program poslijediplomskog doktorskog studija strojarstva i

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

1

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE 1. UVOD 1.1 Razlozi za pokretanje studija

Materijalna stvarnost koja nas okružuje, a naročito ona stvorena ljudskom rukom dobrim je dijelom rezultat djelovanja strojarske struke. Njezin je specijalizirani segmenti među ostalim i brodogradnja. Stoga je potreba da se obrazuju stručnjaci za ta područja očita.

Strojarstvo danas obuhvaća vrlo širok raspon različitih tehničkih sustava, koji se osnivaju, mahom, u strojarskoj proizvodnji - strojogradnji, ali se primjenjuju u gotovo svim privrednim sustavima, poput poljoprivrede, građevinarstva, kemijske i procesne industrije, ali, primjerice, i u medicini.

Brodogradnja je nazvana po temeljnom tehničkom sustavu njene djelatnosti – brodu. Ona se danas, međutim, bavi i nizom specijaliziranih objekata za eksploataciju morskih i podmorskih resursa, novim oblicima hibridnih brodova velike brzine te nizom nadvodnih i podvodnih jedinica ratne mornarice. Brod je u osnovi samostalan mikrosvijet na kojem su zastupljeni razni aspekti ljudske djelatnosti.

Strojarstvo i brodogradnja suvremena su polja znanosti i struke, pripadna tehničkom području. Ona su izuzetno interdisciplinarna te sadrže ili dodiruju i niz disciplina pripadnih, ponegdje i posve drugim područjima znanosti. Njihovo značenje je posebno naglašeno doprinosom ostvarivanju novih vrijednosti (ulaganjem znanja, vještina, rada, resursa), što gospodarski rezultira odgovarajućim nacionalnim dohotkom.

Stručnjaku valja pratiti i tijekove najviše razine intelektualne aktivnosti – svjetonazora. Upravo našem dobu pripadne su promjene svjetonazora, od (mnogovjekog) mehanicističkog ka posve novom entropijskom. Takve promjene posredno utječu i na načela gradnje i korištenja tehničkih sustava, posebno na znatno produljenje njihova eksploatacijskog vijeka. Ovom se temeljnom novumu pridružuje čitav niz drugih, razvijenih vlastitim istraživanjima (novi materijali, nove/visoke tehnologije, inženjerska primjena metoda umjetne inteligencije, novi proizvodni sustavi - concurrent, simultaneous, i sl.).

Suvremena kretanja razvoja strojarstva i brodogradnje traže od inženjera sve manje rutinskog rada, a sve više kreativnog angažmana. Od njih se očekuje da svojim intelektualnim sposobnostima i širinom temeljnog i stručnog obrazovanja budu sposobni za kompetentno praćenje svjetskog tehnološkog razvoja tijekom radnog vijeka i za vođenje tehnološkog razvoja u djelokrugu struke.

Osim temeljnog obrazovanja strojarskih, brodograđevnih i zrakoplovnih stručnjaka na preddiplomskom i diplomskom nivou, nužno je i daljnje obrazovanje, koje se u suvremenim trendovima ubrzanog razvoja struka i povećanja znanja očituje prije svega u cjeloživotnom učenju. Jedan dio inženjerski obrazovanih stručnjaka nastavlja obrazovanje na poslijediplomskom specijalističkom i doktorskom studiju, kako bi svoje znanje upotpunio višim metodama rada utemeljenim na znanstvenom pristupu istraživanja specifičnih problema struke. Svjetski razvoj, a tada i razvoj


2

svake nacionalne sredine temelji se dakako na fundamentalnim znanstvenim istraživanjima, ali ponajprije ipak u primijenjenim, prije svega, tehničkim i tehnološkim rješenjima, koja proizlaze iz istraživanja u raznim područjima tehničkih znanosti poput strojarstva i brodogradnje.

Svi oblici i stupnjevi studija na FSB, pa tako i poslijediplomski studiji otvoreni su suradnji u istraživanjima i obrazovanju s drugim visokoškolskim ustanovama i znanstvenim institutima u zemlji i svijetu. Tu prije svega treba istaknuti suradnju unutar Sveučilišta u Zagrebu i sa zagrebačkim znanstvenim ustanovama (npr. HAZU, Brodarski institut itd.) te onu sa srodnim fakultetima drugih sveučilišta u Hrvatskoj koji su i ustrojeni uz izdašnu pomoć FSB. Dosadašnja se je suradnja uglavnom temeljila na općim sporazumima suradnji i osobnim kontaktima znanstvenika. U budućnosti se očekuje institucionalizacija suradnje temeljem općih i zakonskih stremljenja integraciji sveučilišta.

Poslijediplomski studiji na FSB usporedivi su po sadržaju i usmjerenju istraživanja s analognim studijima u svijetu, naročito u Europi. Takva se ocjena temelji na saznanjima ključnih nastavnika pojedinih smjerova studija i njihovih individualnih kontakata s kolegama na odgovarajućim studijima. Izravnu usporedbu međutim nije moguće načiniti s jedne strane zbog nedostupnosti konkretnih podataka o nastavnim programima na Internetu, a s druge strane zbog velike raznolikosti pristupu organizaciji poslijediplomskih studija na vodećim svjetskim visokim učilištima, gdje omjer individualnog istraživačkog rada studenta i nastavnih obveza varira u vrlo širokim granicama. 1.2 Dosadašnja iskustva u provođenju poslijediplomskih studija na FSB

Znanstveno usavršavanje u području tehničkih znanosti u Hrvatskoj otpočelo je 1921. godine, kada je nastavničko vijeće Tehničke visoke škole u Zagrebu donijelo propise za stjecanje doktorata tehničkih znanosti. Prvi doktorat tehničkih znanosti stekao je ing. Konstantin Čališev 1922. godine. U znanstvenom polju strojarstvo prvi doktorat stekao je 1931. godine prof. dr. sc. Ivo Hercigonja, koji je bio nastavnik Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

Poslijediplomski studiji pri zagrebačkom Sveučilištu u znanstvenim poljima strojarstva i brodogradnje Fakulteta strojarstva i brodogradnje imaju dugu tradiciju. Prvi poslijediplomski studij "Tehnika i ekonomika automatizacije" organiziran je zajednički s Elektrotehničkim fakultetom i Ekonomskim fakultetom u Zagrebu 1962. godine. U školskoj godini 1963./64. organiziran je poslijediplomski studij "Tehnologija i organizacija strojarske proizvodnje". Brodograđevni odjel Fakulteta je u suradnji s Građevinskim fakultetom u Zagrebu organizirao u školskoj godini 1965./66. poslijediplomski studij "Teorija brodskih konstrukcija".

Od tih početaka poslijediplomskih studija do današnjih dana, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, u skladu s razvojem strojarske i brodograđevne znanosti, stalno su se usklađivali i osuvremenjivali nastavni programi i prilagođivali zakonskim propisima.

Do kraja 2004. godine, na različitim poslijediplomskim studijima organiziranim na FSB magistriralo je ukupno 778 magistara i točno 300 doktora znanosti iz područja strojarstva te 62 magistra i 42 doktora znanosti iz područja brodogradnje.


3

1.3 Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Svi studiji na FSB, pa tako i oni poslijediplomski, ustrojeni su na principima Bolonjske deklaracije te stoga podrazumijevaju i pokretljivost studenata i nastavnika. Vrednovanje napora polaznika temelji se na ECTS sustavu, što je preduvjet za studentsku mobilnost. Pojedini studijski moduli predviđaju slobodno izborne kolegije, prvenstveno unutar ponude poslijediplomskog studija FSB, ali u dogovoru s mentorom i voditeljem smjera studija, isto tako i iz ponude drugih studija užeg i šireg okruženja. Mobilnost prema drugim studijima i obrnuto je načelno moguća, ali ovisi o specifičnom slučaju i u većini situacija će biti vezana uz potrebu polaganja diferencijalnih sadržaja.

Prijelaz studenata iz jednog smjera poslijediplomskog studija FSB u drugi moguć je uz odobrenje Odbora za poslijediplomske studije i pozitivno mišljenje voditelja smjera studija u koji student želi prijeći. Ukoliko postoje razlike u odslušanim i položenim kolegijima odredit će se potrebni diferencijalni sadržaji.

Svi kolegiji FSB-a otvoreni su za upis i studentima drugih fakulteta. Student koji želi upisati pojedini kolegij mora se javiti predmetnom nastavniku. Nastavni programi FSB-a orijentirani su i prema stranim studentima. U slučaju da se prijavi dovoljan broj zainteresiranih kandidata moguća je organizacija studijskog programa na engleskom jeziku.

1.4. Mogućnost uključivanja studija u zajednički program s inozemnim sveučilištima

Kako je već spomenuto u uvodnim napomenama, poslijediplomski studiji su na FSB učestalo organizirani u suradnji s drugim visokoškolskim ustanovama. Predloženi studijski program zasnovan je za izvođenje unutar FSB, za što Fakultet raspolaže s dovoljnim kadrovskim i materijalnim resursima. Treba međutim spomenuti da se trenutačno na FSB provodi i jedan posebni poslijediplomski studijski program, organiziran temeljem TEMPUS projekta u suradnji s Kraljevskom visokom tehničkom školom (KTH) iz Stockholma i Tehničkim fakultetom Sveučilišta u Padovi, koji se izvodi na engleskom jeziku uz gostovanje pojedinih predavača iz navedenih institucija.

Isto se tako propozicijama poslijediplomskog studija definiranim Pravilnikom o poslijediplomskom studiju FSB predviđa angažman istaknutih inozemnih stručnjaka, naročito u onim uskim područjima znanosti gdje nemamo dovoljno dobrih vlastitih eksperata. Takve će se mogućnosti međutim moći realizirati samo u okviru raspoloživih izvora financiranja.


4

2. OPĆI DIO 2.1 Naziv studija i znanstveno područje

Naziv studija: POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKISTUDIJ STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Znanstveno područje: 2 TEHNIČKE ZNANOSTI

Znanstvena polja: 2.02 BRODOGRADNJA, 2.11 STROJARSTVO, 2.15 DRUGE TEMELJNE TEHNIČKE ZNANOSTI

Grane: 2.02.01 Konstrukcija plovnih objekata, 2.02.02 Hidromehanika plovnih objekata, 2.02.03 Osnivanje plovnih objekata, 2.02.04 Tehnologija gradnje i održavanja plovnih objekata, 2.11.01 Opće strojarstvo (konstrukcije), 2.11.02 Procesno energetsko strojarstvo, 2.11.03 Proizvodno strojarstvo, 2.11.04 Brodsko strojarstvo, 2.15.01 Automatika, 2.15.02 Energetika, 2.15.03 Materijali, 2.15.04 Organizacija rada i proizvodnje, 2.15.05 Tehnička mehanika i mehanika fluida, 2.15.06 Termodinamika, 2.15.07 Zaštita okoliša.

2.2 Nositelj studija

Isključivi nositelj studija je FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, Ivana Lučića 5

2.3 Institucijska strategija razvoja studijskih programa

Poslijediplomski (a i ostali) studijski programi FSB logično su vezani uz razvoj tehničkih znanosti i napredak struke. Nastavnici Fakulteta aktivno su vezani uz znanstveno-istraživačke projekte, koji su opet u interakciji s poslijediplomskim studijima. Naročito se to odnosi na tzv. seminarske kolegije poslijediplomskog doktorskog studija, koji su definirani kao kolegiji užeg područja istraživanja nastavnika (a tada i studenta), a predlažu ih i obnavljaju nastavnici temeljem tekućeg znanstveno-istraživačkog rada. Ti se kolegiji stalno usklađuju s promjenama u istraživačkim projektima, a odobrava ih Fakultetsko vijeće.

2.4 Inovativnost doktorskog programa

Strojarstvo i brodogradnja izrazito su interdisciplinarne struke. Temelje se na osnovnim prirodoznanstvenim disciplinama matematici, fizici i donekle kemiji, koje se u svojoj tehničkoj primjeni razvijaju u nizu užih područja od kojih prvenstveno


5

treba spomenuti mehaniku krutih tijela, mehaniku fluida i termodinamiku kao osnovne discipline struke. Na njih se nadovezuju znanstveni temelji struke predstavljeni disciplinama konstruiranja, tehnologije, organizacije i inženjerstva materijala. Temeljna znanja pretaču se tada u znanstvenu (i stručnu) primjenu u odabranoj skupini tehničkih sustava. One su zastupljene u sedam smjerova poslijediplomskog studija FSB:

ε Procesno-energetski smjer ε Teorija konstrukcija ε Robotika i automatizacija ε Materijali ε Strojarske tehnologije ε Industrijsko inženjerstvo i menadžment ε Brodogradnja i pomorska tehnika.

Svaki od navedenih smjerova sam po sebi objedinjuje po nekoliko tehničkih disciplina, a nastavni program je koncipiran tako da student mora birati i kolegije izvan ponude odabranog smjera, što daje dodatnu dimenziju interdisciplinarnosti studija.

Fakultet ima sklopljene ugovore o suradnji s nekoliko fakulteta unutar Sveučilišta u Zagrebu, a surađuje i s ostalim tehničkim fakultetima u Hrvatskoj te je na taj način otvoren za zajedničke aktivnosti na području poslijediplomskih studija. Isto se odnosi i na inozemne partnere unutar ugovora o suradnji sklopljenih na razini Sveučilišta.

FSB također ima potpisane ugovore o suradnji i zajedničkom razvoju s mnogim istaknutim privrednim objektima industrijskog i poslovnog sektora kao što su HEP, HŽ, ZET, Zubak, RS Metali, TŽV Janko Gredelj itd. koji uključuju i poslijediplomske i cjeloživotne oblike obrazovanja.

Osim znanstvenom podmlatku Fakulteta i znanstvenih instituta, poslijediplomski studij je u jednakoj mjeri namijenjen i stručnjacima iz industrije i poslovnog sektora. Nastavnici poslijediplomskog studija u velikoj većini surađuju s privredom i imaju saznanja o potrebama istraživanja u tom sektoru. Na taj način i u kolegije završnih semestara studija se ugrađuju sadržaji recentnih istraživanja načinjenih za potrebe industrije. Na isti način se poštuju i želje polaznika pri izboru tema disertacije povezane s aktualnom problematikom razvoja i proizvodnje njihovih matičnih poduzeća.

2.5 Uvjeti upisa na studij

Poslijediplomski doktorski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij na kojem je stekla najmanje 300 ECTS bodova ili ekvivalentni studij.

Koji se studij smatra odgovarajućim odnosno ekvivalentnim za upis i uvjete glede uspjeha na studiju, određuje Fakultetsko vijeće na prijedlog Odbora za poslijediplomski studij u skladu sa studijskim programom poslijediplomskog studija.

Pristupnici koji su stekli ranije kvalifikacije po studijskom sustavu prije 2005. godine upisuju se na poslijediplomski studij u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Statutom Sveučilišta u Zagrebu. To znači da


6

pristupnici koji su stekli magisterij znanosti prije 5. kolovoza 2004. godine mogu prijaviti izradu doktorata znanosti izvan doktorskog studija, a postupak mora biti okončan do 5. kolovoza 2012. Pristupnici koji su magistrirali nakon 5. kolovoza 2004. mogu zatražiti upis u V. i VI. semestar doktorskog studija pri čemu im se priznaje 90 ECTS bodova. Dužni su upisati dva izborna seminarska kolegija, a preko drugih oblika istraživanja i objavljivanja radova trebaju steći preostale tražene ECTS bodove.

2.6 Kriteriji odabira polaznika

Izbor pristupnika za upis na poslijediplomske studije obavlja se na temelju uspjeha na dodiplomskom, odnosno diplomskom studiju između pristupnika koji ispunjavaju uvjete natječaja za upis studenata. Natječaj se objavljuje u javnim glasilima i internet stranici Fakulteta.

Poslijediplomski znanstveni studij strojarstva i brodogradnje može upisati osoba koja je završila sveučilišni dodiplomski, odnosno diplomski studij strojarstva, brodogradnje ili zrakoplovstva s najmanjom prosječnom ocjenom studija vrlo dobar (iznad 3,50), odnosno ekvivalentnom ocjenom iz drugih sustava ocjenjivanja ili koja spada u 20% najboljih studenata u svojoj generaciji.

Upis se može iznimno odobriti i osobama koje su završile sveučilišni dodiplomski, odnosno diplomski studij iz drugih znanstvenih polja, uz polaganje diferencijskih ispita. Odluku o sadržaju diferencijskih ispita donosi Fakultetsko vijeće na prijedlog Odbora za poslijediplomski studij.

Pristupnik mora imati znanje najmanje jednog svjetskog jezika, što se prije upisa provjerava posebnim ispitom.

Osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, na temelju odluke Fakultetskog vijeća o ispunjavanju propisanih uvjeta te izrade i javne obrane doktorskog rada, a uz suglasnost Senata Sveučilišta, mogu steći doktorat znanosti. Znanstvena dostignuća moraju odgovarati broju ECTS bodova koji su potrebni za prijavu doktorata znanosti unutar doktorskog studija. Vrednovanje radova provodi Povjerenstvo koje imenuje Fakultetsko vijeće na prijedlog Odbora za poslijediplomske studije. Povjerenstvo podnosi izvješće Fakultetskom vijeću koje o njemu donosi odluku.

2.7 Kompetencije po završetku studija

Završetkom poslijediplomskog doktorskog studija stječe se akademski stupanj doktora znanosti iz područja strojarstva odnosno brodogradnje. Takvi stručnjaci osposobljeni su za samostalan znanstvenoistraživački rad uz primjenu suvremenih istraživačkih metoda. Tijekom studija dužni su objavljivati rezultate znanstvenih istraživanja u časopisima s međunarodnom recenzijom, na međunarodnim simpozijima ili u obliku verificiranih istraživačkih izvješća, čime pokazuju sposobnost pismenog prikazivanja rezultata svojih istraživanja uz njihovu kritičku analizu i/ili sintezu. Ta istraživanja moraju sadržavati znanstveni doprinos razvoju struke.


7

3. OPIS PROGRAMA

Na poslijediplomskom sveučilišnom studiju za znanstveno usavršavanje na Fakultetu strojarstva i brodogradnje stječe se akademski stupanj doktora znanosti.

Doktorski studij strojarstva i brodogradnje izvodi se po smjerovima. U skladu s Pravilnikom o utvrđivanju znanstvenih područja ("Narodne novine", br. 29/97), studij pripada znanstvenom području tehničke znanosti.

Znanstveno polje strojarstvo zastupljeno je sa šest smjerova: ε Procesno-energetski smjer ε Teorija konstrukcija ε Robotika i automatizacija ε Materijali ε Strojarske tehnologije ε Industrijsko inženjerstvo i menadžment,

a znanstveno polje brodogradnja smjerom: ε Brodogradnja i pomorska tehnika.

Student odabire smjer poslijediplomskog studija prilikom upisa na studij.

3.1 Struktura i organizacija doktorskog programa

U uvodnom dijelu doktorskog studija kolegiji su auditorni, a u višim semestrima auditorni i seminarski. Izborni seminarski kolegiji izvode se za grupe studenata u obliku konzultacija, uz individualni rad studenta na zadanoj temi iz užeg područja istraživanja. U okviru seminarskih kolegija provodi se mjesečno izvještavanje obavljenog istraživanja pred studentima grupe i nastavnicima. Seminarski kolegij završava izradom i obranom individualnog pisanog rada studenta.

Svi kolegiji doktorskog studija su jednosemestarski. Svaki auditorni kolegij ima 45 sati nastave (predavanja i vježbe). Izborni seminarski (istraživački) kolegiji upisuju se s fondom od 50 sati, što predstavlja individualni semestarski angažman nastavnika s pojedinačnim studentom (konzultacije, pregled rada, periodičko i završno izvještavanje), a ne uključuje individualno istraživanje studenta.

Kolegij na doktorskom studiju može imati najviše tri nositelja. Nositelj kolegija može biti svaki nastavnik izabran u znanstveno-nastavno zvanje u Hrvatskoj ili tome odgovarajući nastavnik iz inozemstva.

Studij se, u pravilu, izvodi na hrvatskom jeziku, a u iznimnim slučajevima na jednom od svjetskih jezika.

Zbog obveza nastavnika i studenata te raspoloživog prostora, nastava se održava u pravilu petkom popodne i subotom cijeli dan. Tijekom radnog tjedna studenti obavljaju praktični dio istraživanja i konzultacije s nastavnicima i mentorom.

Kolegiji doktorskog studija dijele se u tri kategorije: ε Temeljni kolegiji ε Kolegiji smjera ε Izborni seminarski kolegiji.


8

3.1.1 Temeljni kolegiji Temeljni kolegiji doktorskog studija jesu: Obvezni zajednički temeljni kolegiji (T/O):

ε Metodologija znanstvenoistraživačkog rada (izvodi se u I. semestru) ε Linearni prostori (izvodi se u I. semestru) ε Mehanika kontinuuma (izvodi se u II. semestru).

Polaganjem obveznih zajedničkih kolegija pristupnik stječe temeljna metodološka i druga znanja potrebna za nastavak doktorskog studija.

Temeljni kolegiji smjera (T/S), koje nudi svaki smjer (najviše tri kolegija); bira se najmanje po jedan po jedan u II. i III. semestru.

Izborni temeljni kolegiji su temeljni kolegiji svih ostalih smjerova; moguće ih je birati u III. semestru.

Polaznici smjera Brodogradnja i pomorska tehnika slušaju T/S kolegije svoga smjera, a u III. semestru studija biraju jedan kolegij među T/S kolegijima smjerova znanstvenog polja strojarstvo.

Temeljni kolegiji smjera i izborni temeljni kolegiji služe profiliranju znanja za uže područje istraživanja.

Nositelj kolegija može odrediti koje kolegije (prerekvizite) mora prethodno slušati kandidat za upis određenog kolegija. 3.1.2 Kolegiji smjera

Kolegiji smjera (S) pripadaju užem području znanstvenog istraživanja studenta, a nude ih pojedini smjerovi (najviše osam). Unutar ponuđenih kolegija odabranoga smjera student bira ove kolegije u III. semestru i eventualno dodatno u IV. semestru. 3.1.3 Izborni seminarski kolegiji

Izborne seminarske kolegije užeg područja istraživanja (I kolegije) u IV. semestru, predlažu nastavnici smjerova, iz područja tekućeg znanstveno istraživačkog rada. Izborni seminarski kolegiji usklađuju se s promjenama u znanstveno-istraživačkim projektima, uz odobrenje Fakultetskog vijeća. Seminarski kolegij polaže se izradom i obranom istraživačkog rada. 3.1.4 Bodovni sustav

Uvjeti napredovanja u studiju i prijave doktorskog rada temelje se na ECTS sustavu vrednovanja ukupnog angažmana studenta u vezi s pojedinim kolegijima ili drugim aktivnostima tijekom studija. Pri tome se svakom kolegiju ili aktivnosti pridružuje određen broj bodova (kredita), koji je u razmjeru s opterećenjem studenta.

Student stječe ECTS bodove polaganjem ispita, obranom istraživačkih radova, predajom verificiranih istraživanja, javnom obranom preliminarne i konačne teme doktorskog rada, tiskanjem ili prihvaćanjem rada za tisak u časopisu s međunarodnom recenzijom odnosno u zborniku radova na međunarodno priznatoj konferenciji, priznavanjem patenta.


9

Struktura poslijediplomskog studija s minimalnim brojem kolegija i pripadnim bodovnim sumama prikazana je u tablici 1.

Tablica 1: Minimalne obveze doktorskog studija

Obveze tijekom studija Min. broj kolegija Broj bodova

semestar I. II. III. IV. V. VI. T/O 2 1 3 24 T/S 1 ( ) 1 min. 8 S 2 ( ) 2 min. 14 I 2 2 min. 14 R * * * ** ** 20-40 IS * * * * * * 10-40 D 60

Zbroj bodova 16 min

16 min

14 min

14 min

30 min

30 min min. 180

Legenda uz tablicu 1.: T/O – Temeljni obvezni kolegij – 8 ECTS bodova T/S – Temeljni kolegiji smjera, odnosno izborni temeljni kolegiji – 8 ECTS bodova S – Kolegij užeg područja istraživanja - 7 ECTS bodova I – Izborni seminarski kolegij užeg područja istraživanja – 7 ECTS bodova IS – Verificirana i recenzirana istraživanja, i prijava teme rada R – Radovi iz područja istraživanja objavljen u međunarodno priznatom časopisu (CC,

SCI,...) ili u Zborniku radova s međunarodnog znanstvenog skupa. D - Izrada i obrana doktorskog rada ( ) - Alternativno moguće * moguće stjecanje bodova ** nužno stjecanje bodova

Razrada kriterija za stjecanje ECTS bodova: R – OBJAVLJENI ČLANCI U ČASOPISIMA ILI NA MEĐUNARODNO

PRIZNATIM KONFERENCIJAMA: 20 - 40 ECTS bodova Radovi moraju biti vezani uz područje istraživanja.

- Članak u CC časopisu: do 24 ECTS bodova - Članak u časopisu s međunarodnom recenzijom: do 18 ECTS bodova - Članak na međunarodno priznatoj konferenciji: do 8 ECTS bodova - Međunarodno priznati patent: do 30 ECTS bodova.

Odbor za poslijediplomske studije vrednuje objavljene radove a na temelju aktualno napravljenog i javno dostupnog popisa priznatih časopisa i međunarodnih konferencija.


10

IS – ISTRAŽIVANJA: 10 - 40 ECTS bodova - Verificirana istraživanja, vezana uz područje istraživanja doktorskog rada,

provedena na inozemnim institucijama (u trajanju od najmanje 3 mjeseca kumulativno): do 15 ECTS bodova

- Recenzirani izvještaj o rezultatima istraživanja na međunarodnim projektima (FP6, FP7, EUREKA i sl.) – isključivo vezano uz područje istraživanja doktorskog rada: do 7 ECTS bodova

- Javna obrana prijave preliminarne teme i konačna obrana teme doktorskog rada: svaka po 5 ECTS bodova - Razvojni projekti za industriju (isključivo vezano uz područje istraživanja

doktorskog rada): ukupno do 10 ECTS bodova. Student može tijekom studija sakupiti i više od 180 ECTS bodova prema gore

navedenoj tablici i razradi kategorija za stjecanje ECTS bodova. Pristupnici koji su magistrirali nakon 5. kolovoza 2004. a upisani su u V. semestar

sa 90 ECTS bodova moraju položiti dva upisana izborna seminarska kolegija, javno obraniti preliminarnu i konačnu temu doktorskog rada, te preostale ECTS bodove stjecati verificiranim istraživanjima, objavljivanjem radova u časopisima ili na međunarodnim konferencijama (R i IS bodovi). 3.2 Opis smjerova studija 3.2.1 Smjer: Procesno energetski

Produbljuju se znanja iz tehničke termodinamike, mehanike fluida, prijenosa topline i tvari, kao i znanja na kojima se temelje metode istraživanja u tim disciplinama – od numeričkih do eksperimentalnih. Polaznike se uvodi u samostalna istraživanja u navedenim disciplinama, kao i u primjeni tih disciplina te posebnih poglavlja mehanike i čvrstoće u rješavanju tehničke problematike procesnih, energetskih i termotehničkih postrojenja. Polaznike se uz to potiče i na istraživanja koja doprinose kvaliteti rada tih postrojenja, npr. na istraživanja usmjerena na regulaciju procesa, mjernu tehniku i na utjecaj rada postrojenja na okoliš.

3.2.2 Smjer: Teorija konstrukcija

Poslijediplomski studij na ovom smjeru temelji se na produbljivanju znanja iz teorije konstruiranja strojarskih sustava i njihovih sastavnica, numeričke analize i primjene numeričkih metoda u mehanici, metoda teorijske i eksperimentalne analize konstrukcija, dinamike mehaničkih sustava, metoda optimalnog projektiranja strojarskih konstrukcija kao i znanja potrebnih za osnivanje novih metoda analize, oblikovanja i proračuna općih strojarskih konstrukcija, motora i vozila, posebnih konstrukcija vojne tehnike i zrakoplovnih konstrukcija.

Studenti stječu znanja potrebna za samostalni znanstveno-istraživački rad te za primjenu novih metoda i saznanja pri oblikovanju, analizi, sintezi i uporabi strojarskih konstrukcija.


11

3.2.3 Smjer: Robotika i automatizacija

Studij na smjeru Robotika i automatizacija omogućuje studentima znanstveno istraživački rad na području automatizacije izradbenih i montažnih sustava.

Studenti će se upoznati s novim pristupima i metodama za oblikovanje i vođenje automatskih proizvodnih sustava, te će steći znanja o modernim algoritmima za vođenje robota, elementima umjetne inteligencije (umjetne neuronske mreže, sustavi neizrazite logike, genetički algoritmi), CAD/CAE/CAM tehnologijama, te integraciji oblikovanja proizvoda i projektiranja proizvodnog sustava. 3.2.4 Smjer: Materijali

Osnovna svrha studija na smjeru je osposobljavanje polaznika za samostalno znanstveno djelovanje u području istraživanja, razvoja i primjene materijala. Stječu se znanja ne samo o metalnim već i o polimernim, keramičkim i kompozitnim materijalima. Proučavaju se fizikalne osnove postupaka modificiranja i prevlačenja površina koji omogućuju dobivanje raznolikih kombinacija svojstava osnovnih materijala i površinskih slojeva. Posebno se obrađuju suvremeni materijali i pripadajuće tehnologije - tehnička keramika, "pametni" materijali, ćelijasti materijali i sl. Usvajaju se postupci za karakterizaciju materijala - analiza sastava, mikrostrukture i ostalih svojstava. Razrađuje se metodologija odabira materijala u cilju integracije znanja o materijalima u proces razvoja proizvoda te u postupke proizvodnje. 3.2.5 Smjer: Strojarske tehnologije

Strojarske tehnologije su interdisciplinarno područje koje obuhvaća najnovija znanja s područja tehnologije lijevanja, obradbe polimera, deformacijskih strojeva i procesa, alatnih strojeva i procesa, zavarivanja i srodnih postupaka zavarenih konstrukcija, te korozije i zaštite od korozije.

Polaznici doktorskog studija stječu sva potrebna znanja za samostalno ili timsko istraživanje i rješavanje i najsloženijih problema iz navedenih područja. Osposobljavaju se za sustavno rješavanje problema putem eksperimentalnih istraživanja ili matematičkim modeliranjem i simulacijom procesa. 3.2.6 Smjer: Industrijsko inženjerstvo i menadžment

Poslijediplomski studij iz područja industrijskog inženjerstva i menadžmenta koncipiran je u prvom redu kao nastavak sveučilišnog dodiplomskog, odnosno diplomskog studija usmjerenja Industrijsko inženjerstvo, odnosno smjera Industrijsko inženjerstvo i menadžment, ali i kao mogućnost stjecanja znanja iz ova dva važna i povezana područja svim inženjerima.

Osim zajedničkih i temeljnih kolegija, izborom užih područja istraživanja omogućuje se polaznicima usmjeravanje u područja tehničke logistike, osiguravanja kvalitete i mjeriteljstva, razvoja i optimiranja tehnoloških procesa, upravljanja proizvodnjom i održavanja, upravljanja projektima, strateškog i operativnog menadžmenta te metoda optimiranja. Dodatna se usmjeravanja postižu kroz kolegije vezane uz znanstvene projekte, čime se kandidate uvodi u istraživački rad.


12

3.2.7 Smjer: Brodogradnja i pomorska tehnika

Studenti produbljuju znanja iz hidromehanike, konstrukcije broda i pomorskih objekata, te njihovog osnivanja (projektiranja). Također se produbljuju znanja iz izgradnje i eksploatacije broda i pomorskih objekata.

Kroz temeljne kolegije smjera prvo se proširuju znanja iz relevantnih matematičkih metoda kao podloga za daljnji istraživački rad.

Kolegiji užeg područja istraživanja za područje hidromehanike fokusirani su na računalne metode u hidrodinamici, pomorstvenost, upravljivost i sigurnost plovnih objekata na morskom valovlju te eksperimentalna istraživanja u bazenu i naravi.

Na području konstrukcije plovnih objekata težište je na produbljivanu znanja iz dinamike pomorskih konstrukcija te modernih projektnih metoda za vrlo složene tehničke objekte.

Na području osnivanja plovnih objekata upoznat će se tehnike modeliranja i sinteze plovnog objekta, te njegovog pogonskog sustava korištenjem višekriterijalnih tehnika.

Na području gradnje broda proširit će se znanja vezana uz metodologije i upravljanje proizvodnim procesom te pripadnim sustavom kontrole kvalitete.

3.3 Popis obveznih i izbornih kolegija 3.3.1 Temeljni obvezni zajednički kolegiji (T/O): Šifra Nositelj Naziv kolegija Broj sati ECTS

5271 Nikola Šakić, Dragutin Taboršak

Metode znanstveno-istraživačkog rada 45 8

7171 Sanja Singer Linearni prostori 45 8

7271 Ivo Alfirević Mehanika kontinuuma 45 8


13

3.3.2 Smjer: PROCESNO ENERGETSKI

Voditelj: Prof. dr. sc. Mladen Andrassy

Temeljni kolegiji smjera (T/S) Šifra Nositelj Naziv kolegija Broj sati ECTS

5271 Zdravko Virag, Mario Šavar Dinamika fluida 45 8

7171 Antun Galović Konvektivni prijenos topline i mase 45 8

7271 Željko Bogdan, Neven Duić Modeliranje izgaranja i zračenja topline 45 8

Kolegiji užeg područja istraživanja (S) Šifra Nositelj Naziv kolegija Broj sati ECTS 2171 Zdravko Virag Računalna dinamika fluida 45 7 6171 Antun Galović Posebna poglavlja iz kondukcije 45 7

2372 Nikola Šerman, Dražen Lončar

Dinamika i regulacija termohidrauličkih procesa 45 7

2271 Branimir Matijašević Teorija turbostrojeva 45 7

6173 Antun Galović, Boris Halasz Termodinamička valjanost procesa 45 7

6271 Tonko Ćurko Rashladni procesi i sustavi 45 7

6272 Srećko Švaić, Mladen Andrassy

Eksperimentalne metode u prijenosu topline i tvari 45 7

6273 Davor Zvizdić Viša toplinska mjerenja 45 7

Izborni seminarski kolegiji užeg područja istraživanja (I) Šifra Nositelj Naziv kolegija Broj sati ECTS 6277 Mladen Andrassy Regeneracija toplinske energije 50 7

2373 Željko Bogdan, Daniel Rolph Schneider

Razvoj suvremenih termoenergetskih postrojenja 50 7

6174 Antun Galović Izmjena topline u fluidiziranom sloju 50 7 6175 Boris Halasz Evaporativni uređaji 50 7 2374 Neven Duić Numeričke metode u prijenosu topline 50 7

2272 Branimir Matijašević

Strujne, toplinske i mehaničke pojave u turbostrojevima 50 7

2471 Nikola Ružinski Energetika i zaštita okoliša 50 7

2375 Nikola Šerman, Dražen Lončar

Analiza i sinteza regulacije termohidrauličkih procesa 50 7

6274 Srećko Švaić, Ivanka Boras Kvantitativna infracrvena termografija 50 7

6275 Srećko Švaić, Mladen Andrassy Toplinski aparati i oprema 50 7

6276 Davor Zvizdić Mjerni i etalonski sustavi 50 7

Neven Duić, Željko Bogdan Napredno energetsko planiranje 50 7


14

3.3.3 Smjer: TEORIJA KONSTRUKCIJA

Voditelj: Prof. dr. sc. Dragan Pustaić

Temeljni kolegiji smjera (T/S) Šifra Nositelj Naziv kolegija Broj sati ECTS 5271 Sanja Singer Numerička analiza 45 8

7171 Dorian Marjanović Teorija konstruiranja 45 8

7271 Jurica Sorić, Nikola Vranković Numeričke metode u mehanici 45 8

Kolegiji užeg područja istraživanja (S) Šifra Nositelj Naziv kolegija Broj sati ECTS 7274 Jurica Sorić Ploče i ljuske 45 7 7572 Damir Semenski Teorija elastičnosti 45 7 7273 Ivo Alfirević Mehanika neelastičnih tijela 45 7 7571 Mirko Husnjak Mehanika loma 45 7 7371 Milan Opalić Teorija strojarskih sustava 45 7 7671 Milenko Stegić Teorija vibracija 45 7 6471 Dragutin Ščap Optimiranje i sinteza konstrukcija 45 7

6371 Josip Stepanić, Ivan Mahalec Motori i vozila, odabrana poglavlja 45 7

Izborni seminarski kolegiji užeg područja istraživanja (I) Šifra Nositelj Naziv kolegija Broj sati ECTS

7674 Osman Muftić, Tanja Jurčević Lulić

Ergonomija i biomehanika 50 7

7673 Zdravko Terze, Osman Muftić Dinamika mehaničkih sustava 50 7

7672 Željko Božić, Osman Muftić Dinamička čvrstoća konstrukcija 50 7

7573 Damir Semenski Eksperimentalna analiza naprezanja 50 7 7574 Mirko Husnjak Zamorna čvrstoća 50 7 7675 Vranković Nikola Dinamika strojeva 50 7

7277 Ivo Alfirević, Juraj Saucha Mehanika kompozitnih konstrukcija 50 7

7575 Damir Semenski Mehanika oštećenja 50 7

7276 Jurica Sorić, Zdenko Tonković

Numeričke metode nelinearne analize konstrukcija 50 7

7275 Juraj Saucha, Zdenko Tonković Tankostijene konstrukcije 50 7

7279 Dragan Pustaić Teorija plastičnosti 50 7 7280 Dragan Pustaić Teorija viskoelastičnosti 50 7 7278 Milenko Stegić Teorija stabilnosti 50 7 7676 Vranković Nikola Shakedown; teorija i primjena 50 7


15

7472 Dorian Marjanović Metode umjetne inteligencije u konstruiranju 50 7

7372 Milan Opalić Prijenos snage i gibanja 50 7

7373 Zvonko Herold, Branimir Pavić

Oblikovanje visoko napregnutih spojeva konstrukcija 50 7

6472 Dragutin Ščap Optimiranje u razvoju konstrukcija 50 7

6380 Ivan Mahalec, Zoran Lulić Istraživanje toplinskih procesa u motoru 50 7

6372 Ivan Mahalec, Zoran Lulić Računalna potpora u razvoju motora i vozila 50 7

6374 Nenad Dujmović Tračnička vozila velikih brzina 50 7 6376 Josip Stepanić Temeljna načela konstruiranja vozila 50 7

6375 Josip Stepanić, Ivan Mahalec Alternativni pogoni motornih vozila 50 7

6373 Nenad Dujmović Lebdeća vozila 50 7

6377 Josip Stepanić, Zdravko Bukljaš, Branimir Pavić

Konstrukcijski sustavi vozila 50 7

6378 Josip Stepanić Borislav Galović Posebna poglavlja iz zrakoplovstva 50 7

6379 Josip Stepanić, Adriano Barić Balistika i raketni sustavi 50 7


16

3.3.4 Smjer: BRODOGRADNJA I POMORSKA TEHNIKA

Voditelj: Prof. dr. sc. Vedran Žanić


1171 Andreja Werner, Zdravko Virag, Šime Malenica

Matematičke metode u dinamici fluida 45 8

1271 Ivo Senjanović, Vedran Žanić, Većeslav Čorić

Matematičke metode u teoriji konstrukcija 45 8

1471 Želimir Sladoljev, Nikola Šakić Integralni proces gradnje broda 45 8

Kolegiji užeg područja istraživanja (S) Šifra Nositelj Naziv kolegija Broj sati ECTS 1272 Izvor Grubišić Geometrija, statika i sigurnost broda 45 7 1273 Većeslav Čorić Pomorstvenost i upravljivost 45 7

1274 Nenad Bobanac, Rajko Grubišić Eksperimentalne metode u brodogradnji 45 7

1275 Ivo Senjanović Dinamika pomorskih konstrukcija 45 7 1276 Vedran Žanić Projektiranje konstrukcije plovnih objekata 45 7

1472 Ivan Mavrić, Tomislav Zaplatić Metode i sustavi brodograđevnog procesa 45 7

1571 Želimir Parat, Ante Šestan Osnivanje pogonskog sustava broda 45 7

1278 Vedran Slapničar Osnivanje profitabilnog broda 45 7

Izborni seminarski kolegiji užeg područja istraživanja (I) Šifra Nositelj Naziv kolegija Broj sati ECTS

1372 Roko Dejhalla, Andreja Werner CFD u osnivanju broda 50 7

1172 Izvor Grubišić Hidrodinamička teorija propulzora 50 7

1371 Izvor Grubišić Višekriterijski modeli konceptualnog osnivanja broda 50 7

1279 Ivo Senjanović Strukturna analiza 50 7

1280 Vedran Žanić Podobnost i pouzdanost konstrukcije plovnih objekata 50 7

1281 Kalman Žiha Primjena simulacija u konstrukciji brodova 50 7

1282 Većeslav Čorić Valno opterećenje brodova i pučinskih objekata 50 7

1474 Želimir Sladoljev Upravljanje brodograđevnim procesom 50 7


17

3.3.5 Smjer: ROBOTIKA I AUTOMATIZACIJA

Voditelj: Prof. dr. sc. Dubravko Majetić

Temeljni kolegiji smjera (T/S) Šifra Nositelj Naziv kolegija Broj sati ECTS 3171 Branko Novaković Metode automatizacije 45 8 3172 Mladen Crneković Robotizacija 45 8 8771 Bojan Jerbić Integrirano inženjerstvo 45 8

Kolegiji užeg područja istraživanja (S) Šifra Nositelj Naziv kolegija Broj sati ECTS

3173 Mladen Crneković, Dubravko Majetić Automatizacija proizvodnje 45 7

3174 Joško Petrić Hidraulika i pneumatika 45 7

3175 Davor Zorc, Joško Deur Računalno upravljanje 45 7

3176 Mario Essert Algoritamske tehnike 45 7

3177 Branko Novaković, Dubravko Majetić Umjetne neuronske mreže 45 7

8772 Božo Vranješ, Bojan Jerbić, Zoran Kunica

Izradbeni i montažni sustavi 45 7


Tehnologija automatskog sklapanja 45 7

8774 Bojan Jerbić, Zoran Kunica Inteligentni proizvodni sustavi 45 7

Izborni seminarski kolegiji užeg područja istraživanja (I) Šifra Nositelj Naziv kolegija Broj sati ECTS 3178 Mladen Crneković Mobilni roboti 50 7 3179 Branko Novaković Neizrazito upravljanje 50 7 3180 Joško Petrić Mehatronika 50 7 3181 Joško Deur Regulacija elektromotornih pogona 50 7

8775 Bojan Jerbić, Zoran Kunica Inteligentni montažni sustavi 50 7


Projektiranje izradbenih i montažnih sustava 50 7

3182 Davor Zorc Senzorika 50 7


18

3.3.6 Smjer: MATERIJALI

Voditelj: Prof. dr. sc. Tomislav Filetin

Temeljni kolegiji smjera (T/S) Šifra Nositelj Naziv kolegija Broj sati ECTS 4171 Đurđica Španiček Znanost o materijalima 45 8 4172 Vinko Ivušić Inženjerstvo materijala 45 8 4173 Tomislav Filetin Modeliranje pri istraživanju materijala 45 8

Kolegiji užeg područja istraživanja (S) Šifra Nositelj Naziv kolegija Broj sati ECTS 4174 Mladen Franz Mehanička svojstva materijala 45 7

4175 Mladen Franz, Zdravko Schauperl, Damir Markučič

Metode istraživanja materijala 45 7

4176 Vinko Ivušić Tribologija 45 7

4271 Franjo Cajner, Antun Galović, Zdravko Virag

Prijenos topline i mase pri toplinskoj obradbi metala 45 7

4177 Tomislav Filetin Metode izbora materijala 45 7

4272 Franjo Cajner, Mladen Stupnišek, Božidar Matijević

Inženjerstvo površina 45 7

4178 Đurđica Španiček, Zdravko Schauperl Kompozitni materijali 45 7

4273 Franjo Cajner, Tomislav Filetin Posebni materijali 45 7

Izborni seminarski kolegiji užeg područja istraživanja (I) Šifra Nositelj Naziv kolegija Broj sati ECTS 4179 Đurđica Španiček Polimerni kompoziti 50 7 4180 Đurđica Španiček Kemijska postojanost polimera 50 7

4274 Mladen Stupnišek, Franjo Cajner, Božidar Matijević

Toplinsko modificiranje površina 50 7

4181 Tomislav Filetin, Bojan Jerbić Ekspertni sustavi 50 7

4182 Vinko Ivušić Kontrola trošenja materijala 50 7

Tomislav Filetin, Mladen Franz Suvremeni materijali i postupci 50 7

Zdravko Schauperl, Lidija Ćurković Karakterizacija materijala 50 7


19

3.3.7 Smjer: STROJARSKE TEHNOLOGIJE

Voditelj: Prof. dr. sc. Slobodan Kralj


8171 Branko Novaković, Miljenko Math

Matematičko modeliranje i simulacija procesa 45 8

3183 Branko Novaković, Igor Čatić Teorija sustava 45 8

6176 Antun Galović, Zdravko Virag Nestacionarna temperaturna polja 45 8

Kolegiji užeg područja istraživanja (S) Šifra Nositelj Naziv kolegija Broj sati ECTS 8172 Ivan Budić Tehnologija lijevanja 45 7

8471 Igor Čatić, Mladen Šercer Injekcijsko prešanje polimera 45 7

8472 Mladen Šercer Oporaba polimera 45 7 8271 Andrija Mulc Deformacijski strojevi i procesi 45 7

8571 Toma Udiljak, Damir Ciglar, Stephan Škorić Alatni strojevi i procesi 45 7

8371 Slobodan Kralj, Zoran Kožuh Posebni postupci spajanja i rezanja 45 7

8571 Ivan Juraga Korozija materijala 45 7

Izborni seminarski kolegiji užeg područja istraživanja (I) Šifra Nositelj Naziv kolegija Broj sati ECTS 8173 Ivan Budić Ljevarski odmetak 50 7 8174 Ivan Budić Napetosti u kalupu 50 7 8473 Igor Čatić Konstruiranje i izradba kalupa 50 7 8474 Pero Raos Razvoj polimernih proizvoda 50 7 8475 Đurđica Španiček Reakcijska preradba polimera 50 7 8476 Ivan Šmit Karakterizacija polimera 50 7 8272 Andrija Mulc Postupci inkrementalnog oblikovanja 50 7 8273 Miljenko Math Računalno simuliranje deformacija 50 7

8672 Toma Udiljak, Damir Ciglar, Stephan Škorić Visokoučinske obradbe 50 7

8673 Toma Udiljak, Damir Ciglar Visokodinamički alatni strojevi 50 7

8674 Toma Udiljak Automatizirani obradni sustavi 50 7

8372 Slobodan Kralj, Zoran Kožuh Podvodno zavarivanje i rezanje 50 7

8373 Slobodan Kralj Oprema za zavarivanje 50 7 8374 Zoran Kožuh Lijepljenje u proizvodnji 50 7 8375 Zoran Kožuh Robotizacija i automatizacija zavarivanja 50 7 8572 Ivan Juraga Zaštita od korozije 50 7 8573 Ivan Juraga Zavarivanje i korozija čelika 50 7


20

3.3.8 Smjer: INDUSTRIJSKO INŽENJERSTVO I MENADŽMENT

Voditelj: Prof. dr. sc. Nikola Šakić


5272 Nikola Šakić, Čedomir Oluić Industrijsko inženjerstvo 45 8

5273 Nedeljko Štefanić Menadžment 45 8

3271 Vedran Mudronja, Vjera Krstelj Osiguravanje kvalitete 45 8

Kolegiji užeg područja istraživanja (S) Šifra Nositelj Naziv kolegija Broj sati ECTS 5171 Čedomir Oluić Tehnička logistika i operacijska istraživanja 45 7 5274 Nedeljko Štefanić Kvantitativne metode u odlučivanju 45 7 3272 Sanjin Mahović Mjeriteljska infrastruktura 45 7 5172 Predrag Ćosić Projektiranje tehnoloških procesa 45 7

5275 Nikola Šakić, Nedeljko Štefanić Informacijski sustavi proizvodnje 45 7

5276 Ivo Čala Upravljanje proizvodnjom i projektima 45 7 7277 Nedeljko Štefanić Strateški i operativni menadžment 45 7 5371 Nedeljko Štefanić Menadžment ljudskih resursa 45 7

Izborni seminarski kolegiji užeg područja istraživanja (I) Šifra Nositelj Naziv kolegija Broj sati ECTS 3273 Vedran Mudronja Trokoordinatna mjerenja 50 7 3274 Sanjin Mahović Mjeriteljstvo površina 50 7 3275 Vedran Mudronja Suvremena kontrola kvalitete 50 7 5278 Nikola Šakić Projektiranje informacijskih sustava 50 7 5173 Čedomir Oluić Upravljanje logistikom 50 7 5279 Ivo Čala Menadžment u održavanju 50 7

3371 Vjera Krstelj, Damir Markučič Nerazorna ispitivanja u industriji 50 7

5280 Ivo Čala Ekologija i održavanje 50 7

5281 Nikola Šakić, Nedeljko Štefanić Faktorska analiza i planiranje pokusa 50 7

5174 Predrag Ćosić Optimiranje projektiranja tehnoloških procesa 50 7


21

3.4 Opisi kolegija

Nalaze se u Prilogu I.

3.5 Režim studiranja i obveze studenata, uvjeti napredovanja u studiju

Studenti su dužni redovito pohađati predavanja te sudjelovati u svim predviđenim oblicima nastave.

Uredno pohađanje nastave potvrđuje predmetni nastavnik svojim potpisom u indeksu.

Semestar testira dekan na osnovi potvrđenog urednog pohađanja nastave i podmirenih ostalih obveza.

U viši semestar iste akademske godine studenti se mogu upisati samo ako imaju testiran prethodni semestar. Uvjeti upisa u sljedeću akademsku godinu utvrđeni su studijskim programom.

Prijelaz studenta iz jednog smjera studija u drugi odobrava Odbor za poslijediplomske studije na temelju obrazložene molbe studenta i uz pozitivno mišljenje voditelja smjera u koji student prelazi. U tom slučaju student je dužan položiti razliku ispita iz prethodnih semestara smjera u koji prelazi.

Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje tijekom nastavne godine, a konačna ocjena utvrđuje se na ispitu. Uspjeh postignut na ispitu dostupan je javnosti.

Pravo uvida u ispitnu dokumentaciju ima osoba koja za to dokaže pravni interes u roku ne dužem od jedne godine od dana održavanja ispita.

Provjera znanja studenta za sve upisane predmete obavlja se putem ispita. Ispit može biti pismeni i/ili usmeni, a može se obaviti i kao rasprava izrađenog referata.

Ispitu može pristupiti student koji u indeksu ima potpis nastavnika koji je voditelj dotičnog kolegija. Ocjene ispita su: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1).

Odbor za poslijediplomske studije određuje i javno objavljuje listu referentnih časopisa i aktualnih međunarodno priznatih konferencija u kojima se objavom radova mogu stjecati odgovarajući ECTS bodovi.

Mentor studenta organizira i obznanjuje javne obrane prijave teme doktorskog rada i pismeno izvješćuje o provedenim postupcima.

Mentor studenta prati ostvarenje ostalih obveza (verificirana istraživanja, objavljeni radovi i dr.) i unosi ih u informacijski sustav poslijediplomskog studija.

Svaki izvještaj o istraživanju, objavljeni rad, patent i sl. mora biti u pisanom i ili elektroničkom obliku pohranjen u osobnu arhivu studenta.

Kako bi polaznici dokazali uspješnost u studiju i stekli pravo daljnjeg studiranja potrebno je da u pojedinim fazama studija zadovolje minimalne uvjete za nastavak studija. Minimalni uvjeti upisa u pojedine semestre su sljedeći:

ε Za upis III. semestra: položeni kolegiji s min. 20 ECTS bodova. ε Za upis V. semestra: položeni svi kolegiji T/O, obranjena preliminarna tema

doktorskog rada i ukupno ostvarenih min. 50 ECTS bodova.


22

3.6 Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij

Svaki smjer ima imenovanog voditelja koji studentima smjera pomaže u odabiru izbornih kolegija i teme za istraživanje kao i u odabiru mentora doktorskog rada. Studentu poslijediplomskog studija Odbor za poslijediplomske studije imenuje mentora iz redova nastavnika, koji mu savjetom pomaže u studiju, a posebno u izboru kolegija.

Nakon uspješne obrane preliminarne teme doktorskog rada (u drugoj godini studija) predlaže se mentor doktorskog rada u konzultacijama studenta, voditelja smjera i pojedinih nastavnika. Nakon toga mentor preuzima vođenje i usmjeravanje istraživanja i rada studenta. 3.7 Popis kolegija i/ili modula koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih

programa

Studenti mogu birati među bilo kojim izbornim seminarskim kolegijima upisanog smjera doktorskog studija na FSB, a jedan kolegij iz užeg područja istraživanja može biti iz drugih smjerova.

Moguće je priznavanje i određenih ECTS bodova srodnih sadržaja kolegija s poslijediplomskog specijalističkog studija FSB, ali na temelju procjene sličnosti sadržaja od strane predmetnog nastavnika na doktorskom studiju.

U načelu studenti mogu odabrati i neke kolegije s poslijediplomskih studija na drugim institucijama, ali tek kada oni budu javno obznanjeni. 3.8 Popis kolegija i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

U slučaju da se prijavi dovoljan broj zainteresiranih kandidata iz inozemstva za pojedini smjer, moguća je organizacija studijskog programa na engleskom jeziku. 3.9 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

U načelu bi se bodovna vrijednost pojedinih kolegija i ostalih obveza studenata trebala prenositi i sa/na druge sveučilišne poslijediplomske studije. Pri tome postoji problem u činjenici da su unutar pojedinog studija ECTS bodovi pridruženi na osnovi relativnog opterećenja studenta i složenosti pojedinog kolegija u odnosu na druge s istog studija. Voditelj pojedinog smjera trebao bi ocijeniti je li bodovna vrijednost kolegija koji se upisuje ili prenosi sa/na drugi studij odgovarajuća relativnoj vrijednosti za ostale kolegije. 3.10 Način završetka studija i uvjeti za prijavu teme doktorskog rada. postupak i uvjeti za prihvaćanje, ocjenu i obranu teme doktorskog rada

Uvjeti prijave doktorskog rada te pristupa obrani su sljedeći: ε uspješno javno obranjena preliminarna tema doktorskog rada ε položeni svi ispiti ε za konačnu prijavu doktorskog rada student mora sakupiti najmanje 120 ECTS

bodova ε uspješno javno obranjena prijava konačne teme doktorskog rada.


23

Odabir, prijedlog i odobrenje teme doktorskog rada Temu doktorskog rada priprema student tijekom studija zajedno sa svojim mentorom te informiranjem voditelja smjera poslijediplomskog studija. Tema se javno brani u dva koraka – preliminarno u II. godini i prije konačne prijave. Pristupnici koji su magistrirali nakon 5. kolovoza 2004. a upisani su u V. semestar doktorskog studija također imaju obvezu obraniti preliminarnu i konačnu temu doktorskog rada. Doktorski rad je samostalna obrada određene teme ili postavljenog problema. Svrha mu je pokazati da je pristupnik ovladao suvremenim znanstvenim metodama, te da je osposobljen za samostalni znanstvenoistraživački rad. Doktorski rad mora sadržavati originalni znanstveni doprinos određenom znanstvenom području. Prijedlog teme treba sadržavati naslov doktorskog rada, motivaciju, pregled dosadašnjih istraživanja uz navođenje literature, hipotezu, opis istraživanja, očekivani znanstveni doprinos te bibliografske podatke o relevantnoj literaturi. Institucija koja snosi troškove studija studenta ima pravo sudjelovati u izboru teme za njegov doktorski rad. Prijedlog konačne prijave teme doktorskog rada razmatra Odbor za poslijediplomske studije i utvrđuje prijedlog povjerenstva za prihvaćanje, ocjenu i obranu doktorskog rada te mentora doktorskog rada. Fakultetsko vijeće odobrava predloženu temu i potvrđuje predloženo povjerenstvo kao i predloženog mentora. Tema doktorskog rada kao i mentor mogu se iz objektivnih razloga promijeniti, pri čemu tema samo jedanput. Promjena se provodi po istom postupku kao i prvo zadavanje teme i izbor mentora.

Predaja doktorskog rada Doktorski rad predaje se u Referadu za poslijediplomske studije Fakulteta u spiralnom uvezu. Doktorski rad može se uvezati tek nakon obrane rada. Jedan primjerak doktorskog rada u spiralnom uvezu dostavlja se u Knjižnicu Fakulteta na uvid javnosti, petnaest dana prije sjednice Fakultetskog vijeća na kojoj će biti predložena ocjena rada. Isto tako, elektronička verzija doktorskog rada treba biti na internet stranicama Fakulteta na uvid javnosti, petnaest dana prije sjednice Fakultetskog vijeća na kojoj će biti predložena ocjena rada. To se oglašava na oglasnim pločama Fakulteta i na internet stranicama Fakulteta. Doktorski rad pristupnik može predati na ocjenu nakon što je testirao sve semestre, položio sve propisane ispite te podmirio sve troškove studija i troškove obrane doktorskog rada. Doktorski rad predaje se u broju primjeraka, koji je za jedan veći od broja članova povjerenstva za ocjenu i obranu rada u spiralnom uvezu ili u digitalnom zapisu ako je tako zahtijevao član povjerenstva. Rad mora biti u jednostranom A4 formatu s normalnim fontom 12 pt, s 1,5 rednim proredom.


24

Ocjena i obrana doktorskog rada Povjerenstvo za ocjenu i obranu doktorskog rada dužno je u roku od dva mjeseca, računajući od dana imenovanja, ocijeniti predloženu temu doktorskog rada kao i podobnost pristupnika, a u roku od tri mjeseca, računajući od dana prijema rada, ocijeniti rad pristupnika. Svoju ocjenu i prijedlog Povjerenstvo je dužno dostaviti Fakultetskom vijeću na razmatranje i usvajanje. Tijekom ljetnih praznika navedeni rokovi miruju. Povjerenstvo je obvezno da u zaključku svog Izvješća prikaže u najviše pet redaka, suštinu obrađenog rada. Predsjednik Povjerenstva za ocjenu i obranu doktorskog rada, dužan je odrediti zapisničara obrane, te predložiti Fakultetskom vijeću datum i mjesto javne obrane prihvaćenog rada. Fakultetsko vijeće potvrđuje taj prijedlog. Povjerenstvo za ocjenu i obranu doktorskog rada u svom izvješću može predložiti: ε prihvaćanje pristupnikovog rada i dopuštanje da pristupi obrani rada, ε dorađivanje rada i podvrgnuće ponovnoj ocjeni, ε odbijanje rada. Svaki prijedlog povjerenstva mora biti obrazložen. Pozitivno ocijenjen doktorski rad pristupnik brani pred Povjerenstvom koje je imenovalo Fakultetsko vijeće. Tijekom postupka obrane vodi se zapisnik koji potpisuju svi članovi povjerenstva i zapisničar. O obrani doktorskog rada vodi se službena evidencija na Fakultetu. Ako je ocjena doktorskog rada u izvješću Povjerenstva za obranu i ocjenu negativna, a Fakultetsko vijeće ne donese odluku o promijeni sastava povjerenstva, Fakultetsko će vijeće donijeti odluku o obustavljanju postupka za stjecanje doktorata znanosti i o tome obavijestiti pristupnika. Obrana doktorskog rada je javna. Dekan Fakulteta javno objavljuje ime pristupnika, temu doktorskog rada te vrijeme i mjesto obrane najmanje sedam dana prije datuma utvrđenog za obranu. Nakon završetka obrane doktorskog rada povjerenstvo objavljuje uspjeh pristupnika. Rezultat obrane može biti: ε rad je obranjen jednoglasnom odlukom povjerenstva, ε rad je obranjen većinom glasova povjerenstva, ε rad nije obranjen. U slučaju da rad nije obranjen, predsjednik Povjerenstva to priopćuje pristupniku i obustavlja postupak za stjecanje doktorata znanosti. Pristupnik po završetku poslijediplomskog doktorskog studija i obrane doktorskog rada stječe akademski stupanj doktora znanosti iz područja tehničkih znanosti, znanstveno polje strojarstvo ili brodogradnja. U potvrdu toga izdaje mu se diploma koju potpisuju dekan Fakulteta i rektor Sveučilišta u Zagrebu. Obranjeni doktorski rad u tvrdom uvezu u smanjenom obostranom B5 formatu sa standardnim nosačem digitalnog zapisa rada mora se predati u roku od 14 dana od obrane rada, što je uvjet za dobivanje diplome.


25

3.11 Uvjeti za nastavak prekinutog studija

U slučaju prekida studija dužeg od dvije godine student može upisati viši semestar po odluci Fakultetskog vijeća na prijedlog Odbora za poslijediplomske studije, kojom se određuje koje predmete student mora upisati. U takvom slučaju student, odnosno njegov poslodavac, snosi troškove tog i sljedećih semestara.

3.12 Uvjeti za stjecanje potvrde o apsolviranom dijelu doktorskog studijskog programa, kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja

Fakultet strojarstva i brodogradnje izdaje potvrde o apsolviranom dijelu studijskog programa s ispisom naziva odslušanog odnosno položenog(nih) kolegija uz navođenje pripadajućih ECTS bodova. Potvrda se izdaje na osnovi pisane zamolbe studenta.

3.13 Uvjeti i način stjecanja doktorata znanosti upisom doktorskog studija i izradom doktorskog rada bez pohađanja nastave i polaganja ispita

Osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, mogu steći doktorat znanosti upisom poslijediplomskog doktorskog studija i izradom doktorskog rada, bez pohađanja nastave i polaganja ispita, ali pod posebnim uvjetima.

Posebne uvjete utvrđuje Fakultetsko vijeće a na prijedlog Odbora za poslijediplomske studije. Osnovicu posebnih uvjeta čine bodovi ostvareni temeljem objavljenih znanstvenih radova u časopisima, zbornicima radova s međunarodnih skupova, patenata te znanstvenih knjiga i monografija.

3.14 Maksimalno trajanje studiranja

Studenti u punom vremenu (full time) trebaju predati doktorski rad u roku šest godina od početka studija, a studenti u djelomičnom vremenu studiranja (part time) u roku devet godina od trenutka upisa na studij.


26

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA 4.1 Mjesto izvođenja studijskog programa

Poslijediplomski studij strojarstva i brodogradnje pretežno se izvodi u prostorima Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Ivana Lučića 5. Iznimno se pojedini sadržaji mogu izvoditi i u posebnim laboratorijima i sličnim ustanovama izvan Fakulteta ako odgovarajuće mogućnosti ne postoje na Fakultetu. 4.2 Podaci o prostoru i opremi

Fakultet strojarstva i brodogradnje smješten je u tri glavne i nekoliko sporednih zgrada izgrađenih između 1961. i 1965. godine u Zagrebu, Ivana Lučića br. 1 i 5. Za održavanje nastave na raspolaganju je 37 predavaonica ukupne površine 3010 m2 s 2070 sjedala. Od toga je jedna predavaonica s 350 mjesta, jedna s 219, dvije s po 107, a ostale imaju između 24 i 72 sjedala. Za istraživački rad opremljena je 41 laboratorij za različite namjene. O kvaliteti laboratorija svjedoči činjenica da su na FSB pohranjeni i državni etaloni za temperaturu, tlak, duljinu i silu. Fakultet ima središnji računski centar koji opslužuje lokalnu računalnu mrežu koja se sastoji od 4 LANa s 12 servera i više od 350 klijenata. Sustav je povezan sa svjetskim računalnim mrežama putem Sveučilišnog računskog centra pomoću. Interne i eksterne veze ostvarene su pomoću optičkih kabela i bežične veze. Za nastavne svrhe služi 14 računalnih radionica s više od 200 suvremenih osobnih računala.

Slijedi popis laboratorija Fakulteta: Laboratorij za konstruiranje - CAD Laboratorij za strojne sklopove Laboratorij za elemente strojeva Laboratorij za numeričku mehaniku Laboratorij za eksperimentalnu mehaniku Laboratorij za dinamiku mehanizama Laboratorij za termodinamiku Laboratorij za toplinu i toplinske uređaje Laboratorij za procesna mjerenja Laboratorij za motore i vozila Laboratorij za prenosila i dizala Laboratorij za energetska postrojenja Laboratorij za hidromehaniku i hidrauličke strojeve Laboratorij za vodu, gorivo i mazivo Laboratorij za primjenu računala u brodogradnji Laboratorij za hidromehaniku broda Laboratorij za brodske konstrukcije Laboratorij za tehnologiju mora Laboratorij za unapređenje brodograđevne Laboratorij za brodske strojeve i uređaje plovnih objekata Laboratorij za studij rada Laboratorij za projektiranje tehnoloških procesa Laboratorij za operacijska istraživanja Laboratorij za precizna mjerenja dužina Laboratorij za nerazorna ispitivanja


27

Laboratorij za automatiku i robotiku Laboratorij za elektrotehniku Laboratorij za projektiranje izradbenih i montažnih sustava Laboratorij za inteligentne proizvodne sustave Laboratorij za ispitivanje mehaničkih svojstava Laboratorij za materijalografiju Laboratorij za analizu metala Laboratorij za nemetale Laboratorij za tribologiju Laboratorij za toplinsku obradu i inženjerstvo površina Laboratorij za zavarivanje Laboratorij za zaštitu materijala Laboratorij za ljevarstvo Laboratorij za oblikovanje Laboratorij za alatne strojeve Laboratorij za preradbu polimera i drva.

4.3 Popis znanstvenih i razvojnih projekata (2001-2006.)

GLAVNI ZNANSTVENI PROJEKTI 0120-001 Ivo Senjanović Konstrukcija brodova i plovnih objekata 0120-002 Mladen Crneković Automatizacija i integrirani roboti 0120-003 Milenko Stegić Vibracije i dinamička stabilnost mehaničkih sustava

0120-004 Stjepan Jecić Eksperimentalna modelska simulacija oštećenja mehaničkih konstrukcija

0120-005 Osman Muftić Ergonomske podloge za norme u zrakoplovstvu

0120-006 Miljenko Math Računalom integrirani modeli u oblikovanju deformiranjem

0120-007 Degiuli Nastia

Eksperimentalno modeliranje u podzvučnom aerodinamičkom tunelu

0120-008 Zdravko Virag Metode računalne mehanike fluida 0120-009 Milan Opalić Istraživanje temeljnih elemenata strojnih sustava 0120-011 Branimir Matijašević Poboljšanja energetskih pretvorbi u turbostrojevima 0120-012 Andreja Werner Eksperimenti u mehanici fluida 0120-013 Vedran Mudronja Nacionalni laboratorij za duljinu

0120-014 Vedran Žanić Višekriterijski projektni modeli u osnivanju i konstrukciji broda

0120-015 Božo Vranješ Inteligentno automatsko sklapanje

0120-016 Dragan Pustaić Modeliranje procesa plastifikacije, zamora i loma u konstrukcijama

0120-017 Dorian Marjanović Modeli i metode unapređenja računalne podrške razvoja proizvoda

0120-018 Slobodan Kralj Razvoj podvodnog zavarivanja i ispitivanje 0120-020 Tonko Ćurko Sustav ekoloških radnih tvari u rashladnoj i klima tehnici

0120-021 Ivan Galaso Gospodarenje energijom u sustavima termotehnike i rashladne tehnike

0120-022 Janez Indof Kompozitni materijali s polimernom i metalnom matricom

0120-023 Ivan Juraga Korozija i zaštita konstrukcija od visokolegiranih čelika

0120-024 Dragutin Ščap Optimalno projektiranje mehanizama mobilnih konstrukcija


28

0120-025 Branko Novaković Primjena umjetne inteligencije u robotici i proizvodnim sustavima

0120-026 Nikola Ružinski Istraživanje procesa tehnološke obrade voda

0120-027 Vinko Ivušić Upravljanje procesima trenja i trošenja primjenom triboloških materijala

0120-028 Davor Zvizdić Razvoj nacionalnog etalona temperature 0120-029 Predrag Čosić Inteligentno projektiranje procesa i reinženjering 0120-032 Tomislav Filetin Razvoj materijala i procesa računalnim modeliranjem

0120-033 Zdravko Terze Računalni algoritmi za dinamičku simulaciju slijetanja zrakoplova

0120-034 Jurica Sorić Numeričko modeliranje nelinearnih procesa deformiranja konstrukcijskih elemenata

0120-035 Mladen Šercer Unaprijeđeni postupci proizvodnje polimernih tvorevina 0120-036 Toma Udiljak Visokobrzinski sustavi 0120-037 Željko Bogdan Visokokriterijsko optimiranje rada energetskih sustava 0120-038 Srećko Švaić Toplinski aparati i uređaji za obnovljive izvore energije

0120-039 Mladen Stupnišek Difuzijsko modificiranje metala površinskim karbidnim slojevima

0120-040 Većeslav Čorić Dinamika gibanja plovnih i pučinskih objekata 0120-041 Tomislav Zaplatić Automatizacija brodskih procesa

0120-043 Antun Galović Izmjena topline i tvari pri kondenzaciji, ishlapljivanju i sušenju

0120-044 Zoran Lulić Brza metoda za provjeru uređaja za sprečavanje podlijetanja

0120-045 Ivan Mahalec Modeliranje radnih stanja u motoru s unutarnjim izgaranjem

0120-046 Vjera Krstelj MODEM - Multisenzorski optimirana detekcija mina 0120-047 Zvonimir Šikić Matematička logika i primjena 0120-048 Dean Rosenzweig Logičke i matematičke osnove računarstva

0120-050 Nikola Šakić Novi modeli upravljanja proizvodnjom i poslovanjem manjih i srednjih poduzeća

0120-053 Joško Deur Modeliranje i regulacija automobilskih sustava 0120-056 Mario Essert WEB kolaboracijski sustav 0120-057 Čedomir Oluić Dinamičko modeliranje logističkih sustava

0120-058 Ante Šestan Optimiranje i unapređenje osnivanja energetskih sustava plovnih objekata

0120-060 Nenad Dujmović Parametarska istraživanja dinamike nagibnih vlakova

TEHNOLOGIJSKI PROJEKTI

TP-01/0120-01 Terze Zdravko Dinamički simulator za analizu sigurnosti slijetanja zrakoplova

TP-01/0120-02 Petrić Joško Modeliranje i estimacija dinamike automobilskih pogonaTP-01/0120-04 Ivušić Vinko Tribološke prevlake TP-01/0120-05 Tomislav Filetin SUMAT-razvoj i primjena suvremenih materijala TP-01/0120-06 Stupnišek Mladen Difuzijsko prevlačenje alata TP-01/0120-07 Čorić Većeslav Pomorsko bušenje u velikim morskim dubinama TP-02/0120-11 Čatić Igor Injekcijsko prešanje polimera TP-02/0120-12 Šercer Mladen Prototipovi ambalaže za medicinski otpad

TP-02/0120-13 Ćurko Tonko Sustav održivih KGH tehnologija u građevinama turističkog gospodarstva

TP-02/0120-15 Zvizdić Davor Mjerni sustav za ispitivanje termoparova TP-02/0120-16 Mudronja Vedran Uređaj za umjeravanje mjernih skala TP-3843211-1 Rujnić-Sokele Maja Prototipovi ambalaže za medicinski otpad


29

TP-02/0120-17 Udiljak Toma Prototip laserskog digitalizatora - proširenih radnih mogućnosti

TP-02/0120-18 Žiha Kalman Izgradnja prototipa polivalentnih plovila generičke forme trupa

TP-03/0120-21 Guzović Zvonimir Turbinsko plinsko dizalo za naftu TP-02/0120-23 Žanić Vedran Integrirani programski sustav za brodske konstrukcije

TP-03/0120-33 Udiljak Toma Prototip automatiziranog sustava za izradu ortopedskih uložaka

TP-03/0120-28 Marić Gojko Metalne pjene TP-03/0120-36 Franz Mladen Etalonski uređaj za mjerenje tvrdoće po metodi Vickers

TP-03/0120-35 Ćurko Tonko Razvoj i izrada prototipa bake leda s indirektnim hlađenjem rashladnog učina 400-7000 kWh

TP-J-10/2004. Filetin Tomislav Mreža centrala za materijale - MATNET TP-04/0120-41 Opalić Milan Razvoj laboratorija za testiranje sjedišta TP-04/0120-38 Švaić Srećko Niskotemperaturni toplovodni kotlovi

PROJEKTI EUREKA EUREKA 2774 Kralj Slobodan Factory Welders Passport EUREKA 2819 Šercer Mladen Factory Ecoplast

INFORMATIČKI PROJEKTI IT-2003-037 Essert Mario Interaktivno on-line programiranje

IT-2003-050 Lisjak Dragutin Identifikacija aluminija i aluminijskih legura prema kemijskom sastavu i standardnim oznakama

IT-2003-052 Grubišić Izvor Digitalni udžbenik: Konstrukcija malih brodova

IT-2003-062 Juraga Ivan Izrada Case Histories baze korozijskih oštećenja konstrukcija i postrojenja u eksploataciji

IT-2003-080 Rosenzweig Dean

Alati za unificiranu analizu i sintezu kriptografskih sintaksi i prototip GUI aplikacije za analizu i sintezu sigurnosnih certifikata u konkretnim sintaksama PKCS7, OPEN PGP i SPKI

IT-2003-154 Muftić Osman NINOT - hrvatski virtualni karakter

4.4 Institucijsko rukovođenje doktorskim studijem

Provedbu studijskog programa poslijediplomskog doktorskog studija FSB nadzire Fakultetsko vijeće.

Ostvarivanje studijskog programa poslijediplomskih studija prati i koordinira Odbor za poslijediplomske studije, koji je odgovoran Fakultetskom vijeću. Odbor se sastoji od najmanje tri člana, a u njemu sudjeluju svi voditelji smjerova poslijediplomskih studija i voditelj specijalističkog studija za stručno usavršavanje.

Članove Odbora, predsjednika i zamjenika predsjednika Odbora, te voditelje smjerova, odnosno područja specijalizacije bira Fakultetsko vijeće za razdoblje od dvije godine, a na prijedlog dekana Fakulteta.

Sve administrativne poslove za potrebe poslijediplomskog studija vodi Referada za poslijediplomski studij.

4.5 Ugovorni odnosi studenata i nositelja doktorskog studija

Studenti koji plaćaju studij dužni su troškove poslijediplomskog studija podmiriti unaprijed za svaki semestar studija ili osigurati sklapanje ugovora o plaćanju studija između Fakulteta i pravne osobe koja će financirati studij.


30

4.6. Podaci o nastavnicima

REDOVITI PROF. IZVANREDNI PROF. DOCENTI Alfirević Ivo Boras Ivanka Ciglar Damir Andrassy Mladen Božić Željko Ćurković Lidija Bogdan Željko Ćosić Predrag Deur Joško Cajner Franjo Čala Ivo Jurčević-Lulić Tanja Crneković Mladen Duić Neven Lončar Dražen Čatić Igor Dujmović Nenad Lulić Zoran Čorić Većeslav Halasz Boris Parunov Joško Ćurko Tonko Herold Zvonko Schauperl Zdravko Essert Mario Husnjak Mirko Schneider Daniel Rolph Filetin Tomislav Juraga Ivan Slapničar Vedran Franz Mladen Kožuh Zoran Škorić Stephan Galović Antun Kunica Zoran Grubišić Izvor Majetić Dubravko Grubišić Rajko Markučić Damir Ivušić Vinko Matijević Božidar Jerbić Bojan Pavić Branimir Kralj Slobodan Petrić Joško Krstelj Vjera Saucha Juraj Mahalec Ivan Semenski Damir Mahović Sanjin Singer Sanja Marjanović Dorian Šavar Mario Math Miljenko Šestan Ante Matijašević Branimir Španiček Đurđica Mavrić Ivan Štefanić Nedeljko Mudronja Vedran Terze Zdravko Muftić Osman Tonković Zdenko Mulc Andrija Udiljak Toma Novaković Branko Werner Andreja Oluić Čedomir Zaplatić Tomislav Opalić Milan Zorc Davor Parat Želimir Pustaić Dragan Ružinski Nikola Senjanović Ivo Sladoljev Želimir Sorić Jurica Stegić Milenko Stepanić Josip Stupnišek Mladen Šakić Nikola Ščap Dragutin Šercer Mladen Šerman Nikola Švaić Srećko Taboršak Dragutin Virag Zdravko Vranković Nikola Vranješ Božo


31

Zvizdić Davor Žanić Vedran

Vanjski suradnici: Dr.sc. Bobinac Nenad, Brodarski institut - Zagreb Prof.dr.sc. Budić Ivan, Strojarski fakultet - Slavonski Brod Prof.dr.sc. Dejhalla Roko, Tehnički fakultet - Rijeka Dr.sc. Malenica Šime, Bureau Veritas - Pariz Prof. dr.sc. Adriano Barić, Fakultet elektrotehnike i računarstva - Zagreb Prof.dr.sc. Zdravko Bukljaš, Fakultet prometnih znanosti - Zagreb Prof.dr.sc. Borislav Galović, fakultet prometnih znanosti - Zagreb Prof.dr.sc. Raos Pero, Strojarski fakultet - Slavonski Brod Dr.sc. Ivan Šmit, Institut Ruđer Bošković - Zagreb Životopisi nastavnika i njihovi najvažniji objavljeni radovi u zadnjih pet godina

nalaze se u Prilogu II. 4.7 Opis nastavnih radilišta

Nastava poslijediplomskih studija FSB odvija se u najvećem dijelu na Fakultetu, koji je u potpunosti opremljen za te svrhe. Okvirni opis nastavnih radilišta dan je u 4.2. Ukoliko se u pojedinačnim slučajevima pokaže potreba za izvođenjem dijela nastave ili istraživanja izvan Fakulteta, za to će biti zatražena posebna dozvola i suglasnost dotične ustanove. 4.8 Optimalan broj studenata

Obzirom na broj potencijalnih voditelja doktorskih radova optimalni broj studenata sveučilišnog poslijediplomskog doktorskog studija na FSB ocjenjuje se s prosječno deset studenata po smjeru, što sa sedam smjerova studija iznosi ukupno 70 studenata. 4.9 Procjena troškova izvedbe doktorskog studija

Uprava Fakulteta donosi za svaku akademsku godinu cjenik naknada za pojedine kategorije usluga. Temeljem takve odluke u akademskoj godini 2007./08. cijena poslijediplomskog stručnog i doktorskog studija iznosi 9.000,00 kuna po semestru. Postupak prijave, ocjene i obrane doktorata iznosi 9.000,00 kuna, a za kandidate izvan doktorskog studija 20.000,00 kuna. To znači da je cijena studiranja po studentu uključujući 6 semestara nastave i izradu i obranu doktorskog rada iznosi ukupno 63.000,00 kuna. To je iznos kojim se pokriva troškove nastave i individualnog rada nastavnika sa studentom, a ne uključuje materijalne i druge troškove istraživanja vezanih iz studijske obveze i izradu doktorskog rada. Ta kategorija troškova je varijabilna i ovisi o karakteru istraživanja te se obračunava za svakog studenta posebno, kao i izvor financiranja tih troškova. Oni mogu u cijelosti ili djelomično biti pokriveni financiranjem znanstveno-istraživačkih projekata nastavnika i/ili


32

kandidata, a moguće je i financiranje od strane zainteresiranih privrednih subjekata (npr. poslodavca kandidata). 4.10 Financiranje doktorskog programa

Studijski programi poslijediplomskog doktorskog studija financiraju se osobnim uplatama školarine pristupnika koji sami plaćaju studij ili uplatama poslodavca pristupnika. Studij znanstvenih novaka i asistenata FSB dijelom podupire Ministarstvo dok ostatak troška snosi FSB. Znanstveni novaci i asistenti drugih fakulteta i sveučilišta iz Republike Hrvatske također primaju potporu Ministarstva, a ostatak plaćaju njihove matične ustanove.

Troškove materijala, opreme i instrumentarija za istraživanja vezana uz poslijediplomski studij može se pokrivati iz sredstava znanstveno-istraživačkih projekata (financiranih od Ministarstva i/ili privrede) voditelja studenta ili na teret poslodavca studenta u skladu s posebnim ugovorom. U izuzetnim slučajevima jedan dio troškova može pokriti i Fakultet. 4.11 Kvaliteta doktorskog programa

Kvaliteta i uspješnost poslijediplomskog studija prati se na razini FSB za cjelokupni studij i na razini smjera studija unutar skupine nastavnika koji na njemu sudjeluju.

Polazniku poslijediplomskog studija imenuje se mentor u II. semestru u skladu sa željom studenta i izabranog smjera studija. Mentor prati rad i napredak studenta tijekom studija i pomaže mu savjetima, naročito pri izboru kolegija i tema seminarskih kolegija te ga usmjerava potencijalnim mentorima doktorskog rada.

Kvalitetu i sadržaj prijave teme doktorskog rada, koja se izlaže pred auditorijem studenata i nastavnika smjera studija, nadzire mentor studenta.

Za postupke prijave i obrane doktorskih radova imenuju se povjerenstva, načelno sastavljena od tri člana, pri čemu je jedan član povjerenstva mentor kandidata a jedan član mora biti izvan FSB. Zadatak je prvog povjerenstva da prema pisanom prijedlogu kandidata procijeni podobnost teme, a drugog da ocijeni sam doktorski rad. Oba izvješća podnose se Fakultetskom vijeću, koje donosi konačnu odluku.

Studenti sudjeluju u ocjenjivanju nastavnog programa i nastave poslijediplomskih studija putem ispunjavanja ankete u skladu s Pravilnikom o poslijediplomskom studiju FSB.

Praćenje kvalitete i uspješnosti doktorskog studija u nadležnosti je Fakultetskog vijeća i Odbora za poslijediplomske studije. Odbor na redovitim (jedanput mjesečno) i izvanrednim sjednicama razmatra sva pitanja u vezi s poslijediplomskim studijem te svoje prijedloge upućuje Fakultetskom vijeću na usvajanje. Odbor radi u skladu s Pravilnikom o poslijediplomskim studijima FSB. Na FSB postoji Referada za poslijediplomske studije koja vodi sve administrativne poslove.

Documents

program poslijediplomskog doktorskog studija strojarstva i