOVA BRUTOTONAŽE 300 I VIŠE, TE PUTNIČKIH

BRODOVA DULJINE 24 M I VIŠE

2.3.1 Stubišta koja prolaze kroz jednu palubu morajuse zaštiti bar na jednoj razini, i to, najmanje, osnovnom pro-tupožarnom konstrukcijom vremenske klase 15 minuta i sa-mozatvorivim vratima.

2.3.2 Stubišta koja prolaze kroz više paluba morajubiti u rovu i zaštićeni, najmanje, osnovnom protupožarnomkonstrukcijom vremenske klase 30 minuta i samozatvorivimvratima na svim razinama.

2.3.3 Najmanja protupožarna vremenska klasapregrada i paluba koje odjeljuju susjedne prostorije mora bitiu skladu sa zahtijevima navedenim u tablicama 2.3.3-1 i2.3.3-2.


2013

Tablica 2.3.3-1Protupožarna klasa pregrada koje odjeljuju susjedne prostorije

Prostorije Kateg.prost.

(1) (2) (3) (4) (5) (6)

Upravljačke stanice (1) 15 15 30 30 30 30

Hodnici (2) 15 or C 15 30 30 15

Nastambe (3) N 30 15 15

Prostorije strojeva (4) N 15 15

Prostorije s velikomopasnošću od požara

(5) C 15

Prostorije za teret (6) N

Napomene: C – Negorivi materijalN – Nema zahtjeva za materijal i protupožarnu klasu pregrađivanja

Tablica 2.3.3-2Protupožarna klasa paluba koje odjeljuju susjedne prostorije

iznad Kat.Prostorije ispod prost. (1) (2) (3) (4) (5) (6)

Upravljačke stanice (1) 15 15 15 30 30 30Hodnici (2) 15 N 15 30 15 15Nastambe (3) 30 15 N 30 15 15Prostorije strojeva (4) 30 30 30 N 30 15Prostorije s velikomopasnošću od požara (5) 30 15 30 15 C 15

Prostorije za teret (6) 30 15 30 15 15 N

Napomene: C – Negorivi materijalN – Nema zahtjeva za materijal i protupožarnu klasu pregrađivanja

2.3.4 Izolacija protupožarne konstrukcije, ako sezahtijeva, mora biti postavljena na strani prostorije koja imaveću požarnu opasnost.

2.3.5 Vremenska klasa protupožarne konstrukcijemora biti potvrđena osnovnim ispitivanjem vatrootpornosti.Konstrukcije od drva i plastičnog materijala izvedene u skla-du s tablicom 2.2.3 mogu se koristiti kao protupožarnekonstrukcije jednakovrijedne konstrukciji koja se zahtijeva utablicama 2.3.3-1 i 2.3.3-2, bez provođenja osnovnog ispiti-vanja vatrootpornosti.

2.3.6 Brodovi od aluminijskih slitina moraju udo-voljavati zahtjevima za konstrukcijsku protupožarnu zaštitunavedenim u Pravilima za statutornu certifikaciju pomorskihbrodova, Dio 17. – Protupožarna zaštita, 2.


2013

3. DOJAVA POŽARA

3.1 OPĆI ZAHTJEVI

3.1.1 Automatskim sustavom otkrivanja požara i po-žarne uzbune, koji udovoljava zahtjevima navedenim u 3.2,što je primjenjivo, moraju se opremiti slijedeće prostorije,osim onih koje ne predstavljaju stvarnu opasnost od požara,kao što su zajedničke sanitarne prostorije, prazni prostori isl.:

.1 Putnički brodovi namijenjeni za boravaknoću:- prostorije strojeva;- kuhinje;- nastambe, na način da je osigurano

otkrivanje požara u tim prostorijama iotkrivanje dima u hodnicima, stubiš-tima i putovima za bježanje unutarnastambi.

.2 Putnički brodovi namijenjeni za dnevneizlete i teretni brodovi:- prostorije strojeva.

3.2 SUSTAVI OTKRIVANJA POŽARAI POŽARNE UZBUNE

3.2.1 Sustavi otkrivanja požara i požarne uzbune mo-raju udovoljavati zahtjevima navedenim u Pravilima za sta-tutornu certifikaciju pomorskih brodova, Dio 17. – Protupo-žarna zaštita, 4.2 i 4.3.


2013

4. SUSTAVI ZA GAŠENJEPOŽARA

4.1 GLAVNI SUSTAV GAŠENJAPOŽARA

4.1.1 Osnovni zahtjevi za protupožarnepumpe

4.1.1.1 Na putničkim brodovima bruto tonaže 150 i vi-še, protupožarna pumpa mora imati neovisan mehanički po-gon koji nije porivni stroj, pri čemu nije dopušten remenskiprijenos od pogonskog stroja na pumpu.

4.1.1.2 Na teretnim brodovima i putničkim brodovimabruto tonaže manje od 150, protupožarna pumpa može bitiprivješena uz porivni stroj, ako konstrukcija prijenosa stroj-vratilo-brodski vijak dopušta rad protupožarne pumpe i kadabrod nije u plovidbi.

4.1.1.3 Kapacitet protupožarne pumpe ne smije bitimanji od 15 m3/h uz minimalni tlak, na bilo kojem protupo-žarnom ventilu, od 0,2 MPa. Na brodovima bruto tonažemanje od 150, kapacitet protupožarne pumpe ne smije bitimanji od 12 m3/h uz minimalni tlak, na bilo kojem protupo-žarnom ventilu, od 0,2 MPa.

4.1.1.4 Protupožarna pumpa i njen izvor energije nesmiju biti smješteni ispred sudarne pregrade. Na teretnimbrodovima, na poseban zahtjev, Registar može osloboditi odovog zahtjeva.

4.1.1.5 Protupožarna pumpa može služiti kao pumpakaljuže u nuždi za prostorije strojeva.

4.1.1.6 Sanitarne, balastne, kaljužne i pumpe opće slu-žbe mogu služiti kao protupožarne pumpe samo ako se njimane obavlja pretakanje goriva, ulja za podmazivanje i sl., i akonjihov kapacitet i radni tlak odgovaraju zahtjevima za protu-požarne pumpe (vidi 4.1.1.3). Ako je predviđeno da ovepumpe u izuzetnim slučajevima služe i za pretakanje goriva,ulja za podmazivanje i sl., na priključnom cjevovodu mora sepostaviti odobreni uređaj za prebacivanje spoja.

4.1.1.7 Protupožarna pumpa mora imati zaporni ventilna usisnoj i tlačnoj cijevi. Na usisnoj cijevi dopušta se posta-viti zasun.

4.1.1.8 Centrifugalna protupožarna pumpa mora bitipriključena na glavni protupožarni cjevovod pomoću zapor-no-nepovratnog ventila ili kombinacije zaporne i nepovratnenaprave.

4.1.1.9 Protupožarna pumpa i njen usis mora moraju sesmjestiti čim dublje ispod lake vodne linije broda. Ako ova-kav smještaj nije praktički moguć, pumpa mora biti samosis-ne izvedbe ili mora biti priključena na usisnu napravu.

4.1.1.10 Protupožarna pumpa smještena izvan prostorijestrojeva mora imati neovisni usis mora u prostoriji u kojoj sepumpa nalazi.

4.1.2 Protupožarna pumpa u nuždi

4.1.2.1 Protupožarna pumpa u nuždi mora imati ne-ovisni pogon koji može biti dizel motor ili elektromotor kojidobiva energiju od izvora energije u nuždi, ili može imatiručni pogon.

4.1.2.2 Protupožarna pumpa u nuždi, njen izvor ener-gije, upravljanje, usis mora i cjevovod moraju se smjestiti iz-van prostorije strojeva gdje se nalaze glavne protupožarnepumpe. Ako je usis mora praktički nemoguće postaviti izvanprostorije strojeva u kojoj se nalaze glavne protupožarnepumpe, mora se udovoljiti slijedećim zahtjevima:

- ventil usisa mora mora imati daljinskoupravljanje s mjesta u blizini protupožar-ne pumpe u nuždi, u prostoriji gdje sepumpa nalazi i odakle se njom upravlja;

- dio usisnog cjevovoda u prostoriji stroje-va mora biti što kraći i zaštićen čeličnomoblogom.

4.1.2.3 Protupožarna pumpa u nuždi mora biti samo-sisna, kad je to potrebno za rad pumpe.

4.1.2.4 Protupožarna pumpa u nuždi može biti (vidi 6):.1 Ugrađena s neovisnim pogonom. Kapa-

citet pumpe ne smije biti manji od 15m3/h i mora biti dovoljan za dobavu naj-manje jednog mlaza vode na bilo kojemprotupožarnom ventilu na brodu, uz mi-nimalni tlak od 0,2 Mpa.

.2 Prenosiva motorna protupožarna pumpakoja udovoljava slijedećim zahtjevima:- kapacitet pumpe mora biti, najmanje,

12 m3/sat uz tlak, ne manji, od 0,2MPa, i usisnu visinu ne manju od0,05 Mpa;

- za pogon pumpe mora se koristiti di-zel motor koji se mora moći brzo u-putiti bilo ručno, bilo posebnim uput-nikom, pri okolnoj temperaturi ispodili iznad ništice. Motor mora bitiopskrbljen dovoljnom količinom go-riva koja osigurava rad pumpe u tra-janju od 1,5 sata bez ponovnog pun-jenja;

- pumpa mora imati usisnu savitljivucijev dovoljne duljine, usisni filter,nepovratni ventil, protupožarnu savi-tljivu cijev duljine 12 m, protupožar-nu mlaznicu dvostruke namjene spromjerom otvora ne većim od 10mm i spojkom za povezivanje savit-ljive protupožarne cijevi;

- dimenzija i vrst spojke za protupožar-nu savitljivu cijev i mlaznicu moraodgovarati dimenzijama spojki na ug-rađenom sustavu za gašenje požara nabrodu;

- pumpa mora imati alat i pribor uskladu s preporukom proizvođača.

.3 Ručna, ugrađena, kapaciteta ne manjegod 1,2 m3 na sat i dosega mlaza vodenajmanje 6 m.


2013

4.1.3 Cjevovod glavnog sustava gašenjapožara

4.1.3.1 Promjer glavnog cjevovoda i ogranaka morabiti dovoljan za djelotvornu raspodjelu vode pri najvećoj za-htjevanoj dobavi protupožarne pumpe. Unutarnji promjerglavnog protupožarnog cjevovoda mora biti 40 mm.

4.1.3.2 Cjevovod ne smije biti od lijevanog željeza, aako je izveden od čelika mora biti pocinčan.

4.1.3.3 Glavni cjevovod i njegovi ogranci koji prolazena otkrivenim palubama moraju imati ventile za drenažu radisprečavanja smrzavanja.

4.1.3.4 Na glavnom protupožarnom cjevovodu nije do-pušteno postavljati druge ogranke osim za pranje sidrenogždrijela i za druge protupožarne svrhe. Na mjestu upravljanjaventilom za pranje sidrenog ždrijela mora se postaviti natpisupozorenja osoblju da se ventil zatvori nakon upotrebe.

4.1.4 Protupožarni ventili

4.1.4.1 Protupožarni ventili moraju imati zaporni ventili standardnu spojnicu za brzo priključivanje. Ventili postav-ljeni na otkrivenim palubama moraju imati spojnicu za brzopriključivanje i poklopac.

4.1.4.2 Protupožarni ventili moraju se tako postaviti dase protupožarne cijevi mogu lako priključiti i mora ih biti to-liko da se osigura dobava jednog mlaza vode u svaki dio bro-da normalno pristupačnog putnicima ili posadi, i sva spre-mišta i svaki dio svake prostorije za teret kad je prazna.

4.1.4.3 Na otkrivenim palubama i u području nadgrađaprotupožarni ventili moraju biti u blizini ulaza u prostorije, ilirovove i grotla koji vode u te prostorije.

4.1.4.4 Protupožarni ventili ne smiju biti na kraju slije-pih hodnika i u zatvorenim i rijetko posjećenim prostorijama.

4.1.4.5 Na brodovima koji prevoze teret na palubiprotupožarni ventili moraju biti zaštićeni od oštećenja tere-tom.

4.1.4.6 Svi protupožarni ventili moraju biti obojani ucrveno.

4.1.5 Protupožarne cijevi

4.1.5.1 Općenito, brod mora biti opremljen protupo-žarnim cijevima kojih količina, duljina i promjer odgovarajuveličini i namjeni broda i namjeni brodskih prostorija (vidi6).

4.1.5.2 Na putničkim brodovima mora se predvidjetinajmanje jedna protupožarna cijev za svaki protupožarniventil koji se zahtijeva (vidi 6.1). Na teretnim brodovima, akoza svaki protupožarni ventil na brodu nije predviđena protu-požarna cijev i protupožarna mlaznica, sve spojke protupo-žarnih cijevi i sve mlaznice na brodu moraju biti međusobnozamjenjive.

4.1.5.3 Protupožarne cijevi zajedno s pripadajućom op-remom i alatom moraju se čuvati, pripravne za upotrebu, ublizini protupožarnih ventila i držati na kolutima ili u koša-rama.

4.1.5.4 Na otkrivenoj palubi protupožarne cijevi se mo-raju čuvati u ventiliranim ormarićima, zaštićene od vremen-skih utjecaja. Ormarići moraju biti obojani u crveno i ozna-čeni slovom H.

4.1.5.5 Protupožarne cijevi moraju udovoljavati slije-dećim zahtjevima:

.1 moraju biti dugačke najmanje 6 m i neviše od 15 m;

.2 moraju biti od materijala otpornog na tru-ljenje;

.3 moraju biti opremljene protupožarnommlaznicom i spojkama odobrene izvedbe.

4.1.6 Protupožarne mlaznice

4.1.6.1 Promjer otvora protupožarnih mlaznica moraomogućavati rad glavnog sustava gašenja požara sa zahtjeva-nom dobavom količine vode protupožarne pumpe (vidi4.1.1.3).

4.1.6.2 Dopuštena je upotreba protupožarnih mlaznicapromjera otvora ne većeg od 10 mm.

4.1.6.3 Protupožarna mlaznica mora udovoljavati slije-dećim zahtjevima:

.1 mora biti dvostruke namjene (mlaz i ras-pršivanje) i sa zapornim uređajem;

.2 može biti izrađena od plastičnog materi-jala, na primjer polikarbonata, ako je njenkapacitet, uporabivost i održavanje pot-krijepljen dokazima i ako je otporna nautjecaj morske okoline.

4.2 SUSTAV RASPRŠIVANJA

4.2.1 Sustav raspršivanja mora udovoljavati zahtje-vima navedenim u Pravilima za statutornu certifikaciju po-morskih brodova, Dio 17. – Protupožarna zaštita, 3.4.

4.3 SUSTAV UGLJIČNOG DIOKSIDA

4.3.1 Sustav ugljičnog dioksida mora udovoljavatizahtjevima navedenim u Pravilima za statutornu certifikacijupomorskih brodova, Dio 17. – Protupožarna zaštita, 3.8.

4.3.2 Kada je brod većinom ili u cijelosti izrađen oddrva, količina ugljičnog dioksida mora se povećati 1,5 putaod količine zahtijevane u 4.3.1.

4.4 DRUGI UGRAĐENI SUSTAVI ZAGAŠENJE POŽARA

4.4.1 Ugrađena naprava za gašenje požara smještenaizvan prostorije koju štiti, i omogućava ispuštanje sredstva zagašenje u štićenu prostoriju s upravljanjem izvan štićene pro-storije. Štićena prostorija mora biti opremljena sustavom ot-krivanja požara koji se uključuje na djelovanje topline, dimaili drugih proizvoda izgaranja, plamena ili na bilo koju kom-binaciju navedenih faktora.

4.4.2 Registar može prihvatiti izvedbu s ugrađenomnapravom za gašenje požara smještenom unutar štićene pro-storije, ako je ta izvedba odobrena od Registra. Naprava za


2013

gašenje požara može imati ručno otpuštanje smješteno izvanštićene prostorije ili automatsko otpuštanje na osnovi točnoodređenog povećanja temperature u štićenoj prostoriji.

4.4.3 Kada se kao sredstvo za gašenje koristi plinkoji ne podržava gorenje i kada je brod većinom ili u cijelostiizrađen od drva, količina plina mora se povećati 1,5 puta odkoličine zahtijevane u 4.3.1 ili u tipnom odobrenju sustava.


2013

5. PROTUPOŽARNA OPREMA

5.1 Protupožarna oprema na brodu mora biti takoraspoređena i u takvom stanju da je lako pristupačna i sprem-na za upotrebu u svakom trenutku.

5.2 Prenosiva protupožarna oprema (protupožarnecijevi, protupožarne mlaznice, itd.) mora imati spojke standa-rdne izvedbe i odgovarajuće veličine, prema ugrađenim spoj-kama na brodu.

Prenosiva protupožarna oprema mora biti otpo-rna na djelovanje mora.

5.3 Protupožarna oprema mora udovoljavati zah-tjevima navedenim u Pravilima za statutornu certifikacijupomorskih brodova, Dio 17. – Protupožarna zaštita, 5.1.


2013

6. ZAHTJEVI ZAPROTUPOŽARNU OPREMU

6.1 PUTNIČKI BRODOVI

Zahtjevi za opremanje protupožarnom opre-mom putničkih brodova navedeni su u tablici 6.1.

Tablica 6.1

PRIMJENA ZAHTJEVI ZA PROTUPOŽARNU OPREMU

PROTUPOŽARNA PUMPASVI BRODOVI Jedna protupožarna pumpa u skladu sa 4.1.1.

PROTUPOŽARNA PUMPA U NUŽDIBRODOVI BRUTOTONAŽE 150 I VIŠE Jedna protupožarna pumpa u skladu sa 4.1.2 i tipa kako je opisano u 4.1.2.4.1 ili 4.1.2.4.2.

BRODOVI BRUTOTONAŽE MANJE OD150 - NAMIJENJENI ZABORAVAK NOĆU

Jedna protupožarna pumpa u skladu sa 4.1.2 i, najmanje, tipa kako je opisano u 4.1.2.4.3.

BRODOVI BRUTOTONAŽE MANJE OD150 - NAMIJENJENI ZADNEVNE IZLETE

Tri protupožarna kablića u skladu s 5.3.

PROTUPOŽARNI VENTILI U PROSTORIJAMA STROJEVASVI BRODOVI Jedan protupožarni ventil u svakoj prostoriji strojeva.

PROTUPOŽARNI VENTILI U OSTALIM PROSTORIJAMASVI BRODOVI Moraju biti u skladu sa 4.1.4 i omogućavati dobavu jednog mlaza vode u skladu sa 4.1.4.2.

PROTUPOŽARNE CIJEVISVI BRODOVI Jedna protupožarna cijev s mlaznicom za svaki ugrađeni protupožarni ventil.

UGRAĐENI SUSTAV ZA GAŠENJE POŽARA – PROSTORIJA STROJEVASVI BRODOVI Ugrađeni sustav za gašenje požara u skladu s 4.2, 4.3 ili 4.4.

PRENOSIVE NAPRAVE ZA GAŠENJE POŽARAPrenosive naprave za gašenje požara moraju biti u skladu s 5.3. Broj prenosivih naprava zagašenje požara, za različite kategorije prostorija, ne smije biti manji od:

SVI BRODOVI a) UPRAVLJAČKE STANICE- jedne naprave za gašenje požara ugljičnim dioksidom za svaku prostoriju.

b) NASTAMBESVI BRODOVI- jedne naprave za gašenje požara za svaku grupu putničkih prostorija ili prostorija za

posadu, na svakoj palubi.c) DRUŠTVENE PROSTORIJESVI BRODOVI

- jedne naprave za gašenje požara na svakih 100 m2 površine društvenih prostorija, iliza dio te površine. Ako je površina manja od 15 m2, ne zahtijeva se ako se u blizininalazi naprava namijenjena za gašenje neke druge prostorije.

d) PROSTORIJE S VELIKOM OPASNOŠĆU OD POŽARA

- jedne naprave za gašenje požara pjenom ili ugljičnim dioksidom u svakoj kuhinji;

SVI BRODOVI

- jedne naprava za gašenje požara pjenom u prostorijama s pomoćnim strojevima.


2013

Tablica 6.1 – nastavak

BRODOVI BRUTOTONAŽE 150I VIŠE

e) PROSTORIJE STROJEVA

- jedne naprave za gašenje požara pjenom na svakih 375 kW, ili na dio tog iznosaukupne snage strojeva u toj prostoriji, ali ne manje od dvije naprave za svaku pros-toriju.

BRODOVI BRUTOTONAŽE MANJE OD150

f) PROSTORIJE STROJEVA

- jedne naprave za gašenje požara pjenom u svakoj prostoriji.

SLOG ALATA ZA BORBU PROTIV POŽARASVI BRODOVI Jedan slog alata za borbu protiv požara u skladu s 5.3.

6.2 TERETNI BRODOVI

Zahtjevi za opremanje protupožarnom opre-mom teretnih brodova navedeni su u tablici 6.2.

Tablica 6.2

PRIMJENA ZAHTJEVI ZA PROTUPOŽARNU OPREMU

PROTUPOŽARNA PUMPASVI BRODOVI Jedna protupožarna pumpa u skladu sa 4.1.1.

PROTUPOŽARNA PUMPA U NUŽDIBRODOVI BRUTOTONAŽE 300 I VIŠE

Jedna protupožarna pumpa u skladu sa 4.1.2 i tipa kako je opisano u 4.1.2.4.1 ili 4.1.2.4.2


Jedna protupožarna pumpa u skladu sa 4.1.2 i, najmanje, tipa kako je opisano u 4.1.2.4.


Tri protupožarna kablića u skladu s 5.3.

PROTUPOŽARNI VENTILI U PROSTORIJAMA STROJEVASVI BRODOVI Jedan protupožarni ventil u svakoj prostoriji strojeva.

PROTUPOŽARNI VENTILI U OSTALIM PROSTORIJAMASVI BRODOVI Moraju biti u skladu sa 4.1.4 i omogućavati dobavu jednog mlaza vode u skladu sa 4.1.4.2.

PROTUPOŽARNE CIJEVIBRODOVI BRUTOTONAŽE 150 I VIŠE

Dvije protupožarne cijevi s mlaznicom u skladu sa 4.1.5 i 4.1.6. Dodatno tome brod morabiti opremljen jednom protupožarnom cijevi za pričuvu.


Jedna protupožarna cijev s mlaznicom u skladu sa 4.1.5 i 4.1.6.


2013

Tablica 6.2 – nastavak

UGRAĐENI SUSTAV ZA GAŠENJE POŽARA – PROSTORIJA STROJEVASVI BRODOVI Ugrađeni sustav za gašenje požara u skladu s točkama 4.2, 4.3 ili 4.4.

PRENOSIVE NAPRAVE ZA GAŠENJE POŽARAPrenosive naprave za gašenje požara moraju biti u skladu s 5.3. Broj prenosivih naprava zagašenje požara, za različite kategorije prostorija, ne smije biti manji od:

SVI BRODOVI a) UPRAVLJAČKE STANICE- jedne naprave za gašenje požara ugljičnim dioksidom za svaku prostoriju.

SVI BRODOVI b) NASTAMBE- jedne naprave za gašenje požara za svaki prostor posade na svakoj palubi.

SVI BRODOVI c) PROSTORIJE S VELIKOM OPASNOŠĆU OD POŽARA- jedne naprave za gašenje požara pjenom ili ugljičnim dioksidom u svakoj kuhinji;- jedne naprava za gašenje požara pjenom u prostorijama s pomoćnim strojevima;- jedne naprave za gašenje požara pjenom za svako spremište zapaljivih tekućina.

BRODOVI BRUTOTONAŽE 150 I VIŠE

d) PROSTORIJE STROJEVA

- jedne naprave za gašenje požara pjenom na svakih 375 kW, ili na dio tog iznosaukupne snage strojeva u toj prostoriji, ali ne manje od dvije naprave za svaku pros-toriju.


e) PROSTORIJE STROJEVA

- jedne naprave za gašenje požara pjenom u svakoj prostoriji.

SLOG ALATA ZA BORBU PROTIV POŽARASVI BRODOVI Jedan slog alata za borbu protiv požara u skladu s 5.3.


2013

7. SUSTAV STLAČENOG PLINAZA KUHINJSKE POTREBE

7.1 Stlačeni plin smije se koristiti za kuhinjske šte-dnjake, za protočne grijače vode i za hladnjake za hranu, kojitroše najviše 1 kg stlačenog plina na sat.

7.2 Trošila stlačenog plina moraju imati automatskiuređaj za prekid dovoda plina ako se plamen gorionika ugasi.

Za neposredne grijače takav uređaj mora imatikontrolni plamen.

7.3 Spremište boca plina u zasebnoj zatvorenojprostoriji mora imati djelotvornu ventilaciju. Prostorija i ulazu prostoriju moraju biti na otkrivenoj palubi. Vrata prostorijemoraju se otvarati prema vani, imati bravu i na njima morajubiti vidljivi natpisi: "Opasnost od eksplozije" i "Zabranjenopušenje".

7.4 Spremište na otkrivenoj palubi mora biti namjestu gdje ne postoji opasnost od mehaničkog oštećenja bo-ca, i udaljeno najmanje 2 m od nastambi i upravljačkih stani-ca te ne smije graničiti sa spremištem zapaljivih tekućina.Boce se moraju zaštititi od pristupa neovlaštenih osoba i iz-ravnog djelovanja sunčevih zraka. U blizini spremišta morajuse nalaziti odgovarajući natpisi upozorenja opasnosti (vidi7.3).

7.5 Električna oprema u spremištu mora udovolja-vati zahtjevima navedenim u Pravilima za klasifikaciju po-morskih brodova, Dio 12. - Električna oprema, 19.4.3.

7.6 Smještaj boca plina u prostoriji mora udovolja-vati slijedećim zahtjevima:

.1 Boce moraju biti postavljene uspravno, sventilima na vrhu, i pričvrćene naprava-ma za brzo otpuštanje;

.2 Između boce plina i cjevovoda mora sepostaviti redukcijski ventil;

.3 Ako se predviđa priključenje skupine bo-ca na kolektor, može se predvidjeti samojedan redukcijski ventil postavljen nakolektoru. U tom slučaju boce se morajuspojiti s kolektorom bakrenim cijevima;

.4 Između svake boce i kolektora mora sepostaviti zaporni ventil ili pipac, a uprostoriji mora postojati natpis kojim sezabranjuje istovremena upotreba više odjedne boce;

7.7 Prostorija u kojoj se nalaze plinska trošila moraudovoljavati slijedećem:

.1 Prostorija ne smije biti smještena ispodglavne palube;

.2 Protočna plinska trošila moraju imati po-sebne kanale za odvod produkata izga-ranja.

7.8 Cjevovod stlačenog plina mora biti od bešavnihčeličnih ili bakrenih cijevi. Čelične cijevi moraju biti zaštiće-ne od korozije.

7.9 Debljina stijenki cjevovoda mora biti u skladusa zahtjevima navedenim u Pravilima za klasifikaciju pomor-skih brodova, Dio 8. - Cjevovodi, Tablica 1.3.4.3, stupac 3. ili11.

7.10 Cjevovod od boca plina do trošila mora bitipoložen na otkrivenoj palubi i zaštićen od mehaničkih ošte-ćenja.

7.11 Spojevi cjevovoda moraju biti zavareni. Spoje-vi s navojem ili prirubnicom dopuštaju se samo na mjestimapriključaka kontrolno-mjernih instrumenata, plinskih trošila iarmature.

7.12 Na izlazu cjevovoda iz spremišta boca plinamora se postaviti zaporni pipac ili ventil kojim se upravlja iz-van prostorije.

7.13 Ako se na brodu predviđa postavljanje više odjednog plinskog trošila, na odvojcima od glavnog cjevovodado pojedinih trošila mora se postaviti zaporni pipac ili ventils graničnikom okretanja i pokazivačem položaja"Otvoreno" -"Zatvoreno".

Ako se ovi pipci ili ventili nalaze u spremištuboca plina, mora postojati mogućnost rukovanja tim pipcima,odnosno ventilima, izvan prostorije. U tom slučaju se ne zah-tijeva postavljanje pipca ili ventila na glavni cjevovod (vidi7.12).

7.14 Redukcijski ventil mora osiguravati tlak u cje-vovodu ne veći od 5 kPa

7.15 Na cjevovodu iza redukcijskog ventila mora sepostaviti sigurnosni ventil podešen na tlak do 7 kPa, s odvo-dom plina na bezopasno mjesto, na otkrivenoj palubi. Ako jeredukcijski ventil izrađen tako da se pri pucanju ili oštećenjumembrane zatvori prolaz plina u cjevovod niskog tlaka, nezahtijeva se postavljanje sigurnosnog ventila.

7.16 Armatura cjevovoda mora biti od bronce, me-singa ili nekog drugog neiskrećeg i nekorodirajućeg materi-jala.

7.17 Cjevovod plina, od boca do redukcijskog ven-tila, mora se ispitati:

.1 u radionici - hidrauličkim tlakom od 2,5MPa;

.2 na brodu - zrakom tlaka 1,7 MPa.Cjevovod stlačenog plina, od redukcijskog

ventila do trošila, nakon postavljanja, mora se ispitati na nep-ropusnost, zrakom tlaka 0,02 MPa.

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA IPLASTIČNIH MATERIJALADIO C – Odjeljak 1.

2013

DIO C – DODATNI ZAHTJEVI ZA BRODOVE KOJI VIJUZASTAVU REPUBLIKE HRVATSKE

ODJELJAK 1. – SREDSTVA ZA SPAŠAVANJE

Sadržaj:Stranica

1 PRIMJENA I OBJAŠNJENJE IZRAZA I POJMOVA....................................................................................1

2 OPĆI ZAHTJEVI..................................................................................................................................................22.1 RADIOUREĐAJI SREDSTVA ZA SPAŠAVANJE.................................................................................................................. 22.2 PIROTEHNIČKA SIGNALNA SREDSTVA ............................................................................................................................ 22.3 PRSLUCI ZA SPAŠAVANJE.................................................................................................................................................... 22.4 SPRAVE ZA DOBACIVANJE KONOPA................................................................................................................................. 22.5 LJESTVE ZA UKRCAJ U PLOVILA ZA PREŽIVLJAVANJE ............................................................................................... 22.6 RASVJETA ................................................................................................................................................................................ 22.7 SUSTAVI UZBUNE .................................................................................................................................................................. 22.8 SUSTAV JAVNOG RAZGLASA.............................................................................................................................................. 22.9 RASPORED ZA UZBUNU I UPUTE U NUŽDI....................................................................................................................... 32.10 MJESTA ZA PRIKUPLJANJE I UKRCAJ U PLOVILA ZA PREŽIVLJAVANJE.................................................................. 32.11 SMJEŠTAJ PLOVILA ZA PREŽIVLJAVANJE ....................................................................................................................... 32.12 ODRŽAVANJE I PREGLEDI.................................................................................................................................................... 3

3 ZAHTJEVI ZA PUTNIČKE BRODOVE ...........................................................................................................53.1 PLOVILA ZA PREŽIVLJAVANJE........................................................................................................................................... 53.2 BRODICE ZA PRIKUPLJANJE................................................................................................................................................ 53.3 OSOBNA SREDSTVA ZA SPAŠAVANJE .............................................................................................................................. 5

4 ZAHTJEVI ZA TERETNE BRODOVE .............................................................................................................64.1 PLOVILA ZA PREŽIVLJAVANJE........................................................................................................................................... 64.2 OSOBNA SREDSTVA ZA SPAŠAVANJE .............................................................................................................................. 6

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA I 1PLASTIČNIH MATERIJALADIO C – Odjeljak 1.

2013

1 PRIMJENA I OBJAŠNJENJEIZRAZA I POJMOVA

1.1 Zahtjevi ovog odjeljka Pravila primjenjuju se nasredstva za spašavanje na novim brodovima. O primjeni zah-tjeva ovog dijela Pravila na postojeće brodove, ako drugdjenije izričito drugačije kazano, Registar razmatra i odlučuje usvakom pojedinom slučaju posebno (vidi Dio A, Odjeljak 1.,Odsjek 2.).

1.2 Sredstva za spašavanje moraju biti, ako drugdjenije izričito drugačije kazano, u skladu sa zahtjevima Pravila,Dio 18.- Sredstva za spašavanje, poglavlje 6.

1.3 Brodovi za opskrbu, istraživački brodovi, škol-ski brodovi i javni brodovi moraju se opremiti sredstvima zaspašavanje kao teretni brodovi odnosnog područja plovidbe.

1.4 Istraživački brodovi i školski brodovi, kada pre-voze više od 12 putnika, posebnog osoblja ili vježbenika, mo-raju se opremiti kao teretni brodovi odnosnog područja plo-vidbe.

2 PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA IPLASTIČNIH MATERIJALADIO C – Odjeljak 1.

2013

2. OPĆI ZAHTJEVI

2.1 RADIOUREĐAJI SREDSTVA ZASPAŠAVANJE

2.1.1 VHF primoodašiljač

.1 Brodovi područja plovidbe 5 i 6:- Putnički brodovi duljine manje od 30

m moraju imati, najmanje, jedan VHFprimoodašiljać.

- Putnički brodovi duljine 30 m i višemoraju imati, najmanje, dva VHF pri-moodašiljača.

- Teretni brodovi moraju imati, najma-nje, jedan VHF primoodašiljač.

2.1.2 Radar transponder

.1 Brodovi područja plovidbe 5:Putnički brodovi koji prevoze više od 36putnika moraju imati, najmanje, jedan ra-dar transponder.- Teretni brodovi bruto tonaže 300 i više

moraju imati, najmanje, jedan radartransponder.

2.2 PIROTEHNIČKA SIGNALNASREDSTVA

2.2.1 Brodovi područja plovidbe 5, 6 i 7 moraju imati,najmanje, šest ručnih buktinja (crvenih).

2.2.2 Brodovi područja plovidbe 8 moraju imati, naj-manje, dvije ručne buktinja (crvene).

2.3 PRSLUCI ZA SPAŠAVANJE

2.3.1 Svaka osoba na brodu mora imati prsluk za spa-šavanje, i dodatno:

.1 mora se osigurati dovoljan broj prsluka zaspašavanje pogodnih za djecu, i to nemanje od 10% od broja putnika na broduili za svako dijete na brodu po jedan prslukza spašavanje (što je veće).

.2 mora se osigurati dovoljan broj prsluka zaspašavanje za posadu na straži.

2.3.2 Prsluci za spašavanje moraju biti lako dostupni,a njihovo mjesto smještaja vidljivo označeno odobrenim sim-bolima.

Prsluci za spašavanje za djecu moraju se smjes-titi odvojeno od ostalih prsluka za spašavanje.

2.4 SPRAVE ZA DOBACIVANJEKONOPA

2.4.1 Spravu za dobacivanje konopa s, najmanje, dvijerakete i dva konopa moraju imati:

.1 putnički brodovi područja plovidbe 5 iputnički brodovi područja plovidbe 6 dul-jine 30 m i više; i

.2 teretni brodovi područja plovidbe 5 brutotonaže 300 i više.

2.5 LJESTVE ZA UKRCAJ U PLOVILAZA PREŽIVLJAVANJE

2.5.1 Na svakom boku broda, na mjestu za ukrcaj uplovila za preživljavanje moraju se predvidjeti ljestve, kojesežu od mjesta smještaja do vodne linije pri najmanjem gazubroda. Registar može osloboditi brod ovog zahtjeva ako visinamjerena od vodne linije pri najmanjem gazu broda do predvi-đenog mjesta smještaja nije veća od 1,5 m.

2.6 RASVJETA

2.6.1 Prolazi, unutarnja i vanjska vrata, izlazi koji vo-de do mjesta za prikupljanje i mjesta za napuštanje broda, mo-raju biti odgovarajuće osvijetljeni. Napajanje rasvjete morabiti s izvora električne energije u nuždi (vidi zahtjeve navede-ne u Pravilima, Dio B., Odjeljak 4., Odsjek 5.).

2.6.2 Odgovarajuća rasvjeta se mora predvidjeti u bli-zini plovila za preživljavanje, uređaja za spuštanje (ako supredviđeni) i vanjske strane boka broda u području spuštanjaplovila. Napajanje rasvjete mora biti s izvora električne ener-gije u nuždi.

2.6.3 Brodovi koji plove samo danju ne moraju udo-voljavati zahtjevima navedenim u 2.6.1 i 2.6.2.

2.7 SUSTAVI UZBUNE

2.7.1 Svaki brod mora imati opći sustav uzbune unuždi koji omogućava čujnost općeg signala za uzbunu koji sesastoji od sedam ili više kratkih zvukova nakon kojih slijedijedan dugi zvuk brodske zviždaljke ili sirene. Znak uzbune semora čuti u svim nastambama, na svim stalnim radnim mjes-tima i na otkrivenim palubama.

2.7.2 Sustav uzbune u nuždi mora omogućiti prikup-ljanje putnika i posade na mjestima za prikupljanje i započi-manje radnji predviđenih rasporedom za uzbunu.

2.8 SUSTAV JAVNOG RAZGLASA

2.8.1 Svi putnički brodovi moraju imati sustav javnograzglasa.

2.8.2 Sustav javnog razglasa mora se jasno čuti iznadbuke okoline u svim prostorijama i mora imati mogućnostpremošćivanja sa zapovjedničkog mosta, tako da se sve poru-ke u nuždi mogu emitirati ako je bilo koji zvučnik u prostori-


2013

jama isključen, zvučnost smanjena ili ako se sustav javnog ra-zglasa koristi u druge svrhe.

2.8.3 Sustav javnog razglasa mora se napajati s izvoraelektrične energije u nuždi.

2.9 RASPORED ZA UZBUNU I UPUTEU NUŽDI

2.9.1 Raspored za uzbunu i upute u nuždi moraju i-mati:

.1 svi putnički brodovi; i

.2 teretni brodovi bruto tonaže 300 i više.

2.9.2 Raspored za uzbunu mora obuhvaćati sve radnjekoje moraju poduzeti posada i putnici nakon davanja signalaza uzbunu, uključivo davanje naredbe za napuštanje broda, imora se izložiti na istaknutim mjestima na brodu.

2.9.3 Za svaku osobu na brodu moraju postojati jasneupute kojih se mora pridržavati u nuždi. Na putničkim brodo-vima ove upute moraju biti na hrvatskom i engleskom jeziku.

2.9.4 Upute i slikovni prikazi moraju se izložiti namjestima gdje borave putnici i moraju obavještavati o:

.1 mjestima za prikupljanje;

.2 radnjama koje se moraju poduzeti u nuždi;i

.3 načinu oblačenja prsluka za spašavanje.

2.9.5 Zaduženja članova posade u rasporedu za uzbu-nu moraju uključiti (što je primjenjivo):

.1 zatvaranje okana, prozora, vidnika i slič-nih otvora na brodu;

.2 raspored posade za plovila za preživlja-vanje;

.3 pripremu i spuštanje plovila za preživlja-vanje;

.4 prikupljanje putnika; i

.5 održavanje i spremnost za korištenje sred-stava za spašavanje i opreme za gašenjepožara.

2.9.6 Raspored za uzbunu mora odobriti Registar.

2.10 MJESTA ZA PRIKUPLJANJE IUKRCAJ U PLOVILA ZA

PREŽIVLJAVANJE

2.10.1 Mjesta za prikupljanje moraju biti blizu mjestaza ukrcaj u plovila za preživljavanje. Mjesto za prikupljanjemora imati dovoljno slobodnog prostora za smještaj ukupnogbroja osoba određenih za prikupljanje na tom mjestu. Prostorinamijenjeni za smještaj putnika (saloni, otkrivene palube)mogu ujedno biti i mjesta za prikupljanje.

2.10.2 Mjesta za prikupljanje i mjesta za ukrcaj morajubiti lako pristupačna iz nastambi i službenih prostorija.

2.11 SMJEŠTAJ PLOVILA ZAPREŽIVLJAVANJE

2.11.1 Smještaj i raspored plovila za preživljavanje mo-ra biti odobren od Registra.2.11.2 Plovila za preživljavanje u koja se ukrcava smjesta na palubi koje je više od 4,5 m iznad vodne linije prinajmanjem gazu broda moraju imati uređaj za spuštanje.

2.11.3 Brodice za spašavanje i prikupljanje moraju sesmjestiti što dalje od brodskog vijka i moraju biti stalno prič-vršćene na uređaje za spuštanje.

2.11.4 Splavi za spašavanje moraju biti privezane po-moću slipne kuke i pričvršćene za brod pomoću naprave kojaosigurava da isplivaju i, ako su napuhavajuće, da se napušukada brod tone. Vezaljka kojom se aktivira napuhavanje spla-vi za spašavanje mora se pričvrstiti za brod preko slabe karike.Slaba karika može biti dio vezaljke ili dio naprave za otpušta-nje.

2.11.5 Splavi za spašavanje na putničkim brodovimapodručja plovidbe 5, 6 i 7, ako plove od 1. travnja do 31. lis-topada i samo danju, ne moraju se opremiti uređajem za otpu-štanje. Splav za spašavanje može slobodno ležati na postoljua privezaljka se, preko slabe karike, mora pričvrstiti za brod.

2.11.6 Splavi za spašavanje koje se spuštaju bacanjemmoraju biti tako smještene da budu u položaju koji omogućujelako prebacivanje s boka na bok i lako prebacivanje prekoboka broda.

2.12 ODRŽAVANJE I PREGLEDI

2.12.1 Održavanje

2.12.1.1 Zahtjevi za održavanje sredstava za spašavanjeodnose se na sve brodove.

2.12.1.2 Održavanje sredstava za spašavanje mora seobavljati u skladu s uputama za održavanje proizvođača sred-stava za spašavanje.

2.12.2 Održavanje užadi za zavješenje

2.12.2.1 Krajevi užadi za zavješenje, koja se koristi zaspuštanje plovila za preživljavanje, promijeniti u vremenskimrazmacima ne duljim od 5 godina.

2.12.3 Mjesečni pregledi

2.12.3.1 Sredstva za spašavanje, uključujući opremu bro-dica za spašavanje, mora se pregledati jednom mjesečno da seutvrdi jesu li potpuna i u dobrom stanju. Izvještaj o pregledumora se upisati u Brodski dnevnik.

2.12.4 Pregled splavi za spašavanje

2.12.4.1 Splavi za spašavanje moraju se pregledavati:.1 u vremenskim razmacima koji ne prelaze

dvanaest mjeseci, a ako je to u nekom slu-


2013

čaju nepraktično, Registar može produljitirok pregleda za najviše pet mjeseci;

.2 u uslužnoj tvrtki koja je za to odobrena iovlaštena i ima odgovarajuće osposobljenoosoblje u skladu s preporukama IMO re-zolucije A.761(18).

2.12.4.2 Splavi za spašavanje na putničkim brodovimapodručja plovidbe 6, 7 i 8, koji plove od 1. travnja do 31. lis-topada, mogu se pregledavati u vremenskim razmacima kojine prelaze sedamnaest mjeseci.

2.12.5 Pregled napuhavajućih brodica zaprikupljanje

2.12.5.1 Napuhavajuće brodice za prikupljanje moraju sepregledavati u vremenskim razmacima koji ne prelaze dvana-est mjeseci, a ako je to u nekom slučaju nepraktično, Registarmože produljiti rok pregleda za najviše pet mjeseci. Pregledmora obaviti ovlaštena osoba.

2.12.5.2 Popravci i održavanje napuhavajućih brodica zaprikupljanje moraju se obavljati u skladu s uputama proizvo-đača. Nužni popravci mogu se obavljati na brodu, a popravcivećeg obima moraju se obavljati u odobrenoj uslužnoj tvrtki.

2.12.6 Periodično održavanje hidrostatskih u-ređaja za otpuštanje

2.12.6.1 Hidrostatski uređaji za otpuštanje, osim onihkojima je trajnost ograničena, moraju se pregledavati:

.1 u vremenskim razmacima koji ne prelazedvanaest mjeseci, , a ako je to u nekomslučaju nepraktično, Registar može pro-duljiti rok pregleda za najviše pet mjeseci;i

.2 u uslužnoj tvrtki koja je za to odobrena iovlaštena i ima odgovarajuće osposobljenoosoblje u skladu s preporukama IMO re-zolucije A.761(18).

2.12.6.2 Hidrostatski uređaji za otpuštanje na putničkimbrodovima područja plovidbe 6, 7 i 8, koji plove od 1. travnjado 31. listopada, ako im trajnost nije ograničena, mogu sepregledavati u vremenskim razmacima koji ne prelaze sedam-naest mjeseci.

2.12.7 Označavanje mjesta za čuvanje opremeza spašavanje

2.12.7.1 Sanduci i druga slična mjesta za čuvanje opremeza spašavanje moraju se vidljivo označiti odobrenim simboli-ma.

2.12.8 Periodični pregled uređaja za spuštanje iuređaja za otpuštanje pod opterećenjem

2.12.8.1 Periodični pregled uređaja za spuštanje i uređajaza otpuštanje pod opterećenjem mora se obavljati u skladu sazahtjevima navedenim u 2.14.14, Pravila, Dio 18.- Sredstvaza spašavanje.


2013

3. ZAHTJEVI ZA PUTNIČKEBRODOVE

3.1 PLOVILA ZA PREŽIVLJAVANJE

3.1.1 Putnički brodovi područja plovidbe 5, 6 i 7 mo-raju se opremiti plovilima za preživljavanje, kako slijedi:

.1 brodice i/ili splavi za spašavanje ukupnogkapaciteta za smještaj svih osoba na brodu.Brodice za spašavanje moraju se spuštatipomoću uređaja za spuštanje. Brodice i/ilisplavi za spašavanje moraju, koliko je tomoguće, biti ravnomjerno raspoređene naoba boka broda. Oprema brodice za spaša-vanje može biti u skladu sa zahtjevima na-vedenim u 6.13.8.2 Pravila, Dio 18.- Sre-dstva za spašavanje. Splavi za spašavanjemoraju biti opremljene, najmanje, SOLASB paketom opreme.

.2 Umjesto splavi za spašavanje u skladu sazahtjevima navedenim u 6.9 ili 6.10 Pra-vila, Dio 18.- Sredstva za spašavanje, put-nički brodovi područja plovidbe 6 i 7 mo-gu se opremiti otvorenim dvostranimsplavima za spašavanje.

.3 Uređaji za spuštanje za splavi za spaša-vanje se ne zahtijevaju ako visina, mjerenaod vodne linije pri najmanjem gazu brodado predviđenog mjesta za napuštanje, nijeveća od 4,5 m.

3.1.2 Umjesto udovoljavanja zahtjevima nave-denim u 3.1.1, putnički brodovi područjaplovidbe 6, ako plove od 1. travnja do 31.listopada, i samo danju, mogu se opremitiotvorenim dvostranim splavima za spaša-vanje, ukupnog kapaciteta za smještaj nemanje od 50% od dopuštenog broja osobana brodu i, dodatno, plutajućim napravamaukupnog kapaciteta za prihvat preostalihosoba na brodu.

3.1.3 Umjesto udovoljavanja zahtjevima navedenim u3.1.1, putnički brodovi područja plovidbe 7, ako plove od 1.travnja do 31. listopada, i samo danju, mogu se opremiti plu-tajućim napravama ukupnog kapaciteta za prihvat svih osobana brodu.

3.1.3 Putnički brodovi područja plovidbe 8 ne morajuse opremiti plovilima za preživljavanje.

3.2 BRODICE ZA PRIKUPLJANJE

3.2.1 Putnički brodovi područja plovidbe 5, 6 i 7 dul-jine 30 metra i više, moraju se opremiti brodicom za prikup-ljanje s pripadajućim uređajem za spuštanje.

3.2.2 Putnički brodovi područja plovidbe 7, ako ploveod 1. travnja do 31. listopada i putnički brodovi područja plo-vidbe 8, ne moraju se opremiti brodicom za prikupljanje.

3.3 OSOBNA SREDSTVA ZASPAŠAVANJE

3.3.1 Koluti za spašavanje

3.3.1.1 Putnički brodovi područja plovidbe 5 moraju seopremiti kolutima za spašavanje prema Tablici 3.3.1.1.

Tablica 3.3.1.1

Duljinabroda[m]

Ukupanbroj

kolutaza

spaša-vanje

Sa sa-mou-

paljivimsvjetlom

S plutaju-ćim uže-tom za

spašavanje

Sa samo-upaljivimsvjetlom isamoakti-virajućimdimnim

signalom

< 24 4 1 2 -

≥ 24 6 1 2 1

3.3.1.2 Putnički brodovi područja plovidbe 6, 7 i 8 mogu seopremiti kolutima za spašavanje prema Tablici 3.3.1.2.

Tablica 3.3.1.2

Duljinabroda

[m]

Ukupanbroj ko-luta zaspaša-vanje

Sa sa-moupalji-vim svje-

tlom

S plutajućimužetom zaspašavanje


signalom

< 24 2 1 1 -

≥ 24 4 1 2 1

3.3.2 Prsluci za spašavanje

3.3.2.1 Uz prsluke za spašavanje koji se zahtijevaju uskladu s 2.3, putnički brod mora se, dodatno, opremiti s prslu-cima za spašavanje u količini od, najmanje, 5% od dopuštenogbroja osoba na brodu. Ovi prsluci za spašavanje moraju sesmjestiti na lako dostupnom mjestu na otkrivenoj palubi, ili namjestu za prikupljanje.

3.3.2.2 Prsluci za spašavanje moraju se tako smjestiti danjihova raspodjela i oblačenje ne ometaju normalno kretanjeprema mjestima za prikupljanje i stanicama za ukrcaj u plovilaza preživljavanje.

3.3.2.3 Putnički brodovi područja plovidbe 6 i 7, akoplove od 1. travnja do 31. listopada, ne moraju udovoljavatizahtjevima navedenim u 3.3.2.1.

3.3.3 Svjetla prsluka za spašavanje

3.3.3.1 Na putničkim brodovima područja plovidbe 5prsluci za spašavanje moraju se opremiti svjetlom.


2013

4. ZAHTJEVI ZA TERETNEBRODOVE

4.1 PLOVILA ZA PREŽIVLJAVANJE

4.1.1 Teretni brodovi moraju se opremiti splavima zaspašavanje ukupnog kapaciteta za smještaj svih osoba na bro-du. Splavi za spašavanje moraju se opremiti, najmanje, SO-LAS B paketom opreme.

4.1.2 Teretni brodovi područja plovidbe 6 i 7 mogu i-mati splavi za spašavanje koje mogu biti otvorene dvostrane.

4.1.3 Za teretne brodove područja plovidbe 8 ne zah-tjeva se opremanje plovilima za preživljavanje.

4.2 OSOBNA SREDSTVA ZASPAŠAVANJE

4.2.1 Koluti za spašavanje

4.2.1.1 Teretni brodovi područja plovidbe 5 moraju u-dovoljavati zahtjevima prema tablici 4.2.1.1.

Tablica 4.2.1.1

Duljinabroda

[m]

Ukupanbroj

kolutaza spa-šavanje

Sasamou-paljivimsvjetlom

Saplutajućimužetom zaspašavanje


signalom

< 24 2 1 1 -

≥ 24 4 1 2 1

4.3.1.2 Teretni brodovi područja plovidbe 6, 7 i 8 mo-raju udovoljavati zahtjevima tablice 4.3.1.2.

Tablica 4.3.1.2

Duljina broda[m]

Ukupan brojkoluta za

spašavanje

Sasamoupaljivim

svjetlom

Sa užetom zaspašavanje

< 24 2 1 1

≥ 24 4 2 2

4.3.2 Svjetla za prsluke za spašavanje

4.3.2.1 Na teretnim brodovima područja plovidbe 5 pr-sluci za spašavanje moraju se opremiti svjetlom.

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA IPLASTIČNIH MATERIJALADIO C - Odjeljak 2.

2013


ODJELJAK 2. - RADIOOPREMA, POMAGALA ZA NAVIGACIJU I SREDSTVA ZASIGNALIZACIJU

Sadržaj:

Stranica1. RADIOOPREMA ..................................................................................................................................................................... 1

2 POMAGALA ZA NAVIGACIJU ........................................................................................................................2

3 SREDSTVA ZA SIGNALIZACIJU.....................................................................................................................3

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA I 1PLASTIČNIH MATERIJALADIO C - Odjeljak 2.

2013

1 RADIOOPREMA

1.1 Na svakom brodu treba biti ugrađena radioop-rema u skladu sa Tablicom 1.1. Ova točka se odnosi na bro-dove u nacionalnoj plovidbi Republike Hrvatske (morsko pod-ručje A1.

Tablica 1.1

Stavka Tip broda Područje plovidbe VHF DSCradiooprema

1 Putnički brodovi duljine do 30 m, teretnibrodovi do 300 GT-a 5, 6, 7, 8 1 (klasa D)

2 Putnički brodovi duljine 30 m i više, teretnibrodovi 300 GT-a i više 5, 6, 7, 8 1 (klasa A ili B)

NAPOMENE:

- Ručni VHF primoodašiljač sredstava za spašavanje može biti jedan od zahtjevanih u Dio C, Odjeljku 1.,- Sredstva zaspašavanje, 2.1.2.

- Za radioopremu iz stavke 2 mora uz osnovni izvor napajanja biti predviđena i posebna pričuvna baterija kapaciteta za 3sata rada sa posebnim punjačem , dok se za stavku 1 može koristiti samo baterija za nužnost.

1.2 Ostali zahtjevi u vezi ugradnje radioopreme,antena,izvedbenih normi primjenjuju se Pravila za statutornucertifikaciju pomorskih brodova Dio 14. – Radio oprema uopsegu koliko je primjenljivo.

2 PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA IPLASTIČNIH MATERIJALADIO C - ODJELJAK 2.

2013

2. POMAGALA ZANAVIGACIJU

Primjenjuju se Pravila za tehnički nadzor po-morskih brodova Dio 16. – Pomagala za navigaciju.


2013

3. SREDSTVA ZASIGNALIZACIJU

Primjenjuju se Pravila za statutornu certifika-ciju pomorskih brodova Dio 15. – Sredstva za signalizaciju.


2013


ODJELJAK 3. – ZAŠTITA PRI RADU I SMJEŠTAJ POSADE I PUTNIKA

Sadržaj:Stranica

ZAŠTITA PRI RADU I SMJEŠTAJ POSADE..............................................................................................................1

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA IPLASTIČNIH MATERIJALA 1DIO C - Odjeljak 3.

2013

ZAŠTITA PRI RADU I SMJEŠTAJPOSADE

Primjenjuju se Pravila za statutornu certifika-ciju pomorskih brodova, Dio 20. – Zaštita pri radu i smještajposade.


2013


ODJELJAK 4. – PRIJEVOZ PUTNIKA

Sadržaj:Stranica

PRIJEVOZ PUTNIKA.....................................................................................................................................................1


2013

PRIJEVOZ PUTNIKA

Primjenjuju se Pravila za statutornu certifika-ciju pomorskih brodova, Dio 21. – Prijevoz putnika.


2013


ODJELJAK 5. – PRIJEVOZ TERETA

Sadržaj:Stranica

PRIJEVOZ TERETA.......................................................................................................................................................1


2013

PRIJEVOZ TERETA

Primjenjuju se Pravila za statutornu certifika-ciju pomorskih brodova, Dio 23. – Prijevoz tereta.


2013


ODJELJAK 6. - UREĐAJ ZA RUKOVANJE TERETOM I NAPRAVE ZA DIZANJE

Sadržaj:Stranica

UREĐAJ ZA RUKOVANJE TERETOM I NAPRAVE ZA DIZANJE ......................................................................1

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA IPLASTIČNIH MATERIJALA 1DIO C – Odjeljak 6.

2013

UREĐAJ ZA RUKOVANJETERETOM I NAPRAVE ZA

DIZANJE

Primjenjuju se Pravila za statutornu certifika-ciju pomorskih brodova, Dio 19.– Uređaj za rukovanje tere-tom i naprave za dizanje.


2013


ODJELJAK 7. – SPREČAVANJE ONEČIŠĆENJA

Sadržaj:Stranica

SPREČAVANJE ONEČIŠĆENJA..................................................................................................................................1

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, ALUMINIJSKIH SLITINA IPLASTIČNIH MATERIJALA 1DIO C – Odjeljak 7.

2013

SPREČAVANJE ONEČIŠĆENJA

Primjenjuju se Pravila za statutornu certifika-ciju pomorskih brodova, Dio 22. – Sprečavanje onečišćenja.


2013


Odjeljak 8. – SUSTAV UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU

Sadržaj:

Stranica1. SUSTAV UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU........................................................................................................11.1 UVOD I PRIMJENA.................................................................................................................................................................. 11.2 PRIMJENA................................................................................................................................................................................. 1

2. DEFINICIJE ..........................................................................................................................................................2

3. PROSUDBE I BRODSKE ISPRAVE ..................................................................................................................33.1 PROSUDBE ............................................................................................................................................................................... 33.2 BRODSKE ISPRAVE ................................................................................................................................................................ 3

4. ZAHTJEVI VEZANI UZ SUSTAV UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU............................................................44.1 IZJAVA O SIGURNOSTI I ZAŠTITE OKOLINE .................................................................................................................... 44.2 ODGOVORNOSTI I OVLAŠTENJA KOMPANIJE................................................................................................................. 44.3 ZADUŽENA OSOBA (ILI OSOBE).......................................................................................................................................... 44.4 ODGOVORNOST I OVLAŠTENJE ZAPOVJEDNIKA ........................................................................................................... 44.5 OSOBLJE I OBUKA.................................................................................................................................................................. 44.6 BITNE BRODSKE RADNJE..................................................................................................................................................... 44.7 SPREMNOST ZA KRITIČNE SITUACIJE I VJEŽBE............................................................................................................. 54.8 ODRŽAVANJE BRODA ........................................................................................................................................................... 54.9 DOKUMENTACIJA .................................................................................................................................................................. 54.10 OCJENA I AŽURIRANJE ......................................................................................................................................................... 5


2013

1 SUSTAV UPRAVLJANJASIGURNOŠĆU

1.1 UVOD I PRIMJENA

1.1.1 Određene vrste brodova zbog svog dizajna i na-čina gradnje ne mogu udovoljiti propisima, pravilima i novimzahtjevima o gradnji brodova, ali takav nedostatak moguće jenadoknaditi uvođenjem i primjenom zahtjeva vezanih za upra-vljanje sigurnošću s kojima se razina sigurnosti podiže na višurazinu. Kompanije koje upravljaju takvim brodovima morajuizraditi i na brodovima primijeniti dokumentaciju koja moraudovoljiti zahtjevima ovog odjeljka Pravila. Cjelokupna takvadokumentacija treba biti objedinjena u dokumentu pod nazi-vom Priručnik sustava upravljanja sigurnošću.

1.2 PRIMJENA

1.1.2 Ovaj odjeljak Pravila primjenjuje se na putničkebrodove građene od drva ili ojačane stakloplastike, GT ≤ 250namijenjene za jednodnevne turističke izlete s ne više od 250putnika ili turistička krstarenja s prekonoćnim boravkom s neviše od 36 putnika u koji plove u periodu od 1. travnja do 31.listopada u području plovidbe 6 do 8.

1.1.3 Obvezni datum primjene zahtjeva ovog odsjekaPravila za sve brodove bez obzira na datum gradnje je najkas-nije do prvog redovnog pregleda nakon 1. siječnja 2009.

1.1.4 Ovaj odjeljak Pravila može se primijeniti na za-htjev Kompanije i na sve brodove koji nisu obvezni udovolja-vati zahtjevima Pravila za statutornu certifikaciju pomorskihbrodova, Dio 30. - Upravljanje sigurnošću.


DIO C Odjeljak 8.

2013

2. DEFINICIJE

2.1 Nedostatak je svaka utvrđena situacija ili aktiv-nost gdje postoji dokaz da određeni zahtjev vezan uz ovaj od-sjek Pravila nije ispunjen. Svaki takvi nedostatak potrebno jebez odlaganja ispraviti s ciljem što sprečavanja da se takavnedostatak u budućnosti ne ponavlja. Zapisi o utvrđenim ne-dostacima trebaju se održavati i čuvati na brodu.

2.2 Nezgoda je svaka utvrđena situacija koja se de-sila i koja je rezultirala ozljedama članova posade broda iliputnika, oštećenjem broda, brodskih strojeva ili opreme ili o-nečišćenja okoliša. Svaka nezgoda mora se zapisati, analiziratii nakon toga poduzeti aktivnosti s kojima će se smanjiti rizikda se ista situacija ili aktivnost ne ponovi u budućnosti. Zapisio utvrđenim nezgodama trebaju se održavati i čuvati na brodu.

2.3 Opasna situacija je svaka utvrđena situacija kojase desila, koja nije rezultirala ozljedama članova posade iliputnika, oštećenjem broda, brodskih strojeva ili opreme ili o-nečišćenja okoliša, a što je spriječeno u zadnji trenutak sple-tom sretnih okolnosti i događanja. Svaka opasna situacija mo-ra se zapisati i analizirati i nakon toga poduzeti aktivnosti ko-jim će se smanjiti rizik da se ista situacija ili aktivnost ne po-novi u budućnosti. Zapisi o utvrđenima opasnim situacijamatrebaju se čuvati na brodu.

2.4 Sustav upravljanja sigurnošću (SUS) je doku-mentirani sustav opisan u Priručniku sustava upravljanja si-gurnošću koji omogućava primjenu Izjave o sigurnosti i zaštiteokoline i zahtjeva odgovarajućih Pravila i propisa.


2013

3. PROSUDBE I BRODSKEISPRAVE

3.1 PROSUDBE

Prosudbe Sustava upravljanja sigurnošću su dioredovnih pregleda brodova na koji se primjenjuje ovaj odsjekPravila.

Uvjet da bi se mogla obaviti prosudba je funkci-oniranje svih brodskih sustava i opreme, kao i da se na brodunalazi minimalan broj članova posade u skladu s odgovaraju-ćim dokumentom koji taj broj propisuje.

Prva prosudba uključuje i ocjenu dokumentacijetj. Priručnika sustava upravljanja sigurnošću na brodu kojaprethodi redovnom pregledu koji se treba obaviti. OcjenomPriručnika se utvrđuje se njegova kompletnost s obzirom nazahtjeve ovog odjeljka Pravila.

Redovnim prosudbama se metodom slučajnoguzorka utvrđuje znanje i uvježbanost posade broda u vezi zah-tjeva ovog odsjeka Pravila. Za vrijeme svake redovne prosud-be ocjenjuju se svi zahtjevi ovog odjeljka Pravila. Ukoliko seutvrde nedostaci, iste je potrebno ispraviti prije izdavan-ja/potvrđivanja odgovarajućih brodskih isprava.

3.2 BRODSKE ISPRAVE

Svjedodžba o sposobnosti broda za plovidbu,pored ostalih zahtjeva uključuje i zahtjeve vezane za ovaj od-sjek Pravila i njenim izdavanjem i/ili potvrđivanjem se ut-vrđuje udovoljavanje zahtjevima ovog odjeljka Pravila. IzSvjedodžbe o sposobnosti za plovidbu proizlazi naziv i adresaKompanije koja je odgovorna za planiranje, primjenu i održa-vanje sustava upravljanja sigurnošću.


DIO C Odjeljak 8.

2013

4. ZAHTJEVI VEZANI UZSUSTAV UPRAVLJANJA

SIGURNOŠĆU (SUS)

4.1 IZJAVA O SIGURNOSTI I ZAŠTITEOKOLINE

4.1.1 Odgovorna osoba mora dati pisanu izjavu o si-gurnosti i zaštiti okoline koja može sadržavati i ciljeve kom-panije na njenim brodovima. Izjava mora biti dio Priručnikasustava upravljanja sigurnošću

4.1.2 Kompanija mora dokazati da se ova politikaprimjenjuje i održava na svim razinama organizacije, na bro-du.

4.2 ODGOVORNOSTI I OVLAŠTENJAKOMPANIJE

4.2.1 Ako osoba, koja je odgovorna za upravljanjebrodom nije vlasnik, vlasnik broda mora dostaviti sve potreb-ne podatke o toj osobi (u daljnjem tekstu Kompanija), LučkojKapetaniji u kojoj je brod upisan i Registru.

4.2.2 Kompanija je odgovorna osigurati odgovarajućasredstva i pomoć s kopna, i da omogući zaduženoj osobi ili o-sobama da obave svoje dužnosti (funkcije).

4.3 ZADUŽENA OSOBA (ILI OSOBE)

4.3.1 Da se omogući siguran rad svakog broda Kom-panija, prema potrebi, mora odrediti osobu ili osobe zaduženeza planiranje, provođenje i održavanje sustava upravljanja si-gurnošću

4.3.2 Zadužena osoba mora Registru dokazati svojukompetentnost da obavlja posao zadužene osobe. Takvi dokazimogu biti razina obrazovanja koja ne smije biti niža od zahti-jevane za Zapovjednika na tom brodu. Višegodišnje iskustvo uupravljanju takvim ili sličnim brodom smatrati će dokazomprihvatljivosti takove osobe.

4.3.3 Kompanija može imenovati zaduženom osobu iZapovjednika broda, ali Zapovjednik broda koji je ukrcan najedan brod istovremeno ne može biti zadužena osoba na dru-gom brodu.

4.4 ODGOVORNOST I OVLAŠTENJEZAPOVJEDNIKA

4.4.1 Kompanija mora jasno odrediti i dokumentiratiodgovornost zapovjednika glede:

.1 primjene izjave sigurnosti i zaštite okoli-ne;

.2 motiviranja posade za takvu izjavu;

.3 izdavanja odgovarajućih naredbi i uputa najasan i jednostavan način;

.4 provjere udovoljava li se navedenim zah-tjevima;

4.4.2 Kompanija mora utvrditi da SUS koji se primje-njuje na brod sadrži jasna ovlaštenja zapovjednika. Kompanijamora navesti u SUS-u da zapovjednik ima neograničeno ovla-štenje i odgovornost za donošenje odluka glede sigurnosti izaštite okoline i za traženje pomoći Kompanije ako je to pot-rebno, u situacijama u kojima je ugrožena sigurnost broda i o-koliša.

Mora se jasno navesti da sustav kojeg je propi-sala Kompanija ne umanjuje ovlaštenje ili odgovornost za-povjednika. Ni u kojem pogledu sustav ne oslobađa zapovjed-nika od njegovih dužnosti da izdaje naredbe i upute.

4.5 OSOBLJE I OBUKA

U Priručniku upravljanja sigurnošću Kompanijatreba definirati načine:

a) odabira pomoracab) nadzora nad ovlaštenjima, znanjima i

zdravstvenoj sposobnosti pomoraca kojeukrcava na svoj brod(ove) u skladu s naci-onalnim propisima,

c) familijarizacije pomoraca s brodom, brod-skim sustavima, opremom i Priručnikomsustava upravljanja sigurnošću. Kompanijatreba osigurati da osobe koje se prvi put u-krcavaju na brod(ove) i oni kojima sedodjeljuju nove dužnosti imaju odgovara-juće znanje i vještine prema nacionalnimpropisima i zahtjevima Kompanije.

d) obuke pomoraca vezanih uz Sustav uprav-ljanja sigurnošću i njegove promjene.

e) i opisati poslove i odgovornosti za svakogčlana posade

Radni jezik posade je hrvatski jezik. Dokumentisustava upravljanja sigurnošću moraju biti na hrvatskom jezi-ku.

Posada odgovorna za komunikaciju s putnicimau vezi upravljanja sigurnošću mora biti u stanju komuniciratipotrebne informacije pored hrvatskog i na engleskom jeziku.

Pojednostavljeni plan sigurnosne opreme kojiobuhvaća samo informacije samo za putnike mora se nalaziti usvakoj kabini i to na hrvatskom, engleskom, njemačkom, tali-janskom, francuskom i češkom jeziku.

4.6 BITNE BRODSKE RADNJE

4.6.1 Kompanija mora kao dio Priručnika sustava up-ravljanja sigurnošću utvrditi slijed postupanja za bitne brodskeradnje. Takav slijed radnji treba osigurati odvijanje takvih ra-dnji na kontrolirani način. Dokumenti koji će definirati radnjemogu biti ispitne liste, koje se mogu koristiti kao i podsjetniciprilikom takvih radnji. Ukoliko Kompanija želi, takve radnjemoguće je definirati i opisati i nekim drugim dokumentimanpr. radnim postupcima ili radnim uputama.

- Priručnikom Sustava upravljanja sigurnoš-ću nužno je opisati slijedeće bitne brodskeradnje:

- Ukrcaj/iskrcaj putnika,- Planiranje putovanja,- Ukrcaj goriva,- Procedure prilikom smjena na dužnostima,

ukoliko je primjenjivo


2013

- Pražnjenje tanka fekalija i kaljuže- Vez i sidrenje broda,- Radove na brodu.Za vrijeme prosudbi na brodovima potrebno je

dokazati da se navedene bitne brodske radnje odvijaju na pro-pisani način.

4.7 SPREMNOST ZA KRITIČNESITUACIJE I VJEŽBE

4.7.1 Priručnik Sustava upravljanja sigurnošću moradefinirati slijed radnji posade broda i putnika koji jamči spo-sobnost i spremnost učinkovitih odgovora na moguće kritičneslučajeve.

4.7.2 Priručnikom Sustava Upravljanja sigurnošćumoraju se utvrditi planovi i programi vježbe i obučavanja po-sade broda za pripremanje djelovanja u kritičnim situacijama.

Ovi planovi i programi moraju obuhvatiti i nuž-no obavještavanje i pripremu putnika za djelovanja u mogu-ćim kritičnim situacijama.

4.7.3 SUS mora predvidjeti mjere koje omogućujuKompaniji da može u svako vrijeme odgovoriti na opasnosti,nezgode i za kritične slučajeve koji mogu nastati na brodu. Zatakve slučajeve nužno je osigurati komunikaciju telefonima ilidrugim sredstvima veze.

Kao minimum, Kompanija mora kao mogućekritične situacije identificirati slijedeće mogućnosti:

a) požar,b) nasukanje/oštećenje broda,c) sudard) onečišćenje mora,e) napuštanje brodaf) nezgode/ozljede/bolest osoblja i/ili putni-

ka,g) čovjek u moruh) pomoć u slučaju nužnosti drugim brodo-

vima.Za vrijeme prosudbi posada treba biti u moguć-

nosti prikazati spremnost i poznavanje postupanja u kritičnimsituacijama.

4.8 ODRŽAVANJE BRODA

4.8.1 Kompanija mora utvrditi u Priručniku sustavaupravljanja sigurnošću postupke kojim će osigurati da se brododržava u skladu s odredbama primjenjivih pravila i propisa is drugim dodatnim zahtjevima koje sama utvrdi

4.8.2 Glede udovoljavanja ovim zahtjevima Kompa-nija mora osigurati:

.1 Da su pregledi obavljeni u odgovarajućimrokovima.

.2 Sustavni planovi i radnje obuhvaćaju:- redovno održavanje, ako je potrebno

demontaža, čišćenje,- bojanje, zamjenu istrošenih dijelova,

itd.,- redovne preglede, tj. ispitivanja, mjer-

enja i kontrolu- redovne analize i nadzore rokova

pregleda i održavanja.

.3 Kompanija planove održavanja trebaopisati i održavati vezano uz:- brodske motore i strojeve,- brodski trup i palubu- dokovanje broda- sigurnosnu opremu broda.

4.9 DOKUMENTACIJA

Kompanija mora periodično provjeravati svedokumente i informacije koje su dio Sustava upravljanja si-gurnošću. Isto tako potrebno je osigurati da:

- se dokumenti koji su na snazi nalazena odgovarajućim mjestima,

- izmjene i promjene dokumenata mo-raju biti provjerene i odobrene od od-govarajućeg osoblja

- dokumentacija koja nije na snazi tre-ba se odmah ukloniti.

4.10 OCJENA I AŽURIRANJE

Kompanija treba periodično ocjenjivati primjenui funkcionalnost cijelog Sustava upravljanja sigurnošću i popotrebi isti ažurirati. Period između dvije ocjene određujeKompanija uzimajući u obzir broj aktivnosti. Za vrijeme ocje-ne potrebno je provjeriti znanja i postupanja posade u veziSustava upravljanja sigurnošću. Svi oni uključeni u ovakveocjene trebaju biti izviješteni o rezultatima ocjene, a utvrđeninedostaci trebaju se odmah ispraviti.

Svi utvrđeni nedostaci, nezgode i opasne situa-cije trebaju se zapisati, analizirati i ispraviti s ciljem trajnog i-spravljanja. Ukoliko se utvrdi neophodnim na osnovi ovakvihnedostataka, nezgoda i opasnih situacija Priručnik sustava up-ravljanja sigurnošću potrebno je ažurirati i ispraviti.


2013

DIO C. – DODATNI ZAHTJEVI ZA BRODOVE KOJI VIJUZASTAVU REPUBLIKE HRVATSKE

ODJELJAK 9. – BAŽDARENJE

Sadržaj:Stranica

BAŽDARENJE .................................................................................................................................................................1


2013

BAŽDARENJE

Primjenjuju se Pravila za baždarenje pomorskihbrodova, brodica i jahti.

Documents

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR BRODOVA OD DRVA, … za teh. nadzor brodova od drva, alum...Odjeljak 4 - Prijevoz putnika Odjeljak 5 - Prijevoz tereta Odjeljak 6 - Uređaj za rukovanje