1. Uvod

Seminarski rad je podijeljen u šest dijelova, a to su: uvod, makroekonomija, makroekonomski pokazatelji, makroekonomski pokazatelji FBiH, makroekonomski pokazatelji USK-a i zaključak.

U ovom seminarskom radu, objasnit ćemo osnovne pojmove iz makroekonomije, sa osvrtom na ciljeve i instrumente makroekonomije. Politička, društvena i socijalna sudbina zemalja ovisi o privrednom uspjehu i njeno područje ekonomije nije danas važnije za nacionalni uspjeh od njenih makroekonomskih učinaka. U makroekonomskoj analizi postoji nekoliko ključnih makroekonomskih varijabli, kao što su bruto društveni proizvod, stopa nezaposlenosti, inflacija, neto uvoz, neto iznos, koje ćemo teoretski objasniti. U predzadnjem i zadnjem dijelu navedene makroekonomske pokazatelje koje smo teoretski objasnili, potkrijepit ćemo dokazima, odnosno izvještajem Federalnog zavoda za razvoj, tako da ćemo pokazati vrijednosti makroekonomskih pokazatelja Federacije Bosne i Hercegovine i Unsko-Sanskog kantona za 2009. godinu. Kroz rad ćemo utvrditi da li Bosna i Hercegovina, kao zemlja u tranziciji, pokazuje tendenciju ekonomskog rasta ili pada, da li ima deficit ili suficit, kolika je zaposlenost, a kolika nezaposlenost i mnoge razradit ćemo druge probleme koji su zanimljivi za ovu zemlju.

1

2. Makroekonomija

Opće prihvaćena, najjednostavnija i najrazumljivija definicija makroekonomije glasi: „Makroekonomija je proučavanje ponašanja ekonomije u cjelini.“1 Glavne kategorije i varijable kojima se bavi makroekonomija su: ukupna proizvodnja ili bruto domaći proizvod, ekonomski rast i razvoj, agregatna ponuda roba, agregatna potražnja roba, zaposlenost, odnosno nezaposlenost, ravnoteža i neravnoteža ekonomskog sistema, investicije, štednja, inflacija deflacija, opći nivo cijena, trgovinska odnosno platna bilanca itd.

2.1. Instrumenti makroekonomske politikeInstrument ekonomske politike je ekonomska varijabla koju kontrolira vlada, a koja može

utjecati na jedan ili više makroekonomskih ciljeva. Mijenjajući monetarnu, fiskalnu ili druge politike vlade mogu voditi privredu prema boljoj kombinaciji outputa, stabilnosti cijena, zaposlenosti i međunarodnoj razmjeni. Instrumenti makroekonomske politike su:

1. monetarna politika,2. fiskalna politika,3. ekonomski odnosi sa inostranstvom i4. politika dohotka.

2.1.1. Monetarna politika Monetarnu politiku vlada vodi upravljanjem novcem, kreditom, i bankarskim sustavom.

Novac se sastoji od sredstava razmjene ili metoda plaćanja. Danas, ljudi koriste gotov novac i depozite po viđenju da bi platili svoje račune. Centralna banka može regulirati količinu novca dostupnu ekonomiji. Mijenjajući ponudu novca Centralna banka može utjecati na mnogo financijskih i ekonomskih varijabli kao što su kamatnjaci, cijene dionica, cijene stanovanja i devizni kurs. Ograničavanje ponude novca uzrokuje veće kamatnjake i smanjuje ulaganja, što uzrokuje smanjivanje GDP-a i nižu inflaciju. Ako je Centralna banka suočena s recesijom, ona može povećati ponudu novca i sniziti kamatnjake da bi potaknula ekonomsku aktivnost.

Tačna priroda monetarne politike, način na koji Centralna banka nadzire novac i veze između novca, proizvodnje i inflacije, jedno je od najvažnijih i najproturječnijih područja makroekonomije.

2.1.2. Fiskalna politikaFiskalna politika označava upotrebu poreza izdataka države, odnosno javne potrošnje.

Izdaci države javljaju se u dva oblika. Prvi su kupovine države, a one obuhvataju izdatke na dobra i usluge, nabavke tenkova, izgradnju cesta, plaće za suce, nastavnike, zdravstvene radnike, profesionalne vojnike, policajce. Potrošnja države određuje relativnu veličinu javnog i privatnog sektora, znači koliko GNP-a se troši kolektivno, ne privatno. Iz makroekonomske perspektive, javna potrošnja utječe na opću razinu potrošnje i na taj način utječe na razinu GNP-a. Drugi dio fiskalne politike, oporezivanje, utječe na ukupnu privredu na dva načina. Porezi smanjuju dohotke stanovništva. Ostavljajući kućanstva s manje raspoloživog dohotka, porezi imaju tendenciju smanjivanja potrošnje stanovništva na dobra i usluge. To smanjuje potražnju za dobrima i uslugama, što na kraju smanjuje ostvareni GNP. Uz to, porezi utječu na tržišne cijene, utječući na taj način na poticaje i ponašanje. Na primjer, što se više oporezuju profiti poduzeća, poduzeća se obeshrabruju da ulažu u nova kapitalna dobra.

2.1.3. Politika međunarodnih ekonomskih odnosa

1 Dornbuch R., Fisher S., Macroeconimics, Mc. Graw – Hill International, 1990., str.32

Kako privrede postaju sve povezanije, oni koji formiraju ekonomsku politiku posvećuju sve veću pažnju politici međunarodnih odnosa. Ovi instrumenti svrstavaju se u dvije kategorije. Prvo su politike razmjene, koje se sastoje od carina, kvota i ostalih mjera koje ograničavaju ili potiču uvoz ili izvoz. Većina trgovinskih politika ima malo utjecaja na makroekonomsko ponašanje, međutim, s vremena na vrijeme, ograničenja međunarodne razmjene postaju toliko velika da uzrokuju velike ekonomske poremećaje, inflacije ili recesije. Druga skupina mjera politike posebno namijenjena vanjskom sektoru je upravljanje tržištem deviznih kurseva. Na međunarodnu razmjenu zemlje, utječe njezin devizni kurs koji predstavlja cijenu njene vlastite valute izraženu u valutama drugih zemalja. Zemlje usvajaju različite sisteme regulisanja svojih deviznih kurseva. Neki sistemi dopuštaju da devizni kursevi budu određeni samo ponudom i potražnjom, drugi uspostavljaju fiksne devizne kurseve u odnosu na druge valute.

2.1.4. Politike dohotkaKada inflacija prijeti da izmakne kontroli, vlade traže put za stabiliziranje cijena.

Tradicionalni put za usporavanje inflacije bio je da vlade poduzmu korake monetarne ili fiskalne politike, da smanje proizvodnju i povećaju nezaposlenost. Međutim, ta tradicionalna strategija pokazale se izuzetno skupom. Potrebno je hiljade milijardi dolara gubitka GNP-a da bi se inflacija smanjila za nekoliko procenata. Suočene s potrebnom da uzmu tako neugodan lijek, vlade često traže druge metode za suzbijanje inflacije. Te alternative nalaze se u rasponu od kontrole nadnica i cijena do manje dramatičnih mjera poput dobrovoljnih smjernica za nadnice i cijene. Politike za kontrolu nadnica i cijena poznate su kao politike dohotka, a one su kontraverzne svim makroekonomskim politikama. Ekonomisti smatraju da su ove politike neefikasne. Drugi smatraju da one ne samo da su nekorisne, već i gore od toga, da se miješaju u djelovanje slobodnih tržišta, da kvare promjenjivost relativnih cijena i ne uspijevaju smanjiti inflaciju. Zemlja raspolaže širokom paletom instrumenata ekonomske politike koje može upotrijebiti da bi postigla svoje makroekonomske ciljeve. Politike dohotka su pokušaji vlade da ublaži inflaciju direktnim koracima, bilo verbalnim uvjeravanjem ili propisanom kontrolom nadnica i cijena.

3

3. Makroekonomski pokazatelji

Pri procjeni uspješnosti sveobuhvatne privredne efikasnosti, ekonomisti promatraju četiri područja: proizvodnju, zaposlenost, stabilnost cijena i međunarodnu razmjenu.

3.1. ProizvodnjaSveobuhvatna mjera ukupne proizvodnje u jednoj privredi je bruto društveni proizvod

(GNP)2. To je mjerilo tržišne vrijednosti svih roba i usluga finalne potražnje proizvedenih u jednoj zemlji tokom jedne godine. Postoje dva načina za mjerenje GNP-a. Nominalni GNP je mjeren u tekućim tržišnim cijenama. Realni GNP je procijenjen u konstantnim ili nepromjenjivim cijenama. Promjene realnog GNP-a su najbolje i široko pristupačne mjere nivoa i rasta proizvodnje, a služe kao pažljivi posmatrač pulsa nacionalne privrede. Nestalnosti u sveobuhvatnoj privrednoj aktivnosti su poznate kao privredni ciklusi. Tokom silaznog privrednog ciklusa milioni ljudi gube posao, a država ostaje bez roba i usluga vrijednih milijarde dolara zbog velikog smanjenja proizvodnje. Usprkos kratkoročnim kolebanjima GNP-a koja se vide u privrednim ciklusima suvremene ekonomije najčešće pokazuju stabilan dugoročni rast realnog GNP-a i napredak u životnom standardu, a to napredovanje je poznato kao privredni rast. Primjer toga je američka privreda, koja je moćna lokomotiva napretka u razdoblju dužem od jednog stoljeća, kako pokazuje rast potencijalnog proizvoda.3

Potencijalni GNP je dugoročni trend realnog GNP-a. On predstavlja dugoročne proizvodne mogućnosti proizvodnje koju privreda može ostvariti uz održavanje stabilnih cijena. Potencijalni proizvod se također ponekad zove proizvod na razini visoke zaposlenosti. Kad privreda djeluje na svom potencijalnom GNP-u, nezaposlenost je niska, a vrijednost proizvodnje je visoka. Tokom privrednih ciklusa, tekući GNP odstupa od potencijalnog.

Razlika između potencijalnog i stvarnog GNP-a zove se GNP jaz. Veliki GNP jaz znači da je privreda u silaznom kretanju i da djeluje unutar granice svojih proizvodnih mogućnosti. Kretanje privrede silaznom putanjom naziva se recesija, kad je jaz malen, a depresija kad je jaz velik.

3.2. Visoka zaposlenost, niska nezaposlenostLjudi žele biti u mogućnosti pronalaska dobrog, visoko plaćenog posla bez predugog

traženja ili čekanja. Radna snaga uključuje sve zaposlene osobe i one nezaposlene pojedince koji traže posao. Isključeni su oni koji su bez posla, a koji ga ne traže. Stopa nezaposlenosti ima tendenciju kretanja kao i privredni ciklus, što znači da kad je proizvodnja smanjena, potražnja za radom pada, a stopa nezaposlenosti se povećava. Nezaposlenost je dosegla empirijske razmjere u velikoj krizi 1930-tih godina kad je četvrtina radne snage bila nezaposlena. Iako je zemlja izbjegla veliku depresiju, u posljednja dva desetljeća došlo je do značajnog povećanja dijela radne snage koji je nezaposlen. Cilj ostvarenja dobrog zaposlenja za sve koji ga žele pokazao se sve teže ostvarivim. Visoka je nezaposlenost i ekonomski i društveni problem. Kao ekonomski problem, ona je rasipanje dragocjenih sredstava. Kao društveni problem, ona je izvor velike patnje, jer se nezaposleni radnici muče sa smanjenim dohotcima. Tijekom razdoblja visoke nezaposlenosti, ekonomska se tegoba prenosi i štetno djeluje na osjećaje ljudi i živote obitelji. Stanovništvo se prema zaposlenosti dijeli na četiri skupine:

2 gross national product3 Samuelson P.A. i Nordhaus W., Ekonomija, 14. izdanje, McGraw-Hill, MATE, Zagreb 1992. god. str. 398.

4

zaposleni – stanovništvo koje obavlja bilo koji plaćeni posao, kao i ono koje ima zaposlenje ali je odsutno sa posla zbog bolesti, štrajkova ili praznika;

nezaposleni – stanovništvo koje nije zaposleno, ali aktivno traži posao ili čeka da se vrati na posao;

izvan radne snage – stanovništvo koje se školuje, održava kuću, koje je u mirovini, koje je suviše bolesno da bi moglo raditi ili jednostavno oni koji ne traže posao;

radna snaga – svi oni koji su zaposleni ili nezaposleni.

Veličina zaposlenosti mjeri se stopom zaposlenosti koja je jednaka odnosu broja zaposlenih (Z) i veličine radne snage (RS). Veličina nezaposlenosti mjeri se stopom nezaposlenosti koja je jednaka odnosu broja nezaposlenih (N) i veličine radne snage (RS). Stopa nezaposlenosti je broj nezaposlenih podijeljen ukupnom radnom snagom.

3.3. Stabilne cijeneOdržati stabilne cijene unutar slobodnog tržišta je suptilan posao, koja uključuje ocjenu da

je tržišna privreda koja glatko funkcionira, najefikasniji način za organiziranje većine privrednih aktivnosti. Na slobodnom tržištu cijene su do najveće moguće mjere određene ponudom i potražnjom, a država ne kontrolira cijene pojedinačnih dobara. Samo dopuštajući poduzećima da slobodno određuju cijene, može se osigurati da tržište usmjerava resurse ka njihovoj najefikasnijoj upotrebi. Drugi dio ovog cilja je sprječavanje, da opća razina cijena naglo raste ili naglo pada. Tržišna ekonomija koristi cijene kao mjerilo za mjerenje ekonomske vrijednosti i kao način za vođenje poslova. Kada se ekonomsko mjerilo naglo mijenja u razdobljima rasta cijena, ljudi postaju zbunjeni i troše mnogo vremena brinući se o vrijednosti svoga novca. Nagle promjene cijena vode u ekonomsku neefikasnost. Najuobičajenije mjerilo opće razine cijena je indeks potrošačkih cijena poznat kao CPI4. CPI prati cijene fiksne košare dobara koju kupuje tipični urbani potrošač (uključujući stavke poput hrane, stanovanja, odjeće i medicinske skrbi). Od 2008. godine u BiH se izračunava i prati indeks potrošačkih cijena (CPI). Federalni zavod za statistiku počinje sa praćenjem indeksa potrošačkih cijena koji sukladno međunarodnim standardima predstavlja opće priznatu mjeru inflacije. Stoga je prestalo praćenje cijena na malo i troškova života. Pored toga indeks potrošačkih cijena koristi se za usklađivanje plaća i zarada u skladu sa kolektivnim ugovorima, te penzija i socijalnih davanja. Također se koristi i za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama, omogućuje uspoređivanja stope inflacije s drugim zemljama, omogućuje uspoređivanje kretanja cijena unutar zemlje između pojedinih regiona, te služi kao osnovu za deflacioniranje pojedinih makroekonomskih agregata u statistici nacionalnih računa i dr.

Promjene u razini cijena se zovu stope inflacije, što označava stopu rasta ili pada razine cijena od jedne do druge godine. Deflacija se zbiva kada cijene opadaju, tj. stopa inflacije je negativna. Većina zemalja teži zlatnoj sredini cjenovne fleksibilnosti, često tolerirajući blagu inflaciju kao najbolji način da se sistemu cijena dopusti da funkcionira efikasno.

3.4. Međunarodna trgovinaVećina zemalja nastoji plodonosno sudjelovati u međunarodnoj trgovini. Uvoze i izvoze

dobra, usluge i kapital. Daju ili uzimaju kredite od inozemnih partnera. Imitiraju strane tehnologije ili prodaju nove proizvode u inozemstvu. Njihovi ljudi putuju na sve strane svijeta zbog posla ili užitka. Dugoročno, države obično nastoje održati uvoz i izvoz u ravnoteži. Brojčana razlika između vrijednosti izvoza neke zemlje i njezina uvoza zove se neto izvoz, što

4 consumer price index5

znači da je neto izvoz jednak vrijednosti izvoza minus vrijednost uvoza. Kada je neto izvoz pozitivan prisutan je trgovinski suficit. Trgovinski deficit nastaje kada je vrijednost uvoza veća od vrijednosti izvoza.

6

4. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI FBIH5

Slika 1. Karta BiH podijeljena po kantonima

Trenutna ekonomska situacija u Federaciji BiH, pod uticajem svjetske ekonomske krize, ima sljedeće karakteristike:

pad proizvodnje i prometa u najvažnijim privrednim granama otežan pristup financijskim sredstvima pad izvoza i uvoza pad agregatne tražnje smanjenje priliva iz inostranstva povećanje nezaposlenosti smanjenje fiskalnih prihoda.

Procjena je da su navedeni negativni trendovi prema dostupnim statističkim pokazateljima, prouzrokovali pad GDP-a u 2009. godini u procentu od 3%. U 2009. godini GDP po glavi stanovnika (prisutni broj stanovnika) iznosi 6.516 KM. Bruto domaći proizvod (GDP) i GDP-a po stanovniku daju se u sljedećem pregledu:

Tabela 1. Bruto domaći proizvod (GDP) po kantonima za 2009. godinuOpćina Stanovništvo GDP – u GDP po GDP po

5 za 2009. godinu7

Površina u km2: 26.109,7Kantoni: 10Općine: 79Naseljena mjesta: 3.330Stanovništvo: 2.327.318Prirodni priraštaj: 3.314Gustina naseljenosti: 89,1Neto plaća u KM: 792GDP u mil. KM: 15.165GDP per capita u KM: 6.516Uvoz u mil. KM: 8.202Izvoz u mil. KM: 3.686Investicije u mil. KM: 4.157

hiljadama KMstanovniku u

KMstanovniku u

KM FBiH = 1001 2 3 4 5

USK 288.114 1.193.450 4.142 63,6POK 39.886 227.468 5.703 87,5TK 498.549 2.388.417 4.791 73,5

ZDK 400.602 2.305.012 5.754 88,3BPK 33.093 204.721 6.186 94,9SBK 254.992 1.167.671 4.579 70,3HNK 225.930 1.602.893 7.095 108,9ZHK 81.707 442.805 5.419 83,2SAK 423.645 5.240.870 12.371 189,9

K - 10 80.800 391.245 4.842 74,3

Federacija BiH 2.327.318 15.164.553 6.516 100,0

U 2009. godini došlo je do smanjenja obima industrijske proizvodnje tako da je zabilježen pad ukupne industrijske proizvodnje u procentu od 11,6%. Najveći pad industrijske proizvodnje ostvaren je u oblasti prerađivačke industrije, a posebno u djelatnosti Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (70,8% u odnosu na prošlu godinu). Rast proizvodnje ostvaren je u djelatnostima: 1. proizvodnje duhanskih proizvoda (12,8% u odnosu na prošlu

godinu), 2. proizvodnje koksa, derivate nafte i nuklearnog goriva (3,6%),3. proizvodnje hemikalija i hemijskih proizvoda (3%), 4. proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira(2,4%).

Učešće fizičkog obima industrijske proizvodnje po kantonima u industrijskoj proizvodnji Federacije, i rast fizičkog obima industrijske proizvodnje u 2009. godini daju se u slijedećoj tabeli:

Tabela 2. Industrijska proizvodnja po kantonima

KANTONSTRUKTURA U % INDEKS

2008. 2009. 2008./2007. 2009./2008.USK 3,3 3,0 102,6 82,4POK 1,0 1,1 137,9 113,2TK 28,0 27,3 110,4 87,2

ZDK 20,6 20,1 94,1 87,5BPK 0,9 0,9 107,7 89,4SBK 5,8 5,9 102,3 91,8HNK 10,6 11,5 112,8 102,6ZHK 1,8 1,6 96,8 76,2SAK 25,3 25,9 123,8 94,5

K - 10 2,8 2,7 112,2 91,3Federacija BiH 100,0 100,0 107,9 88,4U 2009. godini u Federaciji BiH ostvaren je izvoz u vrijednosti od 3.686 miliona KM što je u odnosu na 2008. godinu manje za 20,7%. U 2009. godini ostvaren je uvoz u Federaciji BiH u

8

vrijednosti od 8.202 miliona KM ili 27,8%% manje u odnosu na prethodnu godinu. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom 2009. godini iznosi 44,9%.

Trgovinski deficit Federacije BiH u 2009. godini ostvaren je u iznosu od 4.334 miliona KM (35,4% manje od prošlogodišnjeg deficita). Vrijednosti izvoza i uvoza kao i pokrivenosti uvoza izvozom roba daje se u sljedećoj tabeli:

Tabela 3. Vanjskotrgovinska razmjena po kantonima u 2009. godini

KANTONU HILJADAMA KM INDEKS 2009/2008 Pokrivenost

uvoza izvozom robe u %

IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ

USK 158.914 246.107 82,9 74,5 64,6POK 40.302 123.581 65,1 51,1 32,6TK 754.990 1.092.142 79,2 72,4 62,1

ZDK 829.148 974.335 81,9 63,3 85,1BPK 68.951 65.006 83,9 105,6 106,1SBK 396.091 659.721 84,2 72,2 60HNK 471.772 905.489 65,8 73,6 52,1ZHK 191.604 882.651 97,3 84,9 21,7SAK 660.998 3.079.248 88,0 72,0 21,5

K - 10 113.243 173.663 85,6 82,1 65,2Federacija BiH 3.686.013 8.201.943 79,3 72,2 44,9

Najveći uvoznici za 2009. Godinu u FBiH su: Aluminij d.d. Mostar Volkswagen Sarajevo Mittal Steel Zenica d.o.o. Global ispat koksna industrija d.o.o. Lukavac JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Energoinvest d.d. Sarajevo TMD Ai d.o.o. Gradačac Hifa – oil d.o.o. Tešanj Holdina d.o.o. Sarajevo Petrol BiH oil company d.o.o. Sarajevo.

Najveći izvoznici za 2009. Godinu u FBiH su: Aluminij d.d. Mostar Mittal Steel Zenica d.o.o. Global ispat koksna industrija d.o.o. Lukavac Volkswagen Sarajevo Prevent cutting d.o.o. Visoko TMD Ai d.o.o. Gradačac JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo Borac export – import d.d. Travnik Standard d.d. Sarajevo Kapis d.o.o. Tomislavgrad.

Ukupan broj zaposlenih je rastao do kraja 2008. godine, kada je sa 430.745 pao na 426.556 zaposlenih u 2009. godini, što je manje za 4.189 ili za 1,0 % u odnosu na 2008. godinu. I ovdje se može uočiti da je recesija sa značajnim kašnjenjem zahvatila Federaciju BiH. Treba

9

imati na umu da se ovdje radi o podacima o registriranoj, a ne stvarnoj zaposlenosti, te je razumno pretpostaviti da su se na udaru otkaza najprije našli neprijavljeni zaposleni. Zbog poznatog problema rada na crno nije moguće iz službenih statističkih podataka izvući zaključke o razmjerama uticaja recesije na zaposlenost u Federaciji BiH. Prema izvještaju Federalnog zavoda za statistiku u strukturi zaposlenih 62,7% čine zaposleni u privredi, a 37,3% su zaposleni u vanprivredi. Najveći pad zaposlenih zabilježen je u prerađivačkoj industriji (5.685 zaposlenih ili 6,5% manje u odnosu na 2008.g.) i građevinarstvu (1.392 manje zaposlenih u odnosu na 2008. godinu ili 5,1% ). Stepen zaposlenosti stanovništva u Federaciji BiH u odnosu na aktivno stanovništvo iznosi 54,6%. Broj zaposlenih i stepen zaposlenosti stanovništva po kantonima daje se u sljedećoj tabeli:

Tabela 4. Stepen zaposlenosti po kantonima u 2009. godini

KANTON StanovništvoBroj

zaposlenih6

Radnosposobno

stanovništvo

Aktivno stanovništvo

Stepen zaposlenosti u %7

Stanovništvo8Radno

sposobno stanovništvo9

Aktivno stanovništv

o10

1 2 3 4 5 6 7 8USK 288.114 32.794 199.444 71.643 11,4 16,4 45,8POK 39.886 5.166 27.793 10.852 13,0 18,6 47,6TK 498.549 81.882 343.338 171.132 16,4 23,8 47,8

ZDK 400.602 70.907 275.219 136.596 17,7 25,8 51,9BPK 33.093 4.896 22.197 9.127 14,8 22,1 53,6SBK 254.992 37.298 170.564 74.688 14,6 21,9 49,9HNK 225.930 42.018 150.328 71.614 18,6 28,0 58,7ZHK 81.707 14.310 54.700 23.456 17,5 26,2 61,0SAK 423.645 119.532 283.943 185.831 28,2 42,1 64,3

K – 10 80.800 9.753 52.301 18.194 12,1 18,6 53,6FBiH 2.327.318 426.556 1.579.827 781.133 18,3 27,0 54,6

Na evidencijama službi za zapošljavanje 31.12.2009. godine u Federaciji BiH je bilo registrovano 354.577 lica što je više za 15.934 ili 4,7% u odnosu na 2008. godinu. Od ukupnog broja nezaposlenih, 47,3% prvi put traži zaposlenje, a 52,7% ih je bilo ranije zaposleno. Od ukupnog broja nezaposlenih, 224.684 (63,4%), su stručne osobe, dok je 129.893 (36,6%) nestručnih osoba. Stopa nezaposlenosti porasla je u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu, sa 44,0% na 45,4% . Stepen nezaposlenosti u odnosu na radnu snagu u FBiH u 2009. godini iznosi 45,4 %.

6 Ukupna zaposlenost na teritoriji FBiH obuhvaća zaposlene u poslovnim subjektima (pravnim osobama), obrtui slobodnim profesijama, odbrani i policiji. Broj zaposlenih u odbrani (8.000), nije razvrstan po općinama i kantonima.7 U skladu sa metodologijom Centralne banke BiH, stepen zaposlenosti se izračunava tako da se broj zaposlenihpodijeli sa prisutnim stanovništvom i pomnoži sa 1008 Stepen zaposlenosti se izračunava tako da se broj zaposlenih podijeli sa radno sposobnim stanovništvom(stanovništvo staro od 15-65 godina) i pomnoži sa 1009 Stepen zaposlenosti se izračunava tako što se broj zaposlenih podijeli sa aktivnim stanovništvom (radnomsnagom tj. zaposleni + nezaposleni) i pomnoži sa 10010 Izvor podataka za broj stanovnika: Federalni Zavod za statistiku - Mjesečni statistički pregled FBiH 10/09,za zaposlenost: Federalni Zavod za statistiku - Mjesečni statistički pregled po kantonima u FBiH 3/10.Obrada: Federalni Zavod za programiranje razvoja.

10

U 2009. godini u FBiH prosječna mjesečna neto plaća iznosi 792 KM ili 5,45% više u odnosu na prethodnu godinu. Ukupan broj penzionera u decembru mjesecu 2009. godine iznosio je 356.063. Prosječna penzija u decembru 2009. godine iznosila je 353,83 KM pri čemu je minimalna iznosila 296,36 KM. Za penzije/mirovine koje se finansiraju iz proračuna Federacije BiH koeficijent za obračun i isplatu penzija/mirovina za mjesec decembar 2009. godine je 1,485. Za sve ostale penzije/mirovine koeficijent za obračun i isplatu penzija za mjesec decembar 2009. godine iznosio je 1,65.

Od 2008. godine u BiH se izračunava i prati indeks potrošačkih cijena (CPI). Federalni zavod za statistiku počinje sa praćenjem indeksa potrošačkih cijena koji sukladno međunarodnim standardima predstavlja opće priznatu mjeru inflacije. Stoga je prestalo praćenje cijena na malo i troškova života. Pored toga indeks potrošačkih cijena koristi se za usklađivanje plaća i zarada u skladu sa kolektivnim ugovorima, te penzija i socijalnih davanja. Također se koristi i za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama, omogućuje upoređivanja stope inflacije s drugim zemljama, omogućuje upoređivanje kretanja cijena unutar zemlje između pojedinih regiona, te služi kao osnov za deflacioniranje pojedinih makroekonomskih agregata u statistici nacionalnih računa i dr. Ukupan indeks potrošačkih cijena u FBIH u 2009. u odnosu na 2008. Godinu bilježi pad po stopi od 0,3%.

Ostvaren rast indeksa potrošačkih cijena u FBiH se kretao kako slijedi: 2006 2007 2008 2009 2005 2006 2007 2008

105,89 101.93 107,70 99,7

Poslovni subjekti su pravne i fizičke osobe koji obavljaju djelatnost sukladno sa propisima, te tijela državne vlasti, tijela državne uprave i tijela lokalne samouprave i uprave. Registrovan broj pravnih lica sa stanjem 31.12.2009. godine iznosi 43.619 što je više za 4,5% u odnosu na isti period prethodne godine.

Dijelovi poslovnog subjekta su organizacione jedinice u sastavu poslovnog subjekta – poslovne jedinice (radionice, skladišta, uredi, stovarišta, predstavništva, prodajna mjesta) smještene na geografski određenom mjestu. Na dan 31.12.2009. godine registrovano je u sastavu pravnih lica ukupno 23.120 poslovnih jedinica ili 4,4% više nego u 2008. godini. Fizičke osobe su osobe koje obavljaju djelatnost u svoje ime i za svoj račun, a odnose se na obrt i slobodna zanimanja, tako da je broj registrovanih fizičkih lica – obrtnika u 2009. godini iznosio 51.674 što je više za 1,4% u odnosu na 2008. godinu.

11

5. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI USK-a

Slika 2. Karta USK-a

Prema procijenjenim podacima Federalnog Zavoda za programiranje razvoja za 2009. godinu, GDP (bruto domaći proizvod) u Federaciji BiH iznosi 15.165 mil. KM (uključena neregistrirana ekonomija – NOE). U 2009. godini GDP po glavi stanovnika (prisutni broj stanovnika) iznosi 6.516 KM, dok u Unsko sanskom kantonu iznosi 4.142 mil KM ili 63,6% od prosjeka Federacije. U Unsko sanskom kantonu procjenjuje se da je ostvaren GDP u iznosu od 1.193 mil KM što u odnosu na GDP Federacije iznosi 7,9%. Pregled GDP-a po općinama u kantonu kako slijedi:

Tabela 5. Bruto domaći proizvod (GDP) u 2009. godini

Općina StanovništvoGDP - u

hiljadama KM

GDP postanovniku u

KM

GDP postanovniku u

KM-FBiH = 100

1 2 3 4 5Bihać 61.287 398.828 6.508 99,9Bosanska Krupa 28.137 87.954 3.126 48,0Bosanski Petrovac 7.601 48.527 6.384 98,0

Bužim 17.865 37.911 2.122 32,6Cazin 62.468 185.008 2.962 45,5Ključ 19.687 71.273 3.620 55,6Sanski Most 44.508 166.810 3.748 57,5Velika Kladuša 46.561 197.139 4.234 65,0

USK 288.114 1.193.450 4.142 63,6Federacija BiH 2.327.318 15.164.553 6.516 100,0

Procjenu za 2009. godinu u FBiH, kantonima i općinama izvršio Federalni zavod za programiranje razvoja prema slijedećoj formuli:

broj zaposlenih u općini x prosječna plaća u općini x GDP FBiHbroj zaposlenih u F BiH x prosječna plaća u FBiH

12

Površina u km2: 4.125Općine: 8Naseljena mjesta: 355Stanovništvo: 288.144Prirodni priraštaj: 622Gustina naseljenosti: 69,8Neto plaća u KM: 739GDP u mil. KM: 1.193GDP per capita u KM: 4.142Uvoz u mil. KM: 246Izvoz u mil. KM: 159Investicije u mil. KM: 170

Ovim se dobija približna procjena GDP-a kantona i općina, jer nisu uzete sve komponente koje utiču na obračun stvarnog GDP-a.11

U 2009. godini u FBiH ostvaren je pad fizičkog obima industrijske proizvodnje po stopi od 11,6%. Učešće fizičkog obima industrijske proizvodnje u ovom kantonu u industrijskoj proizvodnji Federacije iznosi 3,0%, dok je u ovom kantonu ostvaren pad fizičkog obima po stopi od 17,6% u 2009. godini.

Tabela 6. Indeks fizičkog obima industrijske proizvodnje

OPIS2009/2008

FBiH USKIndustrija ukupno 88,4 82,4C. Rudarstvo 96,4 74,9D. Prerađivačka industrija 83,9 78,7 - proizvodnja hrane i pića 93,1 96,8 - proizv. kemikalija i kemikalijskih proizvoda 103,0 75,9E. Snabdijevanje el. energ. gasom i vodom 95,7 96,5

U Federaciji BiH u 2009. godini ostvaren je izvoz u vrijednosti od 3.686 miliona KM ili 20,7% manje u odnosu na 2008. godinu, dok je u USK iznosio 159 miliona KM ili 17,1% manje u odnosu na 2008. godinu ili 4,3% od ukupnog izvoza FBiH u 2009. godini. U 2009. godini ostvaren je uvoz u Federaciji BiH u vrijednosti od 8.202 miliona KM ili 27,8% manje u odnosu na prethodnu godinu, dok je u USK vrijednost uvoza iznosila 246 miliona KM ili 25,5% manje u odnosu na 2008. godinu ili 3,0% od ukupnog uvoza FBiH u 2009. godini. Pokrivenost uvoza izvozom u FBiH u 2009. iznosila je 44,9%, a u USK 64,6%.

U 2009. godini u FBiH ostvaren je prosječan broj zaposlenih u visini od 426.556 što je u odnosu na isti period prethodne godine manje za 1,0% ili za 4.189 zaposlenih. U USK zaposlenost iznosi 32.794, što je u odnosu na prethodnu godinu manje za 1.840 zaposlenih ili 5,3% manje u odnosu na 2008. godinu. Broj zaposlenih u USK učestvuje u ukupnom broju zaposlenih u FBiH sa 7,69%. Registrovan broj nezaposlenih u FBiH sa stanjem na dan 31.12.2009. godine iznosi 354.577, što je više za 4,7% u odnosu na 2008. godinu. Registrovana nezaposlenost u USK u 2009. godini na kraju decembra iznosi 38.849 lica koja traže zaposlenje, što je više za 7,08% u odnosu na prethodnu godinu, tako da broj nezaposlenih u odnosu na FBiH iznosi 7,69%. Stepen nezaposlenosti u odnosu na radnu snagu u FBiH u 2009. godini iznosi 45,4 %, a u USK 54,2%. Pregled nezaposlenih po općinama u USK u 2009. godini iskazan je u slijedećoj tabeli:

Tabela 7. Stepen nezaposlenosti u 2009. godini

11 Federalni zavod za programiranje razvoja, Makroekonomski pokazatelji FBiH za 2009. godinu, str.1613

Općina Nezaposleni Broj zaposlenihAktivno

stanovništvo

Stepen nezaposlenosti u

%1 2 3 4 5

Bihać 8.980 11.726 20.706 43,4Bosanska Krupa 4.260 2.826 7.086 60,1Bosanski Petrovac 1.205 1.104 2.309 52,2Bužim 2.509 1.381 3.890 64,5Cazin 8.704 5.428 14.132 61,6Ključ 2.364 1.803 4.167 56,7Sanski Most 4.213 4.152 8.365 50,4Velika Kladuša 6.614 4.374 10.988 60,2

U S K 98.849 32.794 71.643 54,2Federacija BiH 354.577 426.556 781.133 45,4

U 2009. godini prosječna mjesečna neto plaća iznosi 792 KM ili 5,45% više u odnosu na prethodnu godinu. U USK prosječna plaća iznosila je 739 KM što je više za 7,72% u odnosu na 2008. godinu i što je 93,3% u odnosu na prosjek FBiH. Plaće u USK po općinama u 2009. godini dajemo u slijedećoj tabeli:

Tabela 8. Prosječna neto plaća u 2009. godini

Općina Prosječna neto plaća uKM FBiH = 100

1 2 3Bihać 847,59 107,0Bosanska Krupa 708,40 89,4Bosanski Petrovac 606,07 76,5Bužim 689,20 87,0Cazin 668,08 84,3Ključ 642,98 81,2Sanski Most 674,78 85,2Velika Kladuša 660,32 83,4USK 738,85 93,3Federacija BiH 792,08 100,0

Ukupan broj penzionera u FBiH u decembru mjesecu 2009. godine iznosio je 356.063. Prosječna penzija u decembru 2009. godine iznosila je 353,83 KM pri čemu je minimalna iznosila 296,36 KM. Za penzije koje se finansiraju iz proračuna Federacije BiH koeficijent za obračun i isplatu penzija za mjesec decembar 2009. godine je 1,485. Za sve ostale penzije koeficijent za obračun i isplatu penzija za mjesec decembar 2009. godine iznosio je 1,65. U USK broj penzionera u istom periodu iznosi 20.285 ili 5,7% od ukupnog broja penzionera u FBiH. Prema statističkim podacima broj registrovanih pravnih osoba 31.12.2009. godine je bio 43.619 u Federaciji BiH što je više za 1.897 novoregistronih ili 4,5% u odnosu na 2008. godinu, dok je u USK broj registrovanih iznosio 4.418, što je u odnosu na prošlu godinu više za 123 ili 2,9% u odnosu na 2008. godinu. Broj registrovanih pravnih osoba u USK učestvuje u ukupnom broju registrovanih pravnih osoba u Federaciji BiH sa 10,1%. Broj registrovanih fizičkih lica – obrtnika sa stanjem 31.12.2009. godine 51.674 u FBiH, što je više za 738

14

registrovanih obrtnika ili 2,9% u odnosu na prethodnu godinu, dok je u USK broj registrovanih obrtnika iznosio 3.779 što je manje za 13 registrovanih u obrtu ili 0,3% u odnosu na 2008. godinu. Broj registrovanih fizičkih lica-obrtnika u USK učestvuje u ukupnom broju registrovanih fizičkih lica-obrtnika u Federaciji BiH sa 7,3%.

15

6. ZAKLJUČAK

Bosna i Hercegovina je jedna od država u regiji koja je u posljednjoj deceniji XX stoljeća doživjela tako obimna ratna razaranja koja nisu upamćena na ovim prostorima još od Drugog svjetskog rata. Prije izbijanja spomenutih ratnih sukoba na prostorima bivše Jugoslavije, Bosna i Hercegovina je po svojim makroekonomskim performansama bila razvijenija od nekih tranzicijskih zemalja koje su sada punopravne članice Evropske unije. Bosanskohercegovački GDP-a danas je tek na razini od oko 60 % prijeratnog nivoa.

Globalna recesija je u svjetskoj ekonomiji prouzrokovala pad ekonomske aktivnosti, nelikvidnost realnog sektora, probleme financiranja tekućeg prihoda, rasta i razvoja kompanija, depresiju potrošnje građana i agregatne potrošnje, te enormni rast nezaposlenosti. Recesija je dovela do diskontinuiteta u ekonomskom rastu u FBiH. Stope ekonomskog rasta koje su se kretale u prosjeku 5-6% u posljednjih pet godina, pretvorene su u ekonomski pad.

Proučavajući podatke koji su mi bili dostupni, zaključila sam da se BiH, kao tranziciona zemlja, kao i FBiH, suočava sa recesijom. Svi makroekonomski pokazatelji su negativni za FBiH u smislu da pokazuju ekonomski pad.

16

7. Literatura:

1. Dornbuch R., Fisher S., Macroeconimics, Mc. Graw – Hill International, 1990. godine2. Omerdić M., Uvod u makroekonomiju, Grafičar Bihać, Bihać, 2005. godine 3. Samuelson P.A. et. al., Ekonomija, Mc. Graw – Hill International4. Babić M., Makroekonomija, Mate Zagreb, Zagreb, 2004. godine

17

9. Popis ilustracija:

Slike1. Karta BiH podijeljena po kantonima2. Karta USK-a

Tabele1. Bruto domaći proizvod (GDP) po kantonima za 2009. godinu2. Industrijska proizvodnja po kantonima3. Vanjskotrgovinska razmjena po kantonima u 2009. godini4. Stepen zaposlenosti po kantonima u 2009. godini5. Bruto domaći proizvod (GDP) u 2009. godini6. Indeks fizičkog obima industrijske proizvodnje7. Stepen nezaposlenosti u 2009. godini8. Prosječna neto plaća u 2009. godini

18