32
„BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ – PRIJEDLOG MJERA ZA POBOLJŠANJE POSLOVNOG AMBIJENTA – Sarajevo, februar/veljača 2014. godine

„BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

„BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“

– PRIJEDLOG MJERA ZA POBOLJŠANJE POSLOVNOG AMBIJENTA –

Sarajevo, februar/veljača 2014. godine

Page 2: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011
Page 3: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

Sadržaj

UVOD ................................................................................................................................................................................. 5

I STANJE U OBLASTI VANJSKOTRGOVINSKE ROBNE RAZMJENE BIH ........................................................... 7

II KONKURENTNOST PRIVREDE BIH ......................................................................................................................... 12

III STANJE U KLJUČNIM SEKTORIMA PRIVREDE ..................................................................................................... 15 INDUSTRIJA Metaloprerađivački i elektro sektor ..................................................................................................................... 15 Drvoprerađivački sektor ........................................................................................................................................... 15 Poljoprivreda i prehrambena industrija .............................................................................................................. 16 Energetski sektor ........................................................................................................................................................ 16 Tekstilna industrija .................................................................................................................................................... 17 USLUGE Sektor transporta, skladištenja i komunikacija ................................................................................................. 18 Građevinarstvo i industrija građevinskih materijala u BiH ........................................................................... 20 Turizam .......................................................................................................................................................................... 21 IV MJERE ZA POBOLJŠANJE POSLOVNOG AMBIJENTA ZA CJELOKUPNU PRIVREDU ............................. 22

V MJERE ZA POBOLJŠANJE POSLOVNOG AMBIJENTA ZA KLJUČNE SEKTORE PRIVREDE .................... 26

VI ZAKLJUČCI ..................................................................................................................................................................... 32

Page 4: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011
Page 5: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI; Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta 5

UVOD Ekonomija Bosne i Hercegovine nalazi se u izuzetno teškom stanju. Nelikvidnost u privredi predstalja rak-ranu koja prijeti kolapsom. Svako duguje svakome, jer firme redovne platiše bez obrtnih sredstava u vidu kredita i same postaju dužnici, čime se stvara lančana reakcija. Pri blokiranju računa zbog neplaćanja obavezan prioritet imaju banke i poreske uprave, a tek potom privrednici. Na lošu situaciju u BiH ponajviše su utjecali visoki troškovi neefikasnih vlasti, loši zakoni i raširena korupcija. Odgovornost za ove probleme ne snosi samo globalna recesija nego i nadležne institucije vlasti koje su svojim greškama i inertnošću kreirale vrlo nepovoljno poslovno okruženje i onemogućile domaćim proizvođačima ravnopravan položaj na domaćem i stranom tržištu. Ključni problemi i dalje su nizak nivo proizvodnje, posebno one izvozno konkurentne, i loša struktura bh. izvoza koju karakterizira izvoz sirovina i poluproizvoda, a manje gotovih, finalnih proizvoda. Problem prekomjernog uvoza i, s tim u vezi, ogromnog trgovinskog deficita, nije moguće riješiti nikakvim palijativnim mjerama. Rješavanje, odnosno njegovo ublažavanje, zahtijeva sistemski i sveobuhvatan pristup. Prije svega, nužno je nastaviti sa dosljednim provođenjem privrednih i političkih reformi i usklađivanjem propisa sa propisima Evropske unije, te stalno jačati institucionalni okvir BiH kako bi se uklonile prepreke koje stoje na njenom putu ka evropskim integracijama, odnosno kako bi se obezbijedio i omogućio lakši pristup tržištu Evropske unije uz primjenu donesenih zakona i podzakonskih akata. Tabela 1. Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Nominalni BDP (mil. KM), tekuće cijene 24.759 24.051 24.773 25.666 25.900 –

BDP p/c (u KM) 6.444 6.258 6.446 6.684 6.688 –

Stopa rasta realnog BDP-a (u %) 5,6 -2,9 1,4 1,0 -1,1 –

Inflacija/ Stopa rasta cijena na malo (u %) 7,4 -0,4 2,1 3,7 2,1 –

Bruto devizne rezerve (u milionima KM) 6.296 6.212 6.458 6.424 6.509 –

Izvoz (u milionima KM) 6.847 5.634 7.294 8.430 8.184 8.596

Uvoz (u milionima KM) 15.933 12032 13329 15.126 14.938 14.854

Saldo robne razmjene (u milionima KM) -9.086 -6.398 -6.035 -6.696 -6.754 -6.258

DSU (u milionima KM) 1.337 352 431 567 449 493*

Prosječna neto plata (u KM) 752 790 798 816 826 833**

Vanjski dug (u milionima KM) 4.240 5.234 6.289 6.660 7.132 7.404

* Izvor: Agencija za statistiku BiH (I-IX 2013.) ** Izvor: Centralna banka BiH (X 2013.)

Page 6: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

6 VANJSKOTRGOVINSKA/SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Nekoliko godina zaredom smanjuje se priliv stranih investicija u BiH, a rekordan pad, najveći nakon rata, evidentiran je upravo u 2013. godini. Strani investitori i dalje zaobilaze BiH, a dramatičan pad priliva stranih investicija najdrastičnije se reflektuje na ekonomiju kroz armiju nezaposlenih koja je dostigla psihološku granicu od oko 550.000 ljudi. Ovako snažan pad stranih investicija rezultat je prvenstveno neuspješne ekonomske politike bh. vlasti, jer se ne popravlja poslovni ambijent. Strane kompanije ne žele ulagati u neuređenu zemlju kakva je BiH. Neprihvatljivo je da za pokretanje investicije, odnosno registraciju firme treba 37 dana, a za dobivanje raznih ostalih dozvola čak 180. Izvještaji govore kako BiH stoji znatno lošije u odnosu na zemlje okruženja u pogledu konkurentnosti, nivoa korupcije u javnom sektoru i nivoa ekonomskih sloboda. Nažalost, međunarodni imidž zemlje ne samo da nije poboljšan nego je dodatno pogoršan. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine na kraju svake poslovne godine sumira rezultate poslovanja privrede Bosne i Hercegovine, analizira prepreke sa kojima se uvoznici i izvoznici susreću te na taj način traži mogućnosti za prevazilaženje ili ublažavane tih barijera. Krajem prošle godine, Vanjskotrgovinska komora BiH organizirala je konferenciju u Sarajevu na kojoj je pružena mogućnost otvorenog i neposrednog dijaloga između predstavnika privrede svih grana i grupacija sa najvažnijim predstavnicima nadležnih ministarstava, institucija i agencija u državi. Cilj Komore je bio na ovaj način definirati prioritetne mjere koje BiH treba realizirati u narednom periodu kako bi se unaprijedilo poslovno okruženje, vanjskotrgovinsko poslovanje i primjena određenih EU direktiva od značaja za privredu BiH. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je nakon ove poslovne konferencije odlučila pripremiti jedan strateški dokument o potencijalima i izazovima sa kojima se bh. privrednici suočavaju. Finalni dokument će biti vodilja u budućem radu i djelovanju Komore, te će biti proslijeđen donositeljima odluka na svim nivoima vlasti BiH sa jasnim preporukama i smjernicama za kreiranje povoljnijeg poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini.

Page 7: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI; Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta 7

I STANJE U OBLASTI VANJSKOTRGOVINSKE ROBNE RAZMJENE BIH Bosna i Hercegovina u vanjskoj trgovini mora pozicionirati svoje mjesto i igrati odgovarajuću ulogu na globalnom (Svjetska trgovinska organizacija – WTO), regionalnom (CEFTA 2006 i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju – SSP) i bilateralnom nivou (ugovori o slobodnoj i preferencijalnoj trgovini, trgovinski sporazumi i slično). Pristupanje BiH WTO-u, zaključenje SSP-a i ulazak u Zonu slobodne trgovine kroz CEFTA 2006 i EFTA, dio su procesa pristupanja Evropskoj uniji, što je temeljni dugoročni strateški cilj BiH. Svi ovi procesi, međutim, znače daljnju liberalizaciju bh. tržišta. Dosadašnja liberalizacija trgovine u Bosni i Hercegovini odvijala se u kontekstu tranzicionih reformi i građenja konkurentnosti domaće proizvodnje putem osnivanja novih i restrukturiranja i privatizacije naslijeđenih preduzeća. S jedne strane, liberalizacija trgovine je vršila konkurentske pritiske na domaću proizvodnju, dok je, s druge strane, otvarala nova tržišta za obnovljene proizvodne kapacitete i doprinosila povećanom interesu za direktna strana ulaganja. Jedan od najznačajnijih ekonomskih pokazatelja zemlje koji pokazuje nivo konkurentnosti njenog privatnog sektora, kao i nivo ostvarene dodatne vrijednosti u proizvodnji, jeste vanjskotrgovinski bilans. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ovaj indikator konstantno pokazuje deficit, koji je u 2013. godini iznosio 6,26 milijardi KM. Podaci o izvozu robe Bosne i Hercegovine pokazuju da je uzročnik ovako visokog deficita u vanjskotrgovinskom bilansu upravo struktura proizvoda kojima se trguje, obzirom da se uglavnom izvoze proizvodi niže dodatne vrijednosti, dok struktura uvoza pokazuje da se uvozi roba više dodatne vrijednosti. Stoga je, više nego neophodno, raditi na razvoju postojećih i novih izvoznih proizvoda u Bosni i Hercegovini, kao i vršiti adekvatnu promociju izvoza iz BiH, neizostavno uz potrebnu podršku svih relevantnih institucija u Bosni i Hercegovini. Tabela 2. Vanjskotrgovinska robna razmjena BiH sa svijetom (2008.-2013.) 000 KM

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

IZVOZ 6.847.324 5.634.418 7.293.816 8.430.405 8.184.491 8.596.235

UVOZ 15.932.566 12.032.128 13.329.450 15.125.998 14.938.377 14.854.122

OBIM 22.779.891 17.666.546 20.623.266 23.556.403 23.122.868 23.450.356

SALDO -9.085.242 -6.397.710 -6.035.634 -6.695.593 -6.753.886 -6.257.887

IZVOZ/UVOZ 42,98% 46,83% 54,72% 55,70% 54,80% 57,90%

Page 8: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

8 VANJSKOTRGOVINSKA/SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

U posljednje tri godine, primjetno je da su glavni izvozni proizvodi BiH proizvodi metalne industrije s nižim stepenom obrade, dijelovi za mašinsku industriju, mineralni proizvodi, proizvodi od drveta, kao i pojedini proizvodi hemijske industrije.

Page 9: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI; Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta 9

Istovremeno, kada je riječ o uvozu BiH u posljednje tri godine, zamjećuje se da su proizvodi s visokom dodatnom vrijednosti (poput mašina, mehaničkih uređaja, električnih mašina i opreme, vozila i sl.), ukoliko se izuzmu proizvodi mineralnog porijekla – nafta, najznačajniji proizvodi u uvozu Bosne i Hercegovine. Pored ovih, Bosna i Hercegovina uvozi i veliki broj najrazličitijih proizvoda za široku potrošnju (posebno prehrambenih, hemijskih i dr.) za koje postoji realna mogućnost supstitucije domaćim proizvodima. Usprkos toj činjenici, vanjskotrgovinski podaci pokazuju da na tom planu nisu učinjeni značajniji pomaci.

Page 10: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

10 VANJSKOTRGOVINSKA/SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Page 11: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI; Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta 11

Ukoliko se vanjskotrgovinska razmjena BiH promatra prema ostvarenom izvozu na tržištima pojedinih zemalja, zamjetna je orijentiranost domaćih izvoznika ka tržištu EU i CEFTA 2006, gdje od 10 najznačajnijih izvoznih tržišta BiH šest zemalja jesu članice EU, a dvije zemlje su u okviru CEFTA 2006. Istovremeno, izvoz u susjedne zemlje (Hrvatska, Srbija i Crna Gora) činio je 27,08 % ukupnog izvoza BiH. Navedeno jasno pokazuje da je slobodan izvoz ili izvoz roba po preferencijalnom tretmanu, kakvi postoje prema SSP-u i CEFTA 2006, najznačajniji faktor za rast izvoza iz Bosne i Hercegovine. S obzirom da je domaće tržište malo i da je kupovna moć na istom vrlo niska, bh. privrednici moraju svoju šansu za plasman roba tražiti na inostranom tržištu, što je ključni faktor razvoja ekonomije Bosne i Hercegovine.

Page 12: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

12 VANJSKOTRGOVINSKA/SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

II KONKURENTNOST PRIVREDE BIH Od ukupnog broja svih kompanija u Bosni i Hercegovini, njih oko 99 % su mala i srednja preduzeća, od kojih većina zapošljava po manje od 10 zaposlenika. U Bosni i Hercegovini ne postoji takav institucionalni okvir koji bi podržao brz rast i unapređenje izvoza malih i srednjih preduzeća, na bilo kojem nivou vlasti. Njihov izvoz je uglavnom koncentriran na nekoliko skupina proizvoda, među kojima su dijelovi za mašine, metal i proizvodi od drveta. Određene izvozne aktivnosti pojavljuju se i u industrijskim granama, kao što su: električna energija, proizvodi od plastike, farmaceutski proizvodi, odjeća, prehrambeni proizvodi i dr. U svim ovim kategorijama, osim u drvoprerađivačkoj industriji i metalu, uvoz znatno premašuje izvoz, što posljedično dovodi do hroničnog deficita u vanjskotrgovinskom bilansu. U 2013. godini Bosna i Hercegovina je na 87. poziciji od 148 zemalja u svijetu kada je u pitanju konkurentnost, a prema izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja u 2013. godini na 126. mjestu od 185 zemalja (Doing Business 2013), te smo najlošije rangirani u regionu. Nelikvidnost bosanskohercegovačke privrede, odnosno nedostatak novca, jedan je od najvećih problema, pa se plaćanje robe i usluga u velikoj mjeri svelo na oblike kompenzacije koji stimuliraju sivu ekonomiju netransparentnim „prebijanjem“ dugova. Glavni uzroci nelikvidnosti su u općoj finansijskoj nedisciplini i pretjeranom uvozu, ali i državi koja, kao najveći potrošač, duguje ogromnu količinu novca. Prema izvještaju Centralne banke BiH, od 3.1.2014. godine je blokirano ukupno 64.896 računa, od čega 39.813 kompanija ima blokiran barem jedan račun. Iako se bankarstvo, zasebno promatrano, opravdano smatra najstabilnijim i najuređenijim segmentom cjelokupne privrede Bosne i Hercegovine, finansijski sektor u cjelini je relativno nerazvijen i dominantno zasnovan na komercijalnom bankarstvu. Značaj osiguranja, leasinga i mikrokreditnih institucija mnogo je manji, dok tržište kapitala već godinama praktično „vegetira“, s marginalnim utjecajem na ekonomska kretanja. Zajednička odrednica svih ovih segmenata finansijskog sektora je nepostojanje jedinstvenog tržišta. Najveći dio nadležnosti i regulative je na entitetskom nivou, a dodatni problem je uzajamna neusklađenost relevantnih propisa, kako sadržajno, tako i vremenom usvajanja i primjene. Trenutno u Bosni i Hercegovini djeluje 28 aktivnih banaka (uz one u stečaju ili s privremenom upravom), 26 osiguravajućih i 1 reosiguravajuće društvo, 8 leasing kuća, 22 mikrokreditne organizacije (18 fondacija i 4 društva), 26 društava za upravljanje fondovima i investicionih fondova, 24 brokerske kuće i 2 berze vrijednosnih papira. Iako i drugi segmenti imaju potencijal za jačanje svoje uloge, posebno tržište kapitala i osiguranje, trenutno je samo bankarstvo strateški činitelj i nositelj snage finansijskog sektora. Atraktivnost bankarstva za strana ulaganja i otvoreno preferiranje privatizacije umjesto restrukturiranja od strane nadležnih vlasti, ubrzano su rezultirali apsolutnom dominacijom banaka u stranom vlasništvu na domaćem tržištu. Pozitivni učinci su bili povećanje povjerenja u takve banke i ubrzani rast štednje, te nivoa deviznih rezervi, kao garanta stabilnosti finansijskog sistema Bosne i Hercegovine. Tako su devizne rezerve od kraja 1997. godine povećane sa 144,1 milion KM

Page 13: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI; Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta 13

na više od sedam milijardi KM, koliko su iznosile krajem 2013. godine, uz značajan nivo slobodnih deviznih rezervi. Iako su banke u Bosni i Hercegovini, zahvaljujući konzervativnoj politici kreditiranja i svojevrsnoj izoliranosti Bosne i Hercegovine od globalnih finansijskih tokova, očuvale stabilnost i u periodu najteže globalne finansijske krize i recesije, njihova stabilnost, likvidnost i kreditni potencijal još uvijek ne doprinose razvoju privrede u potrebnoj mjeri. Ograničen pristup nebankarskim izvorima finansiranja te nedovoljan kreditni potencijal i odsustvo strateškog pristupa u radu entitetskih investicionih banaka bitno limitiraju raspoložive modalitete finansiranja, čineći najveći dio privrede ovisnim o komercijalnom bankarstvu. Očekivani rezultati kombinacije takve ovisnosti i nepovoljnog ukupnog poslovnog okruženja u Bosni i Hercegovini jesu i izrazito nepovoljni uvjeti kreditiranja. Ključni kriterij za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji je sposobnost preduzeća da izdrže konkurentske pritiske na unutrašnjem tržištu EU i postojanje tržišne ekonomije u državi. U tom smislu ključni zadatak svih institucija koje pružaju podršku privredi je jačanje njene konkurentske pozicije. Izgrađena i u potpunosti operativna infrastruktura kvaliteta je jedan od instrumenata podrške privredi i jačanju njene konkurentnosti, sa jedne strane, i zaštite domaćih potrošača od nekvalitetnih i opasnih proizvoda, sa druge strane. Infrastruktura kvaliteta obuhvata nekoliko ključnih elemenata, odnosno standardizaciju, ocjenjivanje usklađenosti proizvoda, akreditaciju, mjeriteljstvo i nadzor nad tržištem koji omogućavaju slobodno kretanje roba na tržištu. Uopćeno posmatrajući, glavni problemi u oblasti infrastrukture kvaliteta se ogledaju u sljedećem: Nepovoljna struktura akreditiranih tijela (ispitne i kalibracione laboratorije, certifikacijska i

inspekcijska tijela) Nezadovoljavajuća dinamika preuzimanja relevantnih EU direktiva za industrijske

proizvode u tehničko zakonodavstvo BiH Nizak nivo implementacije tehničkih propisa koji se odnose na industrijske proizvode,

uključujući ocjenjivanje usklađenosti i nadzor nad tržištem Zastarjelost tehnologije u bh. preduzećima predstavlja jedan od najvećih problema koji direktno utječe na nivo produktivnosti i cjenovne konkurentnosti bh. proizvoda. Kamatne stope na komercijalne kredite za nabavku nove opreme su većinom previsoke, a sistem nabavke novih tehnologija putem leasinga je još uvijek malo zastupljen i nerazvijen. U cilju diverzifikacije izvoznih tržišta i većeg plasmana bh. proizvoda u inostranstvu, neophodno je obezbijediti tačne, provjerene i blagovremene informacije o uvjetima i mogućnostima prodaje u određenoj zemlji. Postoji potreba za uspostavljanjem posebnih odjela za ekonomsku diplomatiju i vanjskotrgovinsku promociju u okviru najvažnijih diplomatsko-konzularnih predstavništava, postojećih izvoznih tržišta i tržišta sa velikim izvoznim potencijalom. Obzirom da je ovo skupa aktivnost koja zahtijeva velika ulaganja za kontinuirano i učinkovito prisustvo na inostranim tržištima, ona može biti izvršena kroz partnerski odnos Ministarstva vanjskih poslova BiH, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Vanjskotrgovinske komore BiH, pri čemu bi ambasade BiH u inostranstvu mogle biti domaćini, uz dodjelu poludiplomatskog statusa trgovinskim i komercijalnim predstavnicima, dok bi troškove ljudskih resursa snosila Vanjskotrgovinska komora BiH. Komora bi kreirala Trgovinski informacioni centar koji bi pružao usluge istraživanja tržišta za bh. izvoznike. Ovo je model koji koristi nekoliko zemalja, uključujući Austriju i Dansku.

Page 14: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

14 VANJSKOTRGOVINSKA/SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Rast izvoza, kao i industrija koje predstavljaju konkurenciju uvozu u posljednje vrijeme, pored dešavanja na svjetskoj ekonomskoj sceni, u sve većoj mjeri ograničen je nedostatkom radne snage neophodnih znanja i vještina. Bez obzira na to što BiH ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti u regionu i svijetu, preduzeća stalno tvrde da im je teško da nađu i zaposle kvalifikovane zaposlenike. Generalno, neusklađenost između tražnje i ponude vještina je rezultat procesa tranzicije, nerazvijenog tržišta za obezbjeđivanje vještina, te nedostatka adekvatnih politika i strategija vlade. Institucije koje su odgovorne za podršku u zapošljavanju i edukaciju (zavodi za zapošljavanje i javne obrazovne ustanove) u sadašnjem periodu nemaju jasne strategije i politike za rješavanje problema nedostatka vještina, dok, s druge strane, neuspjeh tržišnih mehanizama da osiguraju potrebne vještine je evidentan. Raspoloživi podaci ukazuju na sljedeće: 87 % nezaposlenih su nezaposleni duže od 12 mjeseci, što ukazuje na to da oni nemaju vještine koje su potrebne da bi postali zaposleni. Uz to, 77 % su nezaposleni već duže od 2 godine, a 36 % već duže od 10 godina. Postotak dugoročno nezaposlenih od 87% ukazuje na to da su u pitanju strukturalni faktori, a ne ciklični. Nezaposleni, kako izgleda, ne posjeduju vještine potrebne da bi postali zaposleni, dok u preduzećima ne postoji tražnja za onim tipovima vještina koje su na raspolaganju unutar skupa dugoročno nezaposlenih. Nedostatak vještina, odnosno radne snage odgovarajućih kvalifikacija u velikoj mjeri objašnjava dvije glavne karakteristike ponude na tržištu rada u BiH: visok stepen neaktivnosti i visoku stopu nezaposlenosti. Nizak nivo vještina ograničava ponudu radne snage na tržištu rada jer se osobe sa najnižim nivoom vještina odlučuju da ne učestvuju na tržištu rada. Koristeći gore navedene raspoložive sekundarne podatke za rješenje ovog problema, može se preporučiti sljedeće:

1. Donošenje strategije industrijskog razvoja na makro nivou kako bi se identificirali ključni sektori budućeg razvoja (Strategija izvoza BiH je finalizirana ali je Vijeće ministara BiH nije usvojilo)

2. Povećavanje kapaciteta zavoda za zapošljavanje 3. Stvaranje sveobuhvatne strategije za visoko obrazovanje 4. Pregled i reformiranje nastavnih planova i programa u srednjem obrazovanju

Permanentna edukacija je postala svakodnevna aktivnost i podrazumijeva promjene u specifičnim znanjima, vještinama, stavovima ili ponašanju zaposlenih sa ciljem da se pripreme za kvalitetnije obavljanje posla. Stjecanje znanja i njegovo unapređivanje je predviđeno kontinuiranim edukacijama u okviru programa cjeloživotnog učenja, što je strateško opredjeljenje Instituta za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Page 15: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI; Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta 15

III STANJE U KLJUČNIM SEKTORIMA PRIVREDE Promatrajući privredu po sektorima, možemo uvidjeti da se oni suočavaju sa sličnim izazovima, ali i da imaju određene specifičnosti.

INDUSTRIJA

Metaloprerađivački i elektro sektor Metalni sektor u Bosni i Hercegovini možemo grupirati u dva osnovna podsegmenta, a to su proizvodnja baznih metala i metalnih proizvoda (građevinski elementi, profili, cijevi itd.) te metaloprerađivačke industrije (mašine i mehanički uređaji, proizvodi metaloprerade, autoindustrija i dr.). Metalna industrija u 2012. godini je zapošljavala 30.380 zaposlenih ili 25,18 % svih zaposlenih u prerađivačkoj industriji, odnosno 4,7 % zaposlenih u privredi BIH. Ukupan izvoz ovog sektora je u 2013. godini iznosio 3.168.421.486 KM, što čini 37,8 % ukupnog bh. izvoza, čime metalni sektor predstavlja najveći izvozni sektor BiH. Posmatrajući izvoz metalnog sektora po podsegmentima, možemo uočiti da izvoz baznih metala i metalnih proizvoda u 2013. godini u odnosu na 2012. bilježi pad od 7,93 %, dok izvoz u oblasti metaloprerađivačke procesne industrije bilježi blagi rast od 1,54 %. Usprkos padu izvoza baznih metala, u 2013. godini ostvaren je vanjskotrgovinski suficit u iznosu od 456.623.237 KM, što nije slučaj za metalopreradu. U strukturi ukupnog izvoza metaloprerađivačke industrije, mašine i mehanički uređaji su u 2013. godini ostvarili izvoz u vrijednosti od 600.545.831,88 KM, što predstavlja impresivnih 45,8 % ukupnog izvoza metaloprerade. Nisko učešće ovog sektora u BDP-u (oko 4 %) ukazuje na nisku dodatnu vrijednost izvoza, odnosno dodatno potvrđuje potrebu za inovacijama i integracijama u lancima vrijednosti kako bi se postigla veća konkurentnost i porfitabilnost. Bosanskohercegovačka vlast mora raditi na poboljšanju sveukupnog poslovnog ambijenta u kojem posluje bh. privreda. Posebni problemi sa kojima se susreće metalni sektor su: zastarjeli mašinski parkovi, proizvodnja sa malim udjelom dodatne vrijednosti, neprivatizirana preduzeća koja i dalje čine okosnicu metalnog sektora BiH, nedovoljna obučenost radnika itd.

Drvoprerađivački sektor Šumsko bogatstvo Bosne i Hercegovine obuhvata oko 53 % njene površine, odnosno oko 2,7 miliona hektara. Na ovoj sirovinskoj osnovi izgrađeni su brojni prerađivački kapaciteti drvne industrije, raznovrsne strukture i proizvodnog asortimana, koji uključuje gotovo sve vrste proizvoda od drveta.

Page 16: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

16 VANJSKOTRGOVINSKA/SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Drvna industrija je tradicionalno jedna od vodećih izvoznih grana bh. privrede i lider u ostvarenom vanjskotrgovinskom suficitu. S ostvarenih 924 miliona KM izvoza u 2013. godini učestvovala je sa oko 11 % u ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine, a posljednjih nekoliko godina vrijednost izvoza je trostruko veća od uvoza. Udio drvne industrije u BDP-u je oko 3 %. Iako se broj kompanija stalno mijenja, prema zvaničnim podacima je u BiH registrirano njih oko 1.600, sa oko 36.000 zaposlenih. Opredjeljenje drvne industrije je što viši nivo finalizacije i što veći izvoz finalnih i polufinalnih proizvoda od drveta. Iako se ubraja u privrednu granu koja ima dobru perspektivu i vlastitu sirovinsku osnovu, nema poticaja ni stimulacija od strane nadležnih institucija, povoljnih kreditnih sredstava za izvoz i pripremu izvoza, subvencija za otvaranje novih radnih mjesta, uvođenje potrebnih certifikata bez kojih nema izvoza i dr. Papirna i grafička industrija su grane privrede koje imaju značajne kapacitete i potrebu znatno većeg izvoza. Iako su uvozno ovisne, kontinuirano povećavaju i izvoz, tako da je u 2013. godini izvoz papirne industrije dostigao vrijednosti od oko 207 miliona KM, što je činilo 80 % vrijednosti uvoza. Izvoz proizvoda grafičke industrije je u 2013. iznosio 18 miliona KM i njegovo učešće u uvozu je bilo 17 %. Za veću konkurentnost u izvozu su neophodna velika ulaganja u najsavremeniju opremu, što mnoge štamparije ne mogu osigurati. Zbog velike konkurencije elektronskih medija i uvoznih štampanih proizvoda, nedostatka obrtnih sredstava i visokih troškova proizvodnje, neke štamparije se zatvaraju.

Poljoprivreda i prehrambena industrija Sektor poljoprivrede i prehrambene industrije u BiH odlikuje se velikim nesrazmjerom potencijala i ostvarenih rezultata poslovanja. Naime, iako Bosna i Hercegovina raspolaže izvanrednim klimatskim i drugim uvjetima za razvoj proizvodnje različitih oblika poljoprivredne proizvodnje i značajnim kapacitetima prehrambene industrije, ovaj sektor je suočen s brojnim i dugotrajnim problemima. Velika područja plodnog zemljišta su već godinama neobrađena, stočni fond nedovoljan je i za zadovoljavanje minimalnih potreba prerađivačkih kapaciteta i potrošnje, a čak i proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda, kao jedan od izvozno najuspješnijih segmenata, limitiran je u izvozu zaostajanjem nadležnih institucija u kreiranju neophodnog regulatornog i institucionalnog okvira. Među ključnim problemima općeg karaktera izdvajaju se problemi finansiranja i osiguranja obrtnog kapitala, nedovoljnih ili nepostojećih poticaja za proizvodnju i izvoz, prekomjeran uvoz i nelojalnu konkurenciju na domaćem tržištu, sporost preuzimanja i implementacije propisa Evropske unije, neusklađenost propisa na entitetskom nivou, (ne)formiranje institucionalne infrastrukture, sporost implementacije mjera iz dokumenta Mapa puta i nedovoljna kontrola inspekcijskih organa, posebno uvoznih proizvoda.

Energetski sektor Energetski potencijal je među najvećim, ali još uvijek nedovoljno iskorištenim prirodnim bogatstvima Bosne i Hercegovine. Najvažniju ulogu ima proizvodnja električne energije u termo i hidroelektranama, s ukupno instaliranih oko 3.803 MW kapaciteta, te proizvodnja naftnih derivata u jedinoj domaćoj rafineriji, ali su potencijali mnogo veći i raznovrsniji. Rezerve uglja, koje su do sada identificirane, procijenjene su na oko 10 milijardi tona u 110 ležišta, od kojih se eksploatacija vrši u 14 rudnika mrkog uglja i lignita. Otvaranje novih rudnika planira se

Page 17: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI; Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta 17

paralelno s izgradnjom novih termoelektrana, odnosno iscrpljivanjem aktuelnih nalazišta. Najvećim se dijelom koristi u termoelektranama, ukupnog kapaciteta od 1.745 MW. Ukupan hidropotencijal procijenjen je na oko 6.000 MW, ali su trenutno instalirani kapaciteti od 2.058 MW, što govori o stepenu iskorištenosti od svega 30-ak % i ogromnom potencijalu za izgradnju novih hidroelektrana širom Bosne i Hercegovine. Ukupni teorijski hidropotencijal je 99.256 GWh godišnje. Jedan od oblika energije koji ranije nije korišten, a u narednom periodu se očekuje njegova značajnija upotreba, je vjetar. Ukupan tehnički potencijal za korištenje energije vjetra u Bosni i Hercegovini procjenjuje se na oko 2.000 MW. Procijenjeni potencijal primjene solarne energije na području Bosne i Hercegovine iznosi oko 70,5 miliona GWh godišnje, a prvi proizvodni kapaciteti su već instalirani. U narednom periodu, uz odgovarajuće poticaje i subvencije, mogla bi se očekivati i ekspanzija korištenja solarne energije u domaćinstvima, kao što je slučaj u mnogim drugim zemljama. Geotermalni izvori u Bosni i Hercegovini, prema dosadašnjim istraživanjima, nisu pogodni za proizvodnju električne energije, ali se mogu koristiti za zagrijavanje prostorija, banjske i rekreacijske potrebe, ukupnog potencijala od oko 90,2 MWt. Proizvodnja naftnih derivata trenutno je u potpunosti ovisna o uvozu sirove nafte, uz još uvijek prekomjeran uvoz i gotovih derivata, dok je korištenje prirodnog plina vezano za uvoz iz Rusije. Aktuelna i očekivana istraživanja zaliha nafte i plina u Bosni i Hercegovini u narednom periodu bi trebala osigurati uvjete za početak njihove eksploatacije i umanjenje ovisnosti o uvoznim izvorima. Bosna i Hercegovina je članica Energetske zajednice Jugoistočne Evrope. Ugovor o formiranju Energetske zajednice zemalja Jugoistočne Evrope potpisali su 25. oktobra 2005. godine u Atini predstavnici Srbije i Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Bugarske, Rumunije, Albanije i UNMIK-a, čime je definirano tržište električne energije i prirodnog plina.

Tekstilna industrija Tekstilna i kožarsko-prerađivačka industrija Bosne i Hercegovine ima dugu tradiciju, iskustvo, kvalificiranu radnu snagu, dobar međunarodni ugled, ali i mogućnost daljnjeg proširenja proizvodnih kapaciteta sa dovoljno prostora za unapređenje na proizvodnom planu. Iskusna i kvalificirana radna snaga, blizina tržištima zapadne i istočne Evrope, kratki rokovi isporuke, duga tradicija i „know-how” su potencijali koji mogu privući i privlače međunarodne kompanije i investitore. Proizvodnja tekstila i obuće u BiH je otvorena za saradnju kako sa zemljama u okruženju tako i sa zemljama Evrope i svijeta. Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće, kao značajan segment prerađivačkog sektora BiH, spada u radno intenzivne i nisko akumulativne grane industrije. Iako dominantno mjesto zauzimaju “lohn” poslovi (usluge dorade, šivanja, krojenja, montaže za inostrane partnere) sa vrlo malim vlastitim učešćem u finalnom proizvodu, u zadnje četiri godine u kontinuitetu ova grana privrede bilježi veoma dobre izvozne rezultate. Zapošljava pretežno žensku radnu snagu i doprinosi ublažavanju problema nezaposlenosti, iako su prosječne plate u ovom sektoru najniže u odnosu na ostale prerađivačke grane industrije. Radi se o uvozno zavisnoj industrijskoj grani u smislu uvoza repromaterijala koji se uglavnom ne proizvode u Bosni i Hercegovini, a proizvodnja je uglavnom organizirana u malim i srednjim preduzećima sa širokom prostornom disperzijom proizvodnih kapaciteta. Prema podacima Agencije za statistiku

Page 18: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

18 VANJSKOTRGOVINSKA/SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

BiH (BHAS), u ovom sektoru u 2013. godini bilo je registrirano 627 preduzeća, od čega su aktivna bila 433 preduzeća, sa oko 35-40.000 zaposlenih radnika. U tekstilnoj industriji struktura proizvoda ima široku lepezu od muške i ženske teške konfekcije, lake konfekcije, sportske opreme, autopresvlaka, donjeg rublja, zaštitne odjeće i opreme, medicinskog i kuharskog programa, do kućnog tekstila i drugih proizvoda. U industriji kože i obuće strukturalno najviše su zastupljeni: prerada sirove kože (koja zahtijeva poseban proces i tretman), šivanje kožne muške i ženske konfekcije, galanterijskih dodataka i ostalih kožnih proizvoda, a veoma značajno mjesto zauzima proizvodnja muške, ženske i dječije obuće svih vrsta. U vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni BiH, industrija tekstila, odjeće, kože i obuće je značajno zastupljena. Prema podacima Agencije za statistiku BiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kad je u pitanju vanjskotrgovinska razmjena, u 2013. godini ova grana je četvrta po vrijednosti ostvarenog izvoza i peta po ostvarenom uvozu u našoj zemlji. Nakon globalne krize 2009. godine, u posljednje četiri godine ova industrijska grana imala je zapažen i konstantan trend rasta proizvodnje, a pokrivenost uvoza izvozom je u stalnom porastu. Tako su u 2013. godini u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH među pet vodećih izvoznih proizvoda na prvom mjestu bila automobilska sjedala, a na četvrtom obuća. Najznačajniji izvozni proizvodi u 2013. godini bili su: sirova, sitna i krupna koža (cca 121 milion KM), proizvodi od kože (cca 55 miliona KM), sirovine (vuna, pamuk, prediva, sintetička vlakna i sl.), gotovi proizvodi – odjeća i pribor za odjeću (cca 264 miliona KM), te obuća (cca 477 miliona KM). Najznačajniji partneri u izvozu bili su Italija, Njemačka, Austrija, Turska i Slovenija. Najznačajniji uvozni proizvodi u 2013. godini bili su: sirova, sitna i krupna koža (cca 307 miliona KM), proizvodi od kože (cca 89 miliona KM), sirovine (vuna, pamuk, prediva, sintetička vlakna i sl.), gotovi proizvodi – odjeća i pribor za odjeću (cca 255 miliona KM), te obuća (cca 240 miliona KM). Najznačajnije zemlje partneri u uvozu su Italija, Njemačka, Austrija, Slovenija i Turska. Strategija daljnjeg razvoja ove industrijske grane je u prelasku sa poslova dorade, odnosno „lohn“ poslova za inostrane partnere, na razvoj vlastitih brendova i kolekcija sa prepoznatljivim robnim markama, pokretanje bazne i industrije pratećih materijala, te ostvarenje što veće konkurentnosti kako na domaćem tako i na zahtjevnom inostranom tržištu. Najnoviji trendovi u razvoju industrija u Evropskoj uniji, pa tako i u ovoj branši, kreću se prema razvoju proizvodnih procesa, poboljšanju kvaliteta proizvoda i zaštite okoliša u različitim procesima, ali i u finalnim proizvodima.

USLUGE

Sektor transporta, skladištenja i komunikacija Budući da pruža usluge kojima se stvaraju mogućnosti da se roba i putnici na siguran i ekonomičan način prevezu, a informacije prenesu do krajnjeg odredišta i time ostvari konačna svrha proizvodnje, potrebe putnika i potrebe za informacijama, sektor transporta, skladištenja i komunikacija predstavljaju veoma značajnu privrednu djelatnost. Nažalost, statistička praćenja u segmentu razmjene usluga još uvijek nisu standardizirana, niti razvijena do potrebnog nivoa, zbog čega se efekti koji se postižu njihovim uvozom ili izvozom ne razmatraju i ne analiziraju, kao kod robne razmjene. Međutim, u novembru 2013. godine u djelatnostima transporta i skladištenja bilo je 33.659 zaposlenih ili 4,89 % od ukupno zaposlenih u Bosni i Hercegovini. Prosječna neto plata u ovim oblastima iznosila je 760 KM ili 91,78 % prosječne neto plate. U 2012. godini u djelatnostima

Page 19: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI; Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta 19

transporta i skladištenje ukupno je investirano 376.941.000 KM ili 8,82 % od ukupno investiranih sredstava u Bosni i Hercegovini, od čega je u materijalna stalna sredstva investirano 225.353.000 KM, od toga u nova stalna sredstva 179.825.000 KM. Bosna i Hercegovina raspolaže sa ukupno 1.043 km željezničke mreže sa pratećom tehničkom i drugom infrastrukturom neophodnom za siguran i konkurentan prijevoz roba i ljudi. Obim željezničkog teretnog prijevoza je u stalnom porastu od 2002. godine tako da je u 2011. povećan za cca 78 % (sa 6,7 na 11,9 miliona tona), a obim transportnog rada je povećan za cca 8 puta (sa 156 na 1.298 miliona tkm). Obim željezničkog putničkog prijevoza se u istom periodu smanjio za cca 30 % (sa 1.176.000 na 821.000 putnika), dok se obim transportnog putničkog rada povećao za 12 % (sa 48,8 na 54,8 miliona pkm). Cestovna mreža u Bosni i Hercegovini je jedna od najnerazvijenijih u Evropi, a njena gustoća iznosi 0,414 km/km2 ili 4,69 km/1.000 stanovnika, što je 2,5-4 puta manje nego u zemljama zapadne Evrope. Oko 26 % dionica u ukupnoj cestovnoj mreži čine ceste sa širinom kolovoza do 5 m. Na oko 41,5 % dionica postoji nagib veći od 6,0 %. Operativne brzine iznose cca 50 km/h, a do sada je izgrađeno svega 90-ak kilometara autocesta. Obim cestovnog prijevoza putnika u periodu 2002.-2011. godine mjeren prijeđenim putem je povećan za 32,60 % (sa 70,7 na 93,8 miliona km), dok je transportni rad ostao na gotovo istom nivou (sa 29,1 na 29,3 miliona pkm). Obim cestovnog prijevoza tereta u periodu 2002.-2011. godine je značajno povećan po svim elementima: pređeni put za skoro 10 puta (sa 31,9 na 317,0 miliona km), prijevoz robe za skoro 3 puta (sa 1,6 na 4,6 miliona tona), a transportni robni rad za skoro 8 puta (sa 293,4 na 2.308,7 miliona tkm). Bosna i Hercegovina ima cca 21 km morske obale na kojoj nisu izgrađeni lučki kapaciteti koji bi mogli služiti uspostavljanju ili obavljanju pomorskog prijevoza. Prijevoz pomorskim putem uglavnom se odvija preko Luke Ploče u Republici Hrvatskoj koja je infrastrukturno povezana željeznicom i cestom iz Bosne i Hercegovine. Što se tiče riječnih luka, Luka Šamac je pozicionirana na strateški važnom pravcu Koridora 5C, a kao i Luka Brčko ima dobre željezničke i cestovne veze, što joj u budućnosti osigurava važnu ulogu u sistemu prometa. Osnovni elementi koncepta budućeg razvoja obiju luka će se bazirati na osposobljavanju intermodalnih terminala i logističkih centara. Bosna i Hercegovina ima četiri aerodroma otvorena za međunarodni zračni saobraćaj: Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Tuzla. Putnički saobraćaj u periodu od 2001. do 2011. godine je porastao za 94 % (sa 334,5 hiljada na cca 649,7 hiljada putnika u 2011. godini). U 2011. godini obavljeno je ukupno 7.875 aerodromskih operacija, prevezeno 1.882,6 tona tereta i 302 tone poštanskog tereta. Glavne destinacije su Hrvatska, Austrija, Njemačka, Turska, Švedska, Mađarska i Slovenija. Pod pratećim i pomoćnim djelatnostima u saobraćaju se podrazumijevaju djelatnosti pretovara, skladištenja, špedicije, putničkih agencija, turoperatora i ostale prateće djelatnosti, čiji je razvoj direktno vezan za osnovnu djelatnost transporta. Cilj ovih djelatnosti je da se ubrzaju transportne procedure, izvrše potrebne manipulativne aktivnosti u transportu, izvrši najekonomičniji prijevoz, kvalitetno zaposle sredstva prijevoza, a na zadovoljstvo korisnika usluga. U ovim djelatnostima je izvršena puna liberalizacija, čime je značajno podignut kvalitet, a smanjene cijene usluga. Poštanski saobraćaj u Bosni i Hercegovini je organiziran sa tri javna poštanska operatora. U periodu 2002.-2011. godine obim poštanskih usluga je povećan u svim elementima, tj.: pismonosne pošiljke - povećanje za 13,0 % (sa 56,0 na 63,3 miliona pisama), paketske pošiljke - smanjenje za 97,3 % (sa 288,0 na 229,6 hiljada paketa).

Page 20: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

20 VANJSKOTRGOVINSKA/SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Trenutno stanje tržišta telekomunikacija gotovo u potpunosti određuju tri dominantna operatora. Registrirano je i 69 licenciranih pružaltelja Internet usluga, 77 licenciranih mrežnih operatora i 13 licenciranih pružatelja fiksnih javnih telefonskih usluga. Na kraju 2012. godine, ukupan broj aktivnih fiksnih linija dominantnih operatora iznosi 852.442 i 3.352.331 pretplatnik mobilne mreže. Ukupan saobraćaj iznosi 2.370 miliona minuta u fiksnoj i 2.386 miliona minuta u mobilnoj mreži. Postotak pokrivenosti stanovništva 3G/4G mobilnom mrežom iznosi 70 %, dok je procijenjeni broj korisnika Interneta 2.189.940. Strategija daljnjeg razvoja u sektoru telekomunikacija je osiguranje nediskriminirajućeg pristupa telekomunikacionim uslugama i njihov visok kvalitet po pristupačnim cijenama. Opće mjere za provođenje takve politike su liberalizacija tržišta telekomunikacija, podsticaj razvoja sektora telekomunikacija i osiguranje efikasne kontrole u svrhu zaštite prava korisnika i smanjenja prepreka za ulazak novih operatora.

Građevinarstvo i industrija građevinskih materijala u BiH Teška situaciji u građevinarstvu je posljedica niske investicione aktivnosti, prvenstveno u strateškim granama privrede, zbog nedovoljnih vlastitih i značajnog pada stranih ulaganja. Jedina svijetla tačka su ulaganja u putnu infrastrukturu, dok su ulaganja u izgradnju energetskih objekata još uvijek na niskom nivou i pored ambicioznih projekata i najava. Iz tih razloga izražena je potreba za održavanjem i intenziviranjem započetih i novih investicionih aktivnosti kroz osiguranje povoljnijih finansijskih sredstava, prvenstveno iz fondova i bankarskih sredstava zemalja EU, ali i drugih zemalja svijeta. Građevinarstvo je u 2012. godini imalo 2.343 privredna subjekta sa 34.800 radnika, s učešćem u BDP-u od 3,97 %. U zemlji je ostvarilo promet od 2,67 milijardi KM i izvršilo radove u vrijednosti od 1,31 milijardu KM, dok je u inostranstvu ostvarilo radove u vrijednosti od 123 miliona KM. U industriji građevinskih materijala BiH, kao pratećoj grani građevinarstva, je u 2012. godini bilo oko 110 privrednih subjekata sa oko 9.000 zaposlenih i 1,2 % učešća u BDP-u. Stambena izgradnja kao značajan faktor zapošljavanja kapaciteta na domaćem tržištu, posljednjih godina postepeno opada. Opada broj nezavršenih i sve su češća odlaganja izgradnje novih stambenih objekata. Nedavne procjene govore o velikom broju neprodatih stanova, što uz daljnji pad standarda stanovnika i nepovoljnu kreditnu politiku banaka jasno nagovještava daljnji pad aktivnosti u stambenoj izgradnji. Angažman bh. građevinskih kompanija u inostranstvu trenutno nije adekvatan našim potencijalima i mogućnostima, čemu je posebno doprinio prekid ranijih aktivnosti u Libiji, uz ograničene uspjehe u pokušajima nadomještanja ovog tržišta na drugim područjima. Izvozni rezultati industrije građevinskih materijala se kontinuirano poboljšavaju, a uvoz i deficit postupno smanjuju. Međutim, još uvijek dominira uvoz gotovo svih savremenih građevinskih materijala, čiju proizvodnju nemamo i teško razvijamo, uz izvoz uglavnom baznih proizvoda namijenjenih daljnjoj preradi. Problemi u izvozu industrije građevinskih materijala proizilaze iz činjenice da su domaći prirodni resursi nedovoljno istraženi i verifikovani, a firme iz ove oblasti ne raspolažu vlastitim sredstvima niti su u mogućnosti osigurati značajnija ulaganja u razvoj proizvodnje i asortimana proizvoda. Poseban problem predstavlja certificiranje njihovih proizvoda, koje je dosta zahtjevno i skupo, uz nepostojanje dovoljnog broja akreditiranih certifikacijskih kuća u BiH.

Page 21: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI; Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta 21

Turizam Bosna i Hercegovina obiluje turističkim potencijalima te kao takva ne bi smjela zaostajati za turistički mnogo razvijenijim zemljama u regionu. Pa ipak, još uvijek je samo mali dio tih potencijala zaista i iskorišten. Turistička privreda Bosne i Hercegovine ipak bilježi konstantan rast broja turista koji je u 2013. godini dostigao 850.000, što je povećanje za 13 % u odnosu na 2012. godinu. Međutim, te su brojke daleko ispod prosjeka u konkurentskim zemljama, pa je tako i doprinos sektora turizma u BDP-u daleko ispod prosjeka nama konkurentnih zemalja. U BDP-u konkurentnih zemalja turizam sudjeluje približno s 14 %, dok se taj postotak u BiH kreće oko 2,08 %. U direktnom zapošljavanju u BiH turizam sudjeluje s oko 1,8 % ukupne zaposlenosti, dok se taj postotak u konkurentnim zemljama kreće oko 7 % (u Hrvatskoj 12,5 %). Ukupna domaća potrošnja u konkurentnim zemljama iznosi 4,3 %, dok je taj postotak u BiH 2 %. Po iskazanim kriterijima i prezentiranim podacima Bosna i Hercegovina je daleko ispod prosjeka u odnosu na svoje direktne konkurente. Kako bi se to poboljšalo, potreban je sistemski pristup prema poboljšanju politika u turizmu, i to na svim institucionalnim nivoima u cilju kreiranja što boljih uvjeta za domaće i strano investiranje u sektor turizma. Značaj i uloga turizma u razvijenim zemljama u razmatranju i planiranju privrednih aktivnosti, kao djelatnosti koja koristi sva privredna bogatstva jedne zemlje i osigurava priliv stranih investicija i kapitala, potvrđuje neophodnost njenog unapređenja i u Bosni i Hercegovini.

Page 22: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

22 VANJSKOTRGOVINSKA/SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

IV MJERE ZA POBOLJŠANJE POSLOVNOG AMBIJENTA ZA CJELOKUPNU PRIVREDU

Problem/Prepreka Prijedlozi/Preporuke Nositelj/ Institucija

Neusklađenost zakonskih i administrativnih propisa na nivou cijele BiH

Harmonizirati uzajamno neusklađene (enti-tetske) propise u cilju stvaranja jedinstvenog okvira poslovanja u cijeloj državi

Vijeće ministara BiH i entitetske vlade

Nelikvidnost i finansijska nedisciplina

- Donijeti zakon o finansijskoj disciplini i rokovima plaćanja (do 30 dana za javna preduzeća i budžetske institucije, a 60 dana za preduzeća iz privatnog sektora) te zakonski regulirati multilateralne kompenzacije

- Izmijeniti Zakon o platnom prometu, te uvesti član po kome preduzeća mogu imati jedan glavni račun za plaćanje i analitička konta

Vijeće ministara BiH i entitetske vlade

Neadekvatna primjena entitetskih zakona o stečajnom postupku

Potrebno donijeti zakone o predstečajnoj nagodbi. Ovim zakonima bi se pravno regu-lirao proces pregovora koji bi eventualno smanjio nastalu štetu jer zakoni o stečajnom postupku doprinose rastu nelikvidnosti.

Entitetske vlade

Nemogućnost naplate potraživanja po sudskoj presudi (U praksi je čest slučaj da povjeritelj ne može naplatiti svoja potraživanja utvrđena u sudskom postupku jer je vlasnik osnovao novu firmu)

- Zakonski osigurati brži i efikasniji mehani-zam naplate potraživanja od firme dužnika

- Pripremiti zakon o nezavisnim sudskim izvršiteljima

- Formirati tim sastavljen od predstavnika različitih zainteresiranih strana (sudovi, banke, preduzeća, akademska zajednica itd.)

- Usvojiti podzakonske akte kojima se reguliraju obuka i rad izvršitelja

Vijeće ministara BiH i entitetske vlade

Visoka cijena kapitala, ograničenost kapitala razvojnih banaka, nerazvijenost strukture garantnih fondova, nepostojanje kreditnih linija za proizvodnju u cilju izvoza, nabavke novih tehnologija i sl.

- Usvajanje predloženog Zakona o osnivanju Izvozno-kreditne agencije BiH (IGA) i njena transformacija u Razvojnu banku BiH

- Povećanje kapitala razvojnih banaka entiteta te bolje strukturiranje garantnih fondova

- Uspostavljanje Fonda za nabavku novih tehnologija

Vijeće ministara BiH i entitetske vlade

Page 23: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI; Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta 23

Uplata i podnošenje PDV prijave do 10. u mjesecu, u skladu s članom 39. Zakona o PDV-u (Preduzeća nisu u stanju naplatiti izdate fakture u tako kratkom roku)

- Produžiti rok za plaćanje PDV-a i smanjiti rok za povrat PDV-a (sada 30 dana za izvoznike, a 60 dana za ostale), odnosno smanjiti sadašnju razliku u broju dana

- Osloboditi neto izvoznike plaćanja PDV-a na uvoz sirovina

- Ukinuti carinsku garanciju za redovne uvoznike

Vijeće ministara BiH

Pretjerano opterećenje privrednih subjekata raznim fiskalnim i parafiskalnim nametima Na nivou države: carine, PDV, akcize, dozvole i takse na razna rješenja Na nivou entiteta i Brčko distrikta: porez na platu, porez na dobit, porez na dohodak, porez na imovinu, doprinosi na teret poslodavca, naknade za zemljište, za eksplataciju šuma, za vode, naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda, naknada za puteva, taksa za razvoj turizma itd. Na nivou općina: porez na dobit fizičke osobe, na prihod, na imovinu, poseban porez na plate, zemljišna renta, komunalna taksa, takse za javne natpise firmi i dr. Parafiskalni nameti: Visoke komunalne takse za firme Visoki troškovi taksi na spise i radnje u postupku indirektnog oporezivanja

Preporuka je da svi nivoi vlasti razmotre mogućnost smanjivanja fiskalnih i parafiskalnih davanja kako bi se privrednicima omogućilo da budu konkurentni u obavljanju svojih djelatnosti Treba zakonom limitirati zahvatanja iz privrede, i to u apsolutnim iznosima ili procentualno. Time bi se obezbedila predvidivost i relativna ujednačenost uvjeta poslovanja na nivou države. Analizirati visine naknada koje se plaćaju i kako se koriste prikupljena sredstva po ovom osnovu (posebno iz domena zaštite životne sredine ili korištenja prirodnih bogastava) Treba ukinuti najveći broj naknada i sličnih davanja koji se plaćaju za upise, potvrde, dozvole, uvjerenja, licence i sl. kada te radnje provode zaposleni u državnim organima. Većina njih morala bi biti finansirana iz općih poreza, tj. buđžeta. Smanjiti i ujednačiti visine komunalnih taksi koje su najveće u regionu Neophodno je izvršiti izmjene Zakona o administrativnim taksama BiH. Smanjenjem taksi direktno potičemo konkurentnost izvoznih firmi

Svi nivoi vlasti Vijeće ministara BiH Vlade entiteta i kantona Općine i lokalne zajednice

Nepostojanje budžetskih grant šema za podršku razvoju i promociji izvoza

U primjeni Zakona o državnoj pomoći BiH uključiti finansiranje aktivnosti koje se odnose na promociju i razvoj izvoza

Vijeće ministara BiH, Vijeće za državnu pomoć, VTK BiH

Page 24: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

24 VANJSKOTRGOVINSKA/SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Nedostatak percepcije i znanja o važnosti istraživanja tržišta te nerazvijenost ekonomske predstavničke mreže u inostranstvu

Sporazum MVP BiH, MVTEO BiH i VTK BiH o uspostavi posebnog odjela, tj. trgovinskog savjetnika DKP-ima u najznačajnijim zemljama (VTK BiH bi osigurala kadrove i sredstva za rad ekonomskih predstavnika)

MVP BiH, MVTEO BiH, VTK BiH

Nekoordiniranost između institucija na svim nivoima vlasti te nedostatak i neusklađenost razvojnih strategija (samo Izvozno vijeće BiH nema dovoljno nadležnosti ni ovlaštenja)

Donošenje nove odluke o Izvoznom vijeću BiH i njegova transformacija u Vijeće za konkurentnost i izvoz sa većim nadležnostima i ovlaštenjima, uz osiguravanje ljudskih i finansijskih resursa za njegov rad

Vijeće ministara BiH

Siva ekonomija i rad na crno Pojačana primjena propisa radom poreskih i inspekcijskih organa

Porezne i inspe-kcijske uprave

Nepostojanje jedinstvene regulative i supervizije finansijskog sektora, posebno banaka i tržišta kapitala

Uspostaviti jedinstvenu regulativu i superviziju, kao preduvjet stvaranju istinskog jedinstvenog tržišta

Vijeće ministara BiH i druge institucije, ovisno o modelu

Nedovoljna pravna zaštita banaka kao povjeritelja u kreditnim poslovima (povećava rizik kreditnih plasmana i opravdava nepovoljnije uvjete kreditiranja)

Odgovarajuća pravna zaštita banaka kao povjeritelja u kreditnim poslovima

Nadležni sudovi u sudskim postupcima, kao i sve institucije koji utječu na kreiranje regulative

Iznos osiguranog depozita niži u odnosu na okruženje

Kontinuirano povećavanje iznosa osiguranog depozita u cilju povećanja povjerenja u bankarstvo i sigurnost štednje

Agencija za osiguranje depozita BiH

Veliki broj ispitnih rezultata/certifikata koje izdaju tijela za ocjenjivanje usklađenosti (TOU) u BiH se ne priznaju u inostranstvu

Uspostaviti, osposobiti i akreditirati odgovarajuće ispitne laboratorije/ certifikacijska tijela

MVTEO BiH, BATA, Institut za standardizaciju BiH, Agencija za nadzor nad tržištem BiH

Nepovoljna struktura akreditiranih TOU

Razmotriti mogućnost zaključivanja ACAA sporazuma (npr. za drvni sektor koji se pokazao kao vrlo konkurentan i u vrijeme krize)

MVTEO BiH, BATA, Institut za standardizaciju BiH, Agencija za nadzor nad tržištem BiH

Značajan broj ispitivanja i certificiranja se „mora” raditi u državama EU u koje se proizvodi izvoze

- Uskladiti zakonodavstvo s EU u području vezanom za izabranu grupu ili grupe proizvoda

- Uspostaviti funkcionalnu infrastrukturu kvaliteta za odabrani sektor

- Integrirati u cijelosti izabrani industrijski sektor u unutrašnje tržište Evropske unije

MVTEO BiH, BATA, Institut za standardizaciju BiH, Agencija za nadzor nad tržištem BiH

Page 25: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI; Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta 25

Neodgovarajuća dinamika usvajanja i nizak nivo implementacije tehničkih propisa preuzetih iz odgovarajuće EU direktive, a koji se odnose na industrijske proizvode, uključujući ocjenjivanje usklađenosti i nadzor nad tržištem (proces zaustavljen; u bh. zakonodavstvo preuzeto sedam EU direktiva)

- Nastaviti proces preuzimanja EU direktiva u oblasti industrijskih proizvoda u tehničko zakonodavstvo BiH

- Obavezno provođenje RIA studije kako bi se ocijenila spremnost BiH privrednih subjekata i, tamo gdje je neophodno, na vrijeme preduzele aktivnosti za podizanje konkurentnosti bh. privrednih subjekata

MVTEO BiH, BATA, Institut za standardizaciju BiH, Institut za mjeriteljstvo BiH i Agencija za nadzor nad tržištem BiH

Učlanjenje BiH u međunarodne finansijske institucije

Ubrzati aktivnosti na aktivaciji članstva BiH u Afričkoj banci i učlanjenje u druge međunarodne finansijske institucije (Preko Vlade Federacije BiH pokrenuta aktivacija članstva u Afričkoj banci za obnovu i razvoj)

Vijeće ministara BiH

Liberalizacija trgovine sa određenim brojem zemalja od interesa za bh. privredu, kao što su Ruska Federacija i zemlje sjeverne Afrike

Započeti pregovore i potpisati sporazume o slobodnoj ili preferencijalnoj trgovini

Vijeće ministara BiH

Preispitivanje viznog režima sa zemljama od interesa za bh. privredu (Golfske zemlje, zemlje sjeverne Afrike i sl.)

Ukinuti vizni režim ili pojednostaviti vizne procedure za privrednike

Vijeće ministara BiH

Neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada, nedostatak vještina, odnosno radne snage odgovarajućih kvalifikacija

- Donošenje strategije industrijskog razvoja na makro nivou kako bi se identificirali ključni sektori budućeg razvoja (Strategija izvoza BiH je finalizirana ali je VM BiH nije usvojilo)

- Pregled i reformiranje nastavnih planova i programa u srednjem obrazovanju

- Stvaranje sveobuhvatne strategije za visoko obrazovanje

Ministarstvo civilnih poslova BiH, resorna ministarstva obrazovanja

Page 26: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

26 VANJSKOTRGOVINSKA/SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

V MJERE ZA POBOLJŠANJE POSLOVNOG AMBIJENTA ZA KLJUČNE SEKTORE PRIVREDE

INDUSTRIJA

Metaloprerađivački sektor

Problem/Prepreka Prijedlog/Preporuka Nositelj/ Institucija

Mašinski park većine proizvođača zastario – slaba zastupljenost modernih obradnih centara, tehnoloških parkova, poslovnih inkubatora, manjak klastera

Donošenje sektorske strategije s osnovnim ciljem reindustrijalizacije

Resorna ministarstva industrije, rudarstva i energetike

Proizvodnja sa malim udjelom dodatne vrijednosti/veliki udio materijala, radne snage i energenata

Smanjenje i ujednačavanje carina za repromaterijale koji dolaze van tržišta EU te subvencioniranje proizvodnih kapaciteta kroz nižu cijenu energenata

Vijeće ministara BiH, UIO BiH i resorna ministarstva industrije, rudarstva i energetike

Nedovoljna obučenost radnika kao i nepostojanje određenih zanimanja (npr. inžinjera, projektanata zavarivača, kovača, CNC operatora)

Osigurati mogućnost prekvalifikacije Zavodi za zapošljavanje i obrazovne institucije

Nezaposlenost domaćih kapaciteta namjenske industrije

Viškove naoružanja prvo remontirati pa izvoziti (umjesto uništavanja ili prodaje za otpad)

Ministarstvo odbrane BiH

Page 27: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI; Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta 27

Drvoprerađivački sektor

Problem/Prepreka Prijedlozi/Preporuke Nositelj/ Institucija

Prekomjeran izvoz šumskih sortimenata-trupaca

Donijeti ekonomske mjere (takse ili kontingent) koje će destimulirati izvoz trupaca u cilju boljeg snabdijevanja domaćih prerađivačkih kapaciteta

Vijeće ministara BiH

Veliki uvoz namještaja sumnjivog kvaliteta – bez potrebnih certifikata

- Uvesti obaveznost postojanja certifikata o kvaliteti namještaja koji se uvozi i njihovu kontrola pri uvozu u cilju smanjenja nelojalne konkurencije i zaštite potrošača

- Korigirati Zakon o zaštiti potrošača BiH

UIO BiH i Agencija za nadzor nad tržištem BiH

Kašnjenje u implementaciji Uredbe o drvetu EU TR dovodi u pitanje izvoz u EU

Odrediti nadležno tijelo za implementaciju EU Uredbe na nivou Bosne i Hercegovine

Vijeće ministara BiH

Nepostojanje zakona o šumama F BiH stvara velike probleme u poslovanju

Po hitnom postupku donijeti Zakon o šumama Federacije BiH

Vlada Federacije BiH Parlament Federacije BiH

Poljoprivreda i prehrambena industrija

Problem/Prepreka Prijedlozi/Preporuke Nositelj/ Institucija

Višegodišnja nemogućnost izvoza proizvoda životinjskog porijekla u EU dodatno pogoršana prestankom izvoza u Hrvatsku

Dosljedna primjena Protokola o saradnji nadležnih institucija u prijelaznom periodu i hitno usvajanje izmjena i dopuna Zakona o hrani, Zakona o veterinarstvu i seta propisa pod nazivom „higijenski paket“ kao konačnog rješenja

Vijeće ministara BiH, MVTEO BiH

Nedovoljne izvozne kvote za ribu i vino

U pregovorima s EU zahtijevati ukidanje ili povećanje izvoznih kvota za ribu i vino

Vijeće ministara BiH

Nepostojanje Zakona o vinu BiH onemogućava razvoj novih vinarija, zaštitu geografskog porijekla i odgovarajuću kategorizaciju i etiketiranje

Što prije usvojiti Zakon o vinu BiH, usklađen sa propisima EU

Vijeće ministara BiH

Jedinstvena akciza za pivo za sve pivare ugrožava poslovanje malih pivara

Izmijeniti Zakon o akcizama u BiH povećanjem standardne i uvođenjem umanjene akcize za male pivare

Parlamentarna skupština BiH

Akcize na bezalkoholna pića Izmijeniti Zakon o akcizama u BiH u smislu ukidanja akcize na bezalkoholna pića, u skladu s praksom EU

Vijeće ministara BiH

Page 28: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

28 VANJSKOTRGOVINSKA/SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Energetski sektor

Problem/Prepreka Prijedlozi/Preporuke Nositelj/ Institucija

Prostorno-planska dokumena, pribavljanje dozvola za gradnju

Blagovremena priprema te skračivanje vremena za pribavljanje

Nadležni entitetski, kantonalni i općinski organi

Iznalaženje potencijalnih investitora za energetske objekte

Obezbjeđivanje povoljnih kredita ili davanje koncesija

Vijeće ministara BiH, entitetske vlade i Vlada BD BiH, komercijalne banke

Tekstilna industrija

Problem / Prepreka Prijedlozi/Preporuke Nositelj/ Institucija

Plaćanja carine na repromaterijale koji nemaju porijeklo iz EU

Preispitati Odluku o privremenoj suspenziji carinskih stopa kod uvoza određenih roba te je proširiti na repromaterijale koji se koriste u procesu unutrašnje obrade i produžiti rok njene primjene

Vijeće ministara BiH

Carinske stope na uvezene repromaterijale koji se ne proizvode u BiH su visoke u odnosu na EU (npr. 15 % na đonove, dok je u EU 3 %, a u BiH ih niko ne proizvodi)

Izjednačiti carinske stope u BiH sa onima u EU zbog konkurentnosti domaćih firmi sa inostranim kompanijama

Vijeće ministara BiH

Page 29: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI; Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta 29

USLUGE

Transport i komunikacije

Problem/Prepreka Prijedlozi/Preporuke Nositelj/ Institucija

Nepostojanje saobraćajne politike BiH, strategije razvoja saobraćaja te akcionih planova za podsisteme saobraćaja

Pokrenuti proceduru izrade i donošenja dugoročne saobraćajne politike BiH koja će biti bazni dokument na osnovu kojeg će se donijeti strategija razvoja saobraćaja, zakoni, propisi, programi, planovi i drugi akti, te odlučivati o smjerovima razvoja, akcionim planovima i prioritetima u BiH

Vijeće ministara BiH

Opterećenje srednjih i velikih preduzeća obaveznom revizijom

Pokrenuti procedure izmjena i dopuna Zakona o reviziji i računovodstvu na način da obaveznu reviziju imaju samo preduzeća kod kojih državni kapital učestvuje s više od 30 %.

Vlade entiteta i BD BiH

Zakon o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu potrebno dopuniti i usaglasiti sa EU direktivama

Pokrenuti proceduru izmjene i dopune Zakona

Ministarstvo komunikacija i transporta BiH

Pravilnik o uvjetima i postupku izdavanja licenci i kvalifikacijskih kartica vozača za obavljanje međunarodnog cestovnog prijevoza nije u skladu sa odredbama Zakona o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu

Pokrenuti proceduru izmjena i dopuna Pravilnika te njegovog usklađivanja sa Zakonom

Ministarstvo komunikacija i transporta BiH

Pojedine odredbe Pravilnika o načinu i postupku usklađivanja i registracije redova vožnje međunarodnog linijskog prijevoza putnika nisu provodive i proizvode zastoje u postupku

Pokrenuti proceduru izmjena i dopuna kako bi se otklonili uzroci zastoja u vođenju postupaka

Ministarstvo komunikacija i transporta BiH

Pravilnik o načinu i postupku usklađivanja i registracije redova vožnje međuentitetskog linijskog prijevozа putnika nije provodiv i onemogućava registraciju novih međuentitetskih linija

Pokrenuti izmjene i dopune Pravilnika kako bi se uočeni nedostaci otklonili i omogućila registracija novih linija

Ministarstvo komunikacija i transporta BiH

Pravilnik o kriterijima, postupku i načinu raspodjele stranih dozvola za prijevoz tereta domaćim prijevoznicima nije u skladu sa Zakonom te predstavlja smetnju za unapređenje sistema raspodjele

Pokrenuti proceduru izmjena i dopuna Pravilnika

Ministarstvo komunikacija i transporta BiH

Page 30: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

30 VANJSKOTRGOVINSKA/SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Omogućiti kompletnu registraciju motornih vozila na tehničkim pregledima te definirati učestalost tehničkih preglede na osnovu starosti vozila

Pokrenuti proceduru izmjena i dopuna Pravilnika o tehničkim pregledima

Ministarstvo komunikacija i transporta BiH

Omogućiti povrat naknade za puteve koja se uplaćuje pri registraciji vozila proporcionalno prijeđenom putu u inostranstvu. Pri tome precizno definirati uvjete, načine i postupak povrata

Pokrenuti izmjenu i dopunu Zakona o putevima RS i Zakona od cestama Federacije BiH

Vlade entiteta i BD BiH

Građevinarstvo i industrija građevinskih materijala u BiH

Problem/Prepreka Prijedlog/Preporuka Nositelj/Institucija

Iznalaženje povoljnih finansijskih sredstava i koncesionara za javne radove

Obezbjeđenje sredstava iz EU fondova i fondova islamskih zemalja i dr., te odabir koncesionara

Vijeće ministara BiH, entitetske vlade i Vlada BD BiH

Izrada nedostajuće projektne dokumentacije

Pravovremena priprema projektne dokumentacije i skraćivanje vremena pribavljanja dozvola

Entitetske vlade, kantonalne i Vlada BD, nadležni općinski organi

Eksproprijacija zemljišta (Pripremljena prostorna i planska dokumenta te pravovremeno pribavljanje dozvola za gradnju)

Ubrzati aktivnosti na eksproprijaciji zemljišta

Entitetske vlade i Vlada BD BiH, nadležna kantonalna ministarstva i općinski organi

Namjenski krediti stanovništvu za stambenu izgradnju, kupovinu novih stanova, rekonstrukciju i „utopljavanje“ stambenih objekata

Smanjenje ili ukidanje troškova za odobravanje, smanjenje kamata i duži rokovi otplate kredita namijenjenih stambenoj izgradnji

Vijeće ministara BiH i komercijalne banke

Geološki i istražni radovi na teritoriji BiH

Obezbjediti sredstva i planove na istraživnju i verifikaciji potencijalnih prirodnih resursa za potrebe industrije građevinskih materijala

Vijeće ministara BiH, entitetske vlade i Vlada BD BiH

Formiranje certificiranih laboratorija

Formiranje certificiranih laboratorija za certificiranje usklađenosti domaćih proizvoda sa EU i drugim standardima proizvoda industrije građevinskih materijala za izvoz

Vijeće ministara BiH, entitetske vlade i Vlada BD BiH

Page 31: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI; Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta 31

Turizam

Problem/Prepreka Prijedlozi/Preporuke Nositelj/ Institucija

Jedinstvena stopa PDV-a Uvođenje niže stope PDV-a na turističke usluge, u skladu s praksom zemalja okruženja

Vijeće ministara BiH

Oporezivanje izvoza turističkih usluga diskriminira ovaj sektor i čini ove usluge skupljim i nekonkurentnim

Izjednačavanje tretmana izvoza turističkih usluga s izvozom robe, odnosno oporezivanje nultom stopom PDV-a

Vijeće ministara BiH

Visina aerodromskih taksi (posebno na Međunarodnom aerodromu Sarajevo) otežava uspostavu novih avionskih veza i dolazak većeg broja turista

Smanjiti visinu aerodromskih taksi Aerodromi i nadležne institucije

Nedostatak realnih statističkih podataka zbog nepostojanja sistema evidencije turističkih dolazaka i izbjegavanja prijavljivanja gostiju

Uspostava sistema obavezne registracije turista prilikom ulaska u zemlju i pojačan nadzor smještajnih kapaciteta

Vijeće ministara BiH

Page 32: „BH PRIVREDA – ŠANSE I IZAZOVI“ - komorabih.bakomorabih.ba/wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i... · Makroekonomski pokazatelji Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011

32 VANJSKOTRGOVINSKA/SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

V ZAKLJUČCI Neučinkovit pravni i pravosudni sistem, ograničen pristup finansijama i politička nestabilnost među najproblematičnijim su faktorima za poslovanje u BiH. Nefunkcioniranje jedinstvenog ekonomskog prostora u zemlji i značajne administrativne prepreke za razvoj privatnog sektora su i dalje prisutne. Te prepreke uključuju složen sistem oporezivanja, određene parafiskalne obaveze koje preduzeća moraju platiti, kao i složenost i sporost javne uprave. BiH i dalje zaostaje u odnosu na zemlje u regionu kada je riječ o međunarodnim standardima konkurentnosti i ekonomskog razvoja. Potrebne su investicije, kako strane tako i domaće. BiH mora osloboditi investicioni prostor za privatna preduzeća, što podrazumijeva smanjenje javnog sektora, uz obavezu formiranja funkcionalnih regulatora koji će imati neophodnu nezavisnost. Istovremeno, iskustvo pokazuje da napredak na polju integracija u EU pomaže u privlačenju stranih investicija. Kreatori politika na svim nivoima trebaju se fokusirati na dosljedne i konzistentne ekonomske i socijalne reforme, promoviranje ekonomskog rasta i razvoja i pozitivnu klimu za poslovanje. Napori za naredni period moraju biti zasnovani na otklanjanju ključnih dispariteta, prisutnih između ukupne proizvodnje i potrošnje, domaće štednje i nivoa neophodnih investicija, uvoza i izvoza koji stvara jaz koji se pokriva zaduživanjem, razvijenih i nerazvijenih regiona, odnosa između aktivnog i izdržavanog stanovništva, odnosa broja zaposlenih i nezaposlenih, odnosa broja zaposlenih u administraciji i proizvodnom sektoru, odnosa broja zaposlenih i broja penzionera. Da bi se ublažio ovaj negativni trend, ne ulazeći u probleme koji su od ranije prisutni a ne rješavaju se, kao što su nedostatak jasne vizije razvoja industrije BiH, odnosno, nedostatak strategije razvoja, neujednačenost poreza i doprinosa na cijelom području BiH, nedostatak ekonomske politike, jedinstvenog ekonomskog prostora i tako dalje, neophodno je da država, odnosno vlade svih nivoa, ponude, prije svega, jeftinije kredite za investiranje i praćenje proizvodnje, poticaj izvoza, smanjenje poreza i doprinosa, izmjenu carinskih tarifa. Birokratija sa kojom se investitori suočavaju u BiH sprečava normalan protok privrednih aktivnosti, investicija, ostvarenje definiranih rokova i povratak kapitala. Potrebno je, između ostalog, izvršiti harmonizaciju poreskih propisa na nivou države, smanjiti poreska opterećenja, parafiskalne namete i broj administrativnih procedura za plaćanje poreza, pojednostaviti postupke i skratiti rokove za dobivanje ekoloških i građevinskih dozvola, modernizirati zakonodavstvo iz oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, uspostaviti jedinstven pravni režim u oblasti koncesija te ubrzati sudske procedure, naročito kada su u pitanju privredni sporovi. Bosni i Hercegovini je potreban sistem zakonodavne regulative koja bi sistematičnim i dugoročnim mjerama poboljšala poslovni ambijent i pokrenula ciklus bržeg ekonomskog razvoja. Nužno je, bez odlaganja, sve aktivnosti usmjeriti na smanjivanje javne potrošnje, održanje makroekonomske stabilnosti i ekonomski oporavak. Izražena korupcija i siva ekonomija predstavljaju rak-ranu za realni sektor koji ne može biti konkurentan u odnosu na privrede zemalja okruženja. Potrebno je više raditi na stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora da bi se stvorile pretpostavke da privreda može dati odgovarajuće efekte. Između ostalog, nužno je odmah raditi na izmjeni Zakona o javnim nabavkama, Zakona o stečaju, na izmjenama zakona o katastru, o koncesijama, o vlasničkopravnim odnosima i drugim propisima koji bi utjecali na stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini.