GENITIV

- padeţ ticanja; posesivno, partitivno, ablativno; stapanje znaĉenja

POSESIVNI

- ime vlasnika (Interesovalo ga je veliko imanje moje porodice), odredbena

funkcija

- ime autora nekog djela, izvšioca nekog posla (Objavljena su sabrana djela

ovog velikog umjetnika), pridjevska, odredbena f-ja

- odnos srodnika (On je upravnik ove strašne ustanove)

- odnos cjeline prema djelovima (Ceduljom će uviti kvaku kućnih vrata.

Sjedio je uspravno ne dotiĉući se naslona fotelje.), ablativni i partitivni

karakter.

- pripadanje mjestu, prostoru i vremenu (Ĉovjek toga vremena pustošio je

sve oko sebe)

- odnos prema raspoloţenju, osjećanju,, svojstvu (Niko nije poricao

istinitost ove priĉe)

- subjekatski genitiv (Slušao je krkljanje djeteta. Tim je, i pored zalaganja

igraĉa, izgubio.)

- objekatski genitiv (Otac je morao da nastavi gonjenje neprijatelja. Pristali

su na razvod braka.)

- objekatski genitiv je pravi padeţ (ima dopunsku funkciju), subjekatski

nije (pridjevska f-ja)

- vremenski (temporalni) genitiv (Poslednjih dana niko je nije viĊao.

Jedne noći je oĉajan upao u krĉmu.)

njegova upotreba je priloška, jer odreĊuje glagol.

upotrebljava se s obaveznim determinatorom (jednog dana, ove noći, te

veĉeri)

moţe naporedo s temporalnim akuzativom

- kvalitativni genitiv

- osobina pojma iskazanog rijeĉju od koje zavisi (Ţena je bila blijeda, skoro

modrikava, teške crne kose i tamnih kolutova oko oĉiju. Ušao je u sobu

smrknutog lica.)

- pridjevska sluţba, funkcija odredbe.

- upotrebljava se s obaveznim determinatorom.

- nekad naporedo s instrumentalom s predlogom s(a) (Ţena... sa teškom

crnom kosom i tamnim kolutovima oko oĉiju.)

- genitiv porijekla je odredba pojma oznaĉenog imenom od koga zavisi

(Hapsi sve što je naše vjere i zakona. Kći je dobrih roditelja.)

- odreĊenije je posesivnog genitiva nego što je kvalitativni.

- on je i dopuna i odredba

- i ablativnog je karaktera

PARTITIVNI

- uz priloge i priloške izraze za koliĉinu (Sreo sam dosta poznanika. Ćutali

smo nekoliko minuta.)

- uz osnovne, zbirne brojeve i brojne imenice (Predeset klupa je donijeto.

Milion vojnika je stupilo u borbu.)

- neprava objekatska dopuna (Na prvom potoku se napi vode.Naslušao sam

se takvih priĉa.)

- ime pravog objekta (Otišla bi u varoš da kupi luĉa, gasa i soli. Dolivaše

sebi vina u ĉašu.)

- sintagme sa nepravilnopovratnim glagolima u nepravom objektu

(Doĉepao se njegove silne imovine. Dotakla se njegovog ĉela.)

- u egzistencijalnim reĉenicama (Neće više biti takvih ljudi.Takvih

neprijatnosti ima i na ulici) --- f-ja logiĉkog subjekta

- uz pridjeve pun i sit kao dopuna (More je puno blaga. Sad sam već svega

sit.)

- takoĊe: vrijedan, dostojan, svjestan, gladan, ţedan, ţeljan, ţudan (On te

nije vrijedan. Bila je napokon i mira ţeljna.)

- ime objekta na koji se skreće paţnja rjeĉcom gle (Gle pameti moje lude.

Gle male voćke.)

- pravi genitiv iznenaĊenja i divljenja (Lijepa glasa, ah, sreće moje! Boţe,

ĉudne li vike i cike.)

- genitiv s pokaznim rjeĉcama evo, eto i eno (Đuro, evo sreće. Eto vojske.

Eno vam majke.)

- genitiv zakletve (Ne ostavljaj me, ţivota ti.)

- slovenski genitiv – kao dopuna, kao pravi objekat uz odriĉne prelazne

glagole (Ne razumijemo mi ni jedne rijeĉi. Ne ţaljaše svog imanja.

Nemam ništa da saopštim. Danas nemoma ĉasove.)

ABLATIVNI

- pojam od kojeg nešto potiĉe, odvaja se ili udaljava (Svi se ovdje boje

mene. Ĉuvaj se promaje.)

- f-ja nepravog objekta (Ostavi se drugovanja s Ċavolima. ProĊi se kavge.)

- eksplikativni genitiv (Vidje li onu rĊu susjeda. Zahvatio ga je poţar

strasti.) --- neka vrsta pjesniĉkog poreĊenja

GENITIV S PREDLOZIMA OD, IZ, SA, ZBOG I RADI

- predlog OD oznaĉava poticanje, odvajanje, udaljavanje, u funkciji

dopune mnogih glagola (Spasli su se od bijede. OsloboĊen je od svih

obaveza.)

- abl. genitivom se oznaĉava i bilo kakvo rastavljanje, otklanjanje,

osiguravanje (Razriješen je od duţnosti. Osigurao se od iznenadnih

napada.)

- izvor poticanja (Nije davao znaka od sebe. Nauĉili smo od okoline da

nema milosti.)

- odvajanje i kretanje, najĉešće od mjesta (Odgurnuli su me od kamiona.

LaĊa se otkida od obale.) – odredbena, priloška funkcija

- mjesto, lice ili predmet od kojeg poĉinje pruţanje ĉega, koje je poĉetna

granica (Rekonstruiše se pruga od Podgorice do Nikšića.)

- poĉetak vremena (I od dana današnjega ove zemlje sin postajem. Od te

veĉeri više ih ne vidjeh.)

- mjesto vršenja radnje (Već zablista sunce od istoka.)

- odvajanje jednog od više drugih pojmova (Neki od njih odustaše. On je

jedan od najboljih ovdje.)

- priloška f-ja s naĉinskim znaĉenjem (Smijao se od srca. Sve mu je išlo od

ruke.)

- ime pojma uzroka kakvog stanja (Lice im je bilo garavo od sunca.)

- ime pojma uzroka nevoljnih procesa oznaĉenih medijalnim glagolim

(Glava me boli od jada. Crveni se od sramote.)

- izazivaĉ radnje, stanja, raspoloţenja (Pade od dušmanske ruke.)

- u pasivnim reĉenicama (Bjehu odlikovani od cara i kralja.)

- kao dopuna komparativu i superlativu pridjeva i priloga (Reĉe da nema od

njega pametnijega. Pjeva ljepše od svih.)

- u odredbenoj, atributskoj f-ji da oznaĉi mjesto iz kojeg neko potiĉe (On je

potomak od Zmijanja Rajka.)

- atributi od zajedniĉkih imenica (Ljudi od nauke sjajno ga primiše.)

- atributska f-ja u vezi predloga s brojevima i koliĉinskim izrazima (Nestala

je djevojka od dvadeset godina.)

- ablativno pomiješano s posesivnim (Obasjala nas je svjetlost od svijeće.)

- pripadnost djela autoru (Lelejska gora od Mihaila Lalića.)

- pridjevski se upotrebljava i kvalitativni (Nema konĉića od druge boje.

Ĉovjek od tvrde rijeĉi.)

- genitiv porijekla (takoĊe pridjevski) (Imao je dva psa od plemenite rase.)

- genitiv materije (takoĊe pridjevski) (Probali smo slatko od smokava.)

- eksplikativni genitiv (Krpa od ĉovjeka. Prolomi se bura od odobravanja

veselja.)

- predlog iz oznaĉava poticanje, pokretanje, dolaţenje iz unutršnjosti

(Dobro bi bilo da odeš iz kasabe.)

- poticanje iz apstraktnih predmeta (Otpustio je momka iz sluţbe.)

- izuzimanje bilo ĉega iz kakve cjeline (Prepjevali smo jednu pjesmu iz ove

zbirke.)

- moţe se oznaĉavati mjesto (Stade dreka iz kuće.)

- glagoli viriti, stčati, rasti zahtijevaju odredbu (Iz torbe viri glava šećera.)

- poticanje iz vremena (Sjećam se svega iz najranijeg djetinjstva.)

- kada je dio izraza: iz dana u dan, iz godine u godinu i sl.

- prave naĉinske odredbe (Iz neba pa u rebra.)

- f-ja priloške odredbe za naĉin (Jovan je iz sve snage udarao. Zovnu ga iz

sveg glasa.)

- uzrok vršenja radnje (Mislila sam da me odvraćaju iz ljubomore.)

- vatreno oruţje (Opali iz dvocijevke.)

- odredba samostalne rijeĉi, kao atribut ili predikat (Zadrţa se kod nekih

prijatelja iz mlaĊih dana. Iz carske je šume.)

- predlog S(A) oznaĉava poticanje s gornje površine, spoljne strane (Skide

lampu s direka. Zelenilo se svali s potprištenog zida.)

- mjesto pored, iznad (Kad ste se vratili s mora?)

- poticanje pogleda, saznanja, pozdrava, ponude (Sve se to vidi sa prozora

fra-Petrove ćelije. Doznali smo s pouzdane strane.)

- mjesto procesa zbivanja (Grmnu neki glas sa spoljnih vrata.)

- vrijeme vršenja radnje (S jeseni je uvijek ovako.)

- f-ja glagolske odredbe za naĉin (Obraćao im se s visine.)

- ime pojma kao uzroka radnje (Mi streknusmo s te pojave.)

- pridjevska (atributska funkcija) (Probudio me je zvuk sa lire.)

- predlog zbog ima iskljuĉivo uzroĉno znaĉenje (Oni se bune zbog ovog

prebacivanja. Zbog ţeĊi nije mogao da zaspi.)

- predlog radi oznaĉava cilj vršenja radnje (Skupljali su se u grupe radi

veće sigurnosti. Organizovali su se radi suprotstavljanja buntovnicima.)

- predlog usled se upotrebljava iskljuĉivo s genitivom, s uzroĉnim

znaĉenjem, ĉesto kao potpuni sinonim predlogu zbog (Oĉi su ga pekle

usled naprezanja i nesanice. Do obrušavanja lavina je došlo usled naglog

porasta temperature.)

SLOŢENI PREDLOZI IZA, IZMEĐU, IZNAD, ISPOD, ISPRED

- predlog iza oznaĉava da se nešto odvaja iz mjesta koje je za onim ĉije je

ime u gen. (Iza sloţenih dasaka izroni riĊa glava.)

- mjesto vršenja radnje iza pojma (Sjedjela je iza zgrade.)

- mjesto završetka radnje (Izgubi se iza kuće.)

- vremenski odnos jednog pojma prema drugom (Iza bolova mora doći

slatki mir.)

- f-ja pril. odredbe za naĉin (Puši cigaru iza cigare.)

- atributska funkcija (Suton iza svijetla dana. Crno iza nokata.)

- predlog između – mjesto u sredini ili unutrašnjosti pojma s imenom u

genitivu (IzmeĊu zelene i ţute boje pojavi se i treća crvena. IzmeĊu

otvrdlih prstiju iskliznu drţalja motike.)

- mjesto vršenja radnje, zbivanja, postojanja ĉega u izvjesnoj sredini

(Zanoćili su izmeĊu poslednjih kuća i obale.)

- oznaĉavanje vremena (To je bilo izmeĊu srijede i petka.)

- predlog iznad – komparativno znaĉenje (On je u svemu iznad njih.)

- nešto se nalazi, vrši ili kreće nad pojmom s imenom u genitivu (Stajao si

iznad kreveta. Poĉeše se vijati iznad staja.)

- mjesto završetka kretanja (Zaustavi se iznad kuće. Voda mi doĊe iznad

pojasa.)

- odvajanje od mjesta s imenom u genitivu (Skini sliku iznad vrata.)

- pridjevska funkcija (Ĉasovnik iznad naših glava bješe starinski. Nalazili

smo se u sjenovitom vrtu iznad kuće.)

- predlog ispod – poĉetak kretanja od mjesta (Izvukao se ispod kreveta.

Dolazi ispod sjenki, ispod greda noći, ispod daljine.)

- mjesto samog procesa (Provlaĉili su se ispod struke.)

- mjesto završetka kretanja pod pojmom s imenom u genitivu (Krišom se

skloni ispod kreveta.)

- f-ja priloške odrede za naĉin (Gledao ga je ispod oka. Drţali su se ispod

ruke.)

- komparativno znaĉenje (Rastom je bio ispod prosjeka.)

- atributska funkcija (Izašla je u njivu ispod kuće.)

- predlog ispred – micanje od mjesta koje je pred onim ĉije je ime u

genitivu (Mnogi predmeti išĉeznuše ispred njegovih oĉiju.)

- kretanje prostorom pred samim predmetom (ProĊe ispred njih.)

- mjesto završetka kretanja pred pojmom s imenom u genitivu (Staviše sve

ispred njih. Spustiše se ispred vrata.)

- u znaĉenju predloga mjesto (Izviniću se ispred svih. Mene su poslali

ispred cijele ĉaršije.)

- s vremenskim znaĉenjem (Zaspaše tek ispred zore.)

- U komparatinom znaĉenju (On je po svemu bio ispred svojih saradnika.)

PREDLOZI VIŠE I NIŢE

- mjesto dalje ili bliše iznad, odnosno ispod pojma s imenom u genitivu

(Više te šikare dizala se gora. U mraku je nazirao da neko sjedi niţe

njega.)

- mjesto završetka kretanja (Neki dan došao je jedan ĉamac više ćuprije.

Njegov kamen pade niţe mete.)

PREDLOZI BEZ, VAN I OSIM

- ablativnog su znaĉenja

- predlog bez ima znaĉenje pravog izuzimanja (Ima to ko uraditi i bez

tebe.)

- okolnosti u kojima se radnja vrši (Bez puna bokala ni za sto ne sjedam.)

- f-ja priloške odredbe za naĉin (Odgovorio mu je bez straha i prkosa.)

- pridjevska f-ja (Ona bi radila u porodici bez djece.)

- predlog van pravo izuzimanje (Niko van nas to ne razumije.)

- funkcija mjesne odredbe (Dugo je ţivio van našeg mjesta. Ĉesto je

noćivao van kuće.)

- naĉin vršenja radnje, zbivanja (Vikao je van sebe na prolaznike.)

- pridjevska funkcija (To druguješ s ljudima van zakona. Ona je bila van

sebe.)

- predlog osim – u znaĉenju izuzimanja (Nikog nije imala osim sina.)

- moţe da stoji i uz druge padeţe (osim on, osim nju)

PREDLOG DO

- ima znaĉenje izuzimanja, s ablativnom nijansom(Ništa nije okusio do

vode i zelena voća)

- moţe da se upotrebljava priloški, u znaĉenju izuzev (Ne volim nikog do

nju)

- dosezanje, dopiranje, dostizanje kretanjem (Dovukao se do kuće)

- nešto se dešava ili nalazi u neposrednoj blizini (Sjedjela je do mene.)

- znaĉenje naĉina (Rasjekao ga je do krvi)

- f-ja vremenske odredbe (Ostao je vedar do posljednjeg ĉasa.)

- ime pojma koji uslovljava ono što se kazuje upravnim glagolom (Do volje

ti stoji. Sve mu je do nas.)

- f-ja glagolske dopune (Nije mogao doći do rijeĉi. Nikom nije bilo do

pjesme.)

PREDLOZI SA ZNAĈENJEM BLIZINE

- predlog blizu – oznaĉava neposrednu blizinu (Sreli su se blizu pijace.)

- sluţba vremenske odredbe (Nekako blizu Nove godine poĉe padati

snijeg.)

- predlog kod – mjesto na kome se vrši radnja, a koje je u blizini pojma s

imenom u genitivu (Stoji kod vrata. Kod careva grada ima jedno jezero.)

- kraj kretanja (Odveli su ga kod komšinice.)

- dopusno znaĉenje (Kod velikog broja pristalica, on se ovdje našao

usamljen. Kod sveg njegovog neznanja, ipak je bio cijenjen.)

- boravljenje, prusustvo, u sluţbi, u shvatanju, posjedu, vjerovanu,

mišljenju, stavu pojma s imenom u genitivu (I kod nas je rodila pšenica.

Kišobran je izazvao smijeh kod publike.)

- predlog u – naporedo s predlogom kod (Takav je u njih obiĉaj.)

- pripadanje dijela integralnoj cjelini (Oĉi su mu kao u maĉke.)

- pripadanje meĊu srodnicima (Sekula je jedinac u majke.)

- predlog kraj – mjesto u neposrednoj blizini (Sjedio je kraj prozora.)

- koncesivno (dopusno) znaĉenje (Kraj sve nedaće u ţivotu bijaše svojoj

djeci dobar i predobar.)

- kazualno (uzroĉno) znaĉenja (Nisamo bio za ministra kraj takve ţene.)

- predlog pokraj – opozicija predlozima kraj i pored (Put je vodio pokraj

voćnjaka. Prosvira mi metak pokraj samog uva.)

- predlog nakraj – nešto se zbiva ili nalazi na jednom kraju pojma s

imenom u genitivu (Uzeo je stan baš nakraj varoši. Sjedjela je nakraj

postelje.)

- predlog ukraj – ne razlikuje se od predloga kraj (Ukraj druma sjede dvije

ţenske prilike.)

- predlozi iskraj i skraj – iskljuĉivo ablativne prirode (Viĉe straţa iskraj

polja. To zaĉuo ĉoban skraj ovaca.)

- predlog pored – takoĊe s ablativnim znaĉenjem, s nijansom izuzimanja

(Na licu mu se, pored umora, ogleda i neumoljiva snaga.)

- ima i koncesivno (dopusno) znaĉenje (I pored sve napetosti i

neizvjesnosti, oni se nasmijaše.)

- upotrebljava se i u mjesnom znaĉenju (Kafedţija stoji pored šanka.)

- predlog mimo – prolaţenje neposrednom blizinom (Prolaze jedni mimo

drugih.)

- moţe imati i ablativno znaĉenje izuzimanja (Onda je mimo obiĉaja

izostajao duţe od kuće.)

- predlog duž – prostorno odreĊivanje kretanja (Grupa se rasporedila duţ

ţeljezniĉke pruge.)

- odnos dva predmeta od kojih jedan stoji na drugom (Stavi pušku preko

ramena.)

- posrednik pomoću koga se vrši radnja ili nešto biva (Pismo joj je dostavio

preko jedne povjerljive osobe. Pozvao ga je preko konobara.)

- vremenski odnos (Muĉili su ga preko cijele godine)

- naĉin vršenja radnje (Prozvao me je preko reda.)

VRH, DNO I S NJIMA SLOŢENI PREDLOZI

- predlog vrh i s njim sloţeni predlozi navrh, uvrh i povrh – prostorne

odnose (Krila joj sluţe da lepeta vrh vode. Udari joj kosa navrh glave. A

on kao vrabac leprša povrh šljiva.)

- predlog dno – nešto se nalazi na dnu, donjem kraju (Pogledajte bolje dno

spisa. Poĉiva udno srca moga. Ţivjeli su sami podno brda. Jedan uhvati

rukom nadno štapa.)

PREDLOZI S VREMENSKIM ZNAĈENJEM

- predlozi nakon, poslije i prije su ablativnog karaktera.

- nakon i poslije kazuju da nešto vrši iza pojma s imenom u genitivu

(Nakon tih ratova sve se promijenilo. To je došlo poslije one noći.)

- prije – odreĊuje vrijeme koje prethodi pojmu s imenom u genitivu

(Predloţi da krenu prije mraka.)

- predlog uoči – vrijeme neposredno pred pojmom s imenom u genitivu

(To se zbilo uoĉi ĐurĊevdana.)

- predlog za – nešto se vrši u toku trajanja vremenskog termina s imenom u

genitivu (Za ljetnjih dana tu je vladala hladovina)

PREDLOG OKO

- f-ja vremenske odredbe (Njegova slava je porasla oko 1860. godine.)

- mjesto na kom se što vrši ili prostire na bliţem ili daljem odstojanju od

pojma s imenom u genitivu, sa svih strana tog pojma ili s dvije (Sve je

kruţilo oko njega.)

- f-ja glagolske dopune (Mati mu se zabavila oko djeteta.)

- cilj, uzrok, koji se miješaju u sluţbi dopune glagolima: svađati se, tući se,

ratovati, boriti se, gložiti se i sl. (Svadili se vrapci oko tuĊe proje.)

PREDLOG SRED I S NJIME SLOŢENI PREDLOZI

- predlog sred i njime sloţeni predlozi nasred, usred i posred u vezi s

genitivom oznaĉavaju mjesto koje se nalazi u granicama pojma s imenom

u tom padeţu (Sred te ĉistine podiţe se lomaĉa. Zid prolazi posred grada.)

- moţe se oznaĉavati i vremenski odnos (Vihor usred dana zavi naselje u

tamu.)

PREDLOZI SA ZNAĈENJEM UPRAVLJENOSTI, USMJERENOSTI I

SUPROTNOSTI

- predlog protiv – u znaĉenju suprotnosti (Neće biti rata ili neposredne

agresije protiv nas.)

- predlog put – oznaĉava pravac prema pojmu s imenom u genitivu (U

oĉajanju podiţe oĉi put plafona.)

- složeni predlog poput – znaĉi sliĉnost s pojmom s imenom u genitivu

(Ljudi su se poput bijednog stada zbijali u gomilu.)

PREDLOZI ZA ODREĐIVANJE ODNOSA ZAMJENE

- predlog mjesto i s njim sloţeni namjesto, umjesto, kao i izraz u ime

(Došao nam je u goste mjesto roditelja. Umjesto odgovora pokri lice

rukama. Drukĉije bi ona postupila da je namjesto majke. Pozdravio nas je

u ime direktora škole.)

DATIV

- padeţ namjene, kome ili ĉemu je nešto upravljeno, okrenuto

- dopunjuju se glagoli davanja (Presavih hartiju i pruţih je Galju.)

- dopunjuje glagole govorenja (Lišće mu šapuće da je osuĊen.)

- lagati i savjetovati mogu imati i dopune u akuzativu, iako su glagoli

govorenja

- dopunjuje glagole kojima se izraţavaju osjećanja (Zahvali im na doĉeku.)

- dativ koristi ili štete (commodi i incommodi) (Sve to ĉini kako bi djeci

svojoj što više prištedio. I konje ste nam oteli.)

- dopunu u akuzativu, osim u dativu, mogu imati i glagoli: dopasti, zapasti,

stajati (koštati), pomoći, pomagati, služiti, poslužiti, smetati, suditi. (Tako

sam uvijek u nepodnošljivim trenucma sebi pomagao. Vidi se da nauka

svemu sudi.)

- korist ili šteta izazivaju osjećanja, raspoloţenja - - - imena pojmova

imalaca takvih raspoloţenja, osjećanja prijatnosti ili neprijatnosti imaju

kao dopunu dativ ---- to su bezliĉne reĉenice (Ljudima se više ne gine.

Drijema im se.)

- one sa gramatiĉkim subjektom, ali se ono što se njima kazuje prispisuje

log. subjektom u dativu (Njemu se igrala košarka.)

- ime pojma od kog neko osjećanje potiĉe --- ablativni dativ (dativ uzroka)

(Već se raduje plijenu. Oboje smo se obradovali viĊenju.)

- pridjevi: drag, mio, milostiv, dorastao, dužan, kriv, mrzak, odvratan,

simpatičan, prijatan, potreban, vjeran, vješt, vičan, odan, rad, sklon traţe

dopunu u dativu (Budi milostiv svome djetetu. Nijesmo viĉni kazivanju u

pero.)

- dativ zajednice (Bila je sliĉnija ciganĉetu. Jezik vam je srodan našem.)

- posesivni dativ (Kretanje mu je nejednako. Glas mu je hrapav.)

- dativ interesovanja (etički)--- dativ svojatanja, istinska ili toboţnja

naklonost ili interesovanje (Jeste li nam zdravo osvanuli? Kako si mi, šta

mi radiš?)

- u zakletvama (Majke mi! Oĉiju mi!)

- uz glagole koji oznaĉavaju upravljenost (Prišao sam krevetu.)

- predlog ka – uz glagole kretanja ili upravljenosti (Iznenada se okrenuo ka

sabesjedniku. Jedared je sasvim iznenada došao k meni.)

- predlog prema – s istim osnovnim znaĉenjem (Otrĉala je prema katunu.)

ne upotrebljava se i kao dopuna glagolim koji znaĉe dospijevanje na cilj,

samo usmjerenost.

- označavanje vremena (Negdje k ponoći lijevo rame opet poĉe da me

muĉi. Prema jutru opet zaspim.)

- prema – namijenjenost ĉega apstraktnost (Ti znaš moju privrţenost

prema tebi.)

- suprot i nasuprot – f-ja dopune upravnog glagola, usmjerenost suprotnog

stava (Suprot svim papskim zabranama ipak se odrţala slovenska sluţba.

Nasuprot vladinoj politici ondašnja opozicija bila je rusofilska.)

- uprkos i usprkos – za oznaĉavanje suprotnog stava ili raspoloţenja

(Uprkos svemu imam neko osjećanje radosti. On je grub usprkos tim

sluĉajevima.)

- blizu (Najzad su se primakli blizu neprijateljskim ranĉevima.)

AKUZATIV

- dopunjavanje glagola ĉije radnje u cjelini obuhvataju pojmove s imenom

u akuzativu.

- pravi objekat (Izradio je nove, svoje tablice.)

- uz odriĉne prelazne glagole---akuz. u vidu objekta (Ni ja tebi ne nalazim

nikakvu manu. Ne griješi dušu.)

- uz neprelazne glagole, u jeziku starijih pisaca (Sjede zeta Strahinjića

bana.)

- uz glagole dopasi i zapasti (Zapade Ciganina carstvo. Dopade me ĉast.)

- objekatska dopuna glagolima: lagati, pomoći, pomagati, savjetovati,

služiti, smetai, suditi (Stalno ih laţe. Narod valja savjetovati.)

- f-ja logiĉkog subjekta u bezliĉnim reĉenicama (Boli li te? Duša me je

zaboljela. Njega boli glava.)

- ime pojma koji oznaĉava mjeru i koliĉinu --- i dopuna i odredba (Udisala

je stotine slatkih mirisa. Cijelu zimu proveli su na planini.)

- uz glagole koštati, stajati, vrijedjeti, imati vrijednoost --- samo u vidu gl.

odredbe za mjeru (To ga je hiljadarku koštalo.)

- ime vremenske odredbe (Putovali smo cijelu noć.)

- temporalni, vremenski akuzativ (Svaku noć dolazi na kmetova vrata i

lupa.)

- u priloškim izrazima za odreĊivanje naĉina (Idu ruku pod ruku.)

PREDLOZI KROZ, NIZ, UZ

- predlog kroz – kretanje izmeĊu djelova pojma (Išli su kroz šumu ćuteći.)

- kretanje u granicama pojma (Kroz selo se brzo širio glas.)

- vremenske odredbe (Kroz cio ţivot nije napuštao posao./ Poslaće vam

kroz jedan sat neki paketić.

- f-ja odredbe za naĉin (Šaputala je kroz plaĉ. Odgovori kroz jecanje.)

- u sluţbi oznaĉavanja uzroka (Zaplete se kroz to u rat.)

- oznaĉacanje sredstva (Kroz svoje predstavnike na kongresu govorio je sav

organizovani proleterijat.)

- predlog niz – kretanje, usmjerenost, s gornje strane pojma prema donjoj

(A niz obraze joj poteku suze.)

- predlog uz – suprotan pravac kretanja, tj. od donjeg kraja ka gornjem

(PoĊe uz potok u drugu vodenicu.)

- oznaĉava da se nešto manje nalazi pri neĉemu što je više ili znaĉajnije

(Metnula lonac uz vatru. Oni se drţe uz vlast.)

- u govoru seoskog stanovništva, f-ja vremenske odredbe (Sve se to

dešavalo uz ovaj poslednji rat.)

PREDLOZI NA, U, O, PO

- predlog na – mjesto završetka kretanja na gornjem kraju nekog pojma

(Svako jutro odlaze rano na posao. Otišao je na skupštinu.)

- f-ja dopune glagolu misliti (Opet mislim na jelo.)

- mogu se dopunjavati i glagoli navikavati, napadati, pristajati, čekati,

sumnjati, paziti (Pazila je na dijete. Navikla je na novu koleginicu.)

- f-ja glag. odredbe za naĉin (Uhvatili su ga na prepad.)

- f-ja atributa (Obukla je bluzu na tufne.)

- koliĉina vremena (Baci ga u tamnicu na godinu dana.)

- vrijeme vršenja radnje (Doći će ponovo na proljeće.)

- predlog u – završetak kretanja, usmjerenost u unutrašnjost pojma s

imenom u akuzativu (Ušla je u zgradu. Sipala je ĉaj u šolju.)

- vremenska odredba radnje (Vidjeli smo se u ponedeljak.)

- f-ja naĉinske odredbe (Vjetar je vrne oblake gonio u krug.)

- f-ja nepravog objekta uz glagole svirati, udarati (Svira u dvojnice, u frulu,

u gajde, u klarinet.)

- ista f-ja kada se oznaĉava promjena raspoloţenja, poloţaja, stanja (Pa se

opet dade u misli. Ova se priĉa nije pretopila u zaborav.)

- predlog o – ime predmeta na kome se zvršava pomjeranje neĉega što se

za taj predmet vezuje (Objesila je torbu o rame.)

- mjesto procesa oznaĉenog glagolom udaranja, naslanjanja, dodirivanja

(Onesviješćen od straha, tresnu o zemlju.)

- uz glagol ogriješiti se kao dopuna (Ogriješio se o pravila koja ovdje

vladaju.)

- uzrok i cilj (Otimali su se o poklone.)

- predlog po – cilj radi kojeg se vrši radnja (Poslala je uĉenika po

roditelje.)

- dopuna nekim imanicama, pridjevima i prilozima (Vitamin C je koristan

po zdravlje. Pušenje je ptetno po zdravlje.)

PREDLOZI MEĐU, NAD, POD, PRED

- među – kraj kretanja u mjestu koje se nalazi izmeĊu dva pojma s imenom

u akuzativu (Dolazi meĊu poznate ljude.)

- nad – mjesto završetka kretanja iznad pojma (Nagnuo se nad ĉiniju.)

- pod – mjesto završetka kretanja ispod pojma (Sakrio se pod krevet.)

- naĉin vršenja radnje (Uhvatili su se pod ruku.)

- f-ja glagolske odredbe za vrijeme (Pod starost završavaju studije.)

- pred – mjesto završetka kretanja ispred pojma (Upravo stiţe pred

zgradu.)

- akuzativ vremenskih termina (Pred zoru me probudi.)

- vrijeme ispred kakve akcije ili zbivanja (Javiće se pred polazak.)

PREDLOG ZA

- kome, ĉemu je nešto namijenjeno ili usmjereno.

- f-ja nepravog objekta (Postavila je sto za goste.)

- f-ja atributa (Kupi jedan štap za pecanje.)

- kada se ţenskoj osobi sprema brak, po znaĉenju – namjena, po f-ji –

dopuna (Kako je mogla poći za tog neuglednog ĉovjeka?)

- cilj radi kojeg biva ono što je oznaĉeno upravnim glagolom (Ţivio je za tu

ideju. Bori se za svoje pravo.)

- f-ja dopune glagolima znati, misliti, govoriti (Znao je za njegov dolazak.)

- zamjena (Vratiće vam milo za drago.)

- uzroĉno znaĉenje (Kaznili su ga za prekršaj.)

- mjesto iza predmeta gdje se kretanje završava (Sjeli su za bogatu trpezu.)

- pravac kretanja (Jutros smo krenuli za Podgoricu.)

- mjesto za koje se neko ili nešto drţi, vezuje, hvata (Tu su ga izudarali i

privezali za sramni stub.)

- vrijeme kojem je namijenjeno ono što se kazuje upravnom rijeĉju

(Sastanak je odloţen za sljedeću nedjelju.)

- vrijeme u toku kojeg se vrši glagolska radnja (Za kratko vrijeme diţe se

ĉitava kasabica.)

- mjera vremena (Sve je ovo završio za jedan dan.)

- mjera uopšte (Inflacija je porasla za jedan procenat.)

PREDLOG MIMO

- znaĉi pored, preko, i dalje od, prešavši pojam s imenom u akuzativu u

cjelini (ProĊe mimo dućan i ne svrati u nj.)

- ĉestop u znaĉenju iznad, više, tj. ima komparativno znaĉenje (Jer je bio

junak mimo ljude.)

PREDLOG S

- samo s akuzativom imenice strana uz koju je obavezna odrednica: s ovu

stranu, s onu stranu.

INSTRUMENTAL

- znaĉenje zajednice (socijativ i oruĊnik – jer je pojam u instrumentalu

uvijek pratilac glavnom pojmu, bilo kao sauĉesnik u radnji, bilo kao oruĊe

za vršenje radnje)

- upotreba instrumentala ne moţe biti ako nema zajednice najmanje dva

pojma, bez obzira na to što je njihova uloga u toj zajednici nejednaka.

ORUĐNIK

- pravo oruĊe za vršenje radnje predstavlja predmet namijenjen vršenju

odreĊene radnje, ili nešto drugo ĉime se dotiĉna radnja kao oruĊem

sluĉajno vrši (On kosom ţanje ţito. Svakog dana se vozi autobusom.)

- dio tijela vršioca radnje (Polako je vadio rukom novac iz dţepa.)

- graĊa ili materijal (Svi se obrediše rakijom. Zalivala je cvijeće odstajalom

vodom.)

- nejednakost muškarca i ţene – dopuna glagolu ženiti se (Oţenio se

vrijednom i skromnom djevojkom.)

- pojam kojim se neko zaklinje je zapravo sredsto za zaklinjanje (Zaklinjem

se svojom ĉašću.)

- u pasivnim reĉenicama stoji ime u instrumentalu obiĉno nesvjesnog

vršioca radnje (Seljaci će dobiti odštetu za usjeve uništene sušom.)

- instrumental uzroka (ablativnog karaktera) (Nesreća se dogodila

njegovom krivicom. Gorio je ţeljom da ne bude tu.)

- instrumentalom imenice posao --- cilj vršenja radnje (Otputovao je u

Podgoricu poslom.)

- f-ja dopune (nepravog objekta) uz glagole tipa: upravljati, vladati,

rukovoditi, gospodariti, dirigovati, manipulisati, raspolagati i sl.

(Dirigovao je našim najbojim orkestrom. Upravljao je jednim dijelom

imanja.)

- odredba za naĉin (Govorio je tihim glasom. Laganim korakom udaljio se s

mjesta dogaĊaja.)

- f-ja imenskog dijela predikata s glagolima zvati, nazvati i sl. (Nazivaju ga

kukavicom. Nije zasluţio da ga zove muţe.)

- oznaĉavanje mjesta, odnosno prostora (PROSEKUTIV) (Svako veĉe

šetaju obalom. Putovao je svijetom i širio svoju vjeru.)

- f-ja priloške odredbe za vrijeme (Zorom je pošao na selo. Nedjeljom

idemo na izlet.)

- koliko dugo nešto biva (Nedjeljama je priĉala o tom dogaĊaju.)

SOCIJATIV

- padeţ zajednice u uţem smislu.

PREDLOG S(A)

- smisaona nezavisnost pojma pratioca od gavnog pojma (Ona se mnogo

druţi s njegovom ţenom. Mati sjedi s nama.)

- moţe biti predmet koji ima ulogu propratne okonosti (Sjedio je s kapom

na glavi. Ona uĊe sa svijećom u ruci.)

- pojam-pratilac moţe biti biće (Mlada ţena stajala je na balkonu s djetetom

u naruĉju. Mališan sjedi u dvorištu s golubom na dlanu.) ------mogu se

smatrati atributsko-priloškim odredbama

- kao atribut --- kvalitativni instrumental (Samo mu viri pjegavo lice s

krupnim grahorastim oĉima.)

- sitni detalj jednog cjelovitog pojma kao pratilac tog pojma, mar bio s njim

i ĉvrsto vezan, takoĊe stoji u instrumentalu s predlogom sa (I s tim

oţiljkom na vratu ostala je ljepotica. On je nesmetano radio s tim

kuršumom u lijevom ramenu i rijetko ga osjećao.)

- moţe biti privremeno vezan s pojmom, i tada je u f-ji atributsko-priloške

odredbe (Iz sobe iskoĉiše mršava djeca s prestrašenim oĉima.)

- f-ja iskljuĉivo priloške odredbe za naĉin (S mukom su ga zadrţali još par

dana. S tugom je napustila rodno mjesto.)

- f-ja vremenske odredbe (S poĉetkom njegove vladavine poĉele su se i

promjene dešavati.)

- nepravi ili dalji objekat (Umije da postupa s djecom.)

PREDLOZI ZA, MEĐU, NAD, POD, PRED

- predlog za – f-ja dopune gl. kojima se oznaĉava stremljenje za onim

ĉemu se teţi kao cilju (Ţudi za dobrim knjigama. Vapim za ljepšim

danima.)

- cilj i uz glagole fiziĉkog kretanja (Dijete je potrĉalo za psom. Okrenuo se

za ĉovjekom.)

- ime uzroka zbog kojeg se stvara neko raspoloţenje ili osjećanje (Ţene su

lude za njima. Ţalio je za propuštenom šansom.)

- uz glagole kretanja kao prostorna odredba, pri ĉemu je pojam s imenom u

instrumentalu ispred drugog pojma (Jagnjad trĉe za ovcama. Kolona se

sporo vukla za konjima.)

- odnos izmeĊu dva predmeta (Sjedio je za volanom.)

- mjesto sa bilo koje strane pojma s imenom u instrumentalu (Svi su sjedjeli

za trpezom.)

- vremensko odeĊenje (Za doruĉkom ĉita novine. Za razgovorom je

slijedila veĉera.)

- predlog među – priloška odredba za mjesto (MeĊu bagremima je rasla i

jedna breza. Taj predmet je našao meĊu odloţenim aktima.)

- ablativni odnos (MeĊu kolegama najbolje je on poznavao tu

problematiku. MeĊu nama on je najbolji sportista.)

- sa socijativnom nijansom za oznaĉavanje uzajamnosti (Oni se ĉesto

svaĊaju meĊu sobom. MeĊu njima je uspostavljen skladan prijateljski

odnos.)

- atributska sluţba (lula meĊu zubima, mlada meĊu Ċeverima)

- predlog nad – nešto je više pojma u instrumentalu (Ovo je skandal nad

skandalima. On hoće da je nad svima ostalima.)

- mjesto iznad pojma s imenom u instrumentalu (Oblaci su se nadvili nad

gradom.)

- funkcija dopune (nepravog objekta) (Ona nema vlasti nad sobom. Ne

umije da gospodari nad svojim strastima.)

- f-ja atributa (Svojim vrlinama zadobijahu prvenstvo nad plemstvom.

Poslaše mu ĉelnika nad vojskom.)

- f-ja nepravog objekta u vezi s glagolima mišljenja (On je dugo razmišljao

nad molbama i spisima. Zamisliše se nad tom ĉinjenicom.)

- dopuna koja objašnjava uzrok (Zgraţao se nad njegovom zabludom.

Rastuţio se nad samim sobom.)

- predlog pod – mjesto koje se nalazi ispod pojma s imenom u ovom

obliku (Stare knjige je ĉuvao pod krevetom. Veĉerali smo pod orahom.)

- mjesto koje je pri dnu, na donjem kraju (Vide joj se sitne bore pod

oĉima.)

- okolnosti (Drţali su ga dva dana pod vrelim suncem.)

- uzrok vršenja radnje ---- dopunska i odredbena funkcija (Rastapao sam se

sav pod milinom njezina pogleda. Meka se zemlja ugiba pod kopitima.)

- vremenske okolnosti (Pod mrakom se slute izduţene sjenke podzemnih

magacina.)

- naĉin na koji se vrše odreĊeni procesi (Te stvari se uvijek drţe pod

kljuĉem.)

- predlog pred – mjesto s prednje strane onoga što se tim padeţom

imenuje, a pto je obiĉno veće ili znaĉajnije u odnosu na pojam pred njim

(Srešćemo se pred pozorištem. Pred školom se zaĉu razgovor.)

- mjesto koje se oznaĉava moţe se mijenjati (Gurala je pred sobom djeĉja

kolica. Pa tromo stupa preda mnom uskim utabanim putićem.)

- vremensko prethoĊenje (Pred njim uĊe u dućan.)

- vrijeme koje tek dolazi (Pred nama su velike bitke.)

- okolnosti – nijansa prostorne blizine (Napio se pred svima.)

- druge vrste okolnosti (Osjećao se kao hirurg pred veoma ozbiljnom

operacijom.)

- ablativni instrumental sa znaĉenjem uzroka (Zanijemi je pred njegovom

tugom.)

- poloţej a ne mjesto, u komparativnom znaĉenju (I takav, pa je pred

svima.)

LOKATIV

- padeţ mjesta; padeţ daljeg, nepravog objekta; u prvom sluĉaju je odredba,

a u drugom dopuna, sa pravim padeţnim znaĉenjem, a u obje f-je se

upotrebljava iskljuĉivo s predlozima

PREDLOZI NA, U

- predlog na – mjesto na gornjoj površini, na otvorenom prostoru, na islazu

ili ulazu, poĉetku ili kraju neĉega, na spoljnoj strani ili na nekoj visini (Uz

rijeku je na plodnim ravnicama ţivio poljanski narod. Već smo na ustima

samog kratera.)

- odrešivanje prostornog odnosa uĉenika prema nekom radu (Hoće da je

uhvati na djelu. Ja sam vam na sluţbi.)

- uz imena mjesta koja se nalaze na nekoj visoravni, uzvišenju, na kakvoj

vodi (Ţive na Cetinju. Odmaraju se na Rijeci Crnojevića.)

- kada je rijeĉ o visokim školama (Studiramo na Filozofskom fakultetu u

Nikšiću. Na sudu se branila ćutanjem.)

- lokativ naziva osnovnih i srednjih škola, pozorišta i drugih ustanova ide

sa predlogom u (Veĉeras se u pozorištu igra Ujka Vanja. Zaposlen je u

miliciji.)

- vremensko odreĊenje (Na poĉetku su se dogovorili o svemu.)

- f-ja odredbe okolnosti (Oblikovane sudove sušili su na suncu. Kasnije su

na mukama priznali.)

- sredstvo (Na tom jeziku pisali su znaĉajni pisci. Tako na slozi i ljubavi

svijet stoji.)

- nazivi instrumenata (Dobro ja svirala na violini. On ju je pratio na

klaviru.)

- naĉin vršenja radnje (Pustio ga je da na miru. Vaspitava djecu na

tradiciji.)

- pridjevska f-ja (Knjiga na stolu bješe moja.)

- f-ja nepravog daljeg objekta (Krade na svojim mušterijama.)

- predlogom u se oznaĉava mjesto u unutrašnjosti ili u granicama pojma s

imenom u ovom padeţu (Ima li koga u zgradi. Sastajali su se u obliţnjoj

kafani.)

- apstrak. pojmovi su bez granica, ali se uzima da se i u njima nešto vrši (I

ništa zla ne bijaše u toj ljubavi.)

- vrijeme u kojem se nešto zbiva (Završiće posao u januaru.U poslednjem

trenutku je zatresao mreţu.)

- odredba okolnosti (Svakome odmah i rado priskoĉi u nevolji. Uhvaćen je

u prenošenju povjerljivih dokumenata.)

- sredstvo (Bile su okovane u srebru. Kriza se ispoljava u pojaĉanoj

oskudici i porastu cijena.)

- naĉin vršenja radnje (On je cio projekat pripremio u tajnosti. On se

izraţava u alegorijama.)

- atributska funkcija (Iskoĉi jedan mlad ĉovjek u bijelim rukavicama.)

- uzrok radnje upravnog glagola (Razbila je vazu u bijesu. Zinuo je u ĉudu.)

- f-ja nepravog, daljeg objekta (I ovdje se štedjelo u snazi. Zadovoljan je što

je u meni našao drugara.)

- dopuna pridjevima (Preduzeće je samostalno u vršenju svoje duţnosti.)

PREDLOG O

- f-ja nepravog, daljeg objekta uz glagole govorenja, mišljenja i osjećanja

(Raspitivao se o knjigama. Misli o novim obavezama.)

- u sluţbi oznaĉavanja vremena (Rodio sam se o ponoći. Posjetićemo vas o

Novoj godini.)

- odreĊuje se i mjesto (Nosio je pušku o ramenu. Maĉ mu je visio o pasu.)

- uzrok zbog kojeg se javlja raspoloţenje (Mnogo su se zabrinuli o njenoj

sudbini. Ne brinite vi o meni.) --- funkcija nepravog objekta.

- dopuna sredstva (Teško je danas o plati ţivjeti. Sahranjen je o drţavnom

trošku.)

- priloška odredba za naĉin (Izlazila je iz crkve o ruci svoga muţa.)

- pridjevska funkcija (Lijepa ti je ta kravata o vratu. Poklonili smo im

knjige o ţivotinjama.)

PREDLOG PO

- nešto se nalazi ili kreće po povšini ĉega (Vojska se ulogorila po jednom

brijegu. Hoda po oblacima.)

- kretanje s predmeta na predme, zauzimanje više mjesta, obuhvatanje

radnjom više pojmova istog imena (Sjene su ih pratilo po izgrebanim

zidovima. Objavljivao je priĉe po raznim ĉasopisima.)

- f-ja nepravog objekta (Poĉe gledati po svojim stvarima. Prebiram po

spisima.)

- oznaĉava se i vrijeme (Po veĉeri je otišao u svoju sobu. Po dolasku s

posla, skuvala je ruĉak.)

- da se u toku vremenskog termina nešto zbiva (Po danu je spavao, a po

noći je skitao.)

- sredstvo (Dozivaju se po imenu. DoĊoše nam sa svih strana po njuhu.)

- naĉin vršenja radnje (Sve smo poslove završili po planu. Zato traţe da se

opet uradi po svojoj pameti.)

- u sluţbi atributa (Moj djeda po ocu bio je hajduk. Posjetili smo mnoga

mjesta po varoši.)

PREDLOG PREMA

- mjesto na suprotnoj strani pojma u odnosu na koji se to mjesto odreĊuje

(Uze stoliĉicu, pa se posadi prema domaćinu. Prema njima je sjedjela

majka.)

- oznaĉava da se dva ili više pojmova stavljaju jedan pored drugog radi

poreĊenja (Djevojka baš prema momku. Ti si prema njemu mali.)

- predlog prema znaĉi i u odnosu na (Njihov jezik prema drugim jezicima

nije teško nauĉiti.)

- ĉesto odreĊuje s obzirom na šta se nešto desilo (Uzimali su ih preman

potrebama. To se radi na razne naĉine prema navikama ribara i prema

mjestu na kome se lovi.)

- na osnovu ĉega se vrši ono što se kazuje upravnim glagolom (Prema

njegovom mišljenju, odgovor treba da bude potvrdan. Prema prosijedoj

kosi cijenim da ima više od ĉetrdeset godina.)

PREDLOG PRI

- kazuje da se kakav predmet nalazi neposredno uz koji drugi, obiĉno veći,

znaĉajniji (Tri drvena kreveta su pri stijeni. Kuće su pri stranama.)

- oznaĉava i nešto drukĉije mjesto (NaĊoste li para pri njemu. Danas

sluĉajno nije pri meni.)

- f-ja odreĊivanja vremena (Pri rastanku se srdaĉno izljubiše. Sretoše se pri

izlasku iz zgrade.)

- oznaĉavanje okonosti i uslove (Pri ovom naĉinu transporta gotovo da

nema gubitka. Onda nije mogao pri punoj svijesti pobjeći.)

- upotrebljava se i sa socijativnim znaĉenjem (Sin ostaje pri oĉinskom

zanatu. Bio je pri novcu.)

- u pridjevskoj sluţbi, mimo socijativnog znaĉenja (Jeste li pri sebi? Bio je

pri punj snazi i pri punom zdravlju.)