Click here to load reader

program poslijediplomskog doktorskog studija strojarstva i

  • View
    225

  • Download
    7

Embed Size (px)

Text of program poslijediplomskog doktorskog studija strojarstva i

  • PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

    1

    PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE 1. UVOD 1.1 Razlozi za pokretanje studija

    Materijalna stvarnost koja nas okruuje, a naroito ona stvorena ljudskom rukom dobrim je dijelom rezultat djelovanja strojarske struke. Njezin je specijalizirani segmenti meu ostalim i brodogradnja. Stoga je potreba da se obrazuju strunjaci za ta podruja oita.

    Strojarstvo danas obuhvaa vrlo irok raspon razliitih tehnikih sustava, koji se osnivaju, mahom, u strojarskoj proizvodnji - strojogradnji, ali se primjenjuju u gotovo svim privrednim sustavima, poput poljoprivrede, graevinarstva, kemijske i procesne industrije, ali, primjerice, i u medicini.

    Brodogradnja je nazvana po temeljnom tehnikom sustavu njene djelatnosti brodu. Ona se danas, meutim, bavi i nizom specijaliziranih objekata za eksploataciju morskih i podmorskih resursa, novim oblicima hibridnih brodova velike brzine te nizom nadvodnih i podvodnih jedinica ratne mornarice. Brod je u osnovi samostalan mikrosvijet na kojem su zastupljeni razni aspekti ljudske djelatnosti.

    Strojarstvo i brodogradnja suvremena su polja znanosti i struke, pripadna tehnikom podruju. Ona su izuzetno interdisciplinarna te sadre ili dodiruju i niz disciplina pripadnih, ponegdje i posve drugim podrujima znanosti. Njihovo znaenje je posebno naglaeno doprinosom ostvarivanju novih vrijednosti (ulaganjem znanja, vjetina, rada, resursa), to gospodarski rezultira odgovarajuim nacionalnim dohotkom.

    Strunjaku valja pratiti i tijekove najvie razine intelektualne aktivnosti svjetonazora. Upravo naem dobu pripadne su promjene svjetonazora, od (mnogovjekog) mehanicistikog ka posve novom entropijskom. Takve promjene posredno utjeu i na naela gradnje i koritenja tehnikih sustava, posebno na znatno produljenje njihova eksploatacijskog vijeka. Ovom se temeljnom novumu pridruuje itav niz drugih, razvijenih vlastitim istraivanjima (novi materijali, nove/visoke tehnologije, inenjerska primjena metoda umjetne inteligencije, novi proizvodni sustavi - concurrent, simultaneous, i sl.).

    Suvremena kretanja razvoja strojarstva i brodogradnje trae od inenjera sve manje rutinskog rada, a sve vie kreativnog angamana. Od njih se oekuje da svojim intelektualnim sposobnostima i irinom temeljnog i strunog obrazovanja budu sposobni za kompetentno praenje svjetskog tehnolokog razvoja tijekom radnog vijeka i za voenje tehnolokog razvoja u djelokrugu struke.

    Osim temeljnog obrazovanja strojarskih, brodograevnih i zrakoplovnih strunjaka na preddiplomskom i diplomskom nivou, nuno je i daljnje obrazovanje, koje se u suvremenim trendovima ubrzanog razvoja struka i poveanja znanja oituje prije svega u cjeloivotnom uenju. Jedan dio inenjerski obrazovanih strunjaka nastavlja obrazovanje na poslijediplomskom specijalistikom i doktorskom studiju, kako bi svoje znanje upotpunio viim metodama rada utemeljenim na znanstvenom pristupu istraivanja specifinih problema struke. Svjetski razvoj, a tada i razvoj

  • PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

    2

    svake nacionalne sredine temelji se dakako na fundamentalnim znanstvenim istraivanjima, ali ponajprije ipak u primijenjenim, prije svega, tehnikim i tehnolokim rjeenjima, koja proizlaze iz istraivanja u raznim podrujima tehnikih znanosti poput strojarstva i brodogradnje.

    Svi oblici i stupnjevi studija na FSB, pa tako i poslijediplomski studiji otvoreni su suradnji u istraivanjima i obrazovanju s drugim visokokolskim ustanovama i znanstvenim institutima u zemlji i svijetu. Tu prije svega treba istaknuti suradnju unutar Sveuilita u Zagrebu i sa zagrebakim znanstvenim ustanovama (npr. HAZU, Brodarski institut itd.) te onu sa srodnim fakultetima drugih sveuilita u Hrvatskoj koji su i ustrojeni uz izdanu pomo FSB. Dosadanja se je suradnja uglavnom temeljila na opim sporazumima suradnji i osobnim kontaktima znanstvenika. U budunosti se oekuje institucionalizacija suradnje temeljem opih i zakonskih stremljenja integraciji sveuilita.

    Poslijediplomski studiji na FSB usporedivi su po sadraju i usmjerenju istraivanja s analognim studijima u svijetu, naroito u Europi. Takva se ocjena temelji na saznanjima kljunih nastavnika pojedinih smjerova studija i njihovih individualnih kontakata s kolegama na odgovarajuim studijima. Izravnu usporedbu meutim nije mogue nainiti s jedne strane zbog nedostupnosti konkretnih podataka o nastavnim programima na Internetu, a s druge strane zbog velike raznolikosti pristupu organizaciji poslijediplomskih studija na vodeim svjetskim visokim uilitima, gdje omjer individualnog istraivakog rada studenta i nastavnih obveza varira u vrlo irokim granicama. 1.2 Dosadanja iskustva u provoenju poslijediplomskih studija na FSB

    Znanstveno usavravanje u podruju tehnikih znanosti u Hrvatskoj otpoelo je 1921. godine, kada je nastavniko vijee Tehnike visoke kole u Zagrebu donijelo propise za stjecanje doktorata tehnikih znanosti. Prvi doktorat tehnikih znanosti stekao je ing. Konstantin aliev 1922. godine. U znanstvenom polju strojarstvo prvi doktorat stekao je 1931. godine prof. dr. sc. Ivo Hercigonja, koji je bio nastavnik Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

    Poslijediplomski studiji pri zagrebakom Sveuilitu u znanstvenim poljima strojarstva i brodogradnje Fakulteta strojarstva i brodogradnje imaju dugu tradiciju. Prvi poslijediplomski studij "Tehnika i ekonomika automatizacije" organiziran je zajedniki s Elektrotehnikim fakultetom i Ekonomskim fakultetom u Zagrebu 1962. godine. U kolskoj godini 1963./64. organiziran je poslijediplomski studij "Tehnologija i organizacija strojarske proizvodnje". Brodograevni odjel Fakulteta je u suradnji s Graevinskim fakultetom u Zagrebu organizirao u kolskoj godini 1965./66. poslijediplomski studij "Teorija brodskih konstrukcija".

    Od tih poetaka poslijediplomskih studija do dananjih dana, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu, u skladu s razvojem strojarske i brodograevne znanosti, stalno su se usklaivali i osuvremenjivali nastavni programi i prilagoivali zakonskim propisima.

    Do kraja 2004. godine, na razliitim poslijediplomskim studijima organiziranim na FSB magistriralo je ukupno 778 magistara i tono 300 doktora znanosti iz podruja strojarstva te 62 magistra i 42 doktora znanosti iz podruja brodogradnje.

  • PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

    3

    1.3 Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

    Svi studiji na FSB, pa tako i oni poslijediplomski, ustrojeni su na principima Bolonjske deklaracije te stoga podrazumijevaju i pokretljivost studenata i nastavnika. Vrednovanje napora polaznika temelji se na ECTS sustavu, to je preduvjet za studentsku mobilnost. Pojedini studijski moduli predviaju slobodno izborne kolegije, prvenstveno unutar ponude poslijediplomskog studija FSB, ali u dogovoru s mentorom i voditeljem smjera studija, isto tako i iz ponude drugih studija ueg i ireg okruenja. Mobilnost prema drugim studijima i obrnuto je naelno mogua, ali ovisi o specifinom sluaju i u veini situacija e biti vezana uz potrebu polaganja diferencijalnih sadraja.

    Prijelaz studenata iz jednog smjera poslijediplomskog studija FSB u drugi mogu je uz odobrenje Odbora za poslijediplomske studije i pozitivno miljenje voditelja smjera studija u koji student eli prijei. Ukoliko postoje razlike u odsluanim i poloenim kolegijima odredit e se potrebni diferencijalni sadraji.

    Svi kolegiji FSB-a otvoreni su za upis i studentima drugih fakulteta. Student koji eli upisati pojedini kolegij mora se javiti predmetnom nastavniku. Nastavni programi FSB-a orijentirani su i prema stranim studentima. U sluaju da se prijavi dovoljan broj zainteresiranih kandidata mogua je organizacija studijskog programa na engleskom jeziku.

    1.4. Mogunost ukljuivanja studija u zajedniki program s inozemnim sveuilitima

    Kako je ve spomenuto u uvodnim napomenama, poslijediplomski studiji su na FSB uestalo organizirani u suradnji s drugim visokokolskim ustanovama. Predloeni studijski program zasnovan je za izvoenje unutar FSB, za to Fakultet raspolae s dovoljnim kadrovskim i materijalnim resursima. Treba meutim spomenuti da se trenutano na FSB provodi i jedan posebni poslijediplomski studijski program, organiziran temeljem TEMPUS projekta u suradnji s Kraljevskom visokom tehnikom kolom (KTH) iz Stockholma i Tehnikim fakultetom Sveuilita u Padovi, koji se izvodi na engleskom jeziku uz gostovanje pojedinih predavaa iz navedenih institucija.

    Isto se tako propozicijama poslijediplomskog studija definiranim Pravilnikom o poslijediplomskom studiju FSB predvia angaman istaknutih inozemnih strunjaka, naroito u onim uskim podrujima znanosti gdje nemamo dovoljno dobrih vlastitih eksperata. Takve e se mogunosti meutim moi realizirati samo u okviru raspoloivih izvora financiranja.

  • PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

    4

    2. OPI DIO 2.1 Naziv studija i znanstveno podruje

    Naziv studija: POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKISTUDIJ STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

    Znanstveno podruje: 2 TEHNIKE ZNANOSTI

    Znanstvena polja: 2.02 BRODOGRADNJA, 2.11 STROJARSTVO, 2.15 DRUGE TEMELJNE TEHNIKE ZNANOSTI

    Grane: 2.02.01 Konstrukcija plovnih objekata, 2.02.02 Hidromehanika plovnih objekata, 2.02.03 Osnivanje plovnih objekata, 2.02.04 Tehnologija gradnje i odravanja plovnih objekata, 2.11.01 Ope strojarstvo (konstrukcije), 2.11.02 Procesno energetsko strojarstvo, 2.11.03 Proizvodno strojarstvo, 2.11.04 Brodsko strojarstvo, 2.15.01 Automatika, 2.15.02 Energetika, 2.15.03 Materijali, 2.15.04 Organizacija rada i proizvodnje, 2.15.05 Tehnika mehanika i mehanika fluida, 2.15.06 Termodinamika, 2.15.07 Zat