16
N ekada je bilo vrlo lako pisati o utjecaju buke i vibracija na članove posade, ali jedrenjaci su nestali (kao i „tišina“), broj motornih brodova je svakim danom sve veći, broj kvalificiranih pomoraca je sve manji pa je postalo sve važnije stvoriti razuman standard komfora na brodovima. Na starijim brodovima, gdje je bilo manje mogućnosti za borbu s tim problemom, otkriveno je da su buka i vibracije na vrlo visokom mjestu na popisu faktora koji utječu na umor pomora- ca! U tom redoslijedu, umor se navodi kao jedan od temeljnih razloga nesreća na brodu i acidentima među brodovima. Povijest motornog pogona brodova proteže se u posljednjih dva stoljeća, a veliki dio tog razdoblja pomorci su plaćali posljedice mehanizacije pogona nauštrb kvalitete života na brodu. Bez sumnje pomorci će potvrditi tu tvrdnju, ali treba reći da su istovremeno naučili da žive s tim neugodnostima... Ministarstvo financija RH dostavilo je 28. prosinca mišljenje na prijedloge izm- jena i dopuna Pomorskog zakonika: I zvješćujemo vas da nismo suglasni s prijedlogom čl. 128 kojim se u potpu- nosti oslobađa obveze plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada pomoraca po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi! U obrazloženju se navodi: Predložene odredbe odstupaju od temeljnog načela oporezivanja dohotka uređenog Zakonom o porezu na dohodak, a koji se odnosi na oporezivanje plaća i mirovina, odnosno dohotka od nesamostalnog rada. Na taj način omogućuje se daljnja derogacija sustava poreza na dohodak u smislu oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada poreznih obveznika, a koji imaju obvezu plaćanja poreza na dohodak, te se u povoljniji položaj dovodi određena skupina poreznih obveznika u odnosu na ostale porezne obveznike koji također možebitno rade u otežanim uvjetima (djelatnici na vojnoj službi u mirovnim misijama, radnici na bušotinama u inozemstvu, radnici u inozemstvu koji rade na poslovima opasnima po zdravlje i sl.), a što je protivno ustavnom načelu pravednosti u oporezivanju. S obzirom da se u odbijenici ne navodi nikakav alternativni prijedlog, SPH je sazvao žuran sastanak socijalnih partnera (SPH, Udruga brodara i MPPI) kako bi se dogovorio eventualni drugačiji prijed- log izmjena. No očito je da i dalje vlada nerazumijevanje o biti socijalne reforme za pomorce koja je pokrenuta od strane SPH 2008. godine.• (dp) Izmjene Pomorskog zakonika Ministarst- vo financija – protiv ! br. 73 prosinac 2012 godina 18 Nezavisno glasilo Sindikata Pomoraca Hrvatske Nada u bolju godinu Na konferenciji za novinare koja je održana u Središnjem uredu SPH u Rijeci 28. prosinca (nekoliko sati prije odbijen- ice Ministarstva financija), glavni tajnik Predrag Brazzoduro je izrazio nadu da će za pomorce i brodarstvo 2013. godina biti bolja od 2012. godine te da će hrvatsko zakonodavstvo konačno biti prilagođeno pomorcima: - Sindikat pomoraca Hrvatske je usmjerio svoj kurs prema pomlađivanju te se očekuje da će 2013. i 2014. godina biti godina mladih, perspektivnih i odgov- ornim u SPH, istaknuo je P. Brazzoduro. Izražena je nada da će u 2013. godini biti dovršene promjene zakona kako bi se poboljšao socijalni status pomoraca koji su započele donošenjem izmjena Pomorskog zakonika 2008. godine uz nadu da će administracija napokon imati više razumi- jevanja i sluha za pomorce i pomorstvo. V. Svalina, pomoćnik glavnog tajnika SPH za kolektivno pregovaranje i kolek- tivne ugovore, se osvrnuo na prob- leme zapošljavanja mladih pomoraca/ vježbenika koji u vremenima krize teško dolaze do prvog zaposlenja te je istaknuo da ne jenjava potražnja za hrvatskim časnicima. Istaknuo je da su hrvatskim pomorci postali traženi čak i kod grčkih brodara koji, unatoč krizi, imaju najveću i najmoderniju flotu. - SPH u svim kontakti- ma s predstavnicima kompanija i prilikom pregovora za kolektivne ugovore, inzistira na ukrcaju vježbenika, istaknuo je V. Svalina. • (dp) SRETNU I USPJEŠNU 2013. GODINU ŽELI VAM VAŠ SPH > str.8-9 Buka i vibracije Otkad su brodovi počeli ugrađivati motore pomorci su morali naučiti da žive s dva „vraga“: bukom i vibraci- jama. Sada je „vrag“ odnio šalu i počelo se razmišljati i tome kako smanjiti njihov utjecaj na posadu i brodske strukture. KAKO ZAŠTITITI POMORCE ? SRETNU I USPJEŠNU 2013. GODINU ŽELI VAM VAŠ SPH

Pomorski vjesnik br.73

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Službeno glasilo Sindikata pomoraca Hrvatske

Citation preview

Page 1: Pomorski vjesnik br.73

Nekada je bilo vrlo lako pisati o utjecaju buke i vibracija na članove posade, ali

jedrenjaci su nestali (kao i „tišina“), broj motornih brodova je svakim danom sve veći, broj kvalificiranih pomoraca je sve manji pa je postalo sve važnije stvoriti razuman standard komfora na brodovima. Na starijim brodovima, gdje je bilo manje mogućnosti za borbu s tim problemom, otkriveno je da su buka i vibracije na vrlo visokom mjestu na popisu faktora koji utječu na umor pomora-

ca! U tom redoslijedu, umor se navodi kao jedan od temeljnih razloga nesreća na brodu i acidentima među brodovima.

Povijest motornog pogona brodova proteže se u posljednjih dva stoljeća, a veliki dio tog razdoblja pomorci su plaćali posljedice mehanizacije pogona nauštrb kvalitete života na brodu. Bez sumnje pomorci će potvrditi tu tvrdnju, ali treba reći da su istovremeno naučili da žive s tim neugodnostima...

Ministarstvo financija RH

dostavilo je 28. prosinca

mišljenje na prijedloge izm-

jena i dopuna Pomorskog

zakonika:

Izvješćujemo vas da nismo suglasni s prijedlogom čl. 128 kojim se u potpu-

nosti oslobađa obveze plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada pomoraca po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi!

U obrazloženju se navodi: Predložene odredbe odstupaju od temeljnog načela oporezivanja dohotka uređenog Zakonom o porezu na dohodak, a koji se odnosi na oporezivanje plaća i mirovina, odnosno dohotka od nesamostalnog rada. Na taj način omogućuje se daljnja derogacija sustava poreza na dohodak u smislu oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada poreznih obveznika, a koji imaju obvezu plaćanja poreza na dohodak, te se u povoljniji položaj dovodi određena skupina poreznih obveznika u odnosu na ostale porezne obveznike koji također možebitno rade u otežanim uvjetima (djelatnici na vojnoj službi u mirovnim misijama, radnici na bušotinama u inozemstvu, radnici u inozemstvu koji rade na poslovima opasnima po zdravlje i sl.), a što je protivno ustavnom načelu pravednosti u oporezivanju.

S obzirom da se u odbijenici ne navodi nikakav alternativni prijedlog, SPH je sazvao žuran sastanak socijalnih partnera (SPH, Udruga brodara i MPPI) kako bi se dogovorio eventualni drugačiji prijed-log izmjena. No očito je da i dalje vlada nerazumijevanje o biti socijalne reforme za pomorce koja je pokrenuta od strane SPH 2008. godine.• (dp)

Izmjene Pomorskog zakonika

Ministarst-vo financija – protiv !

br. 73 prosinac 2012 godina 18Nezavisno glasiloSindikata Pomoraca Hrvatske

Nadau bolju godinu

Na konferenciji za novinare koja je održana u Središnjem uredu SPH u Rijeci 28. prosinca (nekoliko sati prije odbijen-ice Ministarstva financija), glavni tajnik Predrag Brazzoduro je izrazio nadu da će

za pomorce i brodarstvo 2013. godina biti bolja od 2012. godine te da će hrvatsko zakonodavstvo konačno biti prilagođeno pomorcima: - Sindikat pomoraca Hrvatske je usmjerio svoj kurs prema pomlađivanju te se očekuje da će 2013. i 2014. godina biti godina mladih, perspektivnih i odgov-ornim u SPH, istaknuo je P. Brazzoduro.

Izražena je nada da će u 2013. godini biti dovršene promjene zakona kako bi se poboljšao socijalni status pomoraca koji su započele donošenjem izmjena Pomorskog zakonika 2008. godine uz nadu da će administracija napokon imati više razumi-jevanja i sluha za pomorce i pomorstvo.

V. Svalina, pomoćnik glavnog tajnika SPH za kolektivno pregovaranje i kolek-tivne ugovore, se osvrnuo na prob-leme zapošljavanja mladih pomoraca/vježbenika koji u vremenima krize teško dolaze do prvog zaposlenja te je istaknuo da ne jenjava potražnja za hrvatskim časnicima. Istaknuo je da su hrvatskim pomorci postali traženi čak i kod grčkih brodara koji, unatoč krizi, imaju najveću i najmoderniju flotu. - SPH u svim kontakti-ma s predstavnicima kompanija i prilikom pregovora za kolektivne ugovore, inzistira na ukrcaju vježbenika, istaknuo je V. Svalina. • (dp)

SRETNU I USPJEŠNU2013.GODINU

ŽELI VAM VAŠ SPH

> str.8-9

Buka i vibracije

Otkad su brodovi počeli

ugrađivati motore pomorci

su morali naučiti da žive s

dva „vraga“: bukom i vibraci-

jama. Sada je „vrag“ odnio

šalu i počelo se razmišljati i

tome kako smanjiti njihov

utjecaj na posadu i brodske

strukture.

KAKO ZAŠTITITIPOMORCE ?

SRETNU I USPJEŠNU2013.GODINU

ŽELI VAM VAŠ SPH

Page 2: Pomorski vjesnik br.73

2 Posjetite nas na internet stranici www.sph.hr

U pojedinačnoj konkurenciji Plavu vrpcu je (zlatni prsten) dobio

Đuro Gašparić, zapovjednik broda Pojišan Lučke kapetanije iz Splita za spašavanje češke nautičarke Jane Chmelarove, koja je krvarila uz jake bolove, a bila je u trećem mjesecu trudnoće 25. svibnja u 23:40. Sa strojarom Srećkom Klarićem isplo-vio je prema Drveniku, bez tražene liječničke pratnje. Nakon preuzi-manja, Gašparić joj je dao infuziju te prevezao u Split.

Ostali kandidati su bili: kap. Miro Vuletić, zapovjednik LNG tankera Lusail koji je kod Šri Lanke spasio ribara kojemu su pirati oteli brod i bacili ga u more; Katarina Prungl, članica posade trajekta Petar Hektorović koja je u splitskoj luci spasila vozača iz potonulog automobila te Stanko Kovačević djelatnik SeaHelpa koji je kod Suska pomagao pri spašavanju osam stranih jedriličara.

U momčadskoj konkurenciji Plavu vrpcu (srebrna plaketa i lenta) dobile su posade tankera Dugi otok (kap. Oliver Vitlov) i New York Star (kap. Antonio Eterović) za spašavanje 135 izbjeglica kod libijske obale. Umjesto kap. Vitlova koji se nalazio na brodu, priznanje je primio drugi časnik palube Ante Peruč. U posljednji trenutak iz Hamburga su na uručenje priznan-ja pristigli kap. Antonio Eterović u pratnji Nikolete Grindaki

(kadrovske direktorice Chemtrans Crewmanagementa) i Petera Fall-eia (superintendanta).

Ostali kandidati su bili: posada broda Toucan Arrow (kap. Damir Vukonić) za spašavanje jedriličara kod Australije; Vatro-slav Tomić (Lučka kapetanija) i Miljenko Detel (Pomorska policija) koji su spasili tročlanu hrvatsku posadu s glisera nasu-kanog na hridi otoka Krka te posada katamarana Silba (kap. Erven Gobin) koja je kod Krka spasila ribara.

Po prvi put u 46 godina dodjeljivanja Plave vrpce dodjelje-no je posebno priznanje posadi riječnog broda Davor (kap. Branko Blažeković, strojar Branko Brlić, vođa palube Ivan Strikić i mornar Davor Ciprić) koji su probijali lede-nu barijeru na rijeci Savi punih 12 dana, uspjeli spriječiti prodor vode u brod te spriječili velike poplave. Nagradu je preuzeo Velibor Gacik (Dunavski Lloyd Sisak). Priznanja su dobitnicima dodijelili pom. ministra Nikola Mendrila, župan Vidoje Vujić i članica Odbora za dodjelu priznanja Denis Štok.• (dp)

V. Gacik, Đ. Gašparić, A. Peruč i A. Eterović

Ante Peručkap. Antonio Eterović

Irena grdinić, Nikoleta Grindaki i Peter Fallei

Kap. Đuro Gašparić

Uvodnik

Prolaze godine...

Kraj 2012. obilježen je dodje-lom Plave vrpce Vjesnika (SPH je bacio pojas za spašavanje tradicije), hrvatskim posadama :zapovjednik i upravitelj stroja na najvećem kontejnerskom brodu na svijetu Marco Polo, prvi zapovjednik i posada koji s LNG tankerom Ob River koristi arktičku rutu na putu iz Norveške u Japan)... Baš lijepo.

Ali nisu sve vijesti takve: opet je nestao hrvatski pomorac i to s broda Maja Lošinjske plovidbe-Brodarstvo iz Rijeke, a niti administracija nema sluha: ministarstvo financija (potpis S. Linić) odbilo je zajednički prijedlog MPPI, brodara i SPH o oslobađanju od plaćanja poreza za pomorsve u međunarodnoj plovidbi. Opet će biti „veselo“ s brojanjem dana, a kapetanije su otpustile ljude koji su to radili, jer su bili na određeno...

Dobra je vijest (nadajmo se) da će i u 2013. godini „preživjeti“ dužobalna putnička linija riječke Jadrolinije ako se prihvati prijedlog zakona... Moglo bi oko 300 zaposlenih odahnuti, ali i ostali, ukoliko novi predsjednik Uprave Jadro-linije, nema u svom programu „racionalizaciju“...

Dvoje Riječana iz MPPI su smijenjena, a zamijenio ih je samo jedan („objedinjavanje resora“) i to već bivši kadrovski direktor Jadrolinije ... Čestitati ...?

Prema najavama 2013. godina u SPH je godina pomlađivanja: na kongresu smo se oprostili od Antona Malgera, Vladimira Glavočića, Ivice Jambreka, Ane Manojlović, Marka Miočića ... Stižu mladi, a čekaju ih mnogi problemi (jednog riješiš, dva se nova pojave)...

Hrvatski brodari sve više „šepaju“: prodaju brodove, ukrcavaju strane posade... Što će se tek dogoditi ulaskom Hrvatske u EU? Hoće li hrvatski pomorci, kao što najavljuju nogometaši, put Europe ili će se dogoditi da će na brodove hrvatskih brodara „navaliti“ neki drugi pomorci ?

Jadrolinija je raspisala natječaj za četiri broda...

Sve više brodara, čak i Grci, posežu za hrvatskim časnicima... Dolazi do promjena u STCW konvenciji, trebat će školovati/certificirati mnoga niža zvanja, vraćaju se podčasnici kao stepenica između časnika i ostalog dijela posade (ratings)... Sve je više hrvatskih pomoraca pokriveno SPH kolektivnim ugovorom usklađenim s odredbama Konvencije o radu pomoraca koja stupa na snagu ove godine ...

Sve u svemu: prolaze godine ...

Sve najbolje Vam želim!

SPH dodijeliopriznanja

46. Plava vrpca Vjesnika

Odbor Plave Vrpce Vjesnika

Mato Botica, ravnatelj Udruge brodara Mare Nostrum;kap. Boris Matošić,lučki kapetan u Splitu; kap. Edo Šarunić, ravnatelj Nacionalne središnjice za traganje i spašavanje na moru; kap. Gordan Papeš, ravnatelj pomorske škole u Bakru; kap. Predrag Brazzoduro,gl. tajnik SPH; Anto Violić, član Uprave ACI; mr. Denis Štok, Croatia Osiguranje i Damir Herceg, tajnik.

Zahvala

Sindikat pomoraca Hrvatske zahvaljuje suorganizatorima dodjele Plave vrpce Vjesnika: Primorsko-goranskoj županiji i obnašatelju dužnosti župana V. Vujiću te Pomorskom i po-vijesnom muzeju Hrvatskog primorja i ravnateljici Margiti Cvijetinović Starac.

Nakon što je dnevnik

Vjesnik prestao izlaziti, Sin-

dikat pomoraca Hrvatske

je preuzeo organizaciju

dodjele priznanja Plave vr-

pce Vjesnika. Ovogodišnja

dodjela organizirana je u

Rijeci u prostorima Pomor-

skog i povijesnog muzeja

Hrvatskog primorja 14.

prosinca.

Page 3: Pomorski vjesnik br.73

3br. 73 • prosinac 2012

Zajedno smo jači mogao bi biti slogan koji najbolje opisuje

trodnevnu konferenciju, orga-niziranu od strane Međunarodne organizacije transportnih radnika (ITF) u Maroku za sve predstavnike sindikata pomoraca i lučkih radnika koji djeluju sa zajedničkim ciljem: poboljšati status svojih članova i dignuti razinu osvještenosti svjetske javnosti o problemima na koje nailaze pomorci i radnici u lukama.

Maroko nije bila slučajna desti-nacija odabrana za prvu ikad edukativnu konferenciju pomoraca i lučkih radnika u ITF-u:

Bilal Malkawi voditelj Arapskog

ureda ITF-a je otvorio sjednicu posvećenu arapskom proljeću i posljedicama istog na sindikalni pokret. Govoreći o egipatskoj revo-luciji, kao i promjenama u Libiji, gdje ljudi nisu poznavali pojam sindikalnog pokreta posljednjih 60 godina, Malkawi je naglasio potrebu za velikom podrškom od strane ITF-a , sada više nego ikad!

Egipat, Jemen, Tunis, Jordan, Siri-ja. Sve ove zemlje su došle do točke stvaranja promjene i bez složnih radnika i jakih sindikata, borba je unaprijed izgubljena. Odličan prim-jer njihove snage je Said Elhairech, koji je telefonskim pozivom uživo tijekom konferencije poslao snažnu poruku svim sudionicima pomor-skog Okruglog stola: “Moje tijelo je

u zatvoru, ali moje srce je s vama i slobodno. “ Rekli bi Englezi: Union-ism at its best.

MISIJA UPOZNAVANJA 200 SUDIONIKA OKRUGLOG STOLAPrvi dan konferencije je protekao u

znaku predavanja i upoznavanja sa trenutnom situacijom u pomorstvu. Uz predsjednika ITF-a, Paddyija Crumlina iz Australskog sindi-kata pomoraca te Davida Heindela, predsjedavajućega komiteta pomor-ske sekcije u ITF-u, informacije o trenutnoj situaciji u svijetu pomorst-

va i svojevrstan uvod u naredna dva dana zajedničkog rada, dali su i vanjski suradnici: Alastair Evitt, pokretač popularne internet stranice www.saveourseafarers.com, zatim Peter Hall – profesor na fakultetu u Vancouveru koji govori o budućnosti upotrebe tehnologije u lučkim infra-strukturama, te Janet Porter glavni dopisnik u engleskom dnevnom listu Lloyds List. Predavač Peter Hall je davao odgovore na temu što je budućnost pomorstva, a između ostalog je naveo da je to nagađanje i težak zadatak, a za primjer “misije nemoguće” je dao izgradnju Panam-skog kanala za kojega se do trenutka puštanja u promet spekuliralo sa utjecajem na ekonomiju Paname, ali i zemalja u okruženju, a potom je

trebalo još šest godina korištenja da bi se ocjenili utjecaji, koji i do dan danas nisu u potpunosti proniknuti. Napomenuo je da postoje izazovi koje budućnost stavlja pred nas kao što je kako dovesti kompjutersku generaciju mladih na brod; naučiti upotrebljavati automatiku; otkriti koji je to minimalni broj posade koji je u funkciji sigurnosti; promjeniti stav i mišljenje javnosti o pomorstvu; odgovoriti na izazove kriminalizacije i jasno u ovo vrijeme najznačajnijeg negativnog čimbenika u svjetskoj ekonomiji - globalno piratstvo.

PRAKTIČAN RAD I IZMJENA ISKUSTAVAČak 170 delegata iz cijeloga

svijeta je drugi dan okruglog stola u Casablanci sudjelovalo u cjelodnevnim radionicama, na kojima su sudjelovali u raspravama, vježbama, učili o iskustvima drugih pomorskih sindikata i konačno dijelili iskustva iz svojih zemalja. S obzirom da je SPH jedini sudion-ik iz Hrvatske, bilo je zanimljivo usporediti situaciju u pomorstvu u nas (pitanje kabotaže, tkz. Socijalnog dumpinga, edukacije pomoraca itd.) sa ostalim pomor-

skim zemljama, posebice onima u Europi obzirom da nas iduće godine čeka ulazak u EU.

Teme radionica su varirale od problematike sigurnosti na radnom mjestu, zajedničke suradnje lučkih radnika i pomoraca u lukama do odgovora radnika na indus-trijski razvoj i probleme koji se javljaju zbog istog te načinima komunikacije sindikata sa svojim članovima. S obzirom da su lučki radnici i pomorci inače dva sektora koja bi trebala biti pod zajedničkim nazivnikom, bilo je jako zanim-ljivo čuti tekuće probleme jednih i drugih na istom mjestu, zajednički tražeći rješenja i taktiku za rad koji svih čeka po povratku na svoja radna mjesta.

Treći dan okruglog stola završio je nakon što su grupe podijeljene prema svjetskim regijama predsta-vile svoje ciljeve, ali i akcije koje planiraju primjeniti nakon usvo-jenog znanja u Casablanci.

Preko 200 delegata iz 51 zemlje je sudjelovalo u kreiranju nove politike ITF-a, kojom će se ustra-jati na zajedničkom radu region-alnih pomorskih sindikata, uz udružene snage lučkih radnika i pomoraca, ali i na višoj razini uključivši sve radnike u prometu. Sindikat pomoraca Hrvatske neće biti iznimka u takvome smjeru kretanja ITF-ove politike jer je solidarnost i kolektivni otpor u vremenima sve jačih napada na radnički pokret, iako najteži, i najvažniji temelj uspješne borbe.

Glavni tajnik SPH Predrag Brazzo-duro i Bojana Manojlović, zamjen-ica voditelja informativnog odjela predstavljali su Sindikata pomoraca Hrvatske u Casablanci. • (bm)

Suradnja pomoraca i lučkih radnika je budućnost!

Pomorski okrugli stol u Casablanci

Kampanja koja se vodila od lipnja pod nazivom FREE SAID, bila je povod za dolazak u afričku državu gdje je sindika-list Said Elhairech, generalni tajnik marokanskog lučkog sindikata, članice ITF-a, te predsjedavajućega regionalnog odbora Arapskog ureda ITF-a,

uhićen 16. lipnja na temelju optužbi za “sabotažu i ugrožavanje nacio-nalne sigurnosti.

On je konstantno odbacivao optužbe te je u tome bio podržan od strane ITF-a, koji je vjerovao da je on cijelo vrijeme pogrešno optužen nakon njegovog vrlo učinkovitog rada u ime brodskih posada iskrcanih po pres-tanku poslovanja Comarit-Comanav tvrtke. ITF je mobilizirao svoje resurse diljem svijeta zbog potpore Saidu i Mohamedu te njihovoj borbi za pravdu. Sve ozbiljne optužbe (ostala je jedna prekršajna prijava neriješena) protiv zarobljenog marokanskog sindikalista Saida Elhairecha su nekoliko dana nakon završetka okruglog stola odbačene, te je oslobođen 3. listopada. Povod održavanja Pomorskog okruglog stola u Casablanci je bio upravo skretanje pozornosti javnosti na nepošteno zatvorenog marokanca, pokazivanje sindi-kalne potpore i urgiranje na njegovo puštanje iz zatvora!

Još jedna od temeljnih ideja, ili motiva kojega su sindikalni aktiv-isti isticali jest edukacija. Znanje je moć, a informacija najjači alat u borbi za radnička prava. Svijest o pomoračkom životu, teškim uvjetima rada i važnosti istog je potrebno širiti svim komunikacijskim kanalima, a da bismo to kao sindikat mogli, potrebna nam je pomoć vas za čija radnička prava mi stojimo, ali i zbog kojih postojimo.

Cilj ovakve konferencije je udruživanje snaga transportnih radni-ka u pomorstvu što je nakon dana ispunjenog praktičnim radom logičan i jasan zaključak, upravo zato što smo zajedno jači. Nemalo je primjera kada lučki radnici pomažu pomorcima u nevolji, primjerice odbijanjem iskrca-vanja tereta. Takav primjer suradnje je dokazano učinkovit u borbi za prava pomoraca i lučkih radnika. Ne preostaje nam ništa osim udružiti se i zajednički se boriti za budućnost, ali i sadašnjost kakvu zaslužujemo.

Prosvjed

Za djecu s posebnim potrebamaProblemi s kojima se susreću majke djeteta s posebnim potrebama, koje su ujedno i supruge po-moraca nisu novost u Sin-dikatu pomoraca Hrvatske. U lipnju 2012. godine obra-tili smo se potpredsjednici Vlade i ministrici socijalne politike Milanki Opačić nastavno na ovaj problem, nakon čega je uslijedio odgovor ministrice i sve je kako najčešće biva u RH, ostalo prazno slovo na papiru.

Upravo zato priključili smo se zajedničkom prosvjedu

pod motom ‘S poteškoćama se možemo nositi – s nepravdom ne!’ 14. prosinca 2012. na splits-koj rivi, s ciljem borbe za prava invalida i djece s poteškoćama u razvoju.

Naime, da bi roditelji djeteta s posebnim potrebama mogli ostvariti neka prava (pravo na pola radnog vremena, pravo na produženi porodiljni ili pravo na bolovanje zbog njege djeteta s težim oštećenjima u razvoju), oba roditelja moraju biti zaposleni. Čim je jedan roditelj nezaposlen, prava se ukidaju.

Dakle, dok je pomorac na brodu, njegova supruga ostvar-uje ova prava (koje je dobila nakon vještačenja djeteta u Centru za socijalnu skrb, koji je utvrdio da postoji osnova, odnosno teža oštećenja zdrav-lja). Međutim, kad je pomorac doma, vodi se kao nezaposlena osoba i majci se sva prava ukidaju. U praksi to znači da majka (koja znači isto mora biti zaposlena da bi uopće ostvarila ova prava) svakih par mjeseci (ovisno o tome kakve joj suprug-pomorac ima ugovore) mijenja svoj status, odnosno npr. 2 mjeseca je na bolovanju radi njege djeteta, a 2 mjeseca se mora vratiti na posao; ili 2 mjeseca ima pravo na rad na pola radnog vreme-na, a 2 mjeseca mora raditi puno radno vrijeme.

Budući da se s ovim prob-lemom susreće jako puno pomoraca i njihovih supruga, predan je pismeni zahtjev Vladi, u kojem se traži da se pomorci izuzmu iz zakona prema kojima nezaposlene osobe ne mogu ostvarivati gore navedena prava, jer, iako se oni vode kao nezaposlene osobe dok su doma, oni zapravo nisu nezaposleni već je to jedna specifičnost njihovih ugovora i načina zapošljavanja. Zahtjevi su predani u sklopu prosvjeda u Zagrebu, Splitu, te u Dubrovniku. Prema riječima jedne od organizatorica prosvje-da, Dženite Lazarević, sastanak s resurnim ministarstvom se očekuje do kraja siječnja 2013. • (bm)

Glavni tajnik P. Brazzoduro i ITF inspektor M.Kronja

Page 4: Pomorski vjesnik br.73

4 Posjetite nas na internet stranici www.sph.hr

Brzo se proširila vijest ….naš brod, naša Liburnija prestaje ploviti! A zašto?

Za to nitko nije znao, niti da je htio, nije mogao reći neki normalan i relevantan razlog. Čule su se kojekakve priče, prema nekima od njih je brod Marko Polo trebao ići u remont, ali očito nije tako.

Brod Dubrovnik je uplovio u Kraljevicu, a mi smo se iskrcali u Splitu pa polako put pod noge i naravno kućama. Ma ništa ne bi bilo neobično da brod ide u remont, sve poznato …ali kada krenu kružiti priče o prodaji broda, o ukidanju brze dužobalne linije nije vam svejedno. Zatim vas obavijeste da ste primljeni u stalni radni odnos- zaplačete od sreće, ipak neko uvažava vaš rad, pa pomislite eto ipak stvari idu nabolje. Oduševljenje da ste prim-ljeni, sreći nema kraja , stižu čestitke, pa to je divno, kako mi je drago - svašta čujete i u sebi naravno radite planove za budućnost, odjednom sve postaje ružičasto. S druge strane vidite da drugi nisu uspjeli sakriti tugu jer nisu još primljeni u stalni radni odnos, da su žalosni, a svoj posao obavljaju

pošteno kao i vi. Tješite druge: gledaj, rad je jedino pravo mjerilo, bit će sve dobro, primiti će i vas, vidite da su se stvari ipak pomakle sa mrtve točke.

Ne traje sreća dugo i ne mogu biti sebična i reći briga me jer sam ja dobila zasluženo. Ne. Nitko nije dobio ništa. Na “uljudan”, ali ne i ljudski način nam je produžen ugovor do kraja veljače, uz obrazloženje: uprava je odlučila da vam produži ugovor do 28.veljače… dolazi nova uprava pa će se tada rješavati pitanje izmjene ugovora iz određenog u neodređeno. Nevjerica..Draga uprava, koja fino kuha i prebacuje namir-nice iz jednog lonca u drugi, pa eto neka novi kuhar nešto skuha.

Žalosno je to sve slušati i proživljavati, već duže vremena slušamo priče o prodaji broda i naravno kupnji novog broda ili još strašnije da se ukida linija Rijeka – Dubrovnik …svjesna sam da to znači gubi-tak radnih mjesta za 300 ljudi. To nije sve - mi ne plovimo, ukinute su linije u zimskom periodu, stoje dva broda uključujući posadu, a znamo da je najskuplji brod onaj koji stoji.

Zadnja dva mjeseca intenzivno slušam problem ne samo žena već i ostalih članova posade dakle muškaraca, koji su prirod-nom selekcijom jači spol i nositelji obitelji, barem je tako uvaženo u našem društvu. Svi su zabrinuti za opstanak ove kompanije i da li će sutra imati svoje radno mjesto gdje će se ukrcavati,od čega će školovati djecu, plaćati kredite, od čega platiti struju, vodu i imati Internet koji je neophodan ako imate školarca kod kuće, kako sve to platiti ako izgubite posao. Nažalost sve je poskupjelo, a naše plaće su ispod svake razine, najniže od svih državnih primanja, a mi smo pomorci koji mjesecima nismo kod kuće i ne živimo život prosječnog hrvatskog građanina. Imamo debeli minus na tekućem računu, većina ima i kredite koje neće imati tko platiti.. Očita je glad, a isto je tako očito da sit gladnome ne vjeruje…..a ja znam jedno; ne rugaj se gladnome , jer glad rađa veću borbu za bolje sutra……

Radim godinama i gledam kako se ove sezone kao i mnoge druge primalo ljude koji su radili sezonu, ali nitko im nije rekao da će ploviti samo tu jednu jedinu sezonu. Strašno je kada radite 7, 8, pa i više godina i pozovu vas jer vam ističe ugovor, a vi naučeni da ne očekujete više od produženja ugovora doživite šok,,,molim vas tražite si posao,,,nemam vas gdje ukrcati,,,,nećemo vam produžiti ugovor,,,žao nam je niste zadovoljili,,,, .Pitam vas zašto nam niste nakon mjesec dana probnog rada ili nakon jedne sezone raskinuli ugovor. Suprotno našem (nevaljalom radu) ipak nam produžavate ugovor; očito smo bile dobre sve ove godine kad niste imali koga ukrcavati, kada je trebalo potegnuti sezonu sa nekoliko sobarica …sada su te žene ili konobari ili mladići ili makinisti suvišni iako nisko plaćeni, sada su očito višak koji interesantno nije zadovoljio radom od 7, 8, 9, 10 godina, pa i više.

Ukidaju liniju koja postoji od 1949 godine. Ako razmislimo kako sada doći do Dubrovnika? Pa autobusom za 500,00 kuna po osobi ili recimo vlastitim auto-mobilom: gorivo –cestarina- 600,00 – 1000,00 kn ili možda vlakom koji vozi naravno samo do Splita jer dalje nema

pruge osim vašeg cipel-cug pogona: na nizbrdici sjednite na kofer, ako ima kotačiće -pa valjda ćete se odvesti makar do Neuma…a brod koji nudi smještaj ,,,doručak uključen u cijenu kabine, ako to ne zadovoljava vaše potrebe možete ostati na palubi ili u unutarnjim salonima i kavanama na brodu ,,,možete razgleda-vati, šetati, popiti i pojesti sa najdubljim i najtanjim đepom, sa automobilom ili bez, sve možete od 200,oo,500,00 -1000,00 kn na brodu,,,,,ali kažu nam da smo neprofit-abilni..

Sjećam se da prošle godine nije bilo Liburnije na internetu i niste mogli bukirati putovanje do prvoga lipnja..Ako nije tužno, u najmanju ruku je smiješno. Počinje sezona, a nas na internetu nema i naravno da smo izgubili u startu jer ljudi planiraju putovanje još u siječnju ili veljači. Sezona naravno pokaže da treba još kabina, još paluba, još stolica, još brodova ….gubimo turiste iz susjeden Ital-ije za cca. 20 posto jer nemamo dovoljno brodskih linija. Ovo je tragedija.

Pomorska zemlja Hrvatska nema broda da poveže sjevernu i južnu točku Jadrana ,,,očito ćemo ostati samo primorska zemlja jer kažu da smo neprofitabilni. Da li je to razlog ukidanja ili prastari brod koji ima dušu? Zašto ne razmisli naša vlada i ne izračuna pravu dobit kroz turizam, zašto nam ne pomognu u nabavi novoga broda? Možda, samo možda, kada bi uveli fiskalne blagajne na brodove, zaposlili nove ljude u kontroli ulaza i izlaza robe, stvorili bolje i sigurnije modele rada, te pojačali svoju dioptriju, ugledali bi pravo stanje i isplativost svake linije.

Ali to nije sve. Ljudi, ugasit će nam se radna mjesta. Da li o tome netko razmišlja. Neki će reći doći se strani brodari pa vidi onda kako se radi, mi smo ionako lijen narod i volimo da nam drugi kroji pravdu. Vidjeli smo kako se kroji kod nas na prim-jeru Kamenskog i nizu drugih tvornica koje su donosile kruh, tako da smo apsol-virali znanje u krojenju i prekrojavanju i ostali gladni.

Poznavajući nas pomorce itekako smo vrijedni i ne pitamo za radno vrijeme, uvijek smo spremni i posjedujemo znanje i tradiciju s kojom se ponosimo. No ja i mnogi drugi pomorci ne znamo što nas čeka osim da želimo naše brodove, naše linije i vjerujemo da nitko neće biti toliko lud da razori zadnju našu nadu i najveće bogatstvo, Jadran i turizam te da će naša luka Rijeka imati brodove u luci koji plove naravno dužobalnom i nadam se još mnogim linijama..• (tb)

SINDIKAT POMORACA HRVATSKE

PLOVIMO ZAJEDNO, ZAJEDNO SMO JAČE!

Kao što Vam je poznato, unutar Sindikata pomoraca Hrvatske postoji i djeluje Sekcija žena. Pozivamo Vas da se aktivno uključite u rad ove Sekcije i pomognete našoj predsjed-nici u borbi za prava žena pomoraca.

Ciljevi Sekcije žena SPH:

• ravnopravnost žena i muškaraca u svim područjima društvenog života, ali pose-bice u pomorskom sektoru, u području zapošljavanja i na radnom mjestu

• zaštita i promicanje ženskih inte-resa u kolektivnim ugovorima, spora-zumima i hrvatskom zakonodavstvu te borba protiv diskriminacije žena

• uključivanje što većeg broja žena u

sindikalni rad, omogućavanje potrebne edukacije i znanja za učešće u tijelima odlučivanja sindikata te većeg utjecaja na kreiranje sindikalne politike

• uključivanje u rad sindikalne mreže Međunarodne i Europske federacije transportnih radnika s ciljem promicanja solidarnosti i zajedničke borbe za soci-jalnu pravdu na međunarodnoj razini.

Sve Vaše sugestije, primjedbe i prijedlozi su dobrodošli i biti će razmatrani s velikom pozornošću. Članicom Sekcije žena SPH može postati svaka članica SPH koja dobrovoljno potpiše potvrdu za sudjelovanjem u radu sekcije.

Samo zajedničkim radom doći ćemo do boljih rezultata!

TATJANA Božić, predsjednica Sek-

cije žena SPH, sobarica na Jadro-

linijinoj Liburniji i Dubrovniku

je nakon povratka sa svog radnog

mjesta napisala apel za očuvanjem

ove dugogodišnje tradicije spaja-

nja sjevera i juga Jadrana, kojoj

prijeti ukidanje, a s time i odlazak

na zavod velikog broja hrvatskih

pomoraca..

Što se to kuha?

Jadrolinija

1947-1992

1992-1999

SUMRAK KVARNERSKOG BRODARSTVAKnjiga – monografija SUMRAK KVARNERSKOG

BRODARSTVA, autora kapetana duge plovidbe Igora Stipanovića, (tvrdi uvez, u boji) uskoro će biti tis-kana. U knjizi, na 400 stranica, opisano je stvaranje Jugolinije, njen rast i život, i preimenovanjem 1992. u Croatia Line njeno odumiranje.

Cijena knjige će vjerojatno biti oko 250.- kuna ovisno o broju predbilježbi i tiskanih primjeraka. Ukoliko ste zainteresirani za opisanu mono-grafiju, predbilježite se putem E-mail adrese: [email protected] ili poštom: Igor Stipanović, Šet. I. G. Kovačića 9, 51000 – Rijeka ili mobitelom na 091/570 3493. Svi zainteresirani moraju navesti svoju e-mail adresu ili telefonski broj kako bi mogli biti obaviješteni po završetku tiskanja o preuzimanju svog primjerka.

Knjiga sadrži slike svih 169. brodova (od Tare do Kostrene), njihove karakteristike, generalni plan gdje je bio dostupan, zatim gdje je bio izgrađen, kada je bio kupljen ili dodijeljen i gdje je završio svoj plovidbeni život. Kako su se

promjenama vlasnika mijenjala imena, tko je preuzeo zapovjedništvo na novogradnjama, gdje su brodovi bili tijekom Drugog svjetskog rata, koje su havarije pretrpjeli. Tih 169. brodova prikazano je na 700 slika na 290 stranica, dok ostalih 120 stranica sadrži opis stvaranja, život, i odumiranje putem raznih priloga, novinskih isječaka, priloga sabranih iz Vjesnika i Revije Jugolinija, Pomorstva, Jadranske straže, Pomorca, Povijesnog državnog arhiva u Rijeci i vlastite arhive. Priložene su razne tablice i statistički podaci, nekoliko prvih i zadnjih lista kretanja brodova, rukovodilaca na brodovima, statistika rasta svjetske flote, itd. itd. Zatim su priložene kratke biografije svih generalnih direk-tora, desetak zapovjednika, nekoliko upravitelja stroja i nekoliko drugih istaknutih ličnosti i nosioca spomenica Domovinskog rata u pomorstvu. Na kraju je priložena i osmrtnica Croatia Line-a – Državna revizija Croatia Line-a koja je bila završena godine 2003., dakle tri godine nakon pljenidbe i prodaje posljednjeg broda.

Page 5: Pomorski vjesnik br.73

br. 73 • prosinac 2012 5

Spas za dužobalnu liniju ?

Dužobalna linija Rijeka-Dubrovnik koja je došla u pitanje kao i radna mjesta za oko 300 zaposlenika, mogla bi preživjeti rezanje troškova u državnom proračunu. Uvjet je da se prihvati prijedlog Zakona o trošarinama. Ministarstvo financija predlaže za trajekte i druge brodove u obalnom linijskom prometu ukidanje trošarina na dizelsko gorivo - time bi se značajno smanjili troškovi brodara i potreba za državnom subvencijom. Zakon bi trebao stupiti na snagu tek prvog srpnja slijedeće godine. • (dp)

Visina mjesečne osnovice usklađuje se svake godine

s iznosom najmanje mjesečne osnovice propisane Naredbom ministra financija o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za tekuću godinu.Za 2013. godinu osnov-ice se ostale iste kao i za 2012. godinu za sedam kategorija dok je u osmoj kategoriji došlo do blagog povećanja osnovice.

Glavni tajnik SPH, Predrag Brazzoduro dostavio je MMPI mišljenje o predloženim mjesečnim osnovicama za obračun doprinosa za obvezna osiguranje člana posade broda u međunarodnoj plovidbi za 2013. godinu predlažući umanjan-

jenje osnovica za deset posto za kategorije 4,5,6,7 i 8. uz slijedeće obrazloženje: Poznato vam je da tržište nije pokazalo znakove oporavka i da jedva naslućujemo moguće zaustavljanje pada voza-rina i najma na svjetskom tržištu. Pomorci su prihvatili smanjenje plaća za 10-15% (naši brodari u međunarodnoj plovidbi), čime su najviše pogođeni pomorci u nižim zvanjima. Jasno je da i dalje post-oji manjak kadra, naročito među “top four” koji zahvaljujući tome nisu znatnije oštećeni zaustavljan-jem osnovica na razini iz prošle godine, ali niži kadrovi, a najviše vježbenici i pomoćno osoblje jesu. Nadamo se da će te uvažiti ovaj zahtjev za ispravkom. • (dp)

KAT RADNA MJESTA Osnovica 2011

Osnovica 2012

Osnovica 2013

Obvezni doprinosi

1Zapovjednik broda, upravitelj stroja, zapovjednik osoblja,

upravitelj osoblja u strojarnici7.118,00 7.209,00 7.209,00 3.124,40

2

Prvi časnik palube, drugi časnik stroja, rukovodeće hotel-

sko osoblje (upravitelji), liječnik, zubar, časnik odgovoran

za sigurnosnu zaštitu broda, časnik odgovoran za zaštitu

okoliša

5.249,00 5.316,00 5.316,00 2.303,95

3

Drugi časnik palube, zapovjednik jahte, treći časnik

stroja, rukovodeće hotelsko osoblje (direktori), frižiderist,

operater postrojenja za ukapljivanje, zapovjednik

plutajućeg objekta, zapovjednik nepomičnog odobalnog

objekta, operater dinamičke pozicije, upravitelj stroja na

jahti

3.966,00 4.017,00 4.017,00 1.740,95

4

Treći časnik palube, časnik plovidbene straže na palubi,

četvrti časnik stroja, radiočasnik, više hotelsko osoblje

(časnici), više tehničko osoblje (časnici), elektročasnik,

elektroničar, časnik plovidbene straže u strojarnici, prvi

časnik palube na jahti, drugi časnik stroja na jahti

3.673,00 3.720,00 3.720,00 1.612,25

5

Više hotelsko osoblje (niži časnici), više tehničko osoblje

(niži časnici), električar, mehaničar, prvi kuhar, prvi

konobar,vođa palube,vođa stroja, poslužitelj sisaljki,

vozač na RO-RO brodovima, medicinska sestra, alatničar,

dizaličar, bušač, ronioc, bravar, cjevar, varioc

3.443,00 3.487,00 3.487,00 1.511,25

6

Član plovidbene straže na palubi (kormilar),član plo-

vidbene straže u strojarnici (mazač), hotelsko osoblje,

tehničko osoblje

3.207,00 3.248,00 3.248,00 1.407,70

7 Drugi kuhar, drugi konobar, pekar, slastičar 2.940,00 2.977,00 2.977,00 1.290,25

8

Vježbenik palube, vježbenik stroja, ostali vježbenici,

mornar, čistač, mladić sobe, mladić kuhinje, pomoćnik

električara, pomoćnik mehaničara, pomoćnik poslužitelja

sisaljki, pomoćno hotelsko osoblje, pomoćno tehničko

osoblje

2.679,95 2.714,60 2.753,00 1.197,00

Ministarstvo pomorstva,prometa i infrastrukture po-

slalo je socijalnim partnerima na mišljenje Naredbu o

mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa za obvezna

osiguranja člana posade broda u međunarodnoj plovidbi

za 2013. godinu.

SPH traži sma-njenje osnovica

Obvezni doprinosi

ITF SSC

Sve više problema za pomorce

Na ITF Seafarers Section Commitee koji se održao 27. i 28. studenog u Limassolu (Cipar), generalni tajnik SPH P. Brazzoduro je sudjelujući u raspravi o problemima pomora-ca u vrijeme krize istaknuo dva najveća prob-lema s kojima se susreću pomorci: smanjenje plaća i korištenje jeftinijih posada.

Prvi je problem izražen kon nacionalnih brodara i pomoraca koji plove na njihovim brodovima koji i s nedavnim smanjenjem plaća od 10-15% imaju plaće iznad minimu-ma koje zahtjeva ITF, ali su na donjoj granici osiguranja normalnog života obitelji. Taj mini-mum predstavlja granicu koja, ako se prijeđe, “tjera” ljude s broda te otvara mogućnost zapošljavanja jeftinije radne snage s Dalekog istoka. P. Brazzoduro je u raspravi istaknuo da je začuđujuća niska razina razumijevanja za loše tržište i loše poslovne rezultate brodara kod predstavnika pomoraca, a s druge strane malo je brodara koji su razumijevajući soci-jalne probleme pomoraca u vrijeme “velikog kolača” i dobrog tržišta to podijelili s pomor-cima.

Istaknuo je i drugi problem, kojeg su istakli i predstavnici sindikata pomoraca Norveške, Njemačke, Italije i Japana, a to je zamjena europskih posada jeftinijima. Kao prim-jer iznijet je slučaj norveškog brodara koji je otkazao hrvatskim pomorcima, ukrcao dalekoistočne pomorce, čime se kriza prelila na preko tisuću hrvatkih obitelji.

Razmatrajući dubinu krize na svjetskom pomorskom tržištu, P. Brazzoduro je istaknuo da se u ovom razdoblju krize banke ponašaju potpuno iracionalno, što može značiti da su problemi povezani s krizom ustvari mnogo dublji nego se prezentiraju u dokumen-tima priređenima za ITF Seafarers Section Committee i što se u ovom trenutku mogu sagledati. • (bm)

Dunavski Lloyd

Isplaćena plaća

Nakon sastanka između povjerenika SPH u Dunavskom Lloydu i Uprave 13. pros-inca gdje je opetovano izvršen pritisak na rukovodeće tijelo zbog neisplate plaća, u utorak 18. prosinca je taj brodar uspio naplatiti dio nerealiziranih računa od Elixir grupe te isplatit cijelu plaću svojim zaposlenicima. Očekuje se da će Uprava DUnavskog Lloyda poduzimati daljnje akcije da se isplate zaostale plaće.

Dogovoren je sljedeći sastanak u siječnju 2013. gdje se razmatra mogućnost promjene ravnopravnog statusa pomoraca unutarnje plovidbe koji bi poboljšao konkurentnost hrvatskih posada na tržištu unutarnje plovidbe.

Moramo podsjetiti i na činjenicu da je u petak 14. prosinca na dodjeli Plave vrpce Vjesnika, posada broda Davor dobila posebno priznanje za hrabrost, a prilikom uručivanja istog u Guvernerovoj palači u Rijeci, zamjenik direktora te kompanije kap. Velibor Gacik, podsjetio je vladajuće strukture u Zagrebu da u Hrvatskoj također postoji i riječno brodarstvo koje je već 20 godina zanemareno. • (bm)Konferencija

Međunarodni forum časnika i ostalih članova posade

Od ponedjeljka 29. do 31. listopada su predstavnici SPH Predrag Brazzoduro i Branko Berlan prisustvovali Međunarodnom forumu za časnike i posadu (rejtinge) u Copenhagenu, kojemu je cilj okupiti jednom u tri godine sindikalne čelnike i razgovarati o problemima s kojima se pomorci susreću na radnom mjestu. Cilj ove konferencije jest usuglašavanje mišljenja, donošenje odluka i slanje jasne vizije tajništvu ITF-a koje pritom mora iste provoditi u djelo.

Zaključci su doneseni nakon rasprave o temama piratstvo, rad IMO-a (Međunarodne pomorske organizacije) i Konvencije o radu pomoraca 2006, kampanje protiv umora u okviru projekta Horizon, kriminalizacije pomoraca i smrtnih slučajevi na brod, te će se izni-jeti na sljedećem sastanku rukovodećih predstavnika ITF-a. • (bm)

Page 6: Pomorski vjesnik br.73

6 Posjetite nas na internet stranici www.sph.hr

Sindikat pomoraca Hrvatske je na nekoliko lokacija

diljem naše obale obilježio dan Svetog Nikole, zaštitnika pomoraca i brodaraca. U Rijeci je glavni tajnik Predrag Braz-zoduro prisustvovao molitvi za poginule pomorce Jadrolinije u Domovinskom ratu, a koordina-tor podružnice SPH Dragomir Mucić održao je kratki govor prisutnima, podsjećajući ih na teška vremena početkom 90-ih, kada su mnogi hrabri pomorci Jadrolinije izgubili živote sudjelujući u obrani hrvatske obale.

Kapetan Mucić je skup i nazvao imenom, posuđenim od fra Tomislava Brkovića „SJEĆANJE NA ODGOVORNU BUDUĆNOST“, osvrnuvši se tako i na nedavno donešenu odluku Uprave Jadro-linije o ukidanju dužobalne linije RIjeka-Dubrovnik, ka o i povlačenje donesene Odluke o izmjenama UOR s određenog na neodređeno vrijeme za 113 pomoraca.

“Već je dvadeset i jedna godina iza nas, godine ponosnog sjećanja na vas naše poginule i tešku plovidbu, kada je Jadrolinija, od trenutka prekida cestovnih linija, postala most s kojim je Hrvatska i dalje zadržala svoju cjelovi-tost, čija je obala ostala samo jedna Hrvatska obala usprkos višekratnim pomorskim blokada-ma, koje su uz pokušaje prekida pomorskog prometa donosile i smrt našim kolegama pomor-cima.”

Ispred Lučke kapetanije Rijeka u 10 sati isplovio je m/b Vid te je spuštanjem vijenaca u more, u prisutstvu velečasnog Luke Lučića, kapetana Mucića i Glavnog tajnika SPH odana počast svim stradalima na moru.

SPLIT U Splitu je tradicionalno položen

vijenac na Katalinić brigu u čast svim pomorcima koji su svoj život sa sedam kora okončali na moru. Dogovor o početku obnove derut-nog i devastiranog svjetionika koja je trebala započeti prolje-tos, a još uvijek nije, podržao je novi direktor Plovputa, Darko Meštrović, davši inicijativi SPH punu podršku i obećavši novi dogovor početkom 2013. godine. Dogradonačelnik Jure Šundov, koji je u prosincu 2011. godine najavio početak obnove spome-nika pomorcima, nije prisustvovao ovogodišnjem obilježavanju dana zaštitnika pomoraca.

Predstavnik Sindikata pomora-ca Hrvatske Branko Berlan je u večernjim satima također sudjelovao na tradicionalnom druženju u organizaciji Udruge pomorskih strojara i Udruge pomorskih kapetana Split.

ŠIBENIK Predstavnik Sindikata pomoraca

Hrvatske u Šibeniku Milko Kronja je uz predstavnike županije, policije, Lučke kapetanije, medija, ali i gradonačelnika dr. Ante Županovića koji se pridružio svečanosti na pziv SPH, isplovio brodom i sudjelovao u tradicional-nom bacanju vijenca u Šibenskom kanalu, odavši počast svim pomor-

cima koji su poginuli i nestali u moru.

Kronja je čestitao svim pomorci-ma te se prisjetio dvojice nedavno nestalih pomoraca s područja Šibensko – kninske županije kojima su prisutni minutom šutnje odali počast. Kratku molitvu za vječni spokoj umrlima i mirno more održao je don Krešimir Mateša.

PLOČE U Pločama su predstavnik

SPH u Plovputu Neven Melvan i novi voditelj ureda i nacionalni inspektor u Dubrovniku Romano Perić, isplovili na brodu Sika-vac kompanije Plovput u 11 sati unutar luke Ploče i tradicionalno bacili vijenac za sve nestale i poginule pomorce. Svečanosti su prisustvovali i predstavnici lučke uprave Ploče, lučke kapetanije i policije, a pratio ih je i ribar-ski brod Sveti Nikola. Nakon odavanja počasti pomorcima, SPH je organizirao proslavu blagdana Sv. Nikole u restoranu u Pločama, kojoj se pridružila i posada broda Sušac (Plovput), koji se zatekao u toj luci južnog Jadrana.

ZADARU Zadru je također položen

vijenac u more u spomen na sve stradale pomorce.

Marko Miočić, voditelj ureda SPH, je tom prilikom, između ostaloga, rekao: - Prisjećamo se i posljednje žrtve, 50- godišnjeg konobara Lošinjske plovidbe koji je nestao U Kineskom moru, baš jučer je obustavljena potraga, pa nas je u ta tragedija podsjetila na opasnost koju sa sobom nosi zvanje pomorca.

Miočić je naglasio da u Hrvatskoj ima oko 27.000 pomoraca, a samo u zadarskoj, najmorskijoj županiji, je oko 7.000 onih koji kruh zarađuju ploveći morima.

BAKARUz tradicionalnu svetu misu

i polaganje vijenca za strad-ale pomorce, danas je svečano obilježen Dan pomorske škole Bakar, a posebni gosti na svečanoj sjednici nastavničkog vijeća bili su Josip Janković i Vinko Badjuk, bivši učenici Pomorske škole Bakar, koji su maturirali prije 55 godina.

Za učenike Pomorske škole orga-nizirana su stručna predavanja koja su održali gosti-predavači: Milvana Arko Pijevac i Srđan Radosavljević, ali su i sami učenici prezentirali vlastite projekte.

Kapetan Josip Janković poklonio je školskoj knjižnici dvije rijetke i

izuzetno vrijede knjige Portolan: Viaggio da Venezia a Costanti-nopoli objavljen u Veneciji 1597. godine i Carte de la mer Mediter-ranee objavljen u Marseju 1764. godine. Nastupio je Mješoviti pjevački zbor Hrvatske čitaonice Trsat, čiji je voditelj Vinko Badjuk. Svečanosti su prisustvova-li predstavnici SPH, kap. Dragomir Mucić i Danilo Prestint.

Za kraj vam prenosimo čestitku ministra Siniše Hajdaš Dončića, koju je uputio svim hrvatskim pomorcima:

„Posao pomoraca nije samo posao nego je i poziv kojem se vi koji s morem i na moru živite zajedno sa svojim obiteljima posvećujete cijelim svojim bićem i za cijeli život. Naši su pomorci zaštitni znak hrvatskog pomorstva, njegove višestoljetne i slavne tradicije, i kao takvi prepoznati diljem svijeta. Mi smo na vas ponosni!

Upravo zbog specifičnosti vašeg poziva, Ministarstvo sustavno provodi politiku poticaja i razvoja hrvatskog gospodarstva, a sve u cilju zaštite i boljih uvjeta života i rada svih pomoraca.

Poticanje školovanja novih naraštaja pomoraca koje je u skladu s međunarodnim standard-ima svakako je jedan od prioriteta, čime se ujedno osigurava učinkovito pozicioniranje hrvatskih pomoraca na zahtjevnom svjetskom tržištu. Zahvaljujući izmjenama i dopu-nama Pomorskog zakonika izjednačeni su uvjeti rada pomoraca s onima na kopnu, te kroz socijalnu reformu osiguran beneficirani radni staž te omogućene porezne olakšice kao i uvođenje svih pomoraca u zdravstveni i mirovinski sustav. Svjesni činjenice da bez zadovoljnih pomoraca neće ploviti ni najsu-vremeniji brodovi. Ulažemo velike napore za poboljšanje standarda života i rada i to ćemo činiti u budućnosti.

Svim pomorcima, brodar-cima i ribarima čestitam Dan Sv. Nikole, koji tradicionalno obilježavamo kao Dan pomoraca i želim mirno more i sretan povratak svojim domovima.“ • (bm)

ČESTITKE I NAGRADE VJERNIM ČLANOVIMA

Povodom blagdana Svetog Nikole, dana pomoraca i brodaraca, uz iskrene čestitke svim našim članovima, pomorcima i njihovim obiteljima, odlučili smo započeti novu tradiciju, kojom ćemo nagra-diti vjernost naših najdugovječnijih članova jednom godišnje na ovaj simboličan datum.Gospodin Marijan Brač, pomorac iz Zadra koji je u međunarodnoj plovidbi te Bolkovac Mladen, zaposlenik Jadrolinije iz Fužina, osvojili su večeru za dvoje, kojom im od srca zahvaljujemo na povjerenju i podršci Sindikatu po-moraca Hrvatske još od davne 1990. godine. Čestitamo !!

ZAHVALNICA ZA FINANCIJSKU POTPORU

Sindikat pomoraca Hrvatske se javno želi zahvaliti donatorima koji su zajedno s nama učestvovali u pokrivanju troškova organiziranih proslava na blagdan Svetog Nikole. Tako redom pozdravljamo Med-servisu, agenciji Pasat, Šibensko-kninsku županiju, Lučku upravu Šibensko-kninske županije, Lučku upravu Šibenik, Plovputu i Pučkom otvorenom učilištu Libar te im zahvaljujemo za financijsku potporu 6.prosinca 2012. Nadamo se da će sljedeće 2013. godine isti, ako ne i bolji uspjeh biti ponovljen u istoj organizaciji.

MINISTAR HAJDAŠ DONČIĆ DODJELIO PRIZNANJA POMORCIMA I BRODARIMA

U petak 7. prosinca smo prisustvovali Proslavi Dana pomoraca i brodaraca u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, gdje je ministar Siniša Hajdaš Dončić u znak blagdana Svetog Nikole, zaštitnika pomoraca i brodaraca, dodijelio priznanja umirovljenim kapetanima, počasnim pojedincima pomorskog zvanja, ali i pomorcima koji su u tekućoj 2012. godini sudjelovali u akcijama spašavanja života na moru ili u resursu unutrašnje plovidbe.

Kapetani Oliver Vitlov i Antonio Eterović koji su u svibnju spasili 122 izbjeglice kod Libije, Katarina Prungl, konobarica na brodovima Jadrolinije koja je u siječnju spasila muškarca iz tonućeg automobila u splitskoj trajektnoj luci te Lučka kapetanija Vukovar za akciju spašavanje broda Aleksandar na Dunavu, dobili su priznanje za spašavanje života. Za doprinos razvitku riječnog gospodarstva priznanje je dodijeljeno Luci Vukovar te Tehnomontu Pula i U.T.O. Kapetan Luka za razvitak pomorskog gospodarstva. Znanstvenik i profesor Alen Soldo dobio je priznanje za promicanje pomorske znanosti, a u ime književnika Jože Horvata, posthumno priznanje za promicanje pomorske kulture je preuzela supruga Renata. 

U čast sv. Nikole, zaštitnika pomoraca i brodaraca

ObilježavanjaM. Njegovan, D. Mucić, N. Predovan i fra L. Lučić na polaganju vijenca u Jadroliniji

Spuštanje vijenca u more na brodu Vid Lučke kapetanije Rijeka

Polaganje vijenca u Splitu na Katalinić brigu

Page 7: Pomorski vjesnik br.73

7br. 73 • prosinac 2012

Genmar

U pripremi novi kolek-tivni ugovor za hrvatske pomorce

29. studenog je u Rijeci održan unaprijed dogovoreni evalu-acijski sastanak o kolektivnom ugovoru za hrvatske pomorce na kompaniji General Maritime Management (GENMAR). Naime, kolektivni ugovor istječe krajem slijedeće godine, pa su započeli pregovori za novi u kojem će biti ugrađene odredbe Konvencije o radu pomoraca, 2006. Sastanku su bili nazočni Dominic Kapetanovic (Marine operations manager), Vladimir Svalina (pom. gl. tajnika SPH za kolektivne pregovore) te Mario Zorović (posrednik). Istak-nuto je da je brodar ove godine izašao iz stečaja (po američkom Chapter 11), da se radi o privatnoj kompaniji i da u ovom trenutku nema mogućnosti ukrcaja većeg broja hrvatskih pomoraca kao niti vježbenika.Dogovoreno je da se što prije izradi nacrt novog kolek-tivnog ugovora u kojem će biti ugrađene odredbe Konvencije o radu pomoraca, čak i prije istjeka važećeg, kako bi taj novi kolektivni ugovor postao ogledni za pomorce drugih nacionalnosti. • (dp)

Potpisani protokol s norveškim brodarima

Protokol o izmjenama kolektivnih ugovora za hrvatske pomorce koji plove na NIS brodovima te za hrvatske pomorce na brodovima norveških brodara koji nisu u norveškom upisniku je potpisan između Sindikata pomoraca Hrvatske i Norveške udruge brodara (NSA) u Dubrovniku.

Što je dogovoreno:• osnovna plaća za članove posade

povećava se za jedan posto od početka slijedeće godine,

• kompanija će plaćati pomorcima mjesečni veći iznos za obvezne doprinose

• naknada u slučaju smrti povećava se s 85.000 $ na 87.500$; dodatno se povećava naknada za svako dijete sa 17.000$ na 17.500$, a maksimalna naknada se povećava sa 68.000$ na 70.000$

• naknada za slučaj gubitka profesije - maksimalna naknada za časnike se povećava sa 125.000$ na 130.000$

Pregovaračke strane su raspravljale o tome koji će se članci kolektivnog ugovora morati mijenjati da budu u skladu s Konvencijom o radu pomoraca, 2006 te je dogovoreno da se sačeka razvoj situacije, a o prom-

jenama će se raspravljati prilikom slijedećih pregovora (dogovoreno je da to bude do prosinca 2013).

SPH je konstatirao da bi bila dobra praksa da brodar unaprijed upozna pomorce i sindikate o poslovnim potezima i planovima u svezi zapošljavanja.

SPH je pozvao Norvešku udrugu brodara da zadrži broj angažiranih hrvatskih pomoraca na svojim brodovima te da poveća broj vježbenika. • (dp)

OSGNovi kolek-tivni ugovor za hrvatske pomorce

Nakon inicijalnog sastanka 26. studenog u prostoru riječke agencije Zorovic Maritime Services, na kojem je u ime SPH prisustvovao Vladimir Svalina, a kompaniju OSG zastupao kap. Eduard Tkalčić, 19. prosinca je potpisan IBF kolektivni ugovor za hrvatske pomorce za 2013. i 2014. godinu, koji je u cijelosti usuglašen sa zahtjevima Konvencije o radu pomoraca 2006. Obzirom da je na kompaniji izvjestan broj većinom hrvatskih časnika, inicijativa je dobro prihvaćena s obje strane te će kompanija i dalje nastaviti zapošljavati hrvatske pomorce i isplaćivati plaće.

OSG Ltd. je jedna od vodećih

američkih kompanija koja u svojoj floti ima tankere, no zbog nastalih dugovanja u protekle 3 godine, pokrenula je stečaj prema američkom stečajnom zakonu (članak 11.) s idejom da se dogovori sa vjerovnici-ma kako bi bila u mogućnosti učiniti potrebne korake ka popravljanju svojega poslovanja. • (bm)

Bernard SchulteShipmanagement

Težak početak

Za vrijeme posjete sjedištu Colum-bia Shipmanagementa u Limassolu, V. Svalina je obavio razgovor na istu temu i s predstavnicima njemačke kompanije Bernard Schulte Ship-management, na kojoj plovi oko 300 hrvatskih pomoraca. Pregovori s tim njemačkim brodarskim gigantom nisu naišli na razumjevanje, zbog čega će se SPH morati potražiti pomoć njemačkog sindikata Ver.di, te izvršiti potreban pritisak da bi hrvatski pomorci dobili svoj kolektivni ugovor. Naime, poput velikog broja svjetskih brodara, kompanija Bernard Schulte Ship-management također inzistira na tzv. generičkom, okvirnom IBF ugovoru, koji bi se potpisao za sve pomorce na kompaniji izravno s tajništvom ITF-a u Londonu. • (bm)

Scorpio Ship Management i Columbia Ship Manage-ment ltd.

V. Svalina, pom. gl. tajnika za kolektivno pregovaranje, je sredi-nom listopada posjetio sjedište kompanije Scorpio Ship Manage-ment u Monacu, koja zapošljava veći broj hrvatskih pomoraca. Nacrt kolektivnog ugovora (IBF), usklađen sa smjernicama Konvencije o radu pomoraca 2006. je u prosincu poslan kompaniji na uvid te se uskoro očekuje povratna informacija i

datum za sastanak na kojemu će se potpisati isti.

V. Svalina je također obavio inicijalni razgovor za potpisivanje kolektivnog ugovora u sjedištu kompanije Colum-bia Shipmanagement Ltd. u Limasso-lu, s kojom je isti za hrvatske pomorce dogovoren još 2008. godine, ali nika-da potpisan. Na sastanku je razmatran položaj hrvatskih pomoraca i uvjeti rada i zapošljavanja. Prethodno posjeti ureda na Cipru, Svalina je razgov-arao s predstavnikom kompanije u Hrvatskoj, kap. Mariom Stipaničićem u sjedištu u Rijeci. S obzirom na treću godinu krize u brodarstvu, nije realno tražiti povećanje plaća, ali oko 170 hrvatskih časnika zaposlenih na toj njemačkoj kompaniji imaju sigurnu poziciju i plaće, a hrvatski pomorci mogu računati na daljnje zapošljavanje. Sljedeći sastanak se očekuje početkom 2013. godine. • (bm)

ChemikalienSeetransport

Ukrcajvježbenika?Dolazak predstavnika CST G.m.b.H. na dodjelu Plave vr-pce iskorišten je za radni sas-tanak u sjedištu SPH na kojem su sudjelovali Nikoleta Grindaki ,Crew Manager, Peter Fallei, Su-perintendent Enginee i Antonio Eterović – zapovjednik .

i Vladimir Svalina, pom. gl. tajnika SPH

Kompanija u ovom trenutku zapošljava oko sto hrvatskih časnika koje zapošljava izravno bez posrednika. CST je u cijelosti zadovoljan s kvalitetom hrvatskih pomoraca i njihovim odnosom prema radu te i nadalje ima namjeru zapošljavati hrvatske časnike. Predstavnicima su prezentirane aktivnosti SPH obzi-rom na skoro stupanje na snagu MLC konvencije i ulazak Hrvatske u članstvo EU te je predloženo da se otvori dijalog s ciljem zaključivanja IBF kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce. Također je pokrenuta inicijativa za zapošljavanjem vježbenika, a odgovor je bio pozitivan te je dogovoreno da se nakon novogodišnjih blagdana ide u realizaciju. • (dp)

V. Svalina, D. Kapetanovic i M. Zorović

Page 8: Pomorski vjesnik br.73

8

Tek nakon 70-tih godi-na prošlog stoljeća

Međunarodna pomorska organizaci-ja (IMO), klasifikacijski društva i drugi počeli su o problemu ozbiljno razmišljati.

Svaki motorni pogon, od glavnog motora to crpki, a ponekad i vijka, uzrokuju buku i vibracije različitog intenziteta. Moderni brodovi su natrpani takvim uređajima, pa su neke buke i vibracije neizbježne. Poduzete su neke mjere za smanjen-je buke i vibracije, ali se to odrazilo na cijene opreme, a velikoj većini slučajeva mjere su uvedene tek nakon što su identificirane.

Kada su troškovi postali problem, počelo se razmišljati o tome čemu služe brodovi i uzimati u obzir da se smanji broj izvora buke i vibracija. Brodovi za krstarenje su bili na prvom mjestu brodova čiji je komfor ključan (ne radi posade, nego putnika), a slijede brodovi koji se koriste brodovi za naučna i druga istraživanja (opet ne radi posade, već zbog utjecaja na osjetljivu istraživačku opremu). Offshore brodovi su nedavno uvršteni na visoko mjesto na popisu, jer je broj ukrcanih (osim klasične posade) vrlo veliki. Na dnu popisa su brodovi svih vrsta, iako moderni brodovi imaju uključene bolju tehnologiju za sman-

jenje buke od starijih brodova.Početkom 70-tih godina IMO je

izdao smjernice o razinama buke, a tri godine kasnije International Organization for Standardization (ISO) formulirala je Rule 6954 (Guidelines for the overall evalua-tion of vibration aboard merchant ships). ISO rule su ažurirana 2000. godine , a daljnji amandmani su predloženi, ali nisu još prihvaćeni. Neke zemlje, kao npr. Danska, koje su oduševljeno podržavale donošenje propisa o buci, su unijele IMO smjernice i svoje nacionalno zakonodavstvo.

U proteklom desetljeću velika se pažnja posvetila buci i vibracijama. Klasifikacijska društva su razvila nove zapise (notations) za brodove gdje je uvedeno smanjenje buke od trenutka projektiranja broda, o tome se redovito raspravljalo na konferencijama i seminarima, a istraživački instituti te proizvođači opreme su počeli aktivno istraživati kako da smanje problem. Iako, vrlo povezani, buka i vibracija moraju se tretirati odvojeno, jer mjere koje se poduzimaju za smanjenje buke ne moraju nužno imati utjecaja na vibraciju.

Što se tiče buke, pritisci izve-deni u posljednje vrijeme počeli su davati rezultata: u svibnju 2012. na

Dozvoljene razine buke propisane Section 4.2 prijedloga IMO koda

Prostori 1.600-10.000 gt

> 10.000 gt

4.2.1. radni prostori

Strojarnica 110 110

Kontrolna kabina strojarnice 75 75

Radionice 85 85

Ne-specificirani radni prostori 85 85

4.2.2. navigacijski prostori

Zapovjednički most i soba za nautičke karte 65 65

Mjesta za „slušanje” (uključujući krila zap. mosta i prozori) 70 70

Radio soba (s radio opremom koja radi, ali ne proizvodi audio signale) 60 60

Soba za radar 65 65

4.2.3. Nastambe

Kabine i bolnica 60 55

Blagovaonice 65 60

Sobe za rekreaciju 65 60

Otvorena mjesta za rekreaciju 75 75

Uredi 65 60

4.2.4 servisni prostori

Kuhinja, kada oprema za pripremu hrane ne radi 75 75

Ostave i smočnice 75 75

KAKO ZAŠTITITIPOMORCE ?

Buka i vibracije

Page 9: Pomorski vjesnik br.73

9Posjetite nas na internet stranici www.sph.hr br. 73 • prosinac 2012

Maritime Safety Committee (IMO MSC) prihvatio je nova pravila u svezi buke na brodovima. MSC je razmatrao prijedlog dokumenta Code on noise levels on board ships kojeg je izradio Design and Equip-ment Sub-committee nakon što je prihvatio danski prijedlog kojim je kontrola buke postala obvezna, dok je prije toga to bio samo jedan od podataka.

Za vrijeme rada MSC 90 prihvaćene su neke manje izmjene u prijedlogu koda, pa je on bio na dnevnom redu za prihvaćanje na MSC 91 krajem studenoga 2012. godine. Ako sve bude išlo po planu, kod će biti obvezatak kao dio SOLAS propisa II-1/3-12 u biti će u primjeni od siječnja 2014. godine.

Komfor posade i putnika nije jedini razlog zbog čega se vodi borba protiv buke i vibracija. Vibracije su jedan od glavnih razloga umora materijala (metala) i glavni osumnjičenik za strukturalne lomove nekih brodova. Veliku većinu vibracija generiraju sami brodski strojevi, ali neki imaju korijen u vanjskim silama kao što su valovi i hidrodinamična propulzija.

Elastično ugrađivanje strojeva može smanjiti unutrašnje vibracije, ali ih ne može potpuno eliminirati. Posebne vještine i oprema su potreb-ni za identificiranje izvora vibracija i okolnosti pod kojima nastaju. Tamo gdje se vibracije ne mogu eliminirati na izvoru možda je moguće smanjiti uvođenjem protuvibracija.

Neke vibracije se mogu eliminirati vrlo jednostavno: sustav ispušnih plinova i cjevovodi za balast mogu postati izvori vibracija koja se prijenosi na strukturu broda

putem točaka za učvršćenje. Bolji dizajn može smanjiti broj tih točaka. Vibracije se mogu smanjiti i korištenjem fleksibilnih spojki na cjevovodima te korištenje sredstava za brtvljenje gdje cjevovodi prolaze kroz pregrade ili unutrašnje struk-ture broda. U smjernicama Konven-cije o radu pomoraca,2006 navodi se da nadležna vlast, u suranji s nadležnim međuarodnim tijelima i s predstavnicima odnosnih orga-nizacija brodovlasnika i pomoraca, na trajnim osnovama treba ispitati probleme buke na brodovima u cilju unaprijeđenja zaštite pomoraca, koliko je god moguće, od štetnih učinaka izlaganja buci. Propisano je da se pomorci moraju upoznati sa štetnošću produljenog izlaganja viso-kim razinama buke na sluh i zdravlje te o ispravnoj upotrebi naprava i opreme za zaštitu od buke, brodari su obvezni davati odobrenu opremu za zaštitu sluha pomorcima, gdje je to potrebno. Gotovo ista formu-lacija je upotrijebljena i pri izlaganju pomoraca vibracijama s tim da se u stambenim prostorijama, prostori-jama za odmor, posluživanje hrane treba učiniti procjena opanosti i usvojiti mjere zaštite u skladu s Code of pracice on Ambient factors in the workplace, 2001 i sve naknadne promjene.

Kao razlozi za uvođenje računanja staža osiguranja s povećanim trajan-jem za zanimanje pomorac u Elabo-ratu kojeg je izradio dr. N. Nikolić, su, između ostaloga, navedeni buka i vibracije. S time da je posebno napomenuto da je oštećenje sluha najčešće profesionalno oboljenje kod pomoraca!•

Pripremio D. Prestint

Oznake na ulazu u bučnim prostorima

80-85dB(A) HIGH NOISE LEVEL – use hearing protectors

85-110dB(A)DANGEROUS NOISE – use hearing protectors mandatory

110-115dB(A)

CAUTION:Dangeorus noise –use of hearingprotectors mandatory-short stay only

>115dB(A)CAUTION:Excessivelly high noise level-use of hearing protectors mandatory-no stay longer than 10 minutes

U kontrolnoj kabini strojarnice Najveća je buka u prostorima pomoćnih motora

Page 10: Pomorski vjesnik br.73

10

Big change begins with small actions bila je misao vodilja trodnevne ITF

konferencije za mlade aktiviste u trans-portnim sindikatima, održane u Montrealu gdje se okupilo 120 mladih sudionika iz 54 sindikata u 28 zemalja, koja je trajala od 17. do 19. rujna 2012. Sindikat pomoraca Hrvatske je kao organizacija također pozvan na ovu manifestaciju koja je inkubator novih ideja, iskustava i veliki korak za jačanje komunikacije s drugim pomorskim udrugama diljem svijeta.

Konferenciju je otvorio David Cock-roft, donedavno glavni tajnik ITF-a te pozvao mlade aktiviste na poticanje njihovih sindikata da se više uključe u međunarodni rad. Izrazio je svoje zado-

voljstvo sudjelovanja na prvoj konferenciji za mlade u ITF-ovih 116 godina posto-janja. Jedan od gostiju je bio i Jona-than Neale, pisac i aktivist na području klimatskih promjena iz Velike Britanije koji je održao prezentaciju o klimatskim promjenama i transportnih poslova.

Rast mreže mladih zaposlen-ih u prometnom sektoruVećina prisutnih je bila složna oko

jednog zaključka: najvažnije je podići svijest među mladim radnicima o svemu što su sindikati učinili za njih i što oni mogu učiniti za sindikate. Izazovi s koji-ma se suočavaju mladi radnici uključuju

i više mogućnosti sudjelovanja mladih aktivista na konferencijama i sastancima, s obzirom da sindikati često šalju starije osoblje, te uključivanje mladih u tijela koja donose odluke. Informacije često ne dolaze do mladih aktivista.

Prijedlozi o načinima kako upravo gore navedeni prijedlog poboljšati, uključuje i više društvenih aktivnosti za mlade radnike i razvijanje komunikacije kroz društvene medije, kako bi se omogućilo različitim sektorima mogućnost dijeljenja svojih iskustava. Također je predloženo stvaranje obrazovnog paketakoji bi pružio više informacija mladim aktivistima, te izrada alata kojim bi se omogućilo mladim radnicima kontaktirati odbore s ciljem pronalaska članova u njihovoj lokalnoj ili regionalnoj sindikalnoj mreži.

Kampanje, organiziranje i izgradnja jačih sindikataPo prvi puta je spomenuta edukacija

mlađe djece u školama na način da ih se upoznaje s poviješću sindikata i postignu-tim rezultatima sindikalnih pokreta. To bi moglo biti učinjeno uz rad s nastavnicima

i studentskim udrugama. Također bi trebao postojati akademski aspekt sindika-ta i sindikalnih centara gdje bi na raspo-laganju zaintersiranima bile knjižnice, istraživački i učiteljski objekti ili odjeli.

Također je predložen i tzv. ‘ITF-ov dan mladih’ kojemu bi bio cilj podizanje prisutnosti mladih u ITF-u u aktivnostima. ITF bi trebao poticati rukovodeća tijela i pojedince u sindikatima, da daju mladim radnicima pravo glasa te ih nagraditi za uspješan rad koji bi mogao biti predstav-ljen na Kongresu ITF-a.

Mladi aktivisti su kroz ova tri dana također dijelili svoja iskustva i izvješća o radu, koji se trenutno odvija u njihovim sindikatima, što je bilo od iznimne važnosti za SPH jer je naša Sekcija mladih tek u povojima nastanka, a cilj je izgraditi novo tijelo unutar sindikata na dobrim i provjerenim temeljima i iskust-vima drugih, iskusnijih, koji znaju da je mišljenje i glas mlađih aktivista unutar organizacija od itekako velike važnosti.

Konferencija je završila prijedlogom europskih mladih delegata koji traže novu rezoluciju, u koju je naravno uključena i Hrvatska. Rezolucijom se osvrću na sve težu krizu u Europi, visoku nezaposlenost među mladima i traže potporu ITF-a u Europskoj komisi-ji i europskim vladama, ali i mogućnost aktivnog sudjelovanja mladih u radu tih institucija!! Poruka ove konfer-encije je jasna: svijet je globalno selo koje može opstati samo uz jaku volju i slogu mladih radnika. Sindikat pomoraca Hrvatske je kao predstavnik jugoistočnog dijela Europe ravnopravan partner ostalim europskim sindikatima, što će se pokazati prilikom budućih zajedničkih akcija u Europi.

Blog mladih radnika u ITF-u na internetu možete pratiti na adresi http://www.itfglobal.org/youngworkersblog/. • (bm)

VELIKE PROMJENE ZAPOČINJU MALIM KORACIMA!

ITF konferencija za mladeu transportnim sindikatima

SINDIKAT POMORACA HRVATSKE

Sindikat pomoraca Hrvatske djeluje u Međunarodnoj organizaciji transportnih ran-dika (ITF) i Europskoj federaciji transportnih radnika (ETF), a obzirom da su u sindi-katima unutar ovih krovnih organizacija vrlo aktivne Sekcije mladih, a politika izglasana na 5. Kongresu SPH zahtjeva pomlađivanje članstva i kadrova u SPH, pozivamo vas da aktivno sudjelujete u organiziranju Sekcije mladih SPH.

Ciljevi Sekcije mladih su:

• zaštita prava mladih i rješavanje problema na koje nailaze u svakodnevnom radu

• osiguranje jednakosti pri zapošljavanju, sigurnost na poslu, napredovanje na radnom mjestu

• promicanje interesa mladih kroz kolektivne ugovore

• naobrazba i izobrazba mladih

• rad mladih u sindikatu i učešće

u aktivnostima SPH

• unapređivanje položaja mladih unutar SPH i osiguranje sudjelovanja u donošenju odluka.

Članovima Sekcije mladih mogu postati svi članovi Sindikata pomoraca Hrvatske do 35. godine starosti.

Svi koji se odazovu pozivu, biti će uključeni u dogovore kako bi se organizirala sek-cija, izabralo rukovodstvo Sekcije mladih i dogovorio plan rada za sljedeću godinu. Nužno je napraviti Sekciju mladih da bi SPH imao predstavnike na konferencijama Međunarodne i Europske federacije trans-portnih radnika, gdje se mladi imaju priliku aktivno uključiti u sindikalni rad i dati svoj glas kao predstavnici hrvatskih pomoraca. Zahtjev za sudjelovanjem u Sekciji mladih možete pronaći na www.sph.hr ili nas nazovite na 051/325340.

Budućnost je vaša, iskoristite priliku, borite se za svoja prava.

Posjetite nas na internet stranici www.sph.hr

Cjelodnevni rad u grupama

Predstavnici sa zastavama sindikata na glavnom trgu u Montrealu

120 sudionika i mladih aktivista iz 54 sindikata članica ITF-a

Page 11: Pomorski vjesnik br.73

11br. 73 • prosinac 2012

Projekt „Od obrazovanja do zapošljavanja kroz modernizaciju kurikuluma pomorskih stru-kovnih škola“ koji je predstavljen 20. prosinca u bakarskoj školi, se provodi u suradnji Pomorske škole Bakar, Srednje škole Ambroza Haračića iz Malog Lošinja, Hrvatske udruge poslodavaca te Sindikata pomoraca Hrvatske i trajat će do 21. rujna 2013. godine.

Cilj projekta je razvijanje novih mogućnosti strukovnog obra-zovanja u pomorskim školama te podizanje kapaciteta za pružanje praktičnih znanja koja učenicima omogućuju da s više praktičnih

vještina uspješnije konkuriraju na tržištu rada. To znači povećanu zapošljivost pomoraca –bivših učenika škola partnera, kroz fakultativnu nastavu učenika završnih razreda i stjecanje dodat-

nih svjedodžbi o osposobljenosti pomoraca za programe izobrazbe RO-RO i Passenger ship safety te Tanker safety, razvoj i provjeru sustava za upravljanje učenjem na daljinu (LMS), razvoj on-line

obrazovnih sadržaja za LMS te poboljšanu komunikaciji s regional-nim čimbenicima u pomorstvu.

Projekt EU podupire kroz višegodišnji operativni program za razvoj ljudskih resursa u Hrvats-koj (Multi-Annual Operational Programme for Human Resources Development for Croatia, Instru-ment for Pre-Accession Assistance), odnosno kroz dodjelu nepovratnih sredstava za potrebe „Modern-izacije školskih kurikuluma u strukovnim školama u skladu sa promijenjenim potrebama tržišta rada“.

Na konferenciji za medije u Pomorskoj školi u Bakru, kap. Gordan Papeš, ravnatelj Pomorske škole u Bakru je istaknuo kako je u tradiciji škole obrazovanje učenika za uspješno zapošljavanje u sektoru. U projektu sudjeluje kao

partner i Srednja škola „Ambroza Haračića“ iz Malog Lošinja, čija je ravnateljica, prof. Jelena Bralić, naglasila kako je suradnja različitih institucija i škola temelj na kojem se projekt može nastaviti razvi-jati i nakon njegovog službenog završetka.

“Vrijednost ovakvog projekta je upravo ono što je prepozna-la i Europska unija, a to je unaprjeđivanje ljudskih resursa, što ima dugoročne pozitivne posljedice na razvoj i bolju poziciju naših učenika, budućih pomoraca na globalnom tržištu rada. Hrvatski zavod za zapošljavanje je u prosincu zabilježio 352.714 nezaposlenih osoba. Inicijativa da se to promjeni mora krenuti i odozdo, od škola i udruga te ovakvih projekata”, istakla je Bralić. •(bm)

12. prosinca 2012. godine održana je svečanost

dodjele stipendija Ministarstva pomorstva prometa i infrastrukture učenicima Srednje škole Ambroza Haračića i to šestorici pomorskih nautičara i nautičarki.

Premda su najvažniji sudionici svečanosti bili učenici i roditelji, valja naglasiti da su svečanosti

nazočili predstavnici Ministarstva pomorstva prometa i infrastrukture, g. Zdenko Antešić, zamjenik minis-tra i gđa. Maja Mrakovčić, pred-stavnik Županije Primorsko-Goran-ske, g. Gerhard Lempl, pročelnik Upravnog odjela za pomorstvo, promet i turizam, dogradonačelnica Grada Malog Lošinja g. Ana Kučić, ravnateljica Srednje škole Ambroza Haračića, prof. Jelena Bralić, kapetan Darko Glažar iz Lučke kapetanije u Rijeci, voditelj Ispostave lučke kapetanije u Malom Lošinju, kap. Zoran Tomić i voditelj Lučke Uprave u Malom Lošinju, g.

Graciano Petrinić.Učenicima srednje pomorske škole

u Bakru i odličnim studentima Pomorskog fakulteta u Rijeci dva dana kasnije, 14. prosinca uručene su godišnje stipendije, koje im je osobno predao pomoćnik ministra za pomorstvo Siniše Dončića Hajdeša, kapetan Nikola Mendrila.

Stipendije u iznosu od 800 kuna za učenike srednjih pomorskih škola te u iznosu od 1200 kuna za studente pomorskih fakulteta u ovoj godini je primilo 400 budućih pomoraca, koje država na ovakav način, unatoč trenutnoj teškoj gospodarskoj situ-

aciji u državi, ne odustaje podržavati u nakani da jednoga dana baš neki od njih bude zapovjednik najvećeg broda na svijetu, što su dekan Pomorskog fakulteta Serđo Kos i pomoćnik ministra kap. Mendrila, više puta naglasili uz činjenicu da su tri Riječana, bivša studenta upravo te visokoškolske ustanove u Rijeci, zapovjednici najveća tri broda na svijetu. Ravnatelj Pomorske škole Bakar Gordan Papeš je održao čak dva govora ne skrivajući ponos zbog izvrsnog uspjeha “svojih” učenika, čiji se prosječni prosjek ovu godinu

popeo na 4,2. Sindikat pomoraca se pridružuje čestitkama svim uspješnim učenicima i budućim hrvatskim pomorcima jer diploma koju će jednoga dana ponosno odni-jeti svojim kućama otvara vrata u najznačajnije i najkvalitetnije pomor-ske kompanije na svijetu.

Ministar Siniša Hajdaš Dončić je također podijelio ugovore splitskim učenicima i studentima, ovogodišnjim stipendistima, a 13. prosinca i učenicima škola u Šibeniku te zadarskim studentima i učenicima pomorcima. •(bm)

U mjesecu prosincu kao i

prošlih godina pod pokro-

viteljstvom Ministarstva

pomorstva dodijeljene

su stipendije izvrsnim

učenicima srednjih po-

morskih škola, kao i

studentima pomorskih

fakulteta.

Sindikat pomoraca

Hrvatske je jedan od

partnera EU projekta

“teškog” 211 tisuća eura,

namijenjenog uvođenju

inovativnih tehnologija i

izvannastavnih programa

u pomorske škole u Bakru

i Malom Lošinju.

Anketa

Imate li problema sa sluhom i brodskim vibracijama?

Da 36% Ne 64%

Podjela stipendi-ja učenicima i studentima pomorskih zvanja

Europski projekt pomorskih škola

EU

Dobitnici stipendije u Srednjoj školi Ambroza Haračića u Malom Lošinju

Studenti riječkog Pomorskog fakulteta

Ravnatelj Srednje pomorske škole Bakar Gordan Papeš

Page 12: Pomorski vjesnik br.73

12 Posjetite nas na internet stranici www.sph.hr

Za Pomorski vjesnik smo s našim kolegama i veteranima

sindikalnog pokreta u Hrvatskoj porazgovarali i tako zaključili priču koja im je obilježila jednu trećinu životnog vijeka...

Predstavite se članovima SPH i recite nam nešto o sebi.

VG: Rođen u Dubrovniku 1948, gdje je završena i Viša pomorska, a u Atlantskoj plovidbi sam bio zapo-slen nekih 17 godina od pozicije kadeta do zapovjednika. Godine 1989. privremeno sam prekinuo navegat jer sam predložen i izabran za predsjednika kućnog sindikata u Atlantskoj Plovidbi u trajanju od jedne godine. Godine 1990/1991. pozvan sam od kolega iz Rijeke da se pridružimo novom i neovisnom sindikatu pomoraca (i lučkih radnika). Nije bilo dvoum-ljenja, te je sindikalni odbor donio odluku nakon obavijesti članstva o pridruživanju Sindikatu pomoraca sa sjedištem u Rijeci.

AM: Rođen sam 25. Svibnja 1949. Godine u Zagrebu, osnovnu školu sam završio u Starom Gradu na Hvaru, a srednju za brodskog električara u Splitu.

Radio sam u Brodogradilištu Split, Jadroplovu, na „strancu“, Union Dalmaciji i Brodospasu, tražeći svoj radni put još ne prepoznajući da je to sindikalni put. Naime, svugdje gdje sam radio ostavio sam trag sindikalne aktivnosti, zastupajući svoje kolege i braneći njihova radna prava. Dolaskom u SPH aktivnosti su se množile.

Kada ste započeli aktivno sudjelovati u radu sindikata pomoraca ? Kako je uopće došlo do toga ?

VG: Od samog početka rada na brodu, zanimali su me radni i životni uvjeti pomoraca, njihova kvaliteta življenja na brodu i općenito razumjevanje potreba pomoraca. Znao sam da mi kao časniku, a poslije i kao zapovjed-niku to neće ići u prilog karijeri, ali jednostavno nisam mogao niti želio mjenjati neke svoje moralne princi-pe. Od samog pridruživanja sindika-tu pomoraca gotovo isključivo sam radio samo za sindikat, međutim Ugovor o radu sa SPH potpisujem 1996. godine kao voditelj ureda dubrovačko-neretvanske županije i odmah poslije toga i dodatni ugovor o radu na poslovima ITF inspektora, što bi na neki način bio početak mog profesionalnog rada u SPH.

AM: U Brodospasu sam bio radi mojih zaštitničkih istupa grubo „kažnjavan“, što bi danas rekli putem mobinga. Naime, ukrcavan sam na najstarije i najlošije brodove, tada je ukrcanje trajalo deset do jedanaest mjeseci na godinu, a imao si pravo samo na godišnji odmor i poneki slobodan dan. Stari remorker Smjeli (bio je rađen za praćenje konvoja u drugom svjets-kom ratu), Brodospas ga je koristio kao osiguranje platforme i bio je idealan za to. Na njemu su ukrca-vani „kažnjenici“, jer isti nije imao niti kvalitetnu ventilaciju, a kamoli klimu, automatika je bila svedena na korištenje sluha, vida i opipa, struja je bila istosmjerna, uz napo-menu da pogon nikad nije zakazao, ali oplata da i često smo imali prodor mora i puknuća zatvarali cementom. U takvim uvjetima smo bili izloženi svim nedaćama vremen-skih neprilika, jer je brod morao biti u blizine platforme 24 sata dnevno. Nakon par takvih ukrcaja po desetak mjeseci svaki, proradio je moj sindikalni osjećaj i počeo sam

tražiti od direktora da se i nama omoguće ista prava i uvjeti kao i onima na platformi. Sindikalno smo se organizirali, a mene su tri puta uzastopce birali za povjerenika. Uvjeti rada i života na brodu su se popravili, kao i primanja, a ja sam postao povjerenik u punom radnom vremenu. Uslijedio je odlazak u redove SPH.

Vaše iskustvo u SPH. Što za vas znači sindikalni rad i sindikat kao organizacija?

VG: Sindikat kao organizacija nema alternativu, jer za razliku od mnogih drugih organizacija ona ima svoju filozofiju bazi-ranu na više parametara, a to su prvenstveno demokratska načela, sloboda i neovisnost, solidarnost, povjerenje i osječaj zajedništva. Ako govorimo o sindikalnom radu onda bi samo kratko odgovorio „čovjek na prvom mjestu“ i vjerujem da sam dao odgovor u potpunosti na to pitanje koje je samo naizgled jednostavno. . Međutim, ta borba za čovjeka znala je biti vrlo mučna, flustrirajuća i ponekad bezizgledna, a svaka pobjeda bila ona manja ili veća vraćala je nadu

i povjerenje u svoj rad.U samim počecima sve je bilo

problem. Prijelaz na tržišno poslovanje, demokratizacija i ostale društvene i gospodarst-vene promjene. Osnivanje i rad u sindikatu, značilo je preuzimanje velike odgovornosti. Ipak, valja biti pošten i reći da smo mi u sindikatu pomoraca imali nešto više sreće jer smo praktično svi potekli iz redova članstva i dobro smo poznavali uvjete života i rada članstva. Osim toga navegajući po cijelom svijetu dosta smo naučili o demokratskim i neovisnim sindikatima i njihovoj snazi. Druga prednost koju smo imali bili su i sami brodari, koji su također oduvijek radili u uvjetima svjetskog otvorenog tržišta i puno brže su se prilagodili gospodarst-venim i društvenim promjenama. U tim uvjetima mislim da smo vrlo brzo uspjeli stvoriti jedan odnos povjerenja i suradnje sa brodarima. Naravno, govorim o podnošljivim granicama, jer smo ipak bili na neki način na suprotnim stranama, ali smo bili svjesni ukoliko donesemo pravila igre i budemo se pridržavali istih, sve probleme moći ćemo riješiti na miran i civilizirani način. Slijedili su nacionalni kolektivni ugovori, sporazumi itd. što je dovelo do solidno uređenih odnosa za razliku od odnosa sa državnom administracijom gdje je bilo dosta problema.

AM: Dolaskom u SPH aktivnosti su se množile. Putem „gnjile pret-vorbe“ pojedini politički moćnici su pokušali rasprodati i uništiti flotu i firme, ali mi smo se snažno oduprli. Navesti ću samo Atlantsku i Tanker-sku, jer smo tu najviše uložili rada i znanja, Krenuli smo s nametanjem kolektivnih ugovora, uključivali se u pripreme za izradu i donošenje zakona i podzakonskih akata.

Brodare u nacionalnoj plovidbi teško smo okupili, a još teže potpisali „Sporazum“ s njima. Danas pokušavamo potpisati NKUHP s njima, ali mnogobrojni opravdani i neopravdani postupci brodara sprječavaju da NKUHP dovršimo do kraja, jer pregovori nisu prekinuti, nego još traju.

U dosadašnjem radu je važno

naglasiti da smo svojim radom i odnosima u Ministarstvu pomorstva doživljavani kao partner, ali u Vladi RH ne. Takav odnos nam je otupljivao oštricu prema Mini-starstvu i često su naši prijedlozi, amandmani bili prihvaćani od Mini-starstva, ali od Vlade ne.

Svjesni smo svjetske krize i ekonomskog kolapsa u Hrvatskoj, kao i prepucavanja između političkih stranaka, sindikata, državnih institucija i međunarodnih pritisaka. U takvom okruženju teško je bilo što kvalitetnije izboriti. Ali zasigurno znam da nije bilo SPH i njegovih aktivnosti, pomorci danas ne bi imali nikakva prava!

Vaše poruke i želje za kraj...

VG: Našim pomorcima preporučam da se izdvoje iz prosječnosti jer takvih i jeftini-jih ima puno u svijetu. Mi jedino možemo konkurirati znanjem, sposobnošću i hrabrosti, a što je oduvijek i bila tradicija hrvatskog pomorca. Na kraju bi imao još jedan savjet : Učlanite se u SPH u što većem broju, ali ni taj veći broj ništa ne znači, ako se aktivno ne uključite rad SPH. SPH če biti toliko jak, kolika je i težina svijesti njegovih članova kao cjeline.

AM: Svjedoci smo da se od sindi-kata očekuje da shvate teškoće u gospodarstvu, ali se ih nije slušalo i doživljavalo kao partnere nego kao protivnike i izbjegavalo ih se uključivati u izradu programa za spas gospodarstva. Takvim načinom i odnosima prema SPH Vlada RH neće pomoći niti brodarima, niti pomorcima i krajnje je vrijeme da se iskreno uspostavi tripartitan odnos između Vlade RH, Brodara i SPH, a kako bi zajednički iznašli što kvalitetnije rješenje za spas pomorstva i pomoraca u Hrvatskoj!

Zahvalio bi se svim povjerenici-ma, kontakt članovima i aktivnim članovima SPH, bez kojih bi bilo teško voditi politiku SPH, jer oni su glas s terena koji je neopho-dan za kvalitetan sindikalni rad! Srdačan pozdrav i mnogo uspjeha želim svima u daljnjem radu i svakodnevnim borbama koje predstoje za bolje danas i još uspješnije sutra! • (bm)

I u posljednja tri mjeseca 2012. godine Povjereništvo SPH

podružnice-Jadrolinija bilo je vrlo aktivno, a prema najavama ništa manje aktivno neće biti ni u novoj godini. Stalna akcija zamjene ugovora o radu na određeno vrijeme s ugovorima na neodređeno vrijeme zastala je, iako je uprava već bila donijela odluku, zbog smjene uprave.

Aktivnosti oko sprječavanja potpu-nog ukidanja dužobalne linije polučile su određeni uspjeh, jer se najavljuje njena daljnja aktivnost.

Nastavljaju se i aktivnosti oko izmjena i dopuna Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na putničkim brodovima, iako je došlo do zastoja zbog izmjena u sastavu pregovaračkih odbora. Zatražiti će se i sastanak

s Nadzornim odborom na kome bi se dogovorio nastavak pregovora. Na prijedlog članova podružnice dodijeljene su novčane donacije djeci preminulih kolega, kao i roditeljima teško bolesnog djeteta iz sredstava rasformiranog fonda solidarnosti Veliko srce Jadrolinije.

I u novoj godini nastaviti će se rad u Povjereništvu za formaci-jski sastav posada za linije

koje će biti obuhvaćene novim natječajima uz napomenu da se neće dozvoliti opstruiranje donijetih kriterija za određivanje sastava. S obzirom na dosadašnje

probleme u radu Radničkog vijeća, članovi iz SPH će stalno ukazivati na potrebu zajedništva i konkretnim prijedlozima pokušati poboljšati rad RV. • (dp)

U unutarnjoj plovidbi teškom mukom smo dovršili kolektivni ugovor s Hidroputom, ali nikad ga nismo potpisali i bili smo tuženi od uprave da smo nelegalno vodili štrajk. Zahvaljujući kvalitetno vođenom štrajku sud je presudio u našu korist i to je bila prva presuda u Hrvatskoj, koja je kasnije služila kao sudska praksa. Važno je naglasiti da je SPH bio tužen za štetu od 50.000 DM za svaki dan štrajka, a štrajk je trajao cca 20 dana. Da smo izgubili to bi bio težak, a možda i smrtonosan udarac za SPH.

Čovjek je na prvom mjestu

Akcije se nastavljajuPodružnica Jadrolinija

Kraj 2012. godine je donio

još tri umirovljenja za

zaposlenike Sindikata po-

moraca Hrvatske; ovoga

puta pozdravili smo

zamjenika predsjednika

SPH, Antona Malgera,

ITF inspektora i voditelja

ureda SPH u Dubrovniku

Vladimira Glavočića te

Anu Manojlović, poslovnu

tajnicu u Središnjem

uredu u Rijeci.

Ana Manojlović, poslovna tajnica u Središnjem uredu u Rijeci je uz Vladimira Svalinu bila prvoborac u redovima SPH, savjestan radnik, prijatelj i korektna suradnica. Ostatak sindikata joj želi ispunjene i sretne dane u mirovini te joj zahvaljuje za sav doprinos kroz dvadesetogodišnji rad u Sindi-katu pomoraca Hrvatske.

Anton Malger, Ana Manojlovići Vladimir Glavočić

Page 13: Pomorski vjesnik br.73

13br. 73 • prosinac 2012

Vlasti Jamajke ne brzaju da proglase krivima pomorce

ili brodare za razliku od vlasti Surinama, Gvajane, Trinidada i Venecuele. Droga je uglavnom pričvršćena na trup broda, pa treba naručiti ronioce da pregledaju trup što je moguće vremenski bliže odlasku broda. Venecuela je nedavno propisala da je podvodni pregled broda obvezatan, ali je problem što su vlasti ovlastile za taj posao samo jednu tvrtku koja, zbog monopola, traži velike novčane iznose za pregled. Prvi brod koji ih je koristio platio je 9.700 dolara za jedno ronjenje. Nakon žalbe, taj je iznos smanjen na 6.000 dolara.

Neke zemlje, ako uopće takvih ima, imaju veliki financijski interes da budu „shipping friendly“. Panama je jedna od takvih, jer je u tijeku proširenje kanala i velike se svote ulažu u gradnju novih lučkih kapaciteta. Posljednje što u ovom trenutku Panami treba je veliki incident koji može zatamniti dosegnutu reputaciju među pomor-cima. No, upravo joj se to događa: slučaj bugarskog zapovjednika Lyubomirov Sobadzhiev.

Nepravilno uhićenje je najveći strah koji može zadesiti današnje zapovjednike i ostalu posadu. Taj strah je vratio u stvarnost 54-godišnjeg zapovjednika koji se već 19 mjeseci, bez ikakve optužbe, nalazi u najpoznatijem zatvoru Latinske Amerike – panamskom La

Joyi.Kada se droga pronađe na brodu

ili je „prilijepljena“ na trup broda, zapovjednik mora u zatvor unatoč jasnoj mogućnosti da je netko drogu dostavio na brod ili prilijepio na brod bez znanja zapovjednika (vidi slučaj kap. Kriste Laptala).

Što čini ovaj slučaj drugačijim od dosadašnjih? Veliki dio dosadašnjih optužaba u svezi droge događao se u Venecueli, zemlji s niskom reputacijom koja nema što izgubiti u pomorskim krugovima. Sada je to Panama, čija je budućnost usko vezana za pomorsku industriju.

Sobadzhiev je bio zapovjed-nik na kontejnerskom brodu Maas Trader (IMO 9308625, gt 9.981, dwt 11.827, izgrađen 2006. godine, u to doba je bio u managementu Reider Shipping BV i vijao je zastavu Nizozemske – u međuvremenu je postao Alexia i

vije zastavu Marshall Islandsa u managementu Technomar Ship-ping Inc). Više od 160 kilograma kokaina pronađeno je na brodu u ožujku 2011. godine kada je stigao u Cristobal (Panama) iz Barranquille (Kolumbija). Brod i posada su ubrzo oslobođeni, ali ne i zapovjednik.

Prema odvjetnicima, droga je pronađena u pramčanom kaštelu, područje koje je vrlo dostupno. Osim toga, prije uplovljavanja u Cristobal, brod je skrenuo u brodogradilište gdje su dva čovjeka, jedan od njih Kolumbijac, došla na brod prije panamskih vlasti. Nije-dan od njih nije dostupan obrani za svjedočenje. Zapovjednik još uvijek nije službeno optužen.

Pomorski vjesnik je pisao o slučaju optužbe zapovjednika bulka B Atlantic, Volodymyra Ustymenka i drugog časnika Yuriya Datchenka

koji su u Venecueli bili u kućnom pritvoru od 2007. do 2011. godine.

Prema panamskim zakonima zapovjedniku prijeti 15 godina zatvora, što je praktički doživotni zatvor s obzirom na njegove godine i uvjete života u zatvoru.

Sobadzhiev je svojim odvjet-nicima napisao da u zatvoru ima mnogo zatvorenika koji čekaju suđenje već pet godina, a da bi se to ubrzano stražari traže mito. Ukoliko se ne plati treba čekati daljnjih šest do 12 mjeseci. On, i ostali zatvorenici, imaju samo deset minuta dnevno za pranje tijela i robe u „smeđoj vodi“. La Joya ne daje niti toaletni papir besplatno.

Odvjetnici tvrde da je Panami u interesu da puste zapovjednika jer inače odašilju poruku da mogu zadržati svakog zapovjednika broda bez optužbe i držati ga u zatvoru jer je droga pronađena na brodu.

No, panamski zakon je takav da je napisan u korist borbe protiv trgov-ine drogom: sistem je tako postav-ljen protiv svake osobe kod koje je pronađena droga bez obzira da li je nevinost dokazana ( vidi slučaj hrvatskog i crnogorskog pomorca s broda MSC Fabienne). Uz to, taj model se kombinira s pogrešnom pretpostavkom da je kapetan broda zapravo zapovjednik, pa ako je droga pronađena i zapovjednik je na brodu, onda je zapovjednik na neki način upleten u drogu.

Druga zakonodavstva, kao što je u Jamajci, pokazala su fleksibilnost u primjeni zakona protiv trgovine drogom u interesu pomorstva (brodara i posade).• (dp)

Zapovjedna odgovornost zapovjednika

Kriminalizacija

Prijetnja pomorcima i

brodarima za optužbe

zbog droge realna je na

području Kariba. Trgov-

ina drogom je ralnost, a

različitost zakonodavstva

u pojedinim zemljama

omogućava da se pomorci

optuže bez dokaza.

Hrvatski brodari

Kriza uzroku-je prodaju tankera Ebony i Pula

Predstavnici SPH sastali su se 9. studenog u Puli s predstavnicima uprave Uljanik plovidbe d.d. da bi razgovarali o potezima koje vuče uprava u svezi poboljšanja financijske situacije. Najavljeno je da je Uljanik plovidba prisiljena, zbog niskih voza-rina i žestoke nelojalne konkurencije, prodati tankere-blizance Ebony i Pula.

Ebony, koji je dosad plovio pod hrvatskom zastavom, nastaviti će ploviti pod NIS zastavom. Novi vlasnik je časnicima ponudio nastavak plovidbe, a ostali članovi posade ostaje na raspolaganju Uljanik plovidbi. Časnici će kod novog vlas-nika ploviti pod uvjetima kolektivnog ugovora kojeg je nedavno SPH potpis-ao s norveškom udrugom brodara.

Pula je već promijenila vlasnika (BM Product Tanker AS), ali ga je Uljanik plovidba uzela u bare-boat charter, jer je planirano da se brod otkupi kroz najam. Na zahtjev kupca brod je izvijesio zastavu Marshall Islandsa. Na brodu ostaje u potpunosti hrvatska posada i u potpunom je manage-mentu je Uljanik plovidbe. • (dp)

Četiri broda za Jadroliniju

Predsjednik Uprave Jadrolinije Slavko Lončar, predstavnici brodo-graditelja i zajednice brodograditelja potpisali su 20.prosinca u Rijeci okvirni sporazum o gradnji četiri nova broda za brodara Jadroliniju iz Rijeke. Spora-zum je sklopljen s predstavnicima zajednice brodograditelja ponuditelja Brodosplit – Brodogradilištem d.o.o. Split te Brodosplit – Brodogradilištem specijalnih objekata d.o.o. Split, Kvar-nerplastikom d.o.o. Rijeka, obrtom Studio 360 iz Zagreba te Propelerser-visom d.o.o. Rijeka, Dalmont d.o.o. Kraljevica i Uljanik brodogradilištem d.d. iz Pule. Potpisivanje ugovora za gradnju brodova kapaciteta 145 vozila i 600 putnika s najpovoljnijim ponuditeljem očekuje se u prvom tromjesečju naredne godine.Vrijednost ugovora na osnovu ponuda iz prvog kruga nadmetanja, iznosio bi oko 29 milijuna eura. • (bm)

Ulaz u zloglasni panamski zatvor

Page 14: Pomorski vjesnik br.73

14 Posjetite nas na internet stranici www.sph.hr

STCW konvencija doživjela je izmjene i dopune neko-

liko puta od njezinog usvajanja 1978. godine zbog promijenjenih okolnosti. Novi amandmani na konvenciju biti će potrebni vrlo brzo zbog uvođenja suvremenih tehnologija. Radi se o stal-nom procesu i pomorci moraju prihvaćati i usvajati te promjene.

Potreba je svakoga broda da ima Safe Manning Document (SMD) kojega izdaje pomorska administracija zastave broda – radi se o obvezi koja je uvedena prema Chapter V („Safety of Navi-gation“) međunarodne konvencije SOLAS-74. I dok STWC govori o kvaliteti, SMD se odnosi na broj. SMD naslanja se na STWC u svezi identifikacije kvalifi-kacija i označuje minimalni broj

pomoraca potreban na brodu da bi se on smatrao sigurnim. Iako brodari (kasnije ISM-kompanije) imaju slobodu ukrcaja većeg broja članova posade nego što je propisano u SMD, moraju opskrbiti brod dovoljnim sredst-vima za spašavanje za posadu i osigurati da posada dobije mini-malni trening u svezi sigurnosti te trening za familijarizaciju.

Jedna od nedavnih novosti uvedenih u STWC-78 je trening za brodskog časnika za sigurnost (SSO) koja je propisana u A-VI/5. Brodar mora imenovati jednog časnika koji je uspješno završio SSO tečaj ili ukrcati posebnog časnika za sigurnost (SSO). Budući „master“ zapovjeda brodom ( u njegovoj nadležnosti je i sigurnost), za pretpostaviti je da će mnoge države u budućnosti odlučiti da SSO trening bude obvezan za dio časnika palube (najmanje II/2 razina).

Pravilo VI/6 uvodi zahtjev za uvođenje temeljnog sigurnosno-informativnog treninga za sve pomorce. Radi se o treningu koji se treba obaviti prije ukrcaja na brod, kao temeljnom treningu (A-VI/1). Temeljni trening može trajati jedan dan i uključuje taj dodatak ali VI/6 svjedodžba će se izdavati posebno jer proizlazi iz različitog pravila.

Originalna STCW konvencija se temeljni na sigurnom održavanju

straže; sada se konvencija širi i pokriva druge bitne zahtjeve. Do sada su postojali članovi plovid-bene straže (osim časnika) na palubi i u strojarnici što je bilo dobro za održavanje straže, ali nedovoljno za sve cjelokupne sigurnosne operacije broda. Brod treba posadu za pristajanje, privez, sigurnost u nevremenu, sva brodska izvanredna stanja itd., pa su zahtjevi za „kvalifici-ranog pomorca“ (able seafarer on deck) uvedena pod II/5.

Certification of Able Seamen Convention međunarodne orga-nizacije rada iz 1946. godine zamijenjena je s novim STCW zahtjevima Međunarodne pomor-ske organizacije na isti način kao što STCW konvencija zamjenjuje Officers’ Competency Certificates Convention Međunarodne orga-nizacije rada iz 1936. godine.

Kvalificirani pomorac (able seafarer, deck) A-II/5 je viša kvali-fikacija od člana plovidbene straže (A-II/4); prvi je trebao Certificate of Proficiency in Survival Craft (Certificated Lifeboat-man), koji je sada poznat kao napredni protupožarni trening. On je bitan za brodove s velikim brojem brod-ica za spašavanje. SMD za velike putničke brodove i druge velike brodove oduvijek imaju potrebu za kormilarima (AB), iako oni nisu potrebni na svim brodovima.

IMO je razvio i novog „kvali-ficiranog pomorca“ (strojarnica) u pravilu III/5 u skladu s AB (paluba). Naime, oduvijek postoji potreba u osoblju strojarnice za uvođenjem zvanja između članova plovidbene straže i časnika. Brodari su tradicionalno ukrcav-ali čistače, mazače, mehaničare, motormane, mehaničare itd da popune tu prazninu što je bilo neophodno za bitne radove popravka odnosno održavanja na moru. Novi zahtjevi će uvesti međunarodno prihvaćene kvalifi-kacije za „kvalificiranog pomorca“

(ER) za stroj koji će zamijeniti sve nabrojene kategorije.

Na taj način, pojedini ljudi će imati mogućnost da upotrijebe svoja znanja i vještine (kao što je diploma veleučilišta inženjera strojarstva) stečene na kopnu da dobije kvalifikacije za odlazak na more dodajući temeljne treninge sigurnosti (A-VI/1 i VI/6).

Doduše, svjedodžba III-4 se zahtjeva za dobiti ER svjedodžbu. Administracije će trebati naći pravo tumačenje konven-cije da identificiraju ili razviju odgovarajući trening.

Veliki putnički brodovi i brodovi s opsežnim električnim kompo-nentama su oduvijek ukrcavali elektro inženjere ili električare. Ta potreba je sada prepoznata te se uvode dvije nove kvalifikacije u konvenciji: elektro-tehničke časnike (III/6) i elektrotehničke članove posade (III/7). Tako je moguće da diplomirani elektro inžinjer ili stručna kvalifikacija u elektrici može biti startna kvali-fikacija za te pozicije uz dopunu temeljnih zahtjeva (A-VI/1 i A-VI/6).

Konvencija spominje neke „radionice“ odnosno treninge na brodu za mjesto elektrotehničkog časnika. To je učinjeno da se omogući svježe diplomiranim elektro inžinjerima da se famili-jariziraju s brodskim električnim instalacijama i opremom. Admin-istracije će trebati naći pravo tumačenje konvencije da identi-ficiraju ili razviju odgovarajući trening.

Na brodovima se uobičajeno ukrcavaju kuhari u skladu sa

starim zahtjevima Međunarodne organizacije rada. Oni mogu ukrcavati i doktore, tesare, vodoinstalatere, inženjere za klima uređaje i rashladne uređaje itd. koji nisu još definirani u konvenciji. Za putničke brodove, SMD može predviđati potrebu za medicinskim osobljem ovisno o broju putnika i razini liječničke skrbi koja se zahtjeva.

Putnički brodovi trebaju veći broj članova posade da upućuju putnike na predviđena mjesta u slučaju izvanrednih stanja. SMD će uobičajeno uključivati bilješku: „The ship will carry crew in addition to what is stipu-lated in the SMD to meet the requirements of the emergency muster list. Such additional crew must be trained in conformity with the requirements of regula-tions V and VI and familiarised with the ship.“

Nikada nije identificirana kvalifikacija ili sposobnost mornara (OS). Svaki član posade (rating) na palubi ili u stroju koji nije stekao II/4 ili II/4 (član plovidbene straže) kvalifikacije ostaje vježbenik, a za njih nema zahtjeva u SMD. Treba imati na umu da časnik stroja koji se osposobljava kada je ukrcan na brod (nakon dovršetka „radion-ice“ i treninga propisanog u VI) da dovrši brodski dio treninga mora biti imenovan „assistent engineer“ (prema definiciji u STCW konvenciji).

Standardni SMD može imati navedene nove STCW kvalifikaci-je, ali svi brodovi ih ne moraju ukrcavati.• (dp)

Dugo očekivano suđenje zapovjedniku tankera

Prestige, Apostolosu Mangourasu, počelo je u La Coruni (Španjolska). Taj je brod potonuo u Atlantskom oceanu i prouzročio nezapamćeno onečišćenje.

I dok je za nesreću Costa Concordie, zapovjednik Fran-cesco Schettino odmah proglašen jedinim krivcem, kap. Mangou-ras odgovara za nešto što su drugi krivi. Uz njega sudi se upravitelju stroja Nikolaosu Argyropoulosu, prvom časniku Maloto Irenaeusu i bivšem šefu španjolskog servisa za trgovačku mornaricu Jose Luizu Lopez-Sorsu. Maloto nije u sudnici i ne zna se njegovo prebivalište. Lopez-Sors je izjavio da je on donio odluku da se oštećeni tanker pošalje na 30 milja od

španjolske obale umjesto u mjesto zakloništa. Tvrdi da nije konzultirao ministra Francisca Alvareza Cascosa i da nije imao potrebu da to čini. Njegov prior-itet je bio da spriječi nasukanje tankera, vjeruje da je španjolska pomorska administracija dobro djelovala. Kaže da je razmatrao mogućnost da uputi brod u La Corunu ili negdje drugdje, ali je tu zamisao odbacio.

- Da sam poslao tanker u estuarij rijeke Concurbion, otišao bih u zatvor zajedno s kap. Mangou-rasom!

No, dobri poznavatelji pomorstva tvrde da je Lopez-Sorsa namjerno prihvatio krivicu kako bi zaštitio svoje nadređene i političare koji su zasigurno obaviješteni o njegovim odlukama unatoč tome što on tvrdi suprotno.

Mnogi se pitaju kako će sud utvrditi odgovornost za štetu, koju je javni tužitelj procijenio na 4,44 bilijuna eura, kada samo dva stara pomorca s Prestigea i bivši dužnosnik sjede na optuženičoj klupi.

Prestige je puknuo na dva dijela i potonuo 19. studenog 2002. godine, šest dana nakon prvog poziva upomoć španjolskim vlas-tima. Ispustio je 60.000 tona nafte u more i onečistio španjolsku sjeverozapadnu obalu i jugoza-padnu obalu Francuske.

Mangouras je izjavio na sudu da je znao da su brodski balastni tankovi načeti rđom, ali da njiho-va struktura nije bila probijena.

Upitan zbog čega je napisao da su bili u dobrom stanju, odgovorio je da nije kvalificiran da procijeni stanje korodiranosti.

Zbog svojih godina (77), Mangouras je izjavio da će odgovarati na pitanja tužitelja i odvjetnika koji predstavljaju Španjolsku, obrane i službenih tijela (P&I i International Oil Pollution Compensation Fund). Tvrdi da ne zna zašto se tanker prepolovio. Govorio je o valovi-ma koji su tukli po tankeru i mogućnosti da je udario o nepoznati objekt.

Mangouras je bio vrlo kritičan prema španjolskim vlastima koje su odlučile da brod pošalju na otvoreno more nakon teškog oštećenja trupa i početka ispuštanja svog tereta.

- Brod je puknuo, a oni su me poslali na otvoreno more. To je bila najgora odluka, poslali su me da potonem...

Branio je svoju odluku da početno odbije instrukcije španjolskih vlasti da odobri da tanker bude tegljen, objasnio je da je trebao konzultirati vlasnika broda. Istovremeno novinari tvrde da bi bio prihvatio tegljenje da je znao da je ono – besplatno.

Pred sudom u La Coruni je težak zadatak- moguće je da je javni tužitelj na kraju zatražiti za Mangourasa 12 godina zatvora zbog toga što je odbio instrukcije španjolskih pomorskih vlasti i prouzročio veliko onečišćenje!• (dp)

Škole nespremne za nove izazove !

STCW

MANGOURAS I SCHETTINO ...

Kriminalizacija

Izmjene i dopune STCW

konvencije stupaju na

snagu 2017. godine. To

znači da bi pomorske

škole već naredne godine

trebale uvesti programe

za nova zanimanja!

Generalni tajnik IMO-a

Koji Sekimizu zatražio

da se što prije završi

istraga oko nesreće Costa

Concordie, a samo tjedan

dana ranije počelo je

suđenje za nesreću koja

se dogodila prije deset

godina!

Kap. Apostolos Mangouras na suđenju

Page 15: Pomorski vjesnik br.73

15br. 73 • prosinac 2012

PRIDRUŽITE SE,MI SMO OVDJE ZA VAS!PlaćanjeSindikat pomoraca Hrvatske

je sindikat pomorskih

profesionalaca koji okuplja

pomorce i brodarce bez

obzira na to kod kojeg

brodara plove, pod kojom

zastavom i na kojoj vrsti

broda plovi. Mi prego-

varamo s poslodavcima o

visini plaća, uvjetima rada,

radnim satima da bi osig-

urali ugovor koji prepoznaje

vještine i iskustvo članova.

Pravna pomoćSindikat pomoraca nudi

članovima široku lepezu

pravne pomoći. Kada nije

moguće dati pravni savjet

ili slučaj riješiti unutar

SPH koriste se poje-

dina odvjetnička društva

ili samostalni odvjetnici,

lojalni SPH, koji su specijal-

izirani za pomorsko radno

pravo ili opće radno pravo.

PodrškaSPH ima stručnjake koji

mogu dati odgovor i

tumačenja ugovora,

rješavati probleme neis-

plate plaća, isplata naknada

u svezi povreda na radi ili

smrti, diskriminacije...

PorezSPH je predložio, što je i

prihvaćeno, da pomorci,

ukoliko budu u tijeku

godine najmanje 183

dana na brodu (uključujući

putovanje, obrazovanje u

inozemstvu, bolovanje...)

budu oslobođeni od

plaćanja poreza na doho-

dak.

MirovinaSPH je predložio, što je

usvojeno, da pomorci

mogu u mirovinu sa 60

godina života i 15 godina

plovidbe, a utemeljio

je Zatvoreni dobrovoljni

mirovinski fond Sindikata

pomoraca Hrvatske kako

bi svojim članovima pružio

mogućnost mirovinske

štednje po najpovoljnijim

uvjetima (dodatna mirovi-

na).

Međunarodna podrškaSPH predstavlja stajališta

pomoraca na nacionalnim

i međunarodnim tijelima

uključujući European Trans-

port Workers’ Federation

(ETF), International Trans-

port Workers’ Federation

(ITF). SPH ima predstavnike

u tijelima International

Maritime Organisation

(IMO) i International Labour

Organisation (ILO) gdje se

donase globalne odluke u

svezi uvjeta rada, zdravlja

i sigurnosti te obrazovanja

pomoraca.

KontaktČlan SPH u svakom trenutku

ima na raspolaganju

mogućnost kontaktiranja

dužnosnika i pružanja

pomoći ( 24 sata na dan

bez obzira na vremensku

razliku i luke u kojoj se

brod nalazi). Dužnosnici

posjećuju pomorce na

brodovima, učenike i

studente u srednjim

školama i fakultetima,

održavaju kontakte s

nacionalnom administraci-

jom, nacionalnim i stranim

brodarima, posrednicima pri

zapošljavanju.

Vaš sindikat,vaš glasSPH predstavlja glas

dvadesetak tisuća hrvatskih

pomoraca-profesionalaca

koji rade u svim sekto-

rima industrije na moru

i na kopnu, uključujući

unutrašnju plovidbu, velike

jahte i offshore.

AktivnostSPH je demokratski sindikat

temeljen na dorovoljnom

članstvu koji nudi članovima

mogućnost da budu aktivni

i da iznesu svoja mišljenja

– na lokalnoj, nacionalnoj i

međunarodnoj razini.

SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 RijekaTel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673 E-mail: [email protected], [email protected], [email protected], [email protected], [email protected], [email protected]; [email protected], [email protected]

URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050E-mail: [email protected]

URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 SplitTel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339E-mail: [email protected], [email protected]

URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 DubrovnikTel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993E-mail: [email protected]

URED ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 79a, 22000 ŠibenikTel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321E-mail: [email protected]

SPH Adresar

www.sph.hr

5Broj otetih brodova koji su

pod piratskom kontrolom

prema podacima US Mari-

time Liaison

99Broj brodova većih od

100 gt pod švedskom

zastavom

19Broj minibulkera starijih od

30 godina

Impressum

Pomorski vjesnikISSN 1330-736Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske, Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4, 51 000 RijekaZa nakladnika: Vladimir SvalinaGlavni i izvršni urednik: Danilo PrestintDizajn i prijelom: Roman Cetin

Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a, 51 000 RijekaNaklada: 5.000

Objavljeni članci ne moraju nužno održavati stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije, diskete i CD se ne vraćaju.

PRISTUPNICASindikat Pomoraca HrvatskeSredišnji ured Krešimirova 4, 51000 Rijeka

Želim se učlaniti u Sindikat Pomoraca Hrvatske (molimo ispuniti TISKANIM slovima)

Prezime Ime M / Ž

JMBG Adresa

Grad Poštanski broj Tel.

E-mail Mob.

NajblIža rodbina

Prezime Ime Srodstvo

Adresa Grad Pošt. broj

Plaćanje članarine

Gotovinom na blagajni SPH Uplatom na žiro račun SPH

Prema ugovoru SPH s brodarom/posrednikom

Datum Vlastoručni potpis

Mjesto

Brodar

Posrednik

Brod IMO br.

Svojstvo

Pomorska knjižica br. Izdana u Vrijedi do

Školska sprema Zvanje

Detalji o glavnoj svjedodžbi

Izdana od Datum izdavanja

Da li ste prethodno bili član SPH Da Ne

Čl. broj Kada ste prestali biti član

Da li ste član drugog sindikata Da Ne Kojeg

Popunjava SPH

Datum primitka

Broj iskaznice

Pridružite nam se na društvenim internet servisima: 229

Brodova izrezano u turskim rezalištima

2012. Godine

280Procijenjen broj bulkera koji je naručen 2012

Radio vijesti SPH Od 15. studenog 2012. godine Sindikat pomoraca Hrvatske i Pomorski radio Bakar emitiraju vijesti za pomorce (98,5 MHz) dvaput dnevno (u 13:05 uživo i 04:30 repriza) u trajanju od 5-10 minuta svakoga dana osim vikenda i praznika. Vijesti se putem streaminga mogu slušato logiranjem na web stranicu Pomorskog radija Bakar, a sve emitirane vijesti mogu se poslušati i na web stranici Sindikata pomoraca Hrvatske. Time je realiziran još jedan zaključak kongresa o boljem informi-ranju članova SPH. • (dp)

Page 16: Pomorski vjesnik br.73

16 Posjetite nas na internet stranici www.sph.hr

PRILOGKOJI ISTIČE

DA ŠTOTRAJE U

VREMENU

JEDNO ODPET VELIKIH

JEZERA USJEVERNOJ

AMERICI

ŠIBENIK

BOJA KOŽELICA, PUT

VRSNIŠPANJOLSKI

TENISAČ

POKAZNAZAMJENICA

DAČKOPLEME NA

LIJEVOJOBALI

DUNAVA

ERNSTLUBITSCH

JEDNA ODNAJVEĆIH

EUROPSKIHLUKA

AUTOR:VALTER

PRILOG;MIRNO,

STALOŽENO

ESTRADNOIME

PJEVAČAJO

ČAGLJAŠKA

IMENJAKINJASKLADATELJAARNAUTALIĆA

JEDAN ODBRODOVAPOZNATOGSPLITSKOGBRODARA

MJERA ZAPOVRŠINU

ULOGA ŠPIREGUBERINE U

TV-SERIJI“VELO MISTO”

STOTI DIOPRAVOG

KUTA (MAT.)

BROD U FLOTIBRODARA IZKRIŽALJKE

RIMSKI: 1000

RAZMAŽENODIJETE (FIG.)

TAJLAND

TIJELO KOJEDONOSIODLUKEROMAIN

ROLLAND

IZRAZ ZAUŠUTKIVANJE

MALTA

UZIMANJE SPOVRŠINE

STAVLJATINOVAC NABANKOVNI

RAČUN

KROMATSKIPOVIŠENTON “H”

NOGOMETNIMENADŽERHOENESS

GRMOLIKODRVO,

UDIKOVINA

NAROD ULAOSU I

TAJLANDU

LUČKI GRADU JUŽNOM

JEMENU

SPARTANSKIVISOKI

SLUŽBENIK

MJESTO KODLOVRANA

PROMETIJ

ČEŠKI NOVAC

NORVEŠKA

ZANATLIJA

TVORNICAPISAĆEGPRIBORA

IZ ZAGREBA

JEDAN ODBRODOVA

SPLITSKOGBRODARA IZKRIŽALJKE

VIJEST,GLAS (TURC.)

POZNATAMARKACIPELA

VREĆICAZA NOVAC

BROD U FLOTISPLITSKOGBRODARA

ROMANMILANA

RAKOVCA

ANTIČKOIME RABA

RIBARSKOORUDE

DISCIPLINSKAKAZNA

NAJUGLED-NIJI SLOJ

LJUDI (MN.)

TIBETANSKOGOVEDO

STANOVNIKSTUBICE

SREDNJOVJ.PROPISI

DEBELOSUKNO ODVALJANE

VUNE (ČOJA)

ZAJEDNICAŽIVIH BIĆA UDUBINAMA

ILIJALONČAREVIĆ

NAGRADANALAZNIKUIZGUBLJENE

STVARI

BRODSPLITSKOGBRODARA IZKRIŽALJKE

AMERIČKIGLUMAC IREDATELJ,

OSKAROVACROBERT

ŠPANJOLSKA

MALODUHAČKOGLAZBALO

DUGARIJEKA U

ZAPADNOJEUROPI LAURENCE

OLIVIER

RAJ,PARADIZ

DADOTOPIĆ

ROCK-GLAZBENIK

NAČICA,

ČLANICAPOP-DUETA“MERITA’S”

ŠAPJEVA

NADASUBOTIĆORESTIJA

OD MILJA

DANCE-PJEVAČKABILJO

PRIPOVIJESTVLADIMIRA

NAZORA“INITIAL

DAILY USE”

SLOŽENOSLOVO

NOĆNI LOKAL

PRIPADNIKNARODA UZAPADNOJ

AZIJI

JEDAN ODBRODOVABRODARAIZ SPLITA

VULKAN INACIONALNI

PARK NAJUGU

FILIPINA

“LOW LEVELALARM”

POZIVUPUĆEN

JAVNOSTI

“STRANICA”

KARIJERIST,SKOROJEVIĆ

DOBIJESA,DOVRAGA

JEDAN ODBRODOVA

SPLITSKOGBRODARA IZKRIŽALJKE

MJERA ZAPAPIR

GLUMACHARRIS

TUMAČI JA-MESA BONDA,

DANIEL

PROSTORIJAZA KAKVU

USLUŽNU ILIOBRTNIČKUDJELATNOST

STOLICA

SLOVENSKANOVINSKAAGENCIJA

BIVŠIGENERALNI

TAJNIKOUN-a, KOFI

DIFRAKCIJASVJETLOSTI

(SKUPA S **)SPLITSKA

BRODARSKAKOMPANIJA

KOJA SEBAVI

SLOBODNOMPLOVIDBOM

**

RUB, KRAJ

KALIJ

PLESAČICAOTERO

PRILOG;U ISTOMPRAVCU

VRPCE

Mornarski recept

Pohani oslićiSastojci: 500 g zaleđeni oslić bez

glave, 2 g Vegete, 30 g oštrog brašna, jaje (L), 0,25 kg krumpir, 20 g rukola, 40 g luk ljubičasti, 0,02 l maslinova ulja ekstra djevičansko, 0,01 l vinski ocat crveni, 0,05 l suncokretovo ulje, 20 g mini rajčica, 2 g sol sitna, 0,5 g papar crni mljeveni, 0,75 l bijelo vino; 0,5 l gazirana voda.

Priprema: File oslića narežemo i začinimo Vegetom. Luk očistimo i narežemo na listiće. Razmutimo jaje uz dodatak soli. Operemo i očistimo rukolu.

Kuhanje: Oprani krumpir stavimo u hladnu slanu vodu i skuhamo (kada prokuha još oko 30 minuta, ovisno o veličini). Kuhani krumpir ocijedimo i pustimo da voda ispari iz njega. Ogulimo ga, dodamo luk i sve začinimo sa soli, paprom, octom i malsinovim uljem. Pripremljeni file oslića uvaljamo u brašno, zatim u razmućena jaja i spržimo u suncokre-tovom ulju, te izvadimo na papirnati ubrus da papir upije višak ulja.

Serviranje: Gotov file oslića složimo na tanjur s krumpir salatom i dekoriramo mini rajčicom.

Opaska: Ukoliko ulje za prženje nije dovoljno vruće, riba će upiti previše ulja!

Anegdote s mora

KrstarenjeMladić je na brodu za krstarenje

po prvi put u životu. Drugog dana krstarenja, brod udari o ledenu santu i počne se topiti. Putnici oko mladića su u panici, on skoči u more, uhvati se za neki komad drva koji je plutao izapliva par milja u moru punom morskih pasa prema otoku koji se nazirao. Odjednom u moru opazi mladu djevojku u moru bez svijesti. Ustanovi da ne diše, pa joj pruži umjetno disanje usta na usta. Ubrzo ona dođe k sebi i zajedno doplivaju do otoka. Ona se predstavi kao Cindy Crawford. Na otoku je bilo voća i vode te se mladiću učinilo da je u raju. Cindy se u njega zaljubila, vri-jeme je prolazilo, ali je mladić bio sve tužniji. Jednog dana mladić je zamoli: - Cindy, možeš li navući majicu ? Nakon toga je zatražio da navuče vruće hlačice, da na licu nacrta brkove te da prošeće otokom... Ona je sve ispunila i krenula u obilazak malenog otoka, a mladić je krenuo u suprotnom smjeru. Kada su se nakon nekoliko minuta susretnu, mladić se široko nasmiješi i: - Momče, nikad nećeš pogoditi s kim sam spavao!

Najstariji brodovi na kojima plove hrvatski pomorci

1. Athena, IMO 5383304, grt 16.144, god. 1948, zastava Portugal

2. Princess Daphne, IMO 5282627, grt 15.833, god. 1955, zastava Portugal

3. Eastcoast, IMO 5189136, grt 836, god. 1961, zastava Malta

4. Marco Polo, IMO 6417097, grt 22.080, god. 1965, zastava Bahami

5. Follia, IMO 6705224, grt 1.364, god. 1967, zastava Panama

6. Geo Prospector, IMO 7016981, grt 1.417, god. 1970, zastava Panama

7. HD Independence, IMO 7047215, grt 575, god. 1970, zastava Panama

8. Discovery, IMO 7108514, grt 20.216, god. 1971, zastava Bermuda

9. Black Watch, IMO 7108930, grt 28.613, god. 1972, zastava Bahami

10. Adriana, IMO 7118404, grt 4.490, god. 1972, zastava St. Kitts & NevisSedmog siječnja 1962. godine

potonuo je brod Šabac (IMO 5605900) pod zapovjedništvom kapt. M. Čatovića, a u vlasništvu Kvarnerske plovidbe iz Rijeke nakon sudara s britanskim brodom Dorington Castle na ruti iz Ploča za Rotterdam s teretom boksita. Od 33 člana posade spasili su se samo zapovjednik, prvi časnik i tri člana posade.

Brod je izgrađen 1922. godine

u brodogradilištu Oder Werke u Stettinu (novogradnja 695) kao Marie Leonhardt (brodar Leonhardt & Blumberg iz Hamburga). Nakon rata, 1946. godine, mijenja ime u Skottnes ( u vlasništvu norveške vlade), a nakon toga plovi u floti Kvarnerske plovidbe.

Imao je 2.811 grt, bio je dug 104,2 i širok 14,1 metar; pogonio ga je parni stroj trostruke ekspanzi-je brzinom od deset čvorova.• (dp)

Sudar broda Šabac

Obljetnica