Pomorski vjesnik br. 68

Zanimanje za burzu / Bolovanje i njegovo tumačenje / White paper nije zadovoljio / Opoziv filipinskih svjedodžbi

Transunion

Mladima treba veća podrška

IMO

Hrvatska i dalje na »Bijeloj listi«

br. 68 listopad 2011 godina 17Nezavisno glasiloSindikata Pomoraca Hrvatske

Pljušte kazne za brzinu

str. 2

OPREZ: vikend kapetani

str. 5

Drogirani pirati prijetili nasukanjem

str. 10

Pregovarački odbor

Bez kolektivnog ugovora - nema koncesije

BRODARI NE ZNAJU ZA NOVU OBVEZU ?

str.8-9str.8-9


str.7str.14str.13

br. 68 • listopad 20112

Na brzobrodskoj liniji iz Malog Lošinja za Rijeku

putovanje traje gotovo sat vremena duže od objavljenog plovidbenog reda sa svim posljedicama za putnike koji nastavljaju putovanje. Putovan-ja na gotovo svim brzobrod-skim prugama traju dulje od predviđenog. Zapovjednici talijanskih brzobrodskih linija koji plove za Split i Anconu, zapovjednici klasičnih putničkih brodova plaćaju kazne ...

Što se događa? Zašto plovid-ba traje duže? Zapovjednici se moraju pridržavati prop-isanih pravila, a to kontrolira Služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom (VTS). Donedavno, dok nije bilo nadzora, putovanja su trajala onoliko koliko je navedeno u plovidbenom redu. Kada su se dogovarali i usvajali plovidbeni

redovi očito se o propisima koji odavno vrijede nije vodilo računa.

Tako zapovjednici na liniji iz M. Lošinja za Rijeku moraju striktno poštivati zahtjeve za plovidbe u separacijskoj zoni u Velim vratima, pa uplovljavanja i isplovljavanje pri ulazu i izlazu u Lošinjski i Creski zaljev

te riječki bazen gdje je brzina ograničena na pet čvorova. Ako to prekrše slijedi novčana kazna, a putnici negoduju, jer kasne na nastavak putovanja i pozivaju se na objavljeni plovidbeni red.

Tko je kriv? Opet, zapovjed-nici, jer se nalaze u škarama: poštivati pravila ili poštivati

zahtjeve plovidbenog reda kojeg je predložio brodar, a AZOLPP prihvatio.

Treba podsjetiti da je SPH organizirao financijski fond za eventualno plaćanje kazni zbog prekršaja koje su prisiljeni činiti zapovjednici članovi SPH.

Rješenje: na brzobrodskim, ali i ostalim linijama klasični putnički brodovi moraju sman-jiti svoju ionako relativno malu brzinu, morati će se mijenjati plovidbeni red uzimajući u obzir zakonska ograničenja brzine plovidbe, pogotovo na linijama na kojima brodovi tiču više luka makar će se time izgubiti prvi smisao uvođenja brzobrodskih pruga..• (dp)

Sindikat pomoraca Hrvatske, čiji predstavnik (P. Braz-

zoduro) sudjeluje u radu Sektorskog vijeća za transport smatra da predloženi stan-dardi nemaju opravdanja te da im ne treba dati podršku odnosno da nema potreba za otvaranjem novog smjera.Naime, standard se odnosi na skup poslova koji se obavljaju u marinama i lučicama ceć više od 30 godina,a u tom razdoblju nije došlo do ikakvih značajnih tehnoloških unaprijeđenja koja bi mijenjala postojeće

uvjete rada u marinama. Uz to, iz prijedloga slijedi da će se predviđena djelatnost ponajpri-je obavljati u obliku pružanja usluga korisnicima marina i to zapovjednicima brodova i jahti. Ako se predloženi stan-

dardi usporede sa znanjima, vještinama i kompetencijama koja su propisana za zapovjed-nike tih brodova nema oprav-danosti temeljem zahtjevane stručnosti.Lukama namijenjeni-ma sportu i rekreaciji upravljaju

udruge temeljem koncesije bez ikakvih zahtjevanih stručnih znanja, pa ako su oni u stanju svladati uvjete propisane zakonskom regulativom postav-lja se pitanje čemu tako minor-na znanja propisivati u obliku posebnog standarda. Stoga nema opravdanosti temeljem zahtjevane obrazovne/stru-kovne razine.

Nema niti opravdanosti temeljem zahtjevane obrazovne razine, jer su obvezni strukovni jedinični skupovi ishoda učenja vrlo neujednačeni. pritom, neki ishodi učenja su izuzetno primi-tivni i ne zahtjevaju ikakav obrazovni proces (npr. prihvat brodice i jahte na morskom i suhom vezu ili Izračunati i naplatiti cijenu usluge najma...).

Po nekim procjenama oko 30 posto predloženih kompeten-cija jesu takve da ne zahtjevaju ikakvu prethodnu naobrazbu. Ostatak kompatencija može se steći znatno jednostavnije i brže u već postojećem sustavu u razmjerno kratko vrijeme i uz razumne troškove.

Sektorsko vijeće je 9 napra-ma 2 glasa prihvatilo inicijativu što znači da bi po 20 učenika moglo upisati u pomorske škole u Zadru,Splitu i Bakru i – završiti na burzi rada.• (dp)

Agencija za strukovno

obrazovanje i obrazovan-

je odraslih pripremila je

dokument pod nazivom

Standard zanimanja –

Tehničar/tehničarka za

jahte i marine kojim se

predlaže otvaranje no-

vog smjera obrazovanja

u srednjim pomorskim

školama.

Putnički brodovi imaju objavljen plovidbeni

red, AZOLPP i brodar pritišću zapovjednika,

kontrola plovidbe je pojačana pa ispaštaju

– zapovjednici.

Pljušte kazne za brzinu

SPH je 10. listopada uputio Udruzi hrvatski poslodavaca

- Brodara u međunarodnoj pomorskoj plovidbi Mare Nostrum inicijativu za otpočinjanje pregovora u svezi izmjena i dopuna Nacional-nog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na brodovi-ma u međunarodnoj plovidbi.

SPH predlaže da Udruga u što kraćem roku donese odgovarajuće odluke i odredi pregovarački odbor kako bi se otpočeli pregovori u skladu s odrebama čl. 37 st. 2 NKU HP BMP.

SPH smatra da je nakon razdoblja valjanosti Nacio-nalnog kolektivnog ugovora (do 31.12.2009) te obostrano prihvaćanja njegova produženja trajanja za razdoblje od 1.1.2010 do sada, potrebna izmjena i dopuna istog.

Naime, u proteklom razdo-blju došlo je do izmjena u hrvatskom zakonodavstvu (Pomorski zakonik), a ratifici-rana je i ILO Konvencija MLC 2006... SPH smatra da su to više nego dovoljni uvjeti da se pregovorima utanače izmjene i dopune kolektivnog ugovora. •(dp)

SPH tražipregovore

Nacionalnikolektivni ugovor

Zanimanje za burzu?

Obrazovna bespuća

Uvodnik

Bliži se kraj godine, a s time i izbori. Prema sadašnjim

informacijama niti jedna stran-ka/koalicija nema niti zrnca soli u svojoj krvi, a kamoli da spominju pomorstvo, brodarstvo i pomorce. A posao oko socijalne reforme nije dovršen. Slijede implementacija Konvencije o radu pomoraca, Manila amand-mana STCW konvencije, izmjene pravilnika...

Bez kolektivnog ugovora- nema niti koncesija, a pregovori se otežu. Natječaj je pred vrati-ma, a ubrzo će i 2016. godina do kada su domaći brodari „zaštićeni“.

Do kraja godine trebali bi početi i pregovori oko izmjena kolektivnog ugovora.

S primjenom „beneficiranog“ staža – problemi. Neki brodari su tek sredinom lisatopada uplatili doprinose koje su trebali plaćati od dana stupanja na snagu izmjena i dopuna zakona (11. lipanj). Slijede kamate ?

Uskoro će i dodjela priznanja Plave vrpce Vjesnika – ove godine nešto ranije, jer će se sv. Nikola, ni kriv ni dužan, poklopiti s izborima.

Došlo je vrijeme da ne smiješ zaželjeti mirno more: kada je sezona monsuna - pirati ne napadaju!

Prema podacima MMPI za 2010/2011:

Glisiranje:Opomena 174prkršajni nalog 1184optužni prijedlog 22

Prekoračenje brzina klasičnog putničkog broda:Opomena 22optužni prijedlog 1

Prekoračenje brzina brzog putničkog broda:Opomena 2prekršajni nalog 1 (+ 4 za strane zapovjednike), optužni prijedlog 5

br. 68 • listopad 2011 3

Iako najavljen , ministar B. Kalmeta nije sudjelovao u radu zbog sjednice

Vlade na kojoj je donijet zaključak kojim će biti omogućeno uvođenje oružane pratnje na hrvatskim brodovi-ma za vrijeme plovidbe u područjima visokog rizika od piratskih napada, a MMPI je zaduženo da pripremi izmjene odgovarajućih propisa u skladu sa smjernicama IMO-a.

O korijenima piratstva u Somaliji govo-rio je P. Brazzoduro, tajnik SPH, koji je ponovio stav SPH da će se problem

piratstva riješiti kada se riješi politička i humanitarna situacija (glad, siromaštvo) u Somaliji. P. Kragić (Mare Nostrum) govorio o definiciji piratstva te je ustvr-dio da rješenje problema piratstva nije pravno pitanje. M. Markovčić Kostelac (MMPI) iznijela je prijedlog zakonskih rješenja i mjera koje će RH poduzimati u slučaju piratskih napada na hrvatske brodove i pomorce.

Najupečatljivije je bilo svjedočanstvo kap. M.P. Alibašića koji je proveo 87 dana na otetom tankeru Zirku. R.

Bačnar je predstavio zaštitarsku tvrtku International Bodyguard Association koji je predložio da SPH, MMPI i Udruga Mare Nostrum zajednički utemelje zaštitarsku tvrtku koja bi štitila brodove od piratskog napada. Igor Duh je prenio svoja iskustva u zaštiti brodova dok je radio za jednu britansku zaštitarsku tvrtku.

Na kraju je zaključeno da treba uputiti poruku svjetskoj javnosti da se prob-lem somalijskih pirata treba rješiti u Somaliji, a ne na moru, da će MMPI dovršiti izmjene svih potrebnih zakona u

svezi korištenja naoružanih zaštitara na brodovima pod hrvatskom zastavom, da će se voditi računa o pravima pomoraca koji odbiju plovidbu tim područjem te o hrvatskim zaštitarskim tvrtkama te da će se prijedlog izmjena zakona prije slanja na prihvaćanje Vladi RH dostaviti svim socijalnim partnerima.• (dp)

Sindikat pomoraca Hrvatske priprema prijedlog izmjene Nacionalnog kolektivnog

ugovora za hrvatske pomorce u međunarodnoj plovidbi (ali bi se ista inicijativa pokrenula prema putničkim brodarima) da se prema odrednicama Onboard Communication Facilities European Community Shipowners’ Associations omogući posadama korištenje interneta na brodu za slanje i primanje osobne pošte odnosno za informiranje.

Brodske komunikacijske pogodnosti dijele se

na dva dijela: dostupnost za privatnu uporabu pomoraca i mogućnosti komunikacije između broda i kopna. Socijalni partneri su pozvani da identificiraju komunikacijske alate za privatnu uporabu pomoraca ( internet, e-mail, Skype...), da omoguće pristup modernim komunikacijskim alatima pomorcima, da identificiraju prepreke u korištenju tih alata u privatne svrhe i nađu rješenja te da, ako Europska komisija bude prihvatila inicijativu za olakšanje korištenja modernih komunikaci-

jskih alata na brodovima, pronađu način kako to financirati.

Danas se, razvojem tehnologije, znatno pojednostavila uporaba interneta na brodovi-ma. Navodimo primjer njemačkog brodov-lasnika NSC Schiffahrtgesellschaft na kojem

plovi određeni broj hrvatskih pomoraca koji je na svojih 55 brodova počeo ugrađivati wi-fi (bežičnu internetsku mrežu) od 2010. godine i koja je zabilježila slanje i primanje 3.000 e-mailova mjesečno po brodu. Kompanija je „otkrila“ da se ne radi o velikom trošku, jer se koristi brodski satelitski sustav. Prema izjavi brodara cijena slanja emaila je manja od 0,08 dolara po poruci! • (dp)

Prošli su dani kada su brod-

ske posade koristile satelitske

telefone na zapovjedničkom

mostu dok je prvi časnik

mjerio i naplaćivao utrošeno

vrijeme skidajući dolare s

platne liste...Danas postoji

mogućnost da cijeli brod bude

„pokriven“ wi-fi mrežom.

Pomorcima suvremeni komunikacijski alati

Inicijativa SPH

Sindikat pomoraca Hrvatske, MMPI i Udruga Mare Nos-

trum zajednički su organizirali okrugli stol u Zadru povodom

obilježavanja Svjetskog dana pomorstva (29. rujan) na kojem

je središnja tema bilo piratstvo odnosno što Hrvatska čini da

zaštiti pomorce na brodovima pod hrvatskom zastavom.

PIRATSTVO – ZAJEDNIČKI ODGOVOR

Svjetski dan pomorstva

Novi programpomoći pomorcima

Na Svjetski dan pomorstva predstav-ljen je u Londonu novi program pomoći pomorcima i njihovim obiteljima da se uhvate u koštac s psihičkim i mental-nim traumama uzrokovane torturama i zlostavljanjima u rukama pirata.

Maritime Piracy Humanitarian Response Programme (MPHRP) utemelji-li su ITF Seafarers’ Trust i The TK Foun-dation na čijem je čelu Peter Swift, bivši čelnik Intertanka. Program se temelji na suradnji brodara, sindikata, managera, posrednika u zapošljavanju pomoraca, osiguravatelja i udruga za skrb koji pred-stavljaju cijelu pomorsku industriju, od posada do brodara.

Prema zaključku Skupštine Mare Nostruma hrvatski brodari u međunarodnoj plovidbi suglasni su za uvođenje oružane pratnje na brodovima pod hrvatskom zastavom u vlasništvu hrvatskih brodara u područjima gdje postoji opasnost od piratskih napada.

Bojkot piratskih područja ?

Tajnik ITF-a David Cockroft je spreman da pozove svoje članove i pomorsku industriju na bojkot opas-nih piratskih zona kod obala Somalije ukoliko se krajem sezone monsuna ponove napadi s neprihvatljivim rizikom za ljudske živote.

Monsun, zajedno s mjerama koje poduzimaju brodari, prouzročio je smanjenje broja uspješnih napada u somalskim vodama i na području Indijskog oceana.

Oslobađanje broda za prijevoz rasutih tereta Hoang Son Sun (1984, 22.800 dwt), a nakon što je , navodno plaženo 4,5 milijuna dolara krajem rujna znači da je trenutno u rukama pirata 15 brodova s 321 pomorcem.

Cockroft, koji se obratio brodarima i managerima u Londonu na seminaru kojeg je organizirao International Shipping Federation (ISF), te je naja-vio mogućnost bojkota.

Prema podacima istraživanja ITF-a

67% pomoraca na bulkcarrierima i

65% pomoraca na brodovima za prijevoz gen. tereta nema pristup

elektronskoj pošti.

80% pomoraca odnosno97% pomoraca (posada bez časnika)

nema pristup Internetu na moru, a ako ga ima onda je vrlo skup.

M. Botica, D. Pavletić, M. Babić i V. Svalina

P. Brazzoduro

M.P. Alibašić


U zajedničkoj organizaciji američkog sindikata pomoraca

SIU i Međunarodne federacije transportnih radnika ITF, žene koje rade u pomorskom sektoru, ali su i aktivni članovi sindikata diljem svijeta sastale su se i kroz razm-jenu vlastitih iskustava, stručnih predavanja, zajedničkih vježbi i timskog rada pokazale još jednom što znači zajedništvo, ali i soli-darnost, u pravom smislu riječi. Učenje kroz primjere i zajedničko rješavanje problema, kao i razvi-janje strategija vodila je kroz šestodnevni program profesorica dr. Elaine Barnard, direktorica Harvard Union Trade programa, profesionalka kako na terenu, tako i kao učitelj već dugi niz godina.

Glavni ciljevi konferencije bili su:

• Jačanje Ženskog vodstva, strategije i organiziranje znanja

unutar ITF-a i suradnika (u našem slučaju Sindikata pomoraca Hrvatske).

• Potpora ženama aktivisticama da razviju svoje vodstvo, snagu i organizacijske sposobnosti.

• Identificiranje prilika unutar ITF-a i njegovih podružnicea s ciljem izgradnje jačih sindikata i pružanjem strategije koje podržavaju žene na vodećim

pozicijama unutar kompanija i s time konačno uvode pozi-tivne promjene u ITF-ovim podružnicama.

Što to znači za Sindikat pomoraca hrvatske?Iskustvo je uz uspješnu

strategiju sve. Tako kažu. Sindikalni duh koji su žene iz cijelog svijeta donijele u Piney Point i nesebično dijelile kroz iscrpan edukacijski šestodnevni program, inspiracija je za Sekciju žena unutar SPH, kao i putokaz kojim ćemo krenuti s ciljem okupljanja što većeg broja hrvatskih žena pomoraca. Nakon razgovora s mnogim aktivisti-cama i saslušanja njihovih priča, zaključak se sam nametnuo: bez zajedništva uspjeha u postizanju boljeg sutra i većih prava za žene nema.

Ovo je ujedno i poziv svim ženama pomorcima koje se žele uključiti u rad Sekcije žena unutar SPH, da se jave u naše urede što prije ukoliko žele aktivno sudjelovati u radu istog.

To je od velike važnosti za sadašnjost, ali i budućnost svih hrvatskih žena pomoraca jer se prava radnika svakim danom smanjuju i sve manje uvažavaju diljem svijeta. S obzirom da pomorski sektor nije iznimka ovog pravila, prvi na listi za redundancije su žene i neiskusni i mladi pomorci. Da bismo taj trend zaustavili, moramo raditi zajedno.

Kako se na konkretnom primjeru prepoznaje solidarnost i snaga sindikalnog zajedništva?

Jednostavno. Kroz zajedničke akcije , zajednička javna istupanja i zajednički rad.

U sljedećem periodu Sekcija žena Sindikata pomoraca Hrvatske obno-viti će veze s ostalim sindikatima koji također organiziraju ženske članove, tražiti potporu javnosti kao i žena koje drže vodeće pozicije

u RH, ali i onih koje vode jednake borbe na međunarodnom polju. Ne smijemo zaboraviti da SPH njeguje jako dobre veze s mnogim sindikati-ma u Europi, koji su na konferenciji u SAD-u ponudili svoje znanje, iskustvo i pomoć ukoliko nam isti zatrebaju.

No za uspjeh budućih aktivnosti SPH ste ključni vi: članovi, pomorci i radnici na kopnu jer upravo VI ste vi sindikat, ali i budućnost hrvatsk-og pomorstva. • b. manojlović

Što čini dobrog lidera, koji

je ključ uspješne strategije,

na koji način održati broj

svojih članova, ujediniti ih

i zajedničkim snagama kre-

nuti u borbu za postizanje

bolje budućnosti radnika u

pomorskom sektoru, samo

je niz tema kojih se dotaklo

37 žena iz 25 zemalja na kon-

ferenciji pod nazivom “ITF

Konferencija za strateško

vođenje i organiziranje žena

u pomorstvu”, održanoj u

Paul Hall centru za pomor-

sko obrazovanje i naobrazbu

u Piney Pointu u SAD-u od

25. do 30.rujna 2011.

Predstavnica SIU-a preuzela je kormilo na obilasku ušća rijeke Potomac

Paul Hall Centar za pomorsku obuku i obrazovanje je edukaci-jski objekt u Piney Point, Maryland koji je povezan s američkim Međunarodnim sindikatom pomoraca SIU. Osnovan 1967. u Brooklynu, New Yorku kao “ Harry Lundeberg pomorska škola”, Paul Hall centar je najveći pogon za obuku pomoracau Sjedinjenim Američkim Državama. Škola je premještena na prostor od 240.000 m2, zemljište na ušću rijeke Potomac i St. George Creeka u mjestu Piney Point u 1991. i istovremeno preimenovano nakon bivšeg predsjednika SIU Paul Halla.

Prema riječima SIU-a “Deseci tisuća ocijenjenih i licenciranih pomora-ca završili su nadogradnju klase u centru za obuku. Osim toga, više od 21.000 muškaraca i žena iz svih država u SAD-u, Puerto Ricu i nekoliko američkih područja je diplomiralo kroz pripravnički program u okviru za one koji tek počinju svoje pomorske karijere “.

U centru se nalaze pomorska, vatrogasna i škola za sigurnost, Thomas B. Crowley Sr. edukacijski centar, Paul Hall knjižnicu i Pomorski muzej te Romeo Lupinacci Culunary laboratorij.

ITF Women Commitee vjeruje da edukacijom žena vođa i pružanjem potrebnih alata za razvoj rukovođenja i organizacijske strategije, pomaže ženama aktivis-tima osvojiti vodeće pozicije u sindikatima s ciljem jačanjem sindikalne snage.

ŽENE NA ČELU BORBE ZA BOLJE SUTRA -nova perspektiva sindikalnog organiziranja

ITF Maritime Women’s Strategic Leadership and Organizing Conference

Timski rad većeg broja žena pomoraca

The Labor and Worklife program (LWP) je forum za istraživanje i učenje o svijetu rada i njegov utjecaj na društvo. Smješten u školi Harvard Law, LWP okuplja znanstvenike i političke stručnjake iz različitih disciplina koji analiziraju kritična radna pitanja prava, ekonomije i društva. Osno-van 1942. LWP također pruža jedinstveno obrazovanje lidera širom svijeta putem najstarijeg izvršnog programa obuke na Sveučilištu Harvard, Harvard Union program. Kroz mul-tidisciplinarna istraživanja i političke mreže, LWP orga-nizira projekte i programe koji pokušavaju razumijeti kritične promjene na tržištima rada i radnog prava, te analizirati ulogu sindikata, poslodavca i Vlade te kako oni utječu na svijet rada. Angažiranjem znanstvenika, studenata, i članova radne zajednice, program koordinira pravne, obrazovne i kulturne aktivnosti u svrhu poboljšanja kvalitete rada života.


Svjedoci smo sustavnog ugrožavanja sigurnosti na

moru uzrokovanim znatnim povećanjem broja brodica u odnosu prema vremenu kada su donošeni pojedini zakoni i podzakonski akti koji reguliraju sigurnost plovidbe na moru i u lukama. Uz povećani broj brodica povećao se je broj vikend kapetana koji su, u pravilu brzim tečajem i bez potrebnog iskustva dobili dozvolu za vožnju brod-ica (do 12 metara 475 kn bez pohađanja tečaja) , a oni s više novca i „morske zvijeri“

Mnogi sadašnji i budući „vikend kapetani“ uspoređuju vožnju brodice (brze brodice) s vožnjom automobila, a i ponašaju se tako. Ne uzimaju u obzir da brodica pravi valove, da vjetar pravi valove i da druge brodice prave - valove. Ne poštujući ili ne znajući koris-titi navigacijske karte, kao i nepoštivanje vremenske progno-ze, odnosno upozorenja često se dovode u neprilike. Ne poštuju običaji (užance) pomoraca, koje su nepisano pravilo, kao: pomoći unesrećenom pod cijenu ugroze i svog života, skrenuti s kursa ukoliko si najbliži unesrećenom, otegliti ga do prve sigurne luke i uvale ...Uz sve navedeno, kad se spoji bahatost i vjera u sposob-nost svojih odvjetnika, rezultati njihovih postupaka nađu se u i crnoj kronici. Tko su ti ljudi, odakle im pravo da ugrožavaju drugog, odakle im pravo da usmrćuju drugog?

To su „vikend kapetani“! To su osobe koje kupuju brodice prestiža radi, koriste ih vrlo malo s još manje iskustva plovljenja i ponašanja na moru. Bahatošću uz osjećaj nadmoćnosti koriste brodicu za iživljavanje nad običnim smrt-nicima, bilo opasnom vožnjom, ne poštujući tuđu prednost, bilo da ih dobro zavaljaju i još im se, usput mašući, jave. Za njih ne postoje nikakva ograničenja, a kaznu koju plate ( od 800 do 5000 kn) koriste kao dokaz svojih „šala“. Manji dio se evidentira i postane statistika, a mnogo više događaja se ne obznanjuje, a Bogu hvala mnogi budu spriječeni i ne pretvore se u tragediju, nego ostanu na razini ekscesa.

Što treba odmah napraviti?

- ograničiti brzinu brodice, bez obzira na njezinu veličinu i svrhu

- ograničiti udaljenost kretanja brodice od obale i druge brodice

- ugraditi u zakonski akt da sve brodice koje se kreću brže od 15 čvorova, a duže su od 10 metara moraju imati rotacijsko svijetlo

- osigurati češću kontrolu pomorske policije i lučke kapetanije

- početi kvalitetno koris-titi pomoć volontera, športaša, rekreativaca i ribara (uz predočenje kvalitetne foto-grafije, danas se to može učiniti s osrednjim mobite-lom i odmah je poslati)

- pooštriti kazne i dobiveni novac koristiti isključivo za jačanje sigurnosti plovidbe i zaštitu Jadrana

- sudske postupke rješavati po hitnom postupku i objaviti javno kao upozorenje drugima

- ne pogodovati moćnicima, poglavito stranim iz razloga da ne ugrozimo turističku sezonu.

Osim navedenih postoje još „mali vikend kapetani“ koji voze skutere i shodno svojim sposobnostima maltretiraju ostale nautičare i ugrožavaju im sigurnost.U toj grupaciji prepoznajemo tatine sinove koji nisu često stariji od 10,12 godina i voze bez nadzora brze brodice, glisirajući blizu kupaća i ostalih brodica.

Posebna kategorija su daskaši o

kojima se malo govori i piše, a izuzetno su opasni za kupače. Naime, ne čuje ih se, a razvi-jaju brzinu i preko 15 čvorova, okrete rade uz samu obalu, često između samih kupača. Važno je naglasiti da svaka daska za jedrenje ima dvije peraje, koje su izuzetno oštrog ruba i ne treba imati puno mašte da se zamisli što bi se dogodilo da daskaš pri brzini od 10-ak čvorova udari u kupača. Za njih ne postoji ograničenje!?

Na žalost, česti su slučajevi da mirni ljudi koji su došli na more ispuniti dušu u miru i tišini izgube strpljenje i sami uzmu pravdu u svoje ruke, što rezultira u najmanju ruku upropaštenim im godišnjim odmorom, dok „vikend kapetani“ ne brinu o tome, jer je to sastavni dio njiho-vog načina odmaranja!?

U moru su najugroženiji ronioci, jer ne rijetko „vikend kapetani“ (veliki i mali) u punoj brzini, iz radoznalosti ili neznan-

Prvi slučajNoć. Obitelj se vraća s „đite“ puna utisaka i baterija dobrog provoda i uživanja

na moru. Otac vozi brodicu brzinom od oko 6 čvorova. Brodica nije velika 7 metara, ali njima je dostatna i sadrži sve za boravak na moru, majka priprema večeru. Bonaca. U daljini svjetla koja im se približavaju i vozi po njihovoj brazdi. Otac poučen iskustvom bliskih susreta s takvim plovilima mijenja kurs, čekajući da gliser prođe podalje od njih. Svjetla se brzo približavaju i opet prate njihovu brazdu, otac opet mijenja kurs, ali gliser ih prati. Majka skida sve sa štednjaka i upozorava djecu da će ih izvaljati. Gliser dužine oko 10 metara je na udaljenosti od oko 5 metara od brodice. U brodici panika, a iz glisera se čuje glas: - Nije valjda da ste pomislili da ćete nam pobjeći?. Valovi. Večera prolivena, djeca ustrašena, otac bijesan, a iz glisera smijeh.

Događaj se završava, sticajem okolnosti, da otac prepozna gliser i zna gdje je vezan. Bijesan poveća svoju skromnu brzinu u nadi da će u lučici naći počinitelja. Žena ga odgovara, pozivajući se na razum, djecu, moguće probleme i sl. Na brzinu veže brodicu i otrči do glisera gdje nađe cjelokupnu posadu i ostane zgranut. Naime, otac je tatinom sinu posudio gliser da se provoza s prijateljima. Gliser s dva motora od po 250 konja i impozantnih 25 čvorova putne brzine. Razgovor dva oca je bio vrlo kratak i sastojao se od tumačenja da su to mladi, kao što su i oni nekad bili, a štetu će nadoknaditi.

Nakon tjedan dana „tatin sin“ nasukao gliser i slomio sebi ruku, a prijatelj je zadobio potres mozga.

Drugi slučajBonaca, popodne mir i tišina u uvali i cvrčci. U dno uvale usidrena divna jahta s

dva jarbola plijeni svojom ljepotom i veličinom. Okolo manje brodice vezane na predviđenom sidrištu, a na obali kupači.

U jednom trenutku s jahte „poleti“ mali gliser od oko 4 metra i u punoj brzini šara među brodice i uz same kupače. S brodica ljudi viču, upozoravaju, mole za mir i sigurnost, ali to ništa ne dira dvije mlade djevojke od oko 15 godina, nego ih još više stimulira da se tako ponašaju.

S jedne brodice priprema se u more ući podvodni ribolovac i upozorava ih da prestanu, ali one se samo smiju i rugaju. Podvodni ribolovac oprezno ulazi u more i prati gliser i upućuje se prema jahti, vukući bovu koja označava da je podvodni ribolovac u moru.

U jednom trenutku tišina, gliser je stao niti 20 metara od obale, ali svojih 150 metara od jahte. Podvodni ribolovac mijenja smjer i kreće prema gliseru i dolazi do njega. Čujem pita zašto su ono radile i što im se dogodilo.

Muk, ne razumiju hrvatski, engleski ni talijanski. Podvodni ribolovac iznerviran pita ih zašto su ugrožavale ljude i mir ostalima, a one ništa, nego pune sebe ga ignoriraju. Tada podvodni ribolovac izvuče nož i nekoliko puta ga bez obzira što su djevojke na čistom hrvatskom vikale „ne, nemojte“ zabode u gumaša čiji se proveni dio momentalno ispuše. S obale se čulo „nemojte što će misliti o nama, mislit će da smo divljaci“. Podvodni ronilac se okrenuo i odgovorio: „E moj šjor, bolje je biti divljak i imat živu svoju djecu, nego biti pristojan kao ovi s jahte i ugrožavati ih“, okrene se i otpliva prema punti. Dok se je on vratio jahta je isplo-vila. Opet mir i cvrčci.

Treći slučajU luku uplovljava katamaran i pokušava se vezati za predviđeno mu mjesto.

Posada spremna i akoštavanje počinje. Dva motora, dva kormila, dva kapetana i puno posade koja trčkara od jedne pozicije do druge. Iskusni privezivač upozorava skipera da zaustavi vožnju nazad kako ne bi propelerom uhvatio konop, odgovor skipera je ok i uhvati konop propelerom.

Privezivač viče opet da iskopčaju vožnju nazad, odgovor je ok i uhvate propel-erom konop i tako ostanu vezani za obalu. Sutra kad su odlazili odrezali su konope, a ono što je ostalo na propelerima ponijeli sa sobom.

Nameće se pitanje, što rade na otvorenom moru i što bi bilo da ih uhvati nevr-ijeme. Tko to i kome iznajmljuje plovila i koje se kontrole vrše glede sposobnosti skipera?

Četvrti slučajOtvoreno kupalište je puno kupača, puše maestral i ugoda ljetnog dana je

potpuna. Obitelj se brčka u moru, dvoje djece od 5 i 7 godina zamišljaju da su maratonci i takmiče se plivajući. Sve se odvija unutar desetak metara od kopna. Nakon malo vremena jedan daskaš prođe vrlo blizu njih, okrene se i odjedri. Nekoliko puta ponovi manevar, a otac dvoje djece upozorava ga da se odmakne, jer ugrožava kupače.

Momak od kojih dvadesetak godina mu tumači da mu je baš tu najbolje mjes-to za okret i da se oni maknu s njegovog puta. Otac ne vjeruje ušima i zaprijeti momku, na što ovaj odgovori da ne se..., a da ga ionako ne može uloviti.

Ocu uzavrela krv, kupa se ovdje godinama, uživajući u hladovini bora i čistog mora, a sad ovaj momak da se makne. Oštrije ga upozori i zaprijeti, momak mu pokaže srednji prst. Izgubivši živce, otac uzima kamen i pogađa momka u leđa i ovaj padne u more, diže se na dasku i odlazi. Nije se više vratio.

Posljednja vijest Posljednjeg vikenda u rujnu stradao je kupač iz Vodica zbog naleta

nepoznatog plovila. U Splitskim vratima sudarila su se dva glisera, a jedan od putnika je lakše ozlijeđen.

Na žalost najveći broj nezgoda na moru događa se zbog nedovoljnog nautičkog islustva, slabe opremljenosti brodica i ponašanja posade koja nije u skladu s pomors-kim propisima i pravilima, te zbog nesnalaženja prilikom nepovoljnih vremenskih uvjeta.

Savjetujemo svima koji izlaze na more da redovito prate vremensku prognozu te usklade plovidbu sa svojim nautičkim znanjima i sposob-nostima, te poštuju pravila sigurnosti plovidbe.

MMPI

ja, projure pored bove koja označava prostor gdje ronilac roni ne vodeći računa o njegovoj sigurnosti…

Čemu sve to kad se kad se može spriječiti kvalitetnijom i češćom kontrolom , većim kaznama i bržim presudama. Nije na meni da podučavam državne institucije, ali zna se kako rade drugi i koji su im učinci. Uz malo više napora i inicijative može se puno toga spriječiti. Naime, svakodnevno smo svjedoci da brzim brodi-cama i ne samo njima nije niti na pameti držati se propisane udaljenosti od obale, poštujući ograničenje brzine. U Splitu je lako kazniti takve „kapetane“, jer je dovoljno da pomorski poli-cajac bude na punti Instituta i

snimi takve događaje. Nažalost neće dugo čekati, a i memori-jska kartica aparata ili mobilnog telefona biti će brzo napunjena, u Korčuli kod svjetionika na rivi, u Starome Gradu na trajetnom pristaništu, ... i tako diljem našeg lijepog plavog Jadrana, a nadasve sve nesigurnijeg.

Zato učinimo nešto sami za miran i siguran odmor, ja eto skromno tome doprinosim, uz zamolbu da se i vi ostali uključite i predočite svoje događaje na moru, kako bi spriječili da sami rješavamo problem i da pomognemo državnim instituci-jama da lakše odrade svoj posao.

Srdačan pozdrav, mirno i sigurno more vam želim. •

A. Malger Petrić

OPREZ: vikend kapetani!

Sigurnost na Jadranu

Nesreća se može dogoditi

svakome i - najiskusni-

jima, pa kako neće vikend

kapetanima koji u velikom

broju slučajeva plove na

prestižnim statusnim sim-

bolima. Oni nikada ne mogu

biti nautičari niti čuvari

mora!

Od početka godine do kraja kolovoza nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru koordinirala je ukupno 260 akcija traganja i spašavanja na Jadranu pri čemu je spašeno 655 osoba i 173 plovila.

U pomorskim nesrećama od početka godine život je izgubilo 11 osoba, 29 osoba je ozlijeđeno, dok su 3 nestale u moru. Dogodilo se 7 sudara, i isto toliko požara na plovilima. Potonulo je 9 plovila, a 46 ih se nasukalo.

Smrtno su stradala 3 ronica na dah, 2 ronioca s bocama, 3 ribara, 1 kupač i 2 nautičara. Spašeno je 7 daskaša, 4 kupača i 10 ronioca.

Tijekom 2010. g odine spašene su 944 osobe i 179 plovila te su smrtno stradale 24 osobe.


Bolovanje i njegovo tumačenje

Pitanje i odgovor

Pitanje: Suprug je stradao na brodu, brodar je korektan, ali problem se pojavio u lučkoj kapetaniji: odjavljen je, jer je završio ugovor, a bolovanje ne može otvoriti, jer je – nezapo-slen i neće ostvariti 183 dana plovidbe. O novčanoj naknadi za bolovanje u HZZO me uvjer-avaju da je to „epski proces“.

Odgovor: Izgleda da je došlo do velike zabune. Naime, Lučka kapetanija vas prijavljuje kao iskrcanog s broda i vama prestaje radni odnos (uvjetno rečeno) s danom iskrcaja s broda. Kako se radi o povre-di, vaša prava na naknadu od HZZO idu sve dok niste izliječeni ili dok nije ustanov-ljen neki stupanj invalidnosti kao krajnje izliječenje. Svi dani provedeni na bolovanju uračunavaju vam se u dane za postizanje 183 dana neovisno o tome što vam doktor ne može faktično otvoriti bolovanje, jer ste prema HZZO nezaposlena osoba. Doktor vam izdaje potvrdu da niste sposobni za rad i sve dok ta nesposobnost traje vama se priznaju i jedni i drugi dani.

Kada bi se radilo o bolesti, bilo bi isto što se tiče priznanja za postizanje 183 dana i potvrde koju će vam dati Lučka kapetanija. Razlika bi bila samo u dužini naknade za bolovanje koje vam je dužno platiti HZZO, jer bi isto bilo samo 30 dana od iskrcaja s broda. Naime, HZZO računa taj dan za prekid ugovora o radu (neovisno o vrsti ugovora kojeg imate s kompanijom), pa je njegova obveza naknade bolovanja samo 30 dana od

dana prekida ugovora o radu. Drugačija tumačenja su neprih-vatljiva i podložna su tužbi.

Čl. 38., (1) Osiguraniku kojem je za vrijeme trajanja bolovanja prestao radni odnos, odnosno obavljanje djelatnosti osobnim radom, pripada naknada plaće, još najviše 30 dana nakon pres-tanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom. (2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako je osiguranik u vrijeme prestanka radnog odnosa bio u korištenju bolovanja koje je neposredna posljedica sudjelovan-ja u Domovinskom ratu, pripada mu naknada plaće za navedeno bolovanje i nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljan-ja djelatnosti osobnim radom sve dok ponovno ne bude radno sposo-ban, odnosno dok mu nalazom, mišljenjem i ocjenom nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja ne bude utvrđena invalidsnost u skladu s člankom 35. ovog Zakona, a najduže do isteka roka ostvarivanja prava na naknadu plaće na teret sred-stava obveznog zdravstvenog osiguranja utvrđenog u članku 39. ovoga Zakona. (3) Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako je osiguranik u vrijeme prestanka radnog odnosa bio u korištenju bolovanja zbog priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti, pripada mu naknada plaće za navedeno bolovanje nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom sve dok ponovno ne bude radno sposoban, odnosno dok mu izvršnim rješenjem nadležnog tijela mirovinskog osiguranja nije odlučeno o pravu na invalidsku mirovinu, odnosno o pravu na profesionalnu reha-bilitaciju.

Vijest o tome da Europska komisija - nakon redovnih

nalaza European Maritime Safety Agency (EMSA)- istražuje mogućnost opozivanja priznavanja filipinskih STCW svjedodžbi nas nije iznenadila europske sindikate pomoraca.

Za pomorsku zajednicu doista nije tajna da određeni broj zemlja koje opskrbljuju tržište pomoračkom radnom snagom ne nude odgovarajuća jamstva u svezi obuke pomoraca. ETF svakako nije iznanađen objavom dugog popisa pronađenih nedostataka za koje je Komisija zatražila od Filipina da otkloni. Između ostaloga: funk-cioniranje pomorske administracije, nedovoljno kvalitetne procedure, nedovoljan nadzor škola, neispravne dopuštenice i nedovoljno ispitani tečajevi, razina i količina obuke, slaba kvaliteta pregleda pomorskog

obrazovanja i obrazovnih instituta te nedovoljne kvalifikacije instruk-tora i procjenjitelja.

Za ETF, obuka i certifikacija su od najvišeg značenja za pomor-sku sigurnost, jer incidenti se najčešće događaju zbog loše obuke i nedostatka odgovarajuće certi-fikacije. Mi zbog toga nesmijemo rizikovati sigurnost pomoraca i okoliša dozvoljavajući neovlaštenu praksu koja olakšava pristup svjedodžbama.

Svjesni smo da niukom slučaju ne možemo generalizirati, jer među filipinskim pomorcima ima na tisuće radnika s dobrim kvalifi-kacijama i vještinama. To ne može opravdavati spokojni stav EU kada dolazi da procjenjuje udovoljavanje s međunarodnim dogovorenim standardima. Prema ETF-u, svaki pomorac na svijetu mora udovol-javati tim zahtjevima i ne bi bilo

fer da europski pomorci budu podvrgnuti strožim treninzima i normativama nego državljani trećih zemalja.

Sve dok je rješenje ublažavanje traženih standarda, ETF požuruje Komisiju i zemlje članice da prih-vate potrebne mjere da se otkloni kršenje. Te mjere mogu uključivati ciljane preglede i kontrole fili-pinskih posada u EU lukama sve dok trenutka kada EMSA dobije zadovoljavajuća izvješća o poboljšanju sadašnje situacije. •

U svezi pregovora oko kolektivnog ugovora za

hrvatske pomorce na brodovima, trajektima i brzim brodovima istaknut je napredak zaslugom SPH koji je inicirao sastanke u vladinom Uredu za socijalno partnerstvo i u MMPI kako bi pregovori napokon započeli. I.Franičević je istaknuo da će se natječaji za dodjelu konc-esija uskoro raspisati te da će ugovori biti potpisani za razdo-blje od početka 2013. do kraja 2016. godine, a osvrnuo se i na probleme: nepoštivanje ugov-orene brzine zbog štednje goriva pojedinih brodara (npr. trajekt

Nosač koji plovi brzinom od 9 čv umjesto dogovorenih 12 čv). S. Lončar je iznio da bi dužobalna trajektna linija trebala biti izuzeta iz natječaja te je naja-vio prodaju trajekta Liburnija i moguću kupovinu polovnog trajekta Stena Baltica.

V. Svalina, predsjednik SPH, je naglasio da brodari moraju biti transparentni prema posa-dama, smjenskom radu, broju članova posade, plaćama te kako kod dodjeljivanja koncesija ne smije doći do smanjenja prava pomoraca. S. Lončar je ustvr-dio da cijena rada nije visoka, jer je satnica najmanja od svih javnih poduzeća te je pohvalio pomorce koji su odradili sezonu unatoč manjku pomoraca. A. Malger Petrić je ukazao na neke probleme: „političke linije“ bez ekonomskog pokrića i potrebe, korištenje besplatnih karata (u prvih osam mjeseci izdano je preko 700 tisuća, od čega 250 tisuća za starije od 65 godina, 195.000 za umirovljenike, a ostalo za učenike, studente i ...) i vinjeta za automobile te je predložio da se ne dozvoli ulazak u Jadran putničkih

brodova starijih od 25 godina poglavito u kabotaži. Istaknuo je da SPH ima za cilj da nacionalni kolektivni ugovor za pomorce na putničkim brodovima bude dokument kojeg će prihvatiti svi brodari, jer je to temeljni doku-ment za pristupanju natječaju za dodjelu koncesija.

U svezi rada Radničkog vijeća istaknuto je da postoje veliki problemi (odluke se ne donose na sjednicama i na način koji nije u skladu sa Zakonom o radu). Npr. potpisan je Spora-zum o uređenju uvjeta rada mada nije prihvaćen na sjednici RV! Zaključeno je da se uputi prigovor Upravi, jer je očito da ona pogoduje jednom broju članova RV.

Istaknuti su i drugi prob-lemi: dugotrajna bolovan-ja, nepoštivanju smjena, protežiranja pojedinaca, stalnom produžavanju aneksa ugovora o radu umjesto izdavanja novog ugovora, nemogućnosti napre-dovanja i dr. Zaključeno je da će SPH angažirati stručnjaka za rješavanje problema radnika, jer je odlaskom u mirovinu socijal-nog radnika ostala praznina u zaštiti socijalnih prava (bolovan-ja, odlazak u mirovinu i sl.), a tražiti će se od Uprave da što prije popuni radno mjesto pošto isto postoji u sistematizaciji radnih mjesta.

Sredinom listopada počeli su najavljeni skupovi članova u podružnici (Rijeka, Zadar, Split, Šibenik, Dubrovnik, Ploče, Korčula i Vela Luka) na kojima se raspravlja o ugovorima o radu na određeno vrijeme (sastaviti će se popis ljudi koji su već više godina na određeno vrijeme s prijedlogom Upravi da se preve-du na neodređeno vrijeme),

aneksima ugovora (kojima uprava „ucjenjuje“), plaćama i ostalim primanjima (radnici u Jadroliniji imaju najmanje prosječne plaće od svih javnih poduzeća), stažu s povećanim trajanjem (Jadrolinija je tek u listopadu platila obvezne dopri-nose, a trebala je od stupanja na snagu zakona, 11. lipnja) te primjeni u praksi. P. Brazzoduro je istaknuto da ima znatnih problema u provođenju izmjena i dopuna Pomorskog zakonika u svezi „beneficiranog staža“, jer je mnogo toga još nejasno. No, potpuno je jasno da je ostvarivanje odlaska u mirovinu po tom zakonu isključivo je pravo pomorca.•

Na sjednici Povjereništva

koja je održana 14. ru-

jna u Zadru su kao gosti

nazočili I. Franičević,

ravnatelj i Š. Jelavić zam-

jenik ravnatelja AZOLPP-a

i S. Lončar, predsjednik

Uprave Jadrolinije.

Generalni tajnik ETF-a

Eduardo Chagas uputio

je pismo Matthiasu Ru-

eteu, direktoru General

Mobility and Transport

Europske komisije u svezi

posljednjih zaključaka

komisije o kvaliteti po-

morskog obrazovanja u

pomorskim akademijama

na Filipinima kojeg don-

osimo u skraćenoj inačici:

Opoziv filipinskih svjedodžbi ?

ETF

Podružnica Jadrolinija

Satnica najmanja u javnim poduzećima !

Priznanje za M. Kronju

Na International Training Centre ILO-a u Torinu uspješno je položio ispit, nakon radionice za ITF inspektore, o Konven-ciji o radu pomoraca, inpektor ITF-a M. Kronja. Posjedovanjem te svjedodžbe pomoći će inspe-ktoru ITF-a da mjerodavne nacionalne vlasti prepoznaju njegovo znanje o konvenciji te da kao inspektor ITF-a još uspješnije djeluje na području radnih i životnih uvjeta na brodovima.(dp)


Na sjednici IMO DSC (Danger-ous Goods, Solid Cargoes

and Containers) podkomiteta koja je održana od 19. do 23. rujna u Londonu, na kojoj je kao moni-tor ITF-a sudjelovao tajnik SPH B. Berlan, raspravljalo se o izmjen-ama SOLAS konvencije (uvođenje obvezujuće vježbe za ulaz i spašavanje iz zatvorenih prostora). Uz to raspravljalo se i o ukrcaju tereta koji reagira na vodu/vlagu prema IMSBC (International Mari-time Solid Bulk Cargo) pravilniku, ukrcaju trupaca na palubu prema SPSCTDC (Safe Practice for Ship Carrying Timber Deck Cargoes)

pravilniku, uspješnosti provedbe programa pregleda kontejnera s amandmanima za CSC (Convention for Safe Containers) međunarodnu konvenciju iz 1972. godine, izvješćima i analizi nesreća i inci-denata vezanih za gore navedene terete i oblike prijevoza. Zaključci sa sjednice biti će raspravljani na Maritime Safety Commitee IMO-a.

*Trenutna potraživanja pomoraca prema tvrtci Sartija Nautika d.o.o. iz Šibenika iznose oko 300.000 dolara. Brod Verzina je zaustavljen u Lagosu od srpnja 2011. godine i očekuje se prodaja broda na sudskoj dražbi. •

Nove obvezujuće vježbe

IMO

S obzirom da je i prema izvješću privremenog stečajnog upravi-

telja utvrđeno i da postoje razlozi za pokretanje stečaja, sud je 13. rujna donio očekivanu odluku o pokretanju stečaja, unatoč manevr-ima pojedinih članova NO koji su raznim makinacijama pokušali odgoditi donošenje odluke. Za stečajnu sutkinju određena je Ljiljana Ugrin, a za stečajnog upravitelja imenovan je Zdravko Čupković.Trgovački sud je obja-vio poziv vjerovnicima da prijave tražbine od Transadrjie stečajnom upravitelju, a za 15. studenog sazvano je prvo ispitno ročište na kojem će se utvrđivati tražbine svih vjerovnika.

Stečajni upravitelj je najavio kako će kao prvi korak poduzeti mjere zaštite imovine tvrtke, uz detaljnu analizu stanja te pripremu za nastavak poslovnih aktivnosti, odnosno izradu stečajnog plana koji će predočiti vjerovnicima.

Prema praksi, stečajni upravitelj je otkazao ugovore o radu svim zaposlenicima s jedinstvenim otka-znim rokom od mjesec dana.

Tijekom tog razdoblja utvr-diti će se koliko je od sadašnjih dvjestotinjak zaposlenika nužno za nastavak djelatnosti te će oni biti vraćeni na posao. Do prvog ročišta stečajni će upravitelj odrediti visinu stečajne mase, odnosno vrijednost imovine društva.

Povjerenik SPH, Edo Žigante je uvjeren u nastavak poslovanja i uspješan preustroj kroz stečaj: - Podnijeli smo najveći teret krize u društvu (dug iznosi devet plaća) i sada smo spremni maksimalno pomoći stečajnom upravitelju u očuvanju rada Transadrije i radnih mjesta. Optimisti smo.

Spašena Luka Šibenik

Stečaj Transadrije spasio je od uništenja Luku Šibenik. U petak 14. litopada je održana Skupština Luke Šibenik na kojoj je na mjesto direktora vraćen D. Škugor (zamije-nili su ga bili B. Lepur, pa D. Tonžetić) koji je smijenjen, jer je odbio nelegalno isplatiti na račun treće tvrtke (računi Transadrije su bili blokirani) pozajmicu od 5,5 milijuna kuna te 1,7 milijuna dobiti. Sve je vraćeno na početak zahvaljujući stečajnom upravi-telju Z. Čupkoviću koji je izjavio da je svima u interesu da Luka dobro posluje, a da su čelni ljudi Transadrije usmjera-vali energiju u krivom smjeru, a ne na vraćanje Transadrije na pravi put, nego na to da se nešto dobro još i uništi. Na sjednici su opozvana i dva člana NO iz redova Transa-drije • (M. Ključariček i V. Petković).

Trgovački sud u Rijeci je

sredinom rujna, nakon što

je na ročištu grupa od 64

zaposlenika, članova SPH,

ponovila zahtjev za pokre-

tanje stečajnog postupka,

a stečaj kao rješenje prob-

lema prihvatila i Uprava

Transadrije.

ISPRAVAKU prošlom Pomorskom vjesn-

iku krivo smo naveli ime privre-menog stečajnog upravitelja. Ispravno glasi: Zdravko Čupković. Ispričavamo se čitateljima i g. Čupkoviću.

Transadria

Stečaj!

Riječni lopovi u Srbiji počeli su učestalo pljačkati hrvatske brodove. Zadnja žrtva, 11. listopada je brod Sloga tvrtke Dunavski Lloyd

iz Siska. Bila je to treća teška krađa u zadnjih godinu dana koja je zadesila brodove te tvrtke na području luke Smederevo. Pirati/lopovi su s broda i pet pratećih barži za rasuti teret odnijeli opreme u vrijed-nosti oko 60.000 eura (oko 50 poklopaca u vrijednosti najmanje 650 eura,svi uređaji i kablove za plovidbu).

Brod je trebao sutradan isploviti za Novi Sad po novi teret za siri-jskog naručitelja i krenuti put Crnoga mora, ali plovidba je otkazana, jer brodovi nemaju struje da dignu sidra, nemaju kablove za plovidbu, nemaju brodske uređaje, a bez njih nemoguće je i nesigurno ploviti.

Do sada nije bilo napada na posadu, ali su posade u strahu. •

Riječna plovidba

Dunavski lopovi!

Jadroplov

Stalni ugovor za pomorce

Vijesti \ Za povjerenika SPH

u podružnici Pomgrad-inženjering izabran je Mirko Perić, a za članove povjereništva Jurica Erceg i Željko Matić.

\ Za novog povjerenika Podružnice SPH u Javnoj usta-novi Nacionalni park Brijuni izabran je Marjan Išić.

\ Radi utvrđivanja činjenice da su NKUHP na putnički brodovima i trajektima iz 1998. godine zaključili SPH i Udruga Mare Nostrum SPH je svim putničkim brodarima dostavio zahtjev za dostavu podataka o ukupnom broju zaposlenih pomoraca i broju članova SPH. Podaci će se koristiti u slućaju podnošenja zahtjeva na osnovu čl. 267 Zakona o radu za proširenje primjene NKUHP za hrvatske pomorce na putničkim brodovima i trajektima.

\ Sedmog listopada splitski posrednik pri zapošljavanju pomoraca u međunarodnoj plovidbi Globtik Express Agen-cy d.o.o. dobio je od Bureau Veritasa potvrdu o udovol-javanju zahtjevima Bureau Veritas Guidance Note NI 563 u svezi Standarda kvalitet-nog manadžerskog sustava za posredničke urede i, kao jedna od rijetkih posrednika na svijetu, da udovoljava Pravilima 1.4 Konvencije o radu pomoraca na dobrovoljnoj osnovi.SPH čestita i nada se da će i drugi posrednici krenuti tim putem.

\ Trenutna potraživanja pomoraca prema tvrtci Sartija Nautika d.o.o. iz Šibenika iznose oko 300.000 dolara. Brod Verzina je zaustavljen u Lagosu od srpnja 2011. godine i očekuje se prodaja broda na sudskoj dražbi.

Početkom rujna u splitskom Jadroplovu održan je sastanak

između predstavnika brodara ( B. Kovačić, predsjednik Uprave i M. Vicelić, kadrovsko-tehnički direk-tor) i SPH (V. Svalina i B. Berlan) kako bi se u redovitim razmacima razmijenile informacije.

Istaknuto je da zbog krize na tržištu Jadroplov namjerava sman-jiti troškove poslovanja i troškove rada, da se redovito na brodove ukrcavaju vježbenici, da nedostaju časnici stroja, da nedostaju pomor-ci s visokom stručnom spremom i da nema priliva mlađih pomoraca. Kako bi se zaustavio odlazak kvalitetnog kadra predstavnici SPH su predložili da se uvede sustav

stalne rotacije odnosno stalni ugovor za pomorce. Prihvaćen je prijedlog o stalnim ugovorima, a obostrano je zaključeno da sman-jenja plaća neće biti, već će se svi sadašnji ugovorni primici časnika i drugih članova posade utvrditi kao godišnji i podijeliti na dvanaestine (ukjučeni i bonusi). Uz to utvrditi će se broj dana godišnjeg odmora i razdoblje provedeno na ukrcaju. Jadroplov će i nadalje refundirati u cijelosti paket socijalnog osigu-ranja pomoraca uključivši i staž osiguranja s povećanim trajanjem. Jadroplov je izraditi prijedlog odluka i dostaviti ga SPH na očitovanje te provesti anketu među pomorcima. •

3,7%Pad broja brodova pod grčkom

zastavom u godinu dana

166Privatnih zaštitarskih tvrtki na

području somalijskih pirata

14VLCC isporučeno je u rujnu

8

Prema saznanjima SPH (upućen je upitnik svim brodarima)

sredinom listopada naciona-lni brodari još uvijek nisu počeli uplaćivati obvezni doprinos za staž s povećanim trajanjem, a neki uopće nisu znali da je to njihova obveza (npr. JU NP Brijuni). Kako je to bila njihova obveza od stupanja na snagu zakona (11. lipnja) to znači da će osim doprinosa morati plaćati i kamate zbog kašnjenja. Istovremeno ima problema i u nekim Područnim službama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, pogotovo u onima koja imaju na svom području malo pomoraca.

SPH je zaprimio mnogobro-jne upite i od brodara i od svojih članova o toj temi, pa objavljujemo neke odgovore i objašnjenja uz napomenu da SPH nije u posjedu najavljenih Tehničkih uputa.

Međunarodna plovidba – rješenja

Ministarstvo financija, Porezna uprava počela je izdavari rješenja u predmetu utvrđivanja obveze obveznih doprinosa osiguranicima, pomorcima, članovima posade brodova u međunarodnoj plovidbi. I odmah je došlo do reakcija pomora-ca zbog šest navedenih obveznih doprinosa:

1.doprinos za mirovinsko osiguranje (15%),

2.dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim traja-njem ( 5%),

3.doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individ-ualne kapitalizirane štednje (5,83%),

4.dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapital-izirane štednje za staž osigu-ranja s povećanim trajanjem ( 2,01%),

5.doprinos za zdravstveno osiguranje (15%), i

6.doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu ( 0,5%).

Dakle, za članove posade broda u nacionalnoj i međunarodnoj plovidbi podmiruju se i dodatni doprinosi: za mirovinsko osiguran-je za staž origuranja s povećanim trajanjem i za mirovinsko osiguran-je na temelju individualne kapital-izirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem (za osigura-nika tog osiguranja).

Doprinosi za nac. plovidbu

S obzirom na različit porez-ni položaj, ali i položaj u obveznim osiguranjima, obveza obračunavanja doprinosa za osiguranika člana posade broda u međunarodnoj plovidbi u odnosu na člana posade broda u nacional-noj posadi broda je različita:

• za osobu koja je osiguranik samo mirovinskog osiguranja na temelju generacijske soli-darnosti (samo MIO I. stup), i to kada se svakih 12 mjeseci staža računa kao 15 mjeseci – po stopi od 7,84%;

• za osobu koja je osiguranik na temelju generacijske soli-

darnosti i mirovinskog osigu-ranja na temelju individualne kapitalizirane štednje (MIO I. stup), i to kada se svakih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 15 mjeseci – po stopi od 5,83%;

• dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapital-izirane štednje za staž osigu-ranja s povećanim trajanjem (MIO II. stup), i to kada se svakih 12 mjeseci staža osigu-ranja računa kao 15 mjeseci – po stopi od 2,01%.

Doprinosi za međ. plovidbu

Prema čl. 129.a Pomorskog zakonika, član posade broda u međunarodnoj plovidbi obveznik je dodatnog doprinosa i plaćanja doprinosa za staž osiguranja s povećanim trajanjem prema mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa za obvezna osiguranja koju propisuje i objavljuje ministar i to:

• za osobu koja je osiguranik samo mirovinskog osiguranja na temelju generacijske soli-darnost (samo MIO I. stup) – po stopi od 7,84%

• za osobu koja je osiguranik i mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapital-izirane štednje (MIO I. stup) – po stopi od 5,83%

• dodatni doprinos za mirovin-sko osiguranje na temelju indi-vidualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem (MIO II. stup) – po stopi od 2,01%).

Prijevremena mirovina ?Imamo i slučaj da je pomorac

Hrvarskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Sisku podnio zahtjev za priznanje prava za mirovinu prema novim zakonu, ali je početkom rujna dobio rješenje kojim mu se priznaje pravo na prijevremenu starosnu mirovinu (osiguranik-pomorac ima 60 godina života) od sredine srpnja 2011.

S obzirom da se postupak vodio prema člancima Zakona o mirovinskom osiguranju i Statuta Hrvatskog zavoda za mirovinsko

osiguranje, a da se ne spominje Pomorski zakonik, vjerojatno je zahtjev došao na obradu (zahtjev je podnijet 19. srpnja) prije nego je područna služba dobila najav-ljene Tehničke upute za provedbu Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika (60 godina života i 15 godina plovidbe), odnosno pomorac u molbi se nije pozvao na odredbe Pomorskog zakonika.

Otkad se plaća novi doprinos?

Kako je Zakon o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika stupio na snagu 11. lipnja 2011. godine, a svakih 12 mjeseci rada računa se u staž osiguranja kao 15 mjeseci provedenih na ukrcaju kao član posade broda, smatra se da se obveza za obračunavanje dodat-nog doprinosa za staž osiguranja s povećanim trajanjem računa za svakog osiguranika koji je 11. lipnja zatečen u osiguranju te je na taj dan ukrcaj na brodu nacionalne plovidbe.

Piše: D. Prestint

Donošenjem Zakona o

izmjenama i dopunama

Pomorskog zakonika i

njegovim stupanjem na

snagu 11. lipnja 2011. go-

dine završena je jedna faza

reforme mirovinskog osig-

uranja pomoraca. Do sre-

dine listopada još uvijek

primjena odredbi zakona

nije u potpunosti saživjela,

pogotovo za pomorce u

nacionalnoj plovidbi.


Socijalna reforma


U tom slučaju osnovicu za obračun doprinosa za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem treba utvrditi u razmjernom djelu s obzirom na broj dana provedenih na ukrcaju kao član posade broda u nacionalnoj plovidbi.

Iskazivanje podataka o plaćanju

U slučaju podmirivanja doprinosa za staž osiguranja s povećanim trajanjem, obračunani i plaćeni doprinosi kao ni ostali doprinosi za obvezna osiguranja ne iskazuju se na obrascu ID – Izvješće o primicima od nesamostalnog rada (plaći i miro-vini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu….godine…

No, podatke o obračunanim doprinosima za obvezna osiguranja, uključujući dodatni doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem, treba na obrascu R-Sm dostaviti Središnjem uredu osiguranika (REGOS). za sve osiguranike čiji se doprinosi za obvezna osiguranja plaćaju na temelju rješenja Porezne

uprave obveznik obračunavanja je sama Porezna uprava. Samim time je Porezna uprava, a ne član posade broda u međunarodnoj plovidbi, obvezna REGOS-u dostavl-jati obrazac R-Sm.

Pomorski zakonik i …Treba reći, da na sva pitanja

koja nisu uređena Pomorskim zakonikom, a odnose se na staž osiguranja s povećanim traja-njem člana posade broda, na odgovarajući se način primjen-juju odredbe općeg zakona kojim se uređuje plaćanje doprinosa: Zakona o doprinosima i Pravilnika o doprinosima te općeg zakona kojim se uređuje mirovinsko osiguranje odnosno Zakona o mirovinskog osiguranju.

Što se NE računaČlanu posade broda u

međunarodnoj plovidbi staž osiguranja s povećanim traja-njem računat će se u postupku ostvarivanja prava na mirovinu samo ako je na temelju potvrde Porezne uprave dodatni doprinos za staž osiguranja s povećanim

trajanjem uplaćen u cijelosti.Članu posade broda u

međunarodnoj plovidbi NE računa se u staž osiguranja s povećanim trajanjem razdoblja koja je nakon iskrcaja s broda i prestanka svojstva oasiguranika pomorca proveo na produljenom osiguranju na osnovi čl. 17. ZOMO-a.

Članu posade u nacionalnoj plovidbi NE računa se u staž osiguranja s povećanim trajan-jem razdoblje od iskrcaja s broda do ponovnog ukrcaja na brod ili razdoblje koje je na odmoru (npr. do sljedećeg ukrcaja) neve-zano za činjenicu da je i u tim razdobljima član posade broda

u nacionalnoj plovidbi i dalje u radnom odnosu kod poslodavca.

DokaziRazdoblje pšlovidbenog staža

i staža osiguranja s povećanim trajanjem za razdoblje od 11. lipnja 2011. godine i nadalje u postupku ostvarivanja prava

na mirovinu računat će se na temelju podataka iz Pomorske knjižice (matrikule) osigura-nika, koji ju je u obvezi priložiti prilikom podnošenja zahtjeva za starosnu mirovinu.

Član posade broda u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi koji posjeduje Pomorsku knjižicu iz koje je vidljivo da ima navršeno 15 godina plovid-benog staža i prije 11. lipnja, da je za to razdoblj imao priznato svojstvo osiguranika pomorca u Zavodu, da su doprinosi za mirovinsko osiguranje u cijelosti uplaćeni te da ima navršenih 60 godina života, može podnijeti Zavodu zahtjev za priznavanje prava na starosnu mirovinu, ali najraniji datum stjecanja prava na starosnu mirovinu je 11. lipnja 2011. godine. Prema tome ako je neki pomorac otišao i prijevremenu mirovinu prije toga datuma, ne može tražiti reviziju i primjenu novog zakona.

Ako nije uplaćeno?Ako član posade broda u

međunarodnoj plovidbi nije uplatio sve dospjele doprinose za mirovinsko osiguranje s osnove pomorca, odnosno ne ispun-java kumulativno sve uvjete za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, može ostvariti pravo na starosnu mirovinu (ako ispunjava uvjete) na temelju ZOMO-a ili neku drugu mirovinu propisanu stedbama ZOMO-a na temelju staža osiguranja za koji je uplaćen doprinos za mirovin-sko osiguranje.

Nakon 11. lipnja i nadalje osobe koje su imale u tome razdoblju priznato svojstvo osig-uranika pomorca u međ. plovidbi u postupku ostvarivanja prava na mirovinu trebat će priložiti i dokaz (Porezna uprava) da su u cijelosti uplaćeni i doprinosi za staž osiguranja s povećanim trajanjem.

Što prestaje važiti?Na dan stupanja na snagu

novih izmjena, 11. lipanj, prestaje vrijediti: Radna mjesta u pomorskom prometu zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem- bilo je propisano za radna mjesta ukrcanog osoblja na tankerima koji prenose tekuće gorivo na neograničenoj, velikoj i maloj obalnoj plovidbi da se svakih 12 mjeseci provedenih na tim radnim mjestima računa u staž osiguranja kao 15 mjeseci.

Jednako tako za radna mjesta ukrcanog osoblja, osim nave-denog, na brodovima koji više od 80% vremena tijekom godine plove na područjima neograničene i velike obalne plovidbe, svakih 12 mjeseci provedenih na tim radnim mjes-tima računa se u staž osiguranja kao 14 mjeseci.

Žene-pomorciIzmjenama i dopunama Pomor-

skog zakonika propisano je da, iznimno od odredbi čl. 129.a razdoblja od stupanja na snagu izmjena do kraja 2029. godine ženi-pomorcu za stjecanje prava na starosnu mirovinu dobna granica za tu mirovinu na temelju staža osiguranja s povećanim trajanjem snižava se na način propisan ZOMO-om.

Ženi-pomorcu u međ. i nac. plovidbi dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu prema Pomorskom zakoniku snižava se u pravilu za po jednu godinu za svakih pet godina staža osiguran-ja koji se za efektivnih navršenih 12 mjeseci računa kao 15 mjeseci staža osiguranja. Ostale odredbe su jednake za žene-pomorce kao i za pomorce. •

Pomorci koji plove na brodu pod švicarskom zastavom također ost-varuju pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem ( 12 mjeseci- 15 mjeseci) u skladu s odredbama Pomorskog zakonika.

Ako je pomorac koji plovi na brodu pod švicarskom zastavom zateče u osiguranju 11. lipnja 2011. godine, a još nije odjavljen (plovidbeni pothvat još nije završio), obvezan je Zavodu prilikom uspostavljanja prijave o prestanku osiguranja (tiskanica M-2P) ispostaviti i tiskanicu M-3P i u obilježju pod rednim brojem 25 upisati tekst „pomorac čl. 129.1 st 1. PZ-a“ i datum promjene „11. lipnja 2011“.

Ako je u međuvremenu završio plovidbeni pothvat i ispostavio Zavodu tiskanicu M-2P, tada je obvezan Zavodu ispostaviti tiskanicu M-3P i popuniti je na prethodno objašnjen način.

Slučaj prvi

Od jednog člana SPH dobili smo slijedeći e-mail: Rođen sam 1951. godine, 12. lipnja pod-nio sam zahtjev za mirovinu. Ukupno imam 30 godina staža i 18-19 godina plovidbe. Pred-met je zaprimila refrentica u Rijeci i do 29. rujna nisam dobio odgovor. telefonski sam dobio odgovor da moram čekati do 65. godine života!

Slučaj drugi

Dao sam zahtjev za odlazak u mirovinu. Ispunjavam uvjete po novom zakonu, i – odbili su me s obrazloženjem da mi je zadnji upis u Radnoj knjižici nije u svojstvu pomorca !



Miro Petar Alibašić bio je zapovjednik na tankeru Zirku koga su oteli somalski pirati. O njegovom iskustvu razgovarali smo krajem rujna u Zadru gdje je bio gost SPH na obilježavanju Svjetskog dana pomorstva.

Rođen sam na Korčuli 1961. godine završio sam fakultet u Rijeci i Dubrovniku. Navigao na Medit-eranskoj , pa na Stolt-Nielsenu – bio sam prvi Hrvat unaprijeđen u zapovjednika na toj kompaniji. Slijedio je Shell, pa šest godina u američkoj mornarici, bio vetting manager Shella u Houstonu, a sada sam fleet captain na Arab Maritime Petroleum Transport Company...

Tanker Zirku isplovio je iz sudanske luke Bashayer s tere-tom nafte koja je bila namijen-jena kao pomoć Japanu nakon potresa i tsunamija. Na izlazu iz Crvenog mora stvoreni su konvoji. Zirku je s još 24 broda bio pod pratnom četiri japanska ratna broda. Trebalo je proći 590 milja u konvoju. Drugi konvoj je isto brojio 25 brodova.

Izašli smo iz konvoja nakon što tri dana nisam niti jeo niti spavao. Zvao me kormilar i pokazao bijelu točkicu na horizontu . Bio je to brod matica. Uzeo sam osobni noćni Steiner dalekozor: spustili su dva skifa, pa još dva... radi se o otvoren-im čamcima s dva Mercuisera na krmi snage 260 KS.

Odmah je bilo jasno da će doći do napada, zapovjednik je posadu poslao u citadelu, a na mostu, prema prethodnom dogovoru ostali su, uz zapovjednika, kormi-lar i treći palube. Zvali su me iz američkog ratnog broda i ponudili oslobađanje uporabom specijalaca (Navy Seals) ili onesposobljavanje broda ispaljivanjem torpeda u vijak. zapovjednik je odbio...

Križali su iza krme, bili su brzi, a mi 14,5-15 čvorova. More kao ulje... Ispalio sam rakete, poslao SOS, zvao kompaniju... Sve po proceduri! Uzeo sam megafon i s paraventa povikao: ne dirajte brod, ovo je muslim-ship...

Bez uspjeha. Prvi strojar je dignuo sve zaštite i alarme, na palubu je pustio pjenu. A s čamca je pirat uperio raketni bacač na zapovjednički most.

Gledali smo se oči u oči... Pobjegao sam unutra... Manevrirajući smo bježali oko 1,5 sati, a onda su odustali. Pobjegli smo ih dobrih pet milja, na brodu je već bila fešta. Kad treći javlja da se vraćaju. brzina nam je, zbog manevriranja pala...

Opet sve ispočetka, a čamac je „legao“ na bok, popeo se ljestva-ma od bambusa, rukama sklonio

bodljikavu žicu i sav se isparao... ispalio sam raketu prema njemu u nadi da će se prepasti... Do mosta je na svim skalama bila žica, ali golim se rukama probio.

Prvi pirat, naoružan

puškomitraljezom došao je do mosta i naredio da se brod zaustavi, a da zapovjednik pred njim klekne.

Rekao sam mu da nisam klečao niti pred majkom, a da za zaustav-ljanje broda mi treba najmanje dva sata. U međuvremenu na brod se penju ostali pirati. Polako mu objašnjavam da mi treba vremena, nasmijao se... Znao sam da ga „imam... Oči su se našle i više nije tražio da kleknem! Njihov zapovjednik se predstavio nakon sat i pol. Visok, zgodan, srednjih godina. odmah je rekao: Brod je moj i slušaš samo mene.

Zapovjednik se nije dao smesti:

brod je moj reci što hoćeš i gdje da plovim. Reakcija je bila ta da ga je pozvao na krilo mosta u namjeri da ga ustraši, da će ga strijeljati. Zvao je dva mitraljesca... Posada je bila u šoku, a zapovjednik je

ponovio: Brod je moj, ne diraj posadu i brod!

Imao sam na desnoj nozi Navy Seal nož, uvijek ga imam i vrlo sam spretan s njime. U sekundi mi je prošlo kroz glavu da skočim na mitraljesce ili da mu otkinem glavu. On me pogledao u oči, okrenuo se i postali smo „prijatelji“.

Na brod je došao odvjetnik pirata i počeli su pregovori. Pirati su imali sve informacije o brodu i teretu – ispunili su plan: oteli su brod. Ništa drugo nije bilo važno, pa čak ni vrijeme.

- U prvom napadu ih je bilo 24, krenuli smo prema somalskoj obali, a poslije su se mijenjali. Stalno smo plovili... Imali su svoju drogu, činili fešte, uzimali dizelsko gorivo za bolnicu, za školu- odmah 50 tona, kasnije po tonu, dvije za brod maticu, htjeli da telefonski razgovaram s njihovim ženama.

Pirati nisu znali koliko ima dizelskog goriva na brodu. zapovjednik je naredio blindiranje sonde i rekao da više-nema. A imao je preko 250 tona. Sondirali su, probali sondu jezikom, a ona suha. Kasnije je dizelsko gorivo mijenjano za hranu.

Potrošili smo sve rezerve hrane, posada se pobunila. Gotovo su počeli pucati po njima jer su se

usudili dignuti na noge. Bili su gladni. rekao sam im da im je jedina dužnost da se mole. O gladi sam im ispričao priču o admiralu Pinkertonu kojem je brod ostao zarobljen u ledu: svoje je mrtve ispekao i pojeo...

Tri dana je bio mir. Vodu sam „pravio“, jer smo vozili, na palubi sam začepio manikele, tražio kišne oblake i skupljao kišnicu.

Piratima je svakog dana u isto vrijeme stizala droga. Khat. Kada je kasnila bili bi nervozni i kretali bi brodom prema kopnu. Korištenjem khata smanjuje se potreba za hranom.

Nekoliko su puta tražili da nasučem brod. rekao sam im: ako nasučem brod, on će puknuti, ja ću skočiti preko paraventa, a ti nećeš dobiti novac. On bi okrenuo kormilarsko kolo sve desno, a ja sve lijevo... Imali smo 15 metara gaza, na osjećaj bi došao pram-cem dok ne bi pokazivao nulu i onda svom snagom krmom...

U međuvremenu su nastav-ljeni pregovori. Pirati su imali profesionalnog pregovarača, ali i kompanija svoga u Londonu i kad je dogovorena cijena trebalo je isporučiti novac.

Bilo je velikih problema. Vlade nisu dozvoljavale polijetanje zrakoplova. odbili su Kenija, Sejšeli, Oman, Indija, Na brodu je već bila posebna ekipa za prihvat novca – sedam dana je na brodu bilo 150 pirata. Prvi „drop“ je bio za zapovjednika, a to nije smio nitko znati. Onda je ministar financija jedne zemlje koji je član uprave kompanije dobio dozvolu i Tupoljev je letio preko osam sati do dogovorenog mjesta. bacio je šest puta po dvije vreće novca.

No, ni tu nije bio kraj. Zapovjednika su zadužili da broji novac. Tražio je olovku, kalkulator i prvog palube da mu pomogne. Odbili su i „profesor“, kako su ga zvali, sve je zapisao na podlakticu. Slijedio je odlazak pirata s broda.

Tražili su da ih iskrcam na četiri različita mjesta udaljena oko 1300 milja između sebe. Da se ne poubijaju oko novca...Da kompanija nije platila bili bi digli krmu u zrak. Našli smo dinamit...

Stalno su pucali, izrešetali su brod, čal su zapovjednika gađali snajperom (ruski Duganov) kada nije htio zaustaviti brod. Tvrdi da pola sata ništa nije čuo, metak je probio staklo.

Otplovili smo u Salalah. Vlas-nik je moje ime ugravirao na brodsku kobilicu. Spasio sam brod. Uzeo sam dva ronioca da pregledaju trup- nije bilo oštećenja. Gazda mi je ponudio dva broda u management. odbio sam...

Ja sam profesionalac. Stalno sam mislo: samo da ne osramo-tim Korčulu i Hrvatsku...

SPH je predložio kap. Miru Petra Alibašića kao kandidata za dodjelu Plave vrpce Vjesnika u pojedinačnoj konkurenciji za iskazanu hrabrost i profesion-alnost kojom je spriječio teške posljedice u slučaju nasukanja broda te spasio brod i teret koji je isporučen u Japan sa zakašnjenjem od 87 dana. • (dp)

“Uvijek sam mislio na

Korčulu i Hrvatsku, na

to da se ne osramotim

bez obzira na opas-

nost za moj život... U

87 dana smršavio sam

14 kilograma...”

Plava vrpca Vjesnika

Drogirani pirati prijetili nasukanjem

M. P. Alibašić s američkim odlikovanjem Purple Heart

„Ponosni“ pirat dao se uslikati Snajperski metak probio je staklo

Ostavljeni eksploziv


Ovoga puta ulov je bio značajan: preko 50 tona (po drugim izvorima: više od 70-80 tona) oružja i municije. Oružje je Karine A (dužina 97,4 metara, nosivost 4.000 tona, izgrađena 1979. godine) trebala isporučiti negdje kod egipatske luke Alexandrija (prekrcaj na manje brodice). Oružje je bilo spakirano u 80 (83 prema drugim izvorima) vodonepropusnih spremnika. Tipični ribarski brod je mogao tegliti više takvih spremnika, a ukoliko bi ih izraelske ophodnje otkrile spremnici su se odvezivali, plutali bi i kasnije su se mogli opet uzeti u tegalj. Oružje je bilo

sakriveno među „civilnim“ teretom (obuća, odjeća, madraci, elektronika...).

Zapovjednik broda, Omar Ashawi, bio je aktivist Fataha od 1976. godine, dužnosnik s činom u tzv. „pomorskoj policiji“ i savjetnik za poslove na moru. I neki drugi članovi posade su bili članovi odnosno dužnosnici „pomorske policije“, ostali su bili egipatski pomorci koji su mogli, ali nisu morali, znati za krijumičarenje. Ispitivanje Ashawija je pokazalo da je brod kupio izvjesni Adal Mugrabi, predstavnik palestinske armije. Prema iskazu Ashawija, zamjenik zapovjed-

nika „pomorske policije“, Fatkhi Gazem i financijer palestinske armije Fuad Shubaki su također sudjelovali u cijeloj operaciji krijumičarenja oružja. Posljednje putovanje brod je učinio iz jordanske luke Aqaba (u susjedstvu Eilata) 24. rujna 2001.

godine prema jednom iranskom otoku u Arapskom zaljevu gdje je teret ukrcan.

Daljnja istraga je otkrila da je oružje kupljeno od iranskog Export Committee of the Islamic Revolution za 15 milijuna dolara. Plaćanje je izvršeno kroz Libanon posredst-vom čovjeka iz Hezballaha. Civilni teret koji je prikrivao krijumičarenje bio je vrijedan oko tri milijuna dolara, a brod je vrijedio – 400.000 dolara!

Kasnije je izvješćeno da je izaelska armija koristila dio zaplijenjenog oružja (snajperi i eksplozivi), a ostatak je uništen. Brod je koristila mornarica za trening s obzirom na upitnost mogućnosti plovidbe vlastitim pogonom.

Na brodu Karine A bilo je više oružja od navedenoga, kao raketnih motora za RPG-7 i okvira s municijom za puške AK koji nisu niti brojani. Veliki dio oružja (minobacači, protutenkovske rakete, RPG-7 i motori) su bili iranske proizvodnje. Uz gumenjake Zodi-ac, pronađena je značajna količina opreme za ronioce (odijela, akvalunzi, rasvjeta).

I da rasčistimo neke dubioze: ime broda pojavljuje se u više inačica Karin A. odnosno Karine A. pa čak i Karine-A., ali dileme nema, radi se o istome brodu.

Izrael je objavio da je brod, kupljen u Libanonu, ukrcao oružje na iranskom otoku Kish sredinom noći te je isplovio za Omanski zaljev, Arapsko more, Adenski zaljev i Crveno more.

Prema pisanju Lloyd’s Lista koji je pratio sudbinu broda, brod je pripadao Ali Moham-medu Abbasu, Iračanu koji ga je kupio 31. kolovoza 2001. od jedne libanonske kompanije. Preimenovan je s Rim K. u

Karine A. te je 12. rujna upisan u upisnik Tonge. Tonga je potvrdila da je Abbas i dalje bio vlasnik broda u vrijeme krijumičarenja.

Egipatski predsjednik Hosni Mubarak je izrazio sumnju da jedan neidentificirani brod može prevoziti ilegalno oružje kroz vode koje američka mornarica redovito kontro-lira te pregledava brodove koji krijumičare iračku naftu, kroz Crveno more, i kroz vode koje kontroliraju Egipat i Saudijska Arabija na prilazu Sueskom kanalu. On je također izrazio sumnju u vjerodostojnost plana da brod prođe Sueskim kanalom i pred obalom Gaze isporuči oružje palestinskim ribarima.

Yasser Arafat,tadašnji čelnik Palestine, smijenio je šefa financijskih vojnih poslova brigadnog generala Fouada al-Shoubakija u svezi incidenta.

Nastavlja se

U dva radna obrađene su teme od vital-nog interesa za sve sindikate okupljene

u ETF-u. Vrlo jednostavan i jasan dnevni red pokušao je dati odgovore na pitanja: što je problem, što treba napraviti, što je naprav-ljeno do sada, tto mladi mogu napraviti i što socijalni partneri mogu napraviti. Sve to u cilju povećanja broja mladih članova u sindikatima te jačanja utjecaja mladih unutar pojedinih sindikata i unutar ETF-a kao krovne organizacije. Eduardo Chagas dau

je svoju bezrezevnu podršku konferenciji i zahtjevima mladih koji su sublimirani u “Riga Rezoluciji- Enough is enough!” u kojoj se objašnjava situacija u kojoj se mladi radnici u transportu danas nalaze. U 21. stoljeću osjeća se efekt neoliberalizma i deregulacije na tako drastičan način da sindikati još nisu uspjeli naći adekvatan odgovor. Nesigurnost radnih mjesta, kratki ugovori, podugovori i agresivnost prema sindikatima su postali svakodnevnica. Bitka za kolektivne ugovore

i jačanje sindikata su nužnost. U dokumentu se izražava solidarnost sa svim kolegama i aktivistima koji se aktivno opiru takvoj krimi-nalnoj politici.

Iz perspektive Europske mladeži tvrdi se da je “generacija bez nade stvorena i oduzimaju joj se socijalna i politička prava“. Posljedica takvog poniženja se u mladoj generaciji očituju kroz bijes i očaj. Najbolji primjeri su protesti koji se dešavaju u Engleskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj i Portugalu. “Arapsko

proljeće” i afrički sindikalni pokret daju novu nadu u mogućnost aktivnog mjenjanja stanja i iznalaženja boljih rješenja.

Mladi su duboko zabrinuti za smjer rada sindikata i zahtjevaju promjene! Mladi zahti-jevaju podršku od ETF- a u vidu financijskih i ljudskih resursa, a u cilju borbe za pošteni i održivi razvoj transportnog sektora u Europi. Također zahtijevaju: raspravu o ovoj rezoluciji na ETF izvršnom odboru 9. i 10. studenog 2011; da ETF tajništvo uputi svim sindikatima članovima na očitovanje; da ETF pozove sve sindikate članove na uspostavu sekcija mladih unutar svojih sindikata; traže podršku u uspostavi kampanje koja bi dala mladim radnicima u Europi stvarno pravo glasa; stalnu strukturu organizacije mladih unutar ETF-a; da ETF izvršni odbor podrži zahtjeve i borbu mladih radnika u transportu za Europu u kojoj će se glas mladih čuti i uvažavati.

Gosti konferencije bili su: Allan Munobwa, predstavnik ITF-a iz Afrike, koji je govorio o strategiji mladih iz Afrike u jačanju sindi-kata. Ahmed Kamel je govorio o iskustvima arapske revolucije u kojoj su sindikati i mladi odigrali golemu ulogu, a Per Ole Meelgard je govorio o pogledu mladih radnika Norveške na stravični napad koji se odigrao 22. srpnja 2011. godine.

Drugi dan konferencije upriličena je akcija u vidu flashmoba koja se odvijala na glavnom trgu u Rigi.

Zadivljujuća je želja mladih učesnika da iniciraju promjene, razvoj i jačanje sindi-kata. Ne treba sumnjati u njihove ideje i mogućnost,i već im treba pružiti punu i bezrezervnu podršku u radu. Već je izgrađena i vrlo aktivna društvena mreža na kojoj se razmjenjuju iskustva i ideje koristeći sva sred-stva komunikacije. •

N. Melvan

26.i 27. rujna u Rigi (Latvija)

održana je konferencija Mladih

radnika u transportu u orga-

nizaciji ETF-a, iz serije Transunion

konferencija koje obrađuju teme:

mladi ranici u transportu, kli-

matske promjene, žene u transpor-

tu i koja je okupila je 76 učesnika

iz 28 zemalja. U radu konferencije

učestvovali su i predsjednik ETF-a

Eduardo Chagas te predstavnici

ITF-a i ETUC-a.

Slučaj Karine A.Tajne mora, more tajni

Piše: D.Prestint

Transunion - Young Transport Workers Conference

Mladima treba veća podrška

Karine A.

IMO: 7707114Izgrađen kao AlgarmiGodina:1979.Tip: teretni brodZastava: ŠpanjolskaPorinuće: 6. lipnja 1978.Primopredaja: ožujak 1979.Brodogradilište: Barreras, Vigo Novogradnja 1450GRT 2.822, DWT 4.028Dužina preko svega: 97,4 mDužina između okomica: 88,5 mŠirina: 14,0 m1990 - Luba, 1998 - Rim K., 2001 - Karine A. 4. 2003. - Izbrisan iz upisnika brodova


Glory Iizrezan

Bulker Glory I (17.770 GT, izgrađen 1981.) završio je u rezalištu u Bangladešu za oko 3,5 milijuna dolara. Radi se o još jednom brodu koji je bio u managementu splitskog SSM-a (vlasnik Andromeda Shipholding Ltd./manager Split Ship Management Ltd. oba iz Splita). Dugo je posada bila bez plaća u Namibiji, a kasnije u Indiji gdje je indijska posada zatražila pomoć ITF-a. indijskih vlasti i udruga za ljudska prava oko svojih potraživanja prema SSM-u. Splitska tvrtka je dugovala i po osam plaća (u svibnju ove godine). Indijske vlasti su još u kolovozu prošle godine zabranile isplovljavanje broda zbog nedostataka, pa je brod otada bio na sidrištu luke Vizag. Prodaja broda u staro željezo mogla bi donijeti pomor-cima i ostalim vjerovnicima nalatu svojih potraživanja. (dp)

Swift Split napušten?

Brod za prijevoz rasutih tereta Swift Split (18.047 GT, izgrađen 1982.) bespomoćan je u Douali – napušten je uz zapadnu obalu Afrike već više od godine dana nakon što je brodar/manager bankrotirao (Swift Split Ltd./Grace Line Ltd., oba iz Glen Heada u SAD).Od tada posada nije dobila lijekove, hranu i pitku vodu. Ukrajinska posada nije mogla biti repatrirana nakon što je brod uhićen od strane gradskog suda u Wouriju (Kamerun) sredinom ožujka zbog dugova prema posadi od 170.000 dolara

(dug do prosinca 2010.) Brod je stavljen na dražbu da se osiguraju sredstva za plaćanje posade, ali na dražbi nije bilo niti jednog zainteresiranog kupca.

Tijekom prošle godine posada je pozvala u pomoć Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine, ali bez uspjeha. Prije dva mjeseca zbog nedostatka hrane, lijekova te velikih vrućina treći časnik stroja Yuriy Koval je preminuo. Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine je napomenulo da zbog toga što Ukrajina nema veleposlanstvo u Kamerunu vrlo teško mogu pomoći posadi. Brod Swift Split je na stranice tiska dospio prije dvije godine kada je na njemu bila i hrvatska posada koju je ukrcavao Split Ship Manage-ment Ltd. koji je nakon akcije SPH izgu-bio dopusnicu za ukrcavanje hrvatskih pomoraca na brodovima u međunarodnoj plovidbi. (dp)

AZOLPP

Oduzeta koncesija

Brodaru Ivante d.o.o. iz Zlarina koji je brodom Mislav od kraja 2007. godine održavao državnu brzobrodsku liniji Žirje- Kaprije-Šibenik Upravno vijeće AZOLPP-a je oduzelo koncesiju zbog kršenja ugovora o koncesiji.

Upravno vijeće je odlučilo da će liniju privremeno održavati, nakon što su zatražene ponude od svih hrvatskih brodara koji imaju brza plovila i od brodara koji imaju klasične putničke brodove, brod Plavi val tvrtke U.T.O. Mankul koji ima i zamjenski brod Zlatni žal i to do okončanja izbora novog koncesionara. (AZOLPP)

Hrvatski brodari

\ Splitska plovidba d.d. iz Splita kupila je na sudskoj dražbi u Rijeci brod Boka (925 GT, izgrađen 1982.),poznatiji kao Boka Star koji su hrvatske vlasti zaplijenile prije devet godina nakon što je u riječkoj luci na brodu pronađeno 14 kontejnera sa streljivom i vojnim materijalom jugoslavenske proizvodnje namijenjenima tadašnjem iračkom režimu.

\ Tvrtka Sonata d.o.o. iz Splita manager je pet brodova: Alfa Dragon (1.997 GT, izgrađen 2006.), Blue Horizon (4.109 GT, izgrađen 2007.), Southern Breeze (4.109 GT, izgrađen 2007.), Alfa Sky (4.109 GT,izgrađen 2008.) i Alfa Twilight (4.109 GT, izgrađen 2008.).

\ Brod za prijevoz cementa Adria-cem I (1.521 GT, izgrađen 1974.), koji je dugo bio na mrtvome vezu u Malom Lošinju, promijenio je ime i vlasnika. Sada je to Lika, brodar je Gosp Ship-ping Ltd., a manager Macon d.o.o. iz Rijeke.

\ U Splitu je utemeljena Solinska plovidba d.o.o. koja u svojoj floti ima brod Malinska (572 GT, izgrađen 1972.) koji je dosada bio u vlasništvu Adria Ship d.o.o. iz Lovišta. Nakon prodaje tog broda ta je tvrtka ostala sa samo jednim brodom – Lopud.

\ Tvrtka Kurs d.o.o. iz Splita je manager broda Rosethorn za prijevoz generalnog tereta od 1.213 GT izgrađen 1982. godine.

\ Tvrtka Bandić d.o.o. iz Splita je manager broda Ane, bivši Srakane (Lošinska plovidba-Brodarstvo iz Rijeke) od 4.839 GT izgrađenog 1986. godine u Rijeci.

\ Tvrtka Tanker Split iz Splita je brodar/manager u čijoj su floti trajekti Blace (196 GT, izgrađen 1955.), Polače (196 GT, izgrađen 1955.) i Rabljanka ( 196 GT, izgrađen 1955.) te tankera Antonia (231 GT, izgrađen 1990.)

\ Tvrtka Brodarstvo d.o.o. iz Šibenika manager je brodova Verzina (17.977 GT, izgrađen 1982. godine,vlasnik Asta Ltd. iz Šibenika) i Katina (16.591 GT, izgrađen 1980. godine, vlasnik Katina Ltd. iz Šibenika).

\ Tvrtka Split Ship Management Ltd iz Splita manager je broda D. Ocean (16.320 GT, izgrađen 1983.)

\ Tvrtka Grand Circle Dubrovnik iz Dubrovnika manager je brodova za krstarenje Paul Gauguin (19.170 GT, izgrađen 1997), Athena (1.206 GT, izgrađen 2007), Artemis (1.206 GT, izgrađen 2007) i Arethusa (1.206 GT, izgrađen 2008).

\ Linijska nacionalna plovidba iz Splita najavila je prodaju katamarana For i ostataka katamarana Milna koji su izgrađeni 1975. odnosno 1978. godine.

Fond solidarnosti SPH

Odobrene pomoći

Na trećoj sjednici Fonda solidarnosti SPH koja je održana 15. rujna, nakon detaljne analize i razmatranja prostiglih zahtjeva za pomoć komisija je dodijelila: 2.500 kuna K. Bebić (Transadria), po 2.000 kuna pomoći B.Karabatić (Brodospas), V. Kutija (Jadro-linija), M. Knežević (Tankerska plovidba), 1.600 kuna R. Rak (strani brodar), 1.500 kuna Ž. Marić i M. Durdov (Jadrolinija), J. Kalac (Tankerska plovidba) i R. Sunko (Plovput) te po 1.000 kuna I. Stvorić i N. Jurlina (Transadria) i R. Jovanović (Vugip). M. Vlahovu (Jadrolinija) uručen je „bolnički paket“, dok je D. Maslovu (Plovput) odobre-na pozajmica od 2.000 kuna. I ove godine Fond solidarnosti SPH uplatio je 2,677,50 kuna autobusnom prijevozniku Liburnija Zadar za godišnju autobusnu kartu za A. Burčula. (dp)

Humanitarna akcija Podružnice SPH JadrolinijePodružnica SPH Jadrolinija pokrenula je humanitarnu akciju prikupljanja dobrovoljnih priloga za obitelj pok. Mira Laštre.

Prilozi se dostavljaju na glavnu blagajnu Jadrolinije u Rijeci s naznakom “Pomoć za obitelj pok. Mira Laštre”, putem blagajni Jadrolinije u gradovima i lukama gdje se prikupi pomoć.

Miro je sa nepunih 17 godina napustio rodni Crivac, mjesto u Dalmatinskoj zagori, divlje lijepo, okrutno siromašno. Zaposlio se je u Jadroliniji kao mladić kuhinje, s prvim ukrcajem na m/t Liburnija, brod na kojem je časno odradio i zadnji ukrcaj prije nepuna tri mjeseca, ali kao šef kuhinje, jer je radeći uspio završiti potrebnu školu za obnašanje te teške i časne dužnosti.

Plovio je na većini brodova u floti Jadrolin-ije, nesebično radeći, dajući svoj maksimum, što je nebrojeno puta dokazao uspjevajući uvijek nahraniti sve putnike i posadu, posebno u “konvoju Libertas”, gdje je bilo 4.000 putnika na m/t Slavija.

Sa suprugom Mirjanom, koja nije u radnom odnosu, dobio je dvoje prekrasne djece, Josipu 12 godina i Antonija 10 godina. Započeo je izgradnju kuće, koja nažalost nije dovršena, gdje sada žive njegova Mirjana, djeca i majka.

Bio je omiljen i cijenjen među zaposlen-icima Jadrolinije, poznat po svom širokom osmijehu. Uvijek je nesebično pomagao svima kojima je pomoć bila potrebna, vjerujući da njemu i njegovoj obitelji tako nešto neće nikada zatrebati. Sada, nakon saznanja da je izgubio bitku s opakom bolešću, kada je tiho zaspao snom praved-nika na nama je da, s našom solidarnosti, pomognemo prebroditi ove prve tužne trenutke samoće i očaja, zbog nastale materijalne nesigurnosti i gubitka Mira, njegovoj djeci i supruzi.

Samo saznanje o visini troškova vezanim za bolest i sahranu dragog nam kolege i prijatelja, uz neizvjesni početak isplate određenog mjesečnog minimalnog iznosa za djecu, ponukalo nas je da zajedno sa svim dobrim ljudima u Jadroliniji pokrenemo humanitarnu akciju. (dp)

Akcija SPH

Pravo pomoracana posebnu skrb djeteta

Sredinom listopada zamjenik predsjednika SPH, A. Malger Petrić, sastao se u Zagrebu s pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom A. Slošnjak i njezinim suradnicama kako bi se pokušao riješiti problem djece s težim smetnjama u razvoju kojima je roditelj pomorac, a majka ima pravo na radu u vremenu od četiri sata ili je oslobođena od rada uz odgovarajuću naknadu.

Dogovoreno je da će se pravobraniteljica dopisom obratiti Ministarstvom gospodarst-va, i ostalim mjerodavnim intsitucijama, s pozivom na Konveciju o djetetu, zatražiti izmjenu Pravilnika o uvjetima i postupku stjecanja prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačanje brige i njege djeteta u dijelu kojim će se prepoznati roditelj-pomorac i detaljnije ukazati na probleme koje imaju takve obitelji. Dopis će biti sastav-ljen u suradnji sa SPH.

SPH poziva sve roditelje-pomorce koji imaju problema s ostvarivanjem prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačanje brige i njege djeteta da se jave u urede SPH kako bi se sa što više primjera potkrijepila akcija.

Gradnja

\ Uljanik plovidba d.d. iz Pule preuzet će 28. listopada bulkcarrier Veruda Uljanik Brodogradilištu d.d. u Puli. Istoga dana biti će izvršeno porinuće broda blizanca Stoja. Radi se o brodovima od po 51.500 tona nosivosti (27.930 gt). Uljanik plovidba d.d. naručila je u puskom brodogradilištu četiri istov-jetna broda, od kojih će presotala tri biti isporučena tijekom 2012. i 2013. godine.

\ Nakon što je ove godine Tankerska plovidba d.d. iz Zadra preuzela tanker Velebit (51.800 tona nosivosti (24.361 gt) u brodogradilištu 3. maj u Rijeci, krajem listopada preuzeti će i brod blizanac Vinjerac. Preostaje još isporuka jednog broda istih karakteristika Uljanik plovidbi d.d. iz Pule.

Prodaja \ Trećeg listopada brod za prijevoz

teških tereta Atlant Regine od 7.713 tona nosivosti (5.799 gt) Atlantske plovidbe d.d. iz Dubrovnika predan je u Singapuru novom vlasniku - kompaniji Shanghai Diheng Shipping i promijenio ime u Han Zhi.Uskoro se očekuje i predaja novom vlasniku i broda blizanca Atlant Svenja također kineskoj kompaniji. Najavljena je prodaja i preostala dva broda Atlant Frauke i Atlant Trina.


Sigurnost

Dizajn mosta - ubojica ?

Veliki kontejnerski brodovi mogu biti vrlo rizični za posadu na zapovjedničkom mostu, upozora-va Federal Bureau of Maritime Casualty Investigation (BSU) iz Njemačke u najnovijem izvješćuo smrti trećeg časnika palube na kontejnerskom brodu CCNI Guayas (25.608 GT, izgrađen 1998. godine, brodar Europa II Schiffs-fonds Gmbh, manager Hammonia Reederei Gmbh iz Hamburga, zastava GER) u lipnju ove godine. Ovo je bio treći sličan incident koji je istraživan od strane BSU od kraja 2009. godine.

Dok se brod valjao u tajfunu Koppa više od 35 stupnjeva s peri-odima od osam sekundi, časnik je izgubio ravnotežu, pao na mostu i valjao se dok ga zapovjednik nije uspio uhvatili i smjestiti na stoli-cu. Časnik je kasnije preminuo od zadobivenih ozljeda.

U početku, nije izgledalo da je treći časnik teško ozlijeđen, a svijest je izgubio tek kad je sjeo. BSU je upozorio da je bilo dovoljno rukohvata na mostu, a da su su svi dokumenti bili pravilno složeni i osigurani. Slika mosta nakon incidenta pokazuje brdo objekata koji su pali na pod mosta i koji su uzrokovali pad trećeg časnika.

Veliki zapovjednički mostovi, ako nemaju dovoljno rukohvata i mogućnost da se osoba uhvati za nešto postaju vrlo opasni za posadu u straži. (dp)

Baterija uzrokovala požar

Zašto je baterija električnog auto-mobila planula dok je auto bio na ro-ro trajektu Pearl of Scandinavia ostaje nepoznato, ali je incident povećao potrebu za međunarodne inicijative kako bi se spriječili takvi požari i poveća otpornost na vatru na palubama ro-ro putničkih trajekata.

Danske pomorske vlasti (DMA) su u svom izvješću utvrdile: požarni alarmi je rano ujutro pokazao požar na palubi te je ustanovljeno da su neki automobili i prikolice u plamenu u dvije sekcije automobil-ske palube da desnoj strani broda. Požar je ugašen brodski sprinkler sustavom, a kasnije je intervenirao i brodski vatrogasni tim uz pomoć švedskih vatrogasaca koji su se spustili na brod helikopterom. Uzrok požara je jedan automobil na električni pogon koji je punio bateriju za vrijeme putovanja.

Istovremeno je i britanski Marine Accident Investigation Board izdao uputstva u svezi prijevoza kamiona-hladnjača na putničkim trajektima. (dp)

Krivac ljudska pogreška?

Povjerenstvo koje je obavilo upravnu istragu pomorske nesreće (udar o obalu, deset ozlijeđenih kupača, materijalna šteta) trajekta

Barbat koja se dogodila 17. kolovo-za sjeverno od luke Jablanac utvr-dilo je da je osnovni uzrok nasu-kanja- ljudska pogreška.Utvrđeno je da je u kritičnom trenutku trajektom upravljao drugi časnik palube koji nije bio ukrcan putem propisanih knjiga i aplikacija.Zapovjednik se nalazio na mostu, ali nedvojbeno je utvrđeno da niti na koji način nije utjecao na tijek manevra pristajanja. Utvrđeno je da za trajekt nije izrađena propisana procedura za obavljanje operacija uplovljavanja i isplovl-javanja, a i propisani postupci za slučaj opasnosti, utvrđeno je, su bili manjkavi što je bitno utjecalo na pomorsku nesreću.

Na trajektu nije bilo povrijeđenih, a nije bilo niti materijalne štete na vozilima, trajekt nije pretrpio značajnija oštećenja, a naknadnim pregled-ima svih motora i upravljačkih sustava nisu utvrđeni nikakvi kvarovi.

Utvrđeno je da je očito da drugi časnik palube nije bio uvježban za slučajeve kada nastupe izvanredne okolnosti, koje je, u ovom slučaju, izazvalo gašenje motora br. 3 u neposrednoj blizini obale. Za zaustavljanje trajekta nisu korištena sidra. Članovi posade su nakon nesreće alkote-stirani te je utvrđeno da nisu bili pod utjecajem alkohola. (MMPI)

Odazvali su se predstavnici Udruge brodara Mare Nostrum, G&V

Line d.o.o., UTO Kapetan Luka d.o.o., tri sindikata (SPH, NSPPBH i HSP), a opravdali su svoj nedolazak predstavnici Miatrade d.o.o. i Mankul d.o.o., dok predstavnici Linijske nacionalne plovidbe d.o.o. nisu došli niti se opravdali.

Predsjednik Pregovaračkog odbora A.Malger Petrić je u uvodu istaknuo da se već gotovo tri godine pokušava potpisati Protokom o pregovorima te da brodari nisu poslali nikakvu primjedbu na prijed-log Protokola koji im je dostavljen uz poziv za sastanak.

Kolektivni ugovor za hrvatske pomorce na brodovima, trajektima i brzim brodovima treba što prije izraditi i potpi-sati, naglasio je državni tajnik M. Babić, jer koncesijski ugovor koji se potpiše 2013. godine ostati će na snazi do 2016. godine, a kolektivni ugovor je jedan od najvažnijih dokumenata za pravedno takmičenje.

U raspravi su brodari postavili pitanje

visine subvencija, jer, tvrde, o tome ovisi dogovor između brodara i sindi-kata, prozvani su i „odnosi“ između SPH i MMPI, zašto se ne poziva Udruga linijskih brodara na pregovore, da li će brodarima biti nadoknađeno povećanje troškova zbog plaćanja doprinosa za staž s povećanim trajanjem te zašto se ne isplaćuje naknada za gorivo. Državni tajnik je odgovorio u svezi dodatnih troškova da će biti plaćeno sve što se dogovori s AZOLPP-om prilkom dodjeljivanja koncesije.

Predstavnica Rapske plovidbe d.d. je ustvrdila da pojedini brodari nisu dostavili potrebnu dokumentaciju i da nije jasno da li Udruga linijskih brodara sudjeluje u pregovorima ili će svaki brodari pregovarati za sebe.

Zaključeno je da slijedeću sjednicu pregovaračkog odbora sazovu pred-stavnici brodara, da brodari koji dosad nisu dostave potrebnu dokumentaciju, da se eventualne primjedbe na Protokol o pregovorima dostave predsjedavajućem,

da se izaberu predsjednik i zamjenike Pregovaračkog odbora brodara, da se brodari odluče kako će pregovarati (sami ili putem Udruge), da pregovarači Mare Nostruma dostave točan broj pregovarača te da se svi zaključci sprovedu najkasnije do 25. listopada.

Predstavnici sindikata su predložili je da se oformi radna grupa predstavnika brodara i sindikata kako bi se zajednički utvrdili problemi koji otežavaju poslovanje, a isti se reflektiraju na soci-jalni status pomoraca.

Većina članova pregovaračkih odbora brodara potpisnika

Sporazuma o minimalnim radnim i socijalnim standardima

pomoraca i onih koji su sporazumu pristupili sastali su se 17.

listopada u Zagrebu.

Bez kol. ugovora - nema koncesije

Pregovarački odbor Crtica

SPH i ITF se brinuza pomorce

Krajem rujna koordinator ITF-a vraća se automobilom iz

Dubrovnika. Mobitel zvoni: javlja se brodski agent iz Rijeke javljajući da ima problema na sirijskom brodu pod gruzijskom zastavom i da je na brodu bila policija koja pokušava dobiti koordinatora. Koordinator se javlja Pomorskoj policiji u Rijeci i saznaje da je policija bila na brodu i da je sačinila zapisnik: sirijski zapovjednik je fizički nasrnuo na dva mlada indijska mornara koji traže iskrcaj... Zapovjednik je priznao u policijskom zapisniku da je koristio silu. Problem je iskrcaja Indijaca, jer im je potrebna viza, a nju treba čekati (hotel). Slijedi dogovor o posjetu brodu kasno navečer, jer brod se, navodno, spre-ma isploviti (ako kapetanija dozvoli s manjim brojem članova posade)... Brodski agent i pomorska policija na kraju cijelog kruga telefonskih razgovora i dogovora zahvaljuju SPH/ITF-u što se brine za pomorce i rješava probleme... (dp)

254.119Broj aktivnih pomoraca

u zemljama EU i Norveškoj

Kap.

Zhu Qianchun

Pomorac godine prema Lloyd’s Listu


Prošle je godine Panama pohvaljena za njezine

napore da se makne sa „sive liste“. Ove godine Panama je ponovno pohvaljena: njena zastava je na „bijeloj listi“. To postignuće dokazuje da i druge zastave mogu odlučnim akci-jama i političkom hrabrošću promijeniti svoj status.

Sada se čak 42 zastave nala-ze na „Bijeloj listi“, tri više nego prošle godine. Neke zastave su napredovale, a Bermuda je i nadalje na prvome mjestu, a slijede Njemačka i Švedska. DPR Koreja je već godinama na čelu „Crne liste“.

Od 2007. godine posto-tak zaustavljanja brodova postupno pada. Taj trend nastavljen je i u 2010. godini i iznosi 3,3%, što je najniži postotak u prošlom desetljeću. Napori Paris MoU-a daju rezultate.

Broj zaustavljanja značajno je pao od 1.059 u 2009. na 790 u 2010. godini. To znači i da su neki brodovi s uvođenjem novog inspekcijsk-og režima promijenili područje plovidbe.

U 2010. godini ukupno je šest brodova „isključeno“ (prošle godine – sedam). Najčeći razlog je neizvršavanje obveze odlaska u brodogradilište na popravak nakon uočenih nedostataka.

S 7.219 pregleda i 1.018 zaustavljanja, brodovi na „Crnoj listi“ imaju postotak

zaustavljanja od 14,1%. Za brodove na „Sivoj listi“ taj postotak iznosi 6,4% (3.799 pregleda, 242 zaustavljanja), a za brodove na „Bijeloj listi“ iznosi 2,9% ( 61.552 pregleda, 1.776 zaustavljanja).

Najbolja klasifikacijska društva u razdoblju 2008-

2010 su Registro Ital-iano Navale (RINA), a slijede American Bureau of Shipping (ABS) i Det Norske Veritas (DNV). Najgora društva su Phoenix Register of Ship-ping (PH.R.S.) iz Pireja – više brodova pod tim registrom su na „Crnoj listi“.• (dp)

Hrvatska i dalje na „Bijeloj listi“ !

IMO

Black list

Zastava Pregledi 2008-2010 Zaustavljanja

1 DPR Korea 45 17

2 Libija 47 14

3 Togo 150 37

4 Sierra Leone 570 114

5 Crna Gora 34 10

Gray list


1 Egipat 112 12

2 Cook otočje 150 15

3 Vietnam 37 5

4 Dominikanska rep. 167 16

5 Alžir 98 10

6 SAD 128 4

White list


1 Kazakstan 30 0

2 Katar 30 0

3 Filipini 231 8

4 Panama 8385 476

5 J. Koreja 201 6

19 Hrvatska 178 2

White paper - nije zadovoljio

ETF Stavovi

Vijesti EU

\ Radna grupa Europske komisije koja je istraživala prepreke za ulaz u svijet pomorstva mladih Europljana i njihovo regrutiranje od strane europskih poslo-davaca nije predložila radikalne mjere potrebne da se preokrene trend malog broja profesionalih pomoraca u EU, upozorio je ETF. Philippe Alfonzo, politički tajnik ETF-a za pomorski transport, opisao je izvješće radne grupe kao „mixed bag“: svakako sadrži dobrodošle, zanimljive i pozitivne prijedloge, ali izgleda da je radnoj grupi ponestalo hrabrosti da iznese konkretne prijedloge prema kojiam Europa treba da se uhvati u koštac s krizom nedostatka uvježbanih pomoraca kojih ima sve manje čime se povećava zapošljavavnje sve većeg broja pomoraca iz jugoistočne Azije.

\ Europska komisija je prihvatila prijedlog direktive o obrazovanju pomoraca s ciljem usaglašavanja zakonodavstva EU s nedavnim izmjenama međunarodnih normi. Pomorski transport je globalna industrija i svakako je potrebno donijeti mini-malno prihvatljive obrazovne standarde na međunarodnoj razini, izjavio je dopredsjednik Komisije Siim Kallas, odgovoran za transport. Komisija je podsjetila da je 2007. godine IMO pokrenuo reviziju STCW (Stan-dards of Training, Certification and Watchkeeping) konvencije što je dovelo do usvajanja važnih amandmana (Manila amandments) u svezi novih standarda o fizičkoj spremi pomoraca, zlouporabe alkohola, stvaranju novih profesional-nih profila „kvalificiranih pomoraca“ i „elektrotehničkih časnika“, obrazovanja za sigurnost za sve pomorce i jednostavnijih i jasnijih tipova svjedodžbi. Komisija je podsjetila da od prvog siječnja 2012. godine pomorci će se morati obrazovati u skladu s novih normama, a da su zemlje članice EU dio STCW konvencije, prijedlog direktive ima za cilj da se izbjegne bilo kakav konflikt između onoga što je predviđeno međunarodnim i europskih normativa.

U svezi pomorskog transporta, istaknuto je da je White Paper

propustio da objavi temeljnu brigu za europske pomorce: sigurnost radnog mjesta za časnike i drugu posadu i potrebu da se intervenira u zakono-davstvu da se poboljšaju mogućnosti zaposlenja za europske pomorce. Pogo-tovo se to odnosi na neprepoznavanje potrebe nadzornih zakonskih opcija: npr. Direktive o broju članova posade koja pomaže pri poboljšanju socijalnih uvjeta za pomorce i eliminira socijalni dumping i diskriminaciju među EEA/EU pomoraca na temelju nacionalnosti i/ili mjesta boravišta; ili na korištenje međunarodnih instrumenata kao što je Konvencija o radu pomoraca ILO-a te IMO STCW konvencije kao jedinih mehanizama za ohrabrivanje visoke kvalitete pomoraca i profesionalnih standarda. Takvi propusti Komisije su u suprotnosti sa proklamacijom same Komisije da će učiniti EU svjetskim liderom i sigurnosti transporta.

Konstatirano je da White Paper punu pažnju posvećuje vezi između klime i transporta, uključujući i brodarstvo, ali da ne uzima u obzir posljedice predloženih mjera, jer nije uzeo u obzir socijalnu komponentu te je propušteno da se jače istaknu prednosti prijevoza tereta tzv. morskim autocestama.

ETF je ozbiljno zabronut u svezi prijedloga da se procijeni provedi-vosti stvaranja EU upisnika brodova i korištenje EU zastave za plovidbu morem i unutrašnjim vodama. Ocjenjuje se da takav prijedlog neće donijeti ništa dobroga europskim pomorcima, već se se otvoriti radna mjesta jeftinijoj radnoj snazi iz trećih zemalja.

ETF pozdravlja cilj da se što prije uvede Konvencija o radu pomoraca (MLC 2006), ali podsjeća da su od zemalja članica EU do sada tu konven-ciju ratificirale samo Španjolska i Bugarska.

ETF pozdravlja prijedlog komisije da osuvremeni trening pomoraca nakon revizije STCW konvencije Manila amandmanima, ali zamjera komisiji što nije predvidjela mogućnost promovi-ranja sustava certifikacije niti je dublje elaborirala koncept Maritime Certificate of Excellence što je neprihvatljivo jer su u oba koncepta prepoznati predstavnici radnika i daljnje povećanje vrijednosti europskih pomoraca. • (dp)

European Transport Work-

ers’ Federation je objavio svoje

stavove u svezi dokumenta

Europske komisije nazvanog

„White Paper on transport“.

Godišnje izvješće Paris MoU-a pokazuje daljnji napredak prema

kvalitetnom brodarstvu. Zaustavljena samo dva broda pod hrvats-

kom zastavom u posljednje dvije godine!


DATUM PRIMITKABROJ ISKAZNICE

PRISTUPNICA SINDIKAT POMORACA HRVATSKESREDI[NJI UREDKRE[IMIROVA 4, 51000 RIJEKA

POPUNJAVA SPH

DATUM VLASTORU^NIMJESTO POTPIS

PLA]ANJE ^LANARINEGOTOVINOM NA BLAGAJNI SPH UPLATOM NA @IRO RA^UN SPH PREMA UGOVORU SPH S BRODAROM/POSREDNIKOM KREDITNOM KARTICOM

DA LI STE PRETHODNO BILI ^LAN SPH DA NE^L. BROJ KADA STE PRESTALI BITI ^LANDA LI STE ^LAN DRUGOG SINDIKATA DA NE KOJEG

MOLIMO POPUNITI TISKANIM SLOVIMA

BRODAR POSREDNIK U ZAPO[LJAVANJUBROD IMO BROJ SVOJSTVOPOMORSKA KNJI@ICA BR. IZDANA U VRIJEDI DO

@ELIM SE U^LANITI U SINDIKAT POMORACA HRVATSKEPREZIME IME M @ADRESAJMBG OIB GRAD PO[TANSKI BROJ TELEFONE-MAIL MOBILNI TELEFON

NAJBLI@A RODBINAPREZIME IME SRODSTVOADRESA GRAD PO[TANSKI BROJ

[KOLSKA SPREMA ZVANJE

DETALJI O GLAVNOJ SVJEDOD@BI

IZDANA OD DATUM IZDAVANJA

Isplovili Bakrani!Dvanaestog rujna, nakon prigodne svečanosti iz Bakra je isplovio školski brod Kraljica mora s 25 učenika i četiri nastavnika na prvo ovogodišnje školsko krstarenje učenika srednjih pomorskih škola.

Kombi u Dubrovniku

SPH je uz pomoć The ITF Seafarers’ Trust nabavio kombi koji je stacioniran u Dubrovniku i koji će služiti da se posade brodova za krstarenje prevoze do Grada.

Foto vijestFoto vijest

Impressum

Pomorski vjesnikISSN 1330-736Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske, Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4, 51 000 RijekaZa nakladnika: Vladimir SvalinaGlavni i izvršni urednik: Danilo PrestintDizajn i prijelom: Roman Cetin

Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a, 51 000 RijekaNaklada: 5.000

Objavljeni članci ne moraju nužno održavati stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije, dis-kete i CD se ne vraćaju.

Europski odgovor piratstvuKršćanski demokrati i Liberali u Europ-skom parlamentu pozvali su Europsku komisiju i Vijeće Europe da nastave borbu protiv piratsva na moru, koje ugrožava pomorce i trgovinu pogotovo u Adenskom zaljevu.

George Koumoutsakos (EPP, Grčka) i Peter Van Dalen (ECR, Nizozemska) organiziralisu raspravu o piratstvu 14. listopada u Europskom parlamentu u Bruxellesu. U raspravi je sudjelovao i V.

Svalina, predsjednik SPH.Koumoutsakos je izjavio da „u ovom

trenutku između 450 i 600 pomoraca na više od 30 brodova su taoci u Somaliji te da EU mora osloboditi te ljude što je moguće prije od te užasne situacije.“ Van Dalen se osvrnuo na otkupnine koje se plaćaju, a koje se procjenjuju između 300 i 500 milijuna eura: - Ima naznaka da taj novac odlazi somalskim gospodarima rata koji ulažu taj novac na bankovne račune, čak i europskim zemljama. Tom novcu se može ući u trag, može se zaplijeniti i piratstvo neće biti atraktivan - posao. Oba parlamentarca pozvala su i druge političke grupe da podrže raspravu o tom problemu na plenarnoj sjednici EU parlamenta. U raspravi su European Community Shipowners’ Association (ECSA) i ETF izrazili nadu da će Euro-pa pronaći način da odgovori izazovu piratstva. (dp)

44%kontejnera stigne sa

zakašnjenjem u luku

iskrcaja

5.000 tona

moći će dizati

brod-dizalica

Asian Hercules III

koja se gradi u Kini


Za mnoge čitatelje ime broda A Mert ne znači ništa, kao

ni njegova prva dva imena: Rio Colorado i Teocali. Tek pod trećim imenom zaplovio je u u floti hrvatskog brodara - Blato! Izgrađen je 1983. godine, ima 5.586 tona nosivosti. danas je u vlasništvu brodara Fireships Holding SA i u managementu tvrtke Dekamar Shipping & Trading Co – obje iz Mersina u Turskoj. U međuvremenu je promijenio još imena: Vassilis X, Sea Sun i Naftobulk V. Trenutno vije zastavu St. Vincenta i Grenadina.

Nedavno je u Rijeci na mrtvome vezu bio brod imena Condock… To nas je podsjetilo na brod za prijevoz teških tereta Condock II – vlasnik Pit Pacific Investment, a manager Harren & Partner Ship Manage-ment oba iz Bremena. Taj je brod izgrađen 1986. godine (4.244 tona nosivosti) kao Gruž za Atlantsku plovidbu iz Dubrovnika. Zatim je nocio ime Clipper Cheyenne, Cheyenne i Black Rhino. Trenutno vije njemačku zastavu.

Niti ime Four Seasons (vlasnik Four Seasons Shipping Trading,

manager Muya Denizcilik Ve Ticaret Ltd, oba iz Istanbula) ne znači mnogo. Prije toga nosio je imena Derda, Lilian, Malin i – Beli pod kojim je plovio u floti Lošinjske plovidbe. Izgrađen je 1978. godine, a ime 3.922 tona nosivosti. Izgrađen je kao Santa Rosalia, a još je nosio imena Rosalia i Flexen. Trenutno vije zastavu Tanzanije.

Jedno od najneobičnijih imena

jednog hrvatskog bivšeg broda: Bukit Timah (vlasnik Cetrade International Ltd. iz Chittagonga, manager Nobpac Shipping Pte Ltd. iz Singapura)…Izgrađen je kao Spyros A. Lemos, a nakon toga je postao Solin splitskoga Jadroplova. Izgrađen je 1985. godine (23.240 tona nosivosti). kada je prodan izmijenio je ime u Flame, pa Thor Tribute. Posljednja informacija

(početak listopada) je da je brod završio u rezalištu.

Treba reći da su 2011. godine otišli u rezalište još: Phaeron (bivša Krasica), Sonora (bivše Ledenice), BSLE Performer (bivša Makedonija), Johar (bivši Petar Leković), Saint Raphael I (bivši Sestrunj), Naftobulk III (bivša Sutla), Eleana (bivši Triglav), Explorer I (bivši Ugljan), Swat

(bivši Velimir Škorpik), Utlo Ma Uhia (bivša Argola)...

Ove godine neki su brodovi promijenili imena: Jadroplov Pride postao je CSL Ride, Rapoća je postala Super Star K, Velebit je postao Golden Bridge, Vinjerac je postao Gabriela, Zamet je postao Nawal II, Arta je postala Yinch-uan, Baluni je postao Veracruz, a City of Dubrovnik – Xing Tong Da...•

D. Prestint

SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 RijekaTel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673 E-mail: [email protected]; [email protected];[email protected]; [email protected];[email protected]; [email protected];[email protected]; [email protected]; [email protected]

URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050E-mail: [email protected]; [email protected];[email protected]

URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 SplitTel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339E-mail: [email protected]; [email protected]; [email protected]

URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 DubrovnikTel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993E-mail: [email protected];[email protected];[email protected]

URED ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 79a, 22000 ŠibenikTel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321E-mail: [email protected]; [email protected]

Adresar

VeteraniMoreplov“Blato”

“Bukit Timah”

“Gruž”

Odavno su otišli iz

hrvatske flote. Otpisani

su, a neki od njih, unatoč

godinama, još uvijek

plove svjetskim morima.

36Brodova čeka za ukrcaj šećera u

šest brazilskih luka

201Dan izgubilo je šest brodova koji

su bili u rukama pirata

“Four Seasons”

Documents

Pomorski vjesnik br. 68