PASCAL Skripta

7/29/2019 PASCAL Skripta

1/16

Copyright mini-forum.rs.ba

SlavisaPASCAL skripta

1

Programski jezik


2/16



2

Sadrzaj:

UVOD:o Detaljna teorijska razradao Iznalazenje konceptualnog rjesenjao Implementacija koriscenjem nekog programskog jezika

O PROGRAMU:o Osnovne operacijeo Rezervisane rijecio Identifikatorio Komentario Promjenljiveo Konstanteo Programske strukture:

- Linijske- Razgranate- Ciklicne

o

Nizovi:- Jednodimenzioni- Dvodimenzioni


3/16



3

UVOD

Programiranje??? U danasnje vrijeme ovo je veoma primamljiv termin, pod kojim se najcesce

podrazumeva kreiranje racunarskih programa, sto ukljucuje detaljnu teorijsku razradu problema,

iznalazenje konceptualnog rjesenjai implementaciju koriscenjem nekog od programskih jezika.

Detaljna teorijska razrada

Kada kazemo detaljna teorijska razrada znaci da prije bilo kakvog daljeg rada prvo moramo

razmotriti da li je trazeni zadatak(problem) moguce rjesiti. To podrazumjeva: odrediti relaciju

izmedju trazenih(nepoznate promjenljive) i zadanih(poznate velicine) veza, koliko ce biti

funkcionalan, tj da rjesava sto veci broj slicnih zadataka, i td. Nakon sto utvrdimo da je zadatak

rjesiv, pristupamo izradi algoritma.

Iznalazenje konceptualnog rjesenja

Iznalazenje konceptualnog rjesenja predstavlja dobro formiran algoritam. A algoritam je niz

operacija koje je potrebno obaviti da bi dosli do zeljenog rjesenja. Da bi lakse shvatili algoritam

opisivacemo ga preko: prirodnim jezikom, pseudo kodom i dijagramom toka.

Kada algoritam opisujemo prirodnim jezikom moramo biti dovoljno precizni i detaljni te jepotrebno voditi racuna da ne budemo dvosmisleni, vec direktni sa hronoloski poredanim

operacijama.

Pseudo kod je kombinacija prirodnog jezika i nekog neformalnog programskog jezika, panjegova primjena zahtijeva zapisivanje u obliku nekog programskog jezika, ali bes stroge

notacije.

Dijagram toka predstavlja graficki prikaz algoritma ciji su simboli usvojeni po ISOstandardima. Simboli se mogu podijeliti u dvije grupe: simbole koji predstavljaju obradu i

simbole koji opisuju tok obrade (strelice).

Tokom razvoja algoritma program se moze rasclaniti u vise samostalnih cjelina. To su PROCEDURE I

FUNCTION. Rasclanjivanjem na podprograme stedimo memoriju i preglednost programa, ali to nije

toliko bitno, ako programiramo manji program.


4/16



4

Simboli koji predstavljaju obradu

Oznacava pocetak programa.

Oznacava sve ulazne informacije.

Oznacava postupak svih vrsta obrade. Moze se

bezuslovno ponavljati vise puta za redom.

Oznacava postavljanje uslova. Svaki uslov ima

dvije izlazne grane DA I NE. Ako je zadani uslov

ispunjen obrada prolazi kroz granu DA, u

suprotnom kroz NE.

Oznacava sve izlazne informacije.

Oznacava kraj programa.

Implementacija koriscenjem nekog programskog jezika

Implementacija koriscenjem nekog programskog jezika je nista drugo nego algoritam zapisan

u nekom programskom jeziku. Racunar je masina koja sama moze odradjivati neke osnovne funkcije

poput sabiranja, oduzimanja, mnozenja, dijeljenja pomocu masinskog jezika koji razumije, a to su 0 i

1. Zato je programski jezik napravljen da ga razumije i racunar i programer. Ustvari racunar ne

razumije ni jedan programski jezik, ali zato svaki programski jezik mora posjedovati svoj alat za

prevodjenje ili interpretaciju programa. Prevodjenje je proces formiranja ekvivalentnog programa

na masinskoi jezik, a interpretacija proces citanja od strane racunara i njegovo istovremeno

izvrsavanje uz pomoc drugog programa interpretatora. Postoji dosta programskih jezika, jer naravno

svaki od njih ima svoju posebnu namjenu, kao sto su BASIC, PASCAL, C++, JAVA, PHP i mnogi drugi.


5/16



5

O PROGRAMU

Programski jezik Pascal se ubraja u siroko rasprostranjene programske jezike. Odlikuje se

veoma jednostavnom sintaksom i bas zbog toga je najbolji za mlade programere, tj. za obuku u

programiranju, iako je star 30-ak godina. Originalnu verziju ovog programskog jezika stvorio je

Niclaus Wirth, a kasnije su razvijene nove verzije kao sto je Borlandov Turbo Pascal. Pascal kao

program ne zauzima mnogo memorije, svega oko 5 Mb, tako da mu je i okruzenje jednostavno i

lakopamtljivo.

Osnovne opcije programa su:

- compile (prevodjenje) - Alt+F9;

- run (pokretanje) - Ctrl+F9;

- user screen (korisnik zaslona) - Alt+F5;

-save (sacuvavanje) - F2;

-open (otvaranje) - F3;

-exit (izlaz) - Alt+X;

Sto se tice pisanja programa u PASCALU mogu se koristiti i velika i mala slova engleske abecede, s

tim sto nema razlike izmedju velikih i malih slova, takodje razdvajanje cjelina razmakom i praznim

redom nece uticati na rad programa. Elementi programa se zavrsavaju ( ; ), a kraj programa sa ( . ).

Rezervisane rijeci (naredbe) su rijeci koje definisu neku naredbu koja ce biti odradjena,PROGRAM(oznacava pocetak programa), VAR, BEGIN(pocetak glavnog programa), WRITE, READ,

ELSE, END i td.

Identifikatori su znakovi koje unosi programer po svome izboru kojima definise objekte programa,

identifikatori takodje nesmiju biti rezervisane rijeci. Pa cemo tako i napisati najprostiji program,

koji izgleda ovako.

PROGRAM bilo_koja_rijec;

BEGINEND.

U ovom programu imamo rezervisane rijeci PROGRAM, BEGIN, END i identifikator

bilo_koja_rijec, bitna stvar je da ime programa mora biti jedna rijec, bez razmaka. Takodje

primjetimo da na kraju PROGRAM stoji ( ; ), a na kraju BEGIN ne, to je zato sto iza BEGIN nikad


6/16



6

ne stoji ( ; ), kao ni iza THEN, ELSE( to cemo primjetiti kasnije kod postavljanja uslova), ako bi

stavili kompilacija ne bi bila moguca.

Pored rezervisanih rijeci i identifikatora, u programu se mogu pisati i komentari. Komentari nemaju

nikakvu funkciju osim sto nam bolje objasne o cemu se radi u programu. Mogu se pisati na pocetku

reda, u sredini, na kraju, pri cemu se ne mora svaki red zagradjivati. Komentari se obiljezavaju sa (*komentar *), a mogu i { komentar }.

PROGRAM bilo_koja_rijec; {bilo_koja_rijec je naziv programa}

BEGIN

END.

Promjenljive(VAR)su takodje rijeci koje su strogo tipizirane, sto znaci da svaka promjenljiva ima

odredjeni tip. Postoje cetiri vrste promjenljivih, a to su:

- boolean logicki tip, sa vrijednostima true(tacno) i false(netacno);- integer cjelobrojni tip;- real realni tip;- char znakovni tip, kome odgovaraju vrijednosti znakova i simbola


VAR a:boolean; {promjenljiva a je logickog tipa}

b:integer; {promjenljiva b je cjelobrojnog tipa}

c:real; {promjenljiva c je realnog tipa}

d:char; {prmojenljiva d je znakovnog tipa}

BEGIN

END.

Konstante(CONST) su nista drugo vec konstante koje se uvode, ako su nam potrebne u programu, a

nisu definisane ranije. Npr. konstanta je definisana u samom programskom jeziku (pi), pa je

necemo posebno navoditi, ako u programu racunamo povrsinu ili zapreminu kruga, ali konstantu koja

nije definisana cemo uvesti na sledeci nacin.


VAR a:boolean; {promjenljiva a je logickog tipa}

b:integer; {promjenljiva b je cjelobrojnog tipa}

c:real; {promjenljiva c je realnog tipa}

d:char; {prmojenljiva d je znakovnog tipa}CONST h:8.56 {uveli smo konstantu h cija je vrijednost 8.56}

BEGIN

END.


7/16



7

Prethodno opisane vrste promjenljivih imaju i odredjene operacije i funkcije koje su dole

predstavljene:

LOGICKE

Operacije:

Operator Operacija

NOT negacija

OR diskusija

AND konjugacija

Standardni relacijski operatori:

Operator Operacija

= jednako

razlicito

< manje

> vece

vece ili jednako

CJELOBROJNEUgradjenje operacije:

Operator Operacija

+ odredjivanje znaka

- promjena znaka

+ sabiranje

- oduzimanje

* mnozenje

DIV cjelobrojno dijeljenje

MOD ostatak cjelobrojnog dijeljenja


8/16



8

Standardne funkcije:

Funkcija Tip Opis

abs(x) integer->integerapsolutna

vrijednost

sdd(x) integer->booleantrue(istina) ako je x

neparan, inace

false(laz)

sqr(x) integer->integer kvadrat

REALNEUgradjene operacije:

Operator Operacija

+ odredjivanje znaka

- promjena znaka

+ sabiranje

- oduzimanje

* mnozenje

/ dijeljenje

Standardne funkcije:

Funkcija Tip Opis

abs(x) real->real apsolutna vrijednost

sin(x) real->real sinus

cos(x) real->real kosinus

arctan(x) real->real arkus tangens

exp(x) real->real exponent: ex

ln(x) real->real prirodni logaritam

sqr(x) real->real kvadrat: x2

sqrt(x) real->real kvadratni korijen

frac(x) real->real decimalni dio: x-[x]

int(x) real->real cjelobrojni dio: [x]


9/16



9

Programske strukture:

Linijske programske structure Razgranate programske structure Ciklicne programske structure

Linijska programska stuktura je struktura u kojoj se obrada vrsi za obradom samo jednom u

citavom program i na kraju izdaje rjesenje.

PRIMJER: Zadatak 1.0

Ucitati dva cijela broja te izdati njihov zbir.

Program:

program zadatak_1_0; {ime programa jedna rijec}

var a,b,c:integer; {a,b,c su promjenljive cjelobrojnevrijednosti}

begin {pocetak}

write ('unesi prvi broj '); {poruka ispisana korisniku programa}

readln (a); {ucitana promjenljiva a}

write ('unesi drugi broj '); {poruka ispisana korisniku programa}

readln (b); {ucitana promjenljiva b}

c:=a+b; {obrada programa c=a+b}

writeln ('zbir je ', c); {puruka ispisana korisniku vrijednosti

promjenljive c}

end. {kraj programa}

Rezervisane rijeci READ ili READLN i WRITE ili WRITELN imaju u sustini istu funkciju, jedina

razlika je sto LN omogucuje korisniku da unos vrsi u sledeci red.


10/16


Vrijeme na ulazu u satima, minuta

Program:program zadatak_1_1;

var h,m,s,sk:integer;

begin

write (vrijeme u satima,

readln (h,m,s);

sk:=h*3600+m*60+s;

writeln ('vrijeme u sekun

end.

Ako ucitavamo vise vrijednosti p


Od 5 brojeva sa ulaza ispisati sre

Provjera: ulaz: 5, 3, 4, 4, 2 izlaz:


Odrediti povrsinu i obim kruga za

Provjera: ulaz: 5 izlaz: P=78.5 O

Razgranata programska struktur

grana. Ovom strukturom ispitujem

paran neparan i td. Naredba raz

i THEN ubaciti OR sto cemo vidje


Ispitati broj na ulazu da li je pozi


PASCA

a i sekundama pretvoriti u vrijeme u sekundama.

{ime

{promjenljive cjelobroj

{pocetak

min. i sek. '); {ispis korisniku

{ucitava sve tri prom

{obrada ulaznih

dama je ', sk); {ispis korisniku

{kraj

romjenljivih odjednom, potrebno ih je odvojiti

nju vrijednost.

3.6

uneseni precnik.

=31.4

asamo ime kaze omogucuje grananje programa n

o razne uslove koji su nam zadani npr. pozitivan -

ranate strukture je IF..THEN..ELSE, takodje m

ti u sledecim primjerima

ivan ili negativan.

Slavisa skripta

10

rograma}

og tipa}

rograma}

rograma}

jenljive}

odataka}

rograma}

programa}

zarezom ( , ).

dvije ili vise

negativan broj,

zemo izmedju IF


11/16



11

program zadatak_1_4;

var a:real; {promjenljiva a je realna vrijednost}

begin

write ('unesi realan broj ');

readln (a);

if a


12/16



12

Ako neki broj a (npr. 4) dijelimo po modulu sa 2 i pri tome imamo ostatak 0 znaci da je taj broj

dijeljiv sa 2, a samim tim i paran, inace je neparan.


Ucitati dva broja, a zatim ispisati veci.

Provjera: ulaz: 5, 1 izlaz: 5


Ispitati da li je pri broj sa ulaza djeljiv sa drugim, i ispisati rezultat ako je dijeljiv, inace ispisati

ostatak.

Provjera: ulaz: 10, 2 izlaz: rjesenje je 5

ulaz: 10, 3 izlaz: ostatak je 1

Ciklicna programska strukturapredstavlja obrtanje nekog ciklusa oderedjeni broj puta, koji

takodje mi definisemo. Neke od naredi za ciklicnu strukturu je FOR..TO(DOWNTO)..DO, WHILE,

REPEAT i td.


Ispisati sumu ucitanog broja.


var n,i,s:integer;

begin

write ('unesi broj: ');

readln (n);

s:=0;

for i:=1 to n do

s:=s+i;

write (s,' ');

writeln;end.


13/16



13

U ovom zadatku smo prvo postavili pocetnu vrijednost sume s , a zatim definisali da brojac i ide

od 1 pa sve do n te vrijednosti koju smo ucitali. Tako da se ciklus ponavlja n broj puta, sve dok ne

dostigne n.


Ispisati sumu ucitanog broja, naredbmom WHILE.


var n,s,i:integer;

begin

write ('unesi broj ');

readln (n);

s:=0;

i:=1;

while i


14/16


15/16



15

end;

end.

Nemojte da vas zbuni sto je BEGIN napisano vise puta, to je samo zbog potrebnih podprograma,

tako da se podprogrami zavrsavaju sa END;, a glavni sa END..

Dvodimenzioni

Kao i kod jednodimenzionih, tako i kod dvodimenzionih nozvova korstimo ih kada imamo veliku broj

promjenljivih, a potrebno ih jes sortirati u kolone i redove, radi sto lakse preglednosti. To se zove

formiranje matrice od i redova i j kolona.

Definise se: n(i,j) n(1,1) n(1,2) n(1,3) n(1,j)

n(2,1) n(2,2) n(2,3) n(2,j)

n(i,1) n(i,2) n(i,3) n(i,j)

n(i,j) predstavlja element dvodimenzionalnog niza gdje je indeks i broj reda, a j indeks kolone.

Nizovi su isti samo u slucaju kada sui m svi elementi isti. Elementi n(1,1), n(2,2)n(i,j) predstavljaju

glavnu dijagonalu dvodimenzionog niza, a n(1,j), a(2,3)n(i,1) sporednu dijagonalu. Nizovi kod kojih su

svi elementi osim onih na glavnoj dijagonali jednaki 0, nazivaju se dijagonalnim, a oni kod kojih su svi

elementi na glavnoj dijagonali jednaki 1 nazivaju se jedinicni.

U program se definisu kao: TYPE niz=ARRAY [1..5, 1..7] of INTEGER;

Dati niz ima 5 redova i 7 kolona.

Sabiranje dvodimenzionih nizova je ostvarivo jedino u slucaju, ako niz A ima isti broj elemenata

kao i niz B, a mnozenje samo ako niz A ima isti broj kolona kao i niz B.

SABIRANJE MNOZENJE

A+B=B+A A*B B*A

A+(A+B)=(A+B)+C A*E=E*A=A

A+0=0+A=A 0*A=A*0=0

(k+1)*A=k*A+1*A A*(B*C)=(A*B)*Ck*(A+B)=k*A+k*B k*A*B=(k*A)*B=A*k*B

(A+B)*C=A*C+B*C


16/16



16


Ucitati cjeloborjnu matricu A, koja ima n redova i m kolona (n,m

Documents

PASCAL Skripta