Ispit, modernost,

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    1/31

    10 Iracionalizam

    1 Neki mislioci s kraja 19. veka odbacivali su ideju ljudske ...,

    naglaavajui umesto toga ... stranu ljudske prirode

    racionalnosti; iracionalnu

    1 Glavna gura u !svrgnuu razuma" i veli#anju iracionalnog krajem 19.veka bio je ...

    Fridrih Nie

    $ %ta je sve Ni#e osu&ivao, #emu se ismevao i rugao'

    Nie je kritikovao opteprihvaene stavove i uverenja svoga vremena kao

    prepreku potpunijoj i bogatijoj egzistenciji oveka. Osuivao je drutvenereorme! parlamentarnu vladu i opte pravo glasa! ismevao viziju progresa putemnauke! osuivao hrianski moral i rugao se liberalnom uverenju u ovekovusutinsku dobrotu i racionalnost.

    1 (a bi se ostvario svoje viestruke mogunosti, smatrao je Ni#e, #ovekmora da prestane da se oslanja na ... i ponovo da pot)ranjuje ... koreneljudskog postojanja

    intelekt; instinktivne

    * +ako je Ni#e gledao na )rianstvo detaljnije objasniti-'

    "rianstvo sa svim svojim zabranama i zahtevima za pridr#avanjempravila! gui ljudski poriv za #ivotom! rekao je Nie. "rianski moral mora seunititi! jer on odgovara samo slabima i robovima. $rijum hrianstva u drevnomsvetu! rekao je on! bila je revolucija najni#ih elemenata drutva kako bi oni krotki!slabi i neplemeniti nasledili zemlju od njima nadreenih aristokrata. %io je tosamo pokuaj ogorenih robova! i plebsa nalik na robove! da spree nadmonijeljude u izra#avanju herojske prirode i da uzvraaju udarce tim plemenitimduhovima! kojima su zavideli.

    $ +oje su, po Ni#eu, osobine nadmoni) ljudi, a koje su, njima nasuprot,vrednosti )riana'

    %ezvredna rulja uradila je to tako to je smatrala da su oni koji su uoskudici! koji su slabi! siromani i ni#eg ranga dobri i blagosloveni! osuujui kaozlo upravo one osobine koje su im nedostajale & snagu! upornost! sposobnost i#udnju za #ivotom & i predstavljajui sopstvene! nitavne vrednosti koje negiraju#ivot & sa#aljenje! ljubaznost! samoodricanje! te#nja ka nebu & merilom svih stvari.

    $ o Ni#eu, )rianstvo je stalo na stranu svega to je ..., ono je stvorilo

    ideal od ...

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    2/31

    slabo! nisko! loe sazdano; suprotstavljanja instinktima koji brane #ivot punsnage.

    1 o Ni#eu, )rianstvo je pobuna svega to ... koja je usmerena protivsvega to je ...

    gmi#e po zemlji; uzvieno

    $ %ta je sve Ni#e proglasio mrtvim'

    '%og je mrtav(! objavio je Nie. %og je tvorevina samog oveka. Nemaviih svetova! nema transcendentnih ili meta)zikih istina! nema vie morala kojipotie od %oga ili prirode.

    $ %ta, po Ni#eu, smrt /oga moe da zna#i za #oveka'

    *mrt %oga i svih transcendentnih istina mo#e da znai osloboenje oveka.+ovek mo#e da savlada nihilizam stvaranjem novih vrednosti koje unapreujunjegove instinkte okrenute prema #ivotu i neguju vladanje samim sobom. , tomprocesu! on mo#e da savlada otupljujuu jednolinost i osrednjost modernecivilizacije; mo#e da ukine demokratiju i socijalizam! koji su od masa nalik nastado goveda nainili gospodare.

    1 Ni#e je rekao da evropskom drutvu nedostaju ... gure

    herojske

    1 o Ni#eu, u ... vreba naa najvea opasnost

    stvaranju patuljaka i poravnavanju -vropljanina

    1 o Ni#eu, vropa se moe spasti jedino pojavom ... koga ne bizaustavile ...

    nekog oveka vieg tipa! superoveka ili natoveka; egalitaristike glupostikoje propovedaju demokrate i socijalisti

    1 o Ni#eu, potrebno je da ... objave ... kako bi se okon#ala ...

    vii ljudi; rat masama; 'dr#ava ineriornih ljudi(

    * +ako Ni#e opisuje nat#oveka detaljnije izloiti-'

    Natovek je nova vrsta oveka koji raskida s opteprihvaenim moralom!koji samo negira #ivot! i stvara sopstvene vrednosti. On ne suzbija svoje instinkteve ih potvruje. ojedinac koji sam sebe usmerava oslobaa se okova starihvrednosti i tradicija i potvruje svoja preimustva da bude gospodar. Osloboenhrianske krivice i zbacujui sa sebe veliki teret sopstvene psiholoke prolosti!on s ponosom potvruje sopstveno bie; odbacujui hriansko !!ti nee( on

    instinktivno ka#e/ '"ou.( ,suuje se da bude ono to je. oto on nije kao drugiljudi! tradicionalne de)nicije dobra i zla za njega nemaju nikakvog znaaja. On ne

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    3/31

    doputa da njegova individualnost bude uguena! ve stvara sopstvenevrednosti! one koje potiu iz samog njegovog bia i unapreuju njegov #ivot. Onu#iva u moi i lui je. On zna da je njegov #ivot bez svrhe! ali ga pro#ivljava sasmehom! instinktivno! avanturistiki! u potpunosti. Natovek predstavlja najviioblik #ivota.

    1 o Ni#eu, najstranija i 2undamentalna elja u #oveku jeste njegova ...

    volja za mo

    1 %ta je za 3oveka iz podzemlja najdragocenije to ljudsko bieposeduje'

    *loboda izbora

    1 3ovek iz podzemlja tei da potvrdi sopstvenu individualnost #ak i akoto zna#i delovati ...

    suprotno njegovim najboljim interesima

    1 %ta je za (ostojevskog najbolji put ka samoobogaivanju'

    0era u "rista i hrianska ljubav i ovekoljublje

    1 Ne ..., kae 4eliki inkvizitor, ve ... treba ljudima

    sloboda; hleb i sigurnost

    $ +oje tri sile, po 4elikom inkvizitoru, zanavek osvajaju slaba ljudskabia'

    udo! tajna i autoritet

    1 5rojd je smatrao da su nae svesne misli u stvari odre&ene 6

    prikrivenim snagama! naime nesvesnim impulsima

    $ %ta su, po 5rojdu, neuroze, i #ime se one objanjavaju'

    odstiui pacijente da govore o svojim problemima! Frojd je bio u stanju

    da prodre dublje u njihovu svest. Ova istra#ivanja su ga navela da zakljui dastrahovi iz detinjstva i do#ivljaji! esto seksualne prirode! objanjavaju neuroze &poremeaje u procesu miljenja! oseanja i ponaanja! koji utiu na svakodnevnodelovanje u linom i drutvenom #ivotu

    1 +oja dva postupka je 5rojd koristio u istraivanju nesvesnog'

    Frojd je istra#ivao nesvesno ohrabrujui svoje pacijente da ka#u sve to impadne na pamet. ostupak! koji se naziva slobodne asocijacije! zasniva se napremisi da spontan i nesputan razgovor otkriva sakrivene preokupacije osobe!njenog unutranjeg sveta! one 'demone( koji se nalaze u korenu neijeg

    emotivnog bola. 1rugi put do nesvesnog jeste analiza snova. *novi! rekao jeFrojd! otkrivaju tajne #elje pojedinca & esto drutveno neprihvatljive #udnje i

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    4/31

    zastraujua seanja. revie bolne da bi ih podnosili! mi ih zakljuavamo unajdublje elije nesvesnog; ove potisnute misli i oseanja sainjavaju najvei deonesvesnog.

    $ %ta je, po 5rojdu, id, a ta superegoukratko-'

    Idje 'neukroena strast( & primitivna! inantilna! asocijalna i nelogina. Onne poznaje vrednosti! ne poznaje moral; on nema svest o dobru i zlu. Nesposobnada izdr#i napetost! ona zahteva seksualno rastereenje! okonanje bola!prestanak gladi. 2ada se iduuskrati ventil za njegovu instinktivnu energiju! ljudipostaju rustrirani! ljuti i nesreni.

    3judska bia crpe svoja najvia zadovoljstva iz seksualnog ispunjenja!rekao je Frojd! ali neobuzdana seksualnost cedi psihiku energiju toliko potrebnuza kreativni umetniki i intelektualni #ivot. Otuda drutvo! preko porodice!svetenika! uitelja! policije! postavlja pravila i ogranienja naoj animalnoj

    prirodi. Ova pravila! obaveze! i oekivanja se internalizuju! i oni postaju naasavest! ili kako ju je Frojd nazvao & superego.

    1 7a 5rojda postoji jedan krajnje bolan i neizle#iv sukob izme&u 6

    ida i superega

    1 (a bi se izbegla neuroza, 5rojd je predlagao ... rad

    intelektualni i kreativni

    * o 5rojdu, religija nije neka trajna tekovina ve ...

    kao duplikat neuroza kroz koje svaki civilizovani ovek mora da proe nasvom putu od detinjstva do zrelosti.

    1 o 5rojdu, naa najvea nada za budunost jeste da ... uspostavediktaturu u mentalnom ivotu #oveka

    intelekt 4 nauni duh! razum

    11 8oderna sociologija

    * kojim krucijalnim problemima savremenog drutva su se borilivodei sociolozi s kraja 19. i po#etka $0. veka'

    *vi vodei drutveni mislioci tog perioda smatrali su nauku jedinimvalidnim modelom za ispravno miljenje i tvrdili da njihova misao poiva nanaunim temeljima. *vi su bili svesni znaaja iracionalnog u razvoju drutvenog#ivota i institucija. %orili su se sa krucijalnim problemima savremenog drutva.

    2ako drutvo da postigne povezanost i stabilnost kad su uobiajeni nainipovezivanja i privr#enosti koji su karakterisali seoski #ivot bili nemilosrdno

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    5/31

    rastoeni sve br#im razvojem industrijski&urbanog kapitalistikog poretka i kadreligija vie nije sjedinjavala ljude niti im je pru#ala neosporne vrednosti5 2akvesu implikacije iracionalnog na politiki #ivot u jednom dobu masovnedemokratije5 2ako ljudi mogu da ouvaju svoju individualnost u drutvu kojepostaje sve vie strogo kontrolisano5

    $ %ta je (irkem eleo da spre#i'

    1irkem je #eleo da sprei moderno drutvo da se raspadne u nepovezanumasu sebinih! suprotstavljenih pojedinaca. 6apadnom svetu zainteresovanom zanapredak nauke! 1irkem je naglasio duhovnu bolest modernog drutva

    $ %ta za (irkema predstavlja krizu modernog drutva'

    *labljenje tradicionalnih veza! kolektivnih vrednosti i zajednikih uverenja!koji su vezivali pojedinca u zajednicu! za 1irkema predstavlja krizu modernog

    drutva.$ :d #ega po (irkemu pate moderni ljudi, i ta to konkretno zna#i'

    7oderni ljudi! rekao je 1irkem! pate od anomije & gubljenja normi ivrednosti koje stvara dezorijentaciju. 3judi ne oseaju da su integrisani ukolektivnu zajednicu i ne nalaze nikakvu svrhu u #ivotu! to je stanje tetno i zapojedinca i za drutveni poredak.

    $ %ta sve, po (irkemu, dokazuje patologiju modernog drutva'

    , Samoubistvu89:

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    6/31

    razumu; iracionalnim nagonima

    1 o aretu, podela na ... postoji u svim drutvima

    elitu i mase

    1 o Gistavu le /onu, !... jedna je od osnovni) karakteristika sadanjegdoba"

    6amena svesnih postupaka pojedinaca nesvesnim postupcima gomile

    1 o le /onu, !doba u koje emo upravo ui uistinu e biti ...;

    era gomile

    1 7a kakvu grupu ljudi le /on je upotrebio izraz gomila'

    6a grupu ljudi u kojoj je individualnost utopljena u masu! a pojedinac gubikontrolu nad emocijama.

    1 %ta je, po 8aksu 4eberu, moderna zapadna civilizacija eliminisala, zarazliku od ostali) civilizacija'

    -liminisala je mit! misteriju i magiju iz svog poimanja prirode i drutva!donosei 'raaravanje sveta(! kako ga je 0eber nazvao.

    1 +oji proces je, po 4eberu, dominantan u zapadnoj ekonomiji, politici i

    pravu'

    roces racionalizacije! ili izraunatog saznanja i dela

    * Na ta je, po 4eberu, uticao protestantizam, i zato'

    Najuvenija 0eberova teza jeste da je protestantizam! koji je shvatao radkao versku du#nost! a hedonizam kao greh! i zahtevao samokontrolu! racionalnoplaniranje ljudskog #ivota u saglasnosti sa bo#jom voljom! proizvodio pogled nasvet koji je bio pogodan za potrebe kapitalizma. 2apitalizam! govorio je 0eber!nije #e za novcem! #elja za sticanjem koja se ispoljavala jo od prvih dana

    civilizacije

    $ %ta je, po 4eberu, karakteristi#na crta kapitalizma'

    2arakteristina crta kapitalizma jeste racionalna organizacija svih poslovnihaktivnosti! ukljuujui i radnu snagu! tako da je pro)t neprekidan i mo#e seizraunati.

    1$ Nacionalizam

    1 %ta je nacionalizam'

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    7/31

    Nacionalizam je svesna veza koju deli grupa ljudi koji oseaju sna#nuprivr#enost odreenoj zemlji i koji imaju zajedniki jezik! kulturu i istorijuobele#ene zajednikom slavom i patnjama.

    1 Nakon slabljenja i uzmicanja )rianstva, u vropi 19. veka ... je

    postao vodea du)ovna snaga

    nacionalizam

    1 +lju#ne komponente modernog nacionalizma pojavile su se tokom ...

    Francuske revolucije

    1 5rancuska revolucija donosi ideju da je ... iznad kralja, crkve, imanja,sindikata ili provincije

    nacionalna dr#ava

    1 +oje re#i su bile ispisane po javnim mestima u vreme odbrane5rancuske

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    8/31

    duhovno praznog; revitalizovanu i ujedinjenu nacionalnu zajednicu

    1 7a ekstremne nacionaliste ... postala je predmet verske odanosti

    Nacionalna dr#ava

    $ +oje drutvene klase su smatrale nacionalizam podesnim sredstvomza borbu protiv demokratije i socijalizma'

    @ristokrate zemljoposednici! generali i svetenstvo

    $ 8e&u kojim drutvenim klasama je radikalizovana desnica trailamasovne pristalice'

    %orei se za narodne nacionalistike mitove i snove i citirajuisocijaldarvinistike i rasistike doktrine! novoradikalizovana desnica se nadala dae uprei nagonsku snagu masa! naroito seljaka i ni#e srednje klase &

    duand#ija! dr#avnih slu#benika! inovnika & za svoje konzervativne ciljeve.

    1 osebno zlokoban izraz nema#kog nacionalizma bila je ... misao

    narodna 8volkisch= misao

    * (etaljnije navedite osnovne ideje nema#ki) narodni) mislilaca

    Ovi mislioci su oseali da Nemce animira jedan vii duh od onoga koji semo#e nai kod drugih naroda. 6a narodne mislioce! prosvetiteljstvo iparlamentarna demokratija bile su strane ideje koje su kvarile ist nemaki duh. *

    anatinom odanou! narodni mislioci prigrlili su sve ono to je nemako &srednjovekovnu prolost! nemaki pejza#! jednostavnog seljaka! selo & i odbacivaliliberalno&humanistiku tradiciju 6apada kao stranu nemakoj prirodi.

    1 Narodni mislioci su #eznuli da povrate du) zajednice koji supripisivali ... dobu

    predindustrijskom

    1 Narodni mislioci s #enjom su gledali na ..., koji su smatrali periodom

    drutvene i du)ovne )armonije i odanosti nacionalnim tradicijama

    srednji vek

    * 7ato su se narodni mislioci suprotstavljali zapadnom racionalizmu iliberalizmu'

    $akvi stavovi naveli su Nemce da sebe vide kao herojski narod!undamentalno razliit i bolji od -ngleza i Francuza. $o ih je takoe navelo danemaku kulturu posmatraju kao jedinstvenu & prirodno superiornu i u suprotnostis liberalno&humanistikim pogledom prosvetiteljstva. 2ao i njihovi prethodnici

    romantiari! narodni mislioci su smatrali da nemaki narod i kultura imajuposebnu sudbinu i jedinstvenu misiju. Oni su suprotstavili nemaku duu intelektu

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    9/31

    6apada! a oseanje! intuiciju i duh postavili su nasuprot jednom sivomracionalizmu koji sve analizira. Optu#ivali su liberalizam da neguje vulgarnimaterijalizam! anarhini individualizam i racionalno&nauni pogled koji gui duu!to sve odvaja ljude od pravog duha! posebnog karaktera! nemake nacije.

    1 o 4agneru, modernom drutvu je nedostajala ...

    dua

    1 Nacisti su putali ... muziku kako bi naelektrisali atmos2eru za svojupropagandu

    0agnerovu

    1* (arvinizam=ntisemitizam

    1 8oda je najvaniji nau#ni napredak u 19. veku bila teorija ... koju je2ormulisao ...

    evolucije; +arls 1arvin

    $ Izloite biblijsku pri#u o stvaranju ivog sveta

    , osamnaestom veku! skoro svi su se pridr#avali biblijske prie o stvaranjukoja se nalazi u Knjizi postanja/ %og je odjednom stvorio svemir i razne vrste#ivotinjskog i biljnog sveta; on je dao svakoj reci i planini i svakoj vrsti #ivotinjskog

    i biljnog sveta dovren i stalan oblik koji se razlikovao od svake druge vrste. %ogje pticama stvorio krila kako bi mogle da lete! ribama oi kako bi videle ispodvode! a ljudskim biima dao je noge kako bi mogla da hodaju. *ve to! verovalo se!dogodilo se pre nekih pet hiljada godina.

    * +oje dokaze je izneo razmus (arvin, deda 3arlsa (arvina'

    -razmus 1arvin! deda +arlsa 1arvina objavio je knjiguZoonomija ili zakonorganskog ivotakoja je nudila dokaze da je 6emlja postojala milionima godinapre pojave ljudi i da su #ivotinje pretrpele modi)kacije koje su kasnije prenele nasvoje potomstvo.

    $ %ta je sve zaklju#io 3arls (arvin na osnovu ispitivanja uzorka biljnog iivotinjskog sveta'

    6akljuio je da su mnoge #ivotnjiske vrste iezle! da su se nove vrstepojavile! i da je postojala veza izmeu izumrlih i #ivih vrsta.

    $ +oja su dva najpoznatija dela 3arlsa (arvina'

    oreklo vrsta i oreklo oveka

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    10/31

    $ (arvin je pri)vatio ... ideju da se populacija reprodukuje bre od zali)a)rane, to dovodi do borbe za opstanak

    maltuzijansku

    1 (arvin je zastupao princip ..., koji odre&uje koji #lanovi neke vrsteimaju bolje anse za opstanak

    prirodne selekcije

    1 (arin je rekao? !a svim svojim uzvienim moima = #ovek jo uveknosi u svom telesnom sklopu neizbrisivi pe#at svog ..."

    niskog porekla

    1 od uticajem (arvina, pozivanje na ... postalo je izlino i predstavljaloje prepreku nau#nom razumevanju prirode

    bo#ju pomisao i svrhu

    1 Nasuprot )rianstvu, (arvin je liio ljude privilegije da su ...

    bo#ja naroita stvorenja

    * +ako su socijaldarvinisti gledali na drutvene re2orme i uspeneposlovne ljude'

    *ocijaldarvinisti & oni koji su preneli 1arvinove naune teorije na drutvenai ekonomska pitanja & koristili su izraze 'borba za opstanak> i 'opstanaknajsposobnijih> kako bi poduprli ekonomski individualizam i politikikonzervativizam. $vrdili su da drutvene reorme koje uvodi vlada naruavajutakmiarski poredak o kome je odluila priroda; time to avorizuju najmanjesposobne! te loe zamiljene reorme slabe naciju. ,speni poslovni ljudi! govorilisu oni! pokazali su svoju sposobnost da uspeju u takmiarskom svetu biznisa.Njihov uspeh slagao se s prirodnim zakonima i prema tome bio je od koristi podrutvo; oni koji su izgubili u socioekonomskoj borbi pokazali su svojunesposobnost.

    1 +oja dva poznata ameri#ka biznismena su imala socijaldarvinisti#ka

    gledita'

    -ndrju 2arnegi i 1#on 1. Aokeler

    $ %ta u svom !@evan&elju bogatstva" pozdravlja ndrju +arnegi, i do#ega dovodi takvo stanje stvari'

    koncentraciju posla! idustrijskog i trgovakog! u rukama nekolicine i zakonkonkurencije

    bogatstva malom broju ljudi

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    11/31

    $ 7a (ona

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    12/31

    "juston *tjuart +emberlen

    $ %ta je cilj @evrejina po Ajustonu tjuartu 3emberlenu'

    !Cilj Devrejina jeste da stavi svoju nogu na vrat sim nacijama i bude

    gospodar i vlasnik itave zemlje.(

    $ o 3emberlenu, @evreji su kao ..., prava suprotnost od onoga to su ...

    Nemci

    materijalisti! kukavice i neiskreni; idealistiki! herojski i verni

    $ o >dol2u %tekeru, lideru Arianske socijalisti#ke radni#ke partije,jevrejstvo je ... u telu nema#kog naroda

    kap strane krvi

    $ >ntisemitizam u vropi poticao je iz iracionalnog stra)a i mrnjeprema ljudima ... i iz optepri)vaenog mita da su @evreji kao narod ...

    sa strane s primetno razliitim navikama; kolektivno i za vena vremenaprokleti zato to su odbacili "rista.

    * %ta su crkveni oci :rigen i @ovan 7latousti govorili za @evreje'

    Origen tvrdio je da 'krv "ristova ne pada samo na Devreje toga vremenave na sve generacije Devreja dok je sveta i veka(.

    , poznom etvrtom veku! sveti Dovan 6latousti je smatrao da su Devreji'najbedniji od svih ljudi! okorele ubice! unititelji! ljudi opsednuti avolom; ritualisu im zloinaki i neisti! njihova religija je bolest(.

    * +akav je bio poloaj @evreja u toku srednjeg veka'

    , toku srednjeg veka! ljudi su verovali u neverovatne prie o Devrejima iirili ih. Optu#ivali su Devreje da mue i razapinju na krstove hriansku decu kako

    bi koristili njihovu krv u verskim obredima! kako bodu priesni hleb sve dok iznjega ne potee hristova krv! kako truju izvore kako bi pobili hriane! kakoobo#avaju avola i slu#e mu! kako organizuju tajnu vladu koja pravi zaveru kakobi unitila hrianstvo. ovremeno! gomile ljudi poni#avale su! muile imasakrirale Devreje! a vladari su ih progonili iz svojih kraljevstava.

    $ 7ato su se srednjovekovni @evreji koncentrisali na trgovinu ipozajmice novca'

    2ako su im esto onemoguavali da poseduju zemlju i iskljuivali ih izesnaskih udru#enja! srednjovekovni Devreji koncentrisali su se na trgovinu i

    pozajmice novca & zanimanja koja su im esto donosila jo vea neprijateljstva.

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    13/31

    $ +ako je )rianska umetnost prikazivala @evreje'

    "rianska umetnost! knji#evnost i verska uputstva prikazivala su Devrejena poni#avajui nain. Devrejin! 'satanino seme(! prikazivan je u drutvu avola ili

    je imao rogove i rep avola.

    1 (uboko urezana u svest i srca )riana, ... slika @evrejina kaostvorenja ... opstala je u narodnom du)u sve do dvadesetog veka

    izobliena; vrednog prezira

    1 %ta je bilo plodno tlo za moderni antisemitizam'

    *rednjovekovni hrianski antisemitizam! prema kome je Devrejin bio takopodao! a judaizam tako odbojan! bio je pogodno tlo Ea moderni antisemitizam.

    1 +o je #inio veinu evropski) @evreja, i kakav je bio nji)ov materijalanstatus'

    0eina evropskih Devreja 4 seljaka! trgovaca sitnom robom i radnika 4 bila jesasvim siromana.

    1 Narodni volkisc)- mislioci su smatrali da su ... irom sveta preuzimalikontrolu nad politi#kim partijama, tampom i privredom kako bi ...

    Devreji; zavladali planetom

    1 %ta je bio vr)ovni izraz mita o jevrejskoj svetskoj zaveri'

    7it o jevrejskoj svetskoj zaveri naao je svoj vrhovni izraz u notornomalsi)katu Protokolima sionskih mudraca.

    * Izloite poreklo i osnovni sadraj Protokola sionskih mudraca'

    Protokoleje napisao u Francuskoj devedesetih godina devetnaestog vekanepoznati autor u slu#bi ruske tajne policije! koja je tra#ila naina da opravdaantisemitsku politiku carskog re#ima. Oslanjajui se na ranija antisemitskazaverenika dela & a jedno delo pri tom nije imalo nikakve veze s Devrejima ve je

    pripisivalo ambicije za dominacijom u svetu Napoleonu & alsi)kator je zamesiopriu o sastanku jevrejskih mudraca na jevrejskom groblju u ragu. , tomsablasnom okru#enju! starci su kovali zaveru da zavladaju svetom.

    1 ... izgradili su ideoloki temelj na kome e kasnije Aitler izgraditi svojpokret

    @ntisemiti poznog devetnaestog veka

    $ %ta je aul de Bagarde rekao o @evrejima'

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    14/31

    , reima koje su naslutile "itlera! aul de 3agarde rekao je o Devrejima/'+ovek nema ta da tra#i sa napastima i parazitima/ oni se ne gaje i ne neguju;oni se unitavaju to je br#e mogue(.

    * %ta je veliki nema#ki istori#ar Ceodor 8omzen rekao za antisemite'

    @ntisemiti! rekao je $eodor 7omzen 8$heodor 7ommsen=! veliki nemakiistoriar devetnaestog veka! 'nisu hteli da sluaju logike i etikeargumente...Oni jedino sluaju sopstvenu zavist i mr#nju! najpodlije instinkte.Nita im drugo nije va#no. ?luvi su za razum! pravo ili moral. Na njih se ne mo#euticati... 8@ntisemitizam= je u#asna epidemija! kao kolera & niti se mo#e objasnitiniti izleiti.(

    1 :dbacujui principe jednakosti, rasisti#ki antisemiti cenili su ljude nepo nji)ovim ... ve po nji)ovoj ..., na koju pojedinac nema uticaja

    dostignuima i karakteru! 'krvi(

    1D +riza prosvetiteljstva=rvi svetski rat

    * %ta je sve u 19. veku potvr&ivalo veru prosvetitelja u budui progres

    #ove#anstva'Girenje parlamentarne vladavine! irenje obrazovanja! ukidanje ropstva i

    kraj kmetsva! poboljanje #ivotnih uslova i mnoga dostignua u nauci i tehnologijipotvruju veru prosvetitelja u budui progres oveanstva.

    $ E 19. veku ... koji je imao korene u ... bio je potvr&en nizomzadivljujui) politi#ki), nau#ni) i drutveni) dostignua

    optimizam; prosvetiteljstvu

    * %ta su sve bili pokazatelji raspadanja prosvetiteljskog pogleda na svet

    po#etkom $0. veka'

    7islioci prosvetiteljstva verovali su u ureen univerzum! nalik na mainu; uprirodni zakon i prirodna prava koji deluju u drutvenom svetu; u objektivnapravila koja daju oblik i strukturu umetnikom stvaralatvu; u sutinskurazboritost i dobrotu pojedinaca; i u nauku i tehnologiju kao instrumenteprogresa. Ovaj vrsto povezan pogled na svet! koji je doneo jedan pristup punizvesnosti! sigurnosti i optimizma! poetkom dvadesetog veka bio je u procesuraspadanja. 6dravorazumska njutnovska slika svemira! sa svojim neumoljivimzakonima uzroka i posledica! bila je izmenjena. 0era u prirodna prava i objektivne

    norme vladajueg morala bila je potkopana! pravila i naini izra#avanja koji sule#ali u samom srcu zapadne estetike bili su naputeni! a poverenje u ljudski

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    15/31

    razum i dobrotu oslabilo je. Nauka i tehnologija bile su optu#ene da kuju jedanmehaniki! birokratski i materijalistiki svet koji gui intuiciju i oseanja i takoumanjuje samo bie. $e su se tako! da bi spasli bie! neki zauzimali za herojskuborbu koja bi se lako mogla preusmeriti u primitivni nacionalizam i ratobornekrstake pohode.

    $ +rajem 19. veka, mnogi su po#eli da izjedna#avaju progres s ..., ismatrali su ... plodonosnim zakonom prirode

    nacionalnom snagom; sukobe izmeu nacija i rasa

    $ %ta je obrazovalo intelektualnu pozadinu 2aisti#ki) pokreta'

    Napad na moralne i intelektualne vrednosti povezan sa prosvetiteljstvom 4raskrinkavanje razuma! velianje sile! traganje za herojskim i #udnja za novomvlau.

    $ +akvim politi#kim ideologijama e se dezorijentisani i razo#arani ljudiokrenuti tokom $0. veka'

    Okrenue se politikim ideologijama koje otvoreno odbacuju razum!veliaju rat i preziru nepovredivost ljudske linosti.

    1 rvi svetski rat bio je uzrok da mnogi ljudi po#nu da gledaju nazapadnu civilizaciju kao da je ... i da se vie ...

    umoru; ne mo#e oporaviti

    $ +oje lozoje su privla#ile mlade ljude uo#i rvog svetskog rata'

    rivlaile su ih one )lozo)je i akcije koje su ismevale bur#oaske vrednosti ikoje su na rat gledale kao na iskustvo koje proiava i oplemenjuje.

    $ rema mladim 5rancuzima, rat je 191$. bila prilika za koje!najplemenitije" vrline'

    -nergija!nadmo i #rtvovanje za stvar koja nas prevazilazi

    $ Fudei da se oslobode svoji) ... ivota i da prigrle ... vrednosti, mnogivropljani gledali su na estok sukob uo#i rvog svetskog rata kao nanajvii izraz individualnog i nacionalnog ivota

    obinih; herojske

    * Iz #ega su sve ljudi spremni da se bore videli izlaz u ratu, pred sampo#etak rvog svetskog rata'

    zgledalo je kao da rat obezbeuje izlaz iz dosadne rutine uionice! posla idoma; iz praznine! jednolinosti! osrednjosti i besmisla bur#oaskog drutva; iz

    materijalizma i malograantine drutva koje je cenilo novac! posed i organizacijunad silama #ivota koje pulsiraju iznutra; iz 'sveta koji je ostario i postao hladan i

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    16/31

    umoran(! rekao je Aupert %ruk 8Aupert %rooke=! mladi britanski pesnik. Nekima!rat je bio 'divan... sveti trenutak( koji je zadovoljavao 'etiku #udnju(.

    $ 8nogim ljudima rat je izgledao kao ... za ono to se smatralonepodnoljivo dekadentnim buroaskim svetom koji unitava duu

    zdrav i herojski protivlek

    * +akva oseanja je za sobom ostavio rvi svetski rat'

    rvi svetski rat bio je velika prekretnica u istoriji 6apada. Aat je ostaviomnoge s oseanjem! koje je nagrizalo! da je civilizacija 6apada izgubila svojuvitalnost i bila zahvaena ritmom sloma i raspada. zgledalo je da je civilizacija6apada krhka i da mo#e nestati! da su zapadnjaci! uprkos svojim izuzetnimdostignuima! uvek bili samo na korak&dva od varvarstva. *vakako! civilizacijakoja mo#e da dopusti da jedan takav besmislen pokolj traje etiri godine ula je usvoje opadanje i mo#e da iekuje samo najmraniju budunost. -vropskiintelektualci bili su demoralisani i razoarani. ,strojen! miran! racionalni svet

    njihove mladosti smrvio se. ogled na svet prosvetiteljstva! oslabljen udevetnaestom veku napadima romantiara! socijaldarvinista! ekstremnihnacionalista! rasnih mistika i onih koji su veliali iracionalno sada se raspadao.,#as rata uzdrmao je veru u sposobnost razuma da se nosi sa sutinskimdrutvenim i politikim pitanjima. zgledalo je da civilizacija vodi jednubeskonanu i kako se inilo beznade#nu borbu protiv iracionalnih elemenata uljudskoj prirodi i da e rat biti enomen koji e se ponavljati u dvadesetom veku.

    1 tara uverenja u ..., delovala su, sa iskustvom rvog svetskog rata,kao izraz ...

    savrenost oveanstva! blagodeti nauke i progres koji tee; naivnogoptimizma

    $ E ta su sve izgubili poverenje ljudi koji su se okrenuli 2aizmu kaojednostavnoj spasonosnoj veri'

    Ovo razoaranje najavilo je gubitak vere u liberalno&demokratske vrednostito je doprinelo iroko rasprostranjenoj popularnosti aistikih ideologija uposleratnom svetu. oto su izgubili poverenje u mo razuma da razrei problemeljudske zajednice! u liberalne doktrine o slobodi pojedinca i u institucijeparlamentarne demokratije!

    $ ... predstavljali su idealne regrute za ekstremisti#ke politi#ke pokrete

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    17/31

    0eterani 0elikog rata

    $ %ta su sve replicirali ekstremisti#ki politi#ki pokreti nakon rvogsvetskog rata'

    Aepricirali su ratno drugarstvo! glori)kovali akciju i obeavali da e izbavitidrutvo od dekadentnog liberalizma.

    1 8odernizam=esimizam

    1 E drugoj polovini 19. veka umetnici i pisci su se pobunili protiv ...2ormi umetni#kog i knjievnog izraza koje su vladale evropskim

    kulturnim ivotom jo od vremena ...tradicionalnih; renesnanse

    1 ksperimentiranja umetnosti i pisaca iz druge polovine 19. vekastvorila su veliku kulturnu revoluciju nazvanu ...

    modernizam

    1 isci modernisti pokuavali su da prenesu ..., a ... su videli kao

    prepreku slobodnom irenju ...

    svoja sopstvena jedinstvena oseanja; intelekt; elementarnih ljudskihemocija

    1 Navedite bar tri velika modernisti#ka pisca

    $omas 7an! 7arsel rust! 1#ejms 1#ojs! @vgust *trinberg! 1. ". Onil! Franc2aka

    $ %ta su istraivali modernisti#ki pisci, i kojim sve temama i dilemama

    su se bavili'stra#ivali su unutranji #ivot pojedinca i psihopatologiju ljudskih odnosa.

    %avili su se tekim dilemama ljudi i #ena koji su odbacivali vrednosti i obiajesvoga vremena i opisivali bol ljudi optereenih krivicom! razdirani unutranjimsukobima! podsticani unutranjom samodestruktivnou. $akoe su pokazalinadmonu snagu iracionalnog i privlanost primitivnog i! raskidajui skonvencijama! bavili se seksualnim temama.

    1 :d renesanse pa sve do 19. veka vladalo je poimanje spoljanjeg svetakao ..., i dominirao je stav da umetnost treba da ...

    ureenog i shvatljivog; podra#ava stvarnost

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    18/31

    1 8odernisti#ka kultura ne priznaje ... postojanje prostora, pokreta ivremena ... za sve posmatra#e

    objektivno; jednako

    1 %ta je za modernisti#ku kulturu stvarnost'

    *tvarnost se mo#e prihvatiti na mnogo naina; mnotvo reerentnih okviraodnosi se na prirodu i ljudsko iskustvo. *tvarnost je ono to posmatra krozprizmu imaginacije uoava da jeste.

    1 Istorija modernog slikarstva po#inje s ...

    impresionizmom

    1 Navedite bar tri velika impresionisti#ka slikara

    -duar 7ane! 2lod 7one! 2amij isaro! -dgar 1ega! jer Ogist Aenoar$ %ta su impresionisti pokuali da izraze i !u)vate"'

    okuali su da daju svoj neposredni i lini utisak o nekom predmetu ili

    dogaaju i pokuali su da 'uhvate( kako pokret! boja i svetlost izgledaju oku u

    jednom prolaznom trenutku.

    1 7ainteresovani uticajem koji ..., impresionisti su napustili ... i otili ...,gde su slikali ...

    svetlost ima na predmete; svoje ateljee; u prirodu; orirodu pod otvorenimnebom

    $ %ta su sve impresionisti slikali'

    ored pejza#a slikali su #eleznicu! mostove! bulevare i ljude 4 po salama za

    igranje! kaeima! pozoritima i javnim parkovima.

    1 Navedite bar tri velika postimpresionisti#ka slikara

    ol *ezan! ol ?ogen! 0insent van ?og

    1 4an Gog je otkrio da ... moe da deluje kao jezik po sebi

    boja

    $ :d #ega su se, nakon postimpresionista, umetnici jo vie udaljavli, i uta su pokuavali da prodru'

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    19/31

    ,daljavali su se od reprodukovanja slinosti sa )zikim predmetom ililjudskim biem! a pokuavali su da prodru sve dublje u nesvesno! u kojem suvideli izvor kreativnosti i boravita vie istine.

    1 +oji slikarski stil su razvili ablo ikaso i For /rak'

    kubizam

    1 >vangardni umetnici na kraju su po#eli da stvaraju dela koja se nisuodnosila ni na ta to se moe ...

    videti u stvarnom svetu

    $ liminiui sa svoji) slika svaku re2erencu na ..., it 8ondrijan jedoprineo da se inaugurie ... umetnost

    vdiljiv svet; apstraktna

    1 +o je, pored 8ondrijana, bio me&u osniva#ima apstraktne umetnosti'

    0asilij 2andinski

    1 vropski intelektualci posle rvog svetskog rata oseali su da ive u ...svetu

    skrhanom

    1 Navedite bar tri pesimisti#ki orijentisana me&uratna pisca

    Oldos "aksli! -rnest "emnigvej! -rih 7arija Aemark! 0ilijem %atler! $.*.-liot

    1 +o je bio najistaknutiji predstavnik intelektualnog pesimizma, i kakose zove njegovo najpoznatije delo'

    Osvald Gpengler! ropast zapada

    1 o :svaldu %pengleru, zapadna civilizacija ula je u svoju ... 2azu i

    njena ... se ne moe spre#itiposlednju; smrt

    * E kakvom drutvu i svetu ive ljudska bia prema romanima 5ranca+a2ke'

    Nema nikakvog vidljivog poretka niti stabilnosti u 2akinom svetu. 3judskabia nastoje da pronau smisao u #ivotu! ali ih svakodnevni dogaaji u tomespreavaju. ,hvaeni u birokratsku mre#u koju ne mogu da kontroliu! #ive ukomarnom drutvu kojim dominiraju nasilni! svirepi i korumpirani slu#benici i

    nemoralni muitelji. , 2akinom svetu! svirepost i nepravda su prihvaeno stanjestvari! sila se sprovodi neogranieno! a #rtve uestvuju u sopstvenom unitenju.

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    20/31

    $radicionalne vrednosti i uobiajena logika ne unkcioniu. *vet! za koji severovalo da je bezbedan! stabilan i svrsishodan! raspada se.

    1 +a2ka je izrazio oseanje ... karakteristi#no za savremenog pojedinca

    otuenosti i izolovanosti

    1 o Comasu 8anu, nacizam je emancipacija ... i pokret ...

    nitkovluka; varvarske rulje

    * %ta su u svojim romanima Plodovi gneva, odnosno Put ka Vigan Piru,zabeleili (on %tajnbek i (ord :rvel'

    , lodovima gneva 89H=! 1#on Gtajnbek obuhvatio je patnje amerikiharmera koje je sa njihovih poseda proterala ogolela zemlja! i oduzimanje zemljeu toku depresije. Aoman 1#ord#a Orvela ut ka 0igan iru 89H

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    21/31

    1 Najre#itiji primer poraza demokratije posle rvog svetskog rata bio jetrijum2 ... pokreta u ...

    totalitarnih aistikih/ taliji i Nemakoj

    1 %ta su podsticali i koristili 2aisti#ki lideri'

    odsticali su primitivne porive i plemensku odanost i koristili mitove irituale kako bi mobilisali mase i manipulisali njima.

    $ osle rvog svetskog rata, u evropskim zemljama sa slabomdemokartskom tradicijom ljude su privukli 2aisti#ki ... koji su posedovali... i obeavali ....

    demagozi; harizmu; direktnu akciju

    $ Nasle&e koje dve revolucije su 2aisti eleli da ponite'

    Francuske revolucije iz 9.

    * 7a ta su 2aisti optuivali liberalno drutvo'

    Faisti su optu#ivali liberalno drutvo za obezduhovljenje ljudskih bia & zanjihovu transormaciju u materijalistika stvorenja! iji je najvii ideal stvaranjenovca i ije su due bile umrtvljene za plemenite povode! herojska dela isamopo#rtvovanje.

    * +ako su idealisti#ka omladina i intelektualci gledali na 2aizam'

    dealistika omladina i intelektualci radovali su se aktivizmu aizma injegovoj glori)kaciji herojskog; oni su ga videli kao revolt protiv osrednjostimasovnog drutva i kao rea)rmaciju najviih ljudskih duhovnih kvaliteta &

    heroizma i posveenosti svome narodu.* 7ato su 2aisti u marksizmu videli neprijatelja'

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    22/31

    Faisti su u marksizmu videli jo jednog neprijatelja! jer je klasni sukobdelio naciju. 6a aiste! marksistiki poziv radnicima sveta da se ujedine znaio jesmrt nacionalne zajednice.

    1 5aizam se stalno obraao ... kao sredstvu za integraciju nacionalne

    zajednice

    emocijama

    $ +akvo monolitno jedinstvo su 2aisti eleli da postignu'

    *matrajui da liberalni naglasak na slobodi pojedinca podstie konkurencijui sukobe koji potresaju nacionalno jedinstvo! aisti su vrili pritisak radipostizanja monolitnog jedinstva & jedan lider! jedna partija! jedna ideologija i

    jedna nacionalna volja.

    1 Eticaj Aitlerove 6 li#nosti bio je daleko vei po nema#ki pokret negoto je bio zna#aj 8usolinijevog karaktera po italijanski 2aizam

    zlokobne! anatine i opsesivne

    $ +oje nema#ke tradicije su doprinele demonskom radikalizmu nacizma'

    ruski militarizam! obo#avanje dr#ave moi i vera u posebnu sudbinunemakog olka

    1 Aitler je proklamovao viu vrednost 6 i smatrao je 6 neprijateljemdue

    krvi! nagona i volje; intelekt

    1 Nacizam je pokuao da osnuje novi svetski poredak zasnovan na ...

    rasnom nacionalizmu

    $ Aitler je govorio da su !sve velike kulture u prolosti nestale su samozato to su, u po#etku kreativne, ... izumrle od ...;

    rase; trovanja krvi

    * +ako je Aitler gledao na rase i sukobe izme&u rasa'

    "itler je delio svet na superiorne i ineriorne rase i ukopavao ih jednenaspram drugih u borbi za opstanak. Ovako predstavljena borba za #ivot bila jezakon prirode i istorije. o "itlerovom miljenju! Nemci! potomci drevnih@rijevaca! poseduju superiorne rasne karakteristike; nacija se degenerie inestaje ako dozvoli svojoj krvi da bude zatrovana meanjem s ni#im rasama.*ukob izmeu rasa je po#eljan! jer on ojaava one koji su rasno superiorni i ini ihvrim; ini ih nemilosrdnim to je neophodan kvalitet u ovom darvinovskomsvetu. 2ao via rasa! Nemci su ovlaeni da osvajaju i potinjavaju druge rase.

    $ o Aitleru, Nema#ka mora da osvoji ... irei se na istok na ra#un ...

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    23/31

    3ebensraum 8#ivotni prostor=; rasno ineriornih *lovena

    1 ve to je Aitler prezirao pripisivao je ...

    Devrejima

    1 Aitler je govorio? !@a postavljam ... jednog iznad drugog i jednogprotiv drugog"

    @rijevca i Devrejina

    $ +oje sve elemente je Aitler svesno primenio i usavrio u svojojpropagandi'

    1a bi dobio tu podrku! "itler je svesno primenio i usavrio elementecirkuskog majstorstva! spektakla crkvenih povorki! amerikog naina oglaavanjai tehniku propagande koje su saveznici e)kasno koristili kako bi podstakli svoj

    narod u toku rata. 1a bi bila e)kasna! po njemu! propaganda mora biti usmerenauglavnom na emocije

    1 o Aitleru, mase mogu pokrenuti samo ...

    primitivna oseanja! teror! snaga i disciplina

    1 o Aitleru, najekasnije sredstvo za pokretanje masa i nji)ovo ja#anjeza predstojeu borbu jesu ...

    masovni skupovi

    $ 3ime je Aitler raspaljivao i )ipnotisao publiku na masovnimskupovima'

    Na masovnim skupovima! "itler je svojim zapanjujuim predstavamaprikivao prisutne. Njegove pesnice koje su udarale! njegovo telo koje jepodrhtavalo! burna gestikulacija! hipnotine oi! lice izoblieno od besa ibesomuno osuivanje 0ersajskog sporazuma! marksizma! Devreja i 0ajmarskerepublike raspaljivalo je i hipnotisalo publiku

    1 Na koje reime se odnosi izraz totalitarizam'

    Na aistiki re#im u taliji! nacionalsocijalistiki re#im u Nemakoj ikomunistiki re#im u *ovjetskom *avezu.

    $ 7ato je totalitarizam 2enomen dvadesetog, a ne nekog ranijeg veka'

    $otalitarizam je enomen dvadesetog veka! jer se takva sveobuhvatnakontrola nad pojedincem i drutvom mogla postii samo u eri moderne ideologije!tehnologije i birokratije.

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    24/31

    * +oja su obeleja totalitarne diktature nasuprot sistemu liberalnedemokratije'

    6ala#ui se za totalno jedinstvo! kontrolu i poslunost! totalitarna diktaturapredstavlja antitezu liberalne demokratije. Ona ukida sve suparnike politikepartije! gui slobodu pojedinca! eliminie ili regulie privatne institucije ili upravljanjima i koristi birokratiju i tehnologiju moderne dr#ave da nametne svojuideologiju i uspostavi svoje komande. artijska dr#ava odluuje u ta ljudi trebada veruju & koje vrednosti treba da cene. Nema mesta individualnom razmiljanju!privatnom moralnom prosuivanju ili individualnoj savesti. ojedinac ne posedujenikakva prirodna prava koje dr#ava treba da uva#ava.

    1 o 8usoliniju, van ... !nikakve ljudske ili du)ovne vrednosti ne mogupostojati, a kamoli da imaju vrednost"

    dr#ave

    $ Ideologija zadovoljava ljudsku udnju za ... :na stvara odane ... kojiimaju oseanje da u#estvuju u velikoj stvari = ... = koja daje smisaonji)ovom ivotu

    apsolutnim; vernike; herojskoj borbi protiv zla

    $ +o je za ovjete bio izvor zla i uzrok svi) nedaa'

    1egenerisani kapitalisti! izdajniki trockisti ili saboteri i strani agenti! kojispreavaju ostvarivanje socijalistikog drutva.

    1 Cotalitarna diktatura nastoji da kontrolie ...? da oblikuje misli,oseanja i stavove u saglasnosti sa ...

    unutranju linost; partijskom ideologijom

    $ +akvog #oveka eli da stvori totalitarna diktatura i koje su njegovekarakteristike'

    Ona nastoji da stvori 'novog oveka>! oveka koji posveuje svoje telo iduu partiji i njenoj ideologiji! pravovernika podstaknutog misijom. $otalitaristikadr#ava nastoji da stvori podanike koji veruju da je partijska ideologija vrhovnavlast; njene doktrine obezbeuju konane odgovore na krajnja pitanja istorije i#ivota. $akvim vernim podanicima koji ne postavljaju pitanja partija mo#emanipulisati.

    $ Gebels je rekao? !ropaganda nema nikakve veze s ... luimo istinitime to sluimo ...;

    istinom; pobedi Nemake

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    25/31

    1 E totalitarnoj diktaturi nema razlike izme&u ... ivota, i svakainstitucija dolazi pod vlast ...

    javnog i privatnog #ivota; partijske dr#ave

    $ Nema#ki teolog aul Ger)ard >ring naveo je da !koreni )olokaustalee veoma duboko u istoriji ..."

    hrianske crkve i njenoj teologiji

    1 avremeno doba=ostmodernizam

    1 :rtega i Gaset je smatrao da je evropska civilizacija, proizvod 6,po#ela da se degenerie u varvarstvo zbog sve vee snage 6

    kreativne elite; masa

    $ o :rtegi i Gasetu, stanovite 6, a ne 6 pripadnost je ono po #emu se!#ovek mase; razlikuje od elite

    razuma; klasna pripadnost

    * +ako :rtega i Gaset opisuje #oveka mase'

    +ovek mase! ima banalan um i sebi ne postavlja visoka merila. On jeinertan dok ga pokree spoljanja prinuda. 2ada se suoi s problemom! on 'sezadovoljava s prvom pomilju koju nae u glavi> i 'lomi...sve to je drugaije! sveto je odlino! individualno! oznaeno i odabrano. $akvi intelektualno vulgarniljudi! ne mogu da shvate ili ouvaju proces civilizacije.

    $ Na koji na#in su, po ri)u 5romu, moderni zapadni ljudi pokuavali daprevazi&u svoj !teret slobode;'

    3judi su pokuavali to da prevaziu predajui se jednoj linosti ili autoritetukoji su sagledavali kao 'veoma sna#an(.

    1 o 5romu, moderni zapadni ljudi trampili su 6 za 6

    slobodu; sigurnost

    1 E koje dve svoje #uvene knjige je (ord :rvel izneo snanu osudutotalitarizma'

    Bivotinjsko carstvo i "iljadu devet stotina osamdeset etvrta 89:I.=

    1 E :rvelovom romanu "19JD; artiju predvodi 6

    0eliki %rat

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    26/31

    $ +roz koje tri parole se otkriva partijska lozoja vlasti u :rvelovomromanu "19JD;'

    A@$ D- 7A; *3O%O1@ D- AO*$0O; N-6N@ND- D- *N@?@.

    1 E totalitarnom drutvu iz "19JD; 6 istina vie ne postojiK istina je tagod 6

    partija odlui u nekom trenutku

    * +ako izgleda totalitarno drutvo u "19JD; i na koje sve na#ine vlastkontrolie svoje podanike i nji)ovu svest'

    1rutvom 9:I. godine vlada ,nutranja partija! koju sainjava nekih dvaprocenta stanovnitva. artiju predvodi 0eliki %rat & najverovatnije mitska linost

    koju je stvorila vladajua elita kako bi zadovoljila #udnju naroda za voom. artijaindoktrinira narod da voli 0elikog %rata! ija se slika nalazi svuda. +lanovi partijesu dovedeni u stanje da bez pitanja prihvate pravovernost artije! sa svim njenimsuprotnostima! izopaenjima i nalijima. 1vomisao! iznuen nain razmiljanja!ispira mozgove ljudi primoravajui ih da istovremeno imaju dva kontradiktornauverenja i da veruju da su oba tana. 7inistarstvo istine pribegava kontroli mislikako bi vladalo i manipulisalo ovim masama i kako bi odr#alo partijsko lanstvolojalnim i ropski pokornim. Nezavisno miljenje je uniteno. Objektivna istina viene postoji. stina je ta god partija odlui u nekom trenutku. @ko partija tvrdi dasu dva i dva pet! u to se mora verovati.

    %ilo ko! ko ima zabranjene misli oznaen je kao 2riminalac misli! to je zloin kojise ka#njava smru. @genti olicije misli svuda su prisutni! koriste sakrivenemikroone i tele&ekrane kako bi proveravali lanove artije radi eventualnihznakova skretanja od partijskih zakona i ideologije. , ovom totalitaristikomdrutvu budunosti! sva ljudska prava su ukinuta! ljudi se hapse samo zbog svojihmisli! a deca pijuniraju roditelje.Aedovno obezbeivanje jetinog pia ipornograske literature odr#ava mase tupim i dr#i ih dalje od politikihmahinacija.

    1 E "19JD; artija nastoji da 6 um i trans2ormie ljude u 6

    zarobi; robote

    1 E prvoj polovini $0. veka nepokolebljiva vera u 6 bila je uzdrmana

    razum

    1 E $0. veku po#eli smo da priznajemo da je 6, kome su misliociprosvetiteljstva pridavali malo panje, stalna i neizbrisiva crta ljudskeprirode i drutvenog ivota

    iracionalno

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    27/31

    1 Neki mislioci u $0. veku po#eli su da napadaju razum zato to jeuobli#io 6 drutvo koje je guilo ljudske strasti i ko#ilo individualnost

    tehnoloko i birokratsko

    * 7ato su neki mislioci kritikovali modernu te)nologiju, birokratiju iindustrijsko drutvo'

    Oni su se borili protiv politike kolektivizacije! koja je pojedinanuegzistenciju regulisala prema potrebama korporativne dr#ave i kritikovali sumodernu tehnologiju i birokratiju! tvorevine racionalnog uma! zato to suormirale drutveni poredak koji je obezvreivao i depersonalizovao pojedinca!uskraujui ljudima mogunost nezavisnog razvoja i bogatije egzistencije. Ovimislioci su smatrali da moderno industrijsko drutvo! na svom putu ka e)kasnostii jednoobraznosti! liava ljude njihove jedinstvenosti i svodi ljude od krvi i mesana zupce mehanikog sistema.

    1 E svom delu "Ce)noloko drutvo; Fak lil je rekao? "6 je od sebestvorila gospodara srca i uma;

    7aina

    1 o lilu, moderan #ovek ne trai nita vie od izvanrednog me)anizmabekstva koji mu je omoguila 6

    tehnika

    1 E svom delu "rnoldu Cojnbiju, Crei svetski rat nee biti rat izme&u drava ilinaroda, ve izme&u 6

    linosti i tehnologije

    1 o Cojnbiju, te)nologija je postala za moderno doba predmet 6, i kaoto /og upozorava, ljudska bia plaaju visoku cenu za 6

    obo#avanja; idolopoklonstvo

    1 +o su vodei mislioci 5rank2urtske kole'

    7arks "orkhajmer! 0alter %enjamun! $eodor @dorno i "erbert 7arkuze

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    28/31

    1 Napadi na 6 buroasku kulturu, naro#ito kako i) je 2ormulisao 6,uticali su na radikalizam 6 koji je zapljusnuo univerzitete u >(,Nema#koj i 5rancuskoj ezdeseti) godina dvadesetog veka

    materijalistiku i represivnu; "erbert 7arkuze; Nove 3evice

    * %ta su sve optuivali i mrzeli radikalni pripadnici Nove levice'

    Aadikali Nove levice osuivali su bur#oaske vrednosti! nemilosrdnukonkurenciju i eksploataciju! vulgarni materijalizam i potisnutu seksualnost! iizra#avali su svoju mr#nju prema nasilnikoj vladavini i bezlinoj birokratiji &takozvanom 'sistemu> ili 'establimentu>.

    * 7a ta su se borili radikalni pripadnici Nove levice'

    Osuujui sve oblike prisile 8neki su smatrali rad! akademsku disciplinu izabranu upotrebe droge kao opresivne=! oni su se zalagali za istra#ivanje novih!slobodnijih i autentinijih stilova #ivota. $akoe su pozivali na globalnoreagovanje na probleme irom sveta/ prenaseljenost! opadanje kvaliteta #ivotnesredine! siromatvo! i nuklearno naoru#anje.

    1 Godine 6 bes protiv sistema i elja da se stvori nova kultura kojaosloba&a eksplodirali su u 6 i drugim vodeim svetskim gradovima uotvorene pobune

    9J:.; arizu

    1 +oja su dva krucijalna momenta u savremenoj borbi za ljudska prava'

    okret za graanska prava u *jedinjenim @merikim 1r#avama ieministiki pokret.

    1 +o je bio vodei predstavnik pokreta za prava Lrnaca u >('

    7artin 3uter 2ing

    $ 7na#ajno delo u istoriji 2eminizma bila je knjiga Drugi pol, koju je

    napisala 6, 2rancuski lozo2 i dugogodinji pratilac 6*imon de %ovoar; Ban ol *artra

    * +ako imon de /ovoar opisuje poloaj ene u dotadanjem drutvu'

    Ona opisuje ulogu #ena u tradicionalnom drutvu! u kome je veina #enaudata; ija uloga u drutvu zavisi od mukaraca i koje su vezane za svoje domovei decu; samo jedan mali broj #ena 8ukljuujui i autorku= vodio je nezavisan #ivot.oto su snage drutvene tradicije bile pod kontrolom mukaraca! ka#e *imon de%ovoar! #enama je bilo namenjeno drugorazredno mesto u svetu. $vrdila je da su

    uprkos znaajnim promenama njihovog drutvenog statusa! #ene i dalje spreeneda postanu autonomne jedinke i zauzmu svoja mesta ravnopravno s mukarcima.

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    29/31

    Od braka se i dalje oekuje da predstavlja zajedniku sudbinu #ena! pri emu jenjihov identitet de)nisan u odnosu na njihove mu#eve. 1iskutujui o statusu #enakoje su upravo stekle nezavisnost! *imon de %ovoar je smatrala da su im! zbognemogunosti da izbegnu psiholoku zamku drugorazrednog polo#aja! nedostajalisamopouzdanje i kreativnost u radu

    * +oje su osobine postmoderne umetnosti'

    ostmoderna arhitektura je eklektina i pluralistika/ ona namernokombinuje nepodudarne stilove i o#ivljava delie iz prolosti 8srednjovekovni trg!klasini stub= kako bi se stvorio kola# razliitosti. Ona odbacuje masovnoproizvedenu uniormnost i homogenost & to je bilo obele#je projekata posle1rugog svetskog rata. ,mesto toga! nastoji da da vizuelni izraz irokojraznovrsnosti pojedinaca! heterogenosti i plastinosti stilova #ivota i spontanosti!nepodudarnosti! disonanci i uznemirenosti koji karakteriu savremeni gradski#ivot. ostmoderna urbana arhitektura te#i da bude kola#! jer! konano! to je onoto grad uistinu jeste. ostmoderna umetnost! takoe! vie je pluralistika od onekoja joj je prethodila. Ova raznovrsnost se izra#ava meanjem nekompatibilnihstilova! nanoenjem jednog na drugi koji je potpuno nepovezan sa njim! igrupisanjem oigledno potpuno razliitih tema. ostmoderna umetnost takoeugrauje prolu tradiciju! priznaje estetski potencijal banalnog 8konzerva supe-ndija 0orhola=! i preuzima teme iz popularne kulture 8umetnost stripa Aoja3ihtentajna i 0orholove )lmske zvezde=. Aok muzika je nazvana'najreprezentativnijom od svih postmodernistikih kulturnih ormi> jer artikuliepluralitet etnikih i kulturnih identiteta! isprepletana je heterogenim modnimstilovima! dopada se mladima! a koristi nove zvune i vizuelne tehnologije.

    1 Izraz postmoderna koristi se, izme&u ostalog, da opie najnovijipravac u razmiljanju? 6 i posebno 6

    strukturalizam; poststrukturalizam

    * +oje 2undamentalne premise )umanisti#ke tradicije je postmodernaodbacila'

    =poverenje u razum kao sposobnost koja omoguava ljudima da shvateuniverzum!

    &veru u postojanje KjaK

    & prihvatanje pojedinca kao primarnog egzistencijalnog entiteta & ...

    1 6 je bila centar strukturalizma

    Francuska

    $ Navedite bar tri poznata mislioca strukturalizma

    2lod 3evi&*tros! 7iel Fuko! Aolan %art! 3uj @ltiser! Bak 3akan

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    30/31

    1 trukturalizam je smatrao da 6 = na#ini 6 koji su zajedni#ki za svaljudska bia = lei u osnovi svi) kulturni) izraavanja

    struktura ljudskog uma; razmisljanja

    1 trukturalizam je mnogo dugovao 6, koji je bio pionir nauke olingvistici

    Ferdinandu de *osiru

    $ o +lod Bevi=trosu, duboke strukture koje se nalaze u svim drutvimasu krajnji izraz osnovni) 6 procesa koji su 6

    misaonih; univerzalni

    $ oststrukturalisti su bili pod velikim uticajem 6 odbojnosti premateorijskim sistemima za koje postoje esencijalne istine

    Nieove

    * %ta sve, u tradiciji Ni#ea, poststrukturalisti odbacuju'

    , tradiciji Niea! oni odbacuju sve velike meta)zike teorije! sve velikeistorijske sinteze! svu transcendentnu moralnost i sve ideologije koje nastoje daobezbede legitimnost postojeim gleditima! sudovima ili autoritetu.

    * %ta sve za poststrukturaliste ne postoji, odnosno jedino postoji'

    6a poststrukturaliste! sve je kretanje i proces/ nema biti! samo postajati.Ne postoje nikakve univerzalne norme! nikakvo jedinstvo gledita! nematotalizujuih sistema! nema intelektualnih centralnih taaka! nema stalnosti!postoji samo heterogenost! razlaganje! diskontinuitet! ragmentacija! neodlunost

    i promena. Ne postoji nikakav drutveni ili istorijski progres! ve samo kretanje iakumulacija.

    * +oja dostignua modernog 7apada isti#u branioci nasle&aprosvetiteljstva'

    & $radicije razuma! koja omoguava nauno shvatanje svemira! korienjeprirode za dobrobit ljudi i identi)kaciju i reormisanje iracionalnih iprotivzakonitih institucija i uverenja ;

    & $radicije politikih sloboda! to je temelj demokratskih institucija;

  • 7/24/2019 Ispit, modernost,

    31/31

    & $radicije subjektivne slobode! to potvruje sposobnost pojedinca za etikuautonomnost;

    & $radicije humanizma! koja na pojedince gleda kao na kreativne podanikekoji imaju i pravo i sposobnost da ostvare svoj potpun ljudski potencijal;

    & $radicije jednakosti! koja zahteva da pred zakonom svi imaju jednakaprava;

    & $radicije ljudskog dostojanstva! koja potvruje nenaruiv integritet ivrednost ljudske linosti i pogonska je snaga iza koje je sada globalnaborba za ljudska prava;

    & $radicije drutvene pravde! koja insistira na tome da zajednica imamoralnu obavezu da pomogne siromanima i unesreenima.>

    1 o Faku lilu, 7apad je otkrio ono to niko drugi nije otkrio? 6

    slobodu i pojedinca