PROGRAM DOKTORSKOG STUDIJA - static.fpz.hrstatic.fpz.hr/files/Program-doktorskog-studija-HR.pdf · unapređenja mobilnosti prijevoza robe i putnika, učinkovite mreže za multimodalno

Sveučilište u Zagrebu

PROGRAM DOKTORSKOG STUDIJA --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

PROGRAM DOKTORSKOG STUDIJA

PROMET

ZAGREB, 19. RUJNA 2017.



IME, PREZIME I TITULA KONTAKT OSOBE: dr. sc. Doris Novak, izvanredni profesor

FUNKCIJA: Voditelj poslijediplomskog doktorskog studija

E-MAIL: [email protected]

TELEFON: 01/245-77-34

ADRESA: Fakultet prometnih znanosti, Vukelićeva 4, 10000 Zagreb



3

A. ELABORAT

A.1. OPĆ E INFORMAĆIJE O PREDLOŽ ENOME DOKTORSKOM STUDIJU

A.1.1. NAZIV PREDLOŽENOG DOKTORSKOG STUDIJA

Poslijediplomski doktorski studij PROMET

A.1.2. NOSITELJ STUDIJA I SURADNJE USTANOVE/USTANOVA KOJE SUDJELUJU U POKRETANJU I IZVOĐENJU

DOKTORSKOG STUDIJA

Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

A.1.3. NAZIV IZVODITELJA STUDIJA

Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

A.1.4. ZNANSTVENO ILI UMJETNIČKO PODRUČJE, POLJE I GRANA U KOJEM SE PLANIRA IZVOĐENJE (TJ. PODRUČJA I/ILI

POLJA I/ILI GRANE, AKO SE RADI O INTERDISCIPLINARNOM PROGRAMU)

Područje: Tehničke znanosti

Polje: Tehnologija prometa i transport

Grana (ako se doktorski studij izvodi u grani): -

A.1.5. PREDVIĐENO TRAJANJE DOKTORSKOG STUDIJA (U GODINAMA)

Tri (3) godine

A.1.6. BROJ OBVEZNIH PREDMETA/MODULA

Jedan modul od devet (9) obveznih predmeta

A.1.7. BROJ IZBORNIH PREDMETA/MODULA

Jedan modul sa 36 izbornih predmeta i jedan modul sa 25 istraživačkih seminara

A.1.8. AKADEMSKI STUPANJ KOJI SE STJEČE PO ZAVRŠETKU DOKTORSKOG STUDIJA

Doktor tehničkih znanosti u znanstvenom polju tehnologija prometa i transport

A.1.9. PREDLOŽENI NAJMANJI BROJ DOKTORANADA

Deset (10)

A.1.10 PREDLOŽENI NAJVEĆI BROJ DOKTORANADA

Dvadeset (20)



4

A.2. UVOD

A.2.1. RAZLOZI ZA POKRETANJE PREDLOŽENOGA DOKTORSKOGA STUDIJA

A.2.1.1.Opravdanost pokretanja novog studija s obzirom na postojanje sličnih doktorskih studija na SuZ-u

Predloženi program doktorskog studija Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je u potpunosti novi poslijediplomski znanstveni sveučilišni studij u kojem središnju komponentu čini znanstveno istraživanje i stvaranje. Njime se osigurava priljev stručnjaka koji su kvalificirani da postanu znanstveno-nastavno osoblje u visokom obrazovanju te se daje doprinos razvoju visokokvalificiranog kadra u prometnom sektoru gospodarstva.

Razlozi za pokretanje doktorskog studija na Fakultetu prometnih znanosti proizlaze iz potreba za sveučilišno obrazovanim stručnjacima koji mogu kreativno odgovoriti na zahtjeve razvoja prometnog sektora te razvijati i unaprjeđivati prometne sustave i procese na temelju recentnih znanstvenih i tehničko-tehnoloških dostignuća. Globalizacija gospodarstva i međunarodna razmjena stvaraju rastuće potrebe za mobilnošću ljudi, roba i informacija. Posljedica je dinamičan razvoj prometnog sustava. Prometna znanost kroz znanstvena istraživanja i uvođenje novih posebice osjetilnih i informacijsko-komunikacijskih tehnologija osigurava odgovarajuća znanstvena rješenja s ciljem povećanja učinkovitosti, pouzdanosti, racionalnosti i sigurnosti prometnog sustava kao i rješavanja problema sve veće zagušenosti i zaštite u prometu. Kako bi se postigli postavljeni ciljevi razvoja prometne znanosti i tehnologije, neophodna je sustavna naobrazba i znanstveno usavršavanje na poslijediplomskom doktorskom studiju.

Znanstveno utemeljen razvoj prometnog sustava prema sigurnom, čistom, održivom i pametnom prometu, s usmjeravanjem tereta na željeznički i vodni promet, u skladu je sa strateškim prioritetima i zahtjevima, kao i istraživačko-razvojnim projektima Europske unije i strateškim dokumentima Republike Hrvatske (Bijela knjiga o jedinstvenom europskom prometnom području, Pametni, zeleni i integrirani transport u okviru programa EU za istraživanje i inovacije Obzor 2020, Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine, Strategija pametne specijalizacije RH 2016.-2020., Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u RH 2012.-2015., Strategija razvitka riječnog prometa u RH 2008.-2018.).

U tom kontekstu ukupno stanje prometnog sustava Republike Hrvatske nije na zadovoljavajućoj razini i traži dodatne aktivnosti u području osmišljavanja i izrade kvalitetnih strateških i operativnih projekata i programa u skladu s dokumentima EU te istovremeno dodatne napore u istraživanju primjene inovativnih tehnologija u području tehnologije prometa i transporta. Ovo se najviše odnosi na operativnu razradu razvoja i izgradnje prometne mreže terminala i logističkih lanaca u Republici Hrvatskoj ali isto tako na dosljednu primjenu koncepta interoperabilnosti u prometnoj infrastrukturi, koja ima za cilj postati sastavni dio integrirane prometne infrastrukture Europske unije. Ovakva se nastojanja mogu kvalitetno realizirati kroz sudjelovanje istraživačkih skupina Fakulteta (koje uključuju i doktorande) u istraživanju i projektima financiranim kroz različite programe EU (H2020, Shift2Rail, Rail4Sea, i drugi).

U znanstvenim institucijama koje se bave znanstveno-istraživačkim radom iz područja prometa, evidentna je rastuća potreba za istraživačima s najvišom razinom znanja i generičkih vještina stečenih na poslijediplomskom doktorskom studiju. Ukupno gledajući na razini Republike Hrvatske evidentan je nedostatak upravo ovih stručnjaka, posebno u sektoru gospodarstva. Prometni fenomen, prometni procesi i sustavi prema svom određenju pripadaju području istraživanja tehničkih znanosti i tehnologije. Prometni fenomen uz tehničko-tehnološke značajke uključuje i društveno-ekonomske, tako da istraživanje i rješavanje prometnih problema podrazumijeva interdisciplinarnost i kolaborativnost. Zainteresirani partneri izvan visokoškolskog sustava u pokretanju i izvođenju doktorskog programa su velike tvrtke i mrežni operateri kao što su Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste, Hrvatske željeznice, Hrvatska pošta, telekomunikacijski i Internet operateri, luke i lučki sustavi, zračne luke i prijevoznici, logistički terminali i podsustavi.

Postojeći doktorski studij na Fakultetu prometnih znanosti (Tehnološki sustavi u prometu i transportu) temelji se na programu iz 2005. godine i koncipiran je u tradicionalnijem formatu, sa šest (6) obveznih predmeta i modulom od 14 izbornih predmeta. Proces znanstveno istraživačkog rada u postojećem programu nije bila



5

strukturirana na način da se doktorand od početka usmjerava i aktivno uključuje u znanstveno istraživački rad.

Postojeći odnosno predloženi doktorski studij na Fakultetu prometnih znanosti jedini je doktorski studij iz područja tehničkih znanosti, polja tehnologija prometa i transport na Sveučilištu u Zagrebu.

A.2.1.2. Svrhovitosti predloženog doktorskog studija s obzirom na potrebe istraživačkih djelatnosti u javnom i

privatnom sektoru i mogućnost zapošljavanja

Pokretanje doktorskog studija potaknuto je potrebama za sveučilišno obrazovanim stručnjacima na temelju recentnih znanstvenih i tehničko-tehnoloških postignuća mogu kreativno odgovoriti na zahtjeve razvoja prometa utemeljenih na recentnim znanstvenim i tehničko-tehnološkim dostignućima. Globalizacija svjetskoga gospodarstva stvara rastuće potrebe za mobilnošću ljudi, roba i informacija odnosno dinamičan razvoj prometnog sustava. Prometna znanost kroz znanstvena istraživanja i uvođenja novih tehnologija treba osigurati odgovarajuća znanstvena rješenja s ciljem povećanja učinkovitosti, pouzdanosti, racionalnosti i sigurnosti sustava kao i rješavanja problema sve veće zagušenosti i zaštite u prometu. Kako bi se postigli postavljeni ciljevi razvoja prometne znanosti i tehnologije, neophodna je sustavna naobrazba i znanstveno usavršavanje na poslijediplomskom doktorskom studiju.

Zadaće doktorskog studija na Fakultetu prometnih znanosti su stvaranje novih i relevantnih znanja i spoznaja te njihova primjena, obrazovanje istraživača u području tehnički znanosti, polju tehnologije prometa i transporta. Uz to, naglasak je stavljen na osposobljavanje doktoranada za samostalan, istraživački i interdisciplinarni pristup problemima, za samostalno istraživanje te za kritičko ocjenjivanje drugih, stjecanje znanja, iskustva i vještina, koje moraju omogućiti doktorima znanosti kreativno i na istraživanju utemeljeno rješavanje složenih društvenih i gospodarskih problema te internacionalizacija istraživačkog rada na Fakultetu prometnih znanosti i Sveučilištu u Zagrebu.

Predloženi doktorski studij temelji se na strukturiranom studijskom programu koji je organiziran na način da se doktorandi od prvog semestra pa sve do obrane doktorata pridružuju istraživačkim skupinama koje djeluju na Fakultetu. Pritom se izobrazba provodi kroz dva obrazovna procesa. Prvi, proces poučavanja koji uključuje nastavu iz obaveznih i izbornih predmeta koji su definirani u okviru modula (modul obaveznih predmeta i modul izbornih predmeta). Drugi, istraživački proces se provodi kroz istraživački seminar. Ova dva procesa se odvijaju paralelno, pri čemu je istraživanje zastupljeno od samog početka programa. Zato je osnovno obilježje doktorskog studija istraživanje i učenje kroz istraživanje. Pored toga doktorski studij se temelji na internacionalizaciji, transparentnosti, međunarodnim mjerilima kvalitete i međunarodnoj konkurentnosti.

Pri određivanju ciljeva i definiranju doktorskog programa, posebno se vodilo računa o tome da se vrijednost doktorata dokazuje znanstvenom izvrsnošću, znanstvenim postignućem i izvornim znanstvenim doprinosom koji proizlazi iz istraživanja objavljenih u znanstvenim radovima.

A.2.1.3.Svrhovitost predloženoga doktorskog studija s obzirom na poticanje društvenoga i gospodarskoga razvoja

Promet je glavni pokretač europske gospodarske konkurentnosti i rasta te osigurava mobilnost ljudi i roba potrebnih za uspostavu cjelovitog europskog jedinstvenog tržišta i otvorenog društva. Također, predstavlja jednu od najvećih prednosti Europe u pogledu industrijske sposobnosti i kvalitete usluge te ima vodeću ulogu na mnogim svjetskim tržištima.

Koncept doktorskog studija Fakulteta prometnih znanosti prilagođen je stvaranju visokokvalificiranih istraživača iz područja tehničkih znanosti, polja tehnologije prometa i transport. Pritom je naglasak stavljen i na relevantno znanje (pored izvornosti znanstvenog doprinosa) na način da se doktorandi osposobljavaju za samostalan, istraživački i interdisciplinarni pristup problemima te za samostalno istraživanje i kritičko ocjenjivanje rada drugih.

Uz to, teži se internacionalizaciji suradnje u radu doktoranda s naglaskom na stjecanje znanja, iskustva i generičkih vještina za stvaralačko rješavanje složenih problema utemeljenom na istraživanjima.

Dodatna vrijednost programa doktorskog studija ogleda se kroz potencijalni utjecaj provedenog istraživanja i ostvarenih postignuća na društvo i gospodarstvo te razvoj stvaralačkog mišljenja. Zato je program koncipiran tako da je rasterećen od velikog broja ispita (ukupno ih je pet) te je od samoga početka, preko istraživačkih



6

seminara fokusiran na znanstveno istraživanje. Znanstvena istraživanja mogu se definirati kao temeljna i primijenjena, a pri formuliranju koncepata istraživačkih seminara (od kojih doktorand odabire jedan i upisuje ga tijekom svih šest semestara studija) naglasak je stavljen na teorijski i eksperimentalni rad koji se provodi radi usvajanja novih znanja, a usmjeren je prvenstveno k ostvarivanju praktičnih ciljeva. Ti ciljevi definirani su uz konzultacije sa Savjetom Fakulteta koji je osnovan 2016. godine i savjetodavno je tijelo Fakulteta kojeg čine čelnici ustanova i tvrtki koje su izravno povezane sa znanstveno-nastavnim aktivnostima koje se provode na Fakultetu.

Predloženi predmeti i istraživački seminari koncipirani su tako da se njima stječu odgovarajuće kompetencije za koje se smatra da omogućuju doktorandima lakši prijelaz u poslovni sektor, a temelje se na zapošljivosti, odnosno na onim svojstvima i sposobnostima koje u pravilu razvijaju istraživači, a koja najčešće traže poslodavci izvan visokog obrazovanja u prometnim granama. Te kompetencije se dodatno usavršavaju na radionicama za stjecanje transverzalnih i generičkih vještina koje su obavezan dio studijskog programa svakog doktoranda.

Kroz aktivnosti Savjeta Fakulteta definirani su i oblici suradnje Fakulteta i gospodarstva. Ta suradnja uključuje zajedničko planiranje svih oblika studija koji se provode na Fakultetu prometnih znanosti, suradnju na programima cjeloživotnog obrazovanja, stipendiranje studenata i doktoranada, organiziranju prakse i programa stažiranja u tvrtkama iz gospodarstva, suradnju na izradi standarda zanimanja, suradnje na istraživanjima i razvoju u obliku konzultantskih poslova i zajedničkih istraživačkih projekata, suradnje na zajedničkom publiciranju istraživačkih radova, komercijalizaciju istraživanja i razvoja te zajedničkom korištenju opreme i prostorija za istraživanje i razvoj.

Proaktivnim pristupom u promišljanju programa doktorskog studija koji se temelji i na izravnim smjernicama tvrtki iz prometnog sektora, ali i na planu Europske Komisije za jedinstveni europski prometni prostor na putu prema konkurentnom prometnom sustavu, stvarat će se stručnjaci koji će biti u mogućnosti kreativno odgovoriti na postojeće i buduće zahtjeve razvoja prometnog sektora, a koji su utemeljeni na znanstvenim i tehničko-tehnološkim postignućima. Također, ti stručnjaci biti će nositelji razvojnih istraživanja koja se provode ili planiraju provoditi u gospodarstvu, a koja podrazumijevaju sustavan rad temeljen na rezultatima znanstvenog istraživanja i praktičnog iskustva usmjeren prema stvaranju novih proizvoda i sustava te uvođenju novih procesa ili znatnom poboljšanju postojećih. Rezultat tih razvojnih istraživanja su originalni modeli ili prototipovi u gospodarstvu. Uz to, prometni stručnjaci s doktoratom znanosti planirat će translacijska istraživanja koja omogućuju da temeljna istraživanja iz područja prometa postanu primjenjivu u praksi.

Predloženi doktorski studij putem predmeta i istraživačkih seminara odgovara na izazove koji stoje pred hrvatskim i europskim prometnim sustavom, a koji su definirani Bijelom knjigom o jedinstvenom europskom prometnom području (White Paper: Roadmap to a Single European Transport Area, 2011.), poput razvoja simulacijskih modela velikih složenih transportnih sustava, naprednih tehnologija i aplikacija za prikupljanje podataka u inteligentnim transportnim sustavima, modeliranje i vrednovanje sustava upravljanja incidentima i izvanrednim stanjima u prometu, unapređenja kvalitete dostupnosti i pouzdanosti prometnih usluga, unapređenja mobilnosti prijevoza robe i putnika, učinkovite mreže za multimodalno putovanje i prijevoz, smanjenja opterećenja prometnih čvorišta, održivog razvoja prometa, rekonstrukcije prometne infrastrukture, rekonstrukcije urbanog prijevoza i modernizacije kontrole zračnog prometa.

A.2.1.4.Utemeljenost predloženog doktorskog studija na kompetitivnim znanstvenim istraživanjima, te na novim

spoznajama, znanjima i vještinama

Teme doktorskih istraživanja definiraju se kroz istraživačke seminare i povezane su s gospodarstvom i industrijom. Pritom je pri određenju tema doktorskih istraživanja, kroz uspostavu zajedničkih istraživačkih programa, značajna uloga gospodarskog Savjeta Fakulteta na temelju suradnje sveučilišta i gospodarstva, a na koji se oslanja doktorski studij Fakulteta.

Na Fakultetu su osnovane i definirane istraživačke skupine te drugi projektni timovi koje čine istraživači iz akademske zajednice, stručnjaci iz gospodarstva i drugih djelatnosti te doktorandi. Tako je osiguran dvosmjerni protok znanja između Fakulteta i gospodarstva što je ujedno i ključna zadaća doktorskog studija.



7

Također, osigurani su uvjeti i stimulira se okruženje za razvoj kvalitetnog odnosa doktoranda i njegova mentora čime se ostvaruje promjena paradigme od dobrog doktorata prema dobrom doktoru znanosti.

Doktorski studij na Fakultetu prometnih znanosti temelji se na sveobuhvatnom modelu koji je organiziran na prethodno definiranim ishodima učenja, stručnim odnosno znanstvenim znanjima i vještinama, te općim kompetencijama koji proizlaze iz sustavnih i generičkih znanja i vještina. Takav program nudi predmete organizirane u module i istraživačke seminare s definiranim mjerljivim ishodima učenja koje doktorandi sami odabiru i tako oblikuju svoj akademski profil.

Prema odrednicama Pravilnika o doktorskom studiju na Fakultetu prometnih znanosti (Kl.: 012-01/16-01/16, urbroj: 251-76-01-16-1 od 20. prosinca 2016.), Povjerenstvo za poslijediplomske studije i doktorate izborom područja istraživanja odnosno teme doktorskog rada i mentora određuje doktorandu matični zavod na kojemu će surađivati tijekom istraživanja. Zavodi Fakulteta prometnih znanosti su grupirani u istraživačke skupine, a ekspertize pojedinih istraživačkih skupina objavljene su na mrežnim stranicama Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu (http://cirtt.unizg.hr/usluge/baze-podataka/profili-istrazivackih-skupina).

Istraživačka skupina Zavoda za prometnu signalizaciju istražuje problematiku prometne signalizacije s naglaskom na ispitivanje kvalitete prometne signalizacije. Istraživačka skupina na Zavodu za prometnu signalizaciju je trenutno vodeća u području kontrola i ispitivanja prometne signalizacije na području Republike Hrvatske.

Istraživanja Zavoda za zračni promet provode se u području planiranja i oblikovanja zračnih luka i aerodroma u preliminarnoj fazi. Uključuje istraživanja optimalnih lokacija aerodroma u skladu s topografskim uvjetima, prevladavajućim vjetrovima i meteorološkim uvjetima, navigacijskim, prostornim i ekološkim i drugim uvjetima. U skladu s očekivanom prometnom potražnjom dimenzioniraju se sustavi uzletno-sletnih staza i staza za vožnju te stajanke. Iznalaze se novi načini proračuna kapaciteta primarnih i sekundarnih sadržaja u putničkom terminalu te prostora za formiranje redova putnika ispred sadržaja. Istraživanja se provode u laboratoriju za modeliranje i simulacije u zračnom prometu odnosno laboratoriju za upravljanje zračnim prometom.

Znanstveno istraživački rad skupine na Zavodu za željeznički promet obuhvaća probleme efikasnosti i održivosti tehnološkog procesa prijevoza. S tim u vezi istraživanja su fokusirana na rješavanje problema vezanih za utvrđivanje raspoloživih kapaciteta željezničke infrastrukture i flote vozila željezničkih operatera, u cilju povećanja tehničko-tehnološke učinkovitosti tehnološkog procesa prijevoza putnika i roba. Od posebnog interesa znanstvenog istraživanja, skupina se bavi organizacijom željezničkog prometa u kontekstu pristojbi za željezničku infrastrukturu, organizacijom prijevoza robe željeznicom, organizacijom integriranog prijevoza putnika te izradom integriranog taktnog voznog reda i provedbom vještačenja u željezničkom prometu. Rad skupine provodi se u laboratoriju za modeliranje i simulacije željezničkih sustava i laboratoriju za sigurnost željezničkog prometa.

Područje istraživanja istraživačke skupine Zavoda za inteligentne transportne sustave obuhvaća teme iz upravljanja i optimizacije prometa i transporta, računalstva i informacijsko-komunikacijske tehnologije. U području istraživanja, skupina ima iskustva u ex-ante i ex-post analizama implementacije ITS-a, ITS analize troškova i dobiti, upravljanja ITS korisničkim zahtjevima, vođenja projekata iz područja ITS-a, razvoja kooperativnih sustava u prometu i transportu, modeliranja i simulacije kooperativnih sustava, projektiranja sustava upravljanja incidentima u prometu i transportu, optimizacije i simulacije evakuacijskih procesa i projektiranja sustava održavanja cestovne telematičke opreme. Iz područja računalstva i informacijsko-komunikacijske tehnologije istraživačka skupina se bavi primjenama računalnog vida u upravljanju prometom, izradi metaheurističkih optimizacijskih algoritama, implementaciji algoritama na paralelnoj računalnoj arhitekturi, razvoju prototipova baza podataka pokretnih objekata i dubinskoj analizi GPS tragova. Znanstveno istraživački rad skupine provodi se kroz laboratorij za inteligentne transportne sustave.

Istraživačke ekspertize na Zavodu za vodni promet uključuju intermodalni transport, planiranje u vodnom prometu, upravljanje lučkim sustavima i aplikacije ITS-a u vodnom prometu. Predmet istraživanja je fokusiran na segmente sustava intermodalnog transporta.

http://cirtt.unizg.hr/usluge/baze-podataka/profili-istrazivackih-skupina

http://cirtt.unizg.hr/usluge/baze-podataka/profili-istrazivackih-skupina



8

Istraživačka skupina Zavoda za cestovni promet fokusirana je na sljedeća područja istraživanja: planiranje i modeliranje u cestovnom prometu, parametri prometnog toka, upravljanje i gospodarenje prometnicama, projektiranje cesta i raskrižja, sustavi prometne sigurnosti, vrednovanje projekata u cestovnom prometu, višekriterijska analiza projektnih prijedloga, istraživanje rizičnog ponašanja sudionika u cestovnom prometu i mjere prevencije, tehnička eksploatacija cestovnih prijevoznih sredstava, gradska logistika, gradski podzemni i nadzemni tračnički sustavi i vještačenje prometnih nesreća.

Predmet istraživanja istraživačke skupine Zavoda za gradski promet su prometni fenomeni u gradu i njihovo rješavanje. Istraživanja skupine obuhvaćaju: prometno modeliranje, upravljanje prometom, prometnu sigurnost, prometne analize, gradsku logistiku. Znanstveni projekti povezani su sa istraživanjima nemotoriziranog prometa, javnog gradskog prijevoza, strategije parkiranja, parkirališta i garaža, koncipiranja kolodvora i stajališta javnog prijevoza. Aktivnosti istraživačkih skupina Zavoda za cestovni promet i Zavoda za gradski promet provode se kroz laboratorij za planiranje i modeliranje u cestovnom i gradskom prometu.

Istraživačka skupina na Zavodu za poštanski promet djeluje u područjima tehnologije poštanskog prometa i kurirskih procesa, poštanske normizacije i legislative, automatizacije poštanskih procesa i planiranja i projektiranja poštanskih mreža. U ovim područjima istraživačka skupina zavoda aktivno sudjeluje u istraživanjima održivog razvoja univerzalnih poštanskih usluga i modalitetima usklađivanja poštanskog sektora.

Istraživačka skupina Zavoda za logistiku fokusirana je na izradu mjera regulacije dostave tereta, prikupljanje i analizu podataka o teretnom prometu te izradu prijedloga mogućih rješenja sustava regulacije dostave tereta. Također, područje interesa je analiza skladišnih kapaciteta i postojećih logističkih procesa te optimizacija skladišnog sustava i sustava unutrašnjeg transporta.

Istraživačka skupina koja djeluje u okviru Zavoda za prometno-tehnička vještačenja kroz znanstveno-istraživački rad provodi prometno – tehničke ekspertize i analize prometne sigurnosti. U domeni znanstveno istraživačkog rada su simulacije sudara vozila, a znanstvene aktivnosti se odvijaju u laboratoriju za prometno-tehnička vještačenja.

Istraživačka skupina Zavoda za informacijsko-komunikacijski promet stvara, prenosi i primjenjuje znanja iz područja informacijsko-komunikacijskog prometa i pripadnih tehnologija. Znanstveni rad temelji se na istraživanju raznih aspekata primjene informacijsko-komunikacijskih mreža, usluga i korisničkih uređaja, kao što su sigurnost i zaštita eko sustava isporuke usluga, modeliranje i optimiziranje mreža, dizajn novih usluga, istraživanje kvalitete usluga, razvoj pomoćnih tehnologija i dr. Istraživačke ekspertize provode se u sklopu tri laboratorija: laboratorija za modeliranje i optimiranje informacijsko-komunikacijskih mreža i usluga, laboratorija za sigurnost i forenzičku analizu informacijsko-komunikacijskog sustava i laboratoriju za razvoj i primjenu informacijsko‐komunikacijskih pomoćnih tehnologija.

Istraživačka skupina Zavoda za aeronautiku djeluje u području istraživanja zračnog prometa, prijevoza i letačke djelatnost te eksploatacije zrakoplova i zračnog prostora. U okviru rada skupina djeluje kroz četiri laboratorija, i to: laboratorij za aerodinamiku, laboratorij za kontrolu zračne plovidbe, laboratorij za simulacije letenja i laboratorij za zrakoplovne emisije.

Sva laboratorijska oprema koja se koristi u znanstveno istraživačkom radu navedenih istraživačkih skupina Fakulteta prometnih znanosti nalazi se u Katalogu laboratorijske opreme koji je dostupan na mrežnim stranicama Fakulteta (http://static.fpz.hr/FPZWeb/files/pravilnici/Katalog-laboratorijske-opreme-2013-2016.pdf).

A.2.1.5.Inovativnost predloženoga doktorskog studija, odnosno mogućnosti studija za stvaranje novih i relevantnih

znanja ili umjetničkih praksi

Doktorski studij Fakulteta prometnih znanosti zasniva se na principima interdisciplinarnosti, izbornosti i Bolonjskog procesa. Svrha izbornosti je da se omogući individualni i usmjereni znanstveno-istraživački rad i razvoj svakog pojedinog doktoranda. S obzirom da je u programu naglasak stavljen na znanstveno-istraživački



9

rad, on se provodi putem istraživačkih seminara koji su fokusirani na konkretno područje. Doktorand pri upisu odabire jedan istraživački seminar putem kojega se od samog početka studija usmjerava u konkretnu problematiku koju definira sadržaj tog seminara. Struktura istraživačkog seminara nije rigidna jer se nositeljima ostavlja mogućnost individualnog rada s doktorandima. Nositelj istraživačkog seminara, ili više njih, relevantni su znanstvenici i stručnjaci u području te im je u radu s doktorandima ostavljena mogućnost oblikovanja aktivnosti koje doktorand treba provoditi. Aktivnosti uključuju provedbu istraživanja, pisanje znanstvenih radova i kritičkih osvrta, rad u laboratoriju, pripremu kvalifikacijskog doktorskog ispita i druge ciljane aktivnosti kojima će se doktorand od prvog semestra postupno usmjeravati ka definiranju problema istraživanja. S obzirom na relevantnost nastavnika i aktualnost problematike definirane okvirom istraživačkih seminara, te stalnim nadziranim radom tijekom svih šest semestara studija, smatra se da će doktorandu tijekom studija biti omogućeno sustavno znanstveno istraživanje kojim će biti u mogućnosti definirati problem istraživanja, hipotezu i argumente te ih oblikovati u kvalitetan i relevantan doktorski rad utemeljen na novim i relevantnim znanjima i spoznajama.

Kroz izborne predmete i istraživačke seminare omogućuje se usvajanje novih i relevantnih znanja iz područja tehnologije prometa i transporta, a koja se odnose na:

održivi promet nove tehnologije za vozila i za upravljanje prometom prometnu infrastrukturu prometna zagušenja mrežu multimodalnog međugradskog putovanja i prijevoza integraciju mreža različitih grana prometa multimodalni teretni prijevoz (e-teret) multimodalne teretne koridore za održive prometne mreže poboljšanje učinkovitosti zrakoplova i upravljanja zračnim prometom prostorno planiranje i upravljanje potražnjom gradskog prometa održivu gradsku mobilnost planiranje mobilnosti i infrastrukture multimodalne logističke lance multimodalni prometni sustav za obavještavanje, upravljanje i planiranje inteligentne transportne sustave (ITS) smanjenje broja cestovnih nesreća sigurnosnu zaštitu u prometu kvalitetu, dostupnost i pouzdanost prometnih usluga inovativne modele mobilnosti kapacitete i kvalitetu zračnih luka optimizaciju unutarnjeg tržišta za prijevoz unutarnjim plovnim putovima sigurnosnu zaštitu tereta čista, sigurna i tiha vozila nove ili nekonvencionalne prometne sustave i vozila informacijski sustav za olakšavanje usluga prometne mobilnosti pametnu infrastrukturu za nadzor i interoperabilnost različitih oblika prijevoza i komunikacija istraživanje telekomunikacijskog tržišta mjerenje i optimiziranje performansi informacijsko-komunikacijskih mreža sigurnost i forenzičku analizu informacijsko–komunikacijskog sustava razvoj i primjenu pomoćnih tehnologija u prometnom okruženju, baziranih na ICT kvalitetu telekomunikacijskih usluga

A.2.2. ANALIZA USKLAĐENOSTI DOKTORSKOG STUDIJA S ISTRAŽIVAČKOM STRATEGIJOM SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Predloženi program doktorskog studija na Fakultetu koncipiran je na način da putem modula obaveznih i izbornih predmeta i izborom istraživačkih seminara jača istraživački profil Sveučilišta u Zagrebu na način da potiče znanstvenu izvrsnost, inovativnost, suradnju i multidisciplinarni pristup istraživanjima u području tehničkih znanosti. Pametna specijalizacija koncept je kojim se resursi vezani uz znanje koncentriraju i



10

povezuju s manjim brojem prioritetnih gospodarskih aktivnosti u kojima se može ostvariti konkurentnost u gospodarstvu da bi se ono usmjerilo pametnom, održivom i uključujućem rastu. Na Fakultetu prometnih znanosti osigurani su uvjeti rada i razvoja istraživačkih kapaciteta čime će oni postati konkurentni i uspješni u kompetitivnom međunarodnom okruženju. Primarna je zadaća doktorskog studija, ali i Fakulteta u cjelini da te pretpostavke ugradi u znanstveno obrazovanje i istraživanje. Pritom znanost na Fakultetu ima bitnu prednost pred drugim oblicima znanstvene organiziranosti jer stvara i znanje i ljude sa znanjem. Time je omogućen transfer znanja u društvo i gospodarstvo. Jednako tako pažnja se posvećuje kvalitetnom obrazovanju stručnjaka koji nakon završetka studija moraju raspolagati znanjima i vještinama za kompetentno bavljenje strukom.

Istraživačka infrastruktura Fakulteta prometnih znanosti osnovni je preduvjet za provođenje istraživanja u širem rasponu. Na Fakultetu je aktivno ukupno 15 laboratorija u kojima se, između ostalog, pružaju usluge namijenjene široj istraživačkoj zajednici. Te usluge se temelje na skupu specifičnih tehnika, vještina i znanja. Preko Zavoda Fakulteta uspostavljene su istraživačke skupine odgovarajućih kapaciteta koje u svome radu ostvaruju interdisciplinarnu i transdisciplinarnu suradnju.

Mobilnost i međunarodna suradnja pospješuju kvalitetu obrazovanja i istraživanja te se na Fakultetu razvijaju sustavnim mjerama potpore. Mobilnost koja pridonosi društvenim, međukulturnim i poslovnim vještinama, povećava mogućnosti za zapošljavanje, omogućuje uspostavljanje komplementarnih nacionalnih istraživačkih sustava i time učinkovito financijsko ulaganje te intenzivira razmjenu istraživača i suradnju između institucija.

Fakultet prometnih znanosti kao jedna od sastavnica Sveučilišta u Zagrebu smatra se znanstvenom organizacijom u smislu Zakona o znanosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07, 45/09). Prema dokumentu Strategija razvoja Fakulteta prometnih znanosti za razdoblje od 2012. do 2017. jasno su definirane misija i vizija:

Misija Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu jest pružiti kvalitetno visoko obrazovanje, znanstveno-istraživački rad i uspješno sudjelovanje u djelotvornom i učinkovitom razvoju prometnog sustava. Fakultet provodi znanstvena, razvojna i stručna istraživanja, posebice programe od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku te na njima utemeljeno preddiplomsko, diplomsko i poslijediplomsko obrazovanje. Sve zadaće Fakulteta ostvaruju se u skladu s potrebama održivog razvoja prometa i gospodarstva i društvene zajednice u kojoj djeluje. Fakultet sustavno razvija nacionalno i međunarodno prepoznatu izvrsnost u obrazovanju i istraživanju svih grana i podsustava prometnog sustava te sinergijske učinke njihove interakcije i razvoja radi uspostave sustava prijenosa i primjene znanja za korist i prosperitet gospodarstva i društva u cjelini.

Vizija Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu jest postati konkurentna visokoobrazovna ustanova u području tehničkih znanosti, polju tehnologije prometa i transport, integrirana u Europski prostor visokog obrazovanja i Europski istraživački prostor, koja pruža snažnu potporu razvoju gospodarstva. Fakultet će biti institucija koja se kontinuirano usavršava, mijenja i poboljšava s aspekta studijskih programa, istraživanja i kadrova te će, kao takav, biti prepoznat kao poželjna i pouzdana visokoobrazovna institucija, partner gospodarstvu, ostalim domaćim i inozemnim znanstvenim i obrazovnim institucijama i studentima.

Znanost i istraživački rad u području tehnologije prometa i transporta usmjereni su prema istraživačkim skupinama i mrežama. Obrazovanje, istraživanje i inovacije obilježeni su protokom znanja, uvođenjem rezultata istraživanja i inovacijske prakse u obrazovanje, jačanjem partnerstva te upravljanjem intelektualnim vlasništvom. Nove ideje i znanje, novi procesi, proizvodi i usluge te novo poduzetništvo čine sastavnice istraživačkog stvaralaštva. U funkciji razvoja prema istraživačkom sveučilištu, na Fakultetu prometnih znanosti posebna briga se vodi o studentima koji se promatraju kao istraživački potencijal. To se primarno odnosi na studente poslijediplomskih studija kojima je kroz rad istraživačkih skupina osigurana mogućnost istraživačkog rada na projektima.

Fakultet prometnih znanosti definira ciljeve doktorskog studijakako bi ga prilagodio stvaranju visokokvalificiranih istraživača iz područja tehničkih znanosti, polja tehnologije prometa i transport, uz stvaranje relevantnog znanja i izvornosti znanstvenog doprinosa. To je moguće provesti tako da se doktorandi



11

osposobljavaju za samostalan, istraživački i interdisciplinarni pristup problemima te za samostalno istraživanje i kritičko ocjenjivanje rada drugih. Uz to, potrebno je internacionalizirati istraživanja s naglaskom na stjecanje znanja, iskustva i generičkih vještina za stvaralačko rješavanje složenih problema utemeljeno na istraživanjima. Pri određivanju ciljeva i definiranju programa u sklopu navedenih promjena, potrebno je voditi računa da se vrijednost doktorata dokazuje znanstvenom izvrsnošću, znanstvenim postignućem i izvornim znanstvenim doprinosom koji proizlazi iz istraživanja objavljenih u znanstvenim radovima. Dodatna vrijednost može se promatrati iz perspektive potencijalnog utjecaja provedenog istraživanja i ostvarenih postignuća na društvo i gospodarstvo te razvoj stvaralačkog mišljenja. Zato je program rasterećen od velikog broja ispita te je od samoga početka fokusiran na istraživanje. Teme doktorskih istraživanja moguće je povezati s gospodarstvom i industrijom. Potpisanim sporazumima o suradnji Fakultet namjerava ojačati istraživačke veze s drugim relevantnim europskim institucijama, a u sklopu toga poticat će se dvojni doktorati te pisanje doktorskih radova na stranim jezicima, posebno na engleskom jeziku. Od ostalih mjera provedbe strategije internacionalizacije Sveučilišta, poticat će se dolazak stranih doktoranada i poslijedoktoranada. Planirano je uvođenje novih načina interakcije sa stranim nastavnicima i studentima putem virtualnih gostujućih predavanja i virtualne zajedničke nastave sa stranim Sveučilištima. Zato se pri izradi novog programa poslijediplomskog doktorskog studija na Fakultetu prometnih znanosti posebna pažnja posvećuje pripremi predmeta za izvođenje i na engleskom jeziku. Bez toga, a unatoč možebitno postignutim ciljevima programa u smislu orijentiranosti na istraživanje (kao ključnom organskom segmentu koji treba biti u prvom planu) i jačanju razvoja transfernih vještina i komunikacije s industrijom, sam program doktorskog studija ne bi imao smisla zato što postignuća i istraživački potencijali ne bi doprinosili prepoznatljivosti Fakulteta kao institucije i njegovih istraživača u međunarodnom okruženju.

Program doktorskog studija na Fakultetu prometnih znanosti osigurava:

stjecanje teorijskih znanja i praktičnih vještina koje obuhvaćaju transverzalne kompetencije, elektroničke vještine za digitalno doba, stvaralaštvo i prilagodljivost, uz dobro poznavanje i razumijevanje područja u kojem i za koji su obrazovani;

nastavnike s odgovarajućim nastavničkim kompetencijama za izvođenje nastavnih sadržaja pri čemu se stimulira dodatno neobvezno usavršavanje kao mogući dodatni element u evaluaciji vezanoj uz kvalitetu rada ustanove;

poticanje razvojnog i inovativnog karaktera znanstvene djelatnosti radi povećanja kvalitete istraživačkih aktivnosti i povećanja istraživačke produktivnosti iz područja tehničkih znanosti, polja tehnologije prometa i transport. Naglasak je stavljen na ishode znanstveno-istraživačkog rada (utjecaj znanstvene djelatnosti na pojedine segmente društva i gospodarstva), ali i na izlazni proizvod u obliku rezultata istraživanja. Smatra se da će time znanstvena izvrsnost i tehnološka ekspertiza postati pokretači razvoja industrije visokih tehnologija zasnovanih na znanju u području tehnologije prometa i transporta.

Na taj način potiče se akademska izvrsnost i stvara poticajno istraživačko okruženje te razvija inovacijska uloga Fakulteta (a time i Sveučilišta u Zagrebu). Dodatno, omogućen je razvoj međunarodne suradnje i umrežavanje znanstvenika te se potiču prijave i vođenje međunarodnih projekata. Periodičnom evaluacijom od strane Agencije za znanosti i visoko obrazovanje sustavno se provodi međunarodna evaluacija studijskog programa, a model doktorskog studija na Fakultetu prometnih znanosti kompatibilan je sustavu uvođenja mladih istraživača u rad Sveučilišta u Zagrebu.

Smatra se da se navedenim aktivnostima daje značajan prilog glavnom strateškom cilju Strategije istraživanja, transfera tehnologije i inovacija, u smislu poticanja i razvoja znanstvene izvrsnosti, inovativnosti, suradnje u istraživanjima te se pridonosi održivom razvoju gospodarstva i društva u cjelini.

A.2.3. DOSADAŠNJA ISKUSTVA PREDLAGATELJA U PROVOĐENJU DOKTORSKIH STUDIJA

Fakultet prometnih znanosti jedini je fakultet u Republici Hrvatskoj sa sveučilišnim studijem iz tehničkog područja, polje tehnologija prometa i transport koji pokriva sve grane prometa (osim pomorskog) i to na sve tri razine studija, što ga čini jedinstvenim u ovom dijelu Europe. Doktorski studij na Fakultetu prometnih znanosti je ustrojen 1999. godine. Od tada je upisano šest generacija doktoranada po predbolonjskom



12

programu (doktoriralo je 46 doktoranada) te 11 generacija doktoranada po bolonjskom programu (od 2005./2006. godine) od kojih je do sada doktoriralo 48 doktoranada. Izvan doktorskog studija akademsku titulu iz znanstvenog polja tehnologija prometa i transport steklo je 59 doktora znanosti u skladu s tada važećim zakonskim propisima (prvi doktorat izvan doktorskog studija je obranjen 1982. godine, a posljednji 2012. godine kada je prema odluci Senata Sveučilišta u Zagrebu istekao završni rok za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija).

A.2.4. MEĐUNARODNA PREPOZNATLJIVOST PREDLAGATELJA DOKTORSKOGA STUDIJA U ZNANSTVENOM ILI

UMJETNIČKOM ISTRAŽIVANJU, ODNOSNO UMJETNIČKOM STVARALAŠTVU

Ulaganja u poboljšanje uvjeta za istraživanja i poticanje znanstveno istraživačkog rada na Fakultetu, rezultirali su objavom radova u časopisima najviše znanstvene kategorije u predmetnom području tehničkih znanosti. Kako bi osigurao u tom smislu dodatnu infrastrukturu za objavljivanje rezultata svojih istraživanja u tehničkom području, znanstvenom polju tehnologija prometa i transport, kako nastavnika, tako i doktoranada i drugih znanstvenika izvan Fakulteta, Fakultet već dugi niz godina radi na profiliranju vlastitog časopisa Promet – Traffic&Transportation koji je od 2008. godine indeksiran u bazi SCI-Expanded. Nastavnici i mentori na studiju sudjelovali su u organizaciji mnogobrojnih međunarodnih i domaćih skupova, kao članovi ili predsjednici znanstvenih, uređivačkih ili organizacijskih odbora. Od važnijih u posljednjih pet godina treba navesti međunarodne konferencije Horizons for Railway Transport, Industrial Conference on Industrial Logistic, Alps-Adria-Acoustics Association, International Ergonomics Conference, International Conference in Traffic and Transportation Engineering, GNSS Vulnerabilities and Solutions Conference, Modern Electrifies Transport, Croatian Computer Vision Workshop, International Conference on Transport and Logistics, Scientificand Expert Railway Infrastructure Managers Congress, Dayof New technologies, Transport Problems, Transport Sytems Telematics, Road Safety in Local Community, Conference on Information Systems Development, International Conference on Road and Rail Infrastructure.

Fakultet je organizator međunarodnih znanstveno-stručnih savjetovanja ZIRP (Znanost i razvitak prometa) i POWA (Rijeke i plovni putovi). ZIRP se održava u kontinuitetu od 2001. godine. Teme ovog skupa su vrlo aktualne, a u okviru skupa održavaju se okrugli stolovi, radionice te prezentacije stručnih i znanstvenih radova. Često su kao suorganizatori uključeni srodni inozemni Fakulteti (npr. 2015. godine suorganizatori su bili University of Pardubice - Jan Perner Transport Faculty; Univerza v Mariboru - Fakulteta za gradbeništvo, prometno inženirstvo in arhitekturo) te stukovne udruge i društva (Hrvatska gospodarska komora - Sektor za promet i veze; Hrvatska udruga diplomiranih inženjera i inženjera Fakulteta prometnih znanosti (AMAC - FSC); Hrvatska komora inženjera tehnologije prometa i transporta; Hrvatsko društvo željezničkih inženjera; Hrvatska udruga za upravljanje lancem opskrbe).

Od 2014. godine Fakultet je suorganizator konferencije pod nazivom Baška GNSS (Global Navigation Satellite System) Conference. Konferenciju zajednički organiziraju Kraljevski institut za navigaciju (engl. Royal Institute of Navigation) iz Londona, Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Nastavnici i mentori sudjeluju u radu sljedećih znanstvenih centara izvrsnosti: CETRA – Centre for Transport Research Sveučilišta u Žilini (Slovačka), Centra izvrsnosti za računalni vid i Znanstvenog centra izvrsnosti za znanost o podatcima i kooperativne sustave Sveučilišta u Zagrebu. Jedan nastavnik je voditelj lokalne istraživačke skupine znanstvenog centra izvrsnosti za znanost o podatcima i kooperativne sustave u okviru istraživačke jedinice Istraživanje u znanosti o podatcima. Fakultet je aktivan u programima međunarodne mobilnosti, prvenstveno kroz program Erasmus+, u okviru kojeg je potpisano 29 sporazuma o razmjeni nastavnika, studenata i nenastavnog osoblja. Osim toga, neki od nastavnika su sudjelovali u uspostavi CEPUS mreže.

