OPIS DOKTORSKOG STUDIJA

Osim temeljnog obrazovanja strojarskih, brodograđevnih i zrakoplovnih stručnjaka na preddiplomskoj i diplomskoj razini, nužno

je i daljnje obrazovanje, koje se u suvremenim trendovima ubrzanog razvoja struka i povećanja znanja očituje prije svega u

cjeloživotnom učenju. Stoga postoji potreba za osnivanjem poslijediplomskih studija, kako bi bilo moguće postojeće znanje

upotpuniti novim spoznajama temeljenim na znanstvenom pristupu istraživanja specifičnih problema struke.

Poslijediplomski studiji na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, po svom sadržaju i usmjerenjima,

usporedivi su sa sličnim studijima na renomiranim europskim i svjetskim sveučilištima. Ustrojeni su na principima Bolonjske

deklaracije te stoga podrazumijevaju i pokretljivost studenata i nastavnika. Vrednovanje napora polaznika temelji se na ECTS

sustavu, što je preduvjet za studentsku mobilnost. Na poslijediplomskom doktorskom studiju stječe se akademski stupanj

doktora znanosti.

Doktorski studij strojarstva i brodogradnje izvodi se po smjerovima. U skladu s Pravilnikom o utvrđivanju znanstvenih područja

("Narodne novine", br. 29/97), studij pripada znanstvenom području tehničke znanosti.

Znanstveno polje strojarstvo zastupljeno je sa šest smjerova:

• Procesno-energetski smjer

• Teorija konstrukcija

• Robotika i automatizacija

• Materijali

• Strojarske tehnologije

• Industrijsko inženjerstvo i menadžment,

znanstveno polje brodogradnja smjerom:

• Brodogradnja i pomorska tehnika.

Struktura i organizacija doktorskog programa

U uvodnom dijelu doktorskog studija kolegiji su auditorni, a u višim semestrima auditorni i seminarski. Izborni seminarski

kolegiji izvode se za grupe studenata u obliku konzultacija, uz individualni rad studenta na zadanoj temi iz užeg područja

istraživanja. U okviru seminarskih kolegija provodi se mjesečno izvještavanje obavljenog istraživanja pred studentima grupe i

nastavnicima. Seminarski kolegij završava izradom i obranom individualnog pisanog rada studenta.

Svi kolegiji doktorskog studija su jednosemestarski. Svaki auditorni kolegij ima 45 sati nastave (predavanja i vježbe). Izborni

seminarski (istraživački) kolegiji upisuju se s fondom od 50 sati, što predstavlja individualni semestarski angažman nastavnika s

pojedinačnim studentom (konzultacije, pregled rada, periodičko i završno izvještavanje), a ne uključuje individualno istraživanje

studenta.

Kolegij na doktorskom studiju može imati najviše tri nositelja. Nositelj kolegija može biti svaki nastavnik izabran u znanstveno-

nastavno zvanje u Hrvatskoj ili tome odgovarajući nastavnik iz inozemstva.

Studij se, u pravilu, izvodi na hrvatskom jeziku, a u iznimnim slučajevima na jednom od svjetskih jezika.

Zbog obveza nastavnika i studenata te raspoloživog prostora, nastava se održava u pravilu petkom popodne i subotom cijeli

dan. Tijekom radnog tjedna studenti obavljaju praktični dio istraživanja i konzultacije s nastavnicima i mentorom.

Kolegiji doktorskog studija dijele se u tri kategorije:

1. Temeljni kolegiji

2. Kolegiji smjera

3. Izborni seminarski kolegiji.

1. Temeljni kolegiji

Obvezni zajednički temeljni kolegiji (T/O):

• Metodologija znanstvenoistraživačkog rada (izvodi se u I. semestru)

• Linearni prostori (izvodi se u I. semestru)

• Mehanika kontinuuma (izvodi se u II. semestru).

Polaganjem obveznih zajedničkih kolegija pristupnik stječe temeljna metodološka i druga znanja potrebna za nastavak

doktorskog studija.

Temeljni kolegiji smjera (T/S), koje nudi svaki smjer (najviše tri kolegija); bira se najmanje po jedan u II. i III. semestru.

Izborni temeljni kolegiji su temeljni kolegiji svih ostalih smjerova; moguće ih je birati u III. semestru.

Polaznici smjera Brodogradnja i pomorska tehnika slušaju T/S kolegije svoga smjera, a u III. semestru studija biraju jedan

kolegij među T/S kolegijima smjerova znanstvenog polja strojarstvo.

Temeljni kolegiji smjera i izborni temeljni kolegiji služe profiliranju znanja za uže područje istraživanja.

Nositelj kolegija može odrediti koje kolegije (prerekvizite) mora prethodno slušati kandidat za upis određenog kolegija.

2. Kolegiji smjera

Kolegiji smjera (S) pripadaju užem području znanstvenog istraživanja studenta, a nude ih pojedini smjerovi (najviše osam).

Unutar ponuđenih kolegija odabranoga smjera student bira ove kolegije u III. semestru i eventualno u IV. semestru.

3. Izborni seminarski kolegiji

Izborne seminarske kolegije užeg područja istraživanja (I kolegije) u IV. semestru, predlažu nastavnici smjerova, iz područja

tekućeg znanstveno istraživačkog rada. Izborni seminarski kolegiji usklađuju se s promjenama u znanstveno-istraživačkim

projektima, uz odobrenje Fakultetskog vijeća. Seminarski kolegij polaže se izradom i obranom istraživačkog rada.

Student odabire smjer poslijediplomskog studija prilikom upisa na studij.

TEORIJA KONSTRUKCIJA

Voditelj: Prof. dr. sc. Jurica Sorić

Poslijediplomski studij na ovom smjeru temelji se na produbljivanju znanja iz teorije konstruiranja strojarskih sustava i njihovih

sastavnica, numeričke analize i primjene numeričkih metoda u mehanici, metoda teorijske i eksperimentalne analize

konstrukcija, dinamike mehaničkih sustava, metoda optimalnog projektiranja strojarskih konstrukcija kao i znanja potrebnih za

osnivanje novih metoda analize, oblikovanja i proračuna općih strojarskih konstrukcija, motora i vozila, posebnih konstrukcija

vojne tehnike i zrakoplovnih konstrukcija.

Studenti stječu znanja potrebna za samostalni znanstveno-istraživački rad te za primjenu novih metoda i saznanja pri

oblikovanju, analizi, sintezi i uporabi strojarskih konstrukcija.

Temeljni kolegiji smjera (T/S):

Šifra Nositelj kolegija Naziv kolegija Broj sati ECTS

5271 Sanja Singer Numerička analiza 45 8

7171 Dorian Marjanović Teorija konstruiranja 45 8

7271 Jurica Sorić,

Nikola Vranković Numeričke metode u mehanici 45 8

Kolegiji užeg područja istraživanja (S):

Šifra Nositelj kolegija Naziv kolegija Broj sati ECTS

7274 Jurica Sorić Ploče i ljuske 45 7

7572 Damir Semenski Teorija elastičnosti 45 7

7273 Ivo Alfirević, Dragan

Pustaić Mehanika neelastičnih tijela 45 7

7571 Zdenko Tonković Mehanika loma 45 7

7371 Milan Opalić Teorija strojarskih sustava 45 7

7671 Milenko Stegić Teorija vibracija 45 7

6471 Dragutin Ščap Optimiranje i sinteza konstrukcija 45 7

6371 Zoran Lulić Motori i vozila, odabrana poglavlja 45 7

Izborni seminarski kolegiji užeg područja istraživanja (I):

Šifra Nositelj kolegija Naziv kolegija Broj sati ECTS

7674 Tanja Jurčević Lulić Ergonomija i biomehanika 50 7

7673 Zdravko Terze,

Hinko Wolf Dinamika mehaničkih sustava 50 7

7672 Željko Božić,

Hinko Wolf Dinamička čvrstoća konstrukcija 50 7

7573 Damir Semenski Eksperimentalna analiza naprezanja 50 7

7574 Janoš Kodvanj Zamorna čvrstoća 50 7

7675 Nikola Vranković Dinamika strojeva 50 7

7277 Ivo Alfirević,

Ivica Smojver Mehanika kompozitnih konstrukcija 50 7

7575 Damir Semenski Mehanika oštećenja 50 7

7276 Jurica Sorić,

Zdenko Tonković

Numeričke metode nelinearne analize

konstrukcija 50 7

7275 Zdenko Tonković Tankostijene konstrukcije 50 7

7279 Dragan Pustaić Teorija plastičnosti 50 7

7280 Dragan Pustaić Teorija viskoelastičnosti 50 7

7278 Milenko Stegić Teorija stabilnosti 50 7

7676 Nikola Vranković Shakedown; teorija i primjena 50 7

7472 Dorian Marjanović Metode umjetne inteligencije u

konstruiranju 50 7

7372 Milan Opalić Prijenos snage i gibanja 50 7

7373 Zvonko Herold Oblikovanje visoko napregnutih spojeva

konstrukcija 50 7

6472 Dragutin Ščap Optimiranje u razvoju konstrukcija 50 7

6380 Zoran Lulić Istraživanje toplinskih procesa u motoru 50 7

6372 Zoran Lulić Računalna potpora u razvoju motora i

vozila 50 7

6376 Zoran Lulić Projektiranje vozila 50 7

6375 Zoran Lulić Alternativni pogoni motornih vozila 50 7

6373 Milan Kostelac Tračnička vozila velikih brzina i lebdeća

vozila 50 7

6378 Željko Božić Posebna poglavlja iz zrakoplovstva 50 7

6379 Milan Vrdoljak Balistika i raketni sustavi 50

7