Click here to load reader

PRIJEDLOG PROGRAMA POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/inovacije/PRILOG_9_RNV... · PDF filePokretanje specijalistiþkog doktorskog studija ranoga novog

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of PRIJEDLOG PROGRAMA POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG...

  • SVEUILITE U ZAGREBU

    FILOZOFSKI FAKULTET

    CENTAR ZA KOMPARATIVNOHISTORIJSKE I INTERKULTURNE STUDIJE

    PRIJEDLOG PROGRAMA

    POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA

    RANOG NOVOG VIJEKA

    Zagreb, lipanj 2007.

  • 1

    PRIJEDLOGA PROGRAMA POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG

    STUDIJA RANOG NOVOG VIJEKA

    II. 1. UVOD

    II.1.1. Razlozi za pokretanje studija

    Sukladno aktualnim trendovima znanstveno-nastavne specijalizacije te interdisciplinarnih

    i transdisciplinarnih umreavanja u historijskoj, ali i u ostalim humanistikim

    znanostima, Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog

    fakulteta Sveuilita u Zagrebu predlae pokretanje interdisciplinarnog

    poslijediplomskog doktorskog studija ranog novovjekovlja. Iako europska tradicija

    specijalistikih istraivanja ranoga novog vijeka (okvirno od 1500. do 1800.) see na sam

    poetak 19. stoljea, u posljednjih pedesetak godina dolazi do etabliranja i

    institucionaliziranja ranonovovjekovnih studija ("early modern studies") u svjetskim

    razmjerima, tako da danas gotovo da nema uglednijeg sveuilita u Europi i svijetu koje

    ne nudi specijalistiki doktorski studij ranonovovjekovne povijesti.

    Pokretanje specijalistikog doktorskog studija ranoga novog vijeka, tranzicijske

    epohe izmeu srednjega vijeka i 19. stoljea, epistemoloko opravdanje nalazi u injenici

    da se u to doba zbiva vie strukturno i funkcionalno meuovisnih "obrata" (npr.

    antropoloki, religijski, politiki, znanstveno-kulturni, ekonomski i prostorni), kljunih za

    fenomenoloko konstituiranje moderne. Naime, razdoblje ranoga novog vijeka obiljeava

    istodobno konfliktno i harmonino proimanje "staroga " i "novoga" u razliitim

    povijesnim situacijama, manifestacijama i dinamikama, to otvara novu perspektivu i

    slijedom toga omoguava rekonceptualizaciju historiografskih, ali i filozofskih kategorija

    kontinuiteta i diskontinuiteta, trajanja i promjena.

    Nunost specijalistikog istraivanja ranonovovjekovne hrvatske povijesti ogleda se u

    injenici da je pluralnost i sloenost suvremene hrvatske drutvene, politike i kulturne

    situacije u velikoj mjeri rezultat njezina specifinoga razvoja tijekom ranoga novog

    vijeka. Dinamika paradigma takvoga razvoja uvelike je bila uvjetovana posebnou

    hrvatske geopolitike situacije, odnosno njezina poloaja na rubovima i razmei triju

    sueljenih imperijalnih sila: Habsburke Monarhije, Mletake Republike i Osmanskoga

    Carstva, kao propusnog i liminalnog "meuprostora" civilizacijskih, kulturnih,

  • 2

    ekonomskih i socijalnih iskljuivanja i proimanja, konflikata i suivota, represija i

    transgresija na euromediteranskom sjecitu, to iziskuje implementaciju komparatistikog

    te interdisciplinarnog i transdisciplinarnoga pristupa.

    Premda su u pojedinanim znanstvenim istraivanjima mnogobrojnih aspekata

    hrvatske ranonovovjekovne povijesti i kulture postignuti vrlo vrijedni rezultati, u okviru

    hrvatskih drutvenih i humanistikih znanosti, izuzev nekoliko znanstvenih projekata,

    meu kojima posebice valja izdvojiti Meunarodni istraivaki projekt Triplex

    Confinium, dosad nisu prakticirana sustavna, koordinirana i programski orijentirana

    istraivanja ranonovovjekovlja. Stoga daljnji napredak ranonovovjekovnih studija vie

    nije mogu bez novih pristupa, konceptualizacija i programskih artikulacija, a posebice

    bez novih istraivakih projekata i strunjaka, to bi najefikasnije mogao zajamiti

    jedinstveni poslijediplomski doktorski studij. Time bi se na nacionalnoj razini konano

    mogli konstituirati kompetentni i konkurentni ranonovovjekovni studiji, relevantni i u

    europskim razmjerima, ime bi Hrvatska u perspektivi mogla postati vano sredite za

    ranonovovjekovna istraivanja u regionalnim okvirima.

    Osim toga, struni, profesionalni, kreativni i inovativni strunjaci za hrvatsku

    ranonovovjekovnu povijest bili bi osposobljeni za rad ne samo u akademskim i

    znanstveno-istraivakim institucijama, ve i na revitalizacijskim i razvojnim projektima,

    u kulturnom sektoru, obrazovnim ustanovama i medijima. S obzirom na naglaenu

    praktinu profilaciju predloenog poslijediplomskog doktorskog studija, nezanemariv bi

    bio i njihov doprinos u realizaciji nacionalnih stratekih prioriteta, poglavito u domeni

    kritike valorizacije i revitalizacije hrvatske ranonovovjekovne kulturne i materijalne

    batine te promoviranja modela odrivog razvoja.

    II.1.2. Dosadanja iskustva predlagaa u provoenju poslijediplomskih doktorskih

    studija i drugih poslijediplomskih studija

    Predlagai ovoga doktorskog studija (dr. sc. Drago Roksandi, red. prof.; dr.sc. Davor

    Duki, izv. prof.; dr. sc. Nataa tefanec, doc. te dr. sc. Zrinka Blaevi, doc.) strunjaci

    su za ranonovovjekovnu povijest i kulturu. Njihova znanstvena i struna reputacija, kao i

    dosadanji rezultati, potvreni su u brojnim znanstvenim radovima i projektima, te

    zapaenim sudjelovanjima na meunarodnim i domaim znanstvenim skupovima te

  • 3

    lanstvima u uglednim strukovnim i znanstvenim organizacijama. Do sada su izvodili

    nastavu i bili mentori magistarskim i doktorskim kandidatima na poslijediplomskom

    znanstvenom studiju hrvatske povijesti, odnosno knjievnosti. Sve to nedvojbeno upuuje

    na to da posjeduju odgovarajua struna i pedagoka znanja i kompetencije potrebne za

    obrazovanje mladih znanstvenika.

    Predlagai studija lanovi su Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije

    koji se nastojati profilirati u koordinacijsko fakultetsko sredite, elei osigurati ne samo

    meuodsjeku suradnju na razini Fakulteta oko razliitih interdisciplinarno i

    transdisciplinarno impostiranih projekata, nego i okupljati domae i strane znanstvenike,

    istraivae te poslijediplomske, diplomske i preddiplomske studente. Temeljni

    programske okosnice Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije su

    sljedee:

    - ispitivanje i promicanje kreativnih mogunosti i perspektiva interdisciplinarnog,

    transdisciplinarnog i metadisciplinarnog dijaloga i suradnje u obliku bilateralnih i

    multilateralnih inicijativa (npr. Venecijanistika ljetna kola, Desniini susreti itd.);

    - kritika refleksija temeljnih epistemolokih postulata te inovacijskih teorijskih i

    metodolokih paradigmi historijske i srodnih humanistikih znanosti, njihova istraivaka

    implementacija i poticanje njihova uvoenja u nastavnu praksu;

    - organizacija poslijediplomskih doktorskih, specijalistikih i strunih studija (npr.

    doktorski studij ranog novog vijeka);

    - pokretanje znanstveno-istraivakih projekata;

    - pokretanje strunih projekata vezanih uz kritiku valorizaciju i revitalizaciju povijesne,

    prirodne i kulturne batine te uz odrivi razvoj zasnovan na vrednovanju njezinih

    razvojnih potencijala;

    - organizacija znanstvenih i strunih skupova;

    - medijska promocija i prezentacija znanstveno-istraivakih rezultata u cilju

    senzibiliziranja ire javnosti za probleme interkulturalizma, revitalizacije batine i

    odrivog razvoja;

    - promocija hrvatske kulture i povijesne batine u Europi.

  • 4

    Proklamiranu misiju interdisciplinarne suradnje u nastavnom i znanstvenoistraivakom

    radu Centar namjerava ostvariti uz suradnju veeg broja odsjeka Filozofskog fakulteta.

    Uz lanove Odsjeka za povijest, iji su lanovi bili i osnivai i suradnici dosadanjeg

    zavodskog Centra, u dosadanjem i buduem radu Centra za komparativnohistorijske i

    interkulturne studije sudjelovali su i lanovi Odsjeka za kroatistiku, Odsjeka za

    junoslavenske jezike i knjievnosti, Odsjeka za povijest umjetnosti, Odsjeka za

    arheologiju, Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju te Odsjeka za talijanstiku

    Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Osim toga, posebice u cilju izvoenja

    poslijediplomskog doktorskog studija planira se suradnja s vodeim inozemnim

    znanstvenicima, specijalistima za ranonovovjekovne studije kao to Wendy Bracewell

    (UCL), Snjeana Buzov (Ohio State University), Richard Hofmann (Sveuilite u Yorku,

    Kanada), Boris Golec (ZRC, SAZU Ljubljana) Andrej Hozjan (Sveuilite u Mariboru),

    Egidio Iveti (Padovansko sveuilite), Alfred Rieber (CEU Budimpeta), Arnold Suppan

    (Beko sveuilite), Giuseppe Trebbi (Transko sveuilite). Posebno treba istaknuti da

    najvei dio hrvatskih strunjaka s kojima je suradnja dogovorena po prvi put sudjeluju u

    interdisciplinarnom i transdisciplinarnom izvoenju ovako zahtjevno koncipiranog

    poslijediplomskog doktorskog studija.

    II.1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata.

    Studij potie pokretljivost studenata unutar i izvan Republike Hrvatske. Studenti mogu

    sluati izborne predmete na bilo kojem poslijediplomskom studiju u Republici Hrvatskoj

    ili izvan nje, ako dobiju suglasnost mentora (ili Vijea studija) da to pridonosi njihovu

    usavravanju u domeni doktorske disertacije i ako je predmet usuglaen s ECTS

    sustavom.

    Polaznici studija trebaju provesti barem jedan semestar studija u inozemstvu. Za

    ostvarivanje ove mogunosti koristit e se meusveuilini i meufakultetski ugovori. U

    sluaju da polaznik studija nije u mogunosi realizirati takvo usavravanje, moe to

    nadoknaditi sudjelovanjem na dva meunarodna znanstvena skupa u inozemstvu i

    dodatnim obvezama koje odredi Vijee studija.

    Studij e, nakon to bude odobren, krenuti u sklapanje ugovora o jednosemestralnoj

    razmjeni svojih studenata sa studentima