br. 75 lipanj 2013 godina 19Nezavisno glasiloSindikata Pomoraca Hrvatske

Potpisani ugovoriBourbon iScorpio

> str.9

Obljetnica

Jadranski mornari u ledu Arktika

Obilježava se 140. obljetnica prve arktičke ekspedicije u kojoj je sudjelovalo 12 mornara s Jadrana. Parobrod Admiral Wilhelm von Tegetthof projektirao je Carl Weyprecht, a izgrađen je u Bremerhavenu – bio je posebno ojačan za plovidbu ledom: trup je bio željezni, imao je tri...

> str.10

ETF Kongres Berlin 2013.

Pobuna protiv neoliberalističke Europe

U Berlinu je održan kongres European Transport Workers Federation (ETF), europske ruke International Trans-port Workers Federation, u čijem radu su sudjelovala i tri delegata Sindikata pomoraca Hrvatske te dvoje predstavnika u radu Sekcije mladih...

> str.3

EU

Za pomorce – radna dozvola ?

> str.8-9

Treba reći da je prethodni Nacionalni kolektivni ugovor sklopljen davne

2008. godine, a da se od tada mnogo toga promijenilo u pomorstvu: prihvaćane su izmjene Pomorskog zakonika, a u kolo-vozu stupa na snagu o Konvencija o radu pomoraca, 2006 (MLC). Novi kolektivni ugovor u potpunosti je usklađen s Pomos-kim zakonikom i konvencijom.

Među novostima, a u skladu sa zahtjevi-ma MLC-a, je da ovaj kolektivni ugovor mora imati i englesku inačicu te da mora na brodu biti dostupan pomorcu, vlastima, predstavnicima sindikata i ITF sindikata u lukama ticanja broda.

Liječnička svjedodžbaU svezi zaposlenja, među novostima je

i da poslodavac ima pravo zahtjevati da pomorac mora obaviti dodatni liječnički pregled, na trošak poslodavca, kod liječnika odabranog od strane poslodavca i da pomorac, prema potrebi, treba odgovoriti na bilo kakav upitnik o svom zdravstvenog stanju. Odbijanje istog zahtjeva može utjecati na pravo pomorca na naknadu koja proizlazi iz troškova liječenja, bolovanja, materinstva, invaliditeta i gubitka života. Pomorac ima pravo dobiti kopiju liječničke potvrde izdane nakon obavljenog pregleda.

U petak, 20 lipnja, su u Zagrebu

kap. Predrag Brazzoduro, gl.

tajnik Sindikata pomoraca

Hrvatske i dipl. ing. Ante

Maras, predsjednik skupštine

Mare Nostruma, Udruge

hrvatskih poslodavaca -brodara

u međunarodnoj pomorskoj

plovidbi, nakon dugih pregov-

ora, potpisali novi nacionalni

kolektivni ugovor koji stupa na

snagu prvog srpnja, a trajati će

do kraja lipnja 2015. godine.

Potpisan Nacionalni kolek-tivni ugovor za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi

> str.2

2 Novo na www.sph.hr - baza podataka za članove (više na str. 15)

Konvencija oradu pomoraca

Brodovlasnik koji je izravni poslo-davac ili koji koristi usluge posred-nika u zapošljavanju pomoraca će, koliko je god moguće, osigurati da su pravila u MLC-a ispunjena. To uključuje zahtjeve da pomorci ne snose izravno ili neizravno naknade ili troškove za dobivanje viza (u cijelosti ili djelomično), naknade prilikom pronalaska zaposlenja, da pomorac ima pravo na uvid u njihove ugovore o zaposlenju i traženje savjeta prije zaposlenja i upućivanja na ukrcaj.

Pomorac se zapošljava zaključivanjem ugovora o zaposlen-ju koji mora biti u pisanom obliku i u kojem moraju biti utvrđeni zahtjevi i uvjeti zapošljavanja sukladno zahtjevima MLC-a.

Posao lučkih radnikaMeđu novostima je i klauzula

koja govori o tome da kada se brod nalazi u luci gdje je na snazi legalni spor koji uključuje sindi-kat lučkih radnika član ITF-a, nitko od pomoraca-članova posade niti bilo tko drugi na brodu u stalnom ili privremenom zapo-slenju kod poslodavca, neće biti upućen preuzeti posao rukovanja

s teretom i drugim poslovima, koji tradicionalno i povijesno obavljaju pripadnici tog sindikata, a koji može utjecati na rješenje takvog spora. Poslodavac neće poduzimati nikakve kaznene mjere protiv bilo kojeg pomorca koji poštuje takav spor sindikata lučkih radnika i svaku takvu zakonitu radnju od strane pomorca te se nesmije tretirati kao kršenje njegovog ugovora o zaposlenju pod uvjetom da je takvo djelovanje u okvirima zakona u zemlji gdje se to događa.

Odmor nakon putovanjaNovost je i klauzula da, ukoliko

ukrcaj na brod slijedi nakon dugog putovanja, bez obzira na sredstvo putovanja, uračunavajući čekanja na aerodromima i transfere, poslodavac će, koliko god to prilike dopuštaju, voditi računa da pomorac odmoran preuzme dužnost na brodu.

Prekovremeni radŠto se tiče prekovremenog rada

novost je da se svakom pomorcu mjesečno plaća najmanje 103 zajamčenih sati prekovremenog rada. Evidenciju o prekovre-

menom radu, u dva primjerka, vodi zapovjednik ili odgovorna osoba odnosne službe na brodu, a ti se podaci predaju pomorcu na odobrenje svaki mjesec ili u kraćim razmacima. Oba primjerka trebaju biti potpisana od zapovjednika (ili odgovorne osobe) i pomorca čime se podaci zaključuju. Pomorac mora dobiti svoj primjerak.

Držanje stražeNovost je da se tijekom straže po

moru, časniku plovidbene straže će pomagati član plovidbene straže za vrijeme mraka kako je zahtjevano odgovarajućim hrvats-kim i međunarodnim pravilima i propisima i dodatno bilo kada je potrebno, prema procjeni zapovjednika ili časnika plovid-bene straže. Uz to zapovjednik i upravitelj stroja nisu dužni držati stražu osim za brodove u offshore industriji. Novost kod nepotpunog postava posade je da se propisuje da odredba o zamjeni nedostajućih članova posade neće imati utjecaja na plaćanje prekovremenog rada.

Opasna područjaUsvojena je nova formulacija:

za vrijeme ukrcanja pomorac mora u cijelosti biti obaviješten o

tome da njegov brod na svojem putovanju prolazi kroz ratna i/ili visokorizična područja. U takvim slučajevima pomorac ima pravo odustati od nastavka plovidbe i pravo na repatrijaciju o trošku poslodavca s pravom korištenja svojih prava do dana povratka. Ukoliko pristane dalje ploviti pomorcu se isplaćuje svota u iznosu od dvostruke osnovne plaće za vrijeme boravka broda u takvom području pod uvjetom da ona ne može biti manja od svote za pet dana.

U slučaju otmice odnosno zarobljavanja pomorca ili da na neki drugi način bude spriječen nastaviti plovidbu kao rezultat čina piratstva ili otmice, bez obzira na to da li se takav čin odvio unutar ili izvan ratnih ili visokorizičkih područja određenih za potrebe ovog člana ugovora, pomorac će i dalje koristiti prava iz ugovora o zaposlenju i iz ovog ugovora sve dok ne bude oslobođen, a nakon toga dok ne bude sigurno vraćen u mjesto njegovog stal-nog prebivališta ili mjesto skla-panja ugovora o zaposlenju ili do završetka ugovornih obveza poslo-davca. U ova kontinuirana prava posebno treba uključiti plaćanje pune plaće i drugih ugovornih prava. Poslodavac je obavezan

učiniti svaki napor kako bi otetom pomorcu osigurao dodatnu zaštitu, hranu, socijalnu skrb, medicinsku i drugu pomoć ako je potrebno.

U svezi stvari u vlasništvu pomorca novost je da je poslo-davac obvezan poduzeti mjere čuvanja imovine pomorca koji napušta brod zbog bolesti ili ozljede odnosno imovine premi-nulog pomorca i vratiti ih njemu ili imenovanom korisniku.

Prehrana...U kol. ugovor uvedeni su zahtjevi

MLC-a: poslodavac će najmanje omogućiti uvjete smještaja, rekreacije, pripreme i posluživanja hrane u skladu sa standardima propisanim u MLC-u.

Trajanje ugovoraUgovorne stranke su suglasne

da, ako nakon istjeka razdoblja na koje je ugovor zaključen niti jedna ugovorna stranka ugovor ne otkaže, njegova se valjanost produžuje do otkaza ili zaključivanja novog. Ovaj kolektiv-ni ugovor će se prijaviti nadležnom ministarstvu, a nakon toga će biti objavljen u Narodnim novinama. Kol. ugovor će biti upućen na odobrenje ITF-u. • (pripredio dp)

Uz predstavnike agencija za posredo-vanje posla i sindikata, potpisivanju KU

su nazočili i ministar Siniša Hajdaš Dončić te ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Potpisana su dva ugovora: Kolektivni ugovor između SPH i nove tvrtke u Splitu Maritimae Regionis d.o.o koja regulira uvjete zaposlenja hrvatskih pomoraca na brodovima Jan De Nul grupe, te ugovor o ustupanju pomoraca između tvrtke Mariti-mae Regionis d.o.o i grupe Jan De Nul.

Ugovore su potpisali:

Gđa.Katleen De Geyter, direktorica kompanije Jan De Nul group(JDN)Gđa.Vanesa Vidačak, direktorica nove tvrtke Maritimae regionis d.o.o. (MR)

Gosp.Aljoša Staničić iz Globtik Express Agency d.o.o. (GEA)te Kap.Predrag Brazzoduro. Glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske.

Time je osigurano da će hrvatski pomorci i nakon ulaska Hrvatske u EU nastaviti plaćati doprinose u Hrvatskoj te će ostati dijelom hrvatskoga mirovinskog sustava.

Ulaskom republike Hrvatske u EU 01.07.2013. svi hrvatski pomorci koji plove na brodovima koji viju neku od EU zastava morali bi plaćati doprinose u zemlji čiju zastavu brod vije a u skladu s uredbom EU 883/2004 o koordinaciji socijalnih sustava.To znači da bi pomorci koji rade za belgi-jskoga brodara, zbog plaćanja doprinosa u Belgiji, mogli postati preskupi pa je posto-jala opasnost da ih Jan de Nul otpusti.

Ovakav model je omogućio hrvatskim pomorcima da ostanu konkurentni na europskom tržištu rada, a ujedno je i osnova mogućeg rada za ostale europske kompanije na kojima plove naši pomorci.

Kvaliteta kao misao vodiljaJDN grupa je obiteljska tvrtka koja je

danas u vlasništvu dva brata, najveća je svjetska kompanija za pomorske i podmor-ske radove koja je u proteklih desetak godina odradila svima poznate poslove npr. izgradnju umjetnog otoka palme i arhipela-ga Svijet u Dubaiju. iako je u planu izgrad-nja još 5 otoka prema potpisanom ugovoru, sve je stalo zbog gospodarske krize, no posao su proširili na područja gdje posao još uvijek cvijeta: u Brazil, Australiju, Rusiju i

Vijetnam. U protekle 3 godine JDN grupa je od

brodogradilišta Uljanik preuzela 6 brodova za specijalne namjene koji su izrađeni po njihovim projektima te prema riječima direktorice De geyter izrazito su zadovoljni i planiraju nastaviti uspješnu suradnju s hrvatskim brodogradilištem. jan de NUl grupa zapošljava ukupno 3 000 pomoraca te 2000 koji rade administrativni dio po cijelome svijetu. Hrvatski pomorci su zapo-sleni na ovoj belgijskoj kompaniji od 1999. godine, a osim njih su među časnicima zastupljene još dvije nacionalosti: Nizozemci i Belgijanci. “Nije nam u cilju zapošljavati druge nacionalnosti jer ove tri skupine europskih državljana odlično rade svoj posao. Hrvati su visoko kvalificirani pomorci prvenstveno zbog visoke razine obrazovan-ja, a nama je cilj održati kvalitetu rada i visoke standarde koji zahtjevaju kvalitetno školovanje i obuku pomoraca” napominje De Geyter. • (bm)

U Ministarstvu pomorstva,

prometa i infrastrukture Pre-

drag Brazzoduro je u ime Sin-

dikata pomoraca Hrvatske pot-

pisao kolektivni ugovor za 484

hrvatska pomorca koja plove na

brodovima belgijskoga brodara

Jan de Nul.

Osigurana radna mjesta hrvatskih pomoraca

Kolektivni ugovori

Predstavnici ministarstava, agencija i sindikata za istim stolom

Predrag Brazzoduro, Vanesa Vidačak i Katleen de Geyter

3br. 75 • lipanj 2013

Kongresu ETF-a, koji se održao od 29. do 31. svibnja, prethodila je druga po

redu radionica za mlade Transunion youth, organiziranog ciljano za mlade sindikalne lidere u tranportnom sektoru. Ishod tog projekta biti će jasan na završnoj konferenciji u Zagrebu u listopadu ove godine, kada će se izabrati članovi Odbora mladih ETF-a te postaviti ciljevi rada u periodu za naredne 4 godine. Sekcija mladih SPH će se uključiti u rad budućeg Odbora mladih ETF-a.

Zahtjev kongresu od strane europskih transportnih randika je bila ujedno i slogan ovogodišnjeg kongresa: Od globalne krize do globalne pravde- europski transportni radnici uzvraćaju udarac! Naglasak je bio

na zaustavljanju liberalizacije transportnog sektora u Europi te postavljanju okvira za regulaciju tržišta u transportu, tj. vraćanje istog u javni sektor. S obzirom na trenutna događanja u javnom sektoru u Hrvatskoj i proces restrukturiranja koji tek počinje, očito je da nas čeka neizvjesna budućnost koja je Europu već sustigla i odvela na krivi put. Neoliberalni kapitalizam je uništio ekonomiju EU zemalja i pokazao se kao neodrživ model tržišne politike, pa je logično zaključiti da se neminovno moramo uključiti u borbu za promjene na starom kontinentu.

BrAZZodUro U IZvršNoM odBorU ETF-AZavršetkom Kongresa ETF-a u petak 31.svib-

nja u Berlinu usvojen je program rada i inici-jativa radnog naziva “Od globalne krize prema globalnoj pravdi - Europski transportni radnici uzvraćaju udarac! “ koji definiraju prioritete rada ETF-a u nadolazeće četiri godine. Na završnom danu kongresa, ponovno je izabran za sljedeći mandat predsjednik Lars Lindgren (Švedski sindikat transportnih radnika), a funkciju glavnog tajnika zadržao je Eduardo Chagas.

Novost i čast koja je pripala predstavniku Sindikata pomoraca Hrvatske jest mjesto člana Izvršnog odbora ETF-a, koje će u naredne četiri godine čuvati glavni tajnik SPH Predrag Brazzoduro. Što to znači za sindikat i njegove članove? Otvara neposrednu prisut-nost u organu koji donosi odluke i mogućnost utjecanja na iste, kao i mogućnost da se bude bliže izvoru informacija, ali i novcu za unapređenje posla sindikata ili za ostvarenje financijske podrške u budućim projektima vezanim uz poboljšanje socijalnog statusa pomoraca i lučkih radnika u Hrvatskoj i EU.

Prihvaćena je vodeća inicijativa kongresa ETF-a i aktivnosti koje treba poduzeti u tijeku sljedećeg mandata, u odnosu na politiku prometnog sektora i održivi trans-

port, radnička i sindikalna prava, globalno organiziranje, izgradnju sindikalnog kapac-iteta i teritorijalno neograničeno zastupanje i koordinaciju. Kroz tri dana trajanja kongresa, predstavnici pridruženih europskih sindikata unutar ETF-a su raspravljali o programu rada za period od naredne 4 godine i strategiju za borbu za globalnu pravdu.

Predsjednik ETF-a Lars Lindgren je dao svoje mišljenje o kongresu, kao i dogovoren-im zajedničkim inicijativama: “Ja sam vrlo sretan s ishodom ovog kongresa. Glavni plan rada i djelovanja prihvaćen na Kongresu je izvrstan dokument koji postavlja jasne ciljeve za ETF i udružene sindikate te definira ono što treba biti učinjeno u iduće četiri godine u cilju jačanja sindikalne snage i povećanja našeg utjecaj na europsku politiku. “

Glavni tajnik ETF-a, Eduardo Chagas, dodao je: “Kongres je potvrdio važnost ulaganja u izgradnju kapaciteta sindikata, a rasprava koju smo imali s mladim sindikalistima, pokazala je da se možemo osloniti na njih, ali ih i aktivno uključiti u našu borbu za socijalnu Europu i snažniji sindikalni pokret. Vrijeme je da svi transportni sindikati u ETF-u realiziraju dogovoreni program rada jer jedino kao snažna i ujedinjena orga-nizacija smo u mogućnosti odgovoriti na žestoki napad na radnu snagu koji se događa u Europi.” • Bojana Manojlović

POBUNA PROTIV NEOLIBERALISTIČKE EUROPE

ETF Kongres Berlin - 29-31. svibnja 2013.

U Berlinu je održan kongres

European Transport Workers

Federation (ETF), europske ruke

International Transport Work-

ers Federation, u čijem radu su

sudjelovala i tri delegata Sindi-

kata pomoraca Hrvatske te dvoje

predstavnika u radu Sekcije

mladih.

GLAS MLAdIH JE GLAS BUdUĆNoSTI Dva dana prije početka Kongresa održala

se druga po redu ovogodišnja radionica za mlade Transunion, kao nastavak priče započete u Torinu u ožujku. U listopadu ove godine u Zagrebu će se održati posljed-nje po redu, ali i najvažnije okupljanje učesnika Transunion radionice, s ciljem odabiranja članova budućeg Izvršnog odbora mladih ETF-a.

Na berlinskoj radionici je sudjelovalo čak 50 mladih sindikalista i radnika iz cijele Europe, a raspravljalo se o problemu neza-poslenosti mladih u Europi, o aktivnos-tima mladih u sindikatima, europskoj krizi i posljedicama iste, ravnopravnosti spolova na radnom mjestu te klimats-kim promjenama, na koje uvelike utječe prometni sektor. Svi sudionici su zajednički pripremali dvosatnu debatu i predstavl-janje aktivnosti i ciljeva na Kongresu, koja je polučila povijesnim rezultatom: nakon stvaranja Odbora mladih ETF-a, jedan od četiri izabrana člana sudjelovat će u radu Izvršnog odbora ETF-a (kroz rotaciju, ovisno o mogućnostima mladih predstavni-ka unutar Izvršnog odbora mladih) te će jedan predstavnik biti izabran na funkciju člana Nadzornog odbora (tzv. ETF manage-rial body).

Također je odobrena inicijativa (i finan-cijska struktura) za pokretanje kampanja u narednom periodu od četiri godine, koje bi trebale obuhvatiti gore navedene goruće teme za mlade u transportnom sektoru. Razoga za kampanju je mnogo, ali neke od činjenica koje potvrđuju lošu situaciju na europskom radnom tržištu su zabrinjavajuće i ukazuju na potrebu za buđenjem i reagiranjem onih koje ista najviše pogađa:

Nezaposlenost mladih je problem koji ne jenjava. U travnju 2013, 3,6 milijuna ljudi u dobi do 25 godina zabilježeno je bez posla u eurozoni, što je drugim riječima stopa neza-poslenosti od 24,4%. U vremenskom periodu od 12 mjeseci do travnja 2013, posao je izgubilo 1.6 milijuna ljudi. (Eurostat, travanj 2013)

Eurostat procjenjuje da je 26,588 milijuna muškaraca i žena u EU-27, od kojih su 19.375.000 u eurozoni (EA-17), bilo nezaposleno u travnju 2013. U usporedbi s ožujkom 2013 broj nezaposlenih povećan je za 104.000 u EU-27 i 95.000 u eurozoni. U usporedbi s travnjem 2012, neza-poslenost je porasla za 1 673 000 u EU-27 i 1 644 000 u eurozoni.

S ulaskom u Europsku Uniju 1. srpnja, europski problemi postaju i naši, pa je možda vrijeme da u rješavanju istih počnemo i sudjelo-vati koristeći hrvatsku mladu snagu.

Predsjesnik ETF-a Lars Lindgren

Kongres ETF-a u Berlinu

Problem mladih u EU

Pripreme za kongres na Transunion radionici

4 Novo na www.sph.hr - baza podataka za članove (više na str. 15)

Identifikacijske isprave za pomorce u međunarodnoj plovidbi

MPPI

Pravilnici

Propisani uvjeti za brodarceSredinom lipnja u Narodnim

novinama objavljen Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o zvanjima i stručnoj osposobljenosti brodaraca kojega je donio ministar

Tako je izmijenjen čl. 6 koji propisuje uvjete za stjecanje zvanja zapovjednika - vrsta B (uvjeti: najmanje 21 godinu života, dokaz o stručnoj osposobljenosti za rukovan-je radiotelefonskim uređajem, najmanje osnovno obrazovanje i

najmanje jednu godinu plovidbene službe na motornim plovilima u unutarnjoj plovidbi u zvanju kormilar ili zapovjednik vrsta C te završavanje izobrazbe i polag-anje stručnog ispita za stjecanje zvanja zapovjednik - vrsta B; ili ima završeno srednješkolsko obrazovan-je za nautičara unutarnje plovidbe u trajanju od najmanje četiri godine i jednu godinu plovidbene službe na plovilu unutarnje plovidbe te položi stručni ispit za stjecanje zvanja zapovjednik vrsta B).

Prema pravilniku zvanja u službi palube su: voditelj skele, mornar, vođa palube, kormilar, zapovjednik vrsta A, B i C i rukovatelj tehničkog plovila. Zvanje u službi stroja je - strojar unutarnje plovidbe. Pravilnik propisuje za stručni ispit broj sati teorije i što sve on obuhvaća, a posebno je objavljen naputak za vođenje vježbeničkog dnevnika za zvanje zapovjednik vrsta B. (dp)

I ove godine, 25. lipnja, u cijelom svijetu obilježen je Dan pomora-ca. Obilježavanje se odvijalo na društenim mrežama: zahvale, slike, poruke...

Cilj je bio zahvaliti pomorcima i prikazati ljudsko lice brodarske industrije: brodovi prijevoze 90 posto roba, a brodovi bez pomorca su samo željezo.

Slika kap. Đ. Obradovića iz Dubrovnika govori kao tisuću riječi.

Ministarstvo pomorstva, prome-ta i infrastrukture (MPPI)

u suradnji s lučkim kapetanijama započelo je, sredinom lipnja, zaprimati zahtjeve za izdavanje identifikacijskih isprava pomor-cima u međunarodnoj plovidbi. Identifikacijske isprave, koje nisu obvezujuće i ne zamjenjuju pomorsku knjižicu, pomorcima će izdavati ministarstvo na osobni zahtjev pomorca. Posjedovanje pomorske knjižice samo je uvjet za izdavanje nove isprave. Zahtjev se može predati u bilo kojoj lučkoj kapetaniji ili ministarstvu neovisno o prebivalištu pomorca ili mjestu izdavanja pomorske knjižice.

Osim predočenja pomorske knjižice zahtjevu je potrebno priložiti i jednu fotografiju koja zadovoljava iste kriterije za izradu osobne iskaznice ili putovnice. Troškovi izdavanja iznose 40 kn za upravne pristojbe i 100 kn za troškove izrade dokumenta. U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture također se može predati zahtjev za žurnu izradu s tim da je trošak izrade 200 kuna.

Isprave se izdaju sukladno

konvenciji ILO Seafarers’ Identity Documents Convention (Revised), 2003. (No. 185), a vrijedit će 10 godina od dana izdavanja.

Sustav identifikacijskih isprava pomoraca, po Konvenciji br. 185 temelji se na biometrijskoj identifikaciji pomoraca koji imaju odgovarajuće pomorske knjižice izdane sukladno zahtjevima Konvencije. To jesu strože mjere sigurnosne zaštite, ali pomorcima omogućavaju određena prava i olakšavaju njihovo putovanje u druge države u svrhu ukrcaja na brod, prekrcaja na drugi brod i repatrijacije, kao i njihov iskrcaj na obalu i kratkotrajan boravak u granicama grada u kojem je smještena luka pristajanja.

Svaki pomorac koji ima valjanu identifikacijsku ispravu pomoraca izdanu sukladno odredbama ove Konvencije od strane članica za koje je Konvencija na snazi bit će priznat kao pomorac u smislu Konvencije, osim ako postoji osnovana sumnja u vjerodos-tojnost identifikacijske isprave pomorca” (odredba čl.6,st.1 Konvencije). • (bm)

Ovim izmjenama zakona uređuju se pitanja vezana za obavl-

janje linijskog pomorskog prijevoza, sukladno načelima Uredbe Vijeća 3577/92 o slobodi pružanja usluga u pomorskom prijevozu unutar država članica (pomorska kabotaža) kao i primjena novih pravila koja uređuju pitanje dodjele državnih potpora u obliku naknade za obav-ljanje usluga od javnog interesa. Osigurava se i primjena Uredbe Vijeća 1177/2010 u svezi prava putnika u pomorskom prometu te nadležnost Agencije za obalni linijski pomorski promet o pravima putnika kada putuju morem i unutarnjim plovnim putovima.

Zakonom se definira i drugačiji sastav Upravnog vijeća Agen-cije u odnosu prema dosadašnjim odredbama: sada Upravno vijeće sačinjavaju predsjednik i četiri člana (tri predstavnika ministarstva nadležnog za poslove pomorstva od kojih je jedan predsjednik Vijeća), jedan predstavnik ministarstva nadležnog za poslove financija i jedan predstavnik ministarstva nadležnog za poslove razvoja otoka. U odnosu prema dosadašnjem, u Upravnom vijeću više nema

predstavnika Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskog registra brodova, predstavnika kojeg predlažu udruge brodara te predstavnika kojeg predlaže Sindikat pomoraca Hrvatske. Obrazloženje za sman-jenje broja članova Upravnog vijeća

je: povećanje njegove operativnosi i efikasnosti u donošenju odluka. Sastav Upravnog vijeća uskla-diti će se u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona.

Izmijenjen je i članak koji se odno-si na uvjete za dodjeljivanje konc-esija za obavljanje javnog prijevoza nakon ulaska RH u EU i koji su usklađeni s pravnom stečevinom EU. Između ostaloga, radi zaštite interesa hrvatskih pomoraca i brodara te omogućavanje učinkovite komunikacije posade s putnicima i radi osiguranja sigurnosti za ključne članove posade zadužene za sigurnost propisuje se obveza znanja hrvatskog jezika kao i ispunjavanje drugih uvjeta u pogledu broja i sastava članova posade koje prop-isuje ministar. Dakle, članovi posade su državljani RH ili druge države članice EU koji imaju sklopljen ugovor o radu s brodarom, a isti se temelji na radnim i socijalnim stan-dardima utvrđenim u Nacionalnom kolektivnom ugovoru i svi članovi posade broda koji su zaduženi za poslove sigurnosti putnika (muster lista) moraju govoriti hrvatski jezik što se dokazuje potvrdom ovlaštenog učilišta.

Koncesija za obavljanje javnog prijevoza može se, prema izmjen-ama zakona, dati samo brodaru EU koji ispunjava određene uvjete (da je u upisnom listu broda s kojim namjerava obavljati javni prijevoz upisana kao kompanija kako je definirano odredbama posebnog zakona; da ima odgovarajući brod za liniju za koju se traži koncesija; da je brod upisan u odgovarajući upisnik trgovačkih brodava u RH ili drugoj državi članici EU; da brod ispunjava propisane tehničke uvjete). • (dp)

Nakon što je prošlom sastanku Cleo Doumbia-Henry, ILO direk-

torica za International Labour Stan-dard, o primjeni Konvencije o radu pomoraca izjavila da je potrebna fleksibilnost kod prihvaćanja defin-icije da su svi koji su ukrcani na brod - pomorci, gl. tajnik SPH je upozorio da je prizivanje fleksibilnosti opasno i neprihvatljivo. O temi je ponovno otvorena rasprava, pa se raspravl-jalo s argumentima u svezi obveze ostvarenja statusa člana posade broda odnosno pomorca - npr. obveza poznavanje temeljne sigurn-osti (STCW konvencija), obveza unošenja u master plan, poznavanja obveza u slučaju požara, pomoći brodu u nesreći ili napuštanja broda... Isto se odnosi, ne samo za tzv. zabavljački dio posade, već i u slučaju letećih ekipa za popravke. Brodari su podržali ideju da su svi ukrcani - pomorci iz jednostavnog razloga, jer u slučaju nesreće, ako nisu pomorci mogu se smatrati putnicima, pa su naknade deseter-ostruko veće.

U svezi novog modela kolektivnog ugovora (new Model Agreement),

predstavnik talijanskog sindikata pomoraca Remo di Fiore, doveo je u pitanje odredbu o pokriću u slučaju smrti, smatrajući da samoubojstvo ne bi smjelo imati pokriće zbog toga što bi to moglo dovesti do značajnog povećanja premije osiguranja za brodare. Upozoren je da kompanije koje operiraju brodovima za krstarenje nemaju klupsko osigu-

ranje, jer je ionako preskupo za sve veći broj članova posade (od stotinu do 2.400). Prevladalo je mišljenje da ne treba unaprijed brodara osloboditi odgovornosti prilikom samoubojstva, jer se u tom slučaju teret dokazivanja prenosi na slabiju stranu (sindikat). Naime, samoubo-jstvo može biti posljedica pritiska na radnom mjestu, a ako to nije slučaj, teret dokaza je na brodaru. No, u slučaju da se prihvati da je brodar oslobođen odgovornosti za slučaj samoubojstva, pa se želi dokazati da je izazvano stanjem na brodu za koje je odgovoran brodar, opet je slabija strana u obvezi dokazivanja.

U raspravi je istaknuto da ITF inspektori još uvijek kao osnovni razlog posjete brodu navode - rutin-sku inspekciju, a predložen je i novi Cruise Inspection Report. R. Perić je iznio primjedbe na taj dokument te je predložio njegovu dopunu. Sekretarijat će doraditi dokument i predati ga na odobrenje FPC Steer-ing Committee.

Pod posebnim nadzorom biti će brodovi za krstarenje na jedra koji plove Sredozemljem, jer je ustanov-ljeno da su uvjeti rada i života na njima neprimjereni za posadu te da se krše njihova radna prava.

U svezi ograničenja izlaska s brodova, između ostalih, prozvana je Hrvatska kao zemlja u kojoj pomorci plaćaju za izlazak s broda u luci. Gl. tajnik P. Brazzoduro je jasno dao na znanje da u Hrvatskoj nema različitih tumačenja zakona, već se primjenjuje zakon o strancima. Pomorci onih nacionalnosti s kojima Hrvatska ima uspostavljen vizni režim moraju ishodovati vizu po cijeni od 19 eura (vrijedi 90 dana). Brodari, pogotovo na brodovima za krstarenje, taj trošak nastoje prebaci-ti na pomorca zbog velikog broja članova posade. SPH je pokušao nagovoriti nadležne da se izvrše izmjene i dopune zakona uzimajući u obzir da se radi o pomorcima i o kratkotrajnom boravku, ali problem nije dugoročno rješen, a neće biti riješen niti ulaskom Hrvatske u EU. Slijedeći sastanak će se održati u Rotterdamu ili Dubrovniku. • (pb)

Upravno vijeće bez predstavnika SPH

Izmjena zakona

Na sjednici Sabora 21.

lipnja sa 76 glasova za, 17

protiv i četiri suzdržana

prihvaćen je Zakon o

izmjenama i dopunama

zakona o prijevozu u

linijskom i povremenom

obalnom pomorskog

prometu koji stupa na

snagu danom pristupan-

ja EU.

Svi ukrcani – pomorci!Cruise task force

P. Brazzoduro i r. Perić

su 18. I 19. lipnja u Ist-

ambulu sudjelovali na

sastanku ITF Cruise Task

Force – raspravljalo se o

primjeni Konvencije o

radu pomoraca i o novim

ugovorima.

Dan pomoraca

5br. 75 • lipanj 2013

Priča u kojoj je u glavnoj ulozi bila brodarska kompanija

Intersee (objavljena početkom godine) dobila je nastavak početkom lipnja: inspektor ITF-a Morten Bach iz Danske uputio je

zahtjev svom kolegi iz Dubrovni-ka Romanu Periću da posjeti brod Anja (IMO 9205706, izgrađen 2000. godine, gt 5.968, dwt 9.219, vlasnik Anja, manager Intersee Schiffahrtsges iz Harena, zastava Antigua & Barbuda) s 12 članova posade iz Ukrajine koji dolazi u Šibenik. Razlog: neisplaćene plaće za veljaču, ožujak i travanj.

Dolaskom broda u Šibenik, posadu su posjetili inspektori R. Perić i M. Kronja te voditelj Ureda SPH u Zadru Luka Mišić. Nakon pregleda dokumentacije i razgovora s posadom broda odlučeno je da će se zahtjev za isplatu zaostalih plaća uputiti po

početku ukrcaja tereta. Tako bi, u slučaju zaustavljanja broda, vrijednost tereta i početak ugov-ora s unajmiteljem, mogli imati odlučujuću ulogu kod brodara da isplati plaće. Zanimljivo je da je brod pokriven priznatim ITF TCC ugovorom.

Predviđanja su se pokazala točnima - brodar je isplatio svim članovima posade zaostale plaće - ukupno oko 50.000 dolara, a inspektori su zatražili isplatu i za mjesec svibanj te za dugov-anja prema članovima posade koji su se iskrcali prije dolaska broda u Hrvatsku. Brodar se obavezao platiti te zaostatke u slijedećim lukama, Setubalu i La Coruni. Posada je prihvatila takvo rješenje.

Sva dokumentacija je poslana ITF inspektorima u Portugalu i Španjolskoj, kao i u sjedište ITF-a u London, kako bi se brod pratio i kontrolirala isplata. No, ovih je dana iz Španjolske stigla vijest da brodar nije izvršio dato obećanje, a da ITF inspektori nastavljaju borbu za isplatu zaostalih plaća.•

(rp/dp)

Bulk Kifangondo (IMO 8701492, izgrađen 1989. godine, gt

21.399, dwt 33.050, vlasnik Cuito Cuonavale Shipping Co. SA, manager Socomar Management SA iz Piraeusa, zastava Cook Islands) od rujna 2012. godine i promjene vlasnika i managementa nalazi se u brodogradilštu V. Lenac na remontu. U tom razdoblju je bilo problema s pomorcima iz Afrike, koji su naposljetku repatrirani i pritužbi pomoraca oko kašnjenja plaća koje su po iskrcaju pomoraca s broda ipak isplaćivane. Plaće su kasnile dva mjeseca, a pritužbu su poslala osmorica pomoraca iz Indonezije od kojih su neki već bili podnijeli zahtjev za prijevremeni raskid ugovora dok je drugima on još trajao. Na brodu se nalazi ukupno 21 član posade, a osim spomenutih Indonežana tu su još indijski, crnogorski i hrvatski pomorci. Pomorci su se požalili i na nedostatak posteljine te higijen-skih sredstava. Sve je to saslušao i zapisao ITF inspektor M. Kronja u prisustvu predstavnika kompanije te je dogovoreno da se problemi riješe

u što kraćem roku. Međutim, dio Indonežana, koji su

na brodu boravili kraće vrijeme, je zatražio repatrijaciju, pa je napo-sljetku dogovorena repatrijacija svih, uz nekoliko redovitih smjena koje su se dogodile tijekom lipnja. Nova posteljina je stigla, a ono što je najvažnije, repatrirani pomorci su isplaćeni u cijelosti, a svi ostali pomorci na brodu su dobili plaće za travanj i svibanj, ukupno oko 150. 000 dolara, i nastavili sa radom na brodu za kojeg se još ne zna točno kada bi trebao napustiti vez.

No, sigurno je da će se opet susresti s našim inspektorima, ako ništa drugo onda radi provjere je li sve u redu što se tiče radnih i životnih uvjeta te da li su pomorci na vrijeme isplaćeni. • (mk)

Brod Sava Ocean (IMO 719114, izgrađen 1993. godine, gt 2.026,

dwt 3.024, vlasnik Larko Shipping Co. Ltd., manager Atrica-Marine Ltd. iz Tallina, zastava St. Vincent and Grenadini) doplovio je 19. lipnja iz talijanske Manfredonije

u riječku luku. Posada broda je zatražila intervenciju ITF inspekto-ra zbog neisplaćenih plaća i repatri-jacije. Na brodu je ukrcano sedam pomoraca iz Estonije, Latvije, Ukrajine i Rusije. Na brod je stigao ITF inspektor M. Kronja i ustanovio da nisu isplaćene plaće za travanj i svibanj, da je petorici pomoraca obećana repatrijacija iz Rijeke koja je otkazana, da na brodu ne radi klimatizacija, što je na 35 stupnjeva koliko je tih dana bilo u Rijeci predstavljalo velik problem te da treba popuniti zalihe, prvenstveno pitke vode.

Odmah po početku krcanja tereta coilsa se pristupilo pregovorima s managementom koji se, prvo ogra-dio tvrdeći da nemaju utjecaja kod isplate plaća, jer je brod zaplijenila banka – hipotekarni vjerovnik, ali su nakon upozorenja da će posada prekinuti ukrcaj, odmah postali kooperativni i ishodovali nalog za isplatu jedne plaće. Zalihe na brodu su popunjene, ali rezervni dijelovi nisu mogli stići u Rijeku, jer je brod krcao samo dan i pol, te je dogovoren popravak u idućoj luci, turskom Gemliku, kao i repatri-jacija pomoraca. Zbog činjenice da

je vozarina mogla biti isplaćena tek po isplovljavanju broda, posada koja se već spremila na štrajk je pristala na jamstvo uplate svibanjske plaće do dolaska u luku iskrcaja. Međutim, kako je brod nešto kasnio dospio je na sidrište u Gemliku gdje je posada zapri-jetila da neće otvoriti skladišta, jer nisu dobili potvrdu primitka plaće ni repatrijacije. Po uplovlja-vanju broda u luku u ponedjeljak, 1. srpnja, management je nazvao inspektora M. Kronju i poslao dokaze o uplati plaće za svibanj te zamolio za kooperativnost pomora-ca, jer je brod nakon iskrcaja trebao ići u Tuzlu na popravak, međutim kako nije bilo mjesta, dogovoren je remont u bugarskoj luci Varna i posada je trebala pristati na repatrijaciju iz Bugarske. Brod je iskrcao teret u Gemliku, ali je potom isplovio samo do sidrišta, iako je isplaćena plaća za lipanj. Navodno se očekuje da brod preuzme novi vlasnik/manager. Pomorci su ukupno dobili (bez plaće za lipanj) 11.233,50 EUR i 17.600 USD.

U Rijeku je stigao brod blizanac Sava Lake... • (mk)

Akcija utijeku ...

Čeka se plaća za lipanj

Isplaćene plaće, ali...

Iz dnevnika ITF inspektora

Posada u kombinezonima SSM-a

Posada broda Sava Ocean (izgrađen u Apatinu)

Inspektori u razgovoru s posadom

6

Odlučili smo s kapetanom Dragomirom Mucićem i povjerenikom Veljkom Reljcem poći u obilazak naših članova u Jadroliniji na riječkom području..Ideja se rodila spontano, pronašli smo izvrsnog mladog fotografa i rezultat je kao što i sami vidite vrhunski. Razgovarali smo s pomorcima na brodu Kraljica mora, na katamaranu Novalja i na brodu Zadar, koji je u to vrijeme bio u Viktoru Lencu. Priče s pomorcima na licu mjesta potvrđeno ne može zamjeniti niti jedan drugi oblik komunikacije, stoga nam je plan ovakve obilaske pretvoriti u tradiciju.. Ovoga ljeta se vidimo u Dalmaciji, a ukoliko želite da i vas posjetimo, javite nam se i stižemo!

Foto kolaž

Fotografije: Marin Mešter

Novo na www.sph.hr - baza podataka za članove (više na str. 15)

Tadić Dino, prvi časnik palube na Kraljici mora

Bolanča Tino, 1.časnik stroja na brodu Zadar

Posada katamarana Novalja

Radošević Tibor, 3.časnik stroja na brodu Zadar

Kuhar Armando Rakijar, Kraljica mora

Reljac Veljko, povjerenik SPH u Jadroliniji

Posada broda Zadar

Radnik brodogradilišta Viktor Lenac Radnici brodogradilišta Viktor Lenac

Radnik brodogradilišta Viktor Lenac

Radnici brodogradilišta Viktor Lenac

7br. 75 • lipanj 2013

Kroz mjesec lipanj, u skladu s donesenim zaključkom na

posljednjoj sjednici RV, održani su skupovi pomoraca i radnika u Jadro-liniji. kako slijedi:

Rijeka, 03. 06. prisutno oko 25 zaposlenika.

Split, 04. 06. prisutno oko 25 – 30 zaposlenika.

Zadar, 05.06. 2013. godine prisutno oko 20 zaposlenika.

Na svim skupovima, nakon čitanja izvještaja, prisutne je pozdravio novi Predsjednik Uprave, gospodin Klanac. Sukus njegovog izlaganja je bio kako mu predstavlja veliku čast voditi društvo Jadrolinija, te da je njegov cilj napraviti bolju, veću i sigurniju Jadroliniju. Kao prior-itete je naveo pod 1. Jadroliniju, 2. pomorce i 3. brodovi. Naglašava

kako međunarodne i brzobrod-ske linije čeka tržišna utakmica, te vjeruje u timski pristup radu i zajedništvo, što će rezultirati dobrim rezultatima. sada je osnovna zadaća svih da se turistička sezona odradi dobro da bi se stvorio što veći doho-dak. Zato se mora posebno paziti na sigurnost na radu, sigurnost putnika i posada, kao i održavanje linija. Napomenuo je kako su vrata njego-vog ureda uvijek i za sve otvorena, uz poštivanje procedure najave razgovora.

Zaključeno je:• Izmjene Pomorskog zakonika

(u čemu nisu učestvovali soci-jalni partneri), ne prejudiciraju izmjene radno – pravnog statusa pomoraca, pogotovo ako se zna da ZOR-u preferira zapošljavanje

s UOR na neodređeno vrijeme.• Konstatirano je da dužobalna

linija l. Rijeka – Dubrovnik ne može prebaciti više putnika i vozila tijekom sezone, dok se ne nabavi novi i veći brod, te smatramo da suho iznošenje

statističkih podataka o padu prometa ne predstavlja stvarno stanje. Stav da broj putnika i vozila na međunarodnim linijama opada zbog lošijeg interesa istih nije točan, već je razlog tome jaka i nelojalna konkurencije. Potreban nam je novi brod, a za nabavku novijeg broda potrebno je pronaći oko 25.000.000. EUR.

• O dodijeljenim koncesijama za održavanje svih linija prisutne je upoznao zamjenik glavnog tajnika SPH, Vladimir Svalina: Jadrolinija danas održava jednu brzobrodsku liniju više nego dosada. Trošarine na pogonsko gorivo su izbačene, međutim gorivo će se krcati na dosadašnji način, uz varijantu naknadnog vraćanja trošarina, jer je nabav-ka goriva po novom sustavu komplicirana.

• Problem pitke vode će se riješiti na način nabavke aparata i uložaka (boca) kapaciteta 18 litara, te će posada moći koristiti vode koliko treba, bez količinskog ograničenja.

• Isplaćivanje zarađenih sati preraspodjele, po riječima gđe Čehlar ide po planu i potpi-sanom dogovoru između sindi-kata i Uprave.

• Tragom prijema u stalni radni odnos 113 pomoraca, te obećanja o prijemu dijela radni-ka na kopnu u radni odnos na neodređeno vrijeme, kap. Lukšić je najavio to kao mogućnost nakon turističke sezone. • (bm)

Održani skupovi radnika i pomoraca

JadrolinijaRekli su

Alan Klanac, predsjednik uprave Jadrolinije u razgovoru za La voce del popolo:

Nije predviđeno smanjenje broja zaposlenih. Što se tiče novog zapošljavanja, postoje određena ograničenja koja utječu na fleksibilnost i autonomiju tvrtke u nuđenju novih radnih mjesta, jer su povezana s politikom i s državnom strategijom. S dobrom reorganizacijom na razini tvrtke može se napraviti mnogo. Mogućnost zapošljavanja novih osoba je ovisna o broju onih koji su pred odlaskom u mirovinu. U svakom slučaju, raditi će se o mladim, obrazovanim ljudima koji se žele dokazati, koji su ambisiozni i u stanju da pridonesu jačanju imidža tvrtke.

Pregovori NKUHPPregovori oko izmjena i

dopuna NKUHP sporo napre-duju. 09. svibnja je održan sastanak pregovaračkog odbora sindikata i brodara, na kojemu je postignut konsenzus za 37 članaka kolektivnog ugovora te se očekuje skori nastavak. Naime, promjenom Uprave u Društvu Jadrolinija, dosada obavljeni “posao” kolektivnog pregovaranja mora biti potvrđen kroz novu upravu , kao i dogovor za daljnji rad sa sindikatima, što trenutno usporava pregovaranje. Ukazano je na postojanje Prijedloga KU za radnike na kopnu, uručenog staroj Upravi prije dvije godine, nadom da ćemo odraditi i to za dobrobit Jadrolinije i radnika u Jadroliniji.

Napušteni u Papui

Tri hrvatska pomorca s tegljača Tarragal (IMO 6924416, izgrađen 1969. godine, gt 299, vlasnik Sierra Fleet Services PNG Ltd., manager Sierra Fleet Services PTY Ltd. iz Sydneya, zastava Papua New Guinea) zatočena su na brodu u luci Kavieng - nisu dobili plaće mjesecima, oduzete su im putovnice, nemaju ulazne dozvole te im je poništena radna dozvola. Diplomacija je zakazala: pomoći će, ali ne mogu platiti repatri-jaciju. SPH, uz pomoć kolega iz Australije, radi na isplati zaostalih plaća. Vjerojatno će platiti i repatrijaciju. Brodar, naravno, optužuje posadu...

SPH je uvijek spreman pomoći hrvatskim pomorcima u nevolji i to uvijek čini kada su u pitanju – članovi. Odvjetnik brodara traži da se pomorci iskrcaju pod prijetnom hapšenja te odbija isplatu plaća i repatrijaciju. Carina i imigracija podržavaju posadu i pokušavaju

prisiliti brodara da riješi situaciju. Nakon 90 dana boravka u luci, život posade je sve teži – hrane je sve manje... (dp)

Opasna Sava

Na 46. Kilometru Save kod Obrenovca (Srbija), krajem svibnja pljačkaši su napali brod Segesta sisačkog brodara Dunavski Lloyd. Šesteročlanu posadu pod zapovjedništvom kap. Nedeljka Šišića napala su dva dobro naoružana pljačkaša koji su brodu prišli motornon brodicom. Tražili su da im se pretoči gorivo u kanistre, a kad je to odbijeno, napali su zapovjednika nožem dok se nalazio za kormilom. Potom su izvadili pištolje i pod prijetnom posadi ukrali su nešto goriva, maziva i drugog brodskog materijala,aktivirali aparate za gašenje požara te su pjenom zasuli most i strojarnicu, razbacali brodsku opremu i

verbalno maltretirali posadu.Na sreću nitko nije ozlijeđen. SPH je kontaktirao posadu i osudio napad. (dp)

Pomoracslobodan, ali...

Hrvatskog pomorca sud je pustio iz zatvora, ali ne smije napustiti Panamu dok ne istekne žalbeni rok. Nije dobio radnu dozvolu da bi mogao plaćati smještaj i hranu. Bio je ukrcan kao mazač na brodu kompanije MSC, uhićen je na ulici... SPH je, odmah po uhićenju, kontaktirao velepo-slanstvo u Washingtonu koje pokriva Panamu koje je osiguralo odvjetnika.

SPH je odlučio da osigura sredstva za zrako-plovnu kartu te pokušava uspostaviti dijalog s brodarom koji je odmah nakon uhićenja javio SPH da, zbog politike kompanije, čim je u pitanju droga, ne poduzima – ništa! SPH je u kontaktu s predstavnicima talijanskog sindikata pomoraca,

koji su potpisali kolektivni ugovor i preuzeli obveze prema pomorcima, kako bi se riješilo pitanje neprihvatljivog tumačenja kolektivnog ugovora od strane brodara. Još se uvijek ne zna koliko treba čekati na odluku suda. (dp)

Nestao vježbenik

Nekoliko sati pred uplovljavanje u Singapore s kontejnerskog broda NYK Atlas nestao je hrvats-ki kadet. Poduzeta potraga nije dala rezultata. SPH je uključen u rasvjetljavanju slučaja, a ocjenjuje da su neopravdani napadi u tisku da nitko ne čini ništa: šutnja ne znači nebriga, već korektno i detaljno istraživanje okolnosti i svjedoka... Tragično je da se kadet trebao iskrcati i vratiti kući. Nažalost, nije rijedak slučaj nestanka hrvatskih pomoraca s brodova u plovidbi koji se nikada ne rasvijetle. (dp)

8

Iako je datum ulaska odavno poznat, još uvijek postoje

nejasnoće oko dobivanja odobrenja za prijavu na socijalno osiguranje u RH za pomorce na brodovima EU zastave. Iako predstavnici Ministarstva rada i mirovinskog sustava tvrde da su spremni, ipak ima otvorenih pitanja koja proizlaze iz Uredbe 883/2004.

A1 – doZvoLA ZA rAd U EUMinistarstvo rada i mirovin-

skog sustava izdaje tiskanicu A1 za Europu (dozvola za rad na terito-riju EU), a isti se obrazac ne može izdati bez poslodavca, koji temeljem Uredbe 883/2004 mora isplaćivati plaću. Takvim tumačenjem Uredbe posrednici u RH mogu postati poslo-davci koji će pomorcima isplaćivati plaću, ali i uplaćivati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. S druge strane, takvo tumačenje uredbe nije u skladu s Pomors-kim zakonikom u kojem stoji da je pomorac koji je član posade broda u međunarodnoj plovidbi nositelj obveze plaćanja doprinosa. No, Uredba upućuje na primjenu nacionalnog zakonodavstva, a kako se na plaćanje doprinosa za pomorce u međunarodnoj plovidbi ne primjenjuje Zakon o radu, već Pomorski zakonik ostaje da prijavu i odjavu na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje

podnosi domaći poslodavac, brodar ili kompanija, dok za članove posade broda, posrednik pri zapošljavanju pomoraca podnosi nadležnoj lučkoj kapetaniji sve podatke potrebne za podnošenje prijave i odjave. Oni posrednici koji će postati poslodavci na način da će pomorcima isplaćivati plaću, vršit će prijavu i odjavu na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje za pomorce u međunarodnoj plovidbi kao i ostali domaći poslodavci, brodari i kompanije. U svim slučajevima doprinose za mirovinsko i zdravstve-no osiguranje i nadalje će uplaćivati sami pomorci.

očEKUJU SE ProBLEMIPitanja u svezi primjene ima

mnogo, a pomorci već imaju problema. Npr. ako se na pomorca primjenjuje zakonodavstvo države članice pod čijom zastavom brod plovi i nakon prekida ugovora s tim poslodavcem i nastavka plovidbe/rada pod zastavom članice gdje se primjenjuje odstupanje ili izaslanstvo ili rad na brodu koji vije zastavu nečlanice EU ili Švicarske – post-avlja se pitanje koja je procedura pri vraćanju u hrvatski socijalni sustav. Kako se u tom slučaju određuje mirovina s obzirom na mijenjanje zakonodavstva ili više njih te ima li promjena po pitanju zdravstvenog osiguranja.

Odgovor hrvatske administracije glasi: sa svakim prelaskom na novi brod koji vije zastavu EU ili Švicarske potrebno je izdati novi A1 i tim putem pomorac prelazi u osiguranje države članice pod čijom zastavom je brod, ili, ako se ne izdaje A1 mora se prijaviti u hrvatski sustav osiguranja. Uz to, članovi obitelji imaju ona prava propisana zakonodavstvom u čiji sustav je prijavljen pomorac. Administracija je prihvatila da, zbog brzog premještaja radne snage, napravi tiskanicu koja bi služila kao potvrda da je zahtjev za izdavanje A1 predan, te da ista bude na engleskom jeziku.

A1 je dostupan na web stranica-ma HZMO (i SPH), ali mogućnost izdavanja tiskanice A1 moguća je tek od 1. srpnja. Do tog dana RH nije mogla izdavati potvrde prema uredbama EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, jer ih kao država izvan EU nije mogla niti primjenjivati. HZMO je postao nadležna ustanova za određivanje zakonodavstva koje će se primjen-jivati prema uredbama i izdavati A1 s danom pristupanja RH u punopravno članstvo EU.

No, norveški poslodavci su već u lipnju počeli tražiti A1 i prijetilo je prekidanje ugovora o radu za hrvatske pomorce. Istovremeno je HZMO tvrdilo da nadležno tijelo Kraljevine Norveške zna da RH ne može izdavati A1 prije 1. srpnja tako da se eventualni otkazi ugov-

ora na brodovima pod norveškom zastavom ne mogu dovesti u vezu s činjenicom nemogućnosti izda-vanja A1.

GdJE SLATI ZAHTJEvEZahtjeve za izdavanje A1 (za

odstupanje) pomorci trebaju slati u HZMO, Središnja služba, Sektor za provedbu međunarodnih ugov-ora i pravnih propisa EU u Zagreb. Treba znati da se A1 izdaje kada poslodavac ima sjedište i pomorac prebivalište u istoj državi članici, a pomorac plovi na brodu koji vije zastavu druge države članice.

Svi zahtjevi se, osobno potpisani, dostavljaju u papirnatom obliku s potvrdom o prebivalištu za pomorca te ugovorom o radu s poslodavcem. Potvrda A1 će biti dostavljena pomorcu, jer je ona ujedno rješenje u upravom postupku (potrebno je potpisati dostavnicu uz A1 ili poslodavac ima punomoćenika za primanje pismena).

Pomorci koji su se 1. srpnja zatekli na brodovima koji viju zastave država EU odnosno švicarsku zastavu su u posebnom položaju: ugovor sa Švicarskom neće od 1. srpnja biti odmah zamijenjen uredbom EU. Sa Švicarskom nema, za sada, poseb-nog dogovora, pa će od datuma primjene uredbe odmah trebati izdavati A1.

roK IZdAvANJA

Ako je predmet kompletiran potreb-nim dokazima, A1 je moguće izdati u roku od 24 sata. U slučaju prim-jene izuzeća, potrebna je razmjena pismena između nadležnih tijela ili ustanova, pa se A1 izdaje tek po okončanju takve prepiske. Ako bi se nadležna tijela ili ustanove dogovo-rile za komunikaciju elektronskom poštom (e-mail) ili faksom i pod uvjetom da postoji prethodna načelna suglasnost druge države o izuzećima i taj bi postupak bilo moguće ubrzati.

A1 za pomorce nema vremensko ograničenje. U slučaju primjene izuzeća moguće je da nadležno tijelo ili ustanova druge države članice odredi rok važenja A1, ali to ovisi o slučaju i nema pravila.

U slučaju da tijekom ugovora pomorac bude prekrcan na drugi brod istog poslodavca koji vije drugu zastavu ili zastavu države čije se zakonodavstvo primjenjuje: ako brod vije drugu zastavu države EU – potreban je novi A1, a za primjenu zakonodavstva države prema zastavi broda A1 nije potreban.

Ako je pomorcu poslodavac izvan EU, a brod na kojem je ukrcan vije zastavu države EU vrijedi pravilo osiguranja u državi prema zastavi broda, poslodavac, ma gdje bio, dužan je plaćati doprinose u tom slučaju. To je pravilo osiguranja za koje ne treba A1 i ne predstavlja izuzeće.

danom ulaska repub-

like Hrvatske u puno-

pravno članstvo EU,

prvog srpnja, počela se

primjenjivati rezolucija

EU 883/2004 o koordi-

naciji sustava socijalne

sigurnosti koja prop-

isuje da se socijalna

davanja (doprinosi za

mirovinsko i zdravst-

veno osiguranje) plaćaju

sukladno mjestu (državi,

zastavi broda) u kojem

osoba (pomorac) obavlja

svoj posao (bez obzira na

sjedište poslodavca).

Uredba 883/2004Europskog parlamenta i Vijeća

od 29. travnja 2004. godine odnosi se na koordinaciju sustava socijalne sigurnosti, a odnosi se na zemlje članice EU i Švicarsku.

Norme koordinacije moraju osigurati osobama koje se kreću unutar EU zadržavanje stečenih prava i prednosti odnosno koje su u tijeku sticanja.

ZA POMORCE – RADNA DOZVOLA ?EU

9br. 75 • lipanj 2013

ZdrAvSTvENA ZAšTITA

Socijalna sigurnost uključuje: mirovinsko i zdravstveno osigu-ranje, nezaposlenost, doplatak za djecu... Ukoliko je pomorac zdravstveno osiguran u RH, kao i svaki drugi hrvatski osigura-nik ostvaruje pravo na Europsku karticu zdravstvenog osiguranja (EKZO) koja se izdaje za razdoblje od godine dana. Ukoliko pomorac nije zdravstveno osiguran u RH, EKZO mu izdaje nadležni nositelj zdravstvenog osiguranja u državi u kojoj je osiguran (država zastave broda). U tom slučaju, ukoliko ima prebivalište u RH, a zaposlen je u nekoj drugoj državi članici EU, može od nadležnog nositelja zdravstvenog osiguranja zatražiti i izdavanje potvrde E106 ili S1, s kojom za vrijeme kada je u Hrvatskoj ostvaruje pravo na punu zdravstvenu zaštitu..

rAZMJENA NoTA Ukoliko postoji informacija da

nadležna institucija zemlje članice ne želi razmjenu nota oko odstupan-ja od pravila za određivanje zakono-davstva koje se primjenjuje prema čl. 16. Uredbe 883/2004, HZMO će biti nadležan za primjenu tog članka. Moguća su izuzeća i bez razm-jene nota, razmjena nota je samo ispitivanje raspoloženja određene države članice. S ili bez razmjene

nota, HZMO mora provesti postupak primjenom čl. 16. i zatražiti suglas-nost druge države članice u svakom pojedinom predmetu.

TISKANICA ZA IZUZEĆE

Tiskanica zahtjeva za izuzeće primjenom čl. 16. je vrlo logična i nisu potrebna posebna uputstva. Pod OIB-om se misli samo na hrvatski OIB.

Pod upit država/države rada može se navesti samo zastava broda za koju se zna da pomorac ide na ukrcaj, ali se ne može znati hoće li biti prekrcan na drugi brod druge zastave – za svaki prekrcaj s broda na brod potreban je novi A1.

Pod „mjesto rada“ podrazumi-jeva se brod – pa treba navesti ime broda.

Tiskanice na hrvatskom jeziku su samo pomoć i nisu obvezne. Strani poslodavac može podnijeti zahtjev na bilo kojem jeziku EU, ali onda mora računati na čekanje zbog prijevoda pogotovo ako se ne radi o engleskom jeziku.

Ugovor o radu bi također trebao biti preveden na hrvatski jezik, ali ne mora biti ovlašteni prijevod. Mogu se koristiti i tiskanice uobičajene u drugoj državi za izuzeća primjenom čl. 16.

HZMO je najavio izradu tiskanice na engleskom jeziku koja bi pomorcima koji plove u međunarodnoj plovidbi pod EU zastavom služila kao dokaz da je predan zahtjev za izdavanje A1. •

(priredio dp)

U Marseillesu je 27. lipnja potpisan globalni okvirni

kolektivni ugovor između pred-stavnika kompanije Bourbon Offshore (Christian Lefevre, Chief Executive Officer), ITF-a (Francois

Caillou, Coordinator ITF France/UFM CFDT i Norrie McVicar, Chairman ITF Offshore Task Force Group) te francuskog sindikata UFM CFDT (Thierry Leguevel, General Secretary). Ugovor se

odnosi na sve aktivnosti nad kojima Bourbon Offshore ima potpunu kontrolu i utjecaj, ali i nad onima gdje ih nema, ali može utjecati da osigura da se primjenjuju standardi utvrđeni u ovom ugovoru.

Ugovor se odnosi i na sve tvrtke-kćeri kompanije te otvara vrata svim nacionalnim sindi-katima pomoraca čiji pomorci plove na brodovima tvrtke da započnu pregovore s predstavnic-ima (posrednicima) tvrtke oko zaključivanja kolektivnih ugovora.

Dogovoreno je da će se ubuduće održavati godišnji sastanci potpisni-ka ugovora na kojima će se rasprav-ljati, između ostaloga, o generalnoj politici tvrtke u svezi zapošljavanja, zaštite zdravlja, sigurnosti i zaštiti okoliša, ekonomskom i financijskom stanju te budućim planovima tvrtke, treninzima i sindikalnim pravima.

S obzirom da je na Bourbon Offshore i njezinim tvrtkama-kćerima zaposlen veliki broj hrvatskih pomoraca, Sindikat pomoraca Hrvatske je već dogovorio sastanak s posrednikom koji ukrcava hrvatske pomorce na brodove kompanije kako bi započeli pregovo-ri za kolektivni ugovor. • (dp)

čl.3.Uredba se odnosi na sve

sektore socijalne sigurnosti koje se odnose na: naknade za bolovanje, naknade za mater-instvo i očinstvo, naknade za invalidnost, naknade za starost (mirovina), naknade ozljede na radu i profesionalne bolesti, naknade u slučaju smrti, naknada za nezaposlen-ost, naknada za prijevremenu mirovinu, naknade za obitelj.

Novo na www.sph.hr - baza podataka za članove (više na str. 15)

ZA POMORCE – RADNA DOZVOLA ?

čl. 161. Dvije ili više država članica,

nadležne vlasti tih država ili imenovani organi tih vlasti mogu, prema dogovoru, utvr-diti, u interesu nekih osoba ili kategorija osoba, izuzeće Glave II – Utvrđivanje primjene zako-nodavstva i to članaka 11. (opća pravila), 12. (opća pravila), 13. (rad u dvije ili više država EU), 14. (dobrovoljno osiguranje ili fakultativno stalno osiguranje) i 15. (pomoćni agenti EU).

2. Osoba koja prima mirovinu ili mirovine prema zakono-davstvu jedne ili više država članica i koja ima prebivalište u drugoj državi članici, može biti oslobođen, na svoj zahtjev, od primjene zakonodavstva ove posljednje države pod uvjetom da se to zakonodavstvu ne primjenjuje zbog obavljanja njegove aktivnosti.

Potpisan globalni okvirni kolektivni ugovor

Bourbon Offshore

Krajem svibnja je u Monaku potpisan IBF Interna-tional Collective Bargaining Agreement između

Sindikata pomoraca Hrvatske i Scorpio Ship Manage-ment S.A.M. Poptisali su ga V. Svalina (pomoćnik gl. tajnika SPH za kolektivno pregovaranje i kolektivne ugovore) i M. Innocentini (crew manager). Ugovor je potpisan nakon pregovora u kojima je sudjelovao kap. Virender Punia (general manager).

Ugovor se odnosi na sve pomorce (osim Indijaca i Latvijaca) koji plove na brodovima u floti (bez obzira da li se zapošljavaju izravno ili preko posrednika), ali i na brodovima koji će tek biti isporučeni. Trenutno su u floti 23 broda (crude oil tanker i chemical/oil products tanker), koji viju zastave Marshall Islandsa i Cipra, a na njima plovi oko 60 hrvatskih pomoraca (zapovjednici,

upravitelji stroja, prvi, drugi i treći časnici, drugi, treći i četvrti strojari, elektro časnici, poslužitelji sisaljki i mehaničari), s time da se očekuje da će broj hrvatskih pomoraca dosegnuti oko 200 nakon ulaska u flotu novih brodova.

U ugovor je u potpunosti implementirana Konven-cija o radu pomoraca (MLC, 2006), a primjenjuje se od prvog lipnja 2013. s trajenjem 31. prosinca 2014. godine. U posebnim dodacima posebno su regulirani trajanje ukrcaja (4 mjeseca, odnosno 3 ili 5 za časnike, 6 mjeseci, odnosno 5 ili 7 za ostale), normalni broj radnih sati, praznici, plaće, zajamčeni broj prekovremenih sati mjesečno (103, osim za časnike), godišnji odmor (devet dana za svaki puni mjesec plovidbe), naknade u slučaju invalidnosti i smrti te ratne ili ratu slične zone odnosno naknada za plovidbu u tim zonama (IBF Warlike Opera-tions Area: - 12 NM od sjeverne obale Somalije; IBF High Risk Area: Adenski zaljev+ 400 NM od istočne obale Somalije; IBF Extended Risk Zone: zapadni Indijski ocean; IBF High Risk Area: Gvinejski zaljev, teritorijalne vode (12NM), luke u unutarnje vode Nigerije i Benina).• (dp)

Ugovor za hrvatske pomorce

Scorpio Ship Management

10 Novo na www.sph.hr - baza podataka za članove (više na str. 15)

Parobrod Admiral Wilhelm von Tegetthof projektirao je

Carl Weyprecht, a izgrađen je u Bremerhavenu – bio je posebno ojačan za plovidbu ledom: trup je bio željezni, imao je tri jarbola i mali kotao te zalihe ugljena i hrane za tri godine.

Suprotno tadašnjim običajima, odlučeno da posadu ne sačinjavaju Nordijci, već Istrani, Dalmatinci i Kvarnerani. Weypre-cht ih je birao u Puli, a Heinroch von Littrow u Rijeci.

Posada se sakupila u Puli, upitila prema Beču (prošavši kroz Trst), a sredinom lipnja 1872. godine ukrcali su se u Bremerhavenu na brod. Nakon kratkog predaha u Tromsu (Norveška) kako bi dopunili opremu, ekspedicija je krenula na sjever.

Nakon dva mjeseca plovidbe na jedra (ali i uz pomoć pare), kako je bilo predviđeno, u kolo-vozu je Tegetthof ostao zarobljen ledom. Plan je predviđao čekanje slijedećeg proljeća, otapanje leda i nastavak plovidbe uz uvjet da led ne zdrobi brod. Brod je preživio tako da je dočekao slijedeće ljeto na ledenom brijegu visokom osam metara kojeg nisu mogli razbiti. Posada je bila prisiljena provesti još jednu godinu na Arktiku. Weypre-cht je dobro organizirao život na brodu: posada je održavala brod, odlazila na kratka istraživanja, imali su predavanja i – proslave. No, brod iako okovan ledom ipak je – plovio, struja je bila jaka tako da je led (zajedno s brodom) polako „plovio“ na sjever. Krajem ljeta 1983. godine ukazalo se – nepoznato kopno.

Ubrzo je časnik Payer organizirao istraživanje i kopnu dao ime: zeml-

ja Franje Josipa. U tri istraživačka pohoda, sa sanjkama i psima prešao je ukupno 800 kilometara. Otkrio je cijelu seriju otočića, rtova i uvala kojima je odmah nadjenuo imena. Tako je jedan rt dobio ime Fiume, a drugi Trieste.

Na kraju, nakon što je nacrtao karte novog arhipelaga, postalo je jasno da se brod nikada neće oslo-boditi: 20. svibnja 1874. godine, dvije godine nakon isplovljavanja, posada je napustila brod s teškim sanjkama i čamcima punima zaliha hrane i pješice krenula prema sigurnosti.

Povratak je bio prava odiseja, pomorci su bili iznureni bolestima, ledenim vjetrom i promjenama

temperature. Nakon četiri mjeseca borbe s ledom i hladnoćom došli su do otvorenog mora. Spašeni su u Barentsovom moru od strane ruskih ribarica koje su ih prevezle do luke Vardo u Norveškoj. Odatle su putničkim brodom vraćeni kućama.

Tih 12 pomoraca iz naših krajeva (zanimljivo je da je ideja o obilježavanju obljetnice potekla iz Mađarske koja je dala samo jednog člana posade) je gotovo zaborav-ljeno, pa je ove godine prilika da im se oda dužno poštovanje.

Riječkog povjesničara Miljenka Smokvinu je hrvatsko-norveško društvo pozvalo da u rujnu sudjeluje

na proslavi u Norveškoj, a pozvani su i potomci članova posade. Riječki povjesničar će održati predavanje o našim pomorcima, ali nije isključeno da se pripremi i serija izložbi u Norveškoj. U međuvremenu je otvorena izložba s dokumentima i modelom broda u galeriji Eugen Kumičić u Brseču.• (dp)(fotografije iz zbirke M. Smokvine)

Jadranski mornari u ledu ArktikaObljetnica

obilježava se 140. obl-

jetnica prve arktičke

ekspedicije u kojoj je

sudjelovalo 12 mornara s

Jadrana

Između 24 člana posade bili su i :

Josip Latković (Giuseppe Latkovich) iz Plomina, Petar Falešić (Pietro Fallesich) iz Bakra, Ante Zaninović (Anto-nio Zaninovich) iz Visa, Petar Lusina (Pietrus Lusina) iz Cresa, Anton Katarinić (Antonio Catarinich) iz Malog Lošinja, Juraj štiglić (Giorgio Stiglich) iz Bakra, Frane Letiš (Francuscus Letis) iz Opatije, Jakov Sučić (Jacobus Sucich) iz Voloska, vinko Palmić (Vincenzo Palmich) iz Lovrana, Lovro Marola (Lorenzo Marola) iz Rijeke, Anton večerina (Anto-nio Vecerina) iz Drage i Ante Lukinović (Antonio Lukinovich) iz Brača.

Povijesna slika posade broda

Karta novootkrivenog kopna

Nacrt broda izgrađenog u Bremerhavenu

Pred polazak

11br. 75 • lipanj 2013

Zamislite da pišete tisuće zamol-bi i ne prima vas nitko, što zbog

godina koje imate, što ne odgova-rate današnjem profilu koji se traži ili jednostavno vas je pregazilo vrijeme pa niste više dovoljno školovani za neke poslove.,a vama treba kora kruha, zar ne. Očito se radi o sili koja ne pita ni tko ste ni što ste, vi jednostavno morate raditi – vama se djeca školuju, računi stižu, rate kredita i ovrhe nad životom….i zamislite dan kad ustajete, a nema nikoga da kažete –kako ćemo ovo riješiti- sama ste i morate misliti isključivo svojom glavom. Znam iz iskustva da pametne i snažne stabilne žene uglavnom ostaju same i uspješne jer očito je da slabi muškarci rado upotrijebe silu nego razum i komunikaciju kako bi na neki način pobijedili u verbalno-mentalnom sukobu žene i muškarca.

Zašto udarac?Postavimo pitanje što je ispravno

nakon udarca. Kako se odupri-jeti nasilju ako je muž ili suradnik nasilnik.

Za takvo ponašanje u društvu postoji sudska kazna, ali realne posljedice znamo: malo zatvora, a kući ostaju djeca žrtve cijelog života.

A što je sa demonstracijom sile, kako to ovo društvo i zakon tretiraju ,nažalost nikako. Sve se svodi na puste odlaske centru za socijalni rad, a da nikada nije došlo do rješenja kako procesuirati nasil-nika u obitelji ili na radnom mjestu, kako ga naučiti da ne bude nasilan, da upotrijebi komunikaciju, a ne fizički obračun.

Nažalost, naše društvo nema niti jedan takav centar koji bi vršio neku vrstu oblikovanja ponašanja prihvatljivog u obiteljskoj ili radnoj zajednici .,doduše postoje savje-todavni centri koji su nedovoljno iskorišteni, a ne znam zašto ne bi imali centar za preodgoj nasilnih očeva i muževa, šefova ili surad-nika..

Vjerujem da bi takav centar uz stručni tim imao uspjeha pa nakon rehabilitacije po odluku stručnog tima otpuštao na nastavak života u zajednici pod nadzorom još neko vrijeme. Možda jednoga dana ovo naše društvo shvati potrebu za takvim centrom.

Brod - sredina neprilagođena ženiBROD je neka vrsta luke gdje ste

riješili egzistencijalno pitanje, ali ste psihički slomljena, povrijeđena i ne možete vjerovati kako je zatvorena sredina kao brod otro-vna za vas samu i dovodi vas u nemoralne priče koje su plod bujne mašte muškog mozga.

Koliko ćemo još biti malograđani, do kada ćemo se ponašati kao da nam je sve dozvoljeno. Smatram da nije bitno gdje radite i da vas društvo ne treba osuđivati zbog toga jer vi samo zarađujete za život i imate pravo na svoju privatnost što u našem naoko modernom društvu izgleda ne funkcionira jer ipak je patrijahalno doba još uvijek na snazi…u nekim radnim sredinama. Primjerice na brodu.

Nažalost psihičko i fizičko nasilje je postalo svakodnevnica i ne znam da li postoji sredina koja se još nije susrela sa ovim problemom..Taj problem nagriza sve sredine, urbane i ruralne.

Da tragedija bude još veća, žene se ne usude takvo što ni prijaviti, jer žena je uvijek sama kriva za sve, Ako i prijave bilo koju vrstu nasilja i ucjenjivanja tad zakonodavstvo ne vjeruje relevantnim doka-zima- upravo ih ponovo stavljaju u situaciju da svjedoče i ponovno se susreću sa osobom koja ih je zlostavljala na ovaj ili onaj način. Zaštite realno nema, izlaz postaje utopija.

Psihičko zlostavljanje ili ponižavanje i diskriminiranje po spolnoj osnovi, posebice na temu vaše osposobljenosti za dotičan posao, klasična pitanja i odgovori

na koji način je žena dospjela na poziciju na brodu na kojoj jest, upravo je niz bitaka koje žena vodi u borbi za ravnopravnost.

Mišljenja sam da svi mi, cijelo društvo, imamo taj zajednički problem; potrebno je mnogo više truda,ulaganja, edukacija, obrazovanja i građanskih normi, prihvatljivijih obrazaca ponašanja u tzv. “urbanom civiliziranom društvu”…..Uglavnom sve počinje od kuće pa do škole, ali ako nismo uspjeli usaditi sve kao roditelji, tada su škole drugi roditelji gdje se provodi više vremena nego kod kuće i upravo tobi trebao biti rasadnik ljubavi i poštivanja, kako bi mladi sutra bili zdravi članovi zdravog društva.

Sekcija žena Sindikata pomora-ca Hrvatske stoji na usluzi svim članicama nježnijeg spola koje imaju problema na radnim mjestima ili u svojim domovima..Zajedno smo jače, javite nam se. Iako naočigled rješenja za vas nema, mi ćemo ga iznaći zajedno s vama. •

Tatjana Božić, predsjednica Sekcije žena SPH

Nije važno da li ste udana

ili rastavljena žena, uz

dužno poštovanje ne

prosperirate najbolje na

nekim radnim mjestima

koja su uvažena kao

„muški poslovi“ ili ste u

okruženju muškog svijeta

raritet. 

Da li je žena sama?

Sekcija žena

Luka Mišić, novi voditelj ureda Zadar

1. PrEdSTAvI SE NAšIM čLANovIMA I čITATELJIMA :)Pozdrav svim članovima Sindi-

kata te naravno Vama čitateljima Pomorskog vjesnika. Novi sam Voditelj ureda SPH Zadar, gdje dolazim umjesto sad već legend-arnog Marka Miočića koji odlazi u višekratno zasluženu mirovinu, svakako mi je želja da budem među članovima i pomorcima prihvaćen kao što je i on bio. Inače, rođen sam 1985. godine u Šibeniku, a diplomu Pravnog fakulteta u Splitu stekao sam 2010.

2. KAKo vIdIš SvoJ PoSAo U UrEdU SPH U ZAdrU? KAKo PLANIrAš PoMoĆI PoMorCIMA U ZAdrU?Kao diplomirani pravnik sa

prethodnim radnim iskust-vom u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, gdje sam se prvenstveno bavio radnopravnom problematikom, vjerujem da ću biti od pomoći u rješavanju problema pomoraca i to od onih svakodnevnih, pa nadam se u budućnosti i strukturalnih.

3. šTo TE ZANIMA U SFErI PoMorAčKoG ZANIMANJA?

Prvenstveni mi je interes upravo u rješavanju pravnih problema pomoraca koji proi-zlaze iz radnog odnosa te onog šireg pravnog okvira na koji mi kao Sindikat možemo utjecati i mijenjati, odnosno kolektivnog ugovora.

4. šTo BI Po TvoM MIšLJENJU SINdIKAT TrEBAo PrEdSTAvLJATI?Prvo što mi pada na pamet u

kontekstu sindikata je svakako solidarnost, te jedna za to prikladna izreka odnosno tzv. manifest solidarnosti njemačkog pastora Martina Niemollera iz vremena II. svjetskog rata – “Kad su došli po komuniste, ja sam šutio, jer nisam bio komunist; kad su zatvorili sindi-kalce, ja sam šutio, jer nisam bio sindikalac; kad su došli po Židove, ja sam šutio, jer nisam bio Židov; kad su došli po mene, više nije bilo nikoga da se pobuni.” Dakle pomorci, ali i šire, moraju biti solidarni sada jer poslije može biti kasno, a upravo je Sindikat pomoraca Hrvatske taj koji štiti i promiče prava i interese pomoraca, a zato su potrebni upravo svi pomorci. • (bm)

SINDIKAT POMORACA HRVATSKE

ITF

Stephen Cotton – general-ni tajnik

S 31. svibnjem dosadašnji dugogodišnji generalni tajnik ITF-a David Cockroft predao je svoju funkciju, poslove i odgov-ornosti Stephenu Cottonu. Prilikom odstupanja zbog odlaska u mirovinu Cockroft je poslao osobnu poruku u kojoj navodi da će u slijedećem razdoblju ipak sudjelovati u radu pojedinih tijela ITF-a, da ostaje i direktor

Seafarers’ Rights International do isteka mandata i da želi nasljed-niku uspješan mandat.David Cockroft je postao gener-alni tajnik 1993. godine. (dp)

HRB

Zoranka Tomić-nova povjeren-ica

Sredinom svibnja održana je skupština podružnice SPH u Hrvatskom registru brodova na kojoj je izabrana nova povjeren-ica: Zoranka Tomić. Dosadašnji povjerenik Jadran Tomić je otišao u mirovinu.

Usprkos činjenici da u HRB-u SPH nema potpisani kolektivni ugovor, članovi nemaju primjedbi na poštivanje prava, redovitost isplate plaća i uvjete rada.

Izražena je želja za aktivnijim radom podružnice te značajnije angažiranje u Sekciji žena. (nm)

Transeuropa Ferries

Posada repatri-rana

Početkom svibnja SPH je organizirao repatrijaciju autobusom pedesetak članova posade s trajekata Larkspur i Gardenia koji su ostali na mrtvom vezu u Ostendeu (održavali su trajektnu liniju Ostende-Ramsgate) nakon što je brodar Transeuropa Shipping Lines Ltd. iz Kopra obustavio plovidbe zbog nagomilanih dugova. Brodar je ostao dužan i zaostale plaće velikom broju članova posade – SPH prikuplja dokument-aciju o potraživanjima kako bi se mogla dostaviti sudu. S obzirom da brodovi viju zastave Cipra, a da su zaustav-ljeni u Belgiji očekuje se jako dugo razdoblje za eventualnu isplatu zaostalih plaća.

Ostala dva trajekta koja su bila u floti slovenskog brodara, Wisteria i Oleander, pronašla su novog vlasnika i plove pod novim imenima (Vronskiy i Sherbatskij) u španjolskim vodama, a u managementu su tvrtke Kajster d.o.o. iz Portoroža (Slovenija).(dp)

12 Novo na www.sph.hr - baza podataka za članove (više na str. 15)

Nakon smrti na brodu za krstarenje Rebecce Coriam

(2011.) i vježbenice Akhone Geveza (2010, u Kvarnerskom zaljevu) IMO će u studenom prihvatiti predložene smjernice o tome kako zapovjednici moraju sakupljati i sačuvati dokaze i osiguraju pastoralnu podršku za žrtve zločina.

Taj dokument (dvadesetak stranica) pod nazivom Preserva-tion and collection of evidence following an allegation of a serious crime having taken place on board a ship, or following a

report of a missing person from a ship, and on pastoral and medical care of victims, razvijen je za korištenje na svim vrstama brodova, ali je izazvao žestoke reakcije brodarskeindustrije i lobija za sigurnost na brodovima za krstarenje.

Glavna briga industrije je da izbjegne terećenje brodskih zapovjednika novim poslovima i njihovo stavljanje u situacije koje su prijemčljive kriminalizaciji. Deidre Fitzpatrick je, utemeljitelj i izvršni direktor Seafarers’ Rights International, pokušala

umiriti protivnike tvrdeći da smjernice ustvari smanjuju odgovornost zapovjednicima tijekom prikupljanja dokaza i njihovo sačuvanje.

- Zapovjednici nisu obučeni za istraživanje mjesta zločina i nisu instruirani kako us-postaviti temelje za svaku odgovornost, krim ili drugo ... u sačuvanju i/ili rukovanje dokazima, rekla je Fitzpatrick.

S druge strane lobi za sigurn-ost na brodovima za krstarenje u SAD gorljivo brani jedan drugi dokument: Cruise Vessel Safety and Security Act (CVSSA), prihvaćen 2010. godine, koji je, slično IMO smjernicama, razvijen za rješavanje problema u svezi s kriminalitetom na brodovima za krstarenje. Lobiste podržava

Komitet za trgovinu, nauku i transport američkog Senata, a on je u svibnju zatražio da Cruise Lines International Associa-tion (CLIA) dostavi „značajnu količinu“ informacija o sigurnos-ti, taksama i porezima, pravima putnika i zakonskom statusu.

Mark Gaouette, član odbora američkog International Cruise Victims Association i bivši direktor za sigurnost u Princess Cruises tvrdi: - IMO smjer-nice propustile su dati bitne smjernice...prvenstveno jer su voluntarističke i oslobađaju zapovjednika...propisujući njegove obaveze na pogrešan ili aljkav način.

Tvrdi i da je zabrinut jer su smjernice snažan rival jakim američkim regionalnim zako-nima i ne pojašnjavaju pravna pitanja. Smjernice „su, čini se u konfliktu“s CVSSA u davanju smjernica u slučaju izvješća o kriminalnom činu tvrtkinom časniku za sigurnost kao zakon-ski provedbenom časniku kao što je to propisano u CVSSA.

I dok su smjernice dopuštaju

kompleksnost međunarodnog zakonodavstva, ne pružaju jasnu smjernicu za čije interese se vodi istraga prilikom kriminalnog čina počinjenog na brodovima pod stranim zastavama. Istovremeno se postavlja pitanje zašto nema poveznice s Crime Manual for Ship’s Security Officers (Hamp-shire Constabulary, UK) iz 2009. godine koji je namijenjen istraživanju kriminalnih činova na brodovima za krstarenje.

Voditelj službe za praćenje za-kona u međunarodnom sindikatu pomoraca Nautilus, koji predstav-lja International Federation of Shipmasters’ Associations u IMO radnom tijelu, brani smjernice. Tvrdi da su međunarodne smjer-nice bile potrebne kako bi se odredila jurisdikcija, a njihov sta-tus smjernica znači da ne mogu biti iznad regionalnih zakona. Uz to objašnjava da smjernice nisu razvijene kao „proaktivni posao sa sigurnosnim elementima kao što su prevencija“. One su samo smjernice za očuvanje dokaza nakon počinjenog kriminalnog djela.• (IMO, priredio dp)

Nisu htjeli pokrenuti standard-ni Siemens Club koji se može

zateći svjetskim lukama u kojima pomorac neaktivno provodi slo-bodno vrijeme i čeka odlazak iz luke. Internet, restoran i telefoni su trenutno na usluzi posadama koji su često iz najudaljenijih dijelova planete. Posade brodova tako mogu za cijenu od 2 eura surfati internetom sat vremena ili pak razgovarati telefonom, prim-jerice s SAD-om i Kanadom za 27 centi po minuti razgovora.

Uz osnovnu ponudu, etablirani su prodavači avio karata koje po-morci mogu rezervirati ili kupiti u trenutku kada uplove u Du-brovnik. Na usluzi im je također tkz. CREW SHUTTLE, kombi koji ih vozi do grada bez naknade! na Sindikat pomoraca Hrvatske je 2011. ugovorio kupnju kombija za dubrovački centar za pomorce u organizaciji Seafarers Trust pri ITF-u, koja pomaže pomorcima diljem svijeta. Ukoliko se pomorci nađu u bilo kakvim zdravstvenim tegobama, isti kombi služi za prijevoz bolesnika u obližnju bol-

nicu. Takva praksa je dubrovačkoj bolnici donijela svjetski certifikat ROYAL CARIBBEAN MEDICAL CERTIFICATE. Golac napominje da je atmosfera izrazito dobra, posade često organiziraju roštilje i dnevne zabave. Sportske aktivnos-ti su posebice važne za pomorce koji najčešće traže nogometnu loptu, te je ove godine već orga-niziran malonogometni turnir. Organizirane eskurzije u Konavle, Slano i Međugorje su također jedna od opcija za pomorce uko-liko imaju vremena za obilazak najjužnijeg dijela hrvatske obale i susjedne nam Hercegovine.

U Hrvatskoj je danas na snazi uredba o ‘short passu’ ili po-morskoj vizi, zbog koje posada kruzera, ukoliko žele zakoračiti na hrvatsko tlo, moraju platiti oko 25 dolara. Kako to nije slučaj s ostalim nam konkurentnim odredištima kruzera, primjer-ice Španjolskom, lučke uprave nadležnima već godinama sug-eriraju ukidanje naplate. Svi koji su u viznom režimu Republike Hrvatske, morjau platiti tu pristo-

jbu, no prema riječima voditelja centra, većina posada ima pravo izaći na područje unutar luke. također je dosta primjera kom-panija koje osiguraju vize za svoje posade, ali primjerice ne

smiju napustit luku, dok onih koje zabranjuju svojim zaposlenicima izalzak na kopno također ne manjka..

Golac napominje da njihov interes u ulaganje u ovaj projekt nije nikako bio komercijalan jer im je cilj osigurati posadi domaću atmosferu dok su daleko od svo-jih kuća.Posada je upravo ta koja se vraća, a ne gosti! Budućnost nosi mnogo nadogradnje jer je u planu i u suradnji sa Sindikatom pomoraca Hrvatske još mnogo

projekata. Crew Service Centre zasad radi samo 7 mjeseci u godini, dok traje sezona, iako se koncesija od 7000 kuna na mjesec plaća cijelu godinu. Možete ih pronaći i na internetu putem www.crewcenter.net te na Facebooku i popratiti njihov rad i aktualna zbivanja: CREW CENTER DUBROVNIK. Mi u Sin-dikatu pomoraca Hrvatske želimo im još više uspjeha u budućnosti i nadamo se skorom ponovnom susretu...• (bm)

IMo pravila su dočekana

kritikom da će se koristiti

za potkopavanje regional-

nih zakona.

dubrovnik je nezaobi-

lazna stanica za brodove

za krstarenje. Siniša Golac

i Predrag rajlić voditelji

su Crew Service Centra,

prostora koji se nalazi un-

utar luke Gruž i posvećen

je pružanju usluga i

pomoći posadama bro-

dova za krstarenje. Nakon

jednogodišnje stanke,

ekipa iz tvrtke Uspinjača

je ponovno dobila konces-

iju za ovaj prostor unutar

dubrovačke luke, ovoga

puta na dvije godine.

Industrijaprotiv smjernica

Međunarodna pomorska organizacija

24 sata na usluzipomorcima

Crew Service port Dubrovnik P. Brazzoduro, voditelj Centra Predrag Rajlić i Vladimir Glavočić

13br. 75 • lipanj 2013

Intenzivno povećanje prirode brodarskih operacija znači da

pomorci često moraju raditi veliki broj radnih sati. Prema pravilima ILO-a (Međunarodna organizacija rada) pomorcima je dozvoljeno raditi 91 sat sedmično, a prema STCW konvenciji IMO-a dozvoljen je 98-satni radni tjedan najviše dva tjedna u „izvanrednim“ situacijama. Prema Konvenciji o radu pomoraca (koja stupa na snagu prvog srpnja): najveći broj sati rada ne smije biti veći od 14 sati tijekom bilo koja 24 sata; i 72 sata tijekom bilo kojih sedam dana (odnosno najmanji broj sati odmora ne smije biti manji od 10 sati tijekom bilo koja 24 sata i 77 sati tijekom bilo kojih sedam dana).

Buka, vibracije, valjanje, učestalo ticanje luka, rukovanje teretom i druge aktivnosti smanjuju mogućnost da pomorac ima kvalitetan san za vrijeme razdoblja odmora. Pod umorom se uglavnom podrazumi-jeva stanje akutnom mentalnog i/ili fizičkog umora u kojem progresivno

opadaju performanse i budnost. Pomorcima se pravilima kompanije, specifičnog sektora, zastave broda ili IMO pravilima zabranjuje ili oštro smanjuje uporaba alkohola na moru. Istraživanja pokazuju da oko 22 sata bdijenja ima iste učinke kao (ovisno o individualnim osobinama pomorca) 0.10 posto koncentracije alkohola u krvi odnosno dvaput više od zakonski dozvoljene koncentracije u mnogim zemljama EU za vozače.

Umor je i važan zdravstveni problem pa postoje podaci da dugo bdijenje postaje rizični faktor za gojaznost, kardiovaskularne prob-leme i šećernu bolest (dijabetes).Projekt Horizon je pokrenut kao odgovor na povećanja brige za zdrav-lje pomoraca odnosno povećanja broja dokaza o ulozi umora u pomor-skim nesrećama. Projekt sponzorira EU zajedno s Warsash Maritime Academy (Southampton), Chalmers Tekniska Hoegskola AB (Švedska) i Stress Research Institute of Stock-holm University te osam drugih

kompanija i organizacija.U proteklih 20 godina brodar-

ska industrija postala je svijesna „ljudskog faktora“ za sigurnost. Statistike pomorskih osigiravatelja pokazuju da je ljudska greška uzrok oko 60 posto nesreća, dok druga istraživanja pokazuju da je za 80 do 90 posto sudara i nasukanja kriv ljudski faktor. Značaj ljudskog faktora u brodarstvu je porastao, prepoznata je uloga umora u pomorskoj sigurnosti. Veliki je broj, često skupih, nesreća u kojima se umor pomoraca pokazao kao

ključan. Npr. nesreća tankera Exxon Valdez 1989. godine. Američki National Transportation Safety Board otkrio je da je 24 sata prije nasukanja broda, časnik u straži imao samo 5 do 6 sati sna. Ili, smrt filipinskog kormilara da brodu pod danskom zastavom Thor Gitta u svibnju 2009. godine. Istraga je utvrdila da je on samo 2,5 sati spavao u posljednjih 38,5 sati prije nesreće.

Izvješće iz 2006. godine, kojeg je provelo Centre for Occupational and Health Psychology u Cardiff Univer-sity, pokazalo je da jedan od četiri časnika u straži tvrdi da je zaspao za vrijeme straže. Oko 53 posto anketiranih izvijestilo je da nisu imali mogućnost da spavaju šest sati u komadu. Švedsko istraživanja su

2008. i 2010. godine otkrila da je oko 70 posto časnika drijemalo na straži za vrijeme svoje karijere.

Britanski Marine Accident Inves-tigation Branch (MAIB) je 2004. godine analizirao ulogu umora u 66 sudara, bliskih susreta i nasukanja istraženih u razdoblju 1989-1999.Studija je pokazala da je umor doprinijeo u 82 posto nasukanja koja su se dogodila između 00:00 i 06:00 sati. Druga istraživanja umora pomoraca ukazala su na slijedeće faktore: veliki broj radnih sati za veći brod članova posade; problemi u dosezanju kvalitetnog sna; utjecaj turnusa straže (6 on/6 off); stres i radno opterećenje; često ticanje luka i rad s teretom; dužina ukrcaja.

Spavanje na dužnosti je stvarna i značajna opasnost za sigurnost u svim vrstama prijevoza, a brodarst-vo nije izuzetak. Rezultati pokazuju da više pomoraca spava na straži u turnusu straža 6 on/6 off nego

u turnusima 4 on/8 off, ali razina statističkog značaja nije dosegnuta. Najmanje 50 posto pomoraca u oba turnusa straža 6 on/6 off pronađeno je da spava na zapovjedničkom mostu! Postotak spavača u straži je relativno jednak za straže na mostu i strojarnici.

Na kraju, što se može zaključiti: neočekivano visoki postotak pomoraca spava za vrijeme straže na mostu; više pomoraca spava za vrijeme noćno/jutarnjih straža nego za vrijeme dnevnih/ranovečernjih straža; više pomoraca spava u turnusrima straža 6 on/6 off nego u sustavu 4 on/8 off; nema značajne razlike između straža na mostu i u strojarnici. •

(www.project-horizon.eu, priredio dp)

Preveliki broj radnih sati

dovodi u rizik zdravlje

pomoraca i njihovu sig-

urnost. Preko 80 posto

svjetske trgovine obavlja

se morem, preko 90 posto

europske trgovine obav-

lja se morem, a 40 posto

unutarnje trgovine među

zemljama EU obavlja se

short sea shippingom.

Tko spava na straži ?

Projekt Horizon

14 Novo na www.sph.hr - baza podataka za članove (više na str. 15)

Više od 85 posto pomoraca zabrinuto je zbog prijet-

nje za moguće krim optužbe u svezi svoga posla, pokazalo je istraživanje provedeno na svjetskoj razini. Strah da budu nečija žrtva ili da ne budu fer tretirani dovodi do toga da gotovo polovina ispitanika nije sprem-no surađivati s vlastima koje istražuju događaj.

Anketa, koju je popunilo gotovo 3.500 pomoraca iz 18 zemalja, predstavljena je na stotoj sjed-nici Komiteta za zakonodavstvo Međunarodne pomorske orga-nizacije (IMO) u Londonu. Jednogodišnji istraživački projekt sproveo je Seafarers’ Rights International (SRI) da bi skrenuo pažnju na iskustva pomoraca u svezi krim optužbi, njihovo shvaćanje rizika i posljedice suds-kih procedura.

Pokazalo se da se gotovo osam posto pomoraca susrelo s optužbama, da je oko četiri posto svjedočilo, a da je jedna trećina ispitanih pomoraca završilo na sudui. Devet od deset pomoraca, koji su bili za nešto optuženi, nisu imali zakonom predviđenog odvjetnika, a više od 90 posto nije imalo prevoditelja. Više od 12 posto onih koji su bili suočeni s optužbama dobilo je objašnjenja o svojim pravima, a više od jedan na njih pet smatra da su pri tom bili fer tretirani. Jedan od pomoraca je u anketi napisao: Spasio sam živote cijele posade i spriječio nesreću odnosno onečišćenje, a tretirali su me kao državnog neprijatelja.

Oko 80 posto pomoraca, koji su bili za nešto optuženi, izjavili su da su se osjećali zastrašeno ili u opasnosti. Jedan od njih je komentirao: Uperili su oružje u naše glave – mislio sam da su došli da nas ubiju.

Podaci prikupljeni u istraživanju govore o propustima za vrijeme suđenja pomorcima optuženima nakon pomorskih nesreća, kao posljedica povećanja broja propisa koji pokrivaju brodarsku indus-triju. Jedan pomorac se žalio: Mi smo postali lagana meta

u zemljama koje žele da nas osude. Drugi pomorac je izjavio: To je jedina industrija u kojoj se pojedinac može kazneno goniti iako je cijeloga života poštovao zakon i za nešto što vjerojatno nije njegova greška.

Preko 46 posto ispitanih je izja-vilo da bi se opirao da potpuno i otvoreno surađuje u istrazi nakon nezgode ili u istrazi prilikom incidenta, jer se boje da bi bili umiješani u kriminal, jer ne vjeruju u vlasti i zato, jer se boje da će suradnja imati loš utjecaj na buduće zaposlenje.

Istraživanje je pokazalo i da prostori koji se pregledavaju od strane vlasti – to je izjavilo preko 63 posto pomoraca koji su bili za nešto optuženi – su njihove kabi-

ne bez ikakva jamstva da im neće biti nešto podmetnuto, dok je 44 posto izjavilo da im je pregle-dano tijelo. Možda iznenađujuće, istraživanje je pokazalo da se najviše istraga vodi protiv zapovjednika - oko 23,3 posto ukupno u odnosu prema 1,6 posto mazača, rang koji je najmanje podložan sudskim istragama.

Istraživanje je pokazalo da ambi-ciozni i dobro kvalificirani časnici odbijaju promaknuće u viši rang jer se boje da će to povećati njihove šanse da završe na sudu! Postoje dokumentirani slučajevi viših časnika koji su odlučili prekinuti svoje karijere zbog straha da će ih pomesti zakonska metla ili su se odlučili za alter-nativno zaposlenje koje je manje

izloženo kriminalnom progonu.Najčešći razlozi za progon

su: onečišćenje, sudar, fatalna nesreća, kršenje lučkih pravila, zloupotreba droge, kršenje carinskih zakona. Pozitivno je da je više od dvije trećine pomoraca koji su bili suočeni s optužbama - oslobođeno, dok je jedna trećina osuđena prema optužnici ili manjom kaznom.

Poznati su slučajevi hrvatskih časnika koji su mjesecima čekali suđenje u Panami zbog toga što je na vanjskom dijelu oplate broda pronađen sprem-nik s drogom ili mazača koji je proveo mjesece u zatvoru u Panami, pa je oslobođen, ali ne može napustiti Panamu dok se vodi žalbeni rok. Ili slučaj kap. Laptala koji je vodio tešku bitku da dokaže nevinost nakon što je u skladištu (na obali) među iskrcanim teretom banana navodno pronađena velika količine droge.

Komitetu za zakonodavstvo IMO-a predočene su prijedlozi kako da se situacija poboljša. Na sastanku se čulo da mnogi pomorci žele više informacija, više edukacije, treninga i smjer-nica o rizicima kojima mogu biti suočeni u srazu s raznim stranim zakonodavstvima.

Iz istraživanja je proizašlo i da pomorcima trebaju bolji savjeti

o njihovim pravima ako se brane, žale ili su samo svjedoci. Uz to traže dobru i besplatnu odvjetničku zaštitu kada su za nešto optuženi, fer suđenje i tret-man, veću mrežu podrške...

Sudionici sastanka su upozorili da rezultati istraživanja snažno upućuju da se prava pomoraca iz IMO/ILO International Guidelines on Fair Treatment of Seafarers in the event of a Mari-time Accident često krše.

- Poruke pomoraca su glasne i jasne. Tvrde da su jihova prava teoretska i varljiva, a ona moraju biti praktična i efek-tivna, izjavila je izvršna direk-torica SRI Deirdre Fitzpatrick. • (priredio dp)

Optužba % pomoraca

Onečišćenje (pollution) 9,76

Sudar (collision) 9,75

Fatalna nesreća (fatal accident) 8,94

Kršenje lučkih pravila (breaching port rules)

8,13

Zloupotreba droge (drug abuse) 8,13

Kršenje carinskih zakona(violating customs rules)

6,87

Krijumičarenje dizela (diesel smuggling) 6,50

Krijumičarenje ljudi (human trafficking) 4,88

Ilegalni ulaz (illegal entry) 4,88

Ilegalni teret (illegal cargo) 4,07

Pijanstvo na dužnosti (drunk on duty) 4,07

Napad (assault) 4,07

Krijumičarenje droge (drugs smuggling) 3,25

Krađa (theft) 3,25

Ubojstvo (murder) 2,44

Ozljeda kopnenog personala(injury shore personnel)

2,44

Pljačka (robbery) 1,63

Falsificiranje dnevnika (false logbook entry)

1,63

Nasukanje (shipwreck) 1,63

Rang % pomoracaOdnos između zapovjednika i

drugih

Zapovjednik 23,33 1,00

Elektročasnik 15,52 1,66

Treći časnik 10,35 1,68

Upravitelj stroja 10,00 2,74

Poslužitelj sisaljki 10,00 2,74

Drugi časnik 9,83 2,79

Radio časnik 7,69 3,65

Mornar 7,14 3,96

Drugi časnik stroja 7,05 4,01

Glavni konobar 6,67 4,26

Prvi časnik 5,99 4,77

Vođa palube 4,85 5,96

Treći časnik stroja 4,78 6,06

Kormilar 4,34 6,71

Mehaničar 3,15 9,36

Konobar 2,38 12,47

Glavni kuhar 1,73 17,25

Mazač 1,59 18,87

Prema najnovijem

istraživanju kriminal-

izacija pomoraca je

toliko ozbiljan problem

da niži časnici odbijaju

unapređenje, jer ih to

dovodi na prvu liniju

moguće kriminalizacije.

Iznimno je važno da pomorac/član kontaktira svoj sindikat što je moguće prije nakon incidenta. Sindikalna sposob-nost zaštite i pomoračka obrana protiv svake optužbe ili istrage, može biti ozbiljno narušena ako pomorac da pismeni iskaz vlastima prije dobivanja pravnog ili profe-sionalnog savjeta.

Karijera:1. Postati zapovjednik, 2. Završiti u zatvoru

Kriminalizacija

15br. 75 • lipanj 2013

PRIDRUŽITE SE,MI SMO OVDJE ZA VAS!PlaćanjeSindikat pomoraca Hrvatske

je sindikat pomorskih

profesionalaca koji okuplja

pomorce i brodarce bez

obzira na to kod kojeg

brodara plove, pod kojom

zastavom i na kojoj vrsti

broda plovi. Mi prego-

varamo s poslodavcima o

visini plaća, uvjetima rada,

radnim satima da bi osig-

urali ugovor koji prepoznaje

vještine i iskustvo članova.

Pravna pomoćSindikat pomoraca nudi

članovima široku lepezu

pravne pomoći. Kada nije

moguće dati pravni savjet

ili slučaj riješiti unutar

SPH koriste se poje-

dina odvjetnička društva

ili samostalni odvjetnici,

lojalni SPH, koji su specijal-

izirani za pomorsko radno

pravo ili opće radno pravo.

PodrškaSPH ima stručnjake koji

mogu dati odgovor i

tumačenja ugovora,

rješavati probleme neis-

plate plaća, isplata naknada

u svezi povreda na radi ili

smrti, diskriminacije...

PorezSPH je predložio, što je i

prihvaćeno, da pomorci,

ukoliko budu u tijeku

godine najmanje 183

dana na brodu (uključujući

putovanje, obrazovanje u

inozemstvu, bolovanje...)

budu oslobođeni od

plaćanja poreza na doho-

dak.

MirovinaSPH je predložio, što je

usvojeno, da pomorci

mogu u mirovinu sa 60

godina života i 15 godina

plovidbe, a utemeljio

je Zatvoreni dobrovoljni

mirovinski fond Sindikata

pomoraca Hrvatske kako

bi svojim članovima pružio

mogućnost mirovinske

štednje po najpovoljnijim

uvjetima (dodatna mirovi-

na).

Međunarodna podrškaSPH predstavlja stajališta

pomoraca na nacionalnim

i međunarodnim tijelima

uključujući European Trans-

port Workers’ Federation

(ETF), International Trans-

port Workers’ Federation

(ITF). SPH ima predstavnike

u tijelima International

Maritime Organisation

(IMO) i International Labour

Organisation (ILO) gdje se

donase globalne odluke u

svezi uvjeta rada, zdravlja

i sigurnosti te obrazovanja

pomoraca.

KontaktČlan SPH u svakom trenutku

ima na raspolaganju

mogućnost kontaktiranja

dužnosnika i pružanja

pomoći ( 24 sata na dan

bez obzira na vremensku

razliku i luke u kojoj se

brod nalazi). Dužnosnici

posjećuju pomorce na

brodovima, učenike i

studente u srednjim

školama i fakultetima,

održavaju kontakte s

nacionalnom administraci-

jom, nacionalnim i stranim

brodarima, posrednicima pri

zapošljavanju.

Vaš sindikat,vaš glasSPH predstavlja glas

dvadesetak tisuća hrvatskih

pomoraca-profesionalaca

koji rade u svim sekto-

rima industrije na moru

i na kopnu, uključujući

unutrašnju plovidbu, velike

jahte i offshore.

AktivnostSPH je demokratski sindikat

temeljen na dobrovoljnom

članstvu koji nudi članovima

mogućnost da budu aktivni

i da iznesu svoja mišljenja

– na lokalnoj, nacionalnoj i

međunarodnoj razini.

SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 RijekaTel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673 E-mail: sindikat-pomoraca-hrvatske@ri.t-com.hr, pbrazzoduro@sph.hr, brazzoduro_predrag@itf.org.uk, predrag.brazzoduro@ri.t-com.hr, vsvalina@sph.hr, dprestint@sph.hr, bmanojlovic@sph.hr; jkanadic@sph.hr, ljbobic@sph.hr

URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050E-mail: lmisic@sph.hr

URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 SplitTel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339E-mail: nmelvan@sph.hr, kseverdija@sph.hr

URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 DubrovnikTel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993E-mail: rperic@sph.hr

URED ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 79a, 22000 ŠibenikTel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321E-mail: mkronja@sph.hr

SPH Adresar

www.sph.hr

Impressum

Pomorski vjesnikISSN 1330-736Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske, Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4, 51 000 RijekaZa nakladnika: Vladimir SvalinaGlavni i izvršni urednik: Danilo Prestintdizajn i prijelom: Roman Cetin

Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a, 51 000 RijekaNaklada: 5.000

Objavljeni članci ne moraju nužno održavati stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije, diskete i CD se ne vraćaju.

PRISTUPNICASindikat Pomoraca HrvatskeSredišnji ured Krešimirova 4, 51000 Rijeka

Želim se učlaniti u Sindikat Pomoraca Hrvatske (molimo ispuniti TISKANIM slovima)

Prezime Ime M / Ž

JMBG Adresa

Grad Poštanski broj Tel.

E-mail Mob.

NajblIža rodbina

Prezime Ime Srodstvo

Adresa Grad Pošt. broj

Plaćanje članarine

Gotovinom na blagajni SPH Uplatom na žiro račun SPH

Prema ugovoru SPH s brodarom/posrednikom

Datum Vlastoručni potpis

Mjesto

Brodar

Posrednik

Brod IMO br.

Svojstvo

Pomorska knjižica br. Izdana u Vrijedi do

Školska sprema Zvanje

Detalji o glavnoj svjedodžbi

Izdana od Datum izdavanja

Da li ste prethodno bili član SPH Da Ne

Čl. broj Kada ste prestali biti član

Da li ste član drugog sindikata Da Ne Kojeg

Popunjava SPH

Datum primitka

Broj iskaznice

Pridružite nam se na društvenim internet servisima:

SEDAM KORA

nova Internet TV emisija Sindikata Pomoraca Hrvatske

www.sph.hr

SEDAM KORA

nova Internet TV emisija Sindikata Pomoraca Hrvatske

www.sph.hr

400.000 TEU

Kapacitet kontejnerskih brodova koji će u 2013.

završiti u rezalištu

2broda

Broj brodova trenutno u rukama somalskih pirata

60Broj kontejnerskih vlakova koji dnevno kreću iz luke

Felixtowe

NOVO - baza podataka za članove SPH

Na stranici www.sph.hr, otvorena je nova rubrika ISKLJUČIVO za članove SPH, u kojoj se nalazi sva dokumentacija vezana uz kolektivne ugovore, pravilnike i zakone RH koji se odnose na radno-pravni položaj hrvatskih pomoraca u RH i inozemstvu.

Članovi se mogu registrirati online koristeći broj svoje članske iskaznice i besplatno pročitati ili preuzeti željene dokumente na svoje računalo.

Internet adresa na kojoj se nalazi baza podataka http://sph.hr/dokumenti/

16 Novo na www.sph.hr - baza podataka za članove (više na str. 15)

AUTOR:VALTER

DESNIPRITOK

SAVE KODJASENOVCA

MADARSKA

SPOJ DVAJU SAŠIVENIHKOMADA TKANINE

ZOJA ODAK

BOJNIOTROV

PLIKAVAC

BELGIJA

EPSKOPJESNIŠTVO

POLJSKAAVIONSKA

KOMPANIJA

TIP PLOVILA ZA ČI ĆENJEDNA I VADENJE PIJESKA

KAKVO POSJEDUJE BRODARIZ KRI

Š

ŽALJKE

MJERA ZASIROVUNAFTU

(IZVORNO)

LAGANALEGURA ZA

IZRADUDIJELOVA

ZRAKOPLOVA

BESTJELESNOBIĆE

“UJEDINJENINARODI”

UZDANJE,UFANJE AUSTRIJA

“VISITORBASED

NETWORK”

SANDUK UKOJEMU SEUZGAJAJU

SADNICE ZARASADIVANJE

IVICAOLIĆ

GRAD UZAPADNOJUKRAJINI

OZNAKA ZALOVCA U

ŠAHU

IME SAMO-HODNOGTANKERA

BRODARA IZKRIŽALJKE

DUGA RIJEKANA SJEVERUSJEVERNEAMERIKE

PALAČAU KOJOJOBITAVA

VLADAR (MN.)

IVAN ZAJCRIJEČKA

ČI SUTI OCEAN”)

ŽENSKAPOP-GRUPA

(”O

STRANADUŽINSKA

MJERA, COL

PUTNIČKIBROD U

FLOTI NABRODARA

ŠEG

ITALIJA

TIP PLOVILAS POGONOMBRODARA IZKRIŽALJKE

GRAD UGORNJOJAUSTRIJI

NA DUNAVU

TONSKI ROD

DEUTERIJ

UDUBINABLAGIHKOSINA

IZMEDU BRDANEPTUNIJ

RIMSKI: 101

FAUSTVRANČIĆ

“MEDITERAN-SKE IGRE U

SPLITU”

VALNEAOD MILJA

DONJI DIOPOSUDE

VO NAPITAKĆNI

“EAST”

SAMOSTALNOIZVODENJE

GLAZBENOGDJELA

DAVANJE NASVE STRANE

PLOVILO ZAPODVODNI

ISKOPPIJESKA

GORANIVANIŠEVIĆ

IMENJAKINJAGLUMCA

BEŠLAGIĆA

RUSKI GRADNA VOLGI

KANTAUTORMOROSIN

TALIJANSKIKANTAUTOR

BOLESTSMANJENOGIMUNITETA

ODREDENOSTDOZE LIJEKA12 KOMADAISTOVRSNIHPREDMETA

VRH UGORSKOMKOTARU(1386 m)

NEUGODANZADAH,SMRAD

TULIPAN

PRAOTACDORANA

“LITRA”POTISKIVAČBRODARA IZKRIŽALJKE

ŽIVOTINJE(LAT.)

SAMOHODNITANKER

BRODARA IZKRIŽALJKE

OSOBNAZAMJENICA

GLE, ETO

NERAVAN,ISKRIVLJEN

UISTINU,DOISTA

NATJECANJEU TRČANJUPRIRODOM

DUGORAZDOBLJE

VEDRIČARBRODARA IZKRIŽALJKE

NAROD NABORNEU

MALA RANARUSKI OSVA-JAČ SIBIRA,VLADIMIRVASILJEVIČ

POSUDA ZAUMIVANJE

RAŠČLAMBA

TIP BAGERABRODARA IZKRIŽALJKE

RIJEČKIKVART

(STADION!)

STARO-ZAVJETNIŽIDOVSKIPROROK

IME JEDNOGTEGLJAČA

BRODARA IZKRIŽALJKE

RIMSKI: 57

“RADIJUS”

JAJOLIKIPOSLUŽAVNIK

ILIJALONČAREVIĆ UZLOVI

DEPARTMANU ISTOČNOJ

FRANCUSKOJ

ZNAMENITIMOST UVENECIJI

LUČKI GRADU ERITREJI

STARAMJERA ZATEKUĆINE

BELGIJSKISLIKAR, EKS-PRESIONIST

JAMES S.

IME JEDNOG OD BRODOVATEGLJA

ŽALJKEČA RIJEČNOG

BRODARA IZ KRIDJED U

PRIMORJU

ZLO,ZLOČESTO

TJESNOĆA,USKOST

NAKLADNICI

POLITIČARDURAKOVIĆ

IME BRODAPOTISKIVAČA

SISAČKOGBRODARA

TIP BAGERABRODARA IZKRIŽALJKE

SISAČKIRIJEČNIBRODAR

ČAMAC NAVESLA (ENGL.)

HRVATSKIPJESNIK,NIKOLA

RUSKI PISAC,VASILIJ

IVANOVIČPLOSNATA

MORSKA RIBA

“PERCEIVEDUSE VALUE”ELEVATOR

BRODARA IZKRIŽALJKE

Kuhinja

Juha od morskih algi

Sastojci (za 6 osoba): kamen s morskim algama, korjenasto povrće (mrkva, celer, peršin korijen, koraba, sol, papar, riža, maslinovo ulje.

Priprema: Kamen s morskim algama i povrće kuhamo.Pred kraj dodamo rižu, zančinimo i poslužimo s maslinovim uljem.

Buzara od mrkača

Sastojci (za 6 osoba): 1,5 kg mrkača, 1,5 kg krumpira, 0,1 l miješanog ulja, češnjak, peršin, sol, papar, 0,08 l maslinova ulja.

Priprema: Krumpir narezati na ploške, posoliti i popapriti. Polo-vicu krumpira staviti u nauljenu posudu, prekriti prethodno s kuhanim mrkačen narezanim na malo veće komade i dodati malo maslinovog ulja. Prekriti ostatkom krumpira i opet nauljiti. Peći u pećnici dok krumpir ne omekša i porumeni. Uz ovo jelo servi-rati domaći radić ili rigu. (gastronaut)

Anegdote s moraStari morski vuk sjedi na klupi

na pristaništu kada naiđe mladić. Bio je naočit, pogotovo zbog fri-zure: svaki pramen je imao drugu boju: zelenu, crvenu, narančastu, plavu i žutu.

Mladić je uskoro zamijetio da ga stari morski vuk pomno proma-tra: - Što je, oldtimeru, nikad nisi ništa divlje učinio u životu ? Stari morski vuk mu odgovori: - Jed-nom sam se toliko napio da sam se oženio za papagaja. Upravo razmišljam da li si ti moj sin !

Kap. Gordon je preminuo. Susan odlazi u lokalne novine da objavi osmrtnicu. Službenica joj izrazi saučešće i upita Susan što želi napisati o Gordonu. Susan je odgovorila: - Stavite samo: Gordon je umro. Službenica je bila zgranuta: - Samo to? Ako je u pitanju cijena: prvih pet riječi je besplatno... Susan je nekoliko minuta razmišljala i konačno izustila: - Ako je to tako, stavite: Gordon je umro. Prodajem jedrilicu.

Nautičar je pao sa svoje jedrilice

u more. Uskoro naiđe brodica: - Uskočite, spasiti ću vas! Nautičar odgovori: - Ne, mene će Bog spasiti! Prošle su još dvije brodice, a nautičar stalno odbija spas s istim obrazloženjem. Konačno stigne i helikopter: - Poslali su nas da vas spasimo. Nautičar je opet odbio: - Ne, mene će Bog spasiti! Nautičar se utopio, a duša ode prema nebu gdje sretne Isu-sa: - Sve nade polagao sam u tebe, a ti si me pustio da se utopim?!. Isus odgovori: - Hej, poslao sam tri brodice i helikopter !!!

Brzi brod Diana izgrađen je 1940. godine u riječkom

brodogradilištu Cantieri Riuniti del Quarnaro (današnji 3. maj). Trebala je to biti jahta za Musso-linija, ali rat je odredio drugačiju namjenu. Imao je 15.68 gt, 113,9 metara dužine i 11,7 metara širine. Pogonila su ga dva parna stroja trostruke ekspanzije brzi-nom od čak 32,0 čvora.

Nakon dovršetka, brod je doživio dva incidenta: 28. rujna 1940. godine se sudario u luci Messina s podmornicom Onice koja je oštećena; prvog stude-nog 1940. oko devet sati dok je manevrirao u luci Rijeka (vjero-jatno za vrijeme pokusnih vožnji) udario je tegljač Quarnero koji je potonuo.

Dvadeset i devetog lipnja 1942. godine britanska podmornica HMS Thrasher (zapovjednik lt. H.S. Mackenzie) je, sjeverno od Tobruka, na brod ispalila šest torpeda od kojih su četiri pogo-dila cilj i potopila brod. Podmor-nica je izbjegla protunapad talijanskih motornih torpednih čamaca koji su bili u pratnji.

Po prvi puta objavljujemo imena članova posade koji su stradali pri torpediranju, a porijeklom su iz naših krajeva: Benussi Alceste (r. 1913., Rijeka), Cossi Mario (r. 1919.), Girardello Benedeto (r. 1905), Greffi Andrea (r. 1914., Rijeka), Maraspin Sergio (r. 1919., Piran), Milet-ich Giuseppe (r. 1920., Plomin, mornar/električar), Rotar Giovanni (r. 1922., mornar), Scopazzi Aldo (r. 1923), Sissa Amato (r. 1920) i Valente Gior-dano (r. 1920., topnik) • (dp)

Potopljenariječka Diana

Obljetnica