Nadalje, međunarodna znanstvena prepoznatljivost se ogleda u velikom broju objavljenih pozvanih predavanja koja su nastavnici Fakulteta održali na međunarodnim konferencijama. U posljednjih pet godina objavljeno je 24 pozvana predavanja u zemlji i inozemstvu. Osim toga, neki nastavnici i mentori sudjeluju u izvođenju nastave i mentoriranju na poslijediplomskih doktorskim i specijalističkim studijima i na drugim tehničkim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu te srodnim fakultetima u inozemstvu. Detaljnije podatke moguće



13

je pronaći u obrascima "Podaci o nastavniku/mentoru na doktorskom studiju" koji se nalaze u Referadi poslijediplomskih studija, u dosjeima svih nastavnika u znanstveno-nastavnim zvanjima.

A.2.5. USPOREDBA SA SLIČNIM DOKTORSKIM PROGRAMIMA VISOKORANGIRANIH INOZEMNIH SVEUČILIŠTA

Doktorski studij na Fakultetu prometnih znanosti moguće je usporediti s doktorskim studijima na sljedećim europskim sveučilištima: City University London (Velika Britanija), Technische Universität Braunschweig (Savezna Republika Njemačka), Technische Universität Wien (Republika Austrija), Delft University of Technology (Kraljevina Nizozemska) i University of Žilina (Republika Slovačka).

City University London provodi ukupno 24 programa doktorskih studija kroz pet fakulteta. Odlika ovih programa je jaka povezanost s gospodarstvom odnosno s vodećim tvrtkama u sektoru. Potporu tome pruža specijalizirana služba za razvoj karijera doktoranada, što je aktivnost koja se tijekom doktorskog studija na Fakultetu prometnih znanosti planira razvijati u koordinaciji sa Sveučilištem u Zagrebu. Više informacija o doktorskom studiju City University London dostupno je preko poveznice: http://www.city.ac.uk/courses/research-degrees/mechanical-engineering-aeronautics.

Technische Universität Braunschweig doktorski program provodi u trajanju od tri do pet godina na njemačkom i engleskom jeziku. Doktorskirad osmišljen je kao individualni istraživački projekt pod nadzorom mentora. Odabir mentora također je na samom doktorandu. Doktorski studij Fakulteta prometnih znanosti oslanja se na individualni pristup temi istraživanja upisom istraživačkog seminara kojeg će doktorand upisivati svih šest semestara. Rad na istraživačkom seminaru priprema je za temu doktorskog rada uz naglašen individualni pristup i projektni rad doktoranda s potencijalnim mentorom koji je u pravilu ujedno i nositelj istraživačkog seminara. Ovo sveučilište nudi programe i iz područja tehničkih znanosti, pri čemu se kao usporedba s programom Fakulteta prometnih znanosti mogu uzeti programi strojarstva, građevine, zaštite okoliša i informacijskih tehnologija. Više informacija o Technische Universität Braunschweig dostupno je preko poveznice: https://www.tu-braunschweig.de/fmb/promotion.

Technische Universität Wien provodi doktorski program iz područja tehničkih znanosti u trajanju od šest semestara, odnosno tri godine. Jezici izvođenja su njemački i engleski. Radno opterećenje doktoranda tijekom studija procijenjeno je na 180 ECTS, od čega 162 ECTS otpada na doktorski rad. Pored predmeta koje izabire doktorand, stjecanje znanja i vještina omogućeno je preko ljetnih škola, radionica i konferencija. Tema doktorskog rada treba biti povezana s izabranim kolegijima. Doktorski program Fakulteta prometnih znanosti nudi istu mogućnost putem istraživačkog seminara, koji se upotpunjuje izborom ukupno pet predmeta. Kolegiji trebaju biti u funkciji stjecanja odgovarajućih kompetencija koje će doktorandu koristiti tijekom istraživačkog seminara. Istraživački seminar uključuje mogućnost sudjelovanja doktoranda na znanstvenim konferencijama, a dodatne vještine i znanja planirana su putem specijaliziranih radionica za stjecanje generičkih vještina. Više informacija o Technische Universität Wien moguće je pronaći preko poveznice: https://www.tuwien.ac.at/en/teaching/doctoral_programs.

Na Delft University of Technology doktorski studij traje od 42 do 48 mjeseci i provodi se u punom radnom vremenu. Naglasak je stavljen na usvajanje transverzalnih i generičkih vještina doktoranda, a što se provodi kroz specijalizirane predmete. Također, poseban naglasak stavljen je na praćenje doktoranda tijekom studijskog programa i na rad s mentorom. Fakultet prometnih znanosti razvio je edukaciju mentora kroz specijaliziranu radionicu te su za tu potrebu dostupne odgovarajuće upute i smjernice (priručnik Profesionalizacija doktorske izobrazbe – vodič za mentore i doktorande u izdanju Fakulteta prometnih znanosti, http://static.fpz.hr/datoteke/Profesionalizacija-doktorske-izobrazbe.pdf). Više informacija o strukturi doktorske izobrazbe Delft University of Technology moguće je pronaći na: http://www.tudelft.nl/en.

University of Žilina, Faculty of Operation and Economics of Transport and Communications provodi doktorsku izobrazbu u punom radnom vremenu u trajanju od tri (180 ECTS) do četiri godine (240 ECTS), odnosno od četiri (180 ECTS) do pet godina s dijelom radnog vremena (240 ECTS). Program studija uvelike se poklapa s programom doktorskog studija na Fakultetu prometnih znanosti jer se obrađuje tematika vezana uz transportne sustave, gradski i poštanski promet, komunikacije i logistiku. Više informacija o University of Žilina moguće je pronaći na: https://fpedas.uniza.sk/en/studium-2/doctoral-study.

http://www.city.ac.uk/courses/research-degrees/mechanical-engineering-aeronautics

https://www.tu-braunschweig.de/fmb/promotion

https://www.tuwien.ac.at/en/teaching/doctoral_programs

http://www.tudelft.nl/en

https://fpedas.uniza.sk/en/studium-2/doctoral-study



14

A.2.6. UVJETI UPISA NA STUDIJ

Uvjete upisa, odluku o raspisivanju natječaja i upisnu kvotu za upis pristupnika na doktorski studij te školarine doktorskog studija donosi Fakultetsko vijeće na prijedlog Povjerenstva za poslijediplomske studije i doktorate. Upisne kvote određuju se prema raspoloživosti istraživačkih, nastavničkih i mentorskih kapaciteta te procijenjenih znanstvenih, društvenih i gospodarskih potreba. Konačnu odluku o održavanju doktorskog studija na osnovi raspisanog javnog natječaja donosi dekan, ako utvrdi da postoje kapaciteti i dovoljan broj pristupnika koji ispunjavaju uvjete za upis na studij. Fakultetsko vijeće odobrava upis pristupnika na prijedlog Povjerenstva za poslijediplomske studije i doktorate. Imena izabranih pristupnika i njihove kvalifikacije javno se objavljuju na internetskoj stranici doktorskog studija.

Na doktorski studij može se upisati pristupnik koji je završio dodiplomski ili diplomski studij u polju tehnologija prometa i transport ili srodni studij sa srednjom ocjenom svih položenih ispita na dodiplomskom, ili diplomskom studiju od 3,5 i više. Fakultetsko vijeće, na prijedlog Povjerenstva za poslijediplomske studije i doktorate može iznimno odobriti upis pristupniku koji je završio studij sa srednjom ocjenom svih položenih ispita na dodiplomskom studiju ili diplomskom studiju od 3,0 do 3,49. Odluka se temelji na rezultatima ostvarenog znanstvenoistraživačkog rada i preporuci dva sveučilišna nastavnika u znanstveno-nastavnom ili znanstvenom zvanju.

Doktorand ima pravo završiti studij pod uvjetima pod kojima ga je upisao u roku od osam godina. Prije isteka roka od osam godina može podnijeti molbu za nastavak studija. U navedeno razdoblje od osam godina ne uračunava se vrijeme mirovanja obaveza iz opravdanog razloga (vrijeme trudnoće, rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta, duža bolest, ostali opravdani i obrazloženi slučajevi). Fakultetsko vijeće na temelju podnesene molbe doktoranda i prijedloga Povjerenstva za poslijediplomske studije i doktorate određuje uvjete za mirovanje i nastavak studija.

Upisom svake akademske godine doktorand regulira svoj status i osigurava pravo na nastavak studija. Status doktoranda prestaje završetkom studija, ispisom sa studija, kada ne upiše sljedeću akademsku godinu ili kada ne završi studij u roku.

Uvjeti upisa na doktorskom studij regulirani su Pravilnikom o doktorskom studiju na Fakultetu prometnih znanosti.

A.2.7. OPIS IZBORA PRISTUPNIKA S POSEBNIM NAGLASKOM NA OPIS KRITERIJA UPISA STUDIJA I TRANSPARENTNOST

POSTUPKA ODABIRA PRISTUPNIKA

Javni natječaj za upis na doktorski studij raspisuje se najmanje mjesec dana prije početka nastave, a oglašava se u dnevnom tisku i na internetskoj stranici Fakulteta. Vrednovanje pri upisu pristupnika zasniva se na uspjehu na diplomskom studiju, odnosno dodiplomskom studiju, pokazanom zanimanju za znanstveno istraživanje kroz motivacijsko pismo, objavljenim znanstvenim i stručnim radovima, sudjelovanjima na projektima, objavljenim studentskim radovima nagrađenim rektorovom i/ili dekanovom nagradom, preporukama sveučilišnih nastavnika u znanstveno-nastavnom ili znanstvenom zvanju te prijedlogu područja istraživanja. Razgovor s pristupnikom obvezan je sastavni dio upisnog postupka. Kriteriji za procjenu kandidata tijekom razgovora su: opće znanje, motiviranost za znanstveno istraživački rad, poznavanje stručne i znanstvene literature iz područja, sposobnost definiranja mogućih problema istraživanja. Razgovor se provodi pred povjerenstvom kojeg čine dekan, prodekan za znanost i vanjsku suradnju, voditelj Povjerenstva za poslijediplomske studije i voditelj doktorskog studija. Pri upisu se jasno definiraju svi nužni uvjeti za završetak studija u predviđenom roku. Povjerenstvo neposredno nakon provedenog razgovora priopćava kandidatu preliminarno mišljenje i daje preporuke.

Prikladnost za prijam na doktorski studij i diferencijalne ispite utvrđuje Povjerenstvo za poslijediplomske studije i doktorate, na preporuku povjerenstva koje je provelo razgovor sa kandidatima.

Rezultati natječaja kandidatima su javno dostupni na internetskoj stranici Fakulteta. Po zaključenju natječaja i postupka razgovora i odabira kandidata, imena i kvalifikacije upisanih doktoranada javno se objavljuju na internetskoj stranici Fakulteta.



15

A.2.8. OPIS INSTITUCIJSKOG VOĐENJA STUDIJA

Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu nositelj je doktorskog studija iz znanstvenog područja tehničkih znanosti, znanstvenog polja tehnologija prometa i transport. Doktorski studij ustrojen je i izvodi se prema Pravilniku o doktorskim studijima Fakulteta koji je usklađen s Pravilnikom o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu.

Pravilnikom o doktorskom studiju na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu uređuje se ustroj i izvođenje doktorskog studija, oblici i trajanje studija, uvjeti upisa na studij, način izvedbe studija, nastava i istraživanje, postupak prijave nacrta doktorskog rada, ocjene i obrane doktorskog rada, prava i obaveze polaznika doktorskog studija, prava i obaveze mentora, načini osiguranja kvalitete, oduzimanje akademskog stupnja, te druga pitanja vezana uz ustroj i izvođenje doktorskog studija na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Jedini nositelj doktorskog studija je Fakultet kao jedna od sastavnica Sveučilišta. Fakultetsko vijeće vodi doktorski studij u funkciji vijeća doktorskog studija i nadležnog tijela Fakulteta.

Povjerenstvo za poslijediplomske studije i doktorate Fakulteta je stalno radno tijelo koje procjenjuje prijedloge i predlaže imenovanja Povjerenstva za kvalifikacijski doktorski ispit, Povjerenstva za ocjenu nacrta doktorskog rada (sinopsis, tema) i predlaganje mentora, Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada i Povjerenstva za obranu doktorskog rada. Uz to provodi godišnje evaluacijske postupke o radu mentora i doktoranada, te ostale tekuće poslove. Fakultetsko vijeće na prijedlog dekana tijekom mandatnog razdoblja imenuje predsjednika i članove Povjerenstva za poslijediplomske studije i doktorate, te voditelja i tajnika doktorskog studija.

Voditelj doktorskog studija prema odredbama Pravilnika o ustrojstvu Fakulteta i radnih mjesta Fakulteta prometnih znanosti ima sljedeće poslove: rukovodi izradom nastavnog plana i programa doktorskog studija; provodi pripreme za organiziranje nastave na doktorskom studiju; brine za ostvarivanje financijskog plana doktorskog studija; podnosi godišnje izvješće o doktorskom studiju Fakultetskom vijeću; odgovara za ostvarenje plana i programa nastave; obavlja i druge poslove iz svog djelokruga prema odluci Fakultetskog vijeća i dekana; za svoj rad odgovoran je dekanu i Fakultetskom vijeću.

Tajnik poslijediplomskog studija prema odredbama Pravilnika o ustrojstvu Fakulteta i radnih mjesta Fakulteta prometnih znanosti ima sljedeće poslove: pomaže u radu voditelju poslijediplomskih studija; obavlja promidžbu poslijediplomskih studija; daje upute i nadgleda rad referenta u Referadi poslijediplomskih studija; sastavlja satnicu nastave i brine o njenoj realizaciji; obavlja i druge poslove iz svog djelokruga prema odluci Fakultetskog vijeća i dekana; za svoj rad odgovoran je dekanu i voditelju poslijediplomskog studija.

Institucijsko vođenje doktorskog studija regulirano je odrednicama Pravilnika o doktorskom studiju na Fakultetu prometnih znanosti.



16

A.3. PLAN I PROGRAM DOKTORSKOG STUDIJA

A.3.1. OPIS USTROJA PROGRAMA DOKTORSKOG STUDIJA

Doktorski studij Fakulteta prometnih znanosti provodi se kroz šest semestara i zasniva se na ukupno 45 predmeta i 25 istraživačka seminara. Predmeti na doktorskom studiju su svrstani u dva modula: modul obaveznih predmeta i modul izbornih predmeta. Pri upisu na prvu godinu doktorskog studija doktorand uz pomoć studijskog savjetnika i na temelju prethodno izraženog interesa, u prvom semestru odabire jedan obavezni predmet iz modula obaveznih predmeta te u drugom semestru jedan izborni predmet iz modula izbornih predmeta. Svaki predmet nosi po četiri ECTS-a i boduje se kao nastavno opterećenje doktoranda. Položeni predmet rezultira potpisom nositelja predmeta i ocjenom. Uz to, doktorand u prvom i drugom semestru odabire i upisuje jedan istraživački seminar iz područja svojeg znanstvenog interesa u kojemu će započeti sa znanstveno-istraživačkim radom. Doktorandi se pri upisu savjetuju da odabiru predmete i istraživački seminar uz prethodnu konzultaciju sa studijskim savjetnikom i odgovornim osobama na doktorskom studiju (voditeljem studija i tajnikom). Isti istraživački seminar doktorand u pravilu upisuje svaki naredni semestar. Istraživački seminar definira aktivnosti koje se očekuju od doktoranda i sukladno njima nosi 10 ECTS-a. Istraživački seminar se ne ocjenjuje, već se ispunjavanje planiranih aktivnosti potvrđuje potpisom nositelja istraživačkog seminara. Uz to, istraživački seminar se radi orijentacije isključivo prema znanstveno-istraživačkom radu ne vodi kao nastavno opterećenje doktoranda. Nositelj(i) istraživačkog seminara na kraju semestra podnose izvješće o radu doktoranda iz kojega je vidljivo ispunjenje planiranih aktivnosti. Svaki predmet ima definirani izvedbeni plan u kojemu su vidljivi nositelji, cilj, ishodi učenja, izvedbeni plan prema nastavnim cjelinama, obaveze i način polaganja, literatura, uvjeti za pohađanje nastave, metodologija izvođenja nastave i način praćenja kvalitete. Dodatno, istraživački seminar ima definirane aktivnosti koje se očekuju od doktoranda tijekom svakog pojedinog semestra, a koje su izražene u satima radnog opterećenja. Te aktivnosti uključuju prikaz istraživačkih postignuća, pripremu znanstvenih radova različitih kategorija, pripremu i obranu kvalifikacijskog doktorskog ispita, javnu obranu teme doktorskog rada, cikluse predavanja i rad u laboratoriju.

Tijekom prve godine doktorand prolazi najmanje jednu radionicu za stjecanje generičkih vještina koje organizira Fakultet prometnih znanosti, neki drugi tehnički fakultet ili Sveučilište. Ako su ispunjeni svi potrebni uvjeti, doktorand upisuje drugu godinu na način da u trećem semestru odabire jedan predmet iz modula obaveznih predmeta i jedan predmet u četvrtom semestru iz modula izbornih predmeta.

Uz to, u trećem i četvrtom semestru ponovno upisuje u pravilu isti istraživački seminar. Također, tijekom druge godine studija doktorand je obavezan prisustvovati i aktivno sudjelovati na barem jednoj radionici za stjecanje generičkih vještina koje organizira Fakultet prometnih znanosti, neki drugi tehnički fakultet ili Sveučilište.

Ako su ispunjeni svi potrebni uvjeti, doktorand upisuje treću godinu na način da u petom semestru odabire jedan predmet iz modula izbornih predmeta. U petom i šestom semestru također se upisuje u pravilu isti istraživački seminar.

Tijekom studija, a najkasnije tijekom petog semestra, doktorand predlaže mentora i nacrt doktorskog rada.

Postupak se pokreće podnošenjem prijave na odgovarajućem obrascu Sveučilišta, a koja sadrži popis radova doktoranda, naslov predloženog nacrta doktorskog rada, podatke o predloženom mentoru i njegovim kompetencijama, obrazloženje nacrta doktorskog rada (sinopsis, tema) i očekivani izvorni znanstveni doprinos predloženog istraživanja, procjenu troškova istraživanja te izjavu da nije prijavio doktorski rad s istovjetnom temom na drugome studiju Sveučilišta, odnosno na drugome sveučilištu.

Izborom područja istraživanja, odnosno teme doktorskog rada i mentora Povjerenstvo za poslijediplomske studije i doktorate određuje doktorandu matični zavod na kojemu će surađivati tijekom istraživanja.

Doktorand prije obrane doktorskog rada treba imati objavljen ili prihvaćen rad za objavljivanje u časopisu kategorije A i dva rada objavljena na međunarodnom skupu s međunarodnom recenzijom.



17

Programom doktorskog studija bodovanje nastave u smislu položenih obaveznih i izbornih predmeta iznosi 20 ECTS-a. Istraživačke aktivnosti iskazane kroz istraživački seminar koji se upisuje u svim semestrima nose 60 ECTS-a i ne boduju se kao nastavno opterećenje doktoranda. Obavezne radionice za stjecanje generičkih vještina koje doktorand treba završiti tijekom prve i druge godine nose ukupno 2 ECTS-a (svaka radionica nosi po jedan ECTS). Na taj način doktorand može prikupiti ukupno 82 ECTS-a, od kojih nastava (nastavno opterećenje) čini 20 ECTS-a odnosno 24,4%. Izrada doktorskog rada nosi 90 ECTS-a, a obrana 8 ECTS-a. Ukupno, opterećenje doktoranda tijekom cijelog doktorskog studija iznosi 180 ECTS-a.

Shematski prikaz doktorskog studija:

1. g

od

ina

1.

Jedan kolegij iz modula obaveznih kolegija

4 ECTS

dva kolegija (ukupno 8 ECTS)

aktivnosti Istraživačkog seminara (potpis)

jedna radionica za usvajanje generičkih vještina (1 EĆTS)

Istraživački seminar 10 ECTS

2.

Jedan kolegij iz modula izbornih kolegija

4 ECTS


2. g

od

ina

3.

Jedan kolegij iz modula obaveznih kolegija

4 ECTS

dva kolegija (ukupno 8 ECTS)

aktivnosti Istraživačkog seminara (potpis)

jedna radionica za usvajanje generičkih vještina (1 EĆTS)


4.


4 ECTS


3. g

od

ina 5.


4 ECTS

jedan kolegij (ukupno 4 ECTS)

obavljene aktivnosti Istraživačkog seminara (potpis)

obavljen javni razgovor


Nacrt doktorskog rada (JR)

6. Istraživački seminar 10 ECTS

NE – ponavlja godinu

DA – upisuje 2. godinu


DA – upisuje 3. godinu


DA

Izrada doktorskog rada



18

Tablica 1: Popis predmeta iz modula obveznih predmeta

R.br. Sati

nastave Nositelj(i) Izvođač(i) Naziv predmeta

O-001 16 izv. prof. dr. sc. Štefica Mrvelj dr. sc. Marko Matulin Dizajn eksperimenata

O-002 16 doc. dr. sc. Borna Abramović, doc. dr. sc. Tomislav Fratrović

Primijenjena statistika za istraživanja u prometu

O-003 16 prof. dr. sc. Tonči Carić dr. sc. Juraj Fosin Primjena kombinatornih optimizacija u prometu i transportu

O-004 16 izv. prof. dr. sc. Štefica Mrvelj dr. sc. Marko Matulin Primjena teorije repova za dizajniranje prometnih sustava

O-005 16 prof. dr. sc. Tonči Carić, prof. dr. sc. Dragan Peraković, prof. dr. sc. Davor Brčić

Prometne mreže

O-006 16 prof. dr. sc. Sadko Mandžuka, doc. dr. sc. Ratko Stanković, doc.dr.sc. Hrvoje Haramina

doc. dr.sc. Marko Šoštarić Prometno modeliranje

O-007 16 prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prof. dr. sc. Mario Šafran

Tehnološki procesi u prometu

O-008 16 prof. dr. sc. Stanislav Pavlin, prof. dr. sc. Sanja Steiner

Strategijsko prometno planiranje

O-009 16 izv. prof. dr. sc. Doris Novak prof. dr. sc. Mario Anžek Uvod u znanstveno istraživački rad

Napomena: Iz modula obveznih predmeta doktorand bira ukupno dva predmeta, jedan predmet u 1. semestru i jedan predmet u 3. semestru. Nositelji predmeta su ujedno i izvođači.

Tablica 2: Popis predmeta iz modula izbornih predmeta

R.br. Sati

nastave Nositelj(i) Izvođač(i) Naziv predmeta

I-001 16 doc. dr. sc. Davor Sumpor

prof. dr. sc. Tino Bucak, doc. dr. sc. Mislav Stjepan Žebec, doc. dr. sc. Rajko Horvat

Čimbenici izvedbe vozača

I-002 16 prof. dr. sc. Zvonko Kavran, prof. dr. sc. Sadko Mandžuka, doc. dr. sc. Edouard Ivanjko

doc. dr. sc. Pero Škorput Ekspertni sustavi u prometu

I-003 16 izv. prof. dr. sc. Nikolina Brnjac, prof. dr. sc. Stanislav Pavlin

dr.sc. Tomislav Rožić Geoprometna analiza prometnih tokova i terminala

I-004 16 izv. prof. dr. sc. Nikolina Brnjac, doc. dr. sc. Borna Abramović

Inovativne intermodalne tehnologije

I-005 16 prof. dr. sc. Mario Šafran, doc. dr. sc. Diana Božić

Integrirano upravljanje zalihama

I-006 16 prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, doc. dr. sc. Goranka Nogo

Istraživanje prometne potražnje

I-007 16 doc. dr. sc. Ratko Stanković, doc. dr. sc. Diana Božić

doc. dr. sc. Sven Maričić Logistika javnih sustava

I-008 16 prof. dr. sc. Eduard Missoni Ljudski čimbenik u prometu

I-009 16 prof. dr. sc. Natalija Kavran, izv. prof. dr. sc. Mihaela Bukljaš Skočibušić

Menadžment tehnoloških projekata

I-010 16 doc. dr. sc. Ružica Škurla Babić Metode za procjenu stvarne potražnje za zračnim prijevozom

I-011 16 izv. prof. dr. sc. Marijan Rajsman Modeliranje prevencije nesreća u cestovnom prometnom sustavu



19

I-012 16 izv. prof. dr. sc. Niko Jelušić, doc. dr. sc. Mario Muštra, doc. dr. sc. Edouard Ivanjko

prof. dr. sc. Francesco Masulli, prof. dr. sc. Stefano Rovetta, doc. dr. sc. Danijela Koltovska Nečoska

Napredni upravljački prometni sustavi

I-013 16 doc. dr. sc. Tomislav Radišić, izv. prof. dr. sc. Doris Novak

Navigacijski sustavi u zrakoplovstvu

I-014 16 doc. dr. sc. Danijela Barić Odlučivanje u prometu

I-015 16 doc. dr. sc. Ivana Šemanjski Održiva mobilnost

I-016 16 izv. prof. dr. sc. Marijan Rajsman Optimizacija i modeliranje razvitka transportnih sustava u cestovnom prometu

I-017 16 prof. dr. sc. Kristijan Rogić dr. sc. Ivona Bajor Optimizacija skladišnih operacija

I-018 16 doc. dr. sc. Anita Domitrović, prof. dr. sc. Ernest Bazijanac

dr. sc. Karolina Krajček Nikolić

Performanse letjelica

I-019 16 izv. prof. dr. sc. Jasmina Pašagić Škrinjar

Poslovno odlučivanje u logistici i transportu

I-020 16 prof. dr. sc. Ernest Bazijanac, doc. dr. sc. Anita Domitrović

Primjena matematičkih metoda u održavanju prijevoznih sredstava

I-021 16 doc. dr. sc. Luka Novačko, doc. dr. sc. Marjana Petrović

izv.prof.dr.sc. Ljupko Šimunović

Primjena modela diskretnog odabira u prometu

I-022 16 prof. dr. sc. Goran Zovak, izv.prof.dr.sc. Grgo Luburić

Prometna kriminalistika

I-023 16 izv. prof. dr. sc. Jasna Blašković Zavada, izv. prof. dr. sc. Dubravka Hozjan

doc. dr. sc. Edouard Ivanjko

Prometnice visokog učinka

I-024 16 izv. prof. dr. sc. Jasmina Pašagić Škrinjar

Optimizacija logističkih mreža

I-025 16 doc. dr. sc. Pero Škorput doc. dr. sc. Markus Schatten

Semantičko modeliranje prometnih procesa

I-026 16 prof. dr. sc. Dragan Peraković, izv. prof. dr. sc. Goran Zovak

Sigurnost prometa i korisnika prometnog sustava

I-027 16 doc.dr.sc. Hrvoje Haramina Simulacijsko modeliranje i analiza željezničkih sustava

I-028 16 doc. dr. sc. Marko Periša Sustavi identifikacije entiteta u prometnom okruženju

I-029 16 doc. dr. sc. Ivan Grgurević Sustavi mjerenja u informacijsko-komunikacijskom prometu

I-030 16 doc. dr. sc. Biljana Juričić doc. dr. sc. Tomislav Radišić

Sustavi upravljanja zračnim prometom

I-031 16 doc. dr. sc. Mario Muštra Suvremeni sustavi bežičnih komunikacija

I-032 16 izv. prof. dr. sc. Ljupko Šimunović Napredno prometno inženjerstvo

I-033 16 doc. dr. sc. Mladen Nikšić Upravljanje održavanjem željezničkih vozila

I-034 16 prof. dr. sc. Kristijan Rogić, doc. dr. sc. Darko Babić

doc. dr.sc. Ratko Stanković, prof. dr. sc. Mario Šafran

Upravljanje opskrbnim lancima

I-035 16 izv. prof. dr. sc. Davor Brčić, doc. dr.sc. Mladen Nikšić

dr. sc. Marko Slavulj Urbani transport

I-036 16 doc. dr. sc. Ivana Šemanjski Veliki setovi podataka u prometu

Napomena: Iz modula izbornih predmeta doktorand bira ukupno tri predmeta, jedan predmet u 2. semestru, jedan predmet u 4. semestru i jedan predmet u 5. semestru. Nositelji predmeta su ujedno i izvođači.



20

Tablica 3: Popis istraživačkih seminara

R.br. Nositelj(i) Izvođač(i) Naziv istraživačkog seminara

IS-001 izv. prof. dr. sc. Dubravka Hozjan, doc. dr. sc. Hrvoje Pilko

doc. dr. sc. Luka Novačko Istraživački seminar iz funkcionalne učinkovitosti cestovnih prometnica i raskrižja

IS-002 doc.dr.sc. Željko Šarić, prof.dr.sc. Goran Zovak

Istraživački seminar iz područja analize prometnih nesreća u cestovnom prometu

IS-003 doc. dr. sc. Luka Novačko, doc. dr. sc. Marjana Petrović

doc. dr. sc. Vladimir Đorić Istraživački seminar iz prometnog planiranja u cestovnom i željezničkom prometu

IS-004 doc. dr. sc. Marko Šoštarić, doc. dr. sc. Marko Ševrović

Istraživački seminar iz sigurnost prometa u procesima prometnog planiranja

IS-005 doc.dr.sc. Mladen Nikšić prof. dr.sc. Zdravko Schauperl, doc. dr. sc. Sanja Šolić

Istraživački seminar iz razvoja inovativnih proizvoda željezničke tehnike

IS-006 doc. dr. sc. Anita Domitrović, prof. dr. sc. Ernest Bazijanac

dr. sc. Karolina Krajček Nikolić Istraživački seminar iz eksploatacije i održavanja zrakoplova

IS-007 prof.dr.sc. Marinko Jurčević dr.sc. Ivan Forenbacher Istraživački seminar iz istraživanja telekomunikacijskog tržišta

IS-008 izv. prof. dr. sc. Marijan Rajsman Istraživački seminar iz modeliranja prevencije nesreća u cestovnom prometnom sustavu

IS-009 prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić

prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, prof. dr. sc. Peter Veit, doc. dr. sc. Marko Šoštarić, doc. dr. sc. Mladen Nikšić, izv. prof. dr. sc. Renato Filjar

Istraživački seminar iz tehnoloških procesa održavanja prometne infrastrukture

IS-010 prof. dr. sc. Natalija Kavran, izv. prof. dr. sc. Mihaela Bukljaš Skočibušić

dr. sc. Vlatka Stupalo Istraživački seminar iz lučkih sustava

IS-011 doc. dr. sc. Danijela Barić Istraživački seminar iz metoda vrednovanja projekata u prometu

IS-012 doc.dr.sc. Biljana Juričić, izv.prof.dr.sc. Doris Novak, doc. dr.sc. Tomislav Radišić

dr.sc. Mira Pavlinović, dr.sc. Jurica Ivošević

Istraživački seminar iz sustava zračne plovidbe

IS-013

prof. dr. sc. Sanja Steiner, izv. prof. dr. sc. Andrija Vidović, doc. dr. sc. Ružica Škurla Babić, doc. dr. sc. Tomislav Mihetec

dr. sc. Matija Bračić, dr. sc. Igor Štimac

Istraživački seminar iz tehnologije zračnog prometa

IS-014 prof. dr. sc. Zvonko Kavran, doc. dr. sc. Tomislav Kljak

dr. sc. Katarina Mostarac Istraživački seminar iz poštanskog prometa

IS-015 doc. dr. sc. Davor Sumpor prof. dr. sc. Tino Bucak, doc. dr. sc. Mislav Stjepan Žebec

Istraživački seminar iz mjerenja izvedbe vozača i povezanih relevantnih čimbenika

IS-016 doc.dr.sc. Hrvoje Haramina izv. prof. dr. sc. Mario Vašak, dr. sc. Branko Mihaljević

Istraživački seminar iz naprednih sustava upravljanja željezničkim prometom

IS-017 izv. prof. dr. sc. Davor Brčić, izv. prof. dr. sc. Ljupko Šimunović, doc. dr. sc. Marko Slavulj

Istraživački seminar iz planiranja mobilnosti u gradovima



21

IS-018

prof. dr. sc. Kristijan Rogić, prof. dr. sc. Mario Šafran, prof. dr. sc. Jasmina Pašagić Škrinjar, izv. prof. dr. sc. Nikolina Brnjac, doc. dr.sc. Diana Božić, doc. dr.sc. Ratko Stanković, doc. dr. sc. Ivona Bajor

dr. sc. Tomislav Rožić Istraživački seminar iz optimizacije logističkih sustava

IS-019 doc. dr. sc. Borna Abramović Istraživački seminar iz organizacije integriranog prijevoza putnika

IS-020

prof. dr. sc. Sadko Mandžuka, prof. dr. sc. Tonči Carić, izv. prof. dr. sc. Niko Jelušić, doc. dr. sc. Mario Muštra, doc. dr. sc. Edouard Ivanjko

dr. sc. Juraj Fosin, doc. dr. sc. Pero Škorput, dr. sc. Miroslav Vujić

Istraživački seminar iz inteligentnih transportnih sustava

IS-021 doc. dr. sc. Ivan Grgurević Istraživački seminar iz mjerenja i optimiziranja performansi informacijsko-komunikacijskih mreža

IS-022 prof. dr. sc. Dragan Peraković Istraživački seminar iz sigurnosti i forenzičke analize informacijsko – komunikacijskog sustava

IS-023 doc. dr. sc. Marko Periša Istraživački seminar iz područja razvoja primjene pomoćnih tehnologija

IS-024 izv. prof. dr. sc. Štefica Mrvelj dr. sc. Marko Matulin Istraživački seminar o kvaliteti telekomunikacijskih usluga

IS-025 prof. dr. sc. Anđelko Ščukanec, doc. dr. sc. Darko Babić

Istraživački seminar iz područja utjecaja prometne signalizacije na sigurnost cestovnog prometa

Napomena: Iz popisa istraživačkih seminara doktorand bira ukupno jedan istraživački seminar kroz svih šest semestara studija. Nositelji istraživačkih seminara su ujedno i izvođači.

A.3.2. OPIS NAČINA OSPOSOBLJAVANJA DOKTORANDA ZA STJECANJE ZNANSTVENIH ILI UMJETNIČKIH SPOZNAJA, ZNANJA, ISKUSTAVA I VJEŠTINA KOJE ĆE IM OMOGUĆITI KREATIVNO I NA ISTRAŽIVANJIMA UTEMELJENO RJEŠAVANJE

SLOŽENIH DRUŠTVENIH I GOSPODARSKIH PROBLEMA

Nastavni plan i program doktorskog studija provodi se prema izvedbenim planovima predmeta i istraživačkih seminara. Obvezni elementi izvedbenog plana su: podaci o kolegiju (šifra, naziv predmeta, broj ECTS bodova, jezici izvođenja, status predmeta); podaci o nastavniku (zvanje, ime i prezime, status, broj sati nastave); cilj predmeta; ishodi učenja predmeta; izvedbeni plan prema nastavnim cjelinama; obaveze doktoranada i način polaganja ispita; literatura; programski jezici/paketi potrebni za nastavu/seminare, specijalizirana oprema ili uvjeti za izvođenje nastave (laboratoriji ili računalne učionice); metodologija izvedbe nastave; način praćenja kvalitete nastave. Dodatno, izvedbeni plan istraživačkog seminara (pored navedenih elemenata) sadrži aktivnosti koje se očekuju od doktoranda, a koje su izražene u satima opterećena doktoranda radi definiranja ECTS bodova. Te aktivnosti uključuju: prikaz istraživačkih postignuća, pripremu radova za časopise i međunarodne/domaće konferencije, kratke cikluse predavanja u obliku diskusijskih skupina, rad u laboratorijima, prikaze istraživačkih postignuća te pripremu kvalifikacijskog doktorskog ispita i javnu obranu teme doktorskog rada. Nositelji istraživačkih seminara kombiniraju ove aktivnosti po semestrima i usklađuju ih s Osobnim planom razvoja doktoranda, a njihovo ispunjenje rezultira stjecanjem uvjeta za upis naredne akademske godine.

Voditelj doktorskog studija može dodatno predložiti izmjene sadržaja izvedbenih planova predmeta. Nositelji predmeta sastavljaju, ažuriraju i objavljuju izvedbene planove predmeta prije početka sljedeće akademske godine. Izvedbeni planovi javno se objavljuju na internetskoj stranici Fakulteta i prezentiraju doktorandima na početku održavanja predmeta.



22

S obzirom na to da se izobrazba na doktorskom studiju provodi kroz dva obrazovna procesa (proces poučavanja i proces istraživanja), u radu s doktorandima primjenjuju se sljedeće nastavne metode:

Metoda usmenog izlaganja (predavanje). Metoda usmenog izlaganja jest način rada u nastavi kad nastavnik ili doktorand verbalno izlaže neke dijelove nastavnog sadržaja (naziva se još i monološka metoda). Oblici usmenog izlaganja su: pripovijedanje, opisivanje (verbalno izražavanje vanjskih svojstava objekta i pojava), obrazlaganje (iznošenjem uzroka objasniti posljedicu kako bi se shvatile zakonitosti odnosno uzročno-posljedična veza), objašnjavanje (izlaganje općih principa i generalizacija u smislu metoda, zakona, definicija, hipoteza, teorija, problema, ideja i pojmova) i rasuđivanje (verbalno analiziranje problema u grupi i izmjena mišljenja o hipotezi i mogućim načinima rješavanja potencijalnog problema). Posebno treba istaknuti dvostrano značenje ove metode s obzirom na nastavnika i doktoranda. Dobro strukturirano usmeno izlaganje odgovara razini doktoranada, provodi se prilagođenim tempom, omogućuje interakciju, ilustrira ono o čemu se govori, osigurava vrijeme za dodatna objašnjenja, rekapitulaciju i pitanja te ponavlja glavne ideje.

Metoda demonstracije. Metoda demonstracije jest pokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti. Metodom se perceptivno obuhvaćaju dijelovi objektivne stvarnosti čime je omogućeno usvajanje činjenica. Demonstriranje dinamičkih pojava primjenjuje se kada se proučavaju procesi koji u sebi obuhvaćaju dinamičku strukturu. Za proučavanje procesa nije moguće upotrijebiti statični izvor. Demonstriranje procesa s organiziranim promatranjem moguće je provoditi u simuliranom okruženju ili na mjestima i u vrijeme kada se ti procesi odvijaju (izvorna stvarnost). Simulirano okruženje može obuhvatiti provedbu eksperimenta u smislu umjetnog stvaranja neke pojave na mjestu na kojem se nastava izvodi. Demonstriranje aktivnosti uključuje demonstriranje praktične aktivnosti, aktivnosti izražavanja i intelektualne aktivnosti. U primjeni ove metode izabiru se adekvatni izvori jer će na takvim izvorima prezentirane činjenice biti pristupačnije i evidentne. Metoda može obuhvaćati simulacije u cilju razvija sposobnosti generalizacije, a čija učinkovitost ovisi o stupnju strukturiranosti (manja strukturiranost simulacije pogoduje doktorandima većeg predznanja i obrnuto).

Metoda praktičnih radova. Metoda praktičnih radova jest način rada nastavnika i doktoranda na konkretnoj materiji. Ova metoda naziva se još i metodom laboratorijskih radova. Praktični rad se u svojoj strukturi sastoji od određenog broja praktičnih operacija. Metoda može uključivati suradničko učenje. Suradničko učenje polazi od interakcije s drugim doktorandima te podrazumijeva aktivno razmišljanje i obradu informacija. Oblici suradničkog učenja su rad u paru, odnosno timski rad. Metoda praktičnih radova može obuhvaćati i problemsku nastavu na rješavanju zadanih problema (definiranje problema, prikupljanje informacija, traženje i razrada mogućih rješenja, predlaganje i evaluacija rješenja).

Metoda pisanja. Nastavna metoda pisanja odnosi se primarno na doktorande u smislu vođenja bilješki za vrijeme predavanja i njihovim nadopunjavanjem iz ostalih izvora. Uz to, obuhvaća sažeto koncipiranje osnovnih ideja u obliku kraćih teza, natuknica i napomena. Samostalni pisani radovi u obliku seminara obuhvaćeni su ovom metodom, a pritom se naglasak stavlja na sadržaj, leksičko-semantičku stranu, ortografsku stranu, izražajno-stilističku stranu, kompozicijsku i grafičku stranu.

Metoda čitanja i rada na tekstu. Metoda čitanja obuhvaća različite vrste čitanja s obzirom na opseg teksta (fragmentarno i opširno čitanje) radi iznošenja argumenata, potvrđivanja stavova, dokazivanja točnosti podataka i provjeravanja spoznaja. Rad na tekstu jest sastavni dio ove metode jer podrazumijeva čitanje kao pretpostavku. Cilj metode jest sintetizirati sva područja aktivnosti (misaonu, izražajnu, senzornu i praktičnu).

Metoda razgovora. Metoda razgovora jest način rada u nastavi u obliku dijaloga. Dijalog može biti između nastavnika i doktoranada ili između doktoranada. Struktura razgovora sastoji se od koncentracionih pitanja kojima se produbljuje nastavni sadržaj i sveobuhvatno koncipiranih odgovora. Metoda obuhvaća diskusiju, odnosno polemiku, debatu i raspravu na određenu temu. Nastavnik neposrednom komunikacijom prati nastavni proces.



23

Metoda projektne nastave. Projektna nastava primjenjuje se pri radu na kompleksnim temama i zadacima (istraživački seminari). Podrazumijeva kvalitetno obavljene pripremne radnje te objašnjavanje ciljeva i kriterije i načine vrednovanja. Nastavnik može dodijeliti uloge članovima projektnog tima tijekom rada te kod doktoranda osvijestiti važnost komunikacijskih vještina i vještina timskog rada. Metoda uz stjecanje spoznaja iz određenog područja potiče razvoj općih i generičkih kognitivnih i socijalnih vještina.

Nastavnici na doktorskom studiju primjenjuju nastavne metode prilikom izvođenja pojedinih etapa nastavnog procesa, pa i doktorandi na tim istim etapama primjenjuju sa svoje strane nastavne metode radi stjecanja znanja i razvijanja sposobnosti. Zato su nastavne metode sastavni dio rada u svim segmentima procesa i to uvijek u njihovoj dvostranosti s obzirom na nastavnika i doktoranda. Cilj primjene nastavnih metoda na doktorskom studiju je da se omogući kreacija i interpretacija novih znanja kroz originalno istraživanje doktoranda i publiciranje rezultata istraživanja odnosno razmjenu informacija iz područja u kojem to istraživanja provode. Zato su nastavne metode navedene u izvedbenim planovima svakog predmeta i istraživačkog seminara.

A.3.3. OPIS MOGUĆNOSTI PROGRAMA ZA OSPOSOBLJAVANJE ZA SAMOSTALAN, ISTRAŽIVAČKI I INTERDISCIPLINARNI

PRISTUP PROBLEMIMA, ZA SAMOSTALNO ISTRAŽIVANJE TE ZA KRITIČKO OCJENJIVANJE RADA DRUGIH

Središnja je komponenta sveučilišnog doktorskog studija znanstveno istraživanje i stvaranje.

Obavezni oblici rada u okviru doktorskog studija su istraživački seminari, radionice i diskusijske skupine, radi razvijanja istraživačkog rada, kritičkog mišljenja, usvajanja metodologije istraživanja i općih vještina.

Nastava u obliku predavanja ne prelazi 30 posto ukupnog opterećenja predviđenog studijskim programom. Opterećenje se iskazuje u skladu s europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS). Nastava na doktorskom studiju otvorena je za sve doktorande Sveučilišta u Zagrebu.

Prikaz istraživačkih postignuća odnosi se na obradu i prezentiranje materijala od strane doktoranda. Materijale određuje nositelj istraživačkog seminara, a mogu biti znanstveni članci koji su relevantni iz područja. Ciklusi predavanja odnose se na teorijsku nastavu za koju nastavnik (nositelj predmeta) procjeni da je potrebna. Ta predavanja može izvoditi nositelj predmeta, suradnik, odnosno mogu biti provedena u obliku pozvanih predavanja.

A.3.4. OPIS MOGUĆNOSTI PROGRAMA ZA STJECANJE RADNIH KOMPETENCIJA, UKLJUČUJUĆI POPIS PREDMETA ZA

RAZVIJANJE GENERIČKIH I TRANSFERNIH VJEŠTINA

Program doktorskog studija ima u fokusu stručnu učinkovitost doktoranada na način da se razvijaju vještine i tehnike te sposobnost komuniciranja u pisanom i govornom obliku. To se ogleda kroz sposobnost prepoznavanja i rješavanja problema; originalno, samostalno i kritičko razmišljanje (kritičke analize i vrednovanje vlastitih rezultata i rezultata drugih), sposobnost razvijanja teorijskih pojmova, kreativan, inovativan i originalan pristup istraživanju, razumijevanje metoda i metodologije istraživanja te njihova primjena u području istraživanja.

U cilju razvoja stručne učinkovitosti doktoranada, a koja se ogleda kroz kreativnost, rješavanje problema, intelektualnu znatiželju, inovativnost i poduzetničke vještine, voditelj doktorskog studija, u suradnji s Uredom za doktorske studije i programe Sveučilišta u Zagrebu, sudjeluje u razvoju prenosivih vještina doktoranada s ciljem unaprjeđenja istraživačkih kompetencija. Tajnik poslijediplomskog studija informira te organizacijski i provedbeno sudjeluje u programima pomoći u razvoju individualnih karijera doktoranada. Programi se provode prema aktivnostima Ureda za doktorske studije i programe Sveučilišta u Zagrebu. Ove aktivnosti regulirane su Pravilnikom o doktorskom studiju na Fakultetu prometnih znanosti.

Cilj doktorske izobrazbe na Fakultetu prometnih znanosti jest i povećati potencijalnu zapošljivost doktoranada i olakšati njihov prijelaz na šire tržište rada. Stoga su kolegiji, a posebno istraživački seminari, koncipirani na stjecanje šireg raspona stručnih i osobnih kompetencija. Kroz predmete i istraživačke seminare, a uz konzultacije sa Savjetom Fakulteta kojeg čine predstavnici poslodavaca, te na temelju istraživanja provedenih u Republici Hrvatskoj (primarno iz projekta Modernizacija doktorske izobrazbe u Republici Hrvatskoj), stječu se sljedeće stručne kompetencije: vještine stručne učinkovitosti (rješavanje problema, kreativnost, inovativnost), vještine upravljanja sobom (upravljanje projektima, upravljanje



24

vremenom, odgovornost, fleksibilnost i proaktivnost), vještine predvodništva (učinkovita komunikacija, timski rad), te vještine građenja karijere (upravljanje karijerom, određivanje mogućnosti u karijeri, umrežavanje, poslovna osviještenost). Navedene kompetencije fokusirano se razrađuju na radionicama za razvijanje generičkih i transverzalnih vještina koje se provode u okviru programa doktorskog studija, a koje je doktorand obavezan završiti tijekom prve i druge godine studija. Radionice se planiraju institucijski na način da omogućuju doktorandima izbor edukacije koja se uklapa u njihov osobni plan učenja i razvoja.

Nakon pohađanja radionica na temu vještina stručne učinkovitosti doktorandi bi trebali:

cijeniti da je prvi korak u rješavanju nekog problema postavljanje pravog pitanja; upotrebljavati raspon tehnika za poticanje kreativnih procesa; razumjeti kako stilovi i načini učenja utječu na kreativne aktivnosti; posjedovati tehnike za generiranje ideja i odabir rješenja; pristupati resursima za kreativno razmišljanje, rješavanje problema i donošenje odluka.

Nakon pohađanja radionica na temu vještina upravljanja sobom doktorandi bi trebali:

naučiti kako razvijati i usvajati navike upravljanja sobom kako bi bili uspješni na svome doktorskom studiju, kao što su postavljanje realističnih ciljeva, upravljanje vlastitim vremenom, te upravljanje resursima, prioritetima, očekivanjima i ishodima vezanima uz projekt;

planirati i upravljati istraživačkim projektima uz postizanje najboljeg korištenja resursa i minimiziranje rizika i upravljanje rizicima;

razumjeti kako se koristiti različitim alatima za upravljanje vremenom.

Nakon pohađanja radionica na temu vještina predvodništva doktorandi bi trebali:

razviti znanja i praktične vještine vezane uz pripremu i strukturiranje pisanih i usmenih prezentacija; unapređenje sposobnosti slušanja, te pružanja i primanja povratnih informacija, kao i otvorenosti

prema doprinosima drugih osoba; moći davati i primati konstruktivnu kritiku; usvajati vještine koje će im omogućiti da bolje iskoriste odnos s mentorom, te tako unaprijede

samopouzdanje i vlastite razine postignuća.

Nakon pohađanja radionica na temu vještina građenja karijere doktorandi bi trebali:

razumjeti ključne unutarnje i vanjske čimbenike u donošenju odluka vezanih uz karijeru; razumjeti prenosive vještine koje se razvijaju u istraživanju; razviti osobne karijerne ciljeve; razviti svijest o različitim tehnikama potrage za poslom, uključujući kako koristiti praktične tehnike

umrežavanja; usvojiti praktične savjete i vještine za učinkovito razvijanje vlastitih mreža i upravljanje njima; razviti osobne ciljeve u umrežavanju i akcijski plan; usvojiti praktične savjete koji će im pomoći da se dobro pripreme za intervjue i da ih dobro odrade s

obzirom na skup raznolikih vrsta i formata intervjua, uključujući intervjue za akademska i ne-akademska mjesta;

prepoznati zašto i kako poslodavci traže od doktora znanosti poslovnu osviještenost u procesu zapošljavanja;

usvojiti alate za vrednovanje vlastite razine poslovne osviještenosti u procesu aplikacije za sljedeću karijernu ulogu.

Radionice se planiraju u trajanju do cijelog dana, na temu tehnika rješavanja problema. Planiraju se višestruke kratke radionice o informacijskoj tehnologiji, stručnim resursima i njihovoj upotrebi. Radionice organizira Fakultet prometnih znanosti, a u slučaju da se takve radionice provode na Sveučilištu u Zagrebu ili na nekom drugom fakultetu, doktorandima se omogućuje odlazak i sudjelovanje na njima.



25

A.3.5. MOGUĆNOSTI STUDIJA ZA USPOSTAVLJANJE SURADNJE S DRUGIM VISOKIM UČILIŠTIMA, ZNANSTVENIM

INSTITUTIMA, TE PRIVATNIM I JAVNIM POSLOVNIM SEKTOROM

Radi osiguravanja kvalitete i poticanja mobilnosti doktoranada i nastavnika, doktorski studij otvoren je za sve oblike suradnje sa srodnim ustanovama u zemlji i inozemstvu. Dijelovi istraživanja i nastave na doktorskom studiju mogu se djelomično otvoriti i doktorandima s drugih sveučilišta ako postoje unaprijed utvrđeni uvjeti i potpisani ugovori. Radi postizanja interdisciplinarnosti, doktorandi doktorskog studija na Fakultetu mogu uz obrazloženje i pristanak mentora, te uz suglasnost Povjerenstva za poslijediplomske studije i doktorate, upisivati dijelove nastave i obavljati dijelove istraživanja na Sveučilištu ili drugim ustanovama.

Radi povećavanja istraživačkih i nastavnih kapaciteta, ujednačavanja kriterija, poticanja interdisciplinarnosti i veće ekonomičnosti doktorski studij Fakulteta može se udružiti s drugim doktorskim studijima unutar jednog ili više znanstvenih područja u doktorsku školu. Fakultet uz dokazanu međunarodnu prepoznatljivost u znanstvenom istraživanju može osnivati doktorsku školu u području tehničkih znanosti. O prijedlogu uspostave suradnje na razini doktorske škole odlučuje Senat Sveučilišta, na prijedlog Fakulteta kao nositelja studija.

Radi osiguranja kvalitete doktorskog rada, mora se omogućiti dvostruko mentorstvo, ako za to postoji potreba (primjerice interdisciplinarnost istraživanja, provođenje istraživanja u više ustanova).

Za potrebe istraživanja na doktorskom studiju, uz odgovarajuće ugovore i sporazume, moguće je da se doktorski studij upiše na Fakultetu koji je i nositelj studija, a da se istraživanje provodi na partnerskom Fakultetu (model sendviča). Pritom je moguće da doktorand ima više mentora.

Međunarodni dvojni doktorat (cotutelle de these) je oblik doktorskog rada koji se ostvaruje na temelju sporazuma koji se potpisuje posebno za jedan doktorski rad. U sklopu dvojnog doktorata obavezno je dvojno mentorstvo, a završetkom studija stječu se dvije diplome. Međunarodni dvojni doktorati podliježu Pravilniku o međunarodnim dvojnim doktoratima Sveučilišta.

A.3.6. UVJETI ZA NAPREDOVANJE U VIŠU GODINU STUDIJA

Položeni kvalifikacijski doktorski ispit uvjet je za pokretanje postupka prijave nacrta doktorskog rada i upisa u drugu godinu studija. Kvalifikacijski doktorski rad je rad razine preglednog članka u kojemu doktorand daje cjeloviti prikaz problema i područja istraživanja na osnovi već objavljenih znanstvenih radova, ali koji sadrži originalne analize, sinteze i prijedloge doktoranda za daljnja istraživanja. Kvalifikacijski doktorski ispit je javan i polaže se usmeno te se ocjenjuje ocjenama položio ili nije položio.

Uvjeti za upis druge godine studija su uspješno položen kvalifikacijski doktorski ispit, obavljene aktivnosti istraživačkog seminara u prvom i drugom semestru te uspješno završena najmanje jedna radionica za stjecanje generičkih vještina. Ako jedan od ovih uvjete nije ispunjen, doktorand upisuje ponavljanje prve godine doktorskog studija.

Uvjeti za upis treće godine doktorskog studija su ostvarenih najmanje 12 ECTS-a polaganjem obaveznih ili izbornih predmeta, obavljene aktivnosti istraživačkog seminara u trećem i četvrtom semestru te uspješno završena najmanje jedna radionica za stjecanje generičkih vještina. Ako jedan od ovih uvjeta nije ispunjen, doktorand upisuje ponavljanje druge godine doktorskog studija.

A.3.7. UVJETI ZA PRIHVAĆANJE TEME DOKTORSKOG RADA

Uvjeti za prihvaćanje teme doktorskog rada definirani su Pravilnikom o doktorskom studiju na Fakultetu prometnih znanosti. Tijekom studija, a najkasnije tijekom petog semestra doktorskog studija, doktorand predlaže mentora i nacrt doktorskog rada (sinopsis, tema). Prilikom utvrđivanja mentora i nacrta doktorskog rada utvrđuju se uvjeti rada, posebice uvjeti financiranja istraživanja.

Doktorand pokreće postupak prihvaćanja nacrta doktorskog rada podnošenjem prijave, koja sadržava opće podatke o doktorandu, životopis i popis radova doktoranda, naslov predloženog nacrta doktorskog rada, podatke o predloženom mentoru i njegovim kompetencijama, obrazloženje nacrta doktorskog rada (sinopsis, tema) i očekivani izvorni znanstveni doprinos predloženog istraživanja, procjenu troškova istraživanja te izjavu da nije prijavio doktorski rad s istovjetnom temom na drugome studiju Sveučilišta, odnosno na drugome sveučilištu. Nacrt doktorskog rada prijavljuje se na obrascu Sveučilišta.



26

Izborom područja istraživanja u sklopu istraživačkih seminara, teme KDI-a, odnosno teme doktorskog rada i mentora Povjerenstvo za poslijediplomske studije i doktorate određuje doktorandu matični zavod na kojemu će surađivati tijekom istraživanja.

Predsjednik Povjerenstva za poslijediplomske studije i doktorate imenuje Izvjestiteljsku skupinu od tri ili pet članova iz sastava Povjerenstva za poslijediplomske studije i doktorate. Predsjednik Izvjestiteljske skupine je predsjednik Povjerenstva za poslijediplomske studije i doktorate ili voditelj doktorskog studija. Izvjestiteljska skupina pregledava dokumentaciju prijave i procjenjuje njezinu pripremljenost za stavljanje na dnevni red sjednice Povjerenstva za poslijediplomske studije i doktorate. Predsjednik Povjerenstva za poslijediplomske studije i doktorate može prije imenovanja izvjestiteljske skupine zatražiti mišljenje nadležnog Zavoda. Primjedbe se u vidu zabilješki priopćavaju mentoru. Na sastanak izvjestiteljske skupine može se pozvati mentor i doktorand. Ako je izvjestiteljska skupina dva puta ocijenila prijavu nepripremljenom, predsjednik povjerenstva za poslijediplomske studije i doktorate će prijavu s mišljenjem izvjestiteljske skupine staviti na dnevni red sjednice Povjerenstva za poslijediplomske studije i doktorate na kojoj se donosi odluka o daljnjem postupanju.

Fakultetsko vijeće, na prijedlog Povjerenstva za poslijediplomske studije i doktorate, imenuje Povjerenstvo za ocjenu nacrta doktorskog rada i predlaganje mentora. Ono se sastoji od tri ili pet članova, pri čemu najmanje jedan član nije nastavnik na studiju niti je zaposlenik Fakulteta, a po mogućnosti je zaposlenik drugog hrvatskog ili inozemnog sveučilišta ili srodne ustanove. Članovi Povjerenstva za ocjenu nacrta doktorskog rada i predlaganje mentora mogu biti samo znanstvenici u znanstveno-nastavnom zvanju ili znanstvenom zvanju, odnosno u ekvivalentnom zvanju ako je riječ o članu Povjerenstva koji je zvanje stekao u inozemstvu. Najmanje dva člana od tročlanog odnosno tri od peteročlanog Povjerenstva za ocjenu nacrta doktorskog rada i predlaganje mentora, moraju biti u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog ili izvanrednog profesora, odnosno odgovarajućem znanstvenom zvanju. Predloženi mentor ne može biti imenovan za predsjednika Povjerenstva.

Prijavljeni nacrt doktorskog rada brani se javno (javni razgovor), pred Povjerenstvom za ocjenu nacrta doktorskog rada i predlaganje mentora, drugim doktorandima i ostalim zainteresiranima.

Povjerenstvo za ocjenu nacrta doktorskog rada i predlaganje mentora procjenjuje mogućnost izvornog znanstvenog doprinosa, procjenu financijsku i organizacijsku izvedivost istraživanja te predlaže mentora. Povjerenstvo za ocjenu nacrta doktorskog rada ocjenu donosi najkasnije tri mjeseca od datuma imenovanja, i dostavlja na usvajanje Povjerenstvu za poslijediplomske studije i doktorate.

Fakultetsko vijeće na prijedlog Povjerenstva za poslijediplomske studije i doktorate donosi odluku o nacrtu doktorskog rada i imenovanju mentora na svojoj sljedećoj sjednici. Ako Fakultetsko vijeće prijavu prihvati, ista se dostavlja Vijeću tehničkog područja.

Vijeće tehničkog područja predlaže nacrt doktorskog rada i mentora na usvajanje Senatu Sveučilišta. Senat potvrđuje nacrt doktorskog rada i mentora na idućoj sjednici.

Nakon potvrđivanja nacrta doktorskog rada i mentora, doktorand pristupa predloženom istraživanju. Nakon provedenog istraživanja, doktorand izrađuje doktorski rad koji mora biti lektoriran prije predaje mentoru na davanje mišljenja.

A.3.8. UVJETI ZAVRŠETKA STUDIJA

Doktorand stječe uvjete za završetak studija izvršavanjem svih obaveza predviđenih programom studija prije upućivanja doktorskog rada na postupak ocjenjivanja. Uz to, doktorand prije obrane doktorskog rada treba imati objavljen ili prihvaćen rad za objavljivanje u časopisu kategorije A i dva rada objavljena na međunarodnom skupu s međunarodnom recenzijom.

Doktorand stječe prava doktora znanosti predviđena radnim pravom, danom uspješne obrane doktorskog rada, a puna prava akademskog naziva i diplomu stječe prisegom na promociji i upisom u knjigu doktora znanosti.

Doktorand treba u roku mjesec dana od obrane ispuniti sveučilišni obrazac za promociju u stupanj doktora znanosti te predati uvezani doktorski rad, a ako pisano potvrdi da je s time suglasan, i elektroničku verziju za



27

objavu na mrežnim stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice i sustavu Digitalnih akademskih arhiva i repozitorija. Doktorsku diplomu uručuje rektor na svečanoj promociji, kojoj je doktorand dužan nazočiti osobno ili po opunomoćeniku koji mora imati stupanj doktora znanosti.

A.3.9. MOGUĆNOST IZVEDBE PROGRAMA DOKTORSKOG STUDIJA NA ENGLESKOM JEZIKU

U kontekstu razvijanja višejezičnih kompetencija studenata, na Sveučilištu u Zagrebu engleski se jezik tretira kao standardni jezik znanstvene komunikacije. Zato Fakultet planira sudjelovati u pokretanju združenih studijskih programa na doktorskoj razini radi internacionalizacije doktorske izobrazbe. Namjera je ojačati istraživačke veze s drugim relevantnim europskim institucijama, a u sklopu toga poticat će se dvojni doktorati te pisanje doktorskih radova na stranim jezicima, posebno na engleskom jeziku. Od ostalih mjera provedbe strategije internacionalizacije Sveučilišta, poticat će se dolazak stranih doktoranada i poslijedoktoranada te, sukladno mogućnostima, zapošljavanje istraživača iz drugih zemalja. Planira se i uvođenje novih načina interakcije sa stranim nastavnicima i studentima uvođenjem virtualnih gostujućih predavanja i virtualne zajedničke nastave sa stranim Fakultetima i Sveučilištima. Zato je pri izradi novog nastavnog plana i programa poslijediplomskog doktorskog studija na Fakultetu važno posebnu pažnju posvetiti pripremi predmeta za izvođenje i na engleskom jeziku. Bez toga, a unatoč možebitno postignutim ciljevima programa u smislu orijentiranosti na istraživanje, jačanju razvoja transfernih vještina i komunikacije s industrijom, sam program doktorskog studija ne bi doprinio prepoznatljivosti Fakulteta kao institucije i njegovih istraživača u međunarodnom okruženju.

A.3.10. POPIS PREDMETA/MODULA KOJI SE MOGU IZVODITI NA ENGLESKOM JEZIKU

Na doktorskom studiju PROMET svi predmeti iz modula obveznih i izbornih predmeta te svi istraživački seminari mogu se izvoditi i na engleskom jeziku. Popis predmeta i istraživačkih seminara nalazi se u tablicama 1,2 i 3 pod točkom A.3.1.

A.3.11. KRITERIJI I UVJETI UPISA PREDMETA/MODULA S DRUGIH DOKTORSKIH STUDIJA

Povjerenstvo za poslijediplomske studije i doktorate može na prijedlog ECTS koordinatora doktorandu odobriti izbor predmeta s drugih doktorskih studija. Osnovni kriterije za odobravanje upisa je usklađenost tih programa s temom doktorskog rada i istraživanja. Potrebno je da opterećenja doktoranda za izabrane predmete izražene u ECTS bodovima budu usklađeni s programom doktorskog studija.

A.3.12. ORGANIZACIJA STUDIJA U PUNOM RADNOM VREMENU (FULL-TIME) I STUDIJA S DIJELOM RADNOG VREMENA

(PART-TIME)

Doktorski studij u pravilu traje tri godine, a iz opravdanih razloga, o kojima na prijedlog Povjerenstva za poslijediplomske studije i doktorate odlučuje Fakultetsko vijeće, uz obrazloženje može se produžiti. Doktorand ima pravo završiti studij pod uvjetima pod kojima ga je upisao u roku od osam godina. Prije isteka roka od osam godina može podnijeti molbu za nastavak studija. U navedeno razdoblje od osam godina ne uračunava se vrijeme mirovanja obaveza iz opravdanog razloga (vrijeme trudnoće, rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta, duža bolest, ostali opravdani i obrazloženi slučajevi). Fakultetsko vijeće na temelju podnesene molbe i prijedloga Povjerenstva za poslijediplomske studije i doktorate određuje uvjete za mirovanje i nastavak studija.

A.3.13. OPIS SUSTAVA SAVJETOVANJA I VOĐENJA DOKTORANADA KROZ DOKTORSKI STUDIJ, DODJELJIVANJA

STUDIJSKOG SAVJETNIKA TIJEKOM UPISA NA DOKTORSKI STUDIJ I NJEGOVE OBVEZE

Pri upisu na doktorski studij, na prijedlog Povjerenstva za poslijediplomske studije i doktorate, Fakultetsko vijeće imenuje doktorandu studijskog savjetnika koji mu pomaže tijekom studija, prati doktorandov rad i postignuća te zajedno s njime izrađuje Osobni plan razvoja do imenovanja mentora. Na početku doktorskog studija i tijekom studija, studijski savjetnik ili mentor su dužni zajedno s doktorandom izraditi Osobni plan razvoja te ga revidirati prema potrebi, a najmanje dva puta godišnje.

Elementi plana uključuju: radni naziv projekta istraživanja doktoranda, imena ostalih studijskih savjetnika ili mentora koji sudjeluju u projektu, ima li kandidat i mentor/studijski savjetnik dovoljno relevantnih znanja o proceduri prijave i pravilima studiranja na doktorskom studiju (jesu li upoznati s zahtjevima administracije), predviđanja o promjeni studijskog savjetnika/mentora tijekom trajanja doktorskog studija, aktivnosti



28

doktoranda u prethodnom razdoblju (planirane, provedene i razlozi), planirane aktivnosti doktoranda u narednom razdoblju, plan osposobljavanja doktoranda na specijaliziranim radionicama, analizu potrebnih sredstava za planirano istraživanje, procjenu tehničkih preduvjeta za provedbu istraživanja, analizu dobrih i loših osobina doktoranda, namjere doktoranda i njegova očekivanja od razgovora i diskusija sa kolegama, drugim istraživačkim skupinama, konzultantima i vanjskim stručnjacima iz područja planiranog istraživanja, tijek radnji i aktivnosti u vezi s procjenom napretka doktoranda u narednom periodu, tempo objavljivanja znanstvenih radova, relevantnost i transparentnost te očekivanja u smislu kvalitete doktorskog rada (dijelovi i sadržaj rada, kriteriji koje rad treba ispuniti), metodologija rada između doktoranda i studijskog savjetnika/mentora u definiranom razdoblju rada te optimalni intenzitet rada između studijskog savjetnika/mentora i doktoranda, s obzirom na obim planiranog posla i aktivnosti.

A.3.14. PRAVA I OBVEZE DOKTORANADA, MENTORA I NOSITELJA STUDIJA

Prava i obaveze doktoranda, mentora i nositelja studija definirana su Pravilnikom o doktorskom studiju na Fakultetu prometnih znanosti. Prava doktoranda su: pravo na mentora; pravo na sudjelovanje u znanstveno istraživačkom i stručnom radu; pravo na promjenu mentora ili nacrta doktorskog rada uz pisani zahtjev i očitovanje dotadašnjeg mentora, na obrascu Sveučilišta; pravo na izjašnjavanje o kvaliteti provođenja doktorskog programa i pravo na pritužbe. Odluku o tome donosi Fakultetsko vijeće, a na prijedlog Povjerenstva za poslijediplomske studije i doktorate.

Obaveze doktoranda su: redovite konzultacije, najmanje četiri puta godišnje s mentorom ili studijskim savjetnikom; podnošenje izvješća o svom radu Povjerenstvu za poslijediplomske studije i doktorate jedanput godišnje (uz moguću prezentaciju istraživanja), na obrascu Sveučilišta; izvršavanje svih obaveza predviđenih programom studija prije upućivanja doktorskog rada na postupak ocjenjivanja; te imati prije obrane doktorskog rada objavljen ili prihvaćen rad za objavljivanje u časopisu kategorije A i dva rada objavljena na međunarodnom skupu s međunarodnom recenzijom. Znanstveni radovi trebaju biti iz područja nacrta doktorskog rada. Svaki rad može kvalificirati samo jednog doktoranda i pritom doktorand treba biti prvi ili glavni autor (autor koji je najviše pridonio rezultatima istraživanja, a koji se utvrđuje na temelju pisane izjave svih autora rada).

Na početku doktorskog studija i tijekom studija, studijski savjetnik ili mentor su dužni zajedno s doktorandom izraditi Osobni plan razvoja. Osobni plan razvoja određuje edukacijske potrebe doktoranda i odgovornosti za napredak u ostvarivanju realistično postavljenih ciljeva. Obrazac i način pohrane Osobnog plana razvoja predlaže Povjerenstvo za poslijediplomske studije i doktorate, a usvaja Fakultetsko vijeće. Mentor je obvezan voditi doktoranda tijekom izrade doktorskog rada, pratiti kvalitetu doktorandovog rada, poticati objavljivanje njegovih radova te omogućiti sudjelovanje u znanstvenim projektima. Ako postoje dva mentora, svaki od njih preuzima odgovornost za unaprijed određeni dio istraživanja i postupka izrade doktorskog rada. Mentor je obvezan jednom godišnje podnositi izvještaj o radu doktoranda Povjerenstvu za poslijediplomske studije i doktorate, na obrascu Sveučilišta. Prije imenovanja mentora taj izvještaj podnosi studijski savjetnik.

Fakultet kao nositelj studija osigurava osnovne infrastrukturne uvjete za izvođenje nastave i istraživačkih seminara, kao i provođenje istraživačkih aktivnosti doktoranda u skladu s Programom doktorskog studija.

A.3.15. TROŠAK STUDIJA PO DOKTORANDU

Prilikom upisa studija pristupnik koji upisuje doktorski studij ugovara uvjete financiranja studija (uvjeti financiranja istraživanja utvrđuju se prilikom utvrđivanja mentora i nacrta doktorskog rada). Tijekom studija moguća je promjena izvora financiranja studija. Iznos školarine određuje Fakultetsko vijeće prema operativnoj procjeni i prijedlogu Povjerenstva za poslijediplomske studije i doktorate. Troškovi školarine doktorskog studija predviđaju se u iznosu od 60.000,00 HRK po doktorandu. Pri tome, sredstva prikupljena od uplaćenih školarina polaznika doktorskog studija raspodjeljuju se na sljedeći način:

doprinos Sveučilištu u Zagrebu prema čl. 111 Statuta Sveučilišta – 2%,

naknade suradnicima u provedbi svih aktivnosti tijekom doktorskog studija (nastavne aktivnosti i ostale aktivnosti predviđene Pravilnikom o doktorskom studiju na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu od 20. prosinca 2016.) – do 30%,

materijalni troškovi - do 5%,



29

ulaganje u istraživanja financiranjem internih projekata odnosno podmirenjem izravnih troškova istraživanja doktoranda izvan projekata, te boravka na drugim institucijama izvan Sveučilišta, sudjelovanja na znanstvenim skupovima i objave radova u znanstvenim časopisima najviše kategorije – najmanje 60%.

Fakultet omogućuje i stavlja na raspolaganje sve svoje resurse za potrebe istraživanja polaznika doktorskih studija, te buduće planove nabave usklađuje s potrebama istraživanja polaznika temeljem izrađenih osobnih planova istraživanja u suradnji sa studijskim savjetnicima ili mentorima.

Ostali načini osiguravanja potrebnih sredstava za financiranje predloženih istraživanja doktoranada su:

znanstveno-istraživački i razvojni projekati,

sredstva EU projekata,

sredstva gospodarskih subjekata,

donacije.



30

A.4. NAĆ IN PRAĆ ENJA KVALITETE PROGRAMA DOKTORSKOG STUDIJA

A.4.1. POPIS INDIKATORA KVALITETE KAO ŠTO SU ZNANSTVENA ILI UMJETNIČKA PRODUKCIJA NASTAVNIKA I

DOKTORANADA, KVALITETA NASTAVE, RELEVANTNOST I KVALITETA DOKTORSKIH RADOVA, STATISTIČKI POKAZATELJI

TRAJANJA STUDIRANJA, STATISTIČKI POKAZATELJI GODIŠNJEG BROJA NOVIH DOKTORA U ODNOSU NA BROJ

DOKTORANADA, OSTVARENA MEĐUNARODNA SURADNJA, ZAPOŠLJIVOST DOKTORA

Indikatori kvalitete definirani su Knjigom procesa koja je propisana na Fakultetu prometnih znanosti sa svrhom da se jednoznačno opišu i dokumentiraju poslovni procesi Fakulteta. Pod procesom Obrazovanje (P1) definiran je Doktorski sveučilišni studij (P1.3) koji ima sljedeće aktivnosti: nastava (administriranje nastave, izvještavanje o realiziranoj nastavi, analiza i obračun prema izvješćima), ispit (prijava ispita, priprema ispitne dokumentacije, provođenje ispitnog roka, administriranje ispitnog roka, kontrola ispitnog roka, prijava KDI-a) i završni ispit (prijava doktorskog rada, javna obrana teme doktorskog rada, popunjavanje prijavnih obrazaca DR.SC.-01, DR.SC.-02 i DR.SC.-03, odobrenje teme od strane Senata, mišljenje mentora, izvješće o ocjeni, administriranje postupka obrane, izdavanje dokumenata, promocija).

Uz to, dodatni indikatori kvalitete programa doktorskog studija su: znanstvena produkcija nastavnika i doktoranada, kvaliteta nastave, relevantnost i kvaliteta doktorskih radova, statistički podaci trajanja i uspješnosti studiranja, ostvarena međunarodna suradnja i zapošljivost doktora znanosti.

Za svaku pojedinu aktivnost definirani su nositelji (referada poslijediplomskih studija, mentori, doktorandi, nastavnici, studentska služba, uprava Fakulteta, tajnik poslijediplomskih studija), kratka uputa o vođenju aktivnosti te način na koji i kako se provode zapisi (evidencija referade PDS-a tepropisana izvješća i obrasci).

U analizi uspješnosti doktorskog studija koju jednom godišnje provodi Povjerenstvo za poslijediplomske studije i doktorate analiziraju se sljedeći indikatori: broj upisanih i završenih doktoranada prema akademskoj godini, broj položenih Kvalifikacijskih ispita prema generacijama doktoranada, broj prihvaćenihtema doktorskog rada na Senatu Sveučilišta u Zagrebu, prosječan broj položenih i nepoloženih ispita doktoranada prema generacijama, prosječna ocjena ukupne kvalitete rada doktoranda od strane mentora i samog doktoranda, ocjene doktoranda zadovoljstvom programa doktorskog studija, broj objavljenih znanstvenih radova prema generacijama, ocjene doktoranda o poticanju i pomoći mentora/studijskog savjetnika kod objavljivanja znanstvenih radova doktoranda, ocjena doktoranda o suradnji mentora kod određivanja postavljenih ciljeva i očekivanog znanstvenog doprinosa doktorskog rada, ocjena doktoranda o uspješnosti rada mentora/studijskog savjetnika, ocjene mentora o kvaliteti napretka doktoranada u istraživačkom radu te pripremljenost doktoranda za konzultacije.

A.4.2. OPIS NAČINA SUDJELOVANJA DOKTORANADA U POSTUPCIMA OCJENJIVANJA PROGRAMA DOKTORSKOG STUDIJA

Kvaliteta nastave na poslijediplomskom doktorskom studiju ocjenjuje se putem ankete, i to na tri načina:

Putem nadzora procesa provođenja nastave opisanog u Knjizi procesa pod točkom P.1.3. Proces izvođenja nastave na poslijediplomskom doktorskom studiju;

Putem anketnog upitnika Anketni list za procjenu kvalitete nastavnog rada nastavnika ocjenjuje se kvaliteta nastavnog rada nastavnika na predmetu. Anketa se provodi odmah nakon odslušanog predmeta;

Putem anketnog upitnika Anketni list za procjenu kvalitete doktorskog poslijediplomskog studija doktorandi imaju mogućnost ocijeniti različita obilježja doktorskog studija, kao što su podaci o općim uvjetima studija, podaci o radu studentske referade doktorskog studija, ocjenjivanje studijskog programa u cjelini, ocjenjivanje izvedbe nastave i ocjenjivanje znanja, podaci o odnosu nastavnika/mentora prema doktorandima i slično. Anketa se u pravilu provodi dva puta tijekom studija, i to nakon odslušanih obveznih predmeta, i pri kraju studija.

Način provođenja postupka ocjenjivanja kvalitete nastave i anketni listovi dostupni su na web stranici Fakulteta.



31

Doktorandi jednom godišnje ocjenjuju mentora, odnosno, studentskog savjetnika, putem Obrasca DR.SC.-04 (Godišnji doktorandov izvještaj) koji su dužni predati u referadu poslijediplomskih studija. U slučaju da je neki segment mentorovog rada ocijenjen niskom ocjenom, voditelj poslijediplomskog studija poduzima potrebne aktivnosti (posreduje između mentora i doktoranda s ciljem pronalaska rješenja i unaprjeđenja kvalitete mentorskog odnosa).

U cilju što kvalitetnijeg odgovora na zahtjeve gospodarstva i uvažavanja povratnih informacija o kompetencijama doktoranada Fakulteta provodi se proces anketiranja poslodavaca s ciljem evaluacije postignuća doktoranada nakon završenog doktorskog studija. Prikupljeni podaci i njihova sustavna obrada upotrebljava se za kontinuirano unaprjeđenje kvalitete doktorskog studija.

A.4.3. POSTUPCI ZA PRAĆENJE I UNAPRJEĐIVANJE KVALITETE PROGRAMA DOKTORSKOGA STUDIJA (POSTUPCI

VREDNOVANJA I SAMOVREDNOVANJA – GODIŠNJE SAMOOCJENJIVANJE STUDIJSKOG PROGRAMA, GODIŠNJE

SAMOOCJENJIVANJE DOKTORANADA, REVIZIJA I UNAPRJEĐENJE DOKTORSKOG STUDIJA U SKLADU S REZULTATIMA

PRAĆENJA KVALITETE I REZULTATIMA SAMOVREDNOVANJA DOKTORSKOG PROGRAMA)

Fakultet prometnih znanosti uveo je ISO 9001:2008 sustav kvalitete 2012. godine, kojim je obuhvaćena nastava i na doktorskoj razini. Izrađena je knjiga procesa u kojoj je detaljno opisan proces provedbe nastave na doktorskom studiju od upisa do obrane doktorskog rada (u knjizi procesa točka P1.3). Sustav kvalitete sukladno ISO 9001 certificirala je certifikacijska kuća DQS prvi put 2012. godine, i potvrdila certifikat 2015. godine. Kroz interni program osiguranja kvalitete, Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom Fakulteta provodi periodičke interne audite sukladno opsegu ISO certifikata.

Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom Fakulteta prometnih znanosti propisuje postupak ocjenjivanja kvalitete nastave na poslijediplomskom doktorskom studiju Promet i zaduženo je za njegovo provođenje. Postupak se provodi putem nadzora procesa provođenja nastave, putem anketa o kvaliteti cjelokupnog studija i studijskog programa te putem anketa o kvaliteti nastavnog rada nastavnika. Postupak je u cijelosti objavljen na web stranici Fakulteta pod Poslijediplomskim studijem, rubrika Pravilnici (http://www.fpz.unizg.hr/PD_Studij.asp?izbID=40). Postupak se odnosi na sve predmete i istraživačke seminare.

Povjerenstvo za poslijediplomske studije i doktorate svake akademske godine analizira znanstvenu produkciju nastavnika i mentora na doktorskom studiju na temelju ažuriranih podataka koji se nalaze u dosjeima nastavnika i potencijalnih mentora (obrazac "Podaci o nastavniku/mentoru na doktorskom studiju"). Povjerenstvo za poslijediplomske studije i doktorate dužno je voditi detaljnu evidenciju o istraživačkom radu i drugim obavljenim studijskim obvezama svakog doktoranda, uključujući Osobni plan razvoja, opterećenju i uspješnosti mentora te za svakog mentora voditi evidenciju koja uključuje trenutno mentorstvo i broj doktoranada koji su obranili doktorski rad.

Povjerenstvo za poslijediplomske studije i doktorate obavlja samoocjenjivanje doktorskog studija na temelju godišnjih izvještaja mentora i doktoranada, o čemu Fakultetskom vijeću i Sveučilištu dostavlja izvještaj o radu na obrascu Sveučilišta (DR.SC.-09). Izvješća o samoocjenjivanju prilažu se pri postupku reakreditacije. Kriterij ocjenjivanja obuhvaća: znanstvenu produkciju nastavnika i doktoranada, nastavu, relevantnost i kvalitetu doktorskih radova, statističke pokazatelje trajanja studiranja, statističke pokazatelje godišnjeg broja novih doktora u odnosu prema broju doktoranada, ostvarenu međunarodnu suradnju te zapošljivost doktora znanosti.

U referadi poslijediplomskih studija nalaze se dosjei nastavnika koji sadrže životopis nastavnika/mentora, podatke o izboru u znanstveno – nastavno zvanje, popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji kvalificiraju nastavnika za izvođenje programa, odnosno koji su relevantni za područje doktorskoga programa, podatke o mentorskom radu na doktorskom studiju (broj doktoranada, podaci o objavljenim radovima s doktorandima, mentorske radionice) te podatke o znanstvenom i/ili stručnom radu na projektima. Referada vodi brigu o ažurnosti podataka u dosjeima nastavnika/mentora.

Za sada važeći doktorski studij „Tehnološki sustavi u prometu i transportu“, Fakultet prometnih znanosti izradio je dokument Samoanaliza doktorskog studija „Tehnološki sustavi u prometu i transportu“ prema uputama i preporukama definiranim u dokumentu „Načela i kriteriji reakreditacije poslijediplomskih



32

sveučilišnih studija u Republici Hrvatskoj“ (AZVO, Kl.: 602-04/14-4/0019, urbroj: 355-02-04-15-0005 od 15. prosinca 2015.). Samoanaliza FPZ-a je usvojena na sastanku Voditelja doktorskog studija i Uprave Fakulteta 29. travnja 2016. i upućena u AZVO. Plan i program rada poslijediplomskog doktorskog studija za ak. godinu 2016./2017. temelji se na razradi aktivnosti kojima će se uvažiti većina preporuka iz Izvješća Stručnog povjerenstva (dio ocjene kvalitete) koje su navedene pod točkama za koja su potrebna poboljšanja. Elementi koji su ocjenjeni visokom razinom kvalitete u tom Planu i programu neće se razrađivati, ali je potrebno voditi računa da u tom segmentu ne dođe do smanjenja razine i degradiranja kvalitete. Aktivnosti se prate i sastavni su dio Godišnjeg izvješća o sustavu osiguranja kvalitete i Plana aktivnosti na Fakultetu prometnih znanosti kojeg vodi Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom Fakulteta.

U izvedbenim planovima svih predmeta i istraživačkih seminara, pod Opisom načina praćenja kvalitete navedeno je da se provodi prema Postupku ocjenjivanja kvalitete nastave na poslijediplomskom studiju za čije je provođenje zaduženo Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom Fakulteta prometnih znanosti i čije su odrednice opisane i razrađene pod ovom točkom.



33

A.5.1. POPIS PREDMETA (MODUL OBVEŽNIH PREDMETA)

Redni broj predmeta: O-001

Naziv predmeta: Dizajn eksperimenata

Vrsta (obvezni ili izborni): Obvezni

Ime nositelja predmeta: izv. prof. dr. sc. Štefica Mrvelj

Imena nastavnika /suradnika na predmetu: dr. sc. Marko Matulin

Jezik izvođenja predmeta: hrvatski i engleski

Broj sati nastave: 16

Okvirni sadržaj predmeta

Cilj predmeta je studente upoznati s postupcima dizajniranja i provođenja eksperimenata te ih metodološki

osposobiti za vlastito istraživanje. Sadržaj čine sljedeće teme: značaj i svrha eksperimenata u znanstveno-

istraživačkom radu; eksperimentiranje u stvarnom, modeliranom i emuliranom okruženju; kontrolirani i

nekontrolirani eksperimenti; mjerila uspješnosti eksperimenata; testiranje objektivnih i subjektivnih

parametara u eksperimentu; uzorkovanje i reprezentativnost; otklanjanje netipičnih vrijednosti iz uzorka;

testiranje signifikantnosti rezultata eksperimenta; povezivanje dobivenih rezultata istraživanja.

Po uspješno položenom ispitu iz ovog predmeta studenti će moći identificirati razlike i implikacije različitih

eksperimentalnih okruženja i uvjeta, primijeniti prikladan način provođenja eksperimenta za potrebe

testiranja znanstvenih hipoteza u radovima, odabrati mjerila i ocijeniti uspješnosti eksperimenta te

protumačiti i povezivati rezultate eksperimentiranja.

Obvezatna literatura

1. Anderson MJ, Whitcomb PJ. DOE Simplified: Practical Tools for Effective Experimentation. 3rd

Edition. CRC Press; 2015.

Preporučena literatura

1. Box GEP, Hunter WG, Hunter JS. Statistics for Experimenters - An Introduction to Design, Data

Analysis, and Model Building. John Wiley and Sons; 1978.

2. Dean A, Voss D. Design and Analysis of Experiments. Springer; 1999.

Opis metoda provođenja nastave

Metoda usmenog izlaganja

Metoda demonstracije

Opis načina izvršavanja obveza

Doktorandi su dužni definirati barem jednu hipotezu istraživanja iz domene svog znanstveno-istraživačkog

rada, ne nužno budućeg doktorskog rada. Doktorandi moraju osmisliti eksperiment kojim će provesti

testiranje navedene/ih hipoteze/a. Očekuje se da doktorandi identificiraju komponente eksperimenta,

ocjene svrhu eksperimenta, provedu eksperiment i prikupe rezultate, analiziraju podatke i interpretiraju

rezultate te načine verifikaciju rezultata predviđanja. Obavezno je dokumentirati proces provođenja

eksperimenta i dobivene rezultate, u obliku znanstvenog rada. Završna faza polaganja ispita uključuje usmenu

prezentaciju i obranu rada.

Broj ECTS bodova:



34


Naziv predmeta: Primijenjena statistika za istraživanja u prometu

Vrsta (obvezni ili izborni): Obavezni

Ime nositelja predmeta: doc. dr. sc. Borna Abramović, doc. dr. sc. Tomislav Fratrović

Imena nastavnika /suradnika na predmetu: -




Cilj predmeta je stjecanje spoznaje o važnosti teorijskih osnova primijenjene statistike u tehnologiji prometa

i transporta neophodnih za razumijevanje i primjenu statističkog istraživanja. U okviru kolegija doktorandi se

upoznaju s naprednim statističkim tehnikama za primjenu u znanstveno - istraživačkom radu korištenjem

specijaliziranih statističkih programskih paketa. Sadržaj čine sljedeće teme: deskriptivna statistika; teorijske

razdiobe slučajnih varijabli; proces statističkog istraživanja; načini prikaza podataka; histogram, dijagram

pravokutnika, dijagram rasipanja, linijski i površinski dijagrami; korelacijska analiza; regresijska analiza;

prognoziranje i greške prognoziranja; AR(p) i MA(Q); trend modeli i ARIMA modeli.

Nakon uspješno završenog procesa učenja doktorand će moći izdvojiti teorijsku razdiobu ili statistički model

koji svojim karakteristikama najbolje odgovara zadanom problemu, klasificirati promatrano obilježje

podataka, usporediti vrijednosti obilježja podataka korištenjem statističkog paketa SAS koji omogućuje

pristup, upravljanje i analiziranje, izraditi izvještaje svrsishodnog sadržaja i profesionalnog izgleda,

interpretirati rezultate statističke analize u funkciji aktivnog sudjelovanja u procesu odlučivanja i upravljanja

te samostalno odabrati statistički model koji je primjenjiv i prilagođen određenom znanstvenom istraživanju

te argumentirano obrazložiti prednosti i eventualne nedostatke svog izbora.


1. Abramović B. Modeliranje potražnje u funkciji prijevoza željeznicom. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu,

Fakultet prometnih znanosti; 2010.

2. Kovač Striko E, Fratrović T, Ivanković B. Vjerojatnost i statistika s primjerima iz tehnologije prometa.

Zagreb: Fakultet prometnih znanosti; 2008.

3. Molugaram K, Rao G. Statistical Techniques for Transportation Engineering. Butterworth-

Heinemann; 2017.

4. Washington SP, Karlaftis MG, Mannering FL. Statistical and Econometric Methods for Transportation

Data Analysis. Chapman and Hall/CRC; 2010


1. Cody R. An Introduction to SAS University Edition. SAS Institute Inc.; 2015.

2. Montgomery DC, Runger GC. Applied Statistics and Probability for Engineers. John Wiley and Sons

Inc.; 2007.



Metoda čitanja i rada na tekstu

Metoda razgovora



35

Metoda projektne nastave


Doktorandi su tijekom nastave dužni savladati osnove korištenja statističkog paketa SAS® University Edition.

Na temelju dostupne i preporučene literature treba samostalno obraditi i prezentirati rješenja zadanih

problema. Ocjenjuje se uspješnost pristupa i upravljanja podatcima pomoću paketa SAS®. Na principu

timskog rada pojedinačne zadatke treba interpretirati kao cjelinu i evaluirati rezultate drugih. Doktorandi su

nakon odslušane nastave obavezni odabrati jedan od ponuđenih projektnih zadataka u kojem će primijeniti

naučene tehnike. Uspješno ostvarenje zadatka provjerava se ocjenjivanjem obrade teme i točnosti

interpretacije rezultata. To je preduvjet završnog dijela polaganja ispita koji se provodi usmeno.

Broj ECTS bodova: 4



36


Naziv predmeta: Primjena kombinatornih optimizacija u prometu i transportu


Ime nositelja predmeta: prof. dr. sc. Tonči Carić

Imena nastavnika /suradnika na predmetu: dr. sc. Juraj Fosin




Cilj predmeta je upoznati doktorande s primjenom suvremenih metoda optimiranja u prometu i transportu

te analizirati rezultate optimiranja s obzirom na dimenziju problema u stvarnom svijetu i raspoložive

računalne resurse. Sadržaj čine sljedeće teme: klasifikacija optimizacijskih problema sukladno znanstvenoj

literaturi; primjeri diskretnih kombinatornih optimizacija u prometu i transportu; hibridni stanični evolucijski

pristup rješavanju problema optimizacija u prometu; standardni testni optimizacijski problemi i njihova veza

sa stvarnim svijetom; međuovisnost veličine optimizacijskog problema i raspoloživih računalnih resursa.

Nakon uspješno završenog procesa učenja doktorand će moći kombinirati rezultate drugih znanstvenih

istraživanja i vlastitih znanja pri analizi hipoteza radova koje je obradio u području kombinatornih optimizacija

u prometu i transportu, interpretirati rezultate vlastitog istraživanja primjene suvremenih heurističkih

metoda optimiranja zasnovanih na obrascima preuzetim iz prirode ili uporabom metoda lokalnih

pretraživanja, vrednovati rezultate metoda optimiranja na standardnim testnim problemima i/ili problemima

iz stvarnog svijeta, formulirati rezultate istraživanja s jasnim uvidom o potrebnom vremenu rješavanja

problema u odnosu na dimenzije problema i raspoložive računalne resurse te objasniti relevantnost metoda

optimizacija kritičkim prosuđivanjem njihove moguće uporabe u realnom okruženju.


1. Ehmke JF. Integrationof Information and Optimization Models for Routingin City Logistics. Springer

Publishing Company, Inc.; 2012.

2. Toth P, Vigo D. (eds.) Vehicle Routing Problems, Methods, and Applications. Second Edition.

Philadelphia, PA, USA: Soc. for Industrial and Applied Math.; 2014.

Preporučena litaertura

1. Truss J. Discrete Mathematics for Computer Scientists. Second Edition. Boston MA, USA: Addison-

Wesley Longman Publishing Co., Inc.; 1998.

2. Burke EK, Kendall G. Search Methodologies: Introductory Tutorials in Optimization and Decision

Support Techniques. Second Edition. Springer Publishing Company, Inc.; 2013.

3. Pardalos PM, Resende MGC. Handbooko for applied optimization. Oxford University Press, Inc.; 2002.

4. Gross J, Yellen J. Graph Theory and its Applications. Boca Raton, FL, USA: CRC Press, Inc.; 1999.

5. Carić T, Gold H. (eds) Vehicle Routing Problem. InTech, Austria.; 2008.






37


Metoda razgovora


Doktorandi su obavezni izraditi seminarski rad iz područja kombinatornih optimizacija u prometu i

transportu. U seminarskom radu potrebno je prezentirati usvojena znanja s predavanja i predložene

literature, odabrati jedan optimizacijski problem iz stvarnog svijeta i riješiti ga upotrebom jedne ili više

optimizacijskih metoda. Napisani seminarski rad potrebno je i usmeno prezentirati kako bi se tijekom

diskusije nakon prezentacija izvršila provjera usvojenih novih znanja.

Broj ECTS bodova: 4



38


Naziv predmeta: Primjena teorije repova za dizajniranje prometnih sustava


Ime nositelja predmeta: izv. prof. dr. sc. Štefica Mrvelj

Imena nastavnika /suradnika na predmetu: dr. sc. Marko Matulin




Cilj je studente upoznati s matematičkom teorijom koja se može primijeniti na probleme dizajniranja i analize

kompleksnih (prometnih) sustava te ih metodološki osposobiti za modeliranje prometnih sustava. Sadržaj

čine sljedeće teme: uvod u sustave posluživanja s čekanjem i pojam prometa; osnove iz teorije vjerojatnosti;

stohastički procesi; vrste repova i njihove značajke; primjena modela iz teorije repova; modeli mreže repova

i primjena; simulacija repova čekanja.

Po uspješno položenom ispitu iz ovog predmeta studenti će moći interpretirati različite vrste repova i mjere

izvedbe sustava posluživanja (očekivane vrijednosti i funkcije distribucije vjerojatnosti: vremena zauzimanja

poslužitelja, vremena čekanja u repu, vremena provedenog u sustavu, duljine repa čekanja, broja korisnika u

sustavu), identificirati (prometne) probleme koji se mogu riješiti primjenom modela teorije repova,

primijeniti odgovarajući model teorije repova na određeni prometni sustav, ispitati mogućnost primjene

različitih vrsta repova na određene prometne probleme (ispitivanje funkcija distribucije međudolaznog

vremena i vremena zauzimanja poslužitelja te ostalih statistika), dizajnirati prometni sustav uvažavajući sve

njegove specifične značajke uvođenjem pristupa iz teorije repova te osmisliti/razviti politike za upravljanje

repovima u sustavima s čekanjem odnosno za dinamičko prilagođavanje broja poslužitelja ili brzine

posluživanja.


1. Sztrik J. Basic Queueing Theory. GlobeEdit; 2016.

Preporučena litaratura

2. Cooper RB. Introduction to Queueing Theory. 2nd edition. Elsevier; 1981.

3. Sztrik J. Modeling and Analysis of Information Technology Systems. GlobeEdit; 2016.





Od doktoranda se očekuje da identificira prometni problem koji se može riješiti primjenom odgovarajućeg

modela teorije repova. Također se očekuje da dizajnira prometni sustav te odredi mjere izvedbe tog sustava

(očekivane vrijednosti i funkcije distribucije vjerojatnosti za: vrijeme zauzimanja poslužitelja, vrijeme čekanja

u repu, vrijeme provedeno u sustavu, duljinu repa čekanja, broja korisnika u sustavu). Pored navedenog,

očekuje se da doktorand osmisli i predloži način upravljanja repovima u analiziranom sustavu. Navedenu

analizu za predloženi prometni sustav potrebno je prikazati u formi seminarskog rada, koji je potrebno

obraniti na usmenom dijelu ispita.

Broj ECTS bodova: 4



39


Naziv predmeta: Prometne mreže


Ime nositelja predmeta: prof. dr. sc. Tonči Carić, prof. dr. sc. Dragan Peraković, prof. dr. sc. Davor Brčić


Jezik izvođenja predmeta modula: hrvatski i engleski



Cilj predmeta je upoznavanje doktoranada s novim smjerovima istraživanja u području prometnih mreža i

komentiranje ključnih znanstvenih radova u području prometnih mreža u kojim su napravljeni najveći pomaci

u području prometnih mreža, te prenošenje iskustava u radu na znanstvenim, tehnološkim i stručnim

projektima u ovom području. Poseban naglasak daje se na upoznavanje sa trendovima u inteligentnim

transportnim sustavima koji objedinjuju cestovni promet i podupiruće komunikacijske mreže i usluge. Sadržaj

čine sljedeće teme: prometna dinamika i distribucija prometnih tokova na mreži; prijevozna potražnja,

funkcija potražnje, elasticitet prijevozne potražnje; modeli distribucije potražnje na mreži javnog gradskog

prijevoza putnika; metaheuristički pristupi rješavanja; genetski algoritmi i kolonija mrava; Sustava za

optimizaciju ruta u dinamičkom transportnom okruženju.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći povezati i odrediti prikladnu optimizacijsku tehniku i ITS

infrastrukturu za unaprjeđenje transporta pri distribuciji dobara, procijeniti optimizacijsku tehniku transporta

s ključnim znanstvenim trendovima, uskladiti prijevoznu potražnju s ograničenjima na mreži, prilagoditi

elasticitet prijevozne potražnje u skladu s propusnom moći mreže, kvantificirati generaliziran trošak

putovanja na transportnoj mreži te osmisliti mjere za unaprijeđenje prometne mreže.


1. Ortuzar J de D: Modelling Transport, Fourth Edition, John Wiley & Sons Ltd, GB, CPI Antony Rowe,

Chippenham, Wiltshire, 2011.

2. Paolo Toth, Daniele Vigo, Paolo Toth, and Daniele Vigo: Vehicle Routing: Problems, Methods, and

Applications, Second Edition. Soc. for Industrial and Applied Math., Philadelphia, PA, USA, 2014. Carić

T, Gold H. Vehicle Routing Problem. InTech; 2008.


1. Hensher, D.A, Button K.: Handbook of Transport Modeling, Pergamon book, 2000.

2. Ran, B., Boyce,D.: Modeling Dynamic Transportation Networks, Springer- Verlag, Berlin, Haidelberg,

1996.

3. Schobel, A.: Optimization in Public Transportation, Springer Science+Business Media, LLC, 2006.

4. Ehmke, J.: Integration of information and optimization models for routing in city logistics, Springer,

2012.

5. Teodorović D.: Transportne mreže, Saobraćajni fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 2007.

6. H.H. Hoos, T. Stutzle: Stohastic Local Search, Morgan Kaufman, 2005.

7. Pašagić, H.: Matematičke metode u prometu, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti,

Zagreb, 2003.



40

8. Telecommunications Networks - Current Status and Future Trends; editor Jesus Hamilton Ortiz,

InTech, Rijeka, 2012.

9. Sharon, E.: Telecommunications Network Modelling, Planning and Design, The Institution of

Engineering and Technology, 2004.

10. Horak, R.: Telecommunications and data communications handbook, John Wiley & Son, New Jersey,

2007.


predavanja

prezentacija i demonstracija

interaktivna komunikacija


Doktorandi su obavezni izraditi seminarski rad u kojim će se analizirati jedna prometnu mrežu i jedan proces

na mreži u realnom prometnom okruženju, izraditi prikaz cijele ili dijela mreže na kojoj se odvija proces,

odabrati jedan od modela i komentirati odabir, postaviti ciljna funkcija s prioritetima, postaviti realna

ograničenja, modelirati i komentirat predmetni proces na mreži te predložiti alati, metode i potrebni resursi

za unaprjeđenje procesa na mreži.

Broj ECTS bodova: 4



41


Naziv predmeta: Prometno modeliranje


Ime nositelja predmeta: prof. dr. sc. Sadko Mandžuka, doc. dr. sc. Ratko Stanković, doc. dr.sc. Hrvoje

Haramina

Imena nastavnika /suradnika na predmetu: doc. dr. sc. Marko Šoštarić




Cilj predmeta je stjecanje znanja potrebnih za razumijevanje metoda i tehnika matematičkog i simulacijskog

modeliranja, te vještina potrebnih za korištenje računalnih programskih alata u razvoju modela prometnih i

logističkih sustava te pripremanje doktoranda za samostalno rješavanje prometnih i logističkih problema

primjenom metoda matematičkog i simulacijskog modeliranja uz upoznavanje doktoranda s metodologijama

modeliranja u planiranju prometu i mobilnosti. Sadržaj čine sljedeće teme: modeli slijeđenja u cestovnom

prometu; neuro-fuzzy model; modeli sigurnosti prometa; analiza osjetljivosti matematičkog modela i

mogućnosti primjene u prometu i logistici; mogućnosti primjene simulacijskog modeliranja u rješavanje

logističkih problema u prometu; primjena simulacijskog modeliranja željezničkih sustava; četverostupanjski

prometni model i njegova primjena u vrednovanju varijantnih rješenja.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći identificirati, analizirati i opisati elemente prometnih,

transportnih i logističkih problema, analizirati učinke ponašanja sudionika u prometu primjenom

simulacijskog modeliranja, kreirati simulacijske modele prometnih sustava primjenom računalnih

simulacijskih alata te interpretirati i vrednovati rezultate simulacija na modelu, te formulirati prijedloge

poboljšanja postojećih prometnih, transportnih i logističkih rješenja.


1. Treiber M, Kesting A. Traffic flow Dynamics – Data, Models and Simulation. Springer; 2013.

2. Rothery RW: Car Following Models. Austin, TX: University of Texas; 2006.

3. Merkuryev Y, Merkuryeva G, Piera M.A, Guasch A.: Simulation-Based Case Studies in Logistics,

Springer, 2009. Treiber M, Kesting A. Verkehrsdynamik und -simulation: Daten, Modelle und

Anwendungen der Verkehrsflussdynamik. Springer-Lehrbuch; 2010.

4. Ortuzar J, Willumsen L.: Modelling Transport, Wiley, Chichester, 2011.


1. McCluskey, Thomas Leo, et al., eds. Autonomic road transport support systems. Springer

International Publishing, 2016.

2. Lawrence JA, Pasternack BA. Applied Management Science. Hoboken: John Wiley & Sons Inc.; 2002.

3. Hansen I. A, Pach l.J, editors. Railway Timetabling. & Operations, Eurailpress; Hamburg, 2014.

4. Shapiro JF. Modeling the Supply Chain. Duxbury: Thomson Learning Inc.; 2001.



42

5. Underwood S. Automated, Connected, and Electric Vehicle Systems: Expert Forecast and Roadmap

for Sustainable Transportation, Graham Institute for Sustainability, University of Michigan, Ann

Arbor, 2014



Metoda pisanja

Metoda laboratorijskih radova

Metoda razgovora


Doktorand je obavezan izraditi seminarski rad u kojem prezentira teorijski pristup koristeći relevantnu

literaturu iz područja prometnog modeliranja te praktični primjer primjene prometnog modeliranja.

Broj ECTS bodova: 4



43


Naziv predmeta: Tehnološki procesi u prometu


Ime nositelja predmeta: prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prof. dr. sc. Mario Šafran





Cilj predmeta je upoznavanje doktoranda s metodičkim postupcima identificiranja ključnih parametara

tehnoloških procesa u prometnom sustavu u realnom okruženju. U okviru kolegija doktorand će ovladati

koncepcijskim pristupom i metodologijama optimiranja tehnoloških procesa eksploatacije i održavanja

prometno-logističkih sustava. Sadržaj čine sljedeće teme: etimologija pojma tehnologija; osnove teorije

tehnoloških procesa u prometu; koncept vođenja, nadzora i upravljanja tehnološkim procesima u prometu;

primjena teorije grafova; metodologija združivanja inovativnih tehnologija u cilju efikasnog funkcioniranja

prometno-transportnog sustava; metodički pristupi optimiranja tehnoloških procesa u prometnim i

logističkim sustavima; modela optimizacije transportnih troškova.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći utvrditi i vrednovati razinu kvalitete i učinkovitost

tehnoloških procesa u promatranom prometno-logističkom sustavu, uz utvrđivanje ključnih parametara

vezanih za optimiranje prijevozne usluge, procijeniti potencijale za unaprjeđenje segmenata tehnoloških

procesa, kako bi prometno-logistički sustav bio ciljano učinkovit, modificirati hodogram/metodologiju

optimiranja postojećih tehnoloških procesa u skladu sa postavljenim kriterijima te odabrati i primijeniti

metode za optimiranje tehnoloških procesa u prometu i logistici, na bazi postavljenih ograničenja.


1. Wilson NHM, Nuzzolo A. Schedule-Based Modelling of Transportations Networks – Theory and

Applications. Cambridge: Springer; 2010.

2. Jacobs RF. Operations and Supply Chain Management. California: University of Southern California;

2013.

3. Divjak B, Lovrenčić A. Diskretna matematika s teorijom grafova. Varaždin: TIVA Tiskara Varaždin;

2005.


1. Kluegl F, Bazzan A, Ossowski S. Applications of Agent Technology in Traffic and Transportation. Basel-

Boston-Berlin: BirkhaeuserVerlag; 2005.




Metoda razgovora

Metoda projektne nastave temeljena na prezentacijama studija slučaja



44


Tijekom i nakon odslušane nastave doktorandi su obavezni izraditi seminarski rad u dogovoru sa nositeljima

kolegija, u kojem trebaju istraživački obraditi zadanu temu prema definiranoj strukturi i elementima

istraživanog problema. Seminarski rad sadrži metodički pristup optimiranju tehnoloških procesa u prometno-

logističkim sustavima. Pri tome doktorand u pravilu primjenjuje neki od dostupnih simulacijskih alata koji se

koriste za rješavanje prometnih i logističkih problema. Nakon prihvaćanja seminarskog rada doktorand se

poziva na usmenu obranu rada koja je sastavni dio polaganja kolegija. Usmenoj obrani rada i polaganju ispita,

prisutna su oba nositelja kolegija.

Broj ECTS bodova: 4



45


Naziv predmeta: Strategijsko prometno planiranje


Ime nositelja predmeta: prof. dr. sc. Stanislav Pavlin, prof. dr. sc. Sanja Steiner





Cilj predmeta je upoznavanje studenata s praksom strategijskog prometnog planiranja od globalne do lokalne

razine, statičkog i dinamičkog strategijskog planiranja i studijama slučaja nekoliko primjera iz prakse. Sadržaj

čine sljedeće teme: ciljevi, nositelji, dugoročnost i obuhvat strategijskog prometnog planiranja; sigurnost,

smanjenje zagušenja, povezanost, dostupnost, zaštita okoliša i drugi ciljevi strategijskog prometnog

planiranja; održivi razvitak prometa; globalno strategijsko prometno planiranje; problematika prometno-

prostornog planiranja; prometno-prostorna korelacija u strategijskom planiranju prometa; strategija

prometnog razvoja Europske unije i korelacija sa svodnom strategijom.

Nakon uspješno završenog procesa učenja doktorand će biti u stanju razumijevati činjenice, postupke,

principe i teoriju strategijskog prometnog planiranja, analizirati čimbenike razvoja i njihovog međudjelovanja

u svrhu iznalaženja optimalnog modela prognoza prometa za dugoročno razdoblje, osmisliti i sintetizirati

znanja iz područja prognoza u cilju izrade što realnijih prognoza prometa kao osnove za strateško prometno

planiranje, primijeniti napredna složena visokospecijalizirana znanja, vještine i postupke potrebna za

integriranje različitih područja u strategijskom prometnom planiranju, vrjednovati metodologiju izrade

prognoza prometa i strateškog prometnog plana temeljem studije slučaja, ocijeniti ostvarenje strategijskog

prometnog plana kroz studiju slučaja i kreirati teze za izradu Strateškog prometnog plana i segmenta

strateškog prometnog plana na lokalnoj razini.


1. EU. Europska Komisija. Bijela knjiga: Plan za jedinstveni europski prometni prostor – Put prema

konkurentnom prometnom sustavu unutar kojeg se učinkovito gospodari resursima. Bruxelles; 2011.

2. Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2030. godine. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske; 2017. Croatian


1. Steiner S. Elementi prometne politike. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti;

2006.

2. Button KJ. Handbook of transport strategy, policy and institutions. Amsterdam-Oxford: Elsevier;

2005.

3. Burghouwt G. Airline Network Development in Europe and its Implications for Airport Planning: Ashgate Publishing Limited; 2006




Metoda razgovora



46


Doktorandi su nakon odslušane nastave obavezni izraditi seminarski rad iz područja strateškog prometnog

planiranja transportnog moda po njihovom izboru ili studije slučaja. Teze se predaju nositeljima kolegija

putem e-pošte na ocjenu. Nakon prihvaćanja seminarskog rada doktorand se poziva na usmenu obranu rada.

Broj ECTS bodova: 4



47


Naziv predmeta: Uvod u znanstveno istraživački rad


Ime nositelja predmeta: izv. prof. dr. sc. Doris Novak

Imena nastavnika /suradnika na predmetu: prof. dr. sc. Mario Anžek



Okvirni sadržaj predmeta:

Cilj predmeta je povezivanje rezultata znanstveno istraživačkog rada i vlastitog znanja doktoranda u novu

funkcionalnu cjelinu. Sadržaj čine sljedeće teme: klasifikacija znanosti i znanstvene kategorije; pojam i

klasifikacija znanstvenih metoda; pravila i proces istraživanja; planiranje istraživanja; uloga mentora; hipoteza

i predmet istraživanja; struktura znanstvenog članka i elementi kritičkog osvrta; proces prijave znanstvenog

rada.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći kombinirati rezultate drugih znanstvenih istraživanja i

vlastita znanja pri analizi hipoteza radova koje je obradio, procijeniti značaj motivacije u znanstveno

istraživačkom radu, primijeniti način pisanja pri analizi i prikazu znanstvenog dijela, izgraditi obrazac

izvještavanja o rezultatima istraživanja, identificirati strukturu znanstvenog rada te primijeniti sustav

vrijednosti koji posjeduje pri izradi kritičkog osvrta na tuđi znanstveni rad.


1. Novak D. Profesionalizacija doktorske izobrazbe. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti; 2016.

2. Sonneveld H. Supervisors at work. TU Delft; 2014.

3. Lovitts BE, Wert E. Developing Quality Dissertation in the Science. Stylus Publishing; 2009.


1. Phillips EM, Pugh DS. How to get a PhD. McGraw-Hill, Open University Press; 2005.

2. Lovitts BE. Making implicit explicit. Stylus Publishing; 2007.

3. Lovitts BE. Leaving the Ivory Tower. Rowman&Littlefield Publishers; 2001.




Metoda razgovora


Doktorandi su tijekom nastave dužni obraditi i prezentirati nastavne materijale prema principu timskog rada.

Doktorandi su nakon odslušane nastave obavezni obraditi jedan ili više znanstvenih članaka prema vlastitom

izboru. Na temelju njega/njih izrađuju kritički osvrt prema definiranoj strukturi i elementima. Kritički osvrt se

predaje nositelju kolegija putem e-pošte na ocjenu. Elementi strukture kritičkog osvrta koji se ocjenjuju su:

sažetak, uvod, pregled literature, opis metoda ili metodologije istraživanja, rasprava i zaključak. Nakon

prihvaćanja kritičkog osvrta doktorand se poziva na usmenu obranu rada.

Broj ECTS bodova: 4



48

A.5.2. POPIS PREDMETA (MODUL IŽBORNIH PREDMETA)

Redni broj predmeta: I-001

Naziv predmeta: Čimbenici izvedbe vozača

Vrsta (obvezni ili izborni): Izborni

Ime nositelja predmeta: doc. dr. sc. Davor Sumpor

Imena nastavnika /suradnika na predmetu: prof. dr. sc. Tino Bucak, doc. dr. sc. Mislav Stjepan Žebec, doc.

dr. sc. Rajko Horvat




Cilj predmeta je unapređenje znanja doktoranda spoznajama iz znanstvene literature o spolno-dobnim,

antropometrijskim, te kognitivno-motoričkim odrednicama ljudskih čimbenika, kao i o čimbenicima izvedbe

i radnog opterećenja vozača, neophodnim za dizajniranje znanstvenog istraživanja izvedbe u terenskim i/ili u

laboratorijskim uvjetima, što može posljedično rezultirati smanjenjem broja nesreća, kao i porastom

sigurnosti i pouzdanosti prometnih procesa. Sadržaj čine sljedeće teme: interakcije u sustavu čovjek – stoj –

prometni okoliš; razlike između statističkog objektivnog rizika, subjektivne procjene rizika i osjećaje rizika;

Dinamički otvoreni model; Utjecaj čimbenika radnog i/ili prometnog okoliša na radno opterećenje i izvedbu

vozača; Odabir nezavisnih varijabli za istraživački nacrt; Određivanje pouzdanosti čovjeka u dinamičkom

sustavu čovjek – vozilo – okoliš; Kognitivni pristup istraživanjima ljudskih čimbenika.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći integrirati rezultate znanstvenih istraživanja izvedbe vozača

iz radova drugih autora s nastavnim materijalima i vlastitim znanjima u svrhu predlaganja istraživačkih

hipoteza, interpretirati segmente znanstvenih radova drugih autora iz područja izvedbe vozača, koji

neizravno podržavaju barem dio istraživačkih hipoteza te cilja planiranog istraživanja doktoranda, prilagoditi

metodologiju istraživanja izvedbe vozača iz znanstvenih radova i nastavnih materijala istraživačkim

hipotezama i/ili cilju planiranog istraživanja doktoranda, identificirati dominantne i važne čimbenike izvedbe

i radnog opterećenja za pojedinu populaciju vozača i razlikovati kako pojedini ljudski čimbenici, ili čimbenici

prometnog i/ili radnog okoliša utječu na izvedbu i/ili radno opterećenje pojedine populacije vozača.


1. Dewar RE, Olson PL. Human Factors in Traffic Safety. Tuscon, USA: Lawyers & Judges Publishing

Company Co.; 2007.

2. Woodson WE, Tillman B, Tillman P. Human Factors Design Handbook. 2nd Edition. New York:

McGraw; 1992.

3. National Cooperative Highway Research Program REPORT 600: Human Factors Guidelines for Road

Systems. Second Edition. Washington: Transportation Research Board of the National Academies;

2012. Available from: http://onlinepubs.trb.org/onlinepubs/nchrp/nchrp_rpt_600Second.pdf

4. Herrmann DJ, Yoder CY, Gruneberg M, Payne DG. Applied Cognitive Psychology: A Textbook. New

York: Taylor & Francis Group, Psychology Press; 2006.




49

1. Kroemer KHE, Grandjean E. Prilagođavanje rada čovjeku. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2000.

2. Sanders MS, McCormick EJ. Human Factors in Engineering and Design. 7th Edition. New York:

McGraw-Hill, Inc.; 1993.

3. U.S. Department of Health and Human Services, National Institute for Occupational Safety and

Health. Criteria for a Recommended Standard, Occupational Noise Exposure, Revised Criteria 1998.

Cincinnati, Ohio; June, 1998.

https://www.cdc.gov/nchs/data/series/sr_11/sr11_008.pdf

4. United States Department of Labor, Occupational Safety and Health Administration. 1910.95.

Occupational Safety and Health Standards, Occupational Health and Environmental Control.

1910.95(b)(1). Occupational Noise Exposure. Table G-16 - Permissible Noise Exposures. Available

from:

https://www.osha.gov/pls/oshaweb/owadisp.show_document?p_table=standards&p_id=9735

5. Drenovac M. Kronometrija dinamike mentalnog procesiranja. Osijek: Sveučilište Josipa Juraja

Strossmayera, Filozofski fakultet; 2009.


Metoda usmenog izlaganja (interakcija nastavnika i doktoranda u obliku dijaloga i grupnih analiza)

Metoda demonstracije nastavnika (na mjernoj opremi laboratorija i/ili u programskim paketima:

Excel, SPSS)

Metoda čitanja i rada na tekstu (tijekom izrade kritičkog osvrta)

Metoda praktičnih radova (doktorandi su ispitanici u laboratoriju, doktorandi grupno sudjeluju u

osmišljavanju nezavisnih varijabli za terenske ili laboratorijske istraživačke nacrte, doktorandi

individualno izrađuju kritički osvrte)


Doktorandi su obvezni odslušati svu nastavu. Doktorandi su nakon odslušane nastave obvezni analitički

iščitati najmanje tri znanstvena rada u znanstvenim časopisima ili zbornicima međunarodnih konferencija

indeksiranim u bazama WoSCC i/ili Scopus (može i znanstvene radove od nositelja kolegija i/ili gosta

predavača). Na temelju analize, sinteze, komparacije i kompilacije istraživačkih hipoteza i znanstvenih

spoznaja iz znanstvenih radova i nastavnih materijala doktorandi izrađuju kritički osvrt. Kritički osvrt se

predaje na email jednome od nositelja kolegija (nadzorni nastavnik za izradu kritičkog osvrta) prema vlastitom

izboru, a brani usmeno u terminu po dogovoru. Elementi formalnog koncepta i strukture kritičkog osvrta koji

se ocjenjuju su: naslov, sažetak, ključne riječi, uvod, najmanje tri poglavlja (obvezno opis metodologije

istraživanja), rasprava, zaključak, literatura i ostali prilozi: popis slika, popis tablica, popis kratica, popis

veličina i mjernih jedinica. Nakon prihvaćanja kritičkog osvrta od strane nadzornog nastavnika doktorand se

javlja na usmeni razgovor kod drugog nositelja kolegija.

Broj ECTS bodova: 4



50


Naziv predmeta: Ekspertni sustavi u prometu


Ime nositelja predmeta: prof. dr. sc. Zvonko Kavran, prof. dr. sc. Sadko Mandžuka, doc. dr. sc. Edouard

Ivanjko

Imena nastavnika /suradnika na predmetu: doc. dr. sc. Pero Škorput




Cilj predmeta je osposobiti doktoranda za razumijevanje strukture i ponašanja ekspertnih sustava. Upoznati

doktoranda s temeljnim tehnologijama umjetne inteligencije (neizrazita logika i mehanizmi zaključivanja,

umjetne neuronske mreže, primjena ontologija, baze znanja i sl.). Upoznati doktoranda s metodama izgradnje

ekspertnih sustava i njihove arhitekture te sa primjerima primjene ekspertnih sustava u postupcima

donošenja odluka u prometu i transportu. Sadržaj čine sljedeće teme: uvod u ekspertne sustave; arhitektura

ekspertnih sustava; metodologija razvoja ekspertnih sustava; pojam, metode i tehnike umjetne inteligencije;

mehanizmi zaključivanja, logika sudova, predikatna logika, induktivno i deduktivno zaključivanje; neizraziti

ekspertni sustav; ontologija; programski sustavi za prikupljanje, prikaz, spremanje i uređivanje ontologije i

baze znanja.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći identificirati osnovne sastavnice inteligentnih i ekspertnih

sustava, razlikovati načine prezentacije znanja i mehanizme zaključivanja, analizirati potrebu i predložiti

rješenja za uvođenje ekspertnog sustava u prometno i logističko okruženje, demonstrirati primjenu

odgovarajućih semantičkih tehnologija i ontoloških alata za konceptualizaciju prometnih znanja, definirati

okvirni sadržaj baze znanja za pojedinu granu prometa, kreirati korisničke zahtjeve za ekspertne sustave te

izgraditi jednostavni model ekspertnog sustava zasnovanog na neizrazitoj logici.


1. Giarratano JC, Riley GD. Expert Systems. Principles and Programming. USA, Thomson Learning, Inc.; 2005.

2. Krishnamoorthy CS, Rajeev S. Artificial Intelligence and Expert Systems for Engineers. CRC Press; 1996.

3. Negnevitsky M. Artificial Intelligence: A Guide to Intelligent Systems. Addison Wesley; 2005.


1. Medsker L, Liebowitz J.Design and Development of Expert Systems and Neural Networks. Prentice Hall; 1994.

2. Russell S, Norvig P. Artificial Intelligence: A Modern Approach. Prentice Hall; 2003.

3. Mandžuka, S., Huzjan, B., Golenić, V.: Primjena sustava potpore odlučivanju u održavanju cesta, Zbornik radova 5. hrvatskog kongresa o cestama, 2011.

4. Miles JC, Walker AJ, The potential application of artificial intelligence in transport, Journal of Intelligent Transport Systems, Institution of Engineering and Technology, 153: (3), 2006.

5. Luger, G. F., Artificial Intelligence: Structures and Strategies for Complex Problem Solving, Addison Wesley, 2009.




51

Predavanje, usmeno izlaganje, računalne simulacije

Rasprava, postavljanje pitanja, razgovor

Pokazivanje/ demonstracija

Problemski usmjerena nastava


Doktorandi su obavezni izraditi seminarski rad u kome će analizirati mogućnosti izrade baze znanja i primjene

metoda zaključivanja prikladnih u postupcima donošenja odluka u prometnoj i transportnoj okolini,

prezentirati komponente ekspertnih sustava, a posebno baze znanja i korisničkog sučelja. U praktičnom dijelu

izrađuje model sastavnica ili cjelokupnog ekspertnog sustava. Seminarski radovi se izrađuju na teme izgradnja

ontologije ekspertnog sustava, izgradnja neizrazitog ekspertnog sustava, primjene ekspertnog sustava za

odabrano područje tehnologije prometa i transporta te projektnih prijedloga za izgradnju ekspertnih sustava

i definiranje korisničkih zahtjeva. Usmena obrana seminarskog rada uz korištenje Powerpoint prezentacije i

demonstraciju razvijenog modela.

Broj ECTS bodova: 4



52


Naziv predmeta: Geoprometna analiza prometnih tokova i terminala


Ime nositelja predmeta: izv. prof. dr. sc. Nikolina Brnjac, prof. dr. sc. Stanislav Pavlin

Imena nastavnika /suradnika na predmetu: dr. sc. Tomislav Rožić




Cilj kolegija je upoznavanje studenata s kretanjem globalnih i lokalnih prometnih tokova, upoznavanje s

razlozima izbora prometnih pravaca u putničkom i teretnom prijevozu i modaliteta transporta te pripremanje

studenata za izradu geoprometne analize prometnih tokova primjenjivih na globalnoj i lokalnoj razini. Sadržaj

čine sljedeće teme: uvod u strukturu robnih tokova i transportnih tokova; geoprometni i društveno –

gospodarski čimbenici razvoja; karakteristike robno transportnih centara; određivanje gravitacijskog

područja, makro i mikro lokacije terminala; prometna potražnja i modeliranje prometnih mreža; globalizacija

i prometni tokovi.

Nakon uspješno završenog procesa učenja student će moći procijeniti potencijale za unaprjeđenje postojećih

i novih globalnih i lokalnih prometnih tokova i potrebnih terminala, identificirati potencijalne pravce za

optimalno pokrivanje prometne potražnje na globalnoj i lokalnoj razini, primijeniti sustav valorizacije pri

utvrđivanju optimalnog prometnog modaliteta za prijevoz ljudi i dobara te protok informacija uvažavajući

potrebnu brzinu, sigurnost, pouzdanost, redovitost, točnost, troškove, potrošnju fosilnih goriva, onečišćenje

okoliša itd, procijeniti potencijalne modifikacije uskih grla na prometnim pravcima i terminalima i uskladiti ih

s prometnim potrebama, utvrditi i uskladiti kapacitete prometne infrastrukture i robno transportnih centara

te kvalificirati robno transportne centre prema ulozi u robnim tokovima


1. Rodrigue JP, Comtois C, Slack B. The Geography of transport systems. 4th ed. New York: Routledge; 2017.


1. Ortuzar JD, Willumsen LG. Modelling Transport, 4th ed. London: John Wiley & Sons; 2011.

2. Gazis CD. Traffic Theory. Masachussets: Kulwer Academic Publisher; 2002.




Metode razgovora


Doktorandi su obavezni izraditi seminarski rad u kojem prezentiraju teorijski pristup koristeći relevantnu literaturu iz područja geoprometne analize prometnih tokova i praktični primjer primjene geoprometne analize prometnih tokova.

Broj ECTS bodova: 4



53


Naziv predmeta: Inovativne intermodalne tehnologije

Vrsta (obvezni ili izborni): izborni

Ime nositelja predmeta: izv. prof. dr. sc. Nikolina Brnjac, doc. dr. sc. Borna Abramović





Cilj predmeta je upoznati doktoranda sa posljednjim dostignućima u intermodalnim tehnologijama koje se

temelje na inovacijama. Sadržaj čine sljedeće teme: terminologija intermodalnog sustava; uloga prometne

politike u poticanju razvoja intermodalnog transporta; eksterni troškovi i intermodalni transport; odnos

tehnike i tehnologije u inovaciji; sinergija inovativnih tehnologija intermodalnog transporta.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći napisati i povezati rezultate znanstvenih istraživanja iz

područja inovacija u intermodalnom transportnom lancu, usporediti različite uloge dionika u intermodalnom

transportnom sustavu, rekapitulirati utjecaj eksternih troškova na razvoj održivog prometnog sustava,

inovirati proces optimizacije intermodalnog transportnog sustava, identificirati značenje inovacija na razvoj

gospodarskog sustava Europe te vrednovati odnos tehnike i tehnologije u inovaciji.


1. Bontekoning Y, Priemus H. Breakthrough innovations in intermodal freight transport.

Transportation Planning and Technology. 2004 Oct 1;27(5):335-45.

2. Macharis C, Caris A, Jourquin B, Pekin E. A decision support framework for intermodal transport

policy. European Transport Research Review. 2011 Dec 1;3(4):167-78.

3. Roso V, Brnjac N, Abramovic B. Inland Intermodal Terminals Location Criteria Evaluation: The Case

of Croatia. Transportation journal. 2015 Oct 1;54(4):496-515.

4. Van Binsbergen AJ, Konings R, Tavasszy LA, Van Duin JH. Innovations in intermodal freight transport:

lessons from Europe. TRB; 2014 Jan 12.


1. Urbani transportA sustainable future for transport: Towards an integrated, technology-led and

user-friendly system. TREN DG; 2009.

2. Smart and sustainable logistics for a competitive Europe. European Union; 2015.

3. Thematic Research Summary: Multimodal transport. European Union; 2014.




Metode razgovora



54


Doktorandi su nakon nastave obavezni izraditi seminarski rad u kojem će se uz teorijski pristup obraditi i

minimalno jednu studiju slučaja inovativnih projekata intermodalnog transporta (proračun). Nakon

prihvaćanja seminarskog rada doktorand se poziva na usmenu obranu rada.

Broj ECTS bodova: 4



55


Naziv predmeta: Integrirano upravljanje zalihama


Ime nositelja predmeta: prof. dr. sc. Mario Šafran, doc. dr. sc. Diana Božić





Cilj predmeta je upoznavanje doktoranda s integriranim upravljanjem zalihama u svim fazama i ciklusima

djelovanja opskrbnog lanca. U okviru predmeta doktorand će ovladati postojećim poznatim modelima za

upravljanje zalihama kao i metodama za klasifikaciju zaliha. Sadržaj čine sljedeće teme: inicijalizacija ciklusa

zaliha u djelovanju opskrbnog lanca; strategije planiranja proizvodnje i nabave; analiza zaliha; modeliranje

praćenja zaliha; modeli upravljanja zaliha kod determinističke/stohastičke potražnje; više ešalonski model

upravljanja zalihama.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći prikupiti i integrirati podatke potrebne za upravljanje

zalihama, primijeniti metode za klasifikaciju zaliha i modele za upravljanje, procijeniti potencijale za

unaprjeđenje upravljanja zalihama u promatranom sustavu te identificirati poteškoće u procesima

upravljanja zalihama, uz modificiranje uočenih slabosti.


1. Jacobs RF. Operations and Supply Chain Management. Indiana: University of Southern California;

2013.

2. Cachon G, Terwiesch C. Matching Supply with Demand – an Introduction to Operations Management.

Singapur: McGraw-Hill; 2013.

3. Frazelle E. H. Inventory Strategy. USA: McGraw-Hill Education; 2015.


1. Schonsleben P. Integral Logistics Management-Planning and Control of Comprehensive Supply

Chains. Zurich: CRC Press Company; 2004.

2. Piasecki DJ. Inventory Management Explained: A focus on Forecasting, Lot Sizing, Safety Stock, and

Ordering Systems. USA: Ops Publishing; 2009.

3. Mangan J. Global Logistics and Supply Chain Management. Great Britain: John Wiley & Sons Inc.;

2010.



Metoda razgovora

Metoda praktičnih radova




56


Doktorand je obvezan redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Tijekom

nastave i prije polaganja usmenog dijela ispita doktorand treba napraviti seminarski rad koji će minimalno

sadržavati definiciju problema u upravljanju zalihama (temeljem istraživanja baza podataka znanstvenih

radova i/ili primjer iz realnog sektora), opis potrebnih podataka za izvođenje analize i mogućih izvora tih

podataka, opis primijenjene analize i rezultate klasifikacije zaliha, komparativnu analizu odabranog modela

za upravljanje zalihama u odnosu na postojeći model s obaveznim kritičkim osvrtom. Seminarski rad predaje

se nositeljima kolegija na ocjenu, u elektronskom obliku putem elektroničke pošte, zajedno sa svim

pripadajućim dodatnim podacima. Nakon prihvaćanja seminarskog rada od strane obadva nositelja kolegija,

doktorand se poziva na usmenu obranu.

Broj ECTS bodova: 4



57


Naziv predmeta: Istraživanje prometne potražnje


Ime nositelja predmeta: prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, doc. dr. sc. Goranka Nogo





Cilj predmeta je upoznavanje doktoranda s metodologijom istraživanja prometne potražnje i mjerama za

upravljanje prometnom potražnjom. U okviru predmeta doktorand će nakon što ovlada metodologijom

istraživanja prometne potražnje, istu primijeniti u izradi paketa mjera u funkciji unapređenja klasičnih i

održivih prometnih planova (SUMP). Sadržaj čine sljedeće teme: obilježje prijevozne potražnje; tradicionalni

4-stupanjski model planiranja prometa; projekcija fizičkih veličina prometa; metode predviđanja prijevozne

potražnje; pronalaženje optimalne strategije; mjere upravljanja prometne potražnje; predviđanje prijevozne

potražnje u gradskom području pomoću slijednih agregatnih modela.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći formulirati i vrednovati problem prometne potražnje u

okviru promatrane transportne usluge, odabrati prikladnu koncepciju i strategiju za istraživanje prometne

potražnje, analizirati i utvrditi uzroke stvaranja zagušenja i smanjenja razine raspoloživosti kapaciteta

prometne infrastrukture, kreirati model prognoze prometne potražnje u skladu sa strategijom i vizijom

prometne politike, definirati rješenja zagušenja konkretne prometno-tehnološke situacije te kroz valorizaciju

ekonomskih učinaka, koristeći primjerene simulacijske alate, odabrati optimalno rješenje te modificirati

učinkovita praktična rješenja za otklanjanje problema koristeći mjere upravljanja prometnom potražnjom.

Temeljem analize prometne potražnje doktorandi će odabrati pakete optimalnih mjera s ciljem izrade

kvalitetnih planova održive mobilnosti.


1. Brockwell PJ, Davis RA. Introduction to Time Series and Forecasting, New York: Springer Verlag; 2016.

2. Padjen J. Metode prostorno-prometnog planiranja. Zagreb: Informator; 1978.

3. Ortuzar JD, Willumsen LG. Modelling Transport. London UK: John Wiley & Sons; 2011.


1. Dresser GB, Pearson DF. Evaluation of Urban Travel Survey Methodologies. Austin: Texas

Transportation Institute Research Report 1235-10. Texas Department of Transportation; 1994.

2. Immers LH, Stada JE. Traffic Demand Modelling. Kasteelpark Arenberg 40, b-3001. Heverlee, Belgium:

may Katholieke Universiteit Leuven, Faculty of Engineering; 1998.

3. Martin WA and McGuckin. Travel Estimation Techniques for Urban Planning. Springfield, Virginia:

NCHRP Report 365, Transportation Research Bord; 1998.

4. Ogden KW. Urban Goods Movement: A Guide to Policy and Planning. Aldershot, Hants, England:

Ashgate; 1992.

5. Manheim ML. Fundamentals of Transportation Systems Analysis. Cambridge: The MIT Press; 1979.

6. Martić, Lj. Matematičke metode za ekonomske analize. Zagreb: Narodne novine; 1990.



58




Metoda razgovora

Metoda projektne nastave podržavana istraživačkim seminarima


Doktorandi su tijekom nastave dužni obraditi i prezentirati nastavne cjeline prema principu timskog rada.

Nakon odslušane nastave obavezni su izraditi stručni članak i seminarski rad u dogovoru s nositeljima kolegija.

Seminarski rad mora sadržavati simulirano rješenje zagušenja i drugih prometnih problema koristeći

primjerene simulacijske alate te modificirana učinkovita rješenja za otklanjanje problema, korištenjem mjera

upravljanja prometnom potražnjom. Pri tome doktorand u pravilu primjenjuje neki od simulacijskih alata koji

se koriste za rješavanje ovog tipa prometno-tehnoloških problema. Stručni članak i seminarski rad s

pripadajućom analizom predaje se nositeljima kolegija putem e-pošte na ocjenu. Nakon prihvaćanja stručnog

članka i seminarskog rada doktorand se poziva na usmenu obranu rada koja je sastavni dio polaganja kolegija.

Usmenoj obrani rada i polaganju ispita, prisutna su oba nositelja kolegija.

Broj ECTS bodova: 4



59


Naziv predmeta: Logistika javnih sustava


Ime nositelja predmeta: doc. dr. sc. Ratko Stanković, doc. dr. sc. Diana Božić

Imena nastavnika /suradnika na predmetu: doc. dr. sc. Sven Maričić




Cilj predmeta je upoznavanje doktoranda s mogućnostima zadovoljavanja logističkih zahtjeva javnih sustava

u skladu s općim logističkim načelima te pripremiti doktoranda za analizu specifičnosti logističkih zahtjeva

javnih sustava, evaluaciju ključnih pokazatelja performansi logističkih procesa javnih sustava, te

identificiranje mogućnosti poboljšanja u vidu racionalizacije troškova i povećanja kvalitete usluge

korisnicima. Sadržaj čine sljedeće teme: logistički zahtjevi, kriteriji uspješnosti i pokazatelji performansi

logističkih procesa javnih sustava; mogućnosti primjene kvantitativnih metoda; prateće logističke djelatnosti

u funkciji podrške javnih sustavima; distribucijski sustavi s posebnim uvjetima transporta i skladištenja;

modeliranje logističkih procesa.

Nakon uspješno završenog procesa učenja, doktorand će moći utvrditi specifičnosti i rangirati prioritete

logističkih zahtjeva javnih sustava, objasniti kriterije uspješnosti i vrednovati pokazatelje performansi

logističkih procesa javnih sustava, kao i pratećih logističkih djelatnosti, analizirati logističke procese javnih

sustava, interpretirati i prezentirati rezultate provedene analize, identificirati elemente logističkih procesa

javnih sustava u kojima je moguće postići poboljšanja u vidu racionalizacije troškova i povećanja kvalitete

usluge korisnicima te formulirati preporuke za unaprjeđenje pratećih logističkih djelatnosti u funkciji podrške

javnim sustavima.


1. Schoensleben P. Integral Logistics Management - Planning & Control of Comprehensive Supply

Chains. New York: The St. Lucie Press on Resource Management; 2004.

2. Schneller ES, Schmeltzer LR, Burns LR. Strategic Management of the Health Care Supply Chain. San

Francisco, CA: Jossey-Bass; 2006.


1. Merkuryev Y, Merkuryeva G, Piera, M.A, Guasch Petit A. Simulation-Based Case Studies in Logistics,

London: Springer; 2009.

2. Durivage MA. Practical Engineering, Process, and Reliability Statistics. Milwaukee: ASQ; 2014.

3. Altiok T, Melamed B. Simulation Modeling and Analysis with ARENA.Oxford: Elsevier; 2007.



Metoda pisanja


Metoda razgovora




60


Doktorand je obvezan prisustvovati nastavi i obraditi predviđene nastavne materijale, kako bi mogao aktivno

sudjelovati u diskusijama o tematici nastavnih cjelina izvedbenog plana, na principu timskog rada. Nakon

odslušane nastave, doktorand je obavezan izraditi seminarski rad na temu iz područja logistike javnih sustava,

uz suglasnost oba nositelja kolegija. Seminarski rad predaje se jednom od nositelja kolegija na ocjenu. Nakon

prihvaćanja seminarskog rada, doktorand se poziva na usmenu obranu.

Broj ECTS bodova: 4



61


Naziv predmeta: Ljudski čimbenik u prometu


Ime nositelja predmeta: prof. dr. sc. Eduard Missoni





Ciljpredmeta je pripremanje studenata za razumijevanje uloge ljudskog čimbenika u prometu te upoznavanje

sa štetnim utjecajem pojedinih vidova prometa na zdravlje čovjeka kao sudionika u prometu. Sadržaj čine

sljedeće teme: rizici i opasnosti putovanja; pravila i proces istraživanja konceptualnog okvira za sigurnost;

hitni medicinski postupci u zbrinjavanju kraniocerebralnih ozljeda aktivnih i pasivnih sudionika u prometu;

teorija ponašanja u prometu; subjektivni osjećaja umora.

Nakon uspješno završenog predmetastudent će moći definirati osnovne pojmove o ulozi ljudskog čimbenika

u prometu, opisati značajkepojedinih vidova prometa te njihov utjecaj načovjeka, opisati značajke čovjeka,

kao najvažnijeg sudionika, te njegov međuodnos sa različitim pristupnim tehnologijama, procijeniti značaj

odgovarajućeg modela u rješavanju određenog izazova (problema), te riješiti postavljeni problem glede:

umora, konzumacije alkoholnih pića i droga. identificirati i analizirati različite vrste mehanizama teškog i

smrtonosnog ozljeđivanja, tenačine pristupa problemu, objasniti prednosti i nedostatke pravovremene

edukacije odgovarajućeg nivoa, prijenosa informacija o pojedinim psihičkim, psihološkim te

somatskimfunkcijama sudionika u prometu, identificirati strukturu i način pristupa po dobi i spolu

kodrazličitih sudionika, te utjecaj vrijednosti pojedinih multidisciplinarnih parametra, te poticanje suradnjeza

kvalitetnijei sigurnije dizajniranje ponašanja u prometu te donositi zaključke temeljene na analizi utjecaja

prometa na čovjeka, te odabiratinajstručnija, znanstvenarješenja prilikom sudsko-medicinskog vještačenja,

učinkovito prenošenje informacije tijekom medicinske konzultacije.


1. Missoni E. Ljudski čimbenik u prometu.Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti;

2017.

2. Daniel Hughes. (ed.)Road and Traffic Safety: Practices, Role of Human Behavior and Effective

Programs; 2015.

3. Missoni E.Alcohol-Related Road Traffic Injuries in Croatia.In: Hughes, D. (ed.) Road and Traffic Safety:

Practices, Role of Human Behavior and Effective Programs. New York: Nova Science Publishers, Inc.;

2015. p.75-89.

4. Dewar RE, Olson PL. Human Factors in Traffic Safety.Tucson, AZ: Lawyers & Judges Publishing

Company,Inc.; 2007.


1. Barss P, Smith GS, Baker SP, Mohan D. Injury Prevention: An International Perspective. Oxford

University Press; 2006.

2. Martinussen M, Hunter DR. Aviation psychology and Human factors. CRC Press, Taylor and Francis

Group; 2010.



62




Metode razgovora


Doktorandi su tijekom nastave dužni obraditi i prezentirati nastavne materijale. Doktorandi su nakon

odslušane nastave obavezni obraditi jedan znanstveni članak prema dogovoru. Na temelju njega izrađuju

kritički osvrt, koji se predaje nositelju kolegija putem e-pošte na ocjenu. Elementi strukture kritičkog osvrta

koji se ocjenjuju su: sažetak, ključne riječi, uvod, opis metoda ilimetodologijeistraživanja, rezultati, rasprava,

zaključak i literatura. Nakon prihvaćanja seminara doktorand se poziva na usmenu obranu rada.

Broj ECTS bodova: 4



63


Naziv predmeta/modula: Menadžment tehnoloških projekata


Ime nositelja predmeta: prof. dr. sc. Natalija Kavran, izv. prof. dr. sc. Mihaela Bukljaš Skočibušić





Cilj predmeta je stjecanje znanja za procjenu tehnoloških i ekonomskih implikacija istraživačkih i razvojnih

projekata primjenom metodologije vođenja i upravljanja. Sadržaj čine sljedeće teme: metodologija

definiranja ciljeva, aktivnosti i alati upravljanja projektom; analiza rizika; upravljanje kvalitetom projekta;

procjena, vrednovanje i monitoring projekta; metodologija projektiranja i predprojektna dokumentacija;

koncepcija projektiranja i postupak ugovaranja investicijsko-tehničke dokumentacije; metodologija studije

izvodljivosti; metode za ocjenu pri izboru investicijskog projekta.

Nakon uspješno završenog procesa učenja doktorand će moći opisati elemente upravljanja projektom,

objasniti i povezati aktivnosti upravljanja projektom, identificirati i vrednovati rizike, identificirati elemente

upravljanja kvalitetom projekta, identificirati vrstu projekta (instrumenta) koji se može prijaviti na natječaj,

opisati koncepciju projektiranja i postupke ugovaranja investicijsko-tehničke dokumentacije te primijeniti

metodologiju vrednovanja investicijskog projekta.


1. Garton C, McCulloch E. Fundamentals of Technology Project Management. 2nded. MC Press

Bookstore; 2002.

2. Highway Capacity Manual. Transportation Research Board. Washington D.C.: National Academy of

Science; 2010.

3. Bukljaš Skočibušić M, Radačić Ž, Jurčević M. Ekonomika prometa. Zagreb: Fakultet prometnih

znanosti; 2011.

4. Kerzner H. Project Management: A System Approach to Planning, Scheduling, and Controlling. 11th

ed. NJ: John Wiley & Sons Inc; 2013.


1. Cook CR. Just Enough Project Management: The Indispensable Four-Step Process for Managing Any

Project Better, Faster, Cheaper. New York: McGraw-Hill; 2005.

2. Charvat J. Project Management Methodologies: Selecting, Implementing, and Supporting

Methodologies and Processes for Projects. Hoboken, New York: John Wiley & Sons Inc; 2003.

3. Turner JR. Gower Handbook of Project Management. 4th ed, UK: Gower Publishing Limited; 2007.




Metoda razgovora



64


Doktorandi su nakon odslušane nastave obavezni izraditi seminarski rad u kojem se prezentira:teorijski

pristup koristeći relevantnu literaturu iz područja upravljanja projektima, usvojena znanja s predavanja i

predložene literature te praktični primjer projekta sa razrađenim sustavom upravljanja (opis, obrazloženje i

analiza osnovnog cilja projekta, specifičnih ciljeva projekta, krajnje korisnike, logičku matricu projekta i

analizu rizika) uz korištenje jedne od metoda za ocjenu investicijskog projekta. Izrađen seminarski rad šalje

nositeljima kolegija putem e-pošte na ocjenu. Nakon prihvaćanja seminarskog rada od strane nositelja

kolegija, doktorand se poziva na usmenu obranu rada uz korištenje PowerPoint prezentacije.

Broj ECTS bodova: 4



65


Naziv predmeta: Metode za procjenu stvarne potražnje za zračnim prijevozom


Ime nositelja predmeta: doc. dr. sc. Ružica Škurla Babić





Cilj je upoznati doktorande sa specifičnostima predviđanja potražnje za zračnim prijevozom u kontekstu

sustava za upravljanje kapacitetima zrakoplova, te ih osposobiti za samostalnu izradu procjene stvarnog broja

zahtjeva za uslugama zračnog prijevoza na temelju cenzuriranih (zabilježenih) povijesnih podataka o

potražnji. Sadržaj čine sljedeće teme: značajke potražnje za uslugama zračnog prijevoza; uloga predviđanja

potražnje u sustavu za upravljanje kapacitetima zrakoplova; problem cenzuriranja podataka o stvarnoj

potražnji; efekt spiralnog smanjivanja zaštitnih limita za više klase prijevoza; metode za procjenu stvarne

potražnje. Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći klasificirati metode za procjenu stvarne potražnje

i odabrati odgovarajuću metodu za nadogradnju zabilježenih podataka o potražnji s obzirom na razinu

agregiranosti raspoloživih podataka i značajke prognostičkog modula sustava za upravljanje kapacitetima

zrakoplova, identificirati posebnosti promatranog tržišnog okruženja i odstupanja u raspoloživim podacima

koja su posljedica izvanrednih događaja te prilagoditi ulazne podatke za izračun parametara stvarne

potražnje, pomoću metoda za procjenu stvarne potražnje (metode koje koriste isključivo raspoložive

podatke, metode koje zamjenjuju cenzurirane podatke novim vrijednostima, statističke metode za

nadogradnju cenzuriranih podataka), nadograditi zabilježene podatke o potražnji, izraditi procjenu stvarne

potražnje za uslugama zračnog prijevoza za odabrani skup realiziranih letova na temelju povijesnih podataka

o zabilježenoj potražnji na tim letovima te razviti sustav za evaluaciju točnosti procijenjenih parametara

stvarne potražnje.


1. Belobaba PP, Odoni A, Barnhart C. The Global Airline Industry. Chichester: John Wiley & Sons Ltd;

2015.


1. Barnhart C, Smith B. Quantitative Problem Solving Methods in the Airline Industry. New York:

Springer; 2012.

2. Armstrong JS. Principles of Forecasting: A Handbook for Researchers and Practitioners. New York:

Springer; 2001.

3. Nikseresht A, Ziarati K. Estimating True Demand in Airline’s Revenue Management Systems using

Observed Sales. Journal of Advanced Computer Science and Applications (IJACSA). 2017; 8 (7): 361-

369



Metoda razgovora




66


Doktorandi izrađuju i usmeno brane seminarski rad. U seminarskom radu trebaju primijeniti jednu od metoda

kojima se cenzurirani podaci zamjenjuju novim vrijednostima te jednu statističku metodu za procjenu stvarne

potražnje, prikazati i komentirati dobivene rezultate za skup simuliranih podataka o zabilježenoj potražnji

(zadaje nastavnik).

Broj ECTS bodova: 4



67


Naziv predmeta: Modeliranje prevencije nesreća u cestovnom prometnom sustavu


Ime nositelja predmeta: izv. prof. dr. sc. Marijan Rajsman





Cilj predmeta je povezivanje rezultata znanstveno istraživačkog rada, znanja, iskustva i sposobnosti

doktoranda u novu funkcionalnu cjelinu vezanu za istraživanje čimbenika sigurnosti u procesu proizvodnje

transportne usluge u cestovnom putničkom i teretnom transportu te modeliranja prevencije prometnih

nesreća u cestovnom prometnom sustavu. Sadržaj čine sljedeće teme: definiranje sustava i elemenata

strukture sigurnosti cestovnog prometa; metode u modeliranju cestovno-prometne sigurnosti; primjena

korelacijske matrice; primjena trend modela; jedonstruki matematički prognostički trend modeli; višestruki

regresijski modeli. Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći identificirati čimbenike sigurnosti te

opisati strukturu sustava sigurnosti cestovnog prometnog sustava, definirati veličine koje imaju utjecaj na

sigurnost u cestovnom prometnom sustavu, na primjeru konkretnog prometnog sustava, odabrati

znanstvene metode istraživanja o pojedinih veličina koje su od utjecaja na sigurnosti uzajamne povezanosti,

kombinirati relevantnu literaturu i ovladati metodama istraživanja, koja se odnose na utjecaj varijabli

pojedinih čimbenika sigurnosti, primjerice sve varijable povezane s osobinama vozača, ili značajkama vozila,

ili vremenskim uvjetima, ili incidentnom faktoru, svojstvima i stanju ceste kao mogućeg uzroka nastanka

nesreća u cestovnom prometnom sustavu, odnosno njihovoj uzajamnoj kombinaciji u slučaju postojanja

korelacije te njihovoj znanstveno utemeljenoj prevenciji u prometnom sustavu, identificirati relevantnost

rezultata istraživanja/metodologije istraživanja.


1. Molugaram K, Shanker Rao, G. Statistical Techniques for Transportation Engineering.Amsterdam,

Boston, Heidelberg, London, New York, Oxford, Paris, San Diego, San Francisko, Singapore, Sydney,

Tokyo: Butterworth-Heinemann Elsevier; 2017.

2. Šošić I. Primijenjena statistika. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Školska knjiga; 2006.

3. Teodorović D, Janić M. Transportation Engineering – Theory, Practice and Modeling.Amsterdam,




1. Gazis CD. Traffic Theory. Massachusetts: Kulwer Academic Publisher; 2002.

2. Ortuzar JD, Willumsen LG. Modelling Transport. London: John Wiley & Sons; 2001.

3. Underwood G. Traffic & Transport Psychology, Theory and Application. Amsterdam, Oxford, London: Elsevier; 2005.


Data Analysis. Boca Raton: Chapman & Hall/CRC; 2003.



68

5. Zeman F. Metropolitan sustainability – Understanding and improving the urban environment.

Oxford, Cambridge, Philadephia, New Delhi: Woodhead Publishing Ltd; 2012.

6. Button JK, Hensher AD. Handbook of Transport Systems and Traffic Control. Amsterdam, London,

New York, Oxford, Paris, Shannon, Tokyo: Pergamon – Elsevier; 2001.

7. Button JK, Hensher AD. Handbook of Transport Modelling. Amsterdam, London, New York, Oxford,

Paris, Shannon, Tokyo: Pergamon – Elsevier; 2000.

8. McClave, JT, George Benson, P, Sinchich, T. Statistics. London, Sydney, Singapore, Hong Kong, Toronto, Tokyo, New Jersey: Pearson Education, Inc; 2005.


Metoda čitanja i rada na tekstu – prezentacija problema, predmeta, svrhe, ciljeva I doprinosa


Metoda interaktivne komunikacije



Doktorandi su nakon odslušane nastave obavezni obraditi jedan ili više znanstvenih članaka prema vlastitom

izboru ili koristiti primjer iz vlastite ili prakse drugih prijevoznika. Na temelju njega/njih izrađuju kritički osvrt

prema definiranoj strukturi i elementima. Kritički osvrt se predaje nositelju kolegija putem e-pošte na ocjenu.

Elementi strukture kritičkog osvrta koji se ocjenjuju su: sažetak, uvod, pregled literature, opis metoda

ilimetodologijeistraživanja, rasprava i zaključak. Nakon prihvaćanja kritičkog osvrta doktorand se poziva na

usmenu obranu rada.

Broj ECTS bodova: 4



69


Naziv predmeta: Napredni upravljački prometni sustavi


Ime nositelja predmeta: izv. prof. dr. sc. Niko Jelušić, doc. dr. sc. Mario Muštra, doc. dr. sc. Edouard Ivanjko

Imena nastavnika /suradnika na predmetu: prof. dr. sc. Francesco Masulli, prof. dr. sc. Stefano Rovetta, doc.

dr. sc. Danijela Koltovska Nečoska




Cilj predmeta je usvajanje znanja i postupaka potrebnih za analizu rada postojećih upravljačkih prometnih

sustava te za sintezu novih upravljačkih algoritama zasnovanih na znanju i njihovo uključivanje u postojeće

module upravljačkih prometnih sustava. Analiza sustava obuhvaća podjelu u pojedine segmente, njihovu

analizu i elemente povezivanja pojedinih segmenata u cjelinu. Sadržaj čine sljedeće teme: koncept vođenja,

kontrole i upravljanja u prometu; vrste i primjena podataka iz prometnog sustava u upravljanju prometom;

tehnologije prikupljanja podataka za upravljačke sustave; napredni sustavi za prikupljanje podataka o

prometu; koncept zatvorene upravljačke petlje; sustavi dinamičkog pridjeljivanja prometa; metode

grupiranja za modeliranje i analizu nestacionarnih vremenskih sljedova podataka; algoritam potpornog

učenja. Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći analizirati funkcionalne cjeline upravljačkog

prometnog sustava i odrediti njihova ograničenja, identificirati probleme odabranog upravljačkog algoritma,

vrednovati tehnologije i načine prikupljanja podataka za upravljačke prometne sustave, odabrati kriterije za

procjenu kvalitete rada upravljačkog prometnog sustava te ispitati i procijeniti mogućnosti tehnološke

nadgradnje za unaprjeđenje postojećih i uvođenje novih upravljačkih prometnih sustava.


1. Gordon R. Intelligent Freeway Transportation Systems Functional Design. Springer; 2009.

2. Klein LA, Mills MK, Gibson DRP. Traffic Detector Handbook, Third Edition, Vol. 1 & Vol. 2. FHWA;

2006.

3. Dunn Engineering Associates. Intelligent Transportation Systems: Traffic Control Systems Handbook.

Washington: FHWA Office of Transportation Management; 2005.


1. Klein LA. Sensor Technologies and Data Requirements for ITS.Boston, London: Artech House; 2001.

2. Grabec I, Sachse W. Synergetics of Measurement, Prediction and Control. Springer; 1997.

3. Pushkin K, Kaan O. Feedback Ramp Metering in Intelligent Transportation Systems. Springer; 2003.



Metoda razgovora


Doktorandi su dužni redovito dolaziti na nastavu i aktivno sudjelovati u predavanjima. Ispit se polaže putem

seminara. Doktorand može odabrati praktični ili teoretski seminar. Praktični seminar uključuje praktični rad,

primjerice mjerenje prometnih tokova, analizu skupa podataka, simulaciju odabranog upravljačkog zakona i sl.



70

U pripadnom pisanom dijelu seminara doktorand treba izložiti svoj rad u formi znanstvenog članka -

prethodnog priopćenja. Teoretski seminar piše se u obliku preglednog rada iz odabranog užeg područja koje

je u vezi s nekom od nastavnih tema kolegija. Nakon prihvaćanja seminara doktorand se poziva na usmenu

obranu rada koja je u obliku 15 minutne konferencijske prezentacije i odgovaranja na pitanja nositelja kolegija

te prisutnih doktoranada.

Broj ECTS bodova: 4



71


Naziv predmeta: Navigacijski sustavi u zrakoplovstvu


Ime nositelja predmeta: doc. dr. sc. Tomislav Radišić, izv. prof. dr. sc. Doris Novak





Cilj predmeta je upoznati doktorande o aktualnim problemima i pravcima istraživanja u području zrakoplovne

navigacije te ih osposobiti za daljnje samostalno istraživanje. Sadržaj čine sljedeće teme: koncept navigacije

temeljene na performansama; definiranje indikatora navigacijskih performansi; globalni satelitski navigacijski

sustavi; navigacijski algoritmi; inercijalni navigacijski sustavi; prošireni Kalmanov filtar; fuzija vizualno-

inercijalnih podataka; monokularni i stereo SLAM, neuralne mreže; specifičnosti navigacije besposadnih

letjelica; navigacija u urbanim sredinama i zatvorenim prostorima.

Nakon uspješno završenog procesa učenja doktorand će moći opisati metode zrakoplovne navigacije i

konceptualni način rada tehnoloških sustava koji je omogućuju, objasniti način rada, mogućnosti i ograničenja

navigacijskih algoritama, identificirati ključne probleme i istraživačke pravce u području zrakoplovne

navigacije, procijeniti primjerenost pojedine metode ili algoritma određenoj navigacijskoj funkciji,

reproducirati jedan od postojećih algoritama ili metodu u zrakoplovnoj navigaciji te osmisliti plan istraživanja

u području zrakoplovne navigacije.


1. Groves, P. D. Principles of GNSS, Inertial, and Multisensor Integrated Navigation Systems, Second

Edition (GNSS Technology and Applications). Boston: Artech House, 2013.

2. Novak D. Zrakoplovna prostorna navigacija. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti; 2015.


1. Nebylov A.V., Watson J. Aerospace Navigation Systems, John Wiley & Sons, 1st edition; 2016.

2. International Civil Aviation Organization. Doc 9613 - Performance-Based Navigation Manual; 2013.

3. EUROCONTROL. European Airspace Concept Handbook for PBN Implementation, ed. 3.0.; 2013.

4. International Civil Aviation Organization. ICAO EUR Doc 029 - PBN Approvals Guidance Material;

2013.

5. Jeppesen. JA310103 JAA ATPL Training - Radio Navigation Book - JAR Ref 062. Frankfurt; 2001.

6. Parkinson W. B. Global Positioning System: Theory & Applications, vol 1 & 2. Progress in Astronautics

and Aeronautics; 1996.








72

Metoda diskusije


Doktorandi su nakon odslušane nastave obavezni izraditi seminarski rad u kojem će opisati način rada

određenog zrakoplovnog navigacijskog sustava, navesti jedan ključni problem u zrakoplovnoj navigaciji te

navesti i raščlaniti metodologiju koja se koristi u znanstvenim radovima koji se bave tim problemom,

reproducirati postojeći algoritam ili metodu u programskom kodu ili praktičnoj implementaciji, prikupiti

adekvatne podatke za uporabu s izrađenim algoritmom te izmjeriti performanse izrađenog algoritma i

prikazati interpretaciju rezultata. Nakon izrade seminarskog rada student brani seminarski rad (prezentacija

tematike izložene u radu, algoritma i rezultata).

Broj ECTS bodova: 4



73


Naziv predmeta: Odlučivanje u prometu


Ime nositelja predmeta: doc. dr. sc. Danijela Barić





Cilj predmeta je upoznati doktorande s tehnikama i metodama vrednovanja prometnih projekata temeljem

kojih se donosi odluka o optimalnoj varijanti i u konačnici o investiranju u prometu. Temeljem teorijske

osnove i analize konkretnih primjera iz prakse, doktorandi će naučiti kritički razmišljati o rezultatima

vrednovanja i donošenja odluka u prometu. Doktorande će se upoznati i s programskom podrškom u

kontekstu primjene naučenih metoda i donošenja odluka u prometu. Sadržaj čine sljedeće teme: uvod u

teoriju odlučivanja; donošenje odluka i prometno planiranje; identifikacija utjecajnih čimbenika za

vrednovanje prometnih projekata i odlučivanje; višekriterijsko donošenje odluka; softverska podrška

metodama vrednovanja i odlučivanju u prometu; studija slučaja.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći opisati osnovne pojmove u teoriji odlučivanja, dati kritički

osvrt o prednostima i nedostacima različitih metoda ocjene projekata u prometu, izabrati najprikladniju

metodu ocjene projekata s obzirom na njegove specifičnosti, znati opisati i primijeniti odgovarajuću metodu

i metodologiju u postupku vrednovanja prometnih projekata teriješiti postavljeni problem s obzirom na

postavljeni cilj projekta, identificirati utjecajne čimbenike za vrednovanje konkretnog prijedloga prometnog

rješenja, analizirati rezultate vrednovanja projekta, donositi zaključke temeljene na izračunima primijenjenih

metoda i odrediti optimalno rješenje te napisati sažeti znanstveni esej u kojemu će kritički prikazati i tumačiti

rezultate vrednovanja projektnih prijedloga.


1. Sinha KC, Labi S. Transportation Decision Making: Principles of Project Evaluation and Programming.

John Wiley&Sons, inc.; 2007.

2. Leong EC, Heah CLH, Ong KKW. Guide to Research Projects for Engineering Students: Planning,

Writing and Presenting. CRC Press, Taylor & Francis Group; 2015.


1. Rabbani SJR, Rabbani SR. Decision in Transportation with the Analytic Hierarchy Process. UFPB/CCT;

1996.

2. Saaty TL. Creative Thinking, Problem Solving & Decision Making. Pittsburgh: RWS Publications; 2006.

3. Saaty TL. Decision Making for Leaders: The Analytical Hierarchy Process for Decisionsin a Complex

World. The Analytical Hierarchy Process Series; 2001.

4. Sikavica P, Hunjak T, Begičević Ređep N, Hernaus T. Poslovno odlučivanje. Zagreb: Školska knjiga;

2014.




74






Doktorandi su nakon odslušane nastave obvezni izabrati najmanje dva znanstvena rada, objavljena u

časopisima indeksiranim u Web of Science Core Collection, u kojima su za identificirani prometni problem

predložena rješenja vrednovana različitim znanstvenim metodama na temelju kojih je donesena odluka o

optimalnom rješenju. Za Studije slučaja iz dva izabrana rada studenti trebaju napisati sažeti znanstveni esej

u kojemu će kritički prikazati i tumačiti rezultate vrednovanja projektnih prijedloga. Nakon prihvaćanja

izrađenog eseja/kritičkog osvrta u pisanom obliku, doktorand se poziva na usmenu obranu.

Broj ECTS bodova: 4



75


Naziv predmeta: Održiva mobilnost


Ime nositelja predmeta: doc. dr. sc. Ivana Šemanjski





Cilj predmeta je povezivanje rezultata znanstveno istraživačkog rada iz područja održive mobilnosti i vlastitog

znanja doktoranda u novu funkcionalnu cjelinu. Sadržaj čine sljedeće teme: aspekti održive mobilnosti;

globalno okruženje; ekonomska održivost; izvedba prometnog sustava; električna vozila; prakse održive

mobilnosti; aktivni modovi prijevoza; indikatori održive mobilnosti; vrednovanje održive mobilnosti.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći vrednovati predložena rješenja iz područja održive

mobilnosti u skladu s predefinirani setom indikatorima, objediniti različite aspekte održive mobilnostiu novu

funkcionalnu cjelinu u skladu sa zadanim prometnim okruženjem, dizajnirati nove prakse za održivu

mobilnost, planirati i reorganizirati sustav održive mobilnosti, planirati nove usluge iz područja održive

mobilnosti te kritički procijeniti primjenjivost i prenosivost seta rješenja iz područja održive mobilnosti u novo

okruženje.


1. Akerman J. et al. European Transport Policy and Sustainable Mobility. Taylor & Francis; 2000.

2. Gillis D, Semanjski I, Lauwers D. How to monitor sustainable mobility in cities? Literature review in

the frame of creating a set of sustainable mobility indicators. Sustainability. 2016;8(1). 2016.


1. Gautama, S, Gillis D, Pace G, Semanjski I. Cohousing and EV sharing: field-tests in Flanders. Springer

International Publishing; 2016.

2. Semanjski I, Gautama S. Forecasting the state of health of electric vehicle batteries to evaluate the

viability of car sharing practices. Energies. 2016;9(12).

3. Semanjski I, Bellens R, Gautama R, Witlox F. Integrating big data into a sustainable mobility Policy 2.0

planning support system. Sustainability. 2016;8(11).



Metoda pisanja

Metoda razgovora


Doktorandi su tijekom nastave dužni obraditi i prezentirati nastavne materijale prema principu samostalnog

rada. Doktorandi su nakon odslušane nastave obavezni obraditi jednu znanstvenu temu iz područja održive

mobilnosti. Obrađena tema, u strukturi znanstvenog rada, se dostavlja nositelju kolegija putem e-pošte na

ocjenu. Elementi znanstvenog rada koji se ocjenjuju su: sažetak, uvod, pregled literature, metodologija



76

istraživanja, analiza i dizajn rješenja, rasprava i zaključak. Nakon prihvaćanja znanstvenog rada doktorand se

poziva na usmenu obranu.

Broj ECTS bodova: 4



77


Naziv predmeta: Optimizacija i modeliranje razvitka transportnih sustava u cestovnom prometu


Ime nositelja predmeta: izv. prof. dr. sc. Marijan Rajsman





Cilj predmeta sastoji se u povezivanju rezultata znanstveno istraživačkog rada, znanja, iskustva i sposobnosti

doktoranda u novu funkcionalnu cjelinu koja se odnosi na sustavnu optimizaciju tehnologije transporta u

putničkom i teretnom cestovnom prometu. Sadržaj čine sljedeće teme: Opća teorija sustava; Putnička i

teretna potražnja; Optimizacija elemenata tehničkog sustava cestovnog putničkog i teretnog transporta;

Modeliranje razvitka sustava putničkog i teretnog transporta; Ovisnost transportne potražnje o varijablama

iz gospodarskog okruženja.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći teorijski i praktično razumjeti značenje optimizacije sustava

cestovnog teretnog I putničkog transporta te potrebu za modeliranjem njihovoga razvitka, kroz razumijevanje

značenja sustavnog pristupa u procesu optimizacije jasno opisati i definirati strukturu sustava cestovnog

putničkoga i teretnog transporta, argumentirati značenje transportne potražnje u putničkom i teretnom

prometu kao temeljnog čimbenika dimenzioniranja cestovnog prometnog sustava, na mikro i makro razini,

analizirati podsustave prema funkcijama, procesima i aktivnostima s pripadajućim elementima u sklopu

optimizacije sustava tehnologije cestovnog putničkog i teretnog transporta u cestovnom prometu, usporediti

i procijeniti pojedinih varijanti optimizacije sustava tehnologije cestovnog putničkog i teretnoga transporta

te prema postavljenim kriterijima zaključiti o optimalnom rješenju.


1. Molugaram K, Shanker Rao, G. Statistical Techniques for Transportation Engineering. Amsterdam,


Tokyo: Butterworth –Heinemann; Elsevier; 2017.

2. Šošić I. Primijenjena statistika. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Školska knjiga; 2006.

3. Teodorović D, Janić M. Transportation Engineering – Theory, Practice and Modeling. Amsterdam,




1. Gazis CD. Traffic Theory. Massachusetts: Kulwer Academic Publisher; 2002.

2. Ortuzar JD, Willumsen LG. Modelling Transport. London: John Wiley & Sons; 2001.


Data Analysis. Boca Raton: Chapman & Hall/CRC; 2003.


New York, Oxford, Paris, Shannon, Tokyo: Pergamon – Elsevier; 2001.



78

5. Button JK, Hensher AD. Handbook of Transport Modelling. Amsterdam, London, New York, Oxford,

Paris, Shannon, Tokyo: Pergamon – Elsevier; 2000.

6. McClave, JT, George Benson, P, Sinchich, T. Statistics. London, Sydney, Singapore, Hong Kong, Toronto, Tokyo, New Jersey: Pearson Education, Inc; 2005.



Metoda čitanja i rada na tekstu – prezentacija problema, predmeta, svrhe, ciljeva I doprinosa

Metoda interaktivne komunikacije


Doktorand je dužan izraditi seminarski rad na temu povezanu s nastavnim sadržajem kolegija prema vlastitom

izboru konkretnog prometnog sustava ili primjeru iz vlastite ili prakse poslovnih sustava prijevoznika u

cestovnom prometu, koristeći relevantnu literaturu iz tematskog područja. Obavlja se sustavna analiza

tehničkog, tehnološkog, organizacijskog i ekonomskog podsustava na makro ili mikro razini ovisno o odabiru

teme. Primarno se koriste kvantitativne i kvalitativne znanstvene metode optimizacije te eventualno neki od

dostupnih simulacijskih paketa. Nakon izrade pisane verzije rada (obvezno Word i PPT prezentacija) pristupa

se usmenoj obrani. Ocjena pisanoga dijela i usmenog izlaganja određuje konačnu ocjenu ispita.

Broj ECTS bodova: 4



79


Naziv predmeta: Optimizacija skladišnih operacija


Ime nositelja predmeta: prof. dr. sc. Kristijan Rogić

Imena nastavnika /suradnika na predmetu: dr. sc. Ivona Bajor




Cilj predmeta je stjecanje znanja o naprednim alatima za optimizaciju skladišnih sustava i operacija i njihova

primjena u realnim sustavima te usvajanje i primjena metoda za optimizaciju skladišnih sustava i procesa.

Sadržaj čine sljedeće teme: značajke skladišnih operacija; metodologija analize skladišnih sustava;

vrednovanje skladišnih operacija; metode za optimizaciju skladišnih operacija; simulacijsko modeliranje.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći identificirati ključne segmente upravljanja skladišnim

sustavom, provesti analizu i identificirati nedovoljno učinkovite skladišne procese, procijeniti mogućnost

primjene analitičkih metoda za mjerenje učinka, kvantitativnih analiza te simulacijskog modeliranjasa ciljem

optimizacije skladišnih procesa, primijeniti metode optimizacije (linearno programiranje, simulacijske

metode) skladišnih procesa u stvarnim sustavima verificirane u programskom alatima Zavoda za transportnu

logistiku te prilagoditi metode značajkama promatranog sustava izvršavanjem pokusa u simulacijskim alatima

Zavoda za transportnu logistiku.


1. Tompkins JA, Smith JD. The Warehouse Management Handbook. Secondedition. North Carolina: Tompkins Press; 1998.

2. Ferguson ME, Souza GC. Closed Loop Supply Chains: New Developments to Improvethe Sustainability of Business Practices. Florida: CRC Press; 2010.


1. Hompel M, Schmidt T. Warehouse Management Automation and Organization of Warehouse and Order Picking System. Berlin: Springer – Verlag; 2007.

2. McKinnon A, Cullinae S, Browne M, Whiteing A. Green Logistics: Improving the Environmental Sustainability of Logistics. The Chartered Institute of Logistics and Transport. London: KoganPage; 2010.

3. Beaverstock M, Greenwood A, Lavery E, Nordgren W. 2011. Applied Simulation, Modeling and Analysis using Flexsim 3D Simulation Software. Utah: Flexsim Software Products. Inc.; 2011.



Metoda razgovora

Metoda izrade praktičnih radova



Doktorand je dužan nakon odslušanog predmeta izraditi seminarski rad u kome prezentira teoretska znanja

koristeći relevantnu literaturu iz područja optimizacije skladišnih sustava te primijenjena znanja iz područja



80

analize i optimizacije skladišnog sustava na stvarnom primjeru (primjena metoda za

vrednovanje/optimizaciju skladišnih operacija (analize postojećih skladišnih procesa, izračuni efektivnosti,

efikasnosti, normiranje angažiranih resursa, odabir metode organizacije prijema, pohrane, komisoniranja i

otpreme i korištenje simulacijskog modeliranja s prijedlogom moguće optimizacije u sustavu skladištenja)

Broj ECTS bodova: 4



81


Naziv predmeta: Performanse letjelica


Ime nositelja predmeta: doc. dr. sc. Anita Domitrović, prof. dr. sc. Ernest Bazijanac

Imena nastavnika /suradnika na predmetu: dr. sc. Karolina Krajček Nikolić




Cilj predmeta je osposobiti studenata za razumijevanje i vrednovanje performansi letjelica (aviona i

helikoptera) te pripremiti studenta za identifikaciju problema i istraživanje mjera unaprjeđenja postojećih ili

predlaganje novih rješenja u cilju učinkovitijeg, ekološki prihvatljivijeg i sigurnijeg korištenja aviona i

helikoptera u komercijalnom zračnom prometu. Sadržaj čine sljedeće teme: matematički model performansi

letjelica u ustaljenim režimima leta; model pogonskog sustava letjelice koji koristi klipni, mlazni i električni

pogon; performanse kao pokazatelj učinkovitosti zrakoplovnih operacija; određivanje performansi;

optimiranje putanje letjelica s ekonomičnog, ekološkog i sigurnosnog aspekta.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći interpretirati dosadašnja znanstvena istraživanja i

postignuća u analizi performansi letjelica, prikupiti podatke u području eksperimentalnih istraživanja

eksploatacijskih performansi letjelica (ponašanja letjelica u realnim uvjetima korištenjem podataka iz

FDR/QAR), koristiti metode za analizu i modeliranje performansi letjelica te predložiti rješenja za

unaprjeđenje modela performansi u cilju učinkovitijeg, ekološki prihvatljivijeg i sigurnijeg korištenja aviona i

helikoptera.


1. Chu E, Gorinevsky D. Detecting Aircraft Performance Anomalies from Cruise Flight Dana. In:

Proceedings AIAA Infotech@Aerospace. 20-22 April 2015, Atlanta, Georgia. p. 1-15.

2. Longmuir M, Ahmed NA. Commercial Aircraft Exterior Cleaning Optimization. Journal of Aircraft.

2012;45(1).

3. Anderson D. Cruise Performance Monitoring. AERO.24; 2006.

4. Gingras DR, Barnhart B, Ranaudo R, Ratvasky TP, Morelli E. Envelopeprotection for in-flight ice

contamination, In: 47th AIAA Aerospace Sciences Meeting including the New Horizons Forum and

Aerospace Exposition. Orlando, 2009.

5. Farrar CR, Worden K. An introduction to structural health monitoring. Philosophical Transactions of

the Royal Society, Mathematical, Physical and Engineering Sciences.2007;365(1851): 303-315.


1. Mattingly JD, Heiser WH, Pratt DT. Aircraft Engine Design, Second Edition. Virginia: American Institute

of Aeronuatics and Astronautics; 2002.

2. Roskam J, Tau C, lan E. Airplane Aerodynamics and Performance. Lawrence, Kansas: DAR

Corporation; 1997.

3. McCormick BW. Aerodynamics, Aeronautics, and Flight Mechanics. New Jersey: John Wiley & Sons,

Inc; 1995.



82

4. Getting to Grips with Aircraft Performance Monitoring. Blagnac: AIRBUS, 2002.

5. Stolzer AJ. Fuel consumption modeling of a transport category aircraft: A Flight Operations Quality

Assurance (FOQA) analysis. Journal of Air Transportation. 2003;8(2).

6. Cumpsty N. Jet Propulsion, Second Edition. Cambridge: University of Cambridge, University Press;

2005.






Metoda razgovora


Doktorandi su obavezni izraditi seminarski rad u kojem se prezentiraju teorijske postavke koristeći prethodna

istraživanja iz područja performansi letjelica, matematički modeli performansi u određenim fazama leta,

postavljaju zahtjevi za optimiranjem performansi i koriste neki od dostupnih programskih alata ili

simulacijskih paketa za modeliranje i optimiranje. Nakon izrade seminarskog rada doktorand polaže ispit na

način da brani seminarski rad (prezentacija tematike izložene u radu, proračuna, primijenjenih modela i

rezultata).

Broj ECTS bodova: 4



83


Naziv predmeta: Poslovno odlučivanje u logistici i transportu


Ime nositelja predmeta: : izv. prof. dr. sc. Jasmina Pašagić Škrinjar





Cilj predmeta je upoznavanje doktoranada sa kvantitativnim metodama koje pomažu pri procesu donošenja

poslovne odluke. Usvojene metode će pomoći da odluka maksimalno doprinese realizaciji postavljenog cilja.

Sadržaj čine sljedeće teme: proaktivni pristup odlučivanju; donošenje odluke o lokaciji na logističkoj mreži

upotrebom heurističkih metoda; složenije metode za višekriterijsko odlučivanje; kooperativnost i koalicija u

logističkim odlukama; metode pregovaranja u logističkim procesima.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći povezati rezultate drugih znanstvenih istraživanja iz područja

primjene kvantitativnih metoda u procesu odlučivanja, primijeniti heurističke metode i teoriju igara kao

pomoć u odlučivanju, donijeti odluku o lokaciji na logističkoj mreži upotrebom heuristike, koristiti složenije

metode za višekriterijsko odlučivanje, identificirati mogućnost kooperativnih odnosa unutar logističkih

procesa te primijeniti metode pregovaranja bazirane na teoriji igara.


1. Slikavica P, Hunjak T,Begičević Ređep N, Hernaus T. Poslovno odlučivanje, sveučilišni udžbenik

Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb: Školska knjiga; 2014.

2. Pašagić Škrinjar J, Abramović B; Primjena teorije igara u prometu i logistici, sveučilišni udžbenik

Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Fakultet prometnih znanosti; 2017.


1. Hansson SO. DecisionTheory: A BriefIntroduction.Stockholm: Royal Institute of Technology; 2005.

2. Fudenberg D, Tirole J. Game Theory. MIT Press; 1991.

3. Kopal R., Korkut D. Teorija igara- praktična primjena u poslovanju. Zagreb: Comminus, Visoka

poslovna škola Libertas; 2011.



Metoda razgovora


Metoda pisanja


Doktorandi su prije nastave dužni proučiti određenu literaturu te prezentirati stečena znanja prema principu

timskog rada. Doktorandi su nakon odslušane nastave obavezni napraviti seminarski rad sa primjenom

kvantitativnih metoda kao pomoći u odlučivanju. Seminarski rad se predaje nositelju kolegija putem e-pošte

na ocjenu. Nakon prihvaćanja seminarskog rada doktorand se poziva na usmenu obranu rada.



84

Broj ECTS bodova: 4



85


Naziv predmeta: Primjena matematičkih metoda u održavanju prijevoznih sredstava


Ime nositelja predmeta: prof. dr. sc. Ernest Bazijanac, doc. dr. sc. Anita Domitrović





Cilj predmeta je upoznavanje studenata s osnovnim metodama za modeliranje i optimiranje procesa

održavanja prijevoznih sredstava kako bi nakon usvojenih znanja mogli primijeniti naučene metode u

rješavanju konkretnih problema u procesu održavanju prijevoznih sredstava. Sadržaj čine sljedeće teme:

održavanje prijevoznih sredstava; efikasnost tehničkih sustava; matematička interpretacija funkcije

efikasnosti; modeli pouzdanosti; primjena teorije Markovljevih lanaca u održavanju prijevoznih sredstava;

višeetapni proces odlučivanja; primjena dinamičkog programiranja u procesu održavanja; određivanje

optimalnog intervala zamjene opreme primjenom dinamičkog programiranja.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći definirati osnovne pojmove iz područja održavanja

prijevoznih sredstava, npr.pouzdanost, raspoloživost, pogodnost za održavanje, efektivnost prijevoznih

sredstava, analizirati pouzdanost prijevoznih sredstava i njihovih dijelova, definirati različite oblike

pouzdanosti, odrediti raspoloživost popravljivih sustava primjenom Markovljevih lanaca, izračunati potrebne

kapacitete sustava za održavanje pomoću Monte Carlo metode iteorije posluživanja, opisati proces

održavanja kao višeetapni proces odlučivanja, primijeniti metode za optimiranje procesa održavanja (npr.

metoda najkraćeg puta, metoda linearnog programiranja, metoda dinamičkog programiranja, metoda

alokacije pouzdanosti) te primijeniti alate za traženje uzroka otkaza prijevoznih sredstava (npr. FTA, 6 sigma,

FMEA, FMECA).


1. Mavrin I. Tehnička logistika. [autorizirana predavanja] Zagreb: Fakultet prometnih znanosti; 2011.

2. Bazijanac E, Domitrović A. Tehnička logistika. [autorizirana predavanja] Zagreb: Fakultet prometnih

znanosti; 2015.

3. Bhat Narayan U. An Introduction to Queueing Theory. Dallas: Southern Methodist University; 2008.

4. Gross D, Shortle J F, Thompson J M, Harris C M. Fundamentals of Queueing Theory. Forth Edition.

New Jersey: Wiley; 2008.


1. Blanchard B. S. Logistic Engineering and Management. New Jersey: Prentice- Hall; 2004.

2. Connor Patrick D. T. Practical Reliability Engineering. New York: John Wiley&Sons; 2002.

3. Moubray J. Reliability-Centred Maintenance. Oxford: Butterworth – Heinemann; 2002.






86


Metoda razgovora


Doktorandi su obavezni izraditi seminarski rad u kojem se prezentiraju teorijske postavke koristeći relevantnu

literaturu iz održavanja prijevoznih sredstava, opisuju, obrazlažu i analiziraju konkretan problem iz područja

održavanja, prezentiraju prijedlog rješenja tog problema primjenom neke matematičke metode uz korištenje

nekih od dostupnih programskih alata ili simulacijskih paketa kao pomoć u rješavanju problema. Ispit se

polaže kao usmena obrana pisanog seminarskog rada, i to prezentiranje teorije, izračuna te analize rezultata

danih u radu.

Broj ECTS bodova: 4



87


Naziv predmeta: Primjena modela diskretnog odabira u prometu


Ime nositelja predmeta: doc. dr. sc. Luka Novačko, doc. dr. sc. Marjana Petrović

Imena nastavnika /suradnika na predmetu: izv.prof.dr.sc. Ljupko Šimunović




Cilj predmeta je omogućiti doktorandima da prepoznaju značajke korisnika i značajke prometnog sustava

koje utječu na odabir moda prijevoza te da budu u mogućnosti primijeniti teoriju na kojoj se temelje modeli

diskretnog odabira na primjere iz prakse. Sadržaj čine sljedeće teme: osnovne postavke prometnog

modeliranja; prikupljanje ulaznih podataka za modele diskretnog odabira; studije iskazanih sklonosti putnika;

teorija individualnog odabira putnika; binarni i multinomijalni modeli diskretnog odabira; Nested Logit model;

primjeri primjene modela diskretnog odabira u prometu.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći povezati osnovne elemente prometnog modeliranja u

jedinstvenu cjelinu, odabrati potrebne i odgovarajuće ulazne podatke za modele diskretnog odabira,

prilagoditi teoretske koncepte na kojima se temelji teorija individualnog odabira praktičnoj primjeni te

identificirati probleme na koje su primjenjivi modeli diskretnog odabira.


1. Ortuzar JD, Willumsen LG. Modelling Transport. 4th ed. Chichester: Wiley; 2011.

2. Ben-Akiva M, Lerman SR. Discrete Choice Analysis – Theory and Application to Travel Demand.

Cambridge: The MIT Press; 1985.


1. Hensher DA, Button KJ. Handbook of Transport Modelling. Oxford: Pergamon; 2000.

2. Train K. Discrete Choice Methods with Simulation. 2nd ed. Cambridge: Cambridge University Press;

2009.




Metoda razgovora


Doktorandi su tijekom nastave dužni odabrati temu seminarskog rada koja obrađuje područje primjene

modela diskretnog odabira na prometni sustav. Seminarski rad se izrađuje samostalno. Nakon odslušane

nastave doktorand predaje seminarski rad nositeljima kolegija putem e-pošte na ocjenu. Po prihvaćanju

seminarskog rada doktorand se poziva na usmenu obranu rada.

Broj ECTS bodova: 4



88


Naziv predmeta: Prometna kriminalistika


Ime nositelja predmeta: prof. dr. sc. Goran Zovak, izv. prof. dr. sc. Grgo Luburić





Cilj predmeta je upoznati studente sa suvremenim načinima analize prometnih nesreća koje se zasnivaju na

traseološkim metodama rada. U okviru predmeta studenti će ovladati relevantnim metodama koje se koriste

prilikom primjene različitih vrsta tragova u svrhu analize prometnih nesreća. Sadržaj čine sljedeće teme:

osnovne teorijske postavke prometne kriminalistike; identifikacija tragova relevantnih za analizu prometnih

nesreća; metodologija izrade prometno tehničkih vještačenja; matematičke metode analize prometnih

nesreća; vremensko prostorna analiza prometnih nesreća cestovnih vozila; analiza prometnih nesreća

pomoću simulacijskih programskih alata.

Nakon odslušanog kolegija doktorand će moći kombinirati rezultate drugih znanstvenih istraživanja i vlastita

znanja pri analizi hipoteza radova koje je obradio u području prometne kriminalistike, procijeniti značaj

pojedinih tragova prometnih nesreća u svrhu njihove primjene za analizu prometnih nesreća te izgraditi

obrazac izvještavanja o rezultatima istraživanja, s posebnim osvrtom na područje traseologije.


1. Burg H, Moser A. Handbook of Accident Reconstruction. Berlin: Springer Vieweg Verlag; 2014.


1. Brach R. Vehicle Accident Analysis and Reconstruction Methods.Pennsylvania: SAE International;

2005.

2. Franck H, Franck D. Mathematical methods for accident reconstruction. New York: CPC Press, Taylor

and Feancis Group; 2009.



Metoda pisanja


Metoda razgovora


Doktorandi su obavezni izraditi seminarski rad u kome prezentiraju teoriju koristeći relevantnu literaturu iz

područja prometne kriminalistike te analizu performansi realnog sustava uz primjenu nekih od razvijenih

modela za određivanje/planiranje performansi sustava (upravljanje prometom ili upravljanje resursima). Pri

izradi seminarskog rada potrebno je koristiti neki od dostupnih simulacijskih paketa za analizu ulaznog toka,

posluživanja i ocjenu kvalitete rada sustava.

Broj ECTS bodova: 4



89


Naziv predmeta: Prometnice visokog učinka


Ime nositelja predmeta: izv. prof. dr. sc. Jasna Blašković Zavada, izv. prof. dr. sc. Dubravka Hozjan

Imena nastavnika /suradnika na predmetu: doc. dr. sc.Edouard Ivanjko




Cilj predmeta je stjecanje spoznaja o cestovnim prometnicama i željezničkim prugama visokog učinka, te

osposobljavanje za samostalno istraživanje u navedenom području uz stjecanje spoznaja o servisima

inteligentnih transportnih sustava za cestovne prometnice visokog učinka. Sadržaj čine sljedeće teme:

koncipiranje cesta visokog učinka; projektno-oblikovni elementi cesta visokog učinka; određivanje razine

usluge i propusne moći; servisi inteligentnih transportnih sustava; gospodarenje i održavanje cestovnih

prometnica visokog učinka; specifičnosti pruga visokog učinka; optimalizacija trasa željezničkih pruga visokog

učinka.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći planirati nadogradnju prometne mreže prometnicama

visokog učinka s pripadnim servisima inteligentnih transportnih sustava, procijeniti prometne učinke

planiranih rješenja i preporučiti distribuciju prometa na mreži prometnica, prilagoditi planirana rješenja

postupnom uključivanju u mrežu prometnica, kombinirati mogućnosti cestovnih prometnica i željezničkih

pruga te predložiti distribuciju prometa između prometnih grana, integrirati planirana rješenja prometnica i

predloženu distribuciju prometa na cestovnu i željezničku mrežu te vrednovati predložena rješenja u odnosu

na postojeću koncepciju mreže prometnica i revidirati koncepciju mreže prometnica.


1. Esveld C. Modern Railway Track. Zaltbommel: MRT-Productions; 2001.

2. Stipetić A. Gornji ustroj željezničkog kolosijeka. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti; 2008.

3. Čičak M. Modeliranje u željezničkom prometu. Zagreb: Institut prometa i veza; 2005.

4. Republika Hrvatska. Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030.

godine. Zagreb: Hrvatski Sabor; 2014.


6. Pushkin K, Kaan O. Feedback Ramp Metering in Intelligent Transportation Systems. Springer; 2003.


1. National Research Council.Highway Capacity Manual: Sixth Edition: A Guide for Multimodal Mobility

analysis (HCM). Washington: National Research Council; 2016.

2. National Cooperative Highway Research Program NCHRP Report 581. Design of Construction Work

Zones on High-Speed Highways. Washington: National Cooperative Highway Research Program;

2007.

3. Bundesministerium für Verkehr und digitale Infrastruktur. Forsschunggeseiischaft für Straßen und

Verkehrswesen FGSV. Handbuch für die Bemessung von Straßenverkehrsanlagen. Köln: FGSV; 2015.



90

4. American Association of State Highway and Transportation Officials. A Policy on Geometric Design of

Highways and Streets. Washington: American Association of State Highway and Transportation

Officials; 2011.

5. Transportation Association of Canada. Geometric Design Standards for Canadian Roads. Ottawa:

Transportation Association of Canada; 2011.

6. CER: European Railway Legistation Handbook. 2 nd ed. Hamburg: Eurail press; 2008.

7. European Union. White paper. Roadmap to a Single European Transport Area – Towards competitive

and resource efficient transport system. Bruxelles: European Commission; 2011.




Metoda razgovora


Doktorandi su obavezni izraditi seminarski rad kojim dokazuju da su sposobni koristiti relevantnu literaturu

iz područja prometnica visokog učinka, primijeniti regulativu iz područja prometnica visokog učinka,

vrednovati i kritično promisliti o različitim rješenjima sustava prometnica visokog učinka, odnosno željeznica

velikih brzina, predložiti implementaciju odgovarajućih servisa inteligentnih transportnih sustava na

odabranoj prometnici visokog učinka te prezentirati problematiku obrađenu u seminarskom radu u obliku

konferencijske prezentacije. Nakon prihvaćanja seminarskog rada doktorand se poziva na usmenu obranu

rada.

Broj ECTS bodova: 4



91


Naziv predmeta: Optimizacija logističkih mreža


Ime nositelja predmeta: izv. prof. dr. sc. Jasmina Pašagić Škrinjar





Cilj je upoznavanje doktoranada s pojedinim egzaktnim i heurističkim metodama za optimizaciju iskorištenja

logističke mreže. Usvojene metode će primijeniti u optimizaciji koja za cilj ima smanjenje troškova, smanjenje

realizacije prijevoza i konkurentnost na logističkoj mreži. Sadržaj čine sljedeće teme: višekriterijski model

racionalizacije; rizici u transportnim procesima na logističkim mrežama; lokacijski problemi; određivanje

lokacija HUB čvorova u logističkoj mreži; određivanje plana transporta sa ciljem konkurentnosti na logističkoj

mreži.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći povezati rezultate drugih znanstvenih istraživanja iz područja

optimizacije logističkih mreža, prepoznati rizike realizacije logističkih procesa unutar logističke mreže,

primijeniti egzaktne i heurističke metode za lokaciju HUB čvorova, primijeniti egzaktne i heurističke metode

za određivanje lokacije na logističkoj mreži te odrediti plan transporta sa ciljem konkurentnosti na logističkoj

mreži.


1. Gath, M. Optimizing Transport Logistics Processes with Multiagent Planning and Control. Springer,

2016.

2. F. Robert Jacobs, Richard B. Chose; Upravljanje operacijama i lancem opskrbe, Mate d.o.o., 2017.


1. Jensen PA, Bard JF. Operations Research Modelsand Methods. New York; 2004.


Singapur: McGraw-Hill;2013.

3. Jensen PA, Bard JF. Operations Research Modelsand Methods. New York; 2004.



Metoda pisanja


Metoda razgovora


Doktorandi su nakon nastave dužni napraviti seminarski rad u kojem će primijeniti jednu od kvantitativnih

metoda u svrhu optimizacije realne transportne mreže.Nakon prihvaćanja seminarskog rada doktorand se

poziva na usmenu obranu rada.

Broj ECTS bodova: 4



92


Naziv predmeta: Semantičko modeliranje prometnih procesa


Ime nositelja predmeta: doc. dr. sc. Pero Škorput

Imena nastavnika /suradnika na predmetu: doc. dr. sc. Markus Schatten




Cilj predmeta je dizajniranje semantičkih modela prometnih procesa kojima doktorand na strojno razumljiv

način interpretira domenska znanja iz područja tehnologije prometa i transporta. Sadržaj čine sljedeće teme:

semantičke tehnologije u prometu; repozitoriji prometnih podataka; standardi za razmjenu prometnih

podataka; taksonomije i modeli prometnih podataka; izgradnja semantičkih modela primjenom programskih

alata za akviziciju i modeliranje znanja; vrednovanje semantičkih modela; semantičke aplikacije u prometu.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći kreirati cjeloviti rječnik određenih prometnih procesa,

izabrati repozitorije prometnih podataka za tražene prometne procese, organizirati rječnik prometnog

procesa u taksonomiju, izgraditi model podataka prometnog procesa, napisati semantičke relacije između

koncepata prometnih procesa, izgraditi model znanja temeljen na informacijskim teorijama, vrednovati

izgrađeni semantički model prometnog procesa u odnosu na realni model te predlagati implementacije

semantičkih modela u različitim sustavima upravljanja prometnim domenskim znanjem.


1. Dietrich D, editor. Data Science & Big Data Analytics: Discovering, Analyzing, Visualizing and

Presenting Data. 2015.

2. Suárez-Figueroa MC, Gómez-Pérez A, Motta E, Gangemi A, editors. Ontology engineering in a

networked world. Springer Science & Business Media; 2012.


1. Voulgaris Z. Data scientist: the definitive guide to becoming a data scientist. Technics Publications;

2014.




Metoda razgovora


Doktorandi su nakon odslušane nastave obavezni izraditi semantički model odabranog prometnog procesa.

Semantički model izrađuje se primjenom nekog od alata za akviziciju i semantičko modeliranje znanja.

Izrađeni model je potrebno vrednovati prema nekoj od demonstriranih metoda.

Broj ECTS bodova: 4



93


Naziv predmeta: Sigurnost prometa i korisnika prometnog sustava


Ime nositelja predmeta: prof. dr. sc. Dragan Peraković, izv. prof. dr. sc. Goran Zovak





Cilj predmeta je povezivanje rezultata znanstveno istraživačkog rada i vlastitog znanja doktoranda u području

istraživanja sigurnosnih izazova u odvijanju različitih oblika prometa te utjecaj istoga na sigurnost korisnika

te upoznavanje doktoranada s novim smjerovima istraživanja prometne sigurnosti, komentiranje ključnih

znanstvenih radova te sinteza rada kroz izradu prijedloga unapređenja sustava sigurnost na prometnoj mreži

po odabiru doktoranda. Sadržaj čine sljedeće teme: generički modeli prometnih mreža i identifikacija

sigurnosnih izazova u odvijanju prometa; elementi sigurnosti prometne mreže; utjecaj različitih čimbenika

sigurnosti prometa na nastanak prometnih nesreća; metode istraživanja sigurnosti prometa; sigurnost i

zaštita telekomunikacijskog prometa, usluga i korisnika; utjecaj primjene telekomunikacijskih uređaja i usluga

na sigurnost odvijanja prometa.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći kombinirati rezultate drugih znanstvenih istraživanja i

vlastita znanja pri analizi sigurnosti pojedinog prometnog sustava, procijeniti stanje sigurnosti u prometnoj

mreži, identificirati elemente, dionike i procese koji utječu na narušavanja prometne sigurnosti, uskladiti

negativnosti utjecaja pojedinih ugroza na sigurnost prometa te izraditi prijedlog modela povećanja sigurnosti

odvijanja prometa, ovisno o prometnoj mreži.


1. Sørensen M, Elvik R. Black Spot Management and Safety Analysis of Road Networks – Best Practice

Guidelines and Implementation Steps.Oslo, Norway: The Institute of Transport Economics;2008.

2. Xu X, Kouhpanejade A, Šarić Ž. Analysis on Influencing Factors Identification of Crash Rates Using

Tobit Model with Endogenous Variable. PROMET-Traffic&Transportation, Scientific Journal on Traffic

and Transportation Research.2013;25(3): 217-224.


1. Lord D, Mannering F. The statistical analysis of crash-frequency data: A review and assessment of

methodological alternatives. Transportation Research Part A: Policy and Practice. Elsevier.

2010;44(5): 291–30.

2. Furnel S. Securing information and communications systems, principles, technologies and

applications. London: Artech House Inc.; 2008.



Metoda pisanja

Metoda razgovora



94


Doktorandi su nakon odslušane nastave obavezni izraditi seminarski rad u kojem se moraju, koristeći

relevantnu znanstveno – stručnu literaturu, kritički osvrnuti na teorijske postavke teme seminarskog rada.

Analizirati i procijeniti trenutno stanje sigurnosti promatranog dijela prometnog sustava te identificirati

uzročnike i dionike narušavanja prometne sigurnosti. Prilikom provođenja istraživanja primijeniti neki od

dostupnih simulacijski paketa za simuliranje sigurnosti prometa te putem usmenog izlaganja obraniti

seminarski rad.

Broj ECTS bodova: 4



95


Naziv predmeta: Simulacijsko modeliranje i analiza željezničkih sustava


Ime nositelja predmeta: doc. dr. sc. Hrvoje Haramina





Cilj predmeta je upoznavanje doktoranada s ulogom simulacijskog modeliranja u okviru analize djelovanja i

razvoja željezničkih sustava. Prikazati metodologiju izrade simulacijskih modela željezničkih sustava,

planiranja i izvođenja simulacijskih eksperimenata te vrednovanja dobivenih rezultata u svrhu pripreme

studenata za primjenu simulacijskog modeliranja u znanstveno-istraživačkom radu. Sadržaj čine sljedeće

teme: klasifikacija modela i uloga simulacijskog modeliranja; prikaz metoda i programskih alata za izradu

simulacijskih modela željezničkih sustava; struktura simulacijskih modela; postupak pripreme i izrada

simulacijskog modela željezničkog sustava; definiranje i izvođenje simulacijskih eksperimenata; studija

slučaja.

Nakon uspješno završenog procesa učenja doktorand će moći izraditi konceptualne i računalne simulacijske

modele željezničkih sustava primjenom suvremenih programskih alata, dizajnirati simulacijske eksperimente

za izvođenje na izrađenim modelima željezničkih sustava, izvoditi eksperimente i vrednovati rezultate

simulacijske analize djelovanja željezničkih sustava te primijeniti stečena znanja u okviru izvođenja vlastitih i

provjere odnosno povezivanja rezultata drugih znanstvenih istraživanja u području željezničkog prometa.


1. Hansen IA, Pahl J. Railway Timetable & Traffic – Analysis – Modelling - Simulation. Hamburg:

Eurailpress; 2008.

2. Pachl J. Railway Operation and Control. 3rd Edition. Mountlake Terrace: VTD Rail Publishing; 2009.

3. Programska dokumentacija za računalni program OpenTrack. Zürich: OpenTrack Railway Technology

Ltd; 2017.

4. Programska dokumentacija za računalni program RailSys. Braunschweig; 2018.

5. Winter P. Compendium on ERTMS. International Union of Railways; 2009.

6. Theeg G, Vlasenko S, editors. Railway Signalling & Interlocking. Hamburg: Eurailpress; 2009.

7. Stanley P. ETCS for Engineers. Hamburg: Eurailpress; 2011.


1. Haramina H. Unapređenje željezničkog prigradskog prometa primjenom modela sustava predvidivog

upravljanja. Doktorski rad. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti; 2010.

2. Toš Z. Željeznička signalizacija. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti; 2013.

3. Haramina H. Inteligentni transportni sustavi u željezničkom prometu. Zagreb: Fakultet prometnih

znanosti; 2017.




96





Doktorandi su dužni kreirati simulacijski model željezničkog sustava, isplanirati i na njemu izvesti jedan ili više

simulacijskih eksperimenta te vrednovati rezultate provedenih eksperimenta u svrhu analize djelovanja

promatranog željezničkog sustava.

Broj ECTS bodova: 4



97


Naziv predmeta: Sustavi identifikacije entiteta u prometnom okruženju


Ime nositelja predmeta: doc. dr. sc. Marko Periša





Cilj predmeta je povezivanje utvrđenih spoznaja o mogućnostima identifikacijskih tehnologija i zahtjeva

sustava s ciljem optimizacije prometnih i logističkih procesa. Sadržaj čine sljedeće teme: klasifikacija

identifikacijskih tehnologija u prometnom sustavu i logistici; vrste i uloga entiteta; procesi definiranja

korisničkih zahtjeva i zahtjeva sustava; AIDC metode; AAL i ELE platforme; metode definiranja elemenata i

funkcionalnosti arhitekture sustava; procesi vrednovanja.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći prikupiti spoznaje o korisničkim zahtjevima i zahtjevima

sustava, utvrditi relevantne parametre identifikacijskih tehnologija za dizajniranje novih usluga/rješenja,

prilagoditi postojeća rješenja/usluge novim zahtjevima korisnika i sustava, dizajnirati funkcionalnosti nove

usluge/rješenja temeljene na utvrđenim zahtjevima korisnika/sustava, integrirati nove elemente arhitekture

sustava temeljene na utvrđenim parametrima te vrednovati predloženi sustav/rješenje/uslugu prema

utvrđenim korisničkim zahtjevima.


1. Dobre C, Mavromoustakis C, Garcia N, Goleva R, Mastorakis G. Ambient Assisted Living and Enhanced

Living Environments: Principles, Technologies and Control. Elsevier Inc. 2017.

2. Garcia NM, Rodrigues JJPC. Ambient Assisted Living. CRC Press, Taylor & Francis Group; 2015.

3. Cook AM, Polgar JM. Cook and Hussey's Assistive Technologies: Principles and Practice. Elsevier

Mosby; 2008.

4. Helal A, Mokhtari M, Abdulrazak B. The Engineering Handbook of Smart Technology for Aging,

Disability, and Independence. John Wiley & Sons, Inc.; 2008.


1. Mann WC. Smart Technology for Aging, Disability, and Independence: The State of the Science. John

Wiley & Sons, Inc., Wiley-Interscience; 2005.

2. Fawzi B, Kwok W: Collaborative Internet of Things (C-IoT): for Future Smart Connected Life

and Business, Wiley, 2015.

3. Fadi Al-Turjman: Cognitive Sensors and IoT: Architecture, Deployment, and Data Delivery,

CRC press, 2017.



Metoda razgovora



98


Od doktoranda se očekuje da nakon odslušanih predavanja napravi programski zadatak iz područja primjene

identifikacijske tehnologije u prometnom okruženju. Programski zadatak mora sadržavati sve elemente

pisanja znanstvenih radova. Nakon uspješno prezentiranog rada, doktorand je stekao uvjete za usmeno

polaganje ispita.

Redni Broj ECTS bodova: 4



99


Naziv predmeta: Sustavi mjerenja u informacijsko-komunikacijskom prometu


Ime nositelja predmeta: doc. dr. sc. Ivan Grgurević





Cilj predmeta je upoznati doktorande sa suvremenim načinima mjerenja i prikupljanja podataka u

informacijsko-komunikacijskom prometu. Na temelju analize postojećih istraživanja iz načina i sustava

mjerenja osposobit će se doktoranda za samostalno prikupljanje, vrednovanje i verificiranje parametara

informacijsko-komunikacijskog prometa (različiti oblici kašnjenja i varijacije kašnjenja, propusnost, pojasna

širina, gubici, RTT i BER). Sadržaj čine sljedeće teme: sustavi mjerenja; statičke i dinamičke karakteristike

mjernih sustava; otvoreni i zatvoreni mjerni sustavi; metrologija i mjerna nesigurnost; mjerni sustavi za

mjerenje velikog broja podataka; načini mjerenja performansi informacijsko-komunikacijskih mreža;

vrednovanje, optimiziranje i unaprjeđivanje mjernih postupaka i procedura.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći nabrojiti i opisati različite načine i sustave mjerenja u

informacijsko-komunikacijskom prometu, opisati statičke i dinamičke karakteristike mjernih sustava te

razlikovati otvorene i zatvorene mjerne sustave, prepoznati ulazno izlazne karakteristike i greške sustava

mjerenja, istražiti parametre informacijsko-komunikacijskog prometa i mjernih sustava za mjerenje velikog

broja podataka, analizirati programsku podršku za mjerenje informacijsko-komunikacijskog prometa,

razlikovati načine mjerenja performansi informacijsko-komunikacijskih mreža, izmjeriti informacijsko-

komunikacijski promet korištenjem relevantnih računalnih programa te vrednovati mjerne postupke i

procedure te odabrati adekvatnu metodu i način mjerenja informacijsko-komunikacijskog prometa.


1. Chen S, Chen M, Xiao Q. Traffic Measurement for Big Network Data (Wireless Networks). 1st Edition.

Springer; 2017.

2. Crovella M, Krishnamurthy B. Internet Measurement: Infrastructure, Traffic and Applications. 1st

Edition. Wiley; 2006.

3. Sadiku MNO, Musa SM. Performance Analysis of Computer Networks. Springer; 2013.

4. Kennedy I. Why Traffic Measurement?. Johannesburg: School of Electrical and Information

Engineering, University of the Witwatersrand; 2003.


1. Penttinen A. Traffic Modelling and Measurements. Lecture Notes: S-38.145 Introduction to

Teletraffic Theory. Helsinki University of Technology; Fall 1999.

2. Sanders C. Practical Packet Analysis: Using Wireshark to Solve Real-World Network Problems. No

Starch Press; 2011.

3. CoombsCF, Coombs CA. Communications Network Test & Measurement Handbook. TheMcGraw-Hill

Companies, Inc.; 1998.



100


Metoda usmenog izlaganja,

Metoda demonstracije i



Doktorandi su tijekom nastave dužni istražiti parametre informacijsko-komunikacijskog prometa i mjernih

sustava za mjerenje. Doktorandi su nakon odslušane nastave obavezni (u formi programskog zadatka) na

proizvoljno odabranom podsustavu informacijsko-komunikacijskog prometa obaviti mjerenja putem

samostalno odabrane programske podrške te napraviti analizu i vrednovanje izmjerenih podataka prema

definiranoj strukturi i elementima. Programski zadatak se predaje nositelju kolegija putem e-pošte na ocjenu.

Elementi strukture programskog zadatka koji se ocjenjuju su: sažetak, uvod, pregled literature, odabir

podsustava informacijsko-komunikacijskog prometa, odabir programske podrške, opis metoda ili

metodologije istraživanja, provedeno mjerenje, rasprava i zaključak. Nakon prihvaćanja programskog zadatka

doktorand se poziva na usmenu obranu zadatka.

Broj ECTS bodova: 4



101


Naziv predmeta: Sustavi upravljanja zračnim prometom


Ime nositelja predmeta: doc. dr. sc. Biljana Juričić

Imena nastavnika /suradnika na predmetu: doc. dr. sc. Tomislav Radišić




Cilj predmeta je osposobiti studente za razumijevanje i vrednovanje sustava upravljanja zračnim prometom

te za identifikaciju problema i istraživanje mjera za poboljšanje učinkovitosti upravljanja zračnim prometom.

Sadržaj čine sljedeće teme: vrednovanje stanja sustava upravljanja zračnog prometa; definiranje indikatora i

vrednovanje mjera za istraživanja u području ATM-a; metodologija istraživanja kapaciteta zračnog prostora;

protočnost prometa; prikupljanje i analiza povijesnih podataka o zračnom prometu; analiza prometnih

tokova, zasićenja, regulacija i kašnjenja; modeliranje, fast-time simulacije, real-time simulacije.

Nakon uspješno završenog procesa učenja doktorand će moći interpretirati dosadašnja znanstvena

istraživanja i postignuća unutar sustava upravljanja zračnim prometom, prikupiti podatke u području sustava

upravljanja zračnim prometom, koristiti metode za analizu i modeliranje elemenata sustava upravljanja

zračnim prometom, identificirati probleme sustava upravljanja zračnim prometom te predložiti mjere za

poboljšanja učinkovitosti upravljanja zračnim prometom.


1. Cook A. Air traffic management: Principles, practice and research. Abingdon: Routledge; 2016.

2. Netjasov F. Air Traffic Safety. Nova Science Publishers, Inc.; 2015.

3. Janić M. The Sustainability of Air Transportation: A Quantitative Analysis and Assessment; 2016.


1. European Union. SESAR ATM Master Plan. EUROCONTROL; 2015.

2. Stolzer AJ, Halford CD, Goglia JJ. Safety Management Systems in Aviation. Ashgate, UK; 2008.

3. Kirwan B, Rodgers M, Schafer. Human factors impacts in air traffic management. Ashgate; 2005.

4. Janić M. Air Transport System Analysis and Modelling. Gordon and Breach Science Publishers; 2000.

5. Čerić V. Simulacijsko modeliranje. Zagreb: Školska knjiga; 1993.






Metoda razgovora




102

Doktorandi su nakon odslušane nastave obavezni izraditi seminarski rad u kojem će analizirati relevantna

istraživanja određenog dijela sustava upravljanja zračnim prometom, identificirati probleme određenog

dijela sustava upravljanja zračnim prometom kao što su nedostatak kapaciteta zračnog prostora, velika

kašnjenja, smanjena razina sigurnosti zračnog prometa, negativan utjecaja na okoliš, preveliki troškovi

provedbe usluga, neučinkovitosti letenja te dati kritički osvrt stanja, istražiti i koristiti podatke za analizu i

modeliranje određenog dijela sustava upravljanja zračnim prometom, izraditi simulaciju, optimizaciju ili

proračun problema određenog dijela sustava upravljanja zračnim prometom i obraditi rezultate te predložiti

mjere za poboljšanje učinkovitosti upravljanja zračnim prometom. Nakon izrade seminarskog rada student

brani seminarski rad (prezentacija tematike izložene u radu, izračuna i rezultata).

Broj ECTS bodova: 4



103


Naziv predmeta: Suvremeni sustavi bežičnih komunikacija


Ime nositelja predmeta: doc. dr. sc. Mario Muštra





Cilj predmeta je dodatni razvoj i unaprjeđenje postojećeg znanja doktoranda iz područja sustava bežičnih

komunikacija s naglaskom na teoriju propagacije signala i obradu samog signala u pogodni oblik za slanje te

usvajanje novih znanja o tehnologijama prijenosa informacije. Sadržaj čine sljedeće teme: propagacija

elektromagnetskog vala; specifični tehnički zahtjevi za prijenos informacije; ograničenja sustava za prijenos

informacije; tehnike multipleksiranja ortogonalnih podnosioca; ograničenja kod višestrukog pristupa

dijeljenom mediju; složeni digitalni modulacijski postupci; tehnika prijenosa u proširenom spektru; sustavi

višestrukih ulaznih i izlaznih signala; princip određivanja lokacije korisnika; napredni sustavi za prijenos

informacija u bežičnim lokalnim mrežama.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći kritički pristupati prometnoj problematici vezanoj za bežične

komunikacijske tehnologije, procijeniti tehničke razloge migracije na pojedine nove tehnologije, donositi

procjene o smjerovima budućeg razvoja pokretnih komunikacijskih sustava, koristiti dobivena znanja u

istraživanju i stvaranju modela i metoda kod kojih se koriste moderni komunikacijski sustavi te primijeniti

usvojena znanja na definiranje smjera istraživanja u okviru izrade doktorskog rada, kao i u budućem

znanstvenoistraživačkom radu.


1. Horak R. Communications Systems and Networks. Wiley; 2002.


2. Ziemer RE, Tranter WH. Principles of Communications. Wiley; 2008.

3. Hampton JR. Introduction to MIMO Communications. Cambridge University Press; 2013.

4. Schwarzinger AO. Digital Signal Processing in Modern Communication Systems. Paperback edition by

Andreas Schwarzinger; 2013.



Metoda praktičnog rada

Metoda razgovora


Doktorandi su dužni redovito pohađati na nastavu, proučiti predloženu literaturu i u dogovoru s nositeljem

kolegija proučiti literaturu povezanu s trenutnim dostignućima u znanstvenom području koje obuhvaća

kolegij. Izraditi kritički osvrt i prezentirati trenutno tehnološko stanje iz područja tehnologija za bežičnu

komunikaciju kojim će se baviti u svom istraživačkom radu doktorandima koji slušaju kolegij i drugim

zainteresiranim doktorandima, čije područje istraživanja dodiruje tematiku kolegija, kroz kratku prezentaciju.



104

Ispit se polaže kroz obranu zadane teme koju je doktorand izabrao u vidu praktičnog ili teoretskog

seminarskog rada u kojem je koristio znanja usvojena kroz ovaj kolegij. Obrana zadanog rada provodi se u

okviru kratke prezentacije i odgovora na pitanja predmetnog nastavnika.

Broj ECTS bodova: 4



105


Naziv predmeta: Napredno prometno inženjerstvo


Ime nositelja predmeta: izv. prof. dr. sc. Ljupko Šimunović





Cilj predmeta je povezivanje znanja i razvijenih modela iz područja prometnog inženjerstva sa znanjima

doktoranda u svrhu analize, izgradnje i upravljanja prometnim sustavima. Sadržaj čine sljedeće teme:

definiranje prometa pomoću teorije sustava; prometni tokovi; modeli prometnih tokova, analiza i

interpretacija; primjena teorije repova u analizi prometnih tokova; mjerenje prometnih tokova; prijevozna

ponuda i potražnja; prometna zagušenja; sigurnost i zaštita u prometu; nemotorizirani promet, električna

vozila i bicikli.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći kombinirati rezultate znanstvenih istraživanja iz područja

prometnog inženjerstva i integrirati ih s vlastitim znanjima, prikupiti potrebne statističke podatke o prometu

i prometnim nesrećama urediti ih, klasificirati, analizirati, vrednovati i primijeniti ih kod uspoređivanja i

rješavanja složenih zadaća prometnog inženjerstva, pravilno interpretirati prometne parametre, izračunati

uvjete pri kojima se ostvaruje maksimalni protok i koristiti ih za upravljanje prometa, prikazati prometne

nesreće u GIS okruženju, izračunati i procijeniti rizike u prometu te predlagati rješenja za sprječavanje

prometnih nesreća.


1. RRoess, EPrassas, WMc Shane. Traffic Engineering 3rd Edition. Prentice Hall; 2004.

2. Highway Capacity Manual. Transportation Research Bord.Washington: National Academy of Science;

2010.

3. Crow. Design manual for bicycle traffic; 2007.

4. Road Traffic Accident Handbook. National Directorate for Fire and Emergency Management.

Chomhshoal; 2009.

5. Gordon PE. Freeway Management and Operations Handbook Federal Highway Administration.

Washington D.C.: http://ops.fhwa.dot.gov/freewaymagmt/publication; (Updated 2006).


1. May A. Traffic Flow Fundamentals. New Jersey: Prentice – Hall, Inc; 1990.

2. O’Flaherty (ed.) Transport Planning and Traffic Engineering. London: ELSEVIER, Arnold; 1997.

3. Ortuzar JD, Willumsen L G. Modelling Transport. London: John Wiley & Sons; 2001.

4. Noon RK. Forensic Engineering Investigation. London, New York, Washington: CRC Press LLc;, 2001

5. Immers LH, Logghe S. Traffic Flow Theory. Belgium: Katholieke Universiteit Leuven, Faculty of

Engineering, Department of Civil Engineering, Section Traffic and Infrastructure; 2002.

6. Crow K. Failure Modes and Effect Analysis. United States: DRM Associates; 2002.



106



Metoda razgovora



Doktorand je dužan izraditi seminarski rad iz znanstvenog područja obuhvaćenog kolegijem. Tema rada

vezana je za ishode učenja. Koristeći vlastita znanja i raspoloživu literaturu doktorand u radu treba analizirati

performanse realnog prometnog sustava i predložiti održiva rješenja. Za predmet su potrebna temeljna

znanja iz statistike i vjerojatnosti. Rad se predaje nositelju kolegija putem e-pošte (ili pomoću sustava za e-

učenje, Merlin) na ocjenu. Nakon prihvaćanja rada doktorand se poziva na usmeni ispit koji se sastoji od

prezentacije izračuna i rezultata dobivenih u radu te materije prezentirane tijekom predavanja.

Broj ECTS bodova: 4



107


Naziv predmeta: Upravljanje održavanjem željezničkih vozila


Ime nositelja predmeta: doc. dr. sc. Mladen Nikšić





Cilj predmeta je stjecanje znanja potrebnih za identifikaciju problema te primjenu suvremenih metoda i

procesa sa ciljem poboljšanja kvalitete održavanja željezničkih vozila. Sadržaj čine sljedeće teme: Potrebne i

propisane razine sigurnosti; metode i tehnologije održavanja željezničkih vozila; značajke terotehnološkog

pristupa održavanju; Odabir strategije i optimalnog modela održavanja; Metode i tehnike za učinkovito

smanjenje logističkih i administrativnih gubitaka u eksploataciji željezničkih vozila.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći interpretirati dosadašnja istraživanja i postignuća u sustavu

održavanja željezničkih vozila, vrednovati metode održavanja željezničkih vozila primjenom višekriterijske

analize, sintetizirati najbolje značajke terotehnološkog pristupa održavanju, cjelokupnog učinkovitog

održavanja (TPM), održavanja po stanju, predvidivog održavanja i RCM metode u cilju povećanja kvalitete

održavanja željezničkih vozila, usporediti različite pristupe održavanju željezničkih vozila te predložiti rješenja

za unapređenje sustava upravljanja održavanjem željezničkih vozila.


1. Bengtsson M. Condition Based Maintenance on Rail Vehicles – Possibilities for a More Effective

Maintenance Strategy.Eskilstuna: Mälardalen University, Department of Innovation, Design and

Product Development; 2004.

2. Cheng Y-H, Tsao H-L. Rolling Stock Maintenance Strategy Selection, Spares Parts’ Estimation and

Replacements’ Interval Calculation. International Journal of Production Economics.Nov2010;128(1):

404-412.

3. Asekun OO, Fourie CJ. Selection of a Decision Model for Rolling Stock Maintenance Scheduling. South

African Journal of Industrial Engineering. May 2015;26(1): 135-149.

4. Lagnebäck R. Evaluation of Wayside Condition Monitoring Technologies for Condition-Based

Maintenance of Railway Vehicles. Luleå: Luleå University of Technology, Division of Operation and

Maintenance Engineering; 2007.

5. Wu J, Lin B, Wang J, Liu S. A Network-Based Method for the EMU Train High-Level Maintenance

Planning Problem. Applied Sciences. Dec 2017;8(2):1-18.

6. Giacco GL, D’Ariano A, Pacciarelli D. Rolling Stock Rostering Optimization under Maintenance

Constraints. Journal of Intelligent Transportation Systems. 2014;18(1): 95-105.

7. Phelan J, Kilian K, Ripley I, Mazur V. Condition Monitoring of Rolling Stock as the Core Fleet

Maintenance Strategy. Conference On Railway Engineering, Adelaide, 5-7 May 2014.


1. Sethiya SK. Condition Based Maintenance (CBM). Jabalpur: West Central Railway; 2005.



108

2. Kelly A. Strategic maintenance control. Butterworth-Heinemann, Oxford; 2006.

3. Bosnar R, Čala I, Roketinec I. Primjena faktorske analize u održavanju prema stanju. Održavanje i

eksploatacija.2001; 5(3-4):

4. D'Addio GF, Firpo P, Savio S. Computer Aided Maintenance Systems for Railway Applications.

Computer in Railways VI. In: Proceedings of Sixth International Conference on Computer Aided

Design Maintenance and Operation in the Railway and Other Advanced Mass Transit Systems. Lisboa:

1998.

5. Mikulski J. Advances in Transport Systems Telematics.Warszawwa: Polish Association of Transport

Telematics; 2008.




Metoda razgovora

Metoda prezentacije praktičnih radova


Doktorandi su nakon odslušane nastave obavezni obraditi sustave održavanja željezničkih vozila željezničkih

prijevoznika prema vlastitom izboru. Student će dobiti projektni zadatak koji će izraditi u obliku seminarskog

rada. U projektnom zadatku analizirat će se sustav održavanja voznog parka odabranog željezničkog

prijevoznika, identificirati probleme i kritički se osvrnuti na stanje sustava održavanja. Doktorand će predložiti

moguća unapređenja i rješenja problema. Seminarski rad potrebno je usmeno prezentirati i obraniti.

Broj ECTS bodova: 4



109


Naziv predmeta: Upravljanje opskrbnim lancima


Ime nositelja predmeta: prof. dr. sc. Kristijan Rogić, doc. dr. sc. Darko Babić

Imena nastavnika /suradnika na predmetu: doc. dr.sc. Ratko Stanković, prof. dr. sc. Mario Šafran




Cilj predmeta je upoznavanje doktoranada sa suvremenim koncepcijama upravljanja lancem opskrbe s

naglaskom na prognozu potražnje, upravljanje zalihama, i upravljanje rizicima. Sadržaj čine sljedeće teme:

elementi opskrbnog lanca; koncepti oblikovanja opskrbnog lanca; upravljanja zalihama; kvantitativni modeli

prognoze potražnje u opskrbnim lancima; oblikovanje distribucijskih mreža; analiza specifičnih lanaca

opskrbe; organizacija lanaca opskrbe za specifičnu robu; mogućnosti primjene kvantitativnih metoda u

optimiranju logističkih procesa.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći identificirati ključne segmente u upravljanju lancem opskrbe,

odabrati prikladne metode i modele u procesu upravljanja lancem opskrbe, primijeniti simulacijske metode

za rješavanje problema u pojedinim segmentima upravljanja lancem opskrbe (prognoza potražnje upravljanje

zalihama, upravljanje rizicima), rangirati učinak alata i postupaka u upravljanju opskrbnim lancem te

dizajnirati prilagodljivi opskrbni lanac sa prihvatljivom razinom rizika.


1. Gudehus T, Kotzab H. Comprehensive Logistics.Berlin: Springer; 2009.

2. Ortuzar JD, Willumsen LG. Modelling Transport.London: John Wiley & Sons; 2001.

Preporučena temperatura

1. Manners-Bell J. Global Logistics Strategies-Delivering the Goods. London: Kogan Page; 2014.

2. Piasecki DJ. Inventory Management Explained: A focus on Forecasting, Lot Sizing, Safety Stock, and

Ordering Systems. Ops Publishing; 2009.



Metoda pisanja

Metoda razgovora




Doktorandi su obavezni izraditi seminarski rad u kome prezentiraju teorijski pristup, koristeći relevantnu

literaturu analize logističkih procesa realnog sustava te u kojem primjenu nekih od dostupnih simulacijskih

alataza analizu tehnoloških procesa u prometu i logistici.

Broj ECTS bodova: 4



110


Naziv predmeta: Urbani transport


Ime nositelja predmeta: izv. prof. dr. sc. Davor Brčić, doc. dr.sc. Mladen Nikšić

Imena nastavnika /suradnika na predmetu: dr. sc. Marko Slavulj




Cilj predmeta je pripremanje doktoranda za provođenje samostalnog istraživanja iz područja održivih načina

putovanja, razumijevanja modela ponašanja sudionika u urbanim kretanjima, odabira optimalnih urbanih

tračničkih sustava, te vrednovanja mjera i strategija održivog transporta u gradovima. Sadržaj čine sljedeće

teme: izvedeni indikatori urbanog transportnog sustava; analiza funkcije cilja; analiza održivog razvoja urbane

sredine; inducirana prijevozna potražnja i generalizirani trošak putovanja; koncept optimalnog javnog

gradskog prijevoza; monotračnički sustavi; model komparativne analize pri odabiru širine kolosijeka

tračničkih urbanih sustava; analiza upravljanja sigurnošću cestovnog prometa u gradovima.

Nakon uspješno završenog predmeta doktorand će moći identificirati, prikupiti i revidirati indikatore urbanog

transportnog sustava, prosuditi i vrednovati dominantne indikatore urbanog transportnog sustava,

prilagoditi strategije i mjere za odabrano urbano područje, modificirati temeljem primjera dobre prakse novi

plan održivog način transporta određenog urbanog okruženja, odabrati optimalan model tračničkih urbanih

sustava te napisati seminarski rad iz područja urbanog transporta.


1. Vuchic VR. Urban Transit, Operations, Planning and Economics.Hoboken: John Wiley&Sons, Inc;

2005.

2. Vuchic VR. Transportation for livable cities.USA: Rutgers, The State University of New Jersy; 2005.

3. Ceder A. Public transport planning and operatiion. England: Elsavier Ltd. Oxford OX2 DP; 2007.


1. Henning T, Essakal M D, Eung JU. A framework for urban transport benchmarking. Washington DC:

WB; 2011.

2. Rodrigue JP. The Geography of Transport Systems. New York: ThirdEdition, Routledge, 2013.

3. Löhr M-O. Simulation der Stationseinfahrtkuppelbarer Einseilumlaufbahnen. München: Technische

Universität München; 2002.

4. Günthner, WA. Seilbahntechnik. München: TechnischeUniversität München; 1999.

5. KonSULT. Measure Option Generator. Institute for Transport Studies, University of Leeds; 2016.




Metoda prezentacije praktičnih radova



111

Metoda pisanja seminarskog rada

Metoda razgovora u ekspertnoj skupini


Doktorandi su obavezni izraditi seminarski rad u kome treba usmeno prezentirati sintezu znanja usvojenog s

predavanja i analizirane znanstvene literature iz područja urbanog transporta te na realnom primjeru

prezentirati kritički osvrt i koncept, te predložene strategije i mjere rješavanja transportnih problema u

urbanim sredinama uz formuliranje zaključka i procjenu uspješnosti rješenja.

Broj ECTS bodova: 4



112


Naziv predmeta: Veliki setovi podataka u prometu


Ime nositelja predmeta: doc. dr. sc. Ivana Šemanjski





Cilj predmeta je upoznavanje doktoranada sa inovativnim načinima prikupljanja podataka za potrebe

prometnih analiza. Sadržaj čine sljedeće teme: metode za prikupljanje podataka u prometu; setovi podataka

temeljeni na GNSS-u; setovi podataka temeljeni na detaljnim zapisima poziva (CRD); uloga inteligentne

mobilnosti u pametnim gradovima i područjima; internet Stvari (IoT), platforme za velike podatke i otvoreni

podaci; analiza primjenjivosti velikih setova podataka za potrebe prometnog planiranja; metode za obradu.

Nakon odslušanog predmeta doktorand će moći kritički prosuditi primjenjivost inovativnih i tradicionalnih

načina prikupljanja podataka za potrebe ciljanog (vlastitog) istraživanja, argumentirati vlastito mišljenje

vezano uz prednosti i nedostatke metoda za prikupljanje podataka u prometu, postaviti hipoteze vezane uz

prevladavanje uočenih manjkavosti trenutne razine znanja i primjene velikih setova podataka u prometu

(evidentne u znanstvenoj literaturi i praksi), kreirati inovativne pristupe za prevladavanje uočenih

manjkavosti trenutne razine znanja i primjene velikih setova podataka u prometu (evidentne u znanstvenoj

literaturi i praksi) te dizajnirati vlastiti plan istraživanja u području velikih setova podataka s primjenom u

prometu.


1. Steele B, Chandler J, Reddy S. Algorithms for Data Science. Springer; 2016.

2. Ismail L, Zhang L. Information Innovation Technology in Smart Cities. Springer; 2017.


1. Foreman JW. Data Smart: Using Data Science to Transform Information into Insight. John Wiley &

Sons, Inc; 2014.

2. Certomà C, Dyer M, Pocatilu L, Rizzi F. Citizen Empowerment and Innovation in the Data-Rich City.

Springer; 2016.




Metoda razgovora



Doktorandi su nakon odslušane nastave obavezni obraditi jedan ili više velikih setova podataka u svom

području istraživanja. Na temelju obrađenih setova podataka doktorandi izrađuju znanstvenu analizu prema

definiranoj strukturi znanstvenog rada. Analiza se predaje nositelju kolegija putem e-pošte na ocjenu.

Elementi znanstvene analize koji se ocjenjuju su: inovativnost, doprinos trenutnoj razini znanja i primjene



113

velikih setova podataka u prometu (evidentne u znanstvenoj literaturi i praksi), argumentiranje vlastitih

zaključaka, prezentacija rezultata, vizualizacija i analitička obrada. Nakon prihvaćanja izrađene analize

doktorand se poziva na usmenu obranu rada.

Broj ECTS bodova: 4



114

A.5.3. POPIS ISTRAŽ IVAĆ KIH SEMINARA

REDNI BROJ ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: IS-001

NAZIV ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: Istraživački seminar iz funkcionalne učinkovitosti cestovnih prometnica i

raskrižja

VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI): Izborni

IME NOSITELJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: izv. prof. dr. sc. Dubravka Hozjan, doc. dr. sc. Hrvoje Pilko

IMENA NASTAVNIKA /SURADNIKA NA ISTRAŽIVAČKOM SEMINARU: doc. dr. sc. Luka Novačko

JEZIK IZVOĐENJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: hrvatski i engleski

BROJ SATI NASTAVE:

Sem. Aktivnosti istraživačkog seminara Sati

I.

Prikaz istraživačkih postignuća (4 rada) 160

Priprema rada za međunarodnu konferenciju (1 rad) 40

Predavanja (2h/tj.) 30

Rad u laboratoriju (2h/tj.) 30

260

II.

Prikaz istraživačkih postignuća (1 rad) 40

Kvalifikacijski doktorski rad/ispit 150



250

III.




Priprema rada za međunarodnu konferenciju (2 rada) 160

260

IV. Priprema rada za časopis A kategorije 220


260

V. Javna obrana teme doktorskog rada 220


260

VI.




260



115

OKVIRNI SADRŽAJ ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA

Cilj istraživačkog seminara je pripremiti doktoranda za provođenje samostalnog, izvornog i za znanost

relevantnog istraživanja iz područja funkcionalne učinkovitosti cestovnih prometnica i raskrižja. To

podrazumijeva usvajanje novih znanja iz područja određivanja i analize prometnih parametara funkcionalne

učinkovitosti (propusne moći, razine usluge, stupnja zasićenja, duljine repa čekanja) cestovnih prometnica i

raskrižja u urbanim i izvanurbanim sredinama, izračunati i odrediti područje vrijednostiparametara

funkcionalne učinkovitosticestovne prometne mreže naprednim korištenjem suvremenih programskih alata

(AutoCad, AutoTurn, SIDRA Intersection, ARCADY, PTV VISSIM) te preispitati i procijeniti dobivene parametre

s rezultatima dosadašnjih istraživanje te prema potrebi predložiti daljnja istraživanja.

Kroz istraživački seminar doktorandi će moći započeti praktična istraživanja za određeni dio cestovne

prometne infrastrukture/mreže koristeći različite aktivnosti. Prikaz istraživačkih postignuća - doktorand će

tijekom trajanja istraživačkog seminara provoditi prikupljanje relevantne literature te analizirati dosadašnja

znanstvena istraživanja i objavljene znanstvene radove iz područja funkcionalne učinkovitosti cestovnih

prometnica i raskrižja te dati prikaz istraživačkih postignuća (H2020, FP7 projekti, znanstveni radovi objavljeni

u znanstvenim časopisima indeksiranim u bazama CC, SCI, SCIE, relevantni doktorski radovi, znanstveni i

stručni projekti te ostali materijali). Predavanje – nositelj istraživačkog semestra na početku svakog semestra

upoznat će doktorande s temama istraživanja koje će se obrađivati tijekom semestra. Također, nositelj

istraživačkog seminara zadat će literaturu koju doktorandi moraju proučiti kao pripremu za tematske

rasprave.Doktorand će o svojim spoznajama koje je stekao nakon analize dosadašnjih znanstvenih

istraživanja i objavljenih znanstvenih radova, raspravljati s voditeljem istraživačkog seminara koristeći

metodu usmenog izlaganja i razgovora. Cilj je omogućit doktorandu razvijanje kritičkog mišljenja o određenoj

temi iz područja funkcionalne učinkovitosti cestovnih prometnica i raskrižja. Rad u laboratoriju - u

laboratoriju će se koristiti metoda projektne nastave u kojoj će doktorand napredno koristiti programske

alate: za analizu prometnih parametara raskrižja i prometnica, simulaciju prometnih tokova te projektiranje.

Rad u laboratoriju omogućit će doktorandu razradu metodologije za provedbu vlastitih istraživanja u sklopu

doktorskog rada.Navedene aktivnosti omogućit će doktorandu pripremu kvalifikacijskog doktorskog ispita,

pripreme radova za međunarodne konferencije i znanstvene časopise A kategorije te pripremu i prijavu teme

doktorskog rada.

OBVEZATNA LITERATURA

1. National Research Council. Highway Capacity Manual: Sixth Edition: A Guide for Multimodal

Mobility analysis (HCM). Washington: National Research Council; 2016.

2. Bundesministerium für Verkehr, Bau und Stadtentwicklung. Forschungsesellschaft für Straßen und

Verkehrswesen FGSV. Guidelines for the Design of Motorways - English Version of Richtlinien für

die Anlage von Autobahnen (RAA). Köln: FGSV; 2011.

3. Bundesministerium für Verkehr, Bau und Stadtentwicklung, Forschungsesellschaft für Straßen und

Verkehrswesen FGSV. Directives for the Design of Urban Roads (RASt 06) – English Version. Köln:

FGSV; 2012.


Verkehrswesen FGSV. Guidelines for Traffic Signals RiLSA – English Version of Richtlinien für

Lichtsignalanlagen (RiLSA). Köln: FGSV; 2003.



116

PREPORUČENA LITERATURA

1. Bundesministerium für Verkehr und digitale Infrastruktur, Forschungsgesellschaft für Straßen und

Verkehrswesen FGSV.Handbuch für die Bemessung von Straßenverkehrsanlagen (HBS). Köln: FGSV;

2015.


Verkehrswesen FGSV. Richtlinien für integrierte Netzgestaltung (RIN). Köln: FGSV; 2009.

3. Roess RP, Prassas ES, McShane WR. Traffic Engineering. 4th ed. New York: Pearson; 2011.

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

metoda projektne nastave

metoda usmenog izlaganja

metoda demonstracije

metoda praktičnih radova

metoda pisanja

metoda čitanja i rada na tekstu

metoda razgovora

OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA

Doktorand je dužan biti prisutan i aktivno sudjelovati u svim predviđenim aktivnostima koje odredi nositelj.

Nositelj istraživačkog seminara na kraju svakog semestra podnosi izvješće o radu doktoranda na temelju

kojeg potpisom ovjerava ispunjenje svih predviđenih aktivnosti tijekom pojedinog semestra. Kriteriji za

potpis:

I. semestar: prisustvo na predavanjima i aktivan rad u laboratoriju. Analiza i kritički osvrt na četiri

znanstvena rada iz područja tematike istraživačkog seminara. Pripremljen jedan rad za

međunarodnu konferenciju.

II. semestar: prisustvo na predavanjima i aktivan rad u laboratoriju. Analiza i kritički osvrt na jedan

znanstveni rad iz područja tematike istraživačkog seminara. Izrađen kvalifikacijski doktorski rad.

III. semestar: prisustvo na predavanjima i aktivan rad u laboratoriju. Analiza i kritički osvrt na jedan

znanstveni rad iz područja tematike istraživačkog seminara. Pripremljena dva rada za međunarodnu

konferenciju.

IV. semestar: analiza i kritički osvrt na jedan znanstveni rad iz područja tematike istraživačkog

seminara. Pripremljen rad za časopis A kategorije.

V. semestar: analiza i kritički osvrt na jedan znanstveni rad iz područja tematike istraživačkog

seminara. Definirana i pripremljena tema doktorskog rada za javnu obranu.

VI. semestar: aktivan rad u laboratoriju na izradi doktorskog rada. Analiza i kritički osvrt na tri

znanstvena rad iz područja tematike doktorskog rada. Pripremljena dva rada za međunarodnu

konferenciju.

BROJ ECTS BODOVA: 10



117


NAZIV ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: Istraživački seminar iz područja analize prometnih nesreća u cestovnom

prometu


IME NOSITELJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: doc. dr. sc. Željko Šarić, prof. dr. sc. Goran Zovak

IMENA NASTAVNIKA /SURADNIKA NA ISTRAŽIVAČKOM SEMINARU: -


BROJ SATI NASTAVE:


I.

Analiza trenutno dostupne znanstveno-stručne literature

(3 rada) 120


Predavanja ( 2h/tj.) 30

Rad u laboratoriju(4h/tj.) 60

290

II.

Prikaz istraživačkih postignuća suvremenih metoda analize prometnih nesreća

iistraživanja sigurnosti cestovnog prometa (1 rad) 40



Rad u laboratoriju - (4h/tj.) 30

250

III.




255



260



260

VI.





250



118



relevantnog istraživanja iz područja analize cestovnih prometnih nesreća. Kroz istraživački seminar

doktorandima će se omogućiti usvajanje novih znanja i vještina koje imaju za ciljrazvijanje vlastitih modela

analize cestovnih prometnih nesreća te unapređenja cestovne prometne sigurnosti.

Prikaz istraživačkih postignuća - doktorand će tijekom trajanja istraživačkog seminara provoditi analizu

dosadašnjih znanstvenih istraživanja i objavljenih znanstvenih radova iz područja analize prometnih nesreća

i suvremenih metoda istraživanja cestovne prometne sigurnosti (radovi objavljeni u znanstvenim časopisima

indeksiranim u bazama CC, SCI, SCIE, relevantni doktorski radovi i znanstveni projekti).

Predavanje – doktorand će o svojim spoznajama koje je stekao nakon analize dosadašnjih znanstvenih

istraživanja i objavljenih znanstvenih radova, informirati voditelja istraživačkog seminara koristeći metodu

usmenog izlaganja i razgovora.Razmjena znanstvenih spoznaja i informacija omogućit će doktorandu

razvijanje kritičkog mišljenja o određenoj temi iz područja analize prometnih nesreća.

Rad u laboratoriju - U laboratoriju će se koristit metoda projektne nastave u kojoj će doktorand biti član

projektnog tima koji radi na određenim kompleksnim temama iz područja analize prometnih nesreća. Rad u

laboratoriju omogućitiće doktorandima praktičan rad kroz ispitivanja i eksperimentalan radte provjeru svojih

modela putem simulacijskih alata.

Navedene aktivnosti omogućit će doktorandu pripremu kvalifikacijskog doktorskog ispita, pripreme radova

za međunarodne konferencije i znanstvene časopise A kategorije te pripremu i prijavu teme doktorskog rada.


1. Burg H, Moser A. Handbook of Accident Reconstruction. Create Space Independent Publishing

Platform; 2014.

2. Highway Safety Manual 2014 Supplement 2014. Washington: AASHTO American Association of

State Highway and Transportation Officials; 2014.


1. Russell G. Equations and Formulas for the Traffic Accident Investigator and Reconstructionist Third

Edition. Tucson: Lawyers & Judges Publishing Company; 2014.

2. Franck H, Franck D. Mathematical methods for accident reconstruction. Forensic Engineering

perspective. Abingdon: Taylor & Francis Group; 2010.

3. Aycock E. Accident Reconstruction Fundamentals 2nd edition. New York: Speakeasy Marketing, Inc;

2015.


metoda usmenog izlaganja

metoda demonstracije

metoda praktičnih radova

metoda pisanja

metoda čitanja i rada na tekstu

metoda razgovora

metoda projektne nastave




119

Doktorand je dužan biti prisutan i aktivno sudjelovati u svim predviđenim aktivnostima koje odredi nositelj

te ispunjavati sve obaveze prema planu rada. Nositelj istraživačkog seminara na kraju svakog semestra

podnosi izvješće o radu doktoranda na temelju kojeg potpisom ovjerava ispunjenje svih predviđenih

aktivnosti tijekom pojedinog semestra..




120


NAZIV ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: Istraživački seminar iz prometnog planiranja u cestovnom i željezničkom

prometu


IME NOSITELJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: doc. dr. sc. Luka Novačko, doc. dr. sc. Marjana Petrović

IMENA NASTAVNIKA /SURADNIKA NA ISTRAŽIVAČKOM SEMINARU: doc. dr. sc. Vladimir Đorić


BROJ SATI NASTAVE:


I.





300

II.





290

III.


Prikaz istraživačkih postignuća (5 radova) 200


295



300



300

VI.




250



relevantnog istraživanja iz područja prometnog planiranja osobnog i javnog prijevoza. Kroz istraživački



121

seminar doktorandi će moći započeti praktična istraživanja u području prometnog planiranja cestovnog i

željezničkog prometa zasnovane na primjeni suvremenih programskih alata.

Prikaz istraživačkih postignuća - doktorand će tijekom trajanja istraživačkog seminara provoditi prikupljanje

relevantne literature te analizirati dosadašnja znanstvena istraživanja i objavljene znanstvene radove iz

područja prometnog planiranja u cestovnom i željezničkom prometu (H2020, FP7 projekti, znanstveni radovi

objavljeni u znanstvenim časopisima indeksiranim u bazama CC, SCI, SCIE, relevantni doktorski radovi,

znanstveni i stručni projekti te ostali materijali).

Predavanje – Nositelj istraživačkog seminara na početku svakog semestra upoznat će doktorande s temama

istraživanja koje će se obrađivati tijekom semestra. Same teme istraživanja ovisit će o većem interesu

doktoranda prema planiranju u cestovnom ili željezničkom prometu. Također, nositelj istraživačkog seminara

zadat će literaturu koju doktorandi moraju proučiti kao pripremu za tematske rasprave.Doktorand će o svojim

spoznajama koje je stekao nakon analize dosadašnjih znanstvenih istraživanja i objavljenih znanstvenih

radova, raspravljati s voditeljem istraživačkog seminara koristeći metodu usmenog izlaganja i razgovora. Cilj

je omogućit doktorandu razvijanje kritičkog mišljenja o određenim temama iz područja prometnog

planiranja.

Rad u laboratoriju - u laboratoriju će se koristit metoda projektne nastave u kojoj će doktorand napredno

koristiti programski alat PTV Visum koji služi za izradu makroskopskih simulacijskih modela, zajedno s drugim

alatima (ArcGIS, OpenTrack) koje je moguće koristiti samostalno ili u kombinaciji s PTV Visumom, ovisno o

problemu koji se istražuje. Rad u laboratoriju omogućit će doktorandu razradu metodologije za provedbu

vlastitih istraživanja u sklopu doktorskog rada.




1. Ortuzar JD, Willumsen LG. Modelling Transport. 4th ed. Chichester: Wiley; 2011.

2. Ben-Akiva M, Lerman SR. Discrete Choice Analysis – Theory and Application to Travel Demand,

Cambridge: The MIT Press, 1985.

3. Daganzo CF. Public Transportation Systems: Basic Principles of System Design, Operations Planning

and Real-Time Control. Institute of Transportation Studies, University of California at Berkeley;

2010.


1. Boyce D, Williams H. Forecasting Urban Travel. 1st ed. Cheltenham: Edward Elgar Publishing; 2015.

2. Institute of Transportation Engineers. Transportation Planning Handbook. 3rd ed. Washington:

Institute of Transportation Engineers; 2009.

3. Transport for London. Traffic Modelling Guidelines - TfL Traffic Manager and Network Performance

Best Practice. 3rd ed. London: Transport for London; 2010.

4. Lam WHK, Bell MGH. Advanced Modelling for Transit Operations and Service Planning. Pergamon;

2003.

5. The Demand for Public Transit: A Practical Guide. Transportation Research Laboratory, Report TRL

593; 2004.

6. The Transportation Planning Process – Briefing Book: Key Issues. FHWA/FTA; 2015.



122






Metoda pisanja

Metoda razgovora





dobivanje potpisa na kraju semestra su sljedeći:

I. Semestar: prisustvo na predavanjima i aktivan rad u laboratoriju. Analiza i kritički osvrt na četiri znanstvena

rada iz područja tematike istraživačkog seminara. Pripremljen jedan rad za međunarodnu konferenciju.

II. Semestar: prisustvo na predavanjima i aktivan rad u laboratoriju. Analiza i kritički osvrt na dva znanstvena

rada iz područja tematike istraživačkog seminara. Izrađen kvalifikacijski doktorski rad.

III. Semestar: prisustvo na predavanjima i aktivan rad u laboratoriju. Analiza i kritički osvrt na pet znanstvenih

radova iz područja tematike istraživačkog seminara. Pripremljen jedan rad za međunarodnu konferenciju.

IV. Semestar: pripremljen rad za časopis A kategorije i jedan rad za međunarodnu konferenciju.

V. Semestar: analiza i kritički osvrt na dva znanstvena rada iz područja tematike istraživačkog seminara.

Definirana i pripremljena tema doktorskog rada za javnu obranu.

VI. Semestar: aktivan rad u laboratoriju na izradi doktorskog rada. Analiza i kritički osvrt na dva znanstvena

rad iz područja tematike doktorskog rada. Pripremljena dva rada za međunarodnu konferenciju.




123


NAZIV ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: Istraživački seminar iz sigurnost prometa u procesima prometnog planiranja


IME NOSITELJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: doc. dr. sc. Marko Šoštarić, doc. dr. sc. Marko Ševrović



BROJ SATI NASTAVE:


I.

Analiza postojećih znanstvenih i stručnih radova (10 odabranih radova) 120

Priprema radova (2 rada) 80



260

II.


Kvalifikacijski doktorski rad/ispit

Priprema KDI-a iz područja sigurnosti u prometnom planiranju 150



250

III.


Prikaz istraživačkih postignuća (2 rada)



255

IV.

Priprema rada za časopis A kategorije

Rad u laboratoriju za pripremu rada (6h/tj.) 220


260

V.

Javna obrana teme doktorskog rada 220

Prikaz istraživačkih postignuća (1 rad)


260

VI. Rad na uobličavanju doktorskog rada 130

Formiranje rezultata za doktorski rad. Rad u laboratoriju (8h/tj.) 120

250



124



relevantnog istraživanja iz područja sigurnosti cestovnog i gradskog prometa i prometnog planiranja s ciljem

smanjenja broja cestovnih prometnih nesreća. Dodatno osposobitidoktoranda za istraživanje kvalitete

rješenja iz prometnih planova s aspekta prometne sigurnosti odnosno za istraživanje utjecaja rješenja iz

prometnih planova na razinu prometne sigurnosti. Kroz sve aktivnosti u sklopu ovog istraživačkog seminara

istraživati će se područje prometne sigurnosti u fazi prometnog planiranja. Istraživanja će se provoditi na

primjeru realnog prometnog plana ili modela na gradskoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini Republike

Hrvatske ili neke druge države Europske unije. Zaključci istraživanja koristit će se za unaprjeđenje metoda

procijene utjecaja prometnih planova na sigurnost prometa (Road Safety Impact Assesment) definiranih

Europskom direktivom o sigurnosti cestovnog prometa. Kroz predavanja u sklopu seminara studentima će se

prezentiratinajnovije stručne i znanstveno istraživačke spoznaje iz područja prometnog planiranja i sigurnosti

prometa.Zatim će se prezentirati materija iz područja analize i kreiranja rješenja za povećanje sigurnosti u

procesima prometnog planiranja te će se izložiti teorijska osnova za modeliranje učinaka i vrednovanje mjera

za povećanja sigurnosti prometa. Radom u laboratoriju, doktorand će uz mentorstvo nastavnika i stručnih

suradnika raditi na prikupljanju, obradi i modeliranju pokazatelja prometne sigurnosti koji su nužni u procesu

prometnog planiranja (podaci o prometnim nesrećama, podaci o lokacijama prometnih nesreća, podaci o

prometnim karakteristikama mreže na kojoj se dogodila nesreća, podaci o parametrima prometnog toka za

vrijeme nastanka nesreće …). Osim korištenja alata za modeliranje na korisničkoj strani, u laboratorijskom

radu će se doktorand poticati i na izradu vlastitih računalnih algoritama i rješenja.


1. Bekiaris E, Wiethoff M, Gaitanidou E. Infrastructure and Safety in a Collaborative World. Road

Traffic Safety. New York: Springer; 2011.

2. Elvik E, Høye A, Vaa T, Sørensen M. The Handbook of Road Safety Measures. 2th ed. Bingley:

Emerald Group Publishing Limited; 2009.

3. Safer Roads Investment Plans: The iRAP Methodology. Basingstoke: iRAP; 2009.

4. Ortuzar JD, Willumsen LG. Modelling Transport. London UK: John Wiley & Sons; 2011.


1. Traffic Engineering Handbook. 6th ed. Washington USA: Institute of Transportation Engineers;

2009.

2. Directive 2008/96 of the European Parliament and of the Council of 19 November 2008 on road

infrastructure safety management. European Commission; 2008.

3. Šoštarić M, et al. Smjernica za izradu procjene utjecaja ceste na sigurnost prometa (RSIA). Zagreb:

Fakultet prometnih znanosti; 2016.



Metoda problemske nastave

Metoda dijaloga


Metoda eksperimenta i demonstracije



125

Metoda rada s tekstom




kojeg potpisom ovjerava ispunjenje svih predviđenih aktivnosti tijekom pojedinog semestra.




126


NAZIV ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: Istraživački seminar iz razvoja inovativnih proizvoda željezničke tehnike


IME NOSITELJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: doc. dr. sc. Mladen Nikšić

IMENA NASTAVNIKA /SURADNIKA NA ISTRAŽIVAČKOM SEMINARU: prof. dr. sc. Zdravko Schauperl, doc. dr. sc.

Sanja Šolić


BROJ SATI NASTAVE:

Sem. Aktivnost Sati

I.





300

II.





250

III.




255



260



280

VI.





250



relevantnog istraživanja iz područja razvoja, projektiranja, proizvodnje, ispitivanja, kontrole kvalitete,

provjere sukladnosti s nacionalnim i međunarodnim propisima, certificiranja te uvođenja u promet

inovativnih i novih željezničkih vozila. Na predavanjima će doktorand stjecati znanja iz područja razvoja,



127

projektiranja i proizvodnje novih željezničkih vozila. Osim toga, upoznat će se s načinima ispitivanja i

kontrolom kvalitete pojedinih sklopova, opreme, uređaja te željezničkih vozila u cjelini. Bit će objašnjene

postavke Life Cycle Assessment (LCA) analize i Environmental Product Declaration (EPD). Opisat će se provjera

sukladnosti s nacionalnim i međunarodnim propisima (Tehničke specifikacije za interoperabilnost – TSI) te

uloga imenovanog (Designated Body – DeBo) i prijavljenog (Notified Body – NoBo) tijela, postupak

certificiranja i patentiranja te uvođenje u promet inovativnih i novih željezničkih vozila. U prikazima

istraživačkih postignuća razmatrat će se dosadašnji i postojeći projekti razvoja određenog tipa ili vrste

željezničkih vozila, istraživanja prometne potražnje i komercijalne potrebe za navedenim vozilima,

mogućnosti unapređenja tehničkih i tehnoloških rješenja u eksploataciji vozila. Rad u laboratoriju obuhvaća

upoznavanje doktoranda s naprednim postupcima i metodama ispitivanja i kontrole kvalitete materijala i

proizvoda željezničke tehnike te tehničkim zahtjevima. Osim toga, objasnit će se izbor metode kontrole

kvalitete, planovi uzorkovanja i varijacije, utjecajni parametri na funkcionalnost i učinkovitost tehničkih

sustava. Razmatrat će se mehanička svojstva i njihova povezanost sa strukturom materijala, upoznat će se

metode i tehnike za ispitivanje materijala u cilju određivanja njihovih svojstava, strukture i kemijskog sastava.


1. Umesh Rai B. Handbook of Research on Emerging Innovations in Rail Transportation Engineering.

India: Chennai Metro Rail Limited; 2016.

2. Peris E, Goikoetxea J. Roll2Rail: New Dependable Rolling Stock for a More Sustainable, Intelligent and Comfortable Rail Transport in Europe. Transportation Research Procedia.2016;14: 567-574.

3. Bergmann G, Daub J. Systematisches Innovations – und Kompetenzmanagement, Grundlagen –

Prozesse – Perspektiven. 2. Auflage.Wiesbaden: GVV-Verlag; 2008.

4. Fichtl H, Beims M, Werner C, Sören C. EcoTrain: The Erzgebirgsbahn's New Hybrid Railway Vehicle.

Transportation Research Procedia. 2016;14: 575-584.


1. Baldwin C, Clark K. Design Rules: The Power of Modularity. Cambridge: MIT Press; 2000.

2. Van Dongen LAM. Innovations in Rolling Stock Maintenance Facilities. 6th World Congress on High Speed rail, Amsterdam, 17-19 March 2008.

3. Ulrich K, Eppinger S. Product Design and Development. New York: McGraw-Hill; 1995.

4. Cassiolato JE, Martins Lastres HM, Maciel ML. Systems of Innovation and Development: Evidence

from Brazil. Edward Elgar Publishing; 2003.






Metoda pisanja

Metoda razgovora


https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2352146516303003#!








128







129


NAZIV ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: Istraživački seminar iz eksploatacije i održavanja zrakoplova


IME NOSITELJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: doc. dr. sc. Anita Domitrović, prof. dr. sc. Ernest Bazijanac

IMENA NASTAVNIKA /SURADNIKA NA ISTRAŽIVAČKOM SEMINARU: dr. sc. Karolina Krajček Nikolić


BROJ SATI NASTAVE:


I.





260

II.




Stručna praksa u industrijskom sektoru u cilju provjere aktualnosti i aplikativnosti teme

istraživanja i pripreme hipoteze (2h/tj.) 30

250

III.




255



260



260

VI.





Stručna praksa u industrijskom sektoru u cilju interpretacije aplikativnosti rezultata

istraživanja (2h/tj.) 30

250



130



relevantnog istraživanja iz područja eksploatacije i održavanja zrakoplova. Eksploatacija i održavanje

zrakoplova obuhvaća skup aktivnosti koje prate zrakoplov kao složen tehnički sustava tijekom njegovog

životnog vijeka, od početka korištenja zrakoplova, preko održavanja zrakoplova, sve do njegovog

zastarijevanja i otpisa. Kroz istraživački seminar doktorandi će moći započeti i kontinuirano razvijati teorijska

i praktična istraživanja iz odabranog dijela životnog vijeka zrakoplova, koristeći sljedeće aktivnosti:

Predavanje – doktorand će o svojim spoznajama koje je stekao nakon analize prethodnih znanstvenih

istraživanja i objavljenih znanstvenih radova iz odabranog područja istraživanja, informirati voditelje i

suradnika istraživačkog seminara te druge doktorande na na Zavodu za aeronautiku, koristeći metodu

usmenog izlaganja i razgovora. Razmjena znanstvenih spoznaja i informacija omogućit će doktorandu

razvijanje kritičkog mišljenja o određenoj temi iz odabranog područja.

Rad u laboratoriju za aerodinamiku i u laboratiriju za zrakoplovne emisije- U laboratorijima će se koristit

metoda projektne nastave u kojoj će doktorand biti član ili voditelj projektnog tima koji radi na pripremi i

realizaciji eksperimentalnih mjerenja. Cilj rada u laboratoriju je razvoj vlastitih spoznaja o planiranju i

pripremi laboratorijskih mjerenja, odabiru metode i mjerne opreme te analizi i interpretaciji rezultata

mjerenja. Rad u laboratoriju omogućit će doktorandu razradu metodologije za provedbu vlastitih istraživanja

te provedbu eksperimenata.

Stručna praksa u industrijskom sektoru – Rad na stručnoj praksi (kod zračnog prijevoznika, u organizaciji za

konstruiranje i proizvodnju zrakoplova, u organizaciji za održavanje i organizaciji za vođenje plovidbenosti

zrakoplova) omogućava doktorandu provjeru aktualnosti i aplikativnosti teme istraživanja te diskusiju oko

problema opisanih u literaturi. Konzultacije sa stručnjacima iz zrakoplovne industrije mogu pomoći u analizi

područja istraživanja, pripremi hipoteze, pripremi eksperimenta, te provjeri rezultata istraživanja i testiranju

modela ili metoda koje se koriste za rješavanje problema.




1. Mattingly J.D. Elements of Gas Turbine Propulsion. AIAA education series; 2005.

2. Kinnison HA, Siddiqui T. Aviation Maintenance Management, second edition. The McGraw Hill

Companies, Inc.; 2013.


1. Barnes W. McCormick. Aerodynamics, Aeronautics, and Flight Mechanics. Wiley;1995.

2. Barlow BJ, Rae HW, Pope A. Low-Speed Wind Tunnel Testing. Wiley; 2012.

3. Penner JE, Lister D, Griggs DJ, Dokken DJ, McFarland M. Aviation and the Global Atmosphere -A

Special Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change. Cambridge University Press;

1999.







131


Metoda demonstracije laboratorijskih mjerenja i rezultata mjerenja

Metoda konzultacija sa stručnjacima iz zrakoplovne industrije

Metoda pisanja

Metoda razgovora


Doktorand je obavezan biti prisutan i aktivno sudjelovati u svim predviđenim aktivnostima koje su predviđene

nastavnim planom. Doktorand o svojim aktivnostima kontinuirano vodi „dnevnik rada“. Na kraju svakog

semestra voditelj i doktorand zajedno analiziraju prethodne aktivnosti i planiraju nove, sukladno izvedbenom

planu, a nositelj istraživačkog seminara podnosi izvješće o radu doktoranda na temelju kojeg potpisom

ovjerava ispunjenje svih predviđenih aktivnosti tijekom pojedinog semestra.




132


NAZIV ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: Istraživački seminar iz istraživanja telekomunikacijskog tržišta


IME NOSITELJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: prof. dr. sc. Marinko Jurčević

IMENA NASTAVNIKA /SURADNIKA NA ISTRAŽIVAČKOM SEMINARU: dr. sc. Ivan Forenbacher


BROJ SATI NASTAVE:


I.



Predavanja iz područja dizajniranja istraživanja telekomunikacijskog tržišta ( 2h/tj.) 30


285

II.



Predavanja iz područja metoda prikupljanje i obrade podataka (1h/tj.) 15


260

III.

Predavanja iz područja statističkih metoda obrade podataka u telekomsektoru( 1h/tj.) 15




285

IV.

Predavanja iz područja ekonometrijskog modeliranja u telekom sektoru (2h/tj.) 30




260



260

VI.

Priprema rada za časopis A kategorije 220



275



133



relevantnog istraživanja pomoću sinteze stečenih znanja iz ekonometrije, matematičkih i statističkih metoda

u odabiru i specificiranju ekonometrijskog modela iz područja informacijsko komunikacijskog prometa,

pripadajućih tehnologija te evaluaciji dobivenih rezultata. Pružiti doktorandu generičku pozadinu u odabiru,

primjeni i specifikaciji raznih statističkih i ekonometrijskih modela u području informacijsko komunikacijskih

tehnologija. Predavanjima će se pružiti odgovarajuća sveobuhvatna nužna teorijska pozadina u identificiranju

pojave koja se želi istražiti (problem istraživanja),dizajniranju vlastitog istraživanja te odabiru i primjeni

odgovarajućih statističkih i ekonometrijskih modela u analizi podataka (način rješavanja problema).

Laboratorijskim radom u softverskom alatu STATA, rješavanjem praktičnih primjera kroz korištenje

prilagođenih ali i stvarnih skupova podataka o pristupu i korištenju ICT-a od strane kućanstava, tvrtki i

pojedinaca, omogućit će se razumijevanje funkcioniranja pojedinih ekonometrijskih, statističkih i

simulacijskih modela i njihova primjena u području tehnologije prometa i transporta. To će, zauzvrat,

omogućiti stjecanje temeljnih vještina za budući samostalni akademski i profesionalni rad.


1. Washington SP, Karlaftis MG, Mannering F. Statistical and Econometric Methods for Transportation

Data Analysis. 2nd Ed. Boca Raton: Chapman and Hall/CRC; 2010.

2. Gujarati D. Econometrics by Example. 2nd Ed. New York: Palgrave Macmillan; 2015.

3. Studenmund AH. Using Econometrics: A Practical Guide. 6th Ed. Harlow: Pearson; 2010.


1. Kennedy PA. Guide to Econometrics. 6th Ed. Malden: Wiley-Blackwell; 2008.

2. Hayes BE. Measuring Customer Sastisfaction and Loyalty: Survey Desing, Use, and Statistial Analysis

Methods. Milwaukee: ASQ Quality Press. 2008.






Metoda pisanja


Metoda razgovora








134


NAZIV ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: Istraživački seminar iz modeliranja prevencije nesreća u cestovnom

prometnom sustavu


IME NOSITELJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: izv. prof. dr. sc. Marijan Rajsman



BROJ SATI NASTAVE:


I.





260

II.





250

III.




255



260



260

VI.





250



relevantnog istraživanja iz područja sigurnosti u cestovnom prometnom sustavu odnosno čimbenicima



135

sigurnosti transportnoga procesa u putničkom i teretnom cestovnom prometu. Istraživanje je moguće

provoditi s obzirom na utjecaj pojedinih elemenata sigurnosti na pojavu prometnih nesreća (čovjek, vozilo,

cesta, vremenski uvjeti i incidentni faktor), sigurnosne aspekte transportnog procesa (posebice u fazi

izvršenja transportne usluge) u cestovnom putničkom i teretnom prometu, analize stanja i dinamike

sigurnosti u određenom cestovnom prometnom sustavu te prema rezultatima istraživanja ustanovljavanja

zakonomjernosti istraživanih veličina, uzajamne povezanosti (mjereno koeficijentima korelacije i

oblikovanjem korelacijskih matrica), jednostrukih i višestrukih linearnih regresijskih modela kao podloge za

prevenciju prometnih nesreća na nekom određenom prostoru izučavanja (primjerice Grada Zagreba,

Središnje Hrvatske i slično), odnosno u procesu proizvodnje transportne usluge u putničkom i teretnom

cestovnom prometu.


1. Šošić I. Primijenjena statistika. Zagreb: Školska knjiga; 2006.

2. Teodorović D, Janić M. Transportation Engineering – Theory, Practice and Modeling, Amsterdam,


Tokyo: Butterworth – Heinemann, Elsevier, 2017.


1. Molugaram K, Shanker Rao, G. Statistical Techniques for Transportation Engineering. Amsterdam,


Tokyo: Butterworth –Heinemann, Elsevier; 2017.

2. Underwood G. Traffic & Transport Psychology, Theory and Application. Amsterdam, Oxford,

London: Elsevier; 2005.


New York, Oxford, Paris, Shannon, Tokyo, Pergamon: Elsevier; 2001.

4. McClave JT,Benson G, Sinchich T. Statistics. London, Sidney, Singapore, Hong Kong, Toronto, Tokyo,

New Jersey: Pearson Education, Inc.; 2005.





Metoda pisanja

Metoda razgovora




kojeg potpisom ovjerava ispunjenje svih predviđenih aktivnosti tijekom pojedinog semestra. Kriterij za potpis

vezan je za unos i količinu obrađenih podataka iz dostupnih baza koje se koriste za izučavanje utjecaja

sigurnosnih čimbenika u cestovnom prometnom sustavu, odnosno procesu proizvodnje transportne usluge

u cestovnom putničkom ili teretnom prometu.




136


NAZIV ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: Istraživački seminar iz tehnoloških procesa održavanja prometne

infrastrukture


IME NOSITELJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić

IMENA NASTAVNIKA /SURADNIKA NA ISTRAŽIVAČKOM SEMINARU: prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, prof. dr. sc. Peter

Veit, doc. dr. sc. Marko Šoštarić, doc. dr. sc. Mladen Nikšić, izv. prof. dr. sc. Renato Filjar


BROJ SATI NASTAVE:


I.

Prikaz istraživačkih postignuća drugih istraživača za izabranu temu (3 rada) 120




260

II.

Prikaz istraživačkih postignuća drugih istraživača za izabranu temu (1 rad) 40




250

III.

Predavanja pozvanog predavača ili predavanja na drugoj instituciji (1h/tj.) 15

Prikaz vlastitih istraživačkih postignuća (u obliku izvješća) i prezentacija studentima doktorskog

ili diplomskog studija (ali ne samo onih sa Fakulteta prometnih znanosti) 80


255



260

V. Prijava i javna obrana teme doktorskog rada 220


260

VI.



Predavanja na temu proizišlu iz istraživanja drugih istraživača ili vlastitog istraživanja ( 2h/tj.) 30

Rad u laboratoriju i provođenje istraživačkih aktivnosti u stvarnom okruženju na temu

istraživanja (4h/tj.) 60

250



137



relevantnog istraživanja iz područja tehnoloških procesa održavanja prometne infrastrukture svih oblika

kopnenog transporta. Dodatno osposobiti doktoranda za izradu i provedbu prometnih planova i strategija

održavanja prometne infrastrukture temeljenih na zakonitostima tehnoloških procesa prijevoza svih oblika

prometa, ali i u funkciji integrirane prijevozne usluge, uzimajući u obzir učinke redovnog i investicijskog

održavanja na kapacitet prometne infrastrukture. Kroz istraživački seminar doktorandi će moći započeti

samostalna praktična istraživanja iz određenog segmenata tehnoloških procesa održavanja prometne

infrastrukture u funkciji ciljanog kapaciteta kroz različite aktivnosti:


dosadašnjih znanstvenih i stručnih dostignuća u području održavanja prometne infrastrukture. Naglasak tog

dijela istraživanja biti će na tehnologiji organizacije prometa u okolnostima u kojima je jedan segment

infrastrukture isključen iz prometa ili mu je smanjen kapacitet zbog održavanja.

Predavanje – doktorand će o svojim spoznajama koje je stekao nakon provedene analize dosadašnjih

znanstvenih istraživanja i objavljenih znanstvenih radova, informirati voditelja istraživačkog seminara

koristeći metodu usmenog izlaganja i razgovora.

Rad u laboratoriju - u laboratoriju će se koristit metoda projektne nastave u kojoj će doktorand biti član šireg

projektnog tima koji radi na određenim kompleksnim temama iz područja tehnoloških procesa održavanja

prometne infrastrukture. Na temelju prije provedenih simulacija i analiza testirati će se predloženi model za

utvrđivanje korelacije između efikasnosti tehnološkog procesa održavanja prometne infrastrukture i ciljane

razine raspoloživost kapaciteta prometne infrastrukture.Isto tako dodatno će istraživati novestrategije,

taktike, procesi i postupci planiranja tehnoloških procesa održavanja u predmetnom području.




1. Profillidis VA. Railway Management and Engineering. Gower House: Ashgate Publishing Limited USA; 2006.

2. Čičak M. Modeliranje u željezničkom prometu. Zagreb: Institut prometa i veza: Željeznička tiskara d.o.o.; 2005.

3. Wilson NHM, Nuzzolo A. Schedule-Based Modelling of Transportations Networks – Theory and Applications. Cambridge: Springer; 2010.

4. Kuhn, M, and Johnson, K. Applied Predictive Modelling. Springer Science + Business Media. New York, NY.; 2013


1. Ortuzar JD, Willumsen LG. Modelling Transport. London UK: John Wiley & Sons; 2011

2. Institute of Transportation Engineers. Traffic Engineering Handbook. 6th ed. Washington USA: Institute of Transportation Engineers; 2009.

3. Altham, P M E. Introduction to Statistical Modelling in R. University of Cambridge. Cambridge, UK.;2015.

4. Petrovski, I G. GPS, GLONASS, Galileo and Beidou for Mobile Devices. Cambridge University Press. Cambridge, UK.;2014.




138





Metoda pisanja


Metoda razgovora








139


NAZIV ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: Istraživački seminar iz lučkih sustava


IME NOSITELJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: prof. dr. sc. Natalija Kavran, izv. prof. dr. sc. Mihaela Bukljaš

Skočibušić

IMENA NASTAVNIKA /SURADNIKA NA ISTRAŽIVAČKOM SEMINARU: dr. sc. Vlatka Stupalo


BROJ SATI NASTAVE:


I.

Prikaz istraživačkih postignuća iz područja lučkih sustava (3 rada) 120


Predavanja (2 h/tjedno) 30

Rad u laboratoriju (2 h/tjedno) 30

260

II.

Prikaz istraživačkih postignuća iz područja lučkih sustava (1 rad) 40

Kvalifikacijski doktorski ispit 150



250

III.

Prikaz istraživačkih postignuća iz područja lučkih sustava (1 rad) 40




260



250



270

VI.




260



relevantnog istraživanja iz područja lučkih sustava. Lučki sustav predstavlja visokokapitalni i infrastrukturni



140

sustav s osnovnim ciljem pružanja složenih usluga korisnicima i temeljem toga ostvarenje konkurentnosti na

tržištu. Kroz istraživački seminar iz lučkih sustava doktorand će sudjelovati u sljedećim aktivnostima:

Prikazu istraživačkih postignuća - doktorand će tijekom trajanja istraživačkog seminara provoditi analizu

dosadašnjih znanstvenih istraživanja i objavljenih znanstvenih radova iz lučkih sustava te dati prikaz

istraživačkih postignuća (domaćih i stranih znanstvenih i razvojno-istraživačkih projekata, znanstvenih radova

objavljenih u znanstvenim časopisima indeksiranim u bazama CC, SCI, SCIE te relevantnih doktorskih radova).

Predavanjima – povezanih sa područjem istraživanja i srodnim temama sa raspravom o istraživačkim

postignućima.

Radu u laboratoriju – primjenom metode projektne nastave pri čemu će doktorand koristiti odgovarajuće

programske alate

Navedene aktivnosti omogućit će doktorandu pripremu kvalifikacijskog doktorskog ispita, pripremu radova



1. Lee ES, Song DW. Maritime Logistics Value in Knowledge Management. New York: Routledge, 2015.

2. Akiva MB, Meersman H, Voorde EV. Freight Transport Modelling, Emerald; 2013.

3. Bichou K. Port Operations, Planning and Logistics. Taylor&Francis; 2009.


1. Wiegmans B, Konings R. Inland Waterway Transport. New York: Routledge, 2017.

2. Lun YHV, Lai KH, Cheng TCE. Shipping and Logistics Management. London: Springer-Verlag; 2010.




Metoda pisanja

Metoda razgovora



Nositelj istraživačkog seminara na kraju svakog semestra podnosi izvješće o radu doktoranda i ostvarenih

postignuća u znanstveno istraživačkom radu, na temelju kojeg potpisom ovjerava ispunjenje svih predviđenih

aktivnosti tijekom pojedinog semestra.




141


NAZIV ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: Istraživački seminar iz metoda vrednovanja projekata u prometu


IME NOSITELJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: doc. dr. sc. Danijela Barić



BROJ SATI NASTAVE:


I.





260

II.





250

III.





220



260



260

VI.





250


Cilj istraživačkog seminara je pripremiti doktoranda za samostalnu primjenu relevantnih metoda u postupku

vrednovanjaprometnih rješenja, temeljem različitih kriterija optimizacije. Nakon obavljenog istraživačkog



142

seminara doktorand će moći povezati rezultate drugih znanstvenih istraživanjau kojima su primijenjene

metode vrednovanja projekata, napisati Kvalifikacijski doktorski rad i prijavu teme, odabrati znanstvene

metode istraživanja (jednokriterijske ili višekriterijske) u svrhu njihove primjene u postupku vrednovanja

projekata, dizajnirati znanstveni eksperimentu kojemu se primjenjuju metode vrednovanja projekata ,

vrednovati rezultate provedenog eksperimenta, interpretirati rezultate vlastitog istraživanja, kombinirati

relevantnu literaturu s temom i rezultatima istraživanja te identificirati relevantnost rezultata

istraživanja/metodologije istraživanja. Kroz istraživački seminar doktorandi će moći započeti praktična

istraživanja kroz različite aktivnosti:

Predavanja – prenijeti doktorandu nova znanja o metodama vrednovanja projekata u prometu i njihovoj

primjeni.

Prikaz istraživačkih postignuća – podrazumijeva analizu znanstvenih radova u kojima su primijenjene

relevantne metode vrednovanja projekta u prometu.

Rad u laboratoriju – osposobiti doktoranda za rad u specifičnim programskim alatima koji su podrška

metodama vrednovanja projekta u prometu.




1. Berechman J. The Evaluation of Transportation Investment Projects. New York: Routledge, Taylor &

Francis Group; 2010.


1. Brunelli M. Introduction to the Analytic Hierarchy Process. Oxon: Springer; 2015.

2. Campbell HF, Brown RPC. Cost-Benefit Analysis, Financial And Economic Appraisal Using

Spreadsheets. 2nd ed. Oxon: Routledge, Taylor & Francis Group; 2015.

3. Saaty TL, Vargas LG. Decision Making with the Analytic Network Process. Springer; 2013.

4. Saaty TL, Vargas LG. Models, Methods, Concepts and Applications of the Analytic Hierarchy Process.

2nd ed. Springer; 2012.






Metoda pisanja


Metoda razgovora







143

potpis: u svakom semestru analizirati unaprijed definirani broj znanstvenih radova iz područja istraživanja,

prisustvovati na predavanjima, izraditi primjere u specifičnim programskim alatima u laboratoriju.




144


NAZIV ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: Istraživački seminar iz sustava zračne plovidbe


IME NOSITELJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: doc. dr. sc. Biljana Juričić, izv. prof. dr. sc. Doris Novak, doc. dr.sc.

Tomislav Radišić

IMENA NASTAVNIKA /SURADNIKA NA ISTRAŽIVAČKOM SEMINARU: dr. sc. Mira Pavlinović, dr. sc. Jurica Ivošević


BROJ SATI NASTAVE:


I.





260

II.





250

III.




255



260



260

VI.





250


Cilj istraživačkog seminara je pripremanje doktoranda za provođenje samostalnog, izvornog i za znanost

relevantnog istraživanja iz područja sustava zračne plovidbe. Sustav zračne plovidbe obuhvaća niz usluga i



145

funkcija koje omogućavaju provedbu letenja od ishodišta do odredišta: upravljanje zračnim prometom,

upravljanje protokom prometa, komunikaciju, navigaciju, nadzor, zrakoplovno informiranje te utjecaj

meteoroloških pojava na provedbu letenja. Kroz istraživački seminar doktorandi će moći započeti praktična

istraživanja iz određenog dijela sustava zračne plovidbe koristeći kroz različite aktivnosti:


dosadašnjih znanstvenih istraživanja i objavljenih znanstvenih radova iz područja sustava zračne plovidbe te

dati prikaz istraživačkih postignuća (SESAR i EUROCONTROL projekti, znanstvenih radova objavljenih u

znanstvenim časopisima indeksiranim u bazama CC, SCI, SCIE, relevantni doktorski radovi).




razvijanje kritičkog mišljenja o određenoj temi iz sustava zračne plovidbe.

Rad u laboratoriju - U laboratoriju će se koristit metoda projektne nastave u kojoj će doktorand biti član šireg

projektnog tima koji radi na određenim kompleksnim temama iz područja zračne plovidbe. Rad u laboratoriju

omogućit će doktorandu razradu metodologije za provedbu vlastitih istraživanja te provedbu eksperimenata.




1. Cook A, editor. Air traffic management: Principles, practice and research. Abingdon: Routledge;

2016.

2. SESAR ATM Master Plan. European Union, EUROCONTROL; 2015.

3. Weigang L, de Barros A, de Oliveira IR. Computational models, software engineering, and advanced

technologies in air transportation. New York: Engineering science reference; 2010.

4. Janić M. Air Transport System Analysis and Modelling. UK: Gordon and Breach Science Publishers;

2000.


1. Nebylov A.V, Watson J, Aerospace Navigation Systems, ISBN: 978-1119163077, 2016.

2. Kouemou G. Radar Technology. In-Teh; 2009.

3. Stolzer AJ, Halford CD, Goglia JJ. Safety Management Systems in Aviation. UK: Ashgate; 2008.

4. Kirwan B, Rodgers M, Schafer. Human factors impacts in air traffic management. Ashgate; 2005.

5. Kothari CR. Research Methodology. Second revised edition. New Age International Publishers;

2004.

6. Mahafza BR, Elsherbeni AZ. MATLAB Simulations for Radar Systems Design. CRC; 2004.








146

Metoda pisanja


Metoda razgovora


Doktorand je dužan biti prisutan i aktivno sudjelovati u svim predviđenim aktivnostima koje su određene

izvedbenim planom. Nositelj istraživačkog seminara na kraju svakog semestra podnosi izvješće o radu

doktoranda na temelju kojeg potpisom ovjerava ispunjenje svih predviđenih aktivnosti tijekom pojedinog

semestra.




147


NAZIV ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: Istraživački seminar iz tehnologije zračnog prometa


IME NOSITELJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: prof. dr. sc. Sanja Steiner, izv. prof. dr. sc. Andrija Vidović, doc. dr.

sc. Ružica Škurla Babić, doc. dr. sc. Tomislav Mihetec

IMENA NASTAVNIKA /SURADNIKA NA ISTRAŽIVAČKOM SEMINARU: dr. sc. Matija Bračić, dr. sc. Igor Štimac


BROJ SATI NASTAVE:


I.

Prikupljanje relevantne literature, opservacija rezultata dosadašnjih istraživanja za

odabrani problem u obliku preglednog rada 120

Priprema i prezentacija rezultata istraživanja za međunarodnu konferenciju (1 rad) 40


Rad u laboratoriju i/ili terensko istraživanje (4h/tj.) 60

250

II.

Prikaz i elaboracija istraživačkih postignuća (1 rad) 40




265

III.

Prikaz recentnih istraživanja i opservacija rezultata istraživanja 40




250

IV. Rad u laboratoriju i/ili terensko istraživanje (4h/tj.) 60

Priprema rada za časopis u relevantnoj bazi 220

280

V.



Priprema nacrta doktorskog rada i javna obrana teme doktorskog rada 220

265

VI. Rad u laboratoriju i/ili terensko istraživanje (4h/tj.) 60

Priprema rada za časopis u relevantnoj bazi 220

280



148


Cilj istraživačkog seminara je pripremiti i osposobiti doktoranda za samostalna znanstvena istraživanja iz

znanstvene grane zračnog prometa. Doktorandu pružiti informacije o aktualnim istraživanjima, referentnim

bibliografskim izvorima i primjenjivim programskim aplikacijama, usmjeravati u definiranju znanstvene

problematike, te metodološkom pristupu rješavanju problema. Istraživački seminar iz tehnologije zračnog

prometa pretpostavlja interdisciplinarnost pa će doktorand surađivati s više nositelja različitih ekspertnih

profila. Realizacijom plana istraživanja i definiranih aktivnosti u sklopu istraživačkog seminara, doktorand će

steći proširena saznanja o aktualnim istraživanjima i znanstvenim postignućima u pojedinim segmentima

zračnog prometa te moći holistički sagledati problem istraživanja u kompleksnom sustavu zračnog prometa.

Ciljana tematska istraživanja u sklopu istraživačkog seminara mogu se podijeliti na tematska područja

prijevozničke operative, aerodromske operative, upravljanja zračnim prometom, nekonvencionalnog

zrakoplovstva, sigurnosti zračnog prometa, zaštite zračnog prometa te trategijskog planiranja i politike u

zračnom prometu.

Definirane aktivnosti istraživačkog seminara mogu se specificirati na:

Predavanja – podrazumijevaju prijenos fundamentalnog znanja u pojedinim segmentima zračnog prometa te

pregled dosadašnjih znanstvenih postignuća. Doktorandi raspravljaju o rezultatima dosadašnjih istraživanja i

identificiranim istraživačkim problemima s ciljem postavljanja istraživačkih hipoteza i definiranja znanstveno-

metodološkog pristupa.

Rad u laboratoriju i/ili terensko istraživanje – podrazumijeva praktičnu primjenu znanja stečenog na

predavanjima, implementaciju i testiranje postojećih rješenja, implementaciju i testiranje rješenja

predloženih od strane doktoranda

Prikaz istraživačkih postignuća – podrazumijeva prezentaciju i elaboraciju radova za znanstvene skupove i

radova za kategorizirane časopise, kao i rezultata ciljanih istraživanja putem diskusijskih i debatnih foruma.

Prikaz istraživačkih postignuća obuhvaća i kvalifikacijski doktorski ispit te javnu obranu nacrta doktorskog

rada.

Uz definirane aktivnosti, u sklopu istraživačkog seminarapredviđena su gostujuća predavanja završenih

doktoranada i eksperata iz zrakoplovne operative.


1. Belobaba PP, Odoni A, Barnhart C. The Global Airline Industry. 2nd ed. Chichester: John Wiley

&Sons Ltd; 2015.

2. Ashford NJ, Stanton HPM, Moore CA, Coutu P, Beasley JR. Airport Operations. 3rd ed. New York:

McGraw-Hill Companies Inc; 2013.

3. Cook A. Air traffic management: Principles, practice and research. Abingdon: Routledge; 2016.

4. Stolzer AJ, Goglia JJ. Safety Management System in Aviation. 2nd ed. Abingdon: Routledge; 2016.


1. Bazargan M. Airline Operations and Scheduling. 2nd ed. Aldershot: Ashgate Publishing Company;

2010.

2. Marshall DM, Barnhart KR, Shappee E, Most M. Introduction to unmanned aircraft systems. 2nd ed.

Boca Raton: CRC Press; 2016.

3. Groß S, Schröder A. Handbook of low cost airlines. Berlin: Erich Schmidt Verlag; 2007.



149

4. Doganis R. The airline business. 2nd ed. Abingdon: Routledge; 2006.

5. Ashford N, Wright PH. Airport Engineering. 3rd ed. Chichester: John Wiley &Sons Ltd; 2007.

6. Graham, A. Managing Airports - An international perspective. 3rd ed. Amsterdam: Elsevier; 2008.

7. Kazda A, Caves R. Airport Design and Operation, 2nd ed. Amsterdam: Elsevier; 2007.

8. Wells AT, Young S. Airport Planning & Management, 5th ed. New York: McGraw-Hill Companies Inc;

2004.




Metoda pisanja

Metoda razgovora


Doktorand je dužan aktivno sudjelovati u aktivnostima predviđenim planom istraživačkog seminara i planom

istraživanja doktoranda. Uvjeti za stjecanje potpisa su definiran plan istraživanja, redovita prisutnost na

definiranim aktivnostima istraživačkog seminara i periodična prezentacija rezultata istraživanja prema planu

istraživačkog seminara.




150


NAZIV ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: Istraživački seminar iz poštanskog prometa


IME NOSITELJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: prof. dr. sc. Zvonko Kavran, doc. dr. sc. Tomislav Kljak

IMENA NASTAVNIKA /SURADNIKA NA ISTRAŽIVAČKOM SEMINARU: dr. sc. Katarina Mostarac


BROJ SATI NASTAVE:


I.



Predavanja (2h/tjedno) 30

Rad u laboratoriju (2h/tjedno) 30

260

II.





250

III.





260

IV. Priprema rada za objavu u časopisu A kategorije 220


250



270

VI.




260


Cilj kolegija je pripremiti doktoranda za provođenje samostalnog, izvornog i za znanost relevantnog

istraživanja iz područja poštanskog prometa. Istraživanja uključuju analizu tehničko-tehnoloških čimbenika

reorganizacije poštanskog sustava, utvrđivanje interakcija relevantnih čimbenika s posebnim naglaskom na



151

informacijsko komunikacijske tehnologije u poštanskom sustavu i kvalitetu obavljanja poštanskih usluga, te

indikatora evaluacije unapređenja poštanskog prometa. Kroz istraživački seminar doktorand će za određeno

područje poštanskog prometa sudjelovati u sljedećim aktivnostima:

Prikazu istraživačkih postignuća - doktorand će tijekom trajanja istraživačkog seminara provoditi analizu

dosadašnjih znanstvenih istraživanja i objavljenih znanstvenih radova iz područja poštanskog prometa te dati

prikaz istraživačkih postignuća (domaćih i stranih znanstvenih i razvojno istraživačkih projekata, znanstvenih

radova objavljenih u znanstvenim časopisima, relevantnih doktorskih radova).

Predavanjima - povezanim sa područjem istraživanja i srodnim temama sa raspravom o istraživačkim

postignućima.

Radu u laboratoriju - primjenom metode projektne nastave, te odgovarajućih programskih alata.

Navedene aktivnosti omogućavaju doktorandu pripremu kvalifikacijskog doktorskog ispita, pripremu radova



1. Crew MA, Brennan TJ, editors. Postal and Delivery Innovation in the Digital Economy. Springer


2. Pilinkiene V, Deltuvaite V, Daunoriene A, Gaidelys V. Competitiveness Creation and Maintenance in

the Postal Service Industry. Springer International Publishing; 2017.


1. Guide to Postal Reform and Development. Universal Postal Union; 2004.

2. Blanchard BS, Blyer JE. System Engineering Management. Wiley; 2016.

3. Crew MA, Brennan TJ, editors. The Future of the Postal Sector in a Digital World. Springer


4. Osborn D. Reinventing the Post: Emerging Opportunities for the Postal Industry. Libri Publishing;

2014.

5. Hillebrand A, Thiele S, Junk P, Hildebrandt C, Needham P, Kortüm M. Technology and change in

postal services – impact on consumers. Wik Consult; 2016.




Metoda pisanja

Metoda razgovora



Nositelj istraživačkog seminara na kraju svakog semestra podnosi izvješće o radu doktoranda i ostvarenih

postignuća u znanstveno istraživačkom radu, na temelju kojeg potpisom ovjerava ispunjenje svih predviđenih

aktivnosti tijekom pojedinog semestra.





152

NAZIV ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: Istraživački seminar iz mjerenja izvedbe vozača i povezanih relevantnih

čimbenika


IME NOSITELJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: doc. dr. sc. Davor Sumpor

IMENA NASTAVNIKA /SURADNIKA NA ISTRAŽIVAČKOM SEMINARU: prof. dr. sc. Tino Bucak, doc. dr. sc. Mislav

Stjepan Žebec


BROJ SATI NASTAVE:


I.



Terenski rad: istraživanja, analize i/ili mjerenja (3h/tj.) 45



265

II.



Terenski rad: istraživanja, analize ili mjerenja (1h/tj.) 15



265

III.






260



260



260

VI.






250




153

Cilj istraživačkog seminara je stjecanje znanja i vještina doktoranda neophodnih za samostalno provođenje

istraživanja (mjerenja i analiza pripadnih rezultata) različitih operacionalizacija izvedbe vozača, te utjecaja

čimbenika prometnog i radnog okoliša na radno opterećenje i izvedbu ciljne skupine vozača, uz uvažavanje

spolno-dobnih, antropometrijskih, te kognitivno-motoričkih odrednica ljudskih čimbenika. Primjenom

usvojenih znanja i vještina doktorandmože doprinijeti smanjenju broja nesreća, kao i porastu sigurnosti i

pouzdanosti prometnih procesa, sudjelovanjem u predlaganju optimalnih sustava za pomoć vozačima ili

predlaganjem poboljšanja u dizajniranju i /ili vođenju prometnih procesa. U sklopu rada u laboratoriju

koristiti će se metoda projekte nastave na način da ćedoktorand kao član šireg projektnog i/ili ekspertnog

tima sudjelovati u mjerenjima izvedbe ispitanika (ukupnog vremena reakcije u kognitivno-motoričkim

zadacima PRT i točnosti), u simuliranim laboratorijskim uvjetima na reakciometru CRD4, u „Laboratoriju za

primijenjenu ergonomiju u prometu“, a u sklopu kvazi-eksperimentalnih i eksperimentalnih istraživačkih

nacrta s gore navedenim NV iz čimbenika prometnog i/ili radnog okoliša. Rad u laboratoriju omogućiti će

doktorandu razradu i prilagođavanje metodologije s ciljem dizajniranja i provedbe vlastitog istraživačkog

nacrta.

OBVEZNALITERATURA

1. Dewar RE, Olson PL. Human Factors in Traffic Safety.Tuscon: Lawyers & Judges Publishing Company

Co.; 2007.

2. Woodson W E, Tillman B, Tillman P. Human Factors Design Handbook. 2nded. New York: McGraw;

1992.

3. Goldstein B. Cognitive Psychology. London: Thompson Publishers; 2005.


1. Kroemer KHE, Grandjean E. Prilagođavanje rada čovjeku. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2000.

(Original: Kroemer KHE, Grandjean E. Fitting the Task to the Human, A Textbook of Occupational

Ergonomics. Fifth Edition. London: Taylor & Francis; 1997.)

2. Sanders MS, McCormick EJ. Human Factors in Engineering and Design. 7th ed. New York: McGraw-

Hill, Inc.; 1993.






Metoda pisanja


Metoda razgovora


Doktorand je dužan aktivno sudjelovati u svim predviđenim aktivnostima istraživačkog seminara iz

Individualnog plana rada. Nositelj istraživačkog seminara na kraju svakog semestra na osnovu uvida u

realizaciju planiranih aktivnosti iz Individualnog plana rada doktoranda podnosi izvješće o radu doktoranda,

na temelju kojeg potpisom ovjerava ispunjenje svih predviđenih aktivnosti tijekom pojedinog semestra.

Doktorand na početku svakog semestra izrađuje prijedlog planiranih aktivnosti istraživačkog seminara u



154

Individualnom planu rada. Procjenjuje se realizaciju planiranih aktivnosti doktoranda iz Individualnog plana

rada tijekom semestra provjerava nositelj istraživačkog seminara u vremenskim intervalima u dogovoru s

doktorandom. Planirane aktivnosti istraživačkog seminara iz Individualnog plana rada i realizirane aktivnosti

mogu se razlikovati najviše do 40 % u smislu prenamjene satnice između pojedinih stavki Individualnog plana

rada u jednom semestru (prenamjenu satnice potpisom odobrava nositelj istraživačkog seminara).




155


NAZIV ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: Istraživački seminar iz naprednih sustava upravljanja željezničkim

prometom


IME NOSITELJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: doc. dr. sc. Hrvoje Haramina

IMENA NASTAVNIKA /SURADNIKA NA ISTRAŽIVAČKOM SEMINARU: izv. prof. dr. sc. Mario Vašak, dr.sc. Branko

Mihaljević


BROJ SATI NASTAVE:


I.





280

II.

Priprema rada za međunarodnu konferenciju (1rad) 80




290

III.



Priprema rada za časopis (1 rad) 220

295

IV. Priprema rada za časopis A kategorije (1 rad) 220


280



300

VI. Rad u laboratoriju (5h/tj.) 75


295



relevantnog istraživanja iz područja upravljanja željezničkim prometom. U okviru istraživačkog seminara

student proučava i objavljuje prikaz najnovijih istraživačkih postignuća u području upravljanja željezničkim



156

prometom koja uključuju primjenu suvremenih tehničkih rješenja i novih metoda za regulaciju željezničkog

prometa i vođenje vlakova. Pri tome, fokus će biti na istraživanjima vezanim za automatizaciju procesa

operativnog upravljanja željezničkim prometom te primjenu operacijskih istraživanja i tehnika umjetne

inteligencije u pogledu rješavanja optimizacijskih problema s ciljem unapređenja učinkovitosti željezničkog

prometa.

Predavanja imaju svrhu uputiti studenta u postojeće stanje i pomoći mu u razumijevanju aktualne

problematike vezane za primjenu najnovijih tehnologija u području upravljanja željezničkim prometom. Cilj

predavanja je usmjeravati studenta u pogledu planiranja istraživačkih aktivnosti i rada u laboratoriju s ciljem

razvoja novih rješenja u svrhu unapređenja procesa upravljanja željezničkim prometom.

Rad u laboratoriju obuhvaća izradu računalnih modela željezničkih sustava i izvođenje simulacijskih

eksperimenata u specijaliziranim programima OpenTrack i RailSys u svrhu izučavanja utjecaja različitih

sustava upravljanja na učinkovitost željezničkog prometa. Uz to rad u laboratoriju obuhvaća izradu

inovativnih sustava i optimizacijskih algoritmima za rješavanje pojedinih problema u okviru procesa

upravljanja željezničkim prometom temeljenih na primjeni tehnika umjetne inteligencije, u programskom

paketu Matlab.

Posebna pozornost u istraživanjima u okviru ovog istraživačkog seminara, biti će posvećena ulozi anticipacije

u procesu upravljanja željezničkim prometom.

Navedene aktivnosti doktorandima će omogućiti kvalitetnu pripremu za polaganje kvalifikacijskog

doktorskog ispita, izradu radova za međunarodne konferencije i znanstvene časopise te prijavu i uspješnu

javnu obranu teme doktorskog rada.


1. Brebbia CA, Mera J, Passerini G, Tomii N, Tzieropoulos P. Computers in Railways XVI. WIT Press; 2018.

2. Ning B. Advanced Train Control Systems. WIT Press; 2010.

3. Stanley P. ETCS for Engineers.Hamburg: Eurailpress; 2011.

4. Pachl J. Railway Operation and Control 3nd edition, Mountlake Terrace, USA: VTD Rail Publishing; 2015.

5. Theeg G, Vlasenko S. Railway Signalling & Interlocking. Hamburg: Eurailpress; 2009.

6. Winter P. Compendium on ERTMS. International Union of Railways; 2009.


1. Haramina H. Inteligentni transportni sustavi u željezničkom prometu. Zagreb: Fakultet prometnih

znanosti; 2017.

2. Kessell C, Emmerson A. Railway Telecommunications. Institution of Railway Signal Engineers; 2004.

3. Hansen IA, Pachl J, editors. Railway Timetabling. & Operations. Hamburg; 2014.






Metoda razgovora



157








158


NAZIV ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: Istraživački seminar iz planiranja mobilnosti u gradovima


IME NOSITELJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: izv. prof. dr. sc. Davor Brčić, izv. prof. dr. sc. Ljupko Šimunović, doc.

dr. sc. Marko Slavulj



BROJ SATI NASTAVE:


I.



Predavanja u obliku interaktivnog rada s nastavnicima (2h/tj.) 30

Rad u laboratoriju na analizi urbanih transportnih problema (2h/tj.) 30

260

II.





250

III.




255



260



260

VI.





250



relevantnog istraživanja iz područja gradskog prometa, urbane mobilnosti i održivog urbanog razvoja. Trend

globalne urbanizacije uzrokuje sve složenije zahtjeve vezane uz planiranje održive mobilnosti u gradovima.

Povećanje mobilnosti i dostupnosti, uz istovremeno smanjenje prometnog zagušenja, nesreća i onečišćenja

okoliša izazov je svim gradovima bez obzira na tehnološki stupanj razvoja. Kroz istraživački seminar



159

doktorandi će moći započeti praktična istraživanja iz određenog područja planiranja mobilnosti u gradovima

koristeći različite aktivnosti:


dosadašnjih znanstvenih istraživanja i objavljenih znanstvenih radova iz područja gradskog prometa i održive

urbane mobilnosti te dati prikaz istraživačkih postignuća (Znanstveni radovi objavljeni u znanstvenim

časopisima indeksiranim u bazama CC, SCI, SCIE, relevantni doktorski radovi vezani uz tematiku istraživanja i

CIVITAS projekti).

Predavanje – predavanjima se će se obraditi tematika iz područja analize urbanih transportnih problema i

planiranja održive mobilnosti u gradovima. Uža područja koja se razmatraju su: prometna politika urbane

sredine, strateški dokumenti iz područja planiranja mobilnosti u gradovima, planovi održive urbane

mobilnosti (SUMP), indikatori i indikatori postignuća urbane mobilnosti, planiranje javnog gradskog i

prigradskog prijevoza putnika, carpooling, carsharing, e-mobilnost, nemotorizirani promet, koncept

integriranog prometnog sustava, strategije i mjere upravljanja prijevoznom potražnjom, politika parkiranja u

gradovima, koncept dostavnog prometa u gradovima (SULP),upravljanje mobilnošću (tvrtke, škole i

sveučilišni kampusi), analiza povezanosti namjene korištenja zemljišta i urbane mobilnosti, upravljanje

sigurnošću cestovnog prometa u gradovima. Doktorand će o svojim spoznajama koje je stekao nakon analize

dosadašnjih znanstvenih istraživanja i objavljenih znanstvenih radova, informirati nositelja istraživačkog

seminara koristeći metodu usmenog izlaganja i interaktivnog razgovora. Razmjena znanstvenih spoznaja i

informacija omogućit će doktorandu razvijanje kritičkog mišljenja o određenoj temi iz planiranja mobilnosti

u gradovima.

Rad u laboratoriju - u laboratoriju će se koristit metoda projektne nastave u kojoj će doktorand biti uključen

kao član šireg projektnog tima koji radi na određenim kompleksnim i multidisciplinarnim temama iz područja

planiranja održive mobilnosti u gradovima. Rad u laboratoriju omogućit će doktorandu razradu metodologije

za provedbu vlastitih istraživanja.

Navedene aktivnosti omogućit će doktorandu pripremu kvalifikacijskog doktorskog ispita, pripremu radova



1. Enoch M. Sustainable Transport Mobility Management and Travel Plans. Farnham: Ashgate

Publishing Limited; 2012.

2. Ortuzar J de D, Willumsen LG. Modelling Transport. 4th Edition. Chichester, UK: John Wiley and Sons;

2011.

3. Sinha K, Labi S. Transportation Decision Making: Principles of Project Evaluation and Programming.

New Jersey: John Wiley & Sons; 2007.


1. Suzuki H, Cervero R, Kanako I. Transforming Cities with Transit. Washington DC: World Bank; 2013.

2. Pucher J, Buehler R. City cycling. Massachusetts: Massachusetts Institute of Technology; 2012.







160


Metoda pisanja

Metoda razgovora


Doktorand je dužan biti prisutan i aktivno sudjelovati u svim predviđenim aktivnostima koje je usuglasio s

nositeljem. Nositelj istraživačkog seminara na kraju svakog semestra podnosi izvješće o radu doktoranda na

temelju kojeg potpisom ovjerava ispunjenje svih predviđenih aktivnosti tijekom pojedinog semestra.

Prikaz kriterija za potpis po semestrima:

Semestar I - Prikaz tri istraživačka postignuća, priprema i rad na dva rada za međunarodnu konferenciju,

prisustvovanje predavanjima i boravak u laboratoriju.

Semestar II. - Prikaz jednog istraživačkog postignuća, položen kvalifikacijski doktorski ispit, prisustvovanje

predavanjima i boravak u laboratoriju.

Semestar III. - Prikaz dva istraživačka postignuća, priprema dva rada za međunarodnu konferenciju i

prisutnost predavanjima.

Semestar IV. - Priprema rada za časopis „A“ kategorije i prikaz jednog istraživačkog postignuća.

Semestar V. - Javna obrana teme doktorskog rada i prikaz jednog istraživačkog postignuća.

Semestar VI. - Prikaz dva istraživačka postignuća, priprema dva rada za međunarodnu konferenciju

prisustvovanje predavanjima i boravak u laboratoriju.

Kandidat treba voditi dnevnik rada za svaki semestar istraživačkog seminara. U dnevnik rada se upisuju sve

aktivnosti koje nastavnik ovjerava potpisom.




161


NAZIV ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: Istraživački seminar iz optimizacije logističkih sustava


IME NOSITELJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: prof. dr. sc. Kristijan Rogić, prof. dr. sc. Mario Šafran, prof. dr. sc.

Jasmina Pašagić Škrinjar, izv. prof. dr. sc. Nikolina Brnjac, doc. dr. sc. Diana Božić, doc. dr. sc. Ratko

Stanković, doc. dr. sc. Ivona Bajor

IMENA NASTAVNIKA /SURADNIKA NA ISTRAŽIVAČKOM SEMINARU: dr. sc. Tomislav Rožić


BROJ SATI NASTAVE:


I.





260

II.





250

III.





270

IV.




260



260

VI. Priprema rada za časopis A kategorije 220

Rad u laboratoriju ( 2h/tj.) 30

250



162



relevantnog istraživanja iz područja optimizacije logističkih sustava.Doktorandu omogućiti dobivanje šireg

uvida u aktualna istraživanja u ovom području, definirati znanstveno pitanje, pristup problemu i metode

rješavanja problema. Opskrbni lanci obuhvaćaju sveukupne proizvodne i distribucijske lance od sirovine do

krajnjeg korisnika uključujući i povratne kanale (povrat proizvoda i/ili ponovana uporaba materijala) koji se

ostvaruju kroz logističke sustave. Suradnjom s više nositelja, upisom odgovarajućih kolegija i odgovarajućim

aktivnostima na istraživačkom seminaru, doktorandu će biti omogućeno stjecanje „šire slike“ o opskrbnih

lanaca i logističkih sustava kao i pojedinim užim područjima istraživanja.

Kroz istraživački seminar doktorand će moći započeti praktična istraživanja iz područja opskrbnih lanaca i

logističkih sustava kroz različite aktivnosti, kako slijedi:

Prikaz istraživačkih postignuća – doktorand će tijekom trajanja istraživačkog seminara provoditi analizu

dosadašnjih znanstvenih istraživanja i objavljenih znanstvenih radova iz odabranog užeg područja

istraživačkog seminara, te dati prikaz istraživačkih postignuća (relevantni projekti, znanstveni radovi

objavljeni u znanstvenim časopisima indeksiranim u bazama CC, SCI, SCIE, relevantni doktorski radovi).




razvijanje kritičkog mišljenja o određenoj temi iz područja optimizacije logističkih sustava.

Rad u laboratoriju - U laboratoriju će se koristiti metoda projektne nastave u kojoj će doktorand biti član šireg

projektnog tima koji radi na određenim kompleksnim temama iz područja optimizacije logističkih sustava.

Rad u laboratoriju omogućit će doktorandu razradu metodologije za provedbu vlastitih istraživanja te

provedbu eksperimenata.


za međunarodne konferencije i znanstvene časopise A kategorije, te pripremu i prijavu teme doktorskog rada.



Singapur: McGraw-Hill;2013.

2. Schonsleben P. Integral Logistics Management-Planning and Control of Comprehensive Supply

Chains. Zurich: CRC Press Company; 2004.

3. Jacobs RF. Operations and Supply Chain Management. Indiana: University of Southern California;

2013.


1. Hompel M. Schmidt, T. Warehouse Management Automation and Organization of Warehouse and

Order Picking System. Berlin- Germany: Springer – Verlagis; 2007.

2. Schmalstieg D, Hollerer T. Augmented Reality: Principles and Practice (Usability). Boston: Pearson

Education; 2016.

3. Larose D.T, Larose C.D. Data Mining and Predictive Analytics. New Yersey: John Wiley&Sons; 2015.




163




Metoda pisanja





kojeg potpisom ovjerava ispunjenje svih predviđenih aktivnosti tijekom pojedinog semestra. Uvjeti za

potpis:

- Prvi semestar: prisutnost na predavanjima (ispunjen dnevnik rada); tri prikaza istraživačkih

postignuća; završen rad za međunarodnu konferenciju.

- Drugi semestar: prisutnost na predavanjima (ispunjen dnevnik rada); jedan prikaz istraživačkih

postignuća; položen KDI.

- Treći semestar: prisutnost na predavanjima (ispunjen dnevnik rada); dva prikaza istraživačkih

postignuća; dva završena rada za međunarodnu konferenciju.

- Četvrti semestar: jedan prikaz istraživačkih postignuća; dva završena rada za međunarodnu

konferenciju.

- Peti semestar: jedan prikaz istraživačkih postignuća; uspješna javna obrana teme doktorskog rada.

- Šesti semestar: završen rad za časopis A kategorije.




164


NAZIV ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: Istraživački seminar iz organizacije integriranog prijevoza putnika


IME NOSITELJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: doc. dr. sc. Borna Abramović



BROJ SATI NASTAVE:


I.

Prikaz istraživačkog postignuća (WoS i SCOPUS) 120

Priprema rada za međunarodnu konferenciju 80



260

II.



Rad u laboratoriju (6 h/tj.) 90

270

III.



Terensko istraživanje + izvještaj 170

260



250



270

VI.



Priprema rada za međunarodnu konferenciju 80

Prikaz istraživačkih postignuća 80

250



relevantnog istraživanja iz područja organizacije integriranog prijevoza putnika. Prikaz istraživački postignuća

moguće je ostvariti: (1) analiza relevantne literature koristeći se bazama WoS i SCOPUS, (2) analiza

znanstvenih istraživanja (Europska komisija, Fraunhofer Institut, Međunarodna željeznička unija (UIC), French

institute of science and technology for transport, spatial planning, development and networks (IFFSTAR) te

ostali relevantne istraživačke institucije) i (3) kritički osvrt na doktorske radove iz područja organizacije

integriranog prijevoza putnika. U sklopu pripreme rada za međunarodnu konferenciju doktorand će odabrati

predmet istraživanja iz organizacije integriranog prijevoza putnika te će postaviti hipotezu istraživanja. Nakon

istraživanja će napisati izvještaj oblikovan prema zahtjevima međunarodne konferencije.



165

Rad laboratoriju podrazumijeva napredno korištenje programskih paketa kao što su RailSYS, VISUM i SAS.

Svaki od navedenih programskih paketa ima mogućnost samostalnog programiranja odnosno ta značajka

omogućava testiranje postavljenih hipotezi u području istraživanja. Također će se doktorand uključiti u širi

tim istraživača koji se bave laboratorijskim istraživanjima iz područja organizacije integriranog prijevoza

putnika. Terensko istraživanja će se definirati u skladu sa utvrđenim područjem istraživanja. Terensko

istraživanje obuhvaća definiranje načina i postupaka prikupljanja potrebnih podataka. Doktorand će

prepoznati ciljeve terenskog istraživanja te prema njima utvrditi trošak, vrijeme, ljudstvo i tehničke resurse.


1. Stadtbahnsysteme - Light Rail Systems. DVV Media Group; 2014.

2. Tumlin J. Sustainable transportation planning: Tools for creating vibrant, healthy, and resilient

communities. John Wiley & Sons; 2011.

3. Verkehrsverbünde - Transport Alliances. VDV - Verband deutscher Verkehrsunternehmen; 2009.


1. Dios Ortuzar J, Willumsen LG. Modelling transport. New Jersey: Wiley; 1994.

2. Schneider C. Unternehmenssteuerung und Controlling im ÖPNV. DVV Media Group; 2013.





Metoda pisanja


Metoda razgovora






Uvjeti za potpis prema semestrima:

I. uspješno održano predavanje na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji

II. prezentacija materijala o istraživačkom dostignuću

III. uspješno obavljeno terensko istraživanje

IV. prihvaćen rad na recenziju u časopisu kategorije A

V. prezentacija materijala o istraživačkom dostignuću

VI. uspješno održano predavanje na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji




166


NAZIV ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: Istraživački seminar iz inteligentnih transportnih sustava


IME NOSITELJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: prof. dr. sc. Sadko Mandžuka, prof. dr. sc. Tonči Carić, izv. prof. dr.

sc. Niko Jelušić, doc. dr. sc. Mario Muštra, doc. dr. sc. Edouard Ivanjko

IMENA NASTAVNIKA /SURADNIKA NA ISTRAŽIVAČKOM SEMINARU: dr. sc. Juraj Fosin, doc. dr. sc. Pero Škorput, dr.

sc. Miroslav Vujić


BROJ SATI NASTAVE:


I.





250

II.





265

III. Priprema rada za časopis A kategorije 220


280

IV.





250

V.




265

VI. Priprema rada za časopis A kategorije 220


280



167


Cilj istraživačkog seminara je pripremiti i osposobiti doktoranda za provođenje samostalnog znanstvenog

istraživanja iz područja inteligentnih transportnih sustava. Doktorandu omogućiti dobivanje šireg uvida u

aktualna istraživanja u ovom području, definirati znanstveno pitanje, pristup problemu i metode rješavanja

problema. Većom suradnjom s pojedinim nositeljem ili nositeljima, doktorandu se omogućava uža

specijalizacija u prikupljanje podataka iz prometnog sustava za potrebe inteligentnog upravljanja prometom;

estimaciji stanja prometnih tokova u inteligentnom upravljanju prometom; modeliranju transportnog

sustava i entiteta za potrebe automatskog upravljanja prometom; naprednih algoritama upravljanja

prometom; kooperativnih sustava u prometu i transportu; autonomnih sustava u prometu i transportu

(autonomna vozila, autonomni sustavi upravljanja prometom) te algoritama predikcije ponovljivih zagušenja

na prometnicama uzrokovanih dnevnim migracijama u urbanim područjima.


1. Perallos A, Hernandez-Jayo U, Onieva E, García-Zuazola I J. Intelligent Transport Systems:

Technologies and Applications. John Wiley & Sons, Inc.; 2015.

2. McCluskey L T, Kotsialos A, Müller J P, Klügl F, Rana O, Schumann R. Autonomic Road Transport

Support Systems. Birkhäuser; 2016.

3. Picone M, Busanelli S, Amoretti M, Zanichelli F, Ferrari G. Advanced technologies for intelligent

transportation systems. Springer; 2015.

4. Toth P, Vigo D. Vehicle Routing Problems, Methods, and Applications. Philadelphia: Society for

Industrial and Applied Mathematics; 2014.


1. Klein LA. Sensor technologies and data requirements for ITS: Artech House; 2001.





Doktorand je dužan aktivno sudjelovati u predviđenim aktivnostima koje su odredili nositelji kolegija i

ostvariti planom propisane aktivnosti. Na kraju svakog semestra nositelji istraživačkog seminara sastavljaju

izvješće o radu doktoranda u kojem je osim samog rada doktoranda tijekom semestra prezentirana i suradnja

pojedinog nositelja istraživačkog seminara s doktorandom. Ukoliko se zbog interesa znanstveno-istraživačkog

rada ukaže potreba za izmjenom odnosa predviđenih aktivnosti, isto se uz obrazloženje navodi u izvješću o

radu doktoranda. Pri tome ukupno opterećenje doktoranda treba ostati isto. Izvješće potpisuje nositelj koji

je najviše uključen u rad sa doktorandom. Pozitivno izvješće o radu doktoranda nositelj potpisuje ako je

utvrđeno da je doktorand svojim radom i postignućima ostvario planirane aktivnosti u odgovarajućem

semestru.




168


NAZIV ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: Istraživački seminar iz mjerenja i optimiziranja performansi informacijsko-

komunikacijskih mreža


IME NOSITELJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: doc. dr. sc. Ivan Grgurević



BROJ SATI NASTAVE:


I.


Priprema rada za međunarodnu znanstvenu konferenciju (2 rada) 160

Predavanja i ciljani webinari (2h/tj.) 30


300

II.



Predavanja i ciljani webinari (2h/tj.) 15


290

III.


Priprema rada za međunarodnu znanstvenu konferenciju ili časopis B/C kategorije (2 rada)

160


270

IV. Prikaz istraživačkih postignuća (1 rad) 40


260



260

VI.


Priprema rada za međunarodnu znanstvenu konferenciju ili časopis B/C kategorije (1 rad)

80



250



relevantnog istraživanja iz područja mjerenja i optimiziranja performansi informacijsko-komunikacijskih

mreža. Kroz istraživački seminar doktorandi će moći započeti praktična istraživanja vezana za mjerenje i



169

optimiziranje performansi informacijsko-komunikacijskih mreža koristeći različite namjenske računalne

programe/programske alate kroz različite aktivnosti:


dosadašnjih znanstvenih istraživanja i objavljenih znanstvenih radova iz područja optimiziranja informacijsko-

komunikacijskih mreža te dati prikaz istraživačkih postignuća (primjenjivost specijaliziranih računalnih

programa, primjerice Ekahau Site Survey, GNS3, NS-2, N2-3, Mininet i dr., znanstvenih radova objavljenih u

znanstvenim časopisima indeksiranim u bazama CC, SCI, SCIE, kao i relevantne doktorske radove). Prikaz

istraživačkih postignuća potrebno je izraditi u pisanoj formi na definiranom obrascu istraživačkog seminara,

posebno pripremljenom za navedenu aktivnost.

Predavanja i ciljani webinari – doktorand će o provedenoj analizi i stečenim spoznajama o dosadašnjim

dostupnim znanstvenim istraživanjima i tematskim znanstvenim radovima informirati voditelja istraživačkog

seminara koristeći metodu usmenog izlaganja (prezentiranja) i razgovora. Doktorandu će se na temelju

usmenog izlaganja, prezentiranja i razgovora omogućit razvijanje kritičkog mišljenja o određenoj temi iz

mjerenja i optimiziranja performansi informacijsko-komunikacijskih mreža. Pohađanjem ciljanih tematskih

(javnih) webinara omogućit će se jasnije razumijevanje problematike istraživanja, svaki pohađani webinar bit

će potrebno u kratkoj formi prezentirat voditelju istraživačkog seminara i ostalim studentima (primjerice:

„Wi-Fi Webinars with Ekahau“, Optimize Your Wi-Fi Network for the iPhone, Ekahau Site Survey).

Rad u laboratoriju – doktorand će radom u laboratoriju primijeniti metode i programske alate za mjerenje i

optimiziranje performansi informacijsko-komunikacijskih mreža te definirati i primijeniti postupak za

optimiziranje informacijsko-komunikacijskih mreža. U laboratoriju će se primijeniti metoda projektne nastave

u kojoj će biti uključeno više sudionika u cilju provođenja kompleksnih istraživanja uz jasno definirane korake

(prikupljanje podataka, analiza podataka, odabir metode za optimizaciju, primjena metode bez ograničenja,

uvođenje ograničenja u problem, verifikacija, odabir varijante i dr.). Od doktoranda se očekuje identificiranje

čimbenika koji utječu na performanse informacijsko-komunikacijskih mreža.


1. Korowajczuk L. LTE, WiMAX and WLAN network design, optimization and performance analysis.

2nd ed. New York, USA: John Wiley & Sons, Ltd.; 2012.

2. Neumann, JC. The book of GNS3: build virtual network labs using Cisco, Juniper, and more. San

Francisco, USA: No Starch Press, Inc., 2015.

3. Sadiku MNO, Musa SM. Performance analysis of computer networks, Prairie View. USA: Springer



1. Girard A, Sanso B, Vazquez-Abad F. Performance evaluation and planning methods for the next

generation Internet. Boston, USA: Springer International Publishing; 2014.

2. Penttinen, Jyrki TJ. The telecommunications handbook: engineering guidelines for fixed, mobile and

satellite systems. 1st ed. West Sussex, UK: John Wiley & Sons, Ltd.; 2015.







170

Metoda pisanja

Metoda razgovora






Kriteriji za stjecanje/dobivanje potpisa iz istraživačkog seminara za doktorande je prisutnost doktoranda na

najmanje 80 % predavanja i pohađati sve propisane ciljane webinare (koji će biti naknadno razrađeni

gantogramom aktivnosti), ispunjenje plana rada u laboratoriju, što će se pratiti evidencijom odnosno

dnevnikom rada (gantogram aktivnosti doktoranda), u odgovarajućoj formi prikazati istraživačka postignuća

(ukupno tijekom šest semestara: 8 radova), pripremiti radove za međunarodnu znanstvenu konferenciju ili

časopis B/C kategorije (5 radova) i pripremiti rad za časopis A kategorije (1 rad).




171


NAZIV ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: Istraživački seminar iz sigurnosti i forenzičke analize informacijsko –

komunikacijskog sustava


IME NOSITELJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA:prof. dr. sc. Dragan Peraković



BROJ SATI NASTAVE:


I.





250

II.





280

III.





250

IV. Prikaz istraživačkih postignuća (1 rad) 40


260

V. Rad u laboratoriju (1h/tj.) 15


255

VI.





250



relevantnog istraživanja iz područja sigurnosti i forenzičke analize informacijsko – komunikacijskog sustava.

Nakon obavljenog istraživačkog seminara doktorand će moći povezati rezultate drugih znanstvenih

istraživanja iz područja sigurnosti i zaštite informacijsko-komunikacijskog prometa te forenzičke analize



172

komunikacijskog sustava i terminalnih uređaja, dentificirati čimbenike koji utječu na sigurnost informacijsko-

komunikacijskog prometa i procese forenzičke analize komunikacijskog sustava i terminalnih uređaja,

predložiti hipotezu istraživanja i pripadajuće argumente, vrednovati rezultate provedenog forenzičkog

eksperimenta, odabrati znanstvene metode forenzičkog istraživanja, uskladiti znanstveno istraživački rad

prema raspoloživim resursima, formulirati rezultate istraživanja sigurnosti analiziranog subjekta te

identificirati relevantnost rezultata istraživanja/metodologije istraživanja.


1. Jacobs S. Engineering Information Security: The Application of Systems Engineering Concepts to

Achieve Information Assurance. 2nd Edition. New Jersey: Wiley-IEEE Press; 2016.

2. Graves MW. Digital Archaeology: The Art and Science of Digital Forensics. Michigan: Addison-

Wesley Professional; 2013.

3. Tahiri S.Mastering Mobile Forensics. Birmingham: Packt Publishing; 2016.


1. Furnel S. Securing information and communications systems, principles, technologies and

applications. London: Artech House Inc.; 2008.

2. Kahate A. Cryptography and Network Security, 2nd Edition. New Delhi: McGraw-Hill Education;

2009.






Metoda pisanja


Metoda razgovora








173


NAZIV ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: Istraživački seminar iz područja razvoja primjene pomoćnih tehnologija


IME NOSITELJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA:doc. dr. sc. Marko Periša



BROJ SATI NASTAVE:


I.

Analiza trenutno dostupne znanstveno-stručne literature (case study, komparativna

analiza) (3 rada) 120



Rad u laboratoriju(4h/tj.) 60

290

II.




Rad u laboratoriju - Istraživanje mogućnosti identifikacijskih tehnologija, Prijedlog

razvoja novih usluga (4h/tj.) 60

280

III.




255



260



280

VI.





250



174


Analiza trenutno dostupne znanstveno-stručne literature podrazumijeva da se doktoranda uvede u područje

istraživanja s ciljem upoznavanja trenutnih dostignuća iz područja istraživane problematike (pomoćnih

tehnologija). Takav pristup doktorandu pruža sve relevantne informacije o trenutnom razvoju

tehnologije/usluga/rješenja.

U procesu modeliranja sustava pomoćnih tehnologija predložena rješenje ili usluge potrebno je opisati HAAT

(Human Activity Assistive Technology) i CAT (Comprehensive Assistive Technology) modelima. U tu svrhu

potrebno je doktorande uvesti u problematiku savladavanje svakodnevnih barijera osoba s invaliditetom i

osoba starije životne dobi.

Radom u laboratoriju za razvoj i primjenu informacijsko-komunikacijskih pomoćnih tehnologija istraživat će

se mogućnosti AIDC tehnologija te ostalih identifikacijskih tehnologija. Također će se analizirati i definirati

korisnički zahtjevi te definiranje novih rješenja i usluga (vrijednosnih lanaca isporuke usluga). Ispitivanje i

analiziranje dostupnosti mobilnih terminalnih uređaja te aplikativnih rješenja mobilne operativne sustave.

Komunikacijske i identifikacijske tehnologije moguće je koