POVIJEST UPRAVE

PAGE

POVIJEST UPRAVE

- s k r i p t a -

P R A V N E K O L E

Zaetci glosatorske kole

Zaetke glosatorske kole nalazimo u 11. st. u sjevernoj Italiji, gdje se javlja potreba za pravnim strunjacima. JIRNERIUS u Bologni poetkom 12.st. osniva pravnu kolu u kojoj pouava (rimsko) pravo. Zato se ova pravna kola naziva glosatorskom, najznaajniji predstavnici? Ti pravnici i njihovi uenici prouavaju Corups tako to izmeu redaka piu tumaenje rijei i sadraja. Ta biljeka tumaenje zvala se GLOSSA, pa se i takav tadanji stil prouavanja rimskog prava naziva glosatorskoim. Bolonjski uenici: Martinus, Bulgarus, Jacobus, Hugo, Azo, Irnerius.

Odlike djelovanja glosatorske kole.

Najvie su prouavali obvezno pravo. Glosatori su uvelike izgradili dogmatsko-pozitivnu metodu koja e ostati svojstvena nainu miljenja europskog praktinog prava. Glosatori su rimsko pravo prouavali pragmatino, kazuistiki, fragmentarno, antihistorijski i dogmatski.

Postglosatorske kole

Prouavaju rimsko pravo pod utjecajem vlastitog iskustva. Bave se rimskim pravom u tumaenju glosatora. Proirili su interes na rimsko javno pravo. U pogledu metode postglosatori ne donose nita novoga. Usvojili su metodu koju izgrauje teologija. Pridonijeli su izgradnji dogmatsko-kazuistike metode (to je izrazita metoda pozitivnog prava).

Poznati postglosatori: Pistoia, Ubaldis, Bartolus (s njim poinje meunarodno privatno pravo).

Elegantna kola (Francuska historijska kola)

Iznikla iz klime Francuskog dvora 16.st., a simbol ove kole je kraljica-majka Katarina Medicci. Najznaajniji predstavnici su: Cujacius, Baaro, Jacobus, Donnelus.

Temeljne znaajke Francuske pravne kole

Pravu prilazi historijski na viestruki nain. Prouavaju dravno ureenje (zakonodavni, upravni i sudski sustav) i drutvene prilike u kojima su pravni instituti nastali. Razlikuju historiju zakona od historijske pravne zbilje i historije starina. kola Prirodnog prava

Smatra se da je kola prirodnog prava poela 1625.g. kada je Hugo Grotius objavio svoju knjigu (O pravu rata i mira). Uenje kole Prirodnog prava

Uenje ove kole privlai skoro sve velike umove 17. i 18. st. Oni o velikim moralnim, politikim i pravnim pitanjima raspravljaju metodom i rjenikom te kole. Zajedniko svim pristaama ove kole je racionalistika metoda, odbijanje historije i iskustva, usvajanje dogmatskog i apstraktnog racionalizma. Predstavnici: Hobbes, Locke, Montesniqe, Wolf. Montesniqe objasni osnovne uenja p.p.

Smatra da prirodnu sredinu kroz dugotrajno povijesno djelovanje uobliuje ne samo fizika ve i duhovna svojstva ovjeka. Istie vanost prava i pravne drave kao jamca slobode, pravo stavlja i nad trenutnih nosilaca vlasti. Historijska pravna kola

Naglaava nacionalna posebnost prava i naglaava da je pravo nedjeljiv dio duha nacije, naglaava samo razvoj duha nacije. Naglaena je historija kao oblikovatelj duha nacije.

Bartolus de Sassoferato

Nastojao je ukloniti razlike izmeu rimskog prava, s njime poinje meunarodno privatno pravo. Baltazar Bogii

Pristaa historijske kole. Prouavao je slavenska , junoslavenska narodna prava, te je postao jedan od europskih strunjaka za to pravo. B A B I L O N

1. TO JE TEOKRACIJA?

TEOKRACIJA je vladavina Boga nad narodima. Sve prirodne pojave, pa i one u drutvu, objanjavali su postojanjem oduhovljenog, razumskog uzroka koji je iza njih i koji ih pokree. Te sile predoavane su ovjekoliko ali njihove moi su nadljudske. ovjek im se pokorava zato to ivi u strahu od kazne od natprirodnog gospodara. Uz ope, zajednike bogove postoje i posebni pa i pojedinani bogovi koji su predstavnici i zatitnici pojedinog naroda u svijetu bogova.

Tako se prve drave javljaju kao teokracije, njima upravlja bog-zatitnik kao njihov vanzemaljski predstavnik i zatitnik u svijetu bogova, a njegov hram, sveenstvo, odnosno prvosveenik kao njegovo zemaljsko i smrtno, ali nita manje svemono oruje, Taj prvosveenik naziva se ensi, patesi ili iaku.

2. TIJEK RAZVOJA DRAVNOSTI U MEURJEJU EUFRATA I TIGRISA

Tokom 5. i 4. tisuljea pojedina plemena se trajno naseljavaju u podruju Eufrata i Tigrisa, te ona na pogodnim mjestima podiu naselja pogodna kako za obradu susjednih podruja tako i za obranu. Tako se javljaju gusta naselja, koja se esto utvruju i zidinama. Prva takva naselja javljaju se u junoj Mezopotamiji (Meurjeju), to su Eridu, Ur, Uruk, Laga, Larsa, Uma, Skurupak, Isin itd. To podruje june Mezopotamije nazivaju Sumer.

3. NAJVII DRAVNI FUNKICONERI U BABILONU I NJIHOVE FUNKCIJE

Vladar-lugal je nosilac sve vlasti i on je ostvarenje moi boga-zatitnika grada, ali zbiljski je najvanija vojna vlast.

Nubanda, vladarev pomonik, je upravitelj dvora i carskih imanja, upravljao je javnim radovima, a i dravnim financijama koje se temelje ponajvie na dravnim imanjima.

Iaku je drugi najvii slubenik sredinje vlasti, upravlja dravnom upravom na cijelom dravnom podruju, a to znai da je u njegovim rukama vojni i upravno-sudbeni stroj.

4. NA KOJE SE KLASE DIJELI BABILONSKO DRUTVO, OBJASNI SVAKU OD NJIH?

Osnovna pravna podjela drutva je ne slobodne i neslobodne, tj. robovlasnike i robove. Svi oni koji su slobodni su u klasi robovlasnika. Slobodni ljudi su po Hamurabijevom zakonu bili podijeljeni na dvije skupine: avilu (gospodin) i mukenu (siromah). Avilu je bio gornji sloj, birokracija i vojska, i uope gornji drutveni sloj dok su mukenu (siromah, puanin, napola slobodan) bili nii proizovoaki drutveni sloj.

Drugu klasu ini su robovi, tj. ljudi koji su u neijem vlasnitvu, koji nisu osobno slobodni.

5. ILKU SUSTAV

Ilku je polustajaa vojna formacija, onaj dio vojske koji nije stalno na okupu, ali koji je bio stalno spreman, koga se lako pozivalo, i koji je vjerojatno bio glavna udarna snaga vojske, bili su vojni profesionalci. To su bili vojnici-zemljoradnici. Kao oblik plae za svoju slubu dobivali su komad zemlje dovoljan za uzdravanje obitelji i koju su sami obraivali. Ilku-vojnik zemlju moe dati u zakup samo kad je u ratu, ukoliko zemlju ne obrauje uzastopno tri godine, gubi i nju i slubu. Ilku-ovlatenici nisu plaali porez, tj. njihova jedina obveza prema dravi je osobna vojna sluba. Iako nisu bogati, spadaju u razred avilu i to je razlog privlanosti ste slube.

6. POLOAJ ROBOVA U BABILNOSKOM DRUTVU?

Robovi su druga klasa babilonskog drutva, mnogo vie izrabljivani nego nii slojevi klase slobodnih, oni su ljudi u neijem vlasnitvu i nisu osobno slobodni. Rob je ovjek koji je imao odreenu pravnu i poslovnu sposobnost. Rob je zakljuivao brak, kako sa osobnom ropskog poloaja, tako i sa slobodnima. Djeca su nasljeivala status majke (tj. slobodni su ako je majka slobodna i obrnuto), a slobodan ovjek je svoju djecu sa robinjom mogao uiniti slobodnima izjavom: Vi ste moja djeca, odnosno adopcijom.

Robom se moglo postati na razne naine: zarobljenitvom u ratu, sudskom presudom, samopredajom u ropstvo, glava obitelji je mogla prodati svoju djecu i enu u ropstvo, nasljeem ropskog stanja roenjem od oba roenjem od oba roditelja roba. Vlasnici robova su bili: drava, hramovi, gradske ili seoske opine, i pojedinci. Robovi su radili sve poslove, zavisno od njihove sposobnosti: kao poljoprivredni radnici, obrtnici, trgovci, pisari, sluge, itd.

7. INSTITUT DUGOVINSKOG ROPSTVA

Ropstvo je moglo biti trajno i privremeno. Hamurabijev zakon dugovinsko ropstvo ograniava na 3 godine, nakon toga rob mora biti osloboen bez obzira da li je svojim trogodinjim radom isplatio dug. Tako je drava utjecala na visinu zajmova. Ukoliko bi dugovinski rob umro od zlostavljanja, Hamurabijev zakon odreuje da se ima ubiti gospodarev sin. Nakon Hamurabija, ove odredbe ne vrijede te osobe koje su pale u dugovinsko ropstvo ostajali su robovi dok ne odrade svoj dug.

8. POLOAJ ROBA U PRAVNOM PROMETU U BABILONU SVOJOM POKRETNOM IMOVINOM I KAO ZASTUPNIK GOSPODARA?

Rob je bio vlasnik svoje pokretne imovine, i s njom je mogao postupati u pravnom prometu kao i slobodan ovjek. Rob je mogao nastupati u pravnom prometu kao zastupnik svoga gospodara,i pri tome su ugovori morali biti sainjeni u pismenom obliku ili pred dva svjedoka. Rob je smatran pokretnom imovinom gospodara, pa je i ta imovina predmet svih pravnih poslova.

9. KADA JE VLADAO HAMURABI I KOJA SU NJEGOVA DOSTIGNUA?Hamurabi vlada od 1792-1750 godine pr.n.e. i tada se Babilon prostirao od Perzijskog zaljeva na jugu do Ninive na sjeveru, od planina Elama na istoku do Sirije na zapadu. Vladao je prostorom koji daleko prelazi granice Mezopotamije.

10. ZAKONICI U MEZOPOTAMIJI PRIJE HAMURABIJA?

Drave Mezopotamije su ve potkraj 3. tisuljea svoju volju poele izraavati normativnim aktima. To su:

1. Ur Namu koji je izdao zakon koji je sauvan u fragmentima.

2. Lipid Itar izdaje zakon koji je sauvan u veim dijelovima od Ur-Namuvog, i koji je znaajan dokument za razvoj za razvoj kaznenog prava.

3. U dravi Enun oko 1930.god. pr.n.e. izdan je zakon koji po vladaru nosi naziv Zakon vladara Bilalame.

11. SUDSKI SUSTAV BABILONA ZA VRIJEME HAMURABIJA?

U Babilonu je bilo dravno, svjetovno sudstvo. Vladar je vrhovni sudac a na niim razinama, u njegovo ime, dravni inovnici. Sudstvo je dio dravne uprave, a sudska organizacija uglavnom je istovjetna sa upravno-vojnom. Od Hamurabija prvi put u povijesti poinju sudovi sa svjetovnim sucima zato to nije dopustio da sudstvo ostane u rukama sveenstva, ipak je sveenstvo zadralo stanovitu ulogu u sudstvu zato to se pred njima prisee, oni su posrednici u pozivanju na sud a esto su i izborni suci, sudski biljenici, vjetaci porota. Od tada redoviti sud je mjesni sud sastavljen od upravitelja grada (rabinau) kao predsjedatelja a ponekad sudi i uz 4-8 prisjednika (gradski odlinici). Nezadovoljna stranka je mogla uloiti priziv na vii sud: sud pokrajine; ovaj sud ini upravitelj pokrajine (akanaku) obino sa 6 ili 10 prisjednika. Ovi sudovi su naroito vodili rauna o kraljevim imanjima, i uope njegovim materijalnim interesima u pokrajini. Nezadovoljna stranka je mogla uloiti priziv i samom lugalu. Uz ove sudove u svakoj pokrajini postoji sudsko vijee od 4-8 profesionalnih sudaca, slubenika, koji uz sudske vre i upravne poslove, naroito poslove uprave oko dravne imovine. Svaki od tih sudova je imao sudske vojnike (policija), sudske pisare i arhivare.

12. OBLICI VLASNITVA U BABILONUPostoji zajedniko i privatno vlasnitvo. Kao subjekti zajednikog vlasnitva javljaju se drava-vladar, hramovi, gradovi, sela. Objekt tog vlasnitva su najvie zemlja i druge nekretnine, ali i pokretnine: stoka, robovi, poljoprivredno orue, kao i sve druge pokretnine.

Zemlja u zajednikom vlasnitvu je obraivana i davanjem u individualni zakup. Zakup ne moe biti predmet pravnog prometa niti inter vivos niti mortis causa.

Privatni vlasnici zemlje plaaju porez u plodinama. Privatno vlasnitvo je predmet prometa kako inter vivos tako i mortis causa. Promet nekretninama se obavlja pismenim ugovorom, kao to se prijenos svakog vlasnitva najee obavlja na taj nain.

Vlasnitvo, naroito dravno i hramovno vrlo je strogo zatieno. Kraa se u nekim sluajevima nadoknauje tridesetorostrukom vrijednosti ukradene stvari, odnosno ako lopov nije u stanju to nadoknaditi, biti e osuen na smrt.

13. OSOBNI NAJAM PREMA HAMURABIJEVOM ZAKONIKU?

Ovaj ugovor je zakljuivan slino ugovoru o najmu robova. Imamo vrlo razliite vrste radnika koji zakljuuju ove ugovore: ciglari, kamenoresci, zidari, koari, krojai, poljoprivredni radnici, pastiri, itd. U ove ugovore spadaju i naknade lijeniku, veterinaru, graevinaru, brodograditeljima, itd. za njihove usluge. Veliina naknade za poslove zavisi od toga da li je usluga uinjena avilu-mu, muenu-u ili robu. Za istu uslugu imuniji plaaju vie. Radnik, odnosno izvoa posla odgovara za strunost i kakvou izvedenog posla. Hamurabijev zakon, ovisi o stupnju tete, odnosno posljedici nestrunosti, predvia razne naine obeteena: imovinska, tjelesna, smrt. Cilj tih kazni nije samo da se teta nadoknadi, nego da se osigura strunost radnika. Najamnina za izvreno djelo plaa se u itu ili drugim proizvodima i novcu.

14. KAKO SE PREMA HAMURABIJEVOM ZAKONIKU ZAKLJUUJE BRAK?

Sam brak zakljuuje se ugovorom, inae je nitav, a bitan cilj tog ugovora je da se utvrde meusobne obaveze, taj ugovor zakljuuju mladoenja i djevojin staratelj. Ugovorom o braku budui supruzi se mogu osloboditi odgovornosti za prijebrane imovinske odgovornosti svakog od njih, ali za obveze nastale za vrijeme braka kao i imovinu steenu za vrijeme braka, odgovaraju zajedniki, tj. ena ima pravo na pola imovine a pola pripada gospodaru.

15. TIRHATU?

Prilikom zakljuenja ugovora o braku, mladoenja je esto davao enidbeni dar (tirhatu), koji je jamstvo za zakljuenje braka. Veliina tirhatua bila je slika ozbiljnosti namjere obje strane da brak zakljue, enidbeni dar daje pravo na odustanak, jer ako mladoenja odustane gubi tirhatu, a ako odustane djevojina strana vraa dvostruki iznos primljenog tirhatua. Mlada prilikom dolaska u muevu kuu donosi miraz (eriktu), koji obino prelazi tirhatu, a mirazom upravlja mu kao dobar domain. Tirhatu i eriktu su oblik imovinskog jamstva za ponaanje supruga u braku.

16. NAINI KANJAVANJA PREMA HAMURABIJEVOM ZAKONIKU?

Kazna ima svojstvo odmazde, i time se postie bitna drutvena svrha kazne: generalna i specijalna prevencija. Izreenom kaznom treba postii popravljanje kanjenog. Odmazda se vri kroz naelo taliona (lex talionis): zub za zub, oko za oko. Cilj odmazde nije samo tjelesna nego i duevna patnja, ali sve je vea zamjena tjelesna kazne novanom. Najei nain kanjavanja je imovinska kazna koja svojom veliinom ima svojstvo odmazde. Velike novane kazne su esto imovinski, a time i drutveno, poinitelja posve unitavale i bile (zbog neplaanja) put pretvaranja poinitelja i lanova njegove obitelji u robove. Babilon pojam krivnje vee uz stanje svijesti, u svakom djelu postoji element svijesti i on nije isti, niti su posljedice iste. Stupnjevi svijesti razlikuju se kod raznih socijalnih grupa, zanimanja, uzrasta, pa i spolova. Pravo najvie oekuje izotrenu svijest naspram nosilaca vlasti, i zato povrede nanesene njima, razredu avila, najotrije kanjava, dvostruko vie nego za iste povrede poinjene mukenu, a povrede ovih dvostruko vie nego za iste povrede roba. Za neke delikte su propisani i sami naini izvrenja smrtne kazne: bacanje u vodu, spaljivanje, vjeanje, otkinuti ruke i noge, jezik, uho, dojke, iskopati oe, izbiti zube sve su to este kazne i ne uvijek po talionu. Postoji kazna ibanja, pretvaranja u roba ili igosanje, ianje kose (znak sramote i ropskog stanja).

17. KAKAV OBLIK IMAJU PRESUDE U BABILONU I TO SVE PRESUDA SADRI?

Sudske presude imaju oblik ugovora, to jest dokaz za budue odnose, bile su napisane isto kao ugovori: na ploici je napisan bitan sadraj izjava stranaka, prisege stranaka, izjave i imena svjedoka, bit presude. Stranke su se morale obvezati da nee ponovno pokrenuti postupak po istoj stvari, a stranka koja je temeljem presude bila obvezna na odreenu inidbu, prisegla je da e ju izvriti.

18. TO JE BABILONSKI VLADAR ZA SVOJ GRAD-DRAVU, A TO ZA POKORENE DRAVE?

Vladar je za svoj grad-dravu patesi, a za pokorene drave je samo lugal.

19. KOJA KAZNA SE IZRICALA LANOM SVJEDOKU U BABILONSKOM PRAVNOM SUSTAVU?

Lanom svjedoku je izricana ona kazna koja bi bila izreena strani protiv koje svjedoi kad bi to svjedoenje bilo istinito.

20. KAKVO SVOJSTVO IMA KAZNAU BABILONU I TO JE DRUTVENA SVRHA KAZNE?

Kazna ima svojstvo odmazde, i time se postie bitna drutvena svrha kazne: generalna i specijalna prevencija. Izreenom kaznom treba postii popravljanje kanjenog.

21. KADA I GDJE SE ODVIJALA POBUNA POD VODSTVOM URUKAGINU I KOJI SU JOJ GLAVNI DOMETI?

U dravi Laga oko 2400. godine pr.n.e. izbila je pobuna pod vodstvom Urukaginu protiv sveenstva i prvosveenika koji su gazili kolektivizam u korist hramove birokracije i prenaglaavanje duhovno-ideoloke uloge prvosveenika a zaboravljanje da on mora imati i sposobnosti za vojne poslove. Urukaginu je dokinuo novostvorene povlastice sveenstva i oblike izrabljivanja te je postao novi vladar Lagaa. Tad je izvren pokuaj odvajanja slube prvosveenika (sangu-maha) od vladarske svjetovne slube u kojoj je najbitniji dio najvie vojno zapovijedanje (lugal).

22. NA KOJI JE NAIN U BABILONU OTKUPLJIVAN VOJNIK KOJI JE PAO U STRANO ZAROBLJENITVO?

Vojnika koji je pao u zarobljenitvo, drava je otkupljivala iz sredstava njegove obiteljske imovine, a ako ova nije dostatna, onda sredstava daje hram njegova grada, a tek ako ni to nije dovoljno onda plaa drava.

23. NAVEDITE KAKO JE NAKON HAMURABIJA BIO SASTAVLJEN MJESNI A KAKO POKRAJINSKI SUD?

Redoviti sud je mjesni sud sastavljen od upravitelja grada (rabinau) kao predsjedatelja a ponekad sudi i uz 4-8 prisjednika (gradski odlinici). Nezadovoljna stranka je mogla uloiti priziv na vii sud: sud pokrajine; ovaj sud ini upravitelj pokrajine (akanaku) obino sa 6 ili 10 prisjednika.

A T E N A

24. Objasnite nain nastanka polisa?

U tom ratnikom vremenu, a istovremeno i trajnom naseljenju, spasiti se od napada nije vie moglo znaiti otii, nego ostati a ipak preivjeti. Zato se prave gradine, tj. utvrde koje su zbjeg i spremite za ljude i bogove zatitnike. Zajednica dobiva svoje prostorno jezgro, svoj vidljivi, prostorni simbol, ono to ini vidljiv znak moi i trajnosti zajednice, svoj grad kao utvrdu, svetite: polis kao materijalizacija duhovne biti zajednice.

25. Objasnite nastanak dravnosti na Atici?

Na Atiki poetkom 1. tis. pr.n.e. ive etiri jonska plemena: Geleonti, Egikoreji, Argadi i Hopleti, okruena uglavnom Doranima. Zbog trajnog susjedstva, a istovremeno i trajne zajednike ugroenosti od Dorana, ova etiri plemena ine trajni obrambeni vojni savez (simahiju). Na Atiki se die strma uzvisina (akropola) koja je bila pogodna za utvrdu kao zbjeg u ratu i mjesto za zajednikog zatitnika sva etiri plemena Atike obitavalite boice-djevice Atene. Tako to mjesto postaje Atenin hram, grad Atena. To postaje okupljalite i mjesto svetkovine za sva etiri plemena. Uz to ide i razmjena dobara koja se obavlja u podnoju brijega, dakle, zapoinje Atena kao trgovite.

26. Bit Tezejevih reformi?

Zbog potrebe priznavanja prostornih obiaja, zato to postoje slini, isti ali i razliiti obiaji etiri atika plemena, atensko drutvo zbog nepoznanica zapoinje stvaranje zajednikih obiaja. Bit Tezejevih reformi je synoiksimos, tj. savez sva etiri plemena. Taj savez se oitovao u izboru zajednikog bazileja, koji poput bazileja svakog plemena (koji i dalje postoje) doivotno vri te iste poslove kad se oni tiu sva etiri plemena, dakle, on je vojskovoa, prvosveenik i sudac za sve poslove koji izlaze iz okvira jednog plemena.

Tezeju se pripisuje podjela drutva svih plemena na eupatride (plemeniti, nasljedna plemenska aristokracija), geomore (zemljoradnike) i demiurge (tvorci tj. obrtnici). Odredio je da drutvene poslove mogu obavljati samo eupatridi, to je sve ve bila zbilja kojoj je dana obiajna potvrda.

Pripisuje mu se podjela Atike na naukrarije (naus=laa) tj. 48 oblasti (12 u svakom plemenu), i svaka je duna sagraditi ratni brod i opremiti njegovu posadu te dati dva naoruana konjanika. Bila je to vrsta porezne obaveze. O toj obavezi u svakoj naukrariji brinuo je naukrar.

27. Tko je bazilej, tko polemarh, a tko arhon eponymos?Bazilej plemenski starjeina, voa plemena. Polemarh meuplemenski i nadplemenski organ, zajedniki vojni zapovjednik. Arhon eponymos zajedniki slubenik za sudbene i uprave poslove. Te slube od sredine 8. st. pr.n.e nisu vie doivotne nego 10-godinje, i samo jednom u ivotu mogu biti birani za jednu od njih.

28. to je to aeropag, a tko su tezmoteti?

Aeropag je skup bivih arhonata koji mogu biti samo eupatridi, okupljali su se na Aresovom brijegu, zbor iskusnih i utjecajnih poznavalaca arhontske slube koji su istovremeno i sudac i kritiar., u 7. st.pr.n.e postaju sva vlast. Najvaniji organ vlasti koji je nadzirao sve druge organe, on je vrhovno sudite i sredite politikih odluka. Narod postaje neprijatelj te svevlasti u rukama nekolicine, smatraju da arhonti netono tumae zakon i da ga zloupotrebljavaju i to je dovelo do opeg zahtjeva da se zakoni ispiu. Aeropag je odluio da radi otklanjanja sumnje u sadraj zakona, uspostavi 6 novih slubenika, poznavatelja zakona: tezmoteti. Oni su imali teak zadatak zbog razliitosti obiaja na atenskom prostoru i vremena u kojem su se obiaji stvarali. Prirodom zbornog odluivanja zbor tezmoteta bio je usporen, to se tumailo kao nesposobnost. Zato je aeropag taj zadatak povjerio arhontu Drakonu 621.g. pr.n.e.

29. Objasnite bit Drakonovih promjena.

Drakonovi zakoni donose proirenje sudske nadlenosti atenske drave, predavanje odreenih delikata u njenu nadlenost, zamjena krvne osvete novim oblicima kanjavanja meu kojima je i smrt esta kazna. Osniva se i novi sudski organ sud efeta koji ine: bazilej, polemarh, eponim i 48 naukrara. U njegovoj nadlenosti je nehotino ubojstvo i pokuaj ubojstva Atenjanina,ubojstvo meteka ili roba, delikti teke tjelesne ozlijede. Efeti sude u tri vijea po 17 lanova. Atenska drava Drakonovim promjenama izrasta uglavnom kao sudac. No te promjene nisu rijeile bit, kovani novac ulazi u promet i trgovina postaje nepotena, seljak se ne moe svojim proizvodima natjecati na tritu, daje zemlju u zalog novarima i biva uvuen u dugovinsko ropstvo. Seljak gubi sve pa i slobodu, trgovci su nezadovoljni to nemaju utjecaja na vlast, a i eupatridi uvueni u igru trita bivaju osiromaeni. Prijeti val nasilja (pokret nezadovoljnih) a aeropag je nesposoban da predloi rjeenje, sloili su se da se rjeenje prepusti estitosti jednoga arhontu eponimu Solonu.

30. Objasnite Solonove gospodarske reforme?

Imale su za cilj spasiti irinu politike osnove vlasti. Izrabljivanom sloju Atenjana zbacio je teret zaduenosti i ropstva, proveo je sisahtiju (stresanje tereta). Atenjanin vie ne moe pasti u dugovinsko ropstvo u Ateni. Svi Atenjani koji su u dugovinskom ropstvu postaju slobodni ukoliko su jo u Ateni, a one koji su kao dugovinski robovi dospjeli izvan Atene, otkupila je drava. Svi dugovi koji su prijetili ropstvom slobodnom Atenjaninu ukinuti su. Izvrena je devalvacija: dotadanji eginski talanat zamijenio je eubejski talanat. Ukinuta je hipoteka kao oblik osiguranja za vraanje duga. Solon je pomogao irokom krugu dunika, a otetio bogate koji su bili zajmodavci.

31. Objasnite Solonove politike reforme?

Poivaju na prirodu sa zemlje. krta atika zemlja nije se mogla natjecati sa jeftinim uvezenim plodinama pa je to razlog to je dio zemljita bio zaputen. Trebalo je potaknuti ulaganje u poljoprivredu, a to je mogue ako prirod, a ne povrina zemlje, postane mjerilo neijeg zemljoposjeda. Zato je Solon politika prava uinio ovisnima o prirodu sa zemlje i to prirodu mjerenom koliinom poljoprivrednih proizvoda, uzimaju se u obzir ito, ulje i vino osnovni poljoprivredni proizvodi. Tako je potaknuo ulaganje u poljoprivredu i podigao vrijednost zemlje. Ova mjera je bila uperena protiv trgovako-novarskog sloja. Politika ast mjerena poljoprivrednim prirodom je osnova vlasti pa se takva politika organizacija zove timokracija.

32. to je sisahtija?

Sisahtijom (stresanjem tereta) Solon je izrabljivanom sloju Atenjana zbacio teret zaduenosti i ropstva. Atenjanin vie ne moe pasti u dugovinsko ropstvo u Ateni. Svi Atenjani koji su u dugovinskom ropstvu postaju slobodni ukoliko su jo u Ateni, a one koji su kao dugovinski robovi dospjeli izvan Atene, otkupila je drava. Svi dugovi koji su prijetili ropstvom slobodnom Atenjaninu ukinuti su.

33. Objasnite podjelu slobodnih graana prema Solonovim promjenama?

Prema koliini plodina sa zemlje svi slobodni graani (plemenito podrijetlo vie nije od vanosti) su podijeljeni na: pentaoksiomedimni (oni koji imaju vie od 500 medimna priroda sa zemlje, tj. 500 mjera ulja, vina ili ita; medimnos oko 50 litara), hipeis (konjanici; koji imaju izmeu 300-500 medimna), zeguiti (jarmai; koji imaju izmeu 200 do 300 medimna) i thetes (eteoci; koji imaju manje od 200 medimna ili uope nemaju priroda sa zemlje). Prema pripadnosti razredu odreuju se dunosti (graanske i vojne) i politika prava.

34. Objasnite bit Pizistratove vladavine.

Pizistratova vladavina naziva se tiranija, iako je on pokazao snagu demokracije kroz nju je prvenstveno provodio svoju osobnu vlast. Pizistrat je prvi atenski demagog, voa, to je demokracija jednog u ime veine. Iako bez ikakve slube on snagom svog govora u skuptini i politikim spletkama postaje neto poput stranakog voe. Pizistrat jaa skuptinu da bi kao voa naroda uzdigao sebe. Svoju imovinu koristi za davanje seljacima jeftinih zajmova, uvodi pokretne sudove koji odlaze na selo i tamo dijele pravdu (da seljaci ne idu u grad i da u njegove raspre ne unose svoj utjecaj), izgrauje Atenu (akvedukti, kanalizacija, javne graevine itd.) i tako zapoljava gradsku sirotinju, i obrtnike, podie atensku trgovinu te tako privlai trgovaki sloj. Sve su to bile naznake jedne nove drave, drave kao gospodarskog imbenika i vlasti kao kolovanog i poduzetnog inovnitva.

35. Objasnite bit Klistenovih promjena.

Klisten postaje utemeljitelj demokratske struje dravnika. Klistenovi reformama Atena je zakoraila na put stoljetne slave, to doba naziva se zlatno doba Atene kao politike zajednice.

Bit njegovih promjena je pobjeda gradskog dijela zajednice, njegove politike i interesa, pobjeda robovlasnike buroazije. Ukida plemena kao osnove atenske drave, prostor postaje bitna osnova drave. Atenski dravni prostor podijeljen je na treine: seosku, gradsku i primorsku. Narodna skuptina dobila je znaajne nadlenosti, svake godine bira 10 stratega te druge vojne i financijske slubenike iz kruga svih atenskih graana, te vano demokratsko sredstvo ostracizam, ime se odluila na anonimnu demokraciju.

36. to je to ostracizam?

Ostracizam je bio pokazatelj politikog ugleda i Atenjani su ga nazivali asno progonstvo. To je bio oblik progonstva ne zbog delikta ili urote protiv demokracije, nego samo zato to demokracija trai savjesnog i odgovornog graanina, takvog koji kada osjeti da ga narod slijedi mora ustuknuti i upitati se odakle mu sigurnost u svoje vienje politikih odluka. O ostracizmu se raspravljalo u narodnoj skuptini svake godine prilikom estog redovitog zasjedanja. To je bio jedini sluaj kada se u skuptini zahtijevao kvorum, tj. najmanje 6.000 graana da bi skuptina mogla zasjedati. Svaki prisutni je na komadu glinene ploice (ostrakon) mogao ispisati ime onoga za koga misli da je stekao veliki politiki ugled i utjecaj. Onaj ije je ime na najmanje 3001 ploici morao je u roku od 10 dana napustiti Atenu i izvan nje boraviti 10 godina. Atena se odluila za anonimnu demokraciju i postala je sumnjiava prema onima koji misle da svojom logikom i odgovornosti mogu samostalno voditi puk. Atena je najee ostracizmom prognanima odreivala mjesto boravka, tako ih je u sluaju potrebe mogla pozvati.

37. Atiko-delski savez.

Atiko-delski savez (477-404.g.pr.n.e.) je bio obrambeni savez preko 200 polisa sa sreditem na otoku Delosu gdje je svehelensko Apolonovo svetite. Njegov utemeljitelj je Astrid, voa aristokratske struje. O poslovima saveza lanice odluuju na skuptini izaslanika svih polisa, a kao svoj prilog vojnoj moi daju ili brodovlje ili mornaricu ili novac za izgradnju brodova i njihovu posadu.

38. Objasnite institut grafe paranomon?

Periklove promjene uvele su institut grafe paranomon, to je javna tuba koju svatko moe podii protiv zakonskog prijedloga, ili njegova predlagaa, ili ve donesenog zakona, a s obrazloenjem da je ta zakonska odredba protivna demokraciji. Grafe paranomon dala je mogunost pojedincu koji bi uoio nedemokratsku prirodu prijedloga skuptine, da pokrene postupak pred helilajom koja bi odluivala o usklaenosti prijedloga sa obiajem predaka.

39. to je to kleruhija?

Atenska poljoprivreda nije mogla izdrati nadmetanja sa jeftinim itaricama iz znatno plodnijih zemalja, to je dovodilo do zaputanja nekih podruja i kultura. Uz to usitnjavanje posjeda dovodilo je do propadanja sitnog seljaka, do dugovinskog ropstva i stvaranja gradske sirotinje. To je razlog da je Atena agrarnu prenapuenost rjeavala putem kleruhija, tj. stvaranjem naseobina svojih graana izvan Atene (naroito za Perikolova doba).

40. to je time a to atimija?

Atenski graanin je trebao imati odreene vrline i one ine njegovu ast. Graanska ast (time) mogla je biti oduzeta pa ta osoba postaje obeaena (atimija).

Atimija je mogla biti potpuna ili djelomina, a osnova atimije, tj. razlozi koji su nekoga inili nedostojnim, bili su: odreeni zloini, izbjegavanje vojne obveze, rasipnitvo, zanemarivanje roditelja, bogohuljenje, zloupotreba politikih prava i sl. Atimija je uz novanu kaznu vrlo esta kazna, to je kazna graanske nedostojnosti, izricali su je u razliitim stupnjevima, tj. kao lienje pojedinih graanskih prava (npr. iskljuenje iz skuptine, zabrana obraanja sudu) ili potpuna atimija koja je najee povlaila i konfiskaciju sve imovine.

41. to je to ekklesia i objasnite taj institut?

Solonovim promjenama narodna skuptina (ekklesia) postaje organ vlasti. Ekklesia je skup svih Atenjana, tj. to je oblik neposredne demokracije. U nju ulaze svi Atenjani stariji od 20 godine. Skuptina se sastajala u redovita i izvanredna zasjedanja. Redovita zasjedanja su bila unaprijed odreena, tj. kad e biti i o emu e se na njima odluivati. Atenska politika godina je dijeljenja na 10 pritanija, tj. razdoblja od oko 35 dana, i svakog prvog dana u pritaniji sastajala se skuptina. Dnevni red zasjedanja u svakoj pritaniji je obiajem odreen. Pored redovitog zasjedanja, stalni organ vlasti (bule) su mogli skuptinu uvijek sazvati (vatre na Atiki su bile pozivni znak). Skuptinom je predsjedao predsjedatelj bule, nakon rasprave odluka se donosila glasovanjem svih prisutnih, glasovanje je uvijek javno osim kod ostracizma. Zasjedanje je trajalo uvijek jedan dan. Nadlenost skuptine bila je iroka: do donoenja zakona do odluka o ratu i miru, od dizanju vojske, potvrivala je meunarodne ugovore, nadzirala dravne financije, vrila razne izbore. Odluke skuptine ispitivao je aeropag, odnosno helilaja, tako je odluka skuptine imala kontrolu a priori i a posteriori.

42. to je to bule i objasnite taj institut?

Vijee (bule) kao organ vlasti postoji od Solonovih izmjena, imao je 400 lanova, koji su birani u svakom plemenu (file) po 100 na vrijeme od godinu dana. Vijee je izraz plemenskog federalizma, jednakosti, i za vijee plemena su izborne jedinice. Klistenovim promjenama 508.g.pr.n.e. izmijenja je priroda vijea: vijenici su birani po kotarevima, vijee ima od tada 500 lanova, po 50 drijebom izvuenih u svakom kotaru izmeu kandidata koje su predloile opine. Tako se vijee sastoji od 10 delegacija kotareva. Vijee je imalo u osnovi dvije vrste poslova: one koji su samo priprema za odluku ekklesie (zakonodavstvo, vanjski poslovi, rati i mir, itd.) i one o kojima vijee odluuje samo i konano (tekua diplomacija, vojska, financije te obavljanje dokimazije.

43. to je to aeropag i objasnite taj institut?

Aeropag (vijee areopagita) nazvan je tako jer mu je sjedite na Aresovom brijegu, i to je zbiljski najvaniji organ vlasti sve do Klistenovih promjena. Njegovi lanovi su bivi ahronti nakon to su zavrili arhontsku slubu. Do Solona arhonti su mogli biti samo eupatridi,od tada moraju biti pentaoksimomedimni, a u 5. st. arhonat je otvoren za hipeis (487.g.pr.n.e.) i zeguite (457.g.pr.n.e.). lanstvo u aeropagu je doivotno i to je jedini takav organ. Priroda aeropagove ocijene je bila sudsko-pravna, aeropag je nastupao kao vrsta ustavnog suda ali zbog prirode tog ustava bio je to politiziran ustavni sud. Odluka aeropaga je bila neopoziva, tj. imala je svojstvo apsolutnog veta (zabrane). Efijaltovim promjenama nadlenost aeropaga, zbog njene zloupotrebe, bila je prenesena na heliaju.

44. to je heliaja i objasnite taj institut?

Heliaja (ili helieja), najvii sud, nazvan tako jer zasjeda pod vedrim nebom, da bi bogovi promatrali i osvjetljavali njezinu pravdu i da se suci-porotnici ne bi okuili od zloinaca boravei s njima u zatvorenom prostoru. Pravda je dijeljenja u dane kad znamenja pokazuju da su bogovi skloni dijeljenju pravde. Heliaja postoji od Solonova vremena. Svake godine, izmeu graana starijih od 30 godina i koji su pripadnici prva tri razreda, bira se 5.000 redovitih i 1.000 dodatnih sudaca, ukupno 6.000 sudaca. Svi sporovi nisu od jednake vanosti pa od toga zavisi i broj sudaca-porotnika. Postoje vijea od 1501, 501 i 201 lana. Imovinske predmeta uglavnom rjeava najmanje vijee (201 lan), dok vijee od 501 lana moe izrei smrtnu kaznu. Najvie vijee (1501 lan) je za velike predmete koji ugroavaju opi interes. Heliaja nije bila jedini vrhovni sud ni sud ija se nadlenost protee na dravnom prostoru.

45. Koje vrste sudskog postupka poznajete u atenskom pravu?

Procesualnu sposobnost imaju samo punoljetni atenski graani. Bile su dvije vrste postupka: privatni (dike) i javni (graphe). Ta razlika temelji se na povredi interesa: dike postupak se provodi onda kad je povrijeen tuiteljev privatni interes, a graphe postupak kad tuitelj nastupa radi zatite opeg interesa.

Dike postupak pokree oteeni i on moe u toku postupak odustati; presudu donesenu u tom postupku izvravaju same stranke, trokove postupka snosi tuitelj, a sva kompenzacija pripada stranici

Graphe postupak pokree bilo tko, odustajanjem tuitelja u toku postupak kao i ukoliko je tuitelj izgubio parnicu povlai kaznu od tisuu drahma (jer je nehajno pokrenuo postupak). Trokove u graphe postupku nitko ne plaa, a presudu izvravaju dravni organi.

45. Koje vrste zakona poznajete u atenskom pravu?

O Atenskom pravu saznaje se iz nepravnih vrela: filozofskih, knjievnih, politiko-povijesnih. Iz tih izvora saznajemo o pravnim obiajima, pravnoj praksi, dok zakonskih tekstova ili sudskih presuda uglavnom nema, ili su u navedenim izvorima naveden samo pojedini njihovi dijelovi. Ipak, atensko pravo bilo je obiajno pravo, ak i onda kad se pojavljuje u obliku pisanih zakona. Uope rije zakon je uglavnom znaila obiajno pravo.Tako je atensko pravo bilo posebno u formalno-pravnom smislu a ne u sadrajnom, materijalno-pravnom pogledu.

Drakonov zakon sadri sreene i odabrane obiaje koje su popisali tezmoteti i njime se proiruje sudska nadlenost atenske drave, predaju se odreeni delikti u njenu nadlenosti. Njime atenska drava izrasta uglavnom kao sudac.

Atensko pravo: Stvarno, Obvezno, Kazneno, Brano i obiteljsko, Nasljedno.

46. to je to simahija i koja plemena ulaze u nju?

Zbog trajnog susjedstva, a istovremeno i trajne zajednike ugroenosti od Dorana, ova etiri plemena ine trajni obrambeni vojni savez (simahiju).47. to je to isogonia, to isotimia, a to isegoria i koji ih atenski dravnik osobito zloupotrebljava?

Isogonia (jednakost po podrijetlu), isotimia (jednakost u asti, u vlsti), isegoria (jednako pravo govora, zbora) Pizistrat ih je pretvorio u svoju neogranienu vlast.

48. Navedite prava i obveze meteka, te pod kojim uvjetima su se mogli stalno naseliti u Ateni?

Meteki (metoikoi) su bili doseljenici, stranci stalno naseljeni u Ateni. Oni su u Ateni bili slobodni, ali nisu imali politika prava. Atena je vrlo paljivo i uravnoteeno postupala sa strancima. Stranac se mogao naseliti u Atenu ukoliko je neki Atenjanin preuzeo odgovornost za njega, potom je polemarh odreivao opinu u kojoj se moe naseliti (da se ne bi stvarala geta stranaca), Strani su mogli imati nekretnine samo odreen vrijednosti (otprilike vrijednost kue i okunice). Pravno zatieni, meteki su se mogli baviti raznim zanimanjima. Imali su prema Ateni vojne obveze (sluili su vojsku) i plaali su poseban porez.

49. Protiv koje drutvenog sloja je uperena Solonova reforma?

Solon je svojom gospodarskom reformom otetio bogate koji su bili zajmodavci, a njegova politika reforma bila je uperena protiv trgovako-novarskog sloja.

50. to se zapreuje Demofantovim zakonom?

410. g.pr.n.e. Atena se vratila svojim tradicionalnim institucijama, a njihovu predu zaprijeila Demofantovim zakonom, po kojemu svatko mo9e ubiti onoga koji obara demokratski poredak.

51. Kako se nazivaju 4 jonska plemena koja naseljavaju Atiku, tko sklapa savez meu njima i u emu se taj savez oituje?

Poetkom 1. tis.pr.n.e. Atiku naseljavaju jonska plemena Geleonti, Egikoreji, Argaxi i Hopleti. Tezejevim promjenama nastaje savez synoiksimos tj. savez sva etiri plemena koji se oitovao u izboru zajednikog bazileja koji vri poslove vojskovoe, prvosveenika i suca.

52. to je to Atiko-Delski savez i od kada do kada traje?

Atiko-delskoi savez (477-404.g.pr.n.e.) je bio obrambeni savez preko 200 polisa sa sreditem na otoku Delosu.

53. to je to misthoforia?

Misthoforia je jedna od Periklovih promjena, plaa za obavljanje i sudjelovanje u dravnim poslovima.

54. Koje godine arhontska sluba postaje pristupana razredu Hipeisa a koje Zeguitima?

U 5. st. arhonat je otvoren za hipeis (487.g.pr.n.e.) i zeguite (457.g.pr.n.e.).

55. Objasnite bit Efilatovih promjena?

Efilatovim promjenama areopagu su oduzete mnoge njegove nadlenosti, veinu se prenijelo na heliaju i bule tako da je areopag zadrao nadlenost vjerskog autoriteta. U sreditu izmjena je ocjena usklaenosti novih propis s obiajima predaka a to je povjereno heliaji.

56. Kako Periklove promjene reguliraju materiju atenskog graanstva?

Periklovim promjenama je odreeno da e ubudue atenski graani biti samo oni koji su roeni u braku u kome su oba roditelja bili Atenjani. Time postaje vana i materina krv, dravljanstvo, a Atena se zatvara za brakove sa neatenjankama. Na taj nain je krug dravljana znatno suen a ponos Atenjana vei.

57. Kakvi su to Peloponeki ratovi, tko ih vodi, kada i koje su njihove posljedice?

Ishod Atensko-Delskog saveza tj. atenske premoi je otpoinjanje peloponekih ratova koji e od 431. do 404. god.pr.n.e. trajati izmeu Atenskog i Peloponekog saveza, a uz neprestanu diplomatsku (i novanu) prisutnost Perzije. Taj rat e na kraju iscrpsti helenski svijet, to je kraj njegove politike moi, Atiko-Delski savez je rasputen.

58. Dravni robovi u Ateni.

Dravni robovi su bili jedna vrsta prinudnih dravnih slubenika, tj. to su osobe kojima je drava odredila to e raditi i koji nisu mogli napustiti Atenu. Oni su ivjeli obiteljskim ivotom, tj. dobivali su stan, hranu, odjeu i naknadu za svoj rad. Oni su se mogli eniti (pravo na brak), imati svoju djecu, svoju p okretnu imovnu pa i vlastite robove. Imali su i pravnu i djelatnu sposobnost.

59. Koje vrste zasjedanja Narodne skuptine u staroj Ateni poznajete?

Skuptina se sastajala u redovna i izvanredna zasjedanja. Redovita zasjedanja su bila unaprijed odreena, tj. kad e biti i o emu e se na njima odluivati. Atenska politika godina je dijeljenja na 10 pritanija, tj. razdoblja od oko 35 dana, i svakog prvog dana u pritaniji sastajala se skuptina. Dnevni red zasjedanja u svakoj pritaniji je obiajem odreen. Pored redovitog zasjedanja, stalni organ vlasti (bule) su mogli skuptinu uvijek sazvati (vatre na Atiki su bile pozivni znak).

60. Objasnite to je to dokimazija?

Nakon to je izabran bilo koji slubenik ili vijenik prije postavljanja u slubu trebao je proi kroz postupak dokimazije koja je trebala potvrditi graanska svojstva i moralne vrline izabranog. Dokimazija je obavljana u obliku javnog sudskog ispitivanja, tj. ne samo da lanovi bule postavljaju pitanja nego je bilo koji graanin mogao doi i postavljati pitanja, tvrditi i osporavati navode kandidata. U dokimaziji se ispitivalo da li je kanidat atenski graanin, njegova dob i razred, potuje li bogove i roditelje, da l ije uredno obavljao graanske, vojne, poreske obaveze, da li je kanjavan i sl. Ukoliko bi se utvrdila nepodobnost, tada nije mogao preuzeti mjesto za koje je izabran, odnosno u sluaju da je dokazno neistinito i zlonamjerno postupanje i tvrdnje, mogao je biti lien graanskih prava, prognan pa i kanjen smru za najtee zlonamjere.

61. Tko pokree dike a tko graphe postupak, te tko snosi troak postupka?

Dike postupak pokree oteeni i on moe u toku postupak odustati; presudu donesenu u tom postupku izvravaju same stranke, trokove postupka snosi tuitelj, a sva kompenzacija pripada stranici. Graphe postupak pokree bilo tko, odustajanjem tuitelja u toku postupak kao i ukoliko je tuitelj izgubio parnicu povlai kaznu od tisuu drahma (jer je nehajno pokrenuo postupak). Trokove u graphe postupku nitko ne plaa, a presudu izvravaju dravni organi.

62. to je efebija i kada je kao obavezna uvedena u Ateni?

Efebija je mladenatvo, dob izmeu djeatva i zrelosti, u Ateni posebno razdoblje izmeu 18 i 20 godine. Dvogodinji vojniki novicijat koji su prolazili efebi u Ateni i u mnogim drugim gradovima-dravama. Atenski su mladii obavljati efebiju nakon zavrene vie kole, oni se kao efebi (kadeti) izobraavaju za vojsku. Nakon efebije su mladii stjecali punoljetnost. Kasnije se efebija iz predvojnikog odgoja pretvorila u studij lijepih vjetina kojemu su pristupala bogataka djeca. U 3. st.pr.n.e nestaje efebije kao ustanove.

Efeb (gr. odrastao mladi) je naziv za mladia od 18 godina, slobodnog podrijetla, atenskog dravljanina. Poslije dokimasije uveli bi takovog mladia u vojniki popis njegove file.

F R A N A K A

63. to je to kolonat, emphyteusis., prekarij?

Latifundisti na svoje posjede naseljavaju (koloniziraju) seljake, daju im dio latifundije u zakup, a kao zakupninu od zakupaca trae dio plodina. Pravni izraz za takav zemljini zakupni odnos postaje kolonat. Katkad kolonat kao zakup zakljuuju na dugi i nasljedni rok (do 100 godina) taj odnos nazivaju emphyteusis. Katkad je zakupni odnos ugovoran bez roka, tj. latifundist zakupcu daje zemlju do (uvijek mogueg) opoziva i taj odnos nazivaju precaria data; prekarij je mogao biti uspostavljen i tako da je seljak dao svoju zemlju a latifundista kao novi vlasnik mu je istu zemlju dao u prekarij (precaria oblata);, ili latifundista seljaku daje ne samo seljakovu bivu zemlju nego jo dio latifundije, obino zato to je seljakova zemlja bila nedovoljna da prehrani obitelj (precaria renumeratoria). Svi ovi odnosi su oblik zakupnog odnosa, obian obavezno-ugovorni odnos proizaao (pravno) iz slobodne volje stranaka.

64. Kada nastaje Franaka drava?

Klodvig pobjeuje rimske ete kod Soissonsa 486.godine i tu godinu povijest uzima za poetak franake drave.

65. Navedite dvije poznate dinastije koje se smjenjuju na elu Franake?

Merovinzi u koje je spadao Klodvig i Karolinzi ili Karlovii.

66. Kada Karlo postaje franaki kralj, a kada Imerator Romanorum?

774. godine Karlo se proglaava franakim kraljem sa titulom kralj po milosti bojoj. Na Boi 800. godine papa u Rimu kruni Karla i on postaje Imperator Romanorum (car Rimljana).

67. to je to kraljevski banus?

Samo legitimni kralj ima vlast bannus. Bannus je pravo narediti ili zabraniti pod prijetnjom kazne. Kraljev bannus mogao se odnositi na pojedine, vremenski i prostorno odreene odnose, tj. imao bi svojstvo upravnog akta pa takav banus zovemo upravni (ta konkretnost je mogla biti vojne, upravne, sudbene, crkvene i sl. prirode). Ukoliko je kraljeva naredba imala openitiju, tj. svojstvo ope pravnog pravila, prava,onda je to bio naredbodavni banus, pomou njega kralj je mogao regulirati nove, obiajem neureene odnose. Banus ima svojstvo upravnog akta najdulje za ivota kralja-naredbodavca. Kralju banus pripada kao sredstvo zatite mira, i slui da se pojedinim osobama ili stvarima prui posebna zatita.

68. to sve ini kraljev dvor (curia regis) u Franakoj?

Sveukupno osoblje koje je stalno kralju na raspolaganju ini dvor (domus, platium, aula regis, curia regis), odnosno osoblje se zove platini, domestici i comitatus. Najbitniji dio dvora je trustis regia odnosno kraljeva garda.69. Objasnite nadlenost majordoma.

Majordom je najvaniji dvorski slubenik, upravitelj cijelog dvorskog kuanstva, on je ne samo upravitelj dvora, nego i kraljeve vojske te i presjeda kraljevskom sudu (od 8.st.), odnosno on je stvarno bitan u izboru samog kralja. Najprije majordoma postavlja kralj, ali od 7. st. on je odabranik plemstva, a od kraja 7. st. ast majordoma nasljedno pripada domu Arnulf (kasnije Karlovi).

70. Objasnite nadlenost grofa dvora comes palati.

Uz majordoma je vaan slubenik comes palatii, tj. grof dvora, a njegova bitna sluba je voenje kraljevskog suda, te s tim u vezi i svih kraljevih naredbodavnih i normativnih poslova, ovu slubu najee obavljaju klerici kao to su uope svi dvorjanici koji su zbog prirode posla morali biti pismeni bili klerici. Ponekad je bilo vie grofova dvora.

71. Objasnite instituciju Sabora velikaa (Placitum generale).

Ova skuptina se odrava u proljee, a ponajee kad i skuptina naroda (vojske). Na saboru velikaa sudjeluju velikai cijelog kraljevstva (kasnije i crkveni) i oni se odravaju redovito u vrijeme Karla Velikog, za Ludviga Pobonog sabor velikaa dosta se neredovito sastaje. Sabor velikaa raspravlja o svim pitanjima koja se tiu vlasti i drave i ve tada (pogotovo za slabih kraljeva) sve vie postaje oblik ogranienja kraljeve vlasti.

72. Teritorijalna podjela Franake; vojvodine, grofovije, centene ili vicarie.

Najvee teritorijalne jedinice na koje je Franaka podijeljena su vojvodine, ali cijela Franaka nikad nije bila podijeljena na Vojvodine. Vojvoda (dux) je upravitelj vojvodine, a to znai vojni zapovjednik i voa vojske vojvodine. Vojvodine su bile razliite i po veliini pa i po svojoj prirodi, nekad su to teritorijalne jedinice, ali najee su to vojne jedinice koje se podudaraju sa plemenima. Plemenskim vojvodinama upravljaju (nasljedne) plemenske vojvode, zapravo vladari sa svim pravima koja imaju franaki kraljevi osim to priznaju vojno vrhovnitvo Franake. Plemenske vojvodine imaju svoje narodne skuptine, svoje plemstvo i sabor velikaa, svoje plemensko pravo, a nii slubenici su zavisni od plemenskog vojvode koji je i zapovjednik vojske svoje vojvodine. Manje jedinice od vojvodina su grofovije, cijela Franaka je podijeljena na te vojne jedinice (krajem 8.st. je oko 700 grofovija). Grofovije su vrlo razliite veliine, ne samo da nose razliite nazive nego obavljaju i razliite nadlenosti. Grof je vojni zapovjednik svih vojnika grofovije osim kraljevih vazala, ali u romanskim krajevima grof obavlja i upravne i sudske poslove, koje grof ne obavlja u grofovijama gdje se odrala plemenska organizacija.Grof je izvritelj svih kraljevih (odnosno vojvodinih) nadlenosti na podruju grofovije kao najnie jedinice dravne nadlenosti. Najnia organizaciona jedinica (u grofoviji ih ima 3-8) je centena (u germanskim krajevima) odnosno vicaria (u romanskim krajevima). U germanskim krajevima centene su rodovske jedinice (sela), a vicarie su uvelike teritorijalne jedinice. I jedna i druga su oblik uglavnom sudskih jedinica i oblik narodnog sudovanja. To su podruja plemenskog ili teritorijalnog obiaja koje narod zna i prema kome sudu. Glavni organ je skup svih slobodnih mukaraca toga podruja thing (germ) ili mallus (lat.).

73. to su to missi dominici (dvorski izaslanici), a to su to capitularia missorum?

Da bi nadzirali grofovije, Karlovii alju svoje pomonike, missi dominici (dvorski izaslanici). Obino idu dva missa: jedan koji nadzire svjetovne a drugi (obino jedan biskup) duhovne kraljeve slubenike i vazale. Missi pri tome obiu nekoliko susjednih grofovija te se to podruje njihove nadzora poinje zvati missatica. Rad missa biva ureen i posebnim kraljevim uredbama, to su capitularia missorum.

74. to je to leges barbarorum, a to Lex Romana barbarorum?

Plemenska prava nazivaju se leges barbarorum koja se popisuju u razdoblju od 5-9. st. i nastaju pisani zakoni, kao suprotnost rimskom pravu koje se primjenjuje na romansko puanstvo a koje zovu Lex Romana barbarorum.

75. to su to Formulae Marculfi?

Formulae Marculfi je najpoznatija sauvana zbirka formulara na kojima su se izdavale isprave. Ova zbirka nosi ime sastavljaa koji ju je sainio potkraj 7.s t., a sadrava oko 40 formula za javne isprave i 52 formule za privatne isprave. Ova zbirka je imala izuzetan ugled, njome se sluila i dvorska kancelarija.

76. Objasnite instituciju suprisenika u franakom pravu.

Stranka daje prisegu skoro uvijek sa svojim suprisenicima. Oni su u pravilu roaci stranke,i oni su du duni dati prisegu, iznimno ako nema roaka suprisenici mogu biti i neroaci. Oni moraju biti slobodni ljudi istoga plemena i stalea kao i stranka sa kojom priseu. Njihov izbor ima svojstvo arbitrae, bira ih stranka sa kojom priseu, ali protustranka moe odbiti suprisenika, odnosno tvrditi da su suprisenici krivo prisegnuli. Broj suprisenika ovisi o vanosti sporne injenice, u pravilu ih je 12 ali taj broj je nekad manji ili vei. Suprisenika treba razlikovati od svjedoka (onoga koji je uo ili vidio), jer suprisenik svojom prisegom tvrdi da je prisega njegove stranke istinita te sam preuzima odgovornost za krivu prisegu svoje stranke, tj. sam postaje krivac. Salijski zakon razlikuje suprisenika koji je svjesno krivo prisegnuo od onoga koji je bio u bludnji. Kasnije kriva suprisega kanjavanja je ovisno o stupnju suprisenikove zle namjere.

77. Objasnite institut ordalija ili bojeg suda.

Odreene osobe (robovi) i odreene injenice (optuba za trovanje ili arobnjatvo) se dokazuju bojim sudom (oradlium). Nekad je boji sud subsidijarno sredstvo u nedostatku suprisenika i svjedoka, odnosno sluaju prigovora protiv njihovih prisega. Ordalije seu u daleku indoeuropsku povijest, a u osnovi je vjerovanje da e bogovi potvrditi istinu. Crkva je najprije pobijala boji sud, kasnije ga koriste i crkveni sudovi, a Karlo Veliki nalae da je to nepobitan dokaz. Ordalije su mogle biti jednostrane (samo stranka koja dokazuje) ili dvostrane (dvoboj i sud pred kriem). Prije ordalija stranke priseu da e svoju prisegu potvrditi bojim sudom, tj. da priznaju dokazanim ono to pokae boji sud. Vrste bojeg suda: dvoboj, sud pred kriem, sud da vrelom vodom, sud sa usijanim eljeznom i sud bacanjem u vodu. Boji sudovi su uvelike bili oblik ispitivanja moralne vrstine, jer pretpostavlja se da su delikventi moralno labilne osobe, a da nije laov onaj koji je spreman izdrati taj dokaz da bi dokazao svoje tvrdnje.

78. Koja bitka, protiv koga i koje godine oznaava poetak franake drave?

Klodvig iz roda Merovinga pobjeuje rimske ete kod Sissonsa 486.g. i tu godinu povijest uzima za poetak franake drave.

77. Kada se donosi Edictum Clotarii (tzv. Vjena konstitucija) i to se njome propisuje?

Edikt Klotara II od 614.g. propisuje a u sluajevima tekog delikta ope sudbenosti kojeg je poinio klerik ili akon nieg stupnja, prvo e biskupski sud provesti disciplinski postupak, a tek e potom suditi sud centene. Tako biskupski sudovi stjeu svjetovnu sudbenost nad klericima i laicima biskupskog vlastelinstva.

78. to je u Franakoj centena a to vicaria?

Najnia organizaciona jedinica (u grofoviji ih ima 3-8) je centena (u germanskim krajevima) odnosno vicaria (u romanskim krajevima). U germanskim krajevima centene su rodovske jedinice (sela), a vicarie su uvelike teritorijalne jedinice. I jedna i druga su oblik uglavnom sudskih jedinica i oblik narodnog sudovanja. To su podruja plemenskog ili teritorijalnog obiaja koje narod zna i prema kome sudu. Glavni organ je skup svih slobodnih mukaraca toga podruja thing (germ) ili mallus (lat.).

79. Tko i kada zabranjuje kolonima prekid kolonata i kako se tim ediktom mijenja priroda tog odnosa?

U 3.st. dolazi do prekidanja kolonatskog odnosa jer se gospodarski ne isplati, latifundisti izbjegavanju plaanje poreske obaveze zbog nedostatka radne snage i trae od drave da nedostatak robova nadomjesti kolonima privezanim za zemlju. Konstantin 332. ediktom zabranjuje kolonima prekidanje odnosa. Tako teajem 4. i 5. st. koloni postaju sve vie vezani uz zemlju da bi bila osigurana obrada zemlje, odnosno dravi porez te da ovaj poslui za brojnu, snanu i zadovoljnu vojsku, a da vojska bude Carstvo. Tako se jedan privatno-pravni, ugovorni, (pravno) dobrovoljni odnos (kolonat), pretvara u nametnuti, neravnopravni, neslobodni odnos, odnos u kojem je drava stranka koja ne ugovora nego nareuje.

80. U kojem obliku postoji kraljeva zatita mundeburdium regis u Franakoj?

Postoje oni koji su bez plemensko-rodovske zatite: klerici, hodoasnici, idovi, ljudi bez rodovskih srodnika, pa i udovice i siroadi i za njih je kralj neto poput plemenskog starjeine, kao opi jamac pravde i zatitnik; nad tim osobama kralj ima mundeburdium regis. Prema narodnom pravu postoje dvije vrste kraljeve zatite: jedna je opa, dana putem ope naredbe, a druga je posebna, privatna, tj. ugovorena osobno a putem simbolikog ina tzv. commendatio, i ona je osnova vazaliteta. Po njoj tienik zahtjeva da se njegov spor rjeava pred kraljevskim sudom te da naknada za povrede prema tim osobama bude plaena u iznosu koji je predvien za povredu kraljeva banusa.

81. Kada je sklopljen i to se odreuje tzv. Verdunskom mirom?

Nakon 13 godina neprestanih sukoba, mirom u Verdunu 843.g. tri brata, sinovi Ludviga Pobonog, sporazumjela su se da Franaku podijele na tri podjednaka dijela: zemlje istono od Rajne (naseljene Germanima) pripale su Ludvigu (njemakom), zapadne (francuske zemlje) Karlu elavome, a izmeu njih uski pojas od Sjevernog mora do Rima, najstarijem Lotaru koji je dobio i naziv Car. Taj dogaaj uzima se kao kraj Franake kao jedne drave.

82. to je to Konstantinova darovnica i kako je crkva zloupotrebljava u odnosima s Franakom?

Da ne bi izgledalo da svoju svjetovnu vlast papa duguje iskljuivo Karloviima, barbarima, kurija je izradila lanu Konstantinovu darovnicu (Donatio Constantini). Po njoj, Konstantin Veliki naputajui Rim 330.g. kao svoju prijestolnicu i odlazei u Konsantinopolis, papi predaje vlast nad itavim zapadnim svijetom.

83. to je to komendacija?

Komendacija je sveani in kojim se odreena osoba pruanjem ruku i prisegom vjernosti obvezuje na odreeni slubu (od 8.st. uglavnom konjaniku) drugoj osobi (kralju ili nekom drugom), a ovaj prima njegove sklopljene ruke i njegova obeanja te se sa svoje strane obvezuje da e mu pruati zatitu i (ponekad) dati konjaniku opremu. Bio je to dvostrani ugovor privatno-pravne naravi. U tom odnosu je bitno uzajamno povjerenje i zatita, a ove ostvaruju privrenost u miljenju i oruju.

84. Objasnite pravni prirodu capitularia u franakom pravu i njihovu podjelu s obzirom na sadraj i druge zakone?

Izvori prava u franakoj su dravni propisi capitularia. Dok lex (zakon) primjenjuju narodni sudovi capitularie su ureivale odnose koji su u nadlenosti drave pa te odredbe uglavnom primjenjuju kraljevi inovnici i vae samo za ivota kralja koji ih je izdao. U hijerarhiji ova dva pravna vrela (lex i capitularia), lex je jae i trajnije pravo vrelo. Ureuju uglavnom novonastale odnose koji su vezni uz dravu. Jedno od bitnih mjerila za sistematizaciju kapitularija je njihov odnos prema zakonima (plemenskom pravu). Prema tom mjerili kapitularije dijelimo na:

1. capitularia legibus addenda (zakonu dodane), kralj ih ne moe donositi sam nego ih predloi skuptini odreenog parlamenta koja ih svojim prihvaanjem uvrsti u dio plemenskog prava; i

2. capitularia per se scribenda (samostalne, nemaju veze sa zakonima i narodnim pravom), kralj ih donosi sam i one uglavnom ureuju dravnu upravu i njih primjenjuju dravni organi

. Po sadraju dijelimo ih na: capitularia mundana (svjetovne), capitularia ecclesiastica (crkvene), capitularia missorum (kraljeve uredbe) i capitularia mixta (mjetovite).

Bilo je vrlo malo kapitularija donesenih za cijelu dravu. Najvie kapitularija je izdano za Karla Velikog i one kasnije imaju posebnu vanost. Kapitularije franakih kraljeva zajedno s pravom franakih plemena smatramo franakim pravom u uem smislu rijei.

85. to se u ranofeudalnoj dravi naglaava nazivom patrijahalna a to nazivom patrimonijalna drava?

Patrijahalna kraljevina oznaava vojno-teritorijalno poimanje vlasti, vlast je bitno poivala na plemensko-vojnoj logici i ona obiljeava Franaku dravu za vrijeme cijelog njezinog trajanja (do kraja 9.st.) Razdoblje ranofeudalne drave nazivaju patrimonijalnom dravom ime naglaavaju imovinsko-vlasniku (patrimonij, oevina) osnovu te vlasti, vlast glave obitelj, kao vlasnika obiteljske imovine.

86. to je to prekarij i u kojem obliku postoji?

Katkad je zakupni odnos ugovoran bez roka, tj. latifundist zakupcu daje zemlju do (uvijek mogueg) opoziva i taj odnos nazivaju precaria data; prekarij je mogao biti uspostavljen i tako da je seljak dao svoju zemlju a latifundista kao novi vlasnik mu je istu zemlju dao u prekarij (precaria oblata);, ili latifundista seljaku daje ne samo seljakovu bivu zemlju nego jo dio latifundije, obino zato to je seljakova zemlja bila nedovoljna da prehrani obitelj (precaria renumeratoria). Svi ovi odnosi su oblik zakupnog odnosa, obian obavezno-ugovorni odnos proizaao (pravno) iz slobodne volje stranaka.

87. Koja se tri sloja formiraju u Franakoj koncem 9.st.?

Formiraju se tri odvojena reda: oratores (oni koji mole), bellatores (oni koji ratuju) i laboratores (oni koji rade).

88. to je u osnovi razlikovanja patrimonijalne od patrijahalne monarhije?

Razlika je na poivanju dravne vlasti, patrijahalna monarhija oznaava vojno-teritorijalno poimanje vlasti, vlast je bitno poivala na plemensko-vojnoj logici dok se u patrimonijalnoj dravi naglaava imovinsko-vlasniki osnov vlasti, vlast glave obitelj, kao vlasnika obiteljske imovine.

89. Kad se odvija bitka na Katalunskim poljima i tko u njoj sudjeluje?

Kao federati Franci su dio rimske vojske u borbama protiv raznih drugih germanskih plemena, 451.g. bore se na Katalunskim poljima i pobjeuju Atiline Hune.

90. Krajem 6.st. Franaka se dijeli izmeu Klotarevih sinova na 3 dijela, kao se zovu ti dijelovi?

Dijeli se na Austraziju, Neustriju i Burgundiju.

91. to je to u Franakoj trustis regia?

Najbitniji dio dvora je trustis regia tj. antrustiones, odnosno kraljeva garda, oni su jezgra itave kraljevske vojske, njima na elu u ratu je sam kralj, a od 7.st. majordom. Za Karlovia oni su dio franakog plemstva koji se uobliava u dvorsko plemstvo.

92. Tko su rachinburzi?

U centenama, odnosno vicariama, budui da je pravo obiajno, skuptina pri svakom suenju bira od prisutnih 7 koji poznaju obiaje i koji imaju ugled estitih ljudi te koji e biti nepristrani u sporovima koji su predmet odluivanja rachinburzi. Oni su vrsta ivog kodeksa koji trebaju narod uputiti u obiaje pa i da predloe presudu koju e skuptina donijeti, a proglasit e je predsjedatelj skupa.

93. Tko je i kada objavio poznatu zbirku kapitularija koja ak postaje slubenom zbirkom?

Neke kapitularije Karla Velikog, Ljudevita Pobonog i Lotara (njih 29), izdao je kao privatnu zbirku 827.g. opat Ansegisus de Fontanella pa je 829.g. ta zbirka postala priznata kao slubena. Bila je to vrlo nepotpuna zbirka jer danas poznajemo vie od 150 kapitularija iz tog razdoblja.

94. to je to u franakom pravu afatomija?

Institut afatomije u salijskom pravu neto slino oporuci. Nastanak ovog instituta nije jasan, ali ini se (s obzirom na sudjelovanje kraljevih slubenika) da je taj institut nastao putem kraljeve nadopune obiajnog prava. Budui da ovaj institut mijenja prirodni red nasljeivanaj, institut ima posebno ozbiljne, sveane i javne forme i izuzetnost njegove primjene: na narodom sudu (thing) pred thunginom ostavitelj odreuje ovjeka s kojim nije u srodstvu i kojiem predaje svoju imovinu i odreuje osobe (osobu) kojima e je taj nakon smrti ostavitelja (u roku od 12 mjeseci) u prisutnosti kralja ili pred kraljevim sudom predati.

95. to je to mannito a to bannitio?

Redoviti postupak zapoinje oteeni tako to pred svjedocima ispred protustrankine kue izjavljuje da ju poziva na sud, taj poziv zove se mannitio. Kasnije javlja se sudski poziv, on se zove bannitio.

96. Kakva je, u franakom sudovanju, uloga suprisenika a kakva svjedoka?

Svjedok se bitno razlikuje od suprisenika, jer svjedok prisee na ono to zna iz vlastita opaanja, a suprisenik prisee na prisegu svoje stranke i tvrdi da je istinita te sam preuzima odgovornost za krivu prisegu svoje stranke, tj. sam postaje krivac.

97. Tko prema franakom pravu nije mogao biti svjedok?

Svjedokom nisu mogli biti ene, nedorasli mukarci (po Salijskom zakonu do 12 godina), bespravni i oni kojima je pravo svjedoenja oduzeto zbog krive prisege.

98. Kakav je po franakom pravu status stranke koja se niti nakon etverostrukog poziva ne odazove pozivu suda, a za to nema opravdanih razloga?

Ukoliko se stranka i nakon etverostrukog poziva ne odazove i ne doe na sud, a nema opravdane razloge (bolest, smrt, poar, sluba za kralja), sud ne izrie presudu, nego se neposluni sam tim inom stavio izvan prava (ex lex), a takvom nitko ne smije pruiti utoite ili hranu (pod prijetnjom kazne), gubi svu imovinu i svatko ga moe ubiti.

99. to i koje godine nareuju carevi Arkadije i Honorije rimskim zemljoposjednicima, a u svezi pridobivanja germanskih plemena kao saveznika?

Germani su na razne naine dio rimske drave. Kao plemenska vojska umjesto plae dobivali su zemlju koje njihovo pleme uiva. Ishod toga je Zakon iz 398.g. kojim carevi braa Arkadije (car Istonog dijela carstva) i Honorije (car Zapadnog dijela carstva) nareuju rimskim zemljoposjednicima da germanskim plemenima kojima je drava odobrila naseljavanje moraju ustupiti dio svoje zemlje.

E N G L E S K A

100. to je to Danegeld?

Engleska od Normana mora otkupljivati mir i sredstva koje skuplja posebnim porezom koji se zove Danegeld i koji katkad iznosi i do 5.000 kg srebra.

101. Kada je vladao Richard I. Lavljeg srca?

Vladao je od 1189-1199.g. , nasljeuje svoga oca Henrika II.

102. Objasnite znaaj Velike Povelje Magna Carte iz 1215.g.

Kralj John ratujui sa Francuskom financijski iscrpljuje engleski narod i plemstvo, uvodi crkveni porez u korist pape, dolazi do opeg nezadovoljstva kraljem. U tim okolnostima postaje sve glasnije pitanje o prirodi kraljeve vlasti, o odnosu naroda i vlasti, i narod zbog zasluga svojih predaka i znajui da su oni najbitniji dio vlasti ele sudjelovati u poslovima vlasti. To je gospodarski i politiki razlog iroj politikoj spregi koja je skoro sve slobodne ljude povezala protiv kralja i bila odrednica sadraja Velike povelje iz 1215.g. Magna Carta je odredila uzajamna prava i dunosti kralja s jedne strane i feudalaca i naroda (samo slobodni ljudi, ne kmetovi) s druge strane. Posebnu panju obratila je na pravo kao osnovu vladanja i na stroj za nadziranje ljudi. To je praktian dokument u uvjetima srednjeg vijeka, daje uvid u politiku i pravnu zbilju svog vremena. Ovim dokumentom zapoinje ustavnost engleske staleke kraljevine. Politiko znaenje rijei Magna Carta u 14. st. preuzima rije parlament.

103. Kada se prvi put primjenjuje institut impeachmenta?

Stogodinji rat ojaao je i osamostalio Donji dom i on dobiva prvenstvo u odobravanju poreza. Postaje nemilosrdan prema kraljevim pomonicima ukoliko primijete da loe gospodare novcem koji im oni odobravaju. Kada su prvi puta podigli optunicu za kraljevog pomonika pred Gornji domom 1376.g. taj institut se nazvao impeachment. 104. Kada se na vlasti nalazi kua Lancaster i kako se to doba naziva?

Kua Lancaster zavladala je po volji parlamenta, od 1399-1461 g. i to doba se naziva doba parlamentarnog poretka. To je dovelo do borbe i za sredinju vlast i za mjesnu vlast, pa i do borbe izmeu njih, pa se zbog toga naziva jo i doba bespravnog nasilja.

105. to je to rat rua i koliko traje?Osporavanjem krune kui Lancaster zato to svoje pravo istie kua York, stogodinji rat nastavljen je unutarnjim ratom, otpoeo je Rat dvije rue za vlast (1455-1485). Rat rua je klasni rat, plemstvo se meusobno poubijalo. Rat nije zemlju gospodarski unitio, niti je bilo velikih ljudskih rtava.

106. Navedite obveze vazala prema kralju.Tokom 12. st. vazalske obveze postaju sve odreenije prema veliini posjeda ili plodina sa zemlje: svaki vazal mora dovesti onoliko vitezova (konjanika) koliko ih njegova zemlja moe izdravati, a to odreuje broj vitekih posjeda. Vazalska dunost je 40 dana redovite vojne slube godinje, za to vrijeme sve trokove snosi sam vazal. U vrijeme rata ta dunost traje dva mjeseca. Vazal je duan priskoiti gospodaru (sizerenu) u tri prilike u kojima ima izuzetne izdatke: kada prvi put promie najstarijeg sina u viteza, kada prvi put udaje najstariju ker i za otkup zarobljenog sizerena.

107. Koliko vrsta kmetova ima u Engleskoj u 13. st.?Razlikujemo tri vrste kmetova: a) kmetovi starih kraljevskih domena (tj,. domene engleskih kraljeva prije 1066.g.) imali su pravo albe erifovom pomoniku ukoliko je uivalac kraljeve domene povrijedio stare obiaje domene o kmetovima, b) povlateni kmetovi njihove obveze su odreene za razliku od c) obini kmetovi.

108. Kada i koji sud u Engleskoj prihvaa tube kmetova protiv gospodara?Krajem 15. st. Kanclarov sud poinje tititi kmetove protiv njihovih gospodara, doputa njihove tube protiv gospodara a zbog smetanja posjeda, tj. kmetovima daju istu zatitu kakvu je pruao slobodnom seljaku ili zakupcu protiv gospodara zemlje.

109. Koje vrste redovitih prihoda ima kralj u Engleskoj u srednjem vijeku?Redoviti kraljevi prihodi su: 1) od kraljevih domena kraljevih uma i gradova, 2) od feudalnih vazala plaaju kralju odreene pristojbe, 3) od kraljevih povlastica to ima samo on, npr. dio vina koji se uvozi u luke te globe koje izrie kraljev sud.

110. to je to Domesday Book?

Wiliam osvaja je organizirao popis sveukupne imovine i stanovnita te je 1086.g. sainjena Knjiga posljednjeg suda - Domesday Book. To je najiscrpniji izvor gospodarskih, socijalnih, klasnih slojeva u jednom srednjovjekovnom drutvu.

111. to je to Veliko vijee (Magnum Concilium) i navedite mu ovlasti?

Tokom 11. i 12. st. feudalna drava poiva na ugovornom odnosu unutar feudalne klase; taj ugovor je ureen obiajem, a skup svih lanova tog odnosa je sud za sporove meu strankama u tom odnosu. To tijelo je bilo glavni organ sve dravne vlasti Veliko Vijee (Magnum concilium). MC je skup svih neposrednih vazala krune, tj. onih koji su od kralja dobili feude uz uvjet feudalnih obaveza. To je feudalno-klasno tijelo kako po sastavu tako i po nadlenosti i po nainu djelovanja. Naelno su svi oni koji dre zemlje od krune lanovi tog tijela, to je duhovno i svjetovno plemstvo. Sastaje se po potrebi, u pravilu dva do tri puta godinje. U 12.st. pojavljuje se razlika izmeu krupnih i niih krunskih vazala. Krupne vazale poziva sam kralj, dok nie vazale erif poziva opim pozivom na Veliko vijee. Prisustvovanje vijeu je ne samo pravo nego i dunosti: jedna od vazalovih obaveze je da prui savjet sizerenu. U pogledu poziva, kao i u pogledu nadlenosti ili postupaka u ovom tijelu, ne treba oekivati preveliku formalnu ujednaenost i odreenost. Bilo koje pitanje je moglo biti postavljeno i raspravljano u tome tijelu Rasprave su najee poprimale izgled suenja, jer su pretpostavljale razlaganje prava. To je razlog duboke veze i proimanja common lawa i parlamentarizma. Ponekad je MC doista i bio sudite, jer je to tijelo nadleno za sve sporove meu krunskim vazalima, a to znai i za sporove izmeu kralja i pojedinog vazala. Zbog ratova i kraljevih estih izbivanja izvan Engleske, MC se sastaje vrlo neredovito a rat i ratne potrebe postaju predmet njihovih sastanaka. U 13.st. MC je sazivan u sastavu koji se razlikovao od njegova redovitog sastava, i taj se MC poinje nazivat parlament.

112. to je to Curia regis, tj. ui sastav Velikog vijea?

Glavni izdanak Velikog vijea, odnosno tijelo koje umjesto njega obavlja najvie njegovih poslova je Curia regis tj. ui sastav Velikog vijea. Kralj sve ee umjesto MC saziva najvanije lanove toga tijela,a to su uglavnom krupni vazali krune, a u najveem broju oni su i zaposleni na dvoru. Tako via facti nastaje Curia regis, ona uz kralja postaje glavni operativni nositelj svih poslova vlasti. U sastavu CR su ne samo krupni vazali nego dvorsko struno osoblje to u ovom tijelu daje znaenja ne samo politikog nego i strunog autoriteta. Rasprava u CR i ma oblik savjeta kruni; kad ta rasprava zavri donoenjem kakve isprave, onda je potpisuje kralj.

113. Objasnite poetak razdvajanja parlamenta na Gornji i Donji dom.Krupno plemstvo uz poslove koje je obavljalo u okviru parlamenta radilo je i mnoge druge (naroito sudske) poslove. Zato krupno plemstvo (lords) zasjeda i odluuje o tim poslovima i kad ne zasjeda parlament. Od sredine 14.st. krupno plemstvo poinje na svojim odvojenim sjednicama raspravljati, pa i rjeavati, i o onim poslovima o kojima su do tada rjeavali u okviru parlamenta, tj. na zajednikim sastancima s predstavnicima nieg plemstva i gradova. To e biti od presudnog znaenja za odnos klasa i poimanje rijei narod u Engleskoj.

114. Teritorijalna podjela Engleske u srednjem vijeku?Cijela Engleska je podijeljena na grofovije, a ove su podijeljene na oblasti stotine, a ove na desetine. Sve te jedinice su bile vojne a nazivi stotine i desetine su prema broju vojnika koje su davale. Na elu tih upravno-vojnih i sudskih jedinica stoje erif kasnije nazvan grof, odnosno naelnik.

115. to znate o instituciji azila?Azil (pribjeite) na posveenom mjestu smatralo se povlasticom. Ako se zloinac sklonio u crkvu ili kakvo sveto mjesto, svjetovne osobe ga nisu mogle tamo hvatati, sveenici su ga mogli hraniti 7 dana, a nakon toga on se mogao predati sudu ili prisegnuti da e zauvijek napustiti Englesku ili ostati u crkvi dok ne umre od gladi. Zloinac je esto izabrao da umre od gladi, ili da napusti Englesku jer je to izjednaavano sa smrti, u tom sluaju nije bilo presude pa njegova imovina nije konfiscirana, ena je smatrana udovicom, a imovina pripada nasljednicima. Ova povlastica je ukinuta u 17.st.

116. to je to Test Act, kada je donesen i to se njime propisuje?

Test act Zakon o ispitivanju vjere, donesen je 1673.g. a njime se propisuje da dravne, vojne, sudske, crkvene, kolske slube itd. mogu preuzeti samo osobe koje prisegnu pripadnost Anglikanskoj crkvi. Njegovim ukidanjem 1828. katolici i protestanti-neanglikanci mogli su postati dravni i gradski inovnici, poslanici, nastavnici itd. Dakle ukinut je, bar pravno, politiki monopol anglikanske vjere.117. Kada je donesen i to je propisivao Habeas corpus act?

Habeas corpus act (Zakon o osobnoj slobodi) donesen je 1679.g. To je najvee jamstvo osobnih sloboda do 20.st. Ustavna isprava koja stavlja zatvore i njihovo osoblje pod temeljit sudski nadzor. Prema njoj zatvorska sluba moe nekoga uhititi i drati u zatvoru samo na temelju sudskog naloga. Ima i izuzetaka i to ako postoji mogunosti bijega, ali i tada se moraju drati odreenih pravila kao npr. ne moe se drati vie od 24 sata i ve se u tom vremenu mora izdati sudski nalog inae ga trebaju pustiti, ako je sud izdao nalog da se osumnjienog drati u zatvoru, ta osoba mora biti u roku od 20 dana izvedena pred porotu.

118. Kada je donesen i to je regulirao Zakon prava (Bill of Rights)?Zakon prava doneen je 1689.g. Ovaj Zakon je djelo slavne revolucije i jedan je od najvanijih ustavnih zakona, taj je zakon naelo zakonitosti, naelo stalnosti sudske organizacije, budetsko pravo i vojsku stavio u ruke parlamenta. Govori o tome da je naelo zakonitosti iznad vlasti pa i kraljeve, zakon je obavezan i za kralja, da je sudska organizacija stalna i odreena i protuzakonito je uspostavljanje izvanrednih sudova, da je zakonom odreen broj porotnika, ne mogu se zahtijevati prekomjerna jamstva ni dosuivati prekomjerne globe, ni okrutne ili neuobiajene kazne, svaki Englez-protestant moe nositi oruje za osobnu obranu, svaki Englez ima pravo podnijeti peticiju parlamentu, da ima slobodu govora, rasprave i postupka u parlamentu bez ikakve odgovornosti, da izbori za parlament moraju biti slobodni i parlament mora biti esto na okupu. Parlament odluuje o podizanju vojske, porota - slobodno i zakonito izabrana osnovni je jamac pravne slobode.

119. Kada je donesen i to je regulirao Zakon o nasljeu prijestolja (Act od Sttlement)?Zakon o nasljeu prijestolja donesen je 1701.g. i sadrava da kraljevi Engleske moraju biti protestantske vjere, da kralj ne moe napustiti Englesku bez odobrenja parlamenta, samo parlament moe objaviti rat zbog kraljevih privatnih posjeda, kralj ne moe obustaviti postupak impeachmenta, kraljev akt je izvran samo ako uz kraljev potpis ima i supotpis lana Tajnog savjeta tj. ministra, stranac ne moe biti lan Tajnog savjeta, suci su nesmjenjivi. On je temelj engleskog parlamenta. 120. to je Privy Council i koja mu je funkcija?

Zemlja Henrika VIII potjee tijelo koje je nazvano Tajni savjet kao skup kraljevih savjetnika o dravnim poslovima. lanove tog tijela imenovao je kralj. To tijelo je obavljalo (i danas obavlja njegov Pravni odbor) i sudske poslove, ali je bilo organ kraljeva osobita povjerenja u dravnim pitanjima; kralj je rijetko sazivao cijeli skup, ali se savjetovao s pojedinim lanovima tog tijela; kraljevi tajni savjetnici su bili i oni koji su vodili pojedine resore (ministri), njih je bilo 4-6, a u 19.st. broj e narasti do desetak; krajem 17 st. kraljevi su poeli u svoj kabinet sazivati te svoje najvanije tajne savjetnike da se zajedno savjetuju.121. Kada se u Engleskoj donosi prvi Izborni zakon (Reform Bill)?

Donosi se 1832.g. i imao je dva cilja: birako pravo vezati za broj stanovnitva (a ne prostor) i dati birako pravo onim drutvenim grupama koje e ga odgovorno i uspjeno iskoristiti.122. Kada u Engleskoj birako pravo dobivaju ene?

1918 u proljee sa navrenih 30 godina.123. Kada je donesena Peticija prava i to se njome proklamira?

Petition of Rights 1628.g. sastavili su je Eliot i bivi kraljev sudac Coke; priznanje je prava parlamenta i graana, te je priznanje izrijekom da kralj nije iznad prava. Taj akt priziva stara i nezastariva prava koja potjeu iz 13 i 14. st. i kojima starost daje svojstvo prava; peticija u devet lanova nabraja ta prava i njihove povrede i u desetom sve to ponovo saimlje124. Koja dva statuta su od 13. st. do danas osnova prometa nekretninama u Engleskoj, kada i od strane kojeg vladara su doneseni?

Statute de Donis iz 1285.g. i Quia Emptores (Jer kupci) iu 1290.g. ta dva statuta su do danas ostala od temeljene vanosti za englesko zemljino pravo. Donijeti su za vladavine Edwarda I.

125. Objasnite to je to ustanak Lolarda, kada se odvijao i tko mu je bio ideolog?

Borbe za otkup kmetova u Engleskoj izazvale su pobune 1381.g. u obliku vjerskog pokreta protiv papske svevlasti, protiv doktrine o jednakosti vlasti i ideologije. Oxfordski profesor Wycliffe je tome dao doktrinarnu razinu a njene pristae su nazvani lolardi. Lolardi su svu panju usmjerili protiv svjetovne vlasti crkve i njenog bogatstva, a svoje su pristae nalazili meu seljacima, graanima, ali i u niem plemstvu. irina lolardskog pokreta je uzrok otrini njegova suzbijanja. Lolardi su imali dosta zajednikog s buduim protestantizmom pa koliko su u tajnosti preivjeli progone i doekali nastanak iroke struje parlamentarizma, oni su se u nju utopili.

126. Tko postaje kraljem Engleske nakon smrti Elizabete Tudor i u kojem razdoblju vlada bez parlamenta?Naslijedio ju je James I, a bez parlamenta vlada od 1614-1621.g.

127. Od koje se godine dijeli parlament na dva doma i to je osnov zakonodavnog prava parlamenta?

1332.g. za vrijeme vladavine kralja Edwarda II parlament se razdvaja na dva doma. Zakonodavno pravo parlamenta razvija se kao nuan posljedica njegova financijskog prava, tako je parlament posredstvom financijskog stjecao i zakonodavno pravo.

128. Koje upravne jedinice postoje u Engleskoj od kraja 19.st., tko je na njihovu elu i na osnovu kojeg zakona su stvorene?

Zakonom o mjesnoj upravi u izvangradskim podrujima iz 1888.g. ureeno je da su najvee upravne jedinice grofovije, s time da neki veliki gradovi imaju svojstvo grofovije.

Grofovijom upravlja izabrano vijee grofovije. Manje jedinice od grofovije su kotarevi kojih u grofoviji ima 5-6 kojima upravlja vijee kotara. Seoski kotarevi se dijele na upe, kojima upravlja vijee upe.

129. Od 1832-1969 u Engleskoj je provedeno 6 izbornih reformi. Navedite godine u kojima su reforme izvrene i koje novine donose posljednje 3 reforme.

Reforme su izvrene: 1832.g., 1867.g., 1884.g. 1918.g., 1928.g. i 1969.g.

1918.g. parlament je donio zakon kojim je uveo ope pravo glasa za ene i mukarce koji imaju 21 godinu, a za ene koje su navrile 30 godina.

1928.g. uvedeno ope i jednako pravo glasa za mukarce i ene koji su navrili 21 godinu.

1969.g. aktivno birako pravo dobit e svi sa navrenih 18 godina, dok e pasivno birako pravo ostati vezano za navrenu 21 godinu, lanovi Donjeg doma ne mogu biti dravni slubenici, a to su sveenici, suci, vojne osobe i sl.

130. ime i zbog eka kralj Henrik II. eli ojaati svoju vlast?

Spoznavi premo crkve i irinu njenih sudbenih ovlatenja koja su smetala dravi, Henrik II se s njom sukobi. Klarendoskim uredbama 1164.g. Henrik II je ograniio sudbenu vlast crkve pa je to povod sukobu i ubojstvu kenterberijskog nadbiskupa T. Becketa. Henrik II ograniio je i feudalnu sudbenost i tako sudstvo postaje bitna poluga jaanju kraljeve vlasti. Naredbom o oruju 1181.g. propisao je da svi slobodni ljudi, srazmjerno svom imetku moraju imati odreeno naoruanje. Tako se kralj mogao protiv plemstva osloniti na plaenike kao i na naoruani narod.

131. to engleski kralj Henrik II ureuje tzv. Klarednoskim uredbama i kada su one donesene?

Klarendoskim uredbama 1164.g. Henrik II je ograniio sudbenu vlast crkve pa je to povod sukobu i ubojstvu kenterberijskog nadbiskupa T. Becketa.

132. Kada se sastao tzv. Viteki parlament i koje su njegove glavne odluke?

To je parlament izabran 1661.g. koji e na okupu biti do 1678.g. Uao je u povijest po tome to od njega potjee dvostranaki sustav engleskog parlamenta - torijevci i vigovci. Od 1673.g. vodi politiku koja je prilino suprotna kraljevoj i izraz toga je i jo jedna njegova odluka: kako je kralj sam pozivao predstavnike gradova u parlament, Viteki parlament je odredio da e ubudue u donjem domu uvijek biti predstavnici onih gradova koji su u ovom parlamentu bili predstavljeni-1673.g. podastro kralju na potvrdu Test Act-dravne, vojne, crkvene, sudske itd. slube mogu preuzeti samo osobe koje prisegnu vjernost Anglikanskoj crkvi.

133. Kojim aktima i kada donesenim Henrik II utjee na odnos kralja i crkvenog odnosno svjetovnog plemstva?

Klarendoskim uredbama 1164.g. Henrik II je ograniio sudbenu vlast crkve. Naredbom o oruju 1181.g. propisao je da svi slobodni ljudi, srazmjerno svom imetku moraju imati odreeno naoruanje. Tako se kralj mogao protiv plemstva osloniti na plaenike kao i na naoruani narod.

134. Tko po Zakonu o nasljeu krune iz 1701.g. imenuje suce, te tko ina osnovu ega odluuje o njihovu opozivu?

Kruna imenuje suce, ali ih ne moe opozvati dok se dobro vladaju, a o tome odluuje sud ili parlament postupkom impeachmenta.

135. Koje godine u Engleskoj dolazi do pada cijele vlade te kako nastaje presedan za kolegijalnu odgovornost vlade?

1742.g. dolo je do pada engleske vlade zato to je Walpole podnio ostavku; donji dom se nije zadovoljio njegovom ostavkom - vladu su inili Walpoleovi istomiljenici (politika homogenost vlade); zajedniki su donosili odluke - kolegijalnost u odluivanju; pa zajedniki i odgovaraju - kolektivna, solidarna odgovornost, parlament smatra da su ljudi politika, tj. promjena politike znai promjenu ministara i tada je stvoren presedan za kolegijalnu odgovornost vlade, tj. da je parlamentarna vlada ustavni presedan.

136. U ranofeudalnoj Engleskoj punoljetstvo muke djece je razliito. O emu ovisi i kada ga stjeu muka djeca feudalaca, a kada muka djeca seljaka?

Djeca feudalaca su stjecala punoljetstvo za viteku slubu sa 21 godinom, a seljaka sa 14 godina.

137. Kada je u Engleskoj pasivno birako pravo izjednaeno s aktivnom, tj. kada je za pasivno birako pravo ukinut imovinski cenzus?

1858.g.

138. U kom razdoblju bez parlamenta vlada James I. Stuard, a u kom Charles I. Stuard, te koja dva znaajna akta Parlamenta su vezana za vladavinu Charlsa I.?

James I. Stuard bez parlamenta vlada 1614-1621.g., a Charles I. Stuard od 1629-1640.g.. Dva akta parlamenta su Velika prituba i Zakon o ukidanju episkopata i uvoenju Prezbiterijanske crkve i u Engleskoj.

139. Kada je i za kojeg kralja donesena Peticija o pravima u Engleskoj i koje su njene najvanije odredbe?

Donesena je 1628.g. za vrijeme Charlesa I. Stuarda i njome je odreeno da kralj en moe bez odobrenja parlamenta nametnuti poreze ak ni u obliku zajma ili dobrovoljnog doprinosa ili besplatnih darova, nitko ne moe biti gonjen ili kanjen zato to je odbio platiti porez koji parlament nije odobrio, nitko ne moe biti lien svojih prirodnih sudaca (porote), niti su zakoniti izuzetni ili izvanredni, bilo civilni, bilo vojni sudovi, smjetaj kraljeve vojske (kopnene ili pomorske) kod graana pojedinaca.

140. to je u Engleskom pravu Quo Warranto, tko ga i kada provodi?

Taj institut je uveo Edward I. radi kontrole pojedinaca koji su obavljali sudbene, odnosno pravne poslove trebali su dokazati osnovanost za to.

141. Kakav je znaaj u engleskoj pravnoj povijesti Simona de Montforta?

Za vrijeme graanskog rata je nie plemstvo, 1265.g. porazilo kraljevu vojsku i zarobilo kralja, tada je voa pobunjenika Simon de Montfort, grof od Lestera, preuzeo upravu. On je sazvao Magnum Concilium u koji je uz krunske vazale pozvao po dva predstavnika nieg plemstva iz svake grofovije, nego i po dva predstavnika iz svakog slobodnog grada. Taj skup iz 1265.g. smatra se prvim parlamentom, tj. opim predstavnitvom naroda, a njegovim utemeljiteljem Simon de Montfort.

142. Koje godine ikako je zavren proces dokidanja kmetskog posjeda u Engleskoj i temeljem kojeg akta?

1926. godine kmetski je posjed posve ukinut uz novano obeteenje vlasnicima zemlje, i to na temelju Law of Property Act (Zakon o vlasnitvu) iz 1922. godine.

143. Kojim vetom i na koji rok raspolau, po Zakonu o parlamentu iz 1911.g., gornji odnosno donji dom engleskog parlamenta, a kad a se radi o prijedlogu zakona nefinancijske naravi?

Ako je zakon nefinancijske naravi, donose ga oba doma, ali ne jednakom pravom. Zakona nema bez suglasnosti donjeg doma (tj. ima apsolutni veto), a gornji dom ima pravo odlonog veta (supenzivnog veta) na rok od dvije godine, taj rok mora istei kroz 3 uzastopna zasjedanja, a rauna se od drugog itanja u prvom zasjedanju do treeg itanja u treem zasjedanju. 144. Kancelarov sud?

Krajem 15.st. Kancelarov sud poinje tititi kmetove od njihovih gospodara doputajui njihove tube protiv gospodara. Ono to je posebnost Kancelarova suda je to da njega ne vee ni common law ni statute law kao formalno pravo, nego Kancelarov sud treba da njihov formalizam, pomou svoje slobodne ocjene svih okolnosti (pa i subjektivnih) sluaja, ispravi naelom pravinosti. Tako je nastao jedan trei sustav prava: pravo pravinosti (equity law), on je posve odvojen (tako e ostati do 19.st.) od druga dva.

145. Presedan?

Sud ne mogavi poricati vlastita rjeenja i sam se vee za prethodne sluajeve, tj. prvu presudu kojoj je rijeena jedna vrsta odnosa postaje obavezna za svaki takav isti sluaj. Taj prvi pravni sluaj,odnosno presuda postaje obavezna, ona je zapravo konkretna pravna norma. Ta prava presuda presedan ili precedent ustvari rjeava sve iste budue sluajeve, i tako obvezuje sve stranke i suce u buduim takvim sluajevima. Pravilo o obveznosti presedana uspostavlja se tokom 14.st. te u 16.st. ono postaje opepriznato. Presedan moe izmijeniti samo vii sud, a od kraljevih (tj. vrhovnih) sudova jedino je vii sud Dom lordova.

VELEIZDAJA

Do danas je osnova eng. krivinog prava, naroito to se tie najteih zloina Statut iz 1352. god. Taj akt ograniava krug postupaka koji su oblik najtee felony, a koje naziva treason (izdaja); kao veleizdaja, tj. zloin protiv kralja navedeni su smiljanje i izvoenje nasilne radnje uperene na osobu kralja, na njegovu suprugu, supruga, nasljednika prijestolja, protiv kraljevih visokih slubenika, krivotvorenje dravnog peata ili novca, vojna pobuna.

MALA IZDAJA

Kako je kralj imao pravo na vjernost svih podanika, a povreda te vjernosti je zloin izdaje, tako i nii gospodari (feudalci prema vazalima, otac prema eni i djeci) imaju pravo na vjernost svih njima podlonih. Zloin prema ovim gospodarima prema statutu iz 1352. je mala izdaja, a kazne mada su manje, ipak su sline: smrt, konfiskacija imovine u korist gospodara itd. Mala izdaja kao delikt je postojala do krivinog zakona iz 1827. god.

T U R S K A

146. Koji sultan i kada prenosi prijestolnicu iz Bruse u Jedrene?

Murat I. 1365.g. prenosi prijestolnicu iz Burse u Jedrene.

147. Kada je osvojen Carigrad i to se rauna od tog datuma?

Padom Carigrada 1453.g. za vrijeme Mehmeda II. mnogi e smatrati kraj srednjeg vijeka, Turska postaje prvorazredni imbenik europske politike slijedea 4.st., artiljerija postaje ne samo jedan od simbola turskih osvajanja, nego i novi oblik vojne taktike.

148. Za vrijeme kojeg sultana je bitka na Mohakom polju?

Bitka na Mohakom polju bila je za vrijeme sultana Sulejmana II.

149. Tko su to Janjiari?

Murat II poetkom 15. st. stvara novu vrstu stalnih pjeadijskih postrojbi: janjiari. Oni su trebali biti vojska koja jedina ivi za rat. Zato je njima zabranjeno bilo kakvo drugo zanimanje, ne mogu se eniti niti uope imati obitelj, i trebalo je da nemaju ni podrijetlo. Janjiari su trebali biti vojska koja izgara na dravnom rtveniku. To je trebalo postii nainom novaenja, odgoja i ivota janjiara. Janjiarske postrojbe su popunjavane pomou danka u krvi, naizmjence u pojedinim pokrajinama , svake 3 do 7 godine, izmeu zdravih djeaka nemuslimana starijih od 10-ak godina, uziman je obino jedan na 40 kua. U Carigradu je bila sva janjiarska vojska, i tu su odgajani djeca odabrana za janjiare. Odgoj je bio spartanski. Oni su bili udarna snaga turske vojske, tek podruje koje su pregazili janjiari smatramo je osvojenim.

150. Kakve su to zemlje sa hasom a kakve sa lijanom?

Turski pravnici podijelili zemlje s obzirom na to kako ih drava koristi: a) zemlje s hasom zemlje s kojih drava ubire naturalni porez za timarsko spahijsku vojsku i b) zemlje sa lijanom drava ubire porez u novcu.

151. Objasnite timarski sustav?

Timarski sustav je do sredine 15.st. u najviem dijelu ostao odreen obiajem. Zato su sultan Mehmed II el Fatih i naroito Sulejman II timarskom sustavu dali njegovu punu pravnu odreenost, tako su bila posve jasno odreena kako prava timarnika tako i seljaka koji su obraivali zemlju u timarima. Timarski sustav je ne samo oblik odnosa u poljoprivredi i oblik dravnog izrabljivanja, nego je to takoer i oblik organizacije najbrojnije vojne sile konjanika (spahija), kao i oblik dravne uprave. Kao drava koja neprestano ratuje, Turska nije mogla svoju vlast poloiti na sudstvo i upravu, nego uglavnom na vojsku, oni su preko svoje krvi i ivota spaavali dravu, a ona im je davala naturalna sredstva za ivot. Do 16.st. timarski sustav bio je glavni i jedini oblik zemljinog poreza.

152. Kada se ukida timarski sustav?Timarski sustav ukida se 1839.g., a to ujedno predstavlja i kraj turske vojne sile i Turske kao vojnike drave.

153. Kako se naziva sultanov pomonik i zamjenik u svim granama uprave?

Veliki vezir je sultanov jedini pomonik i zamjenik u svim granama uprave.

154. Tko su Kadijaskeri i koliko ih je bilo?

Kadijaskeri su bili druga najvia sluba. To su bili vrhovni vojni suci, oni su se brinuli o organizaciji pravosua, tj. obavljali su i poslove ministara pravosua. U poetku je bio jedan a kasnije dva kadijaskera: jedan za Anadoliju a drugi za Rumeliju. Anadolijski kadijasker postavljao je suce (kadije) za azijski dio, a rumelijski kadijasker za europski dio Turske. Kadijaskeri su za vojnih pohoda pratili sultana i tu rjeavali sporove vojne sudbenosti. U sultanovo ime imali su pravo devolucije, tj. pravo da izmijene svaku nadlenost.

155. Tko su to Defterdari?

Defterdari su voditelji popisa (defteri) dravnih financija. Kako je najvaniji stalni dravni prihod bio porez na zemlju, defteri su bili popisi zemljita. Najvei dio tih prihoda je troen u obliku timara, pa su defteri i popis timara. Najprije je bio jedan defterdar, kasnije dva (rumelijski i anadolijski), kasnije i vie. Uredi gdje su se drali defteri nazivani su defterhane, i kasnije je bio takav ured i defterdar za svaki sandak.

156. Kako se naziva osnovna sudska jedinica u Turskoj?

Osnovne sudske jedinice nazivaju se kadiluci, tj. to je podruje sudbenosti jednog kadije (suca).

157. Tko su to Muftei?

Muftei su posebna vrsta sudaca, to su suci za sporove o vjerskim zakladama (vakufi), tj. njima su spadali samo predmeti u kojima je trebalo primijeniti taj dio erijatskog prava.

158. Nabrojite izvore prava u Turskoj?

1. erijatsko pravo islamsko vjersko pravo, izvire iz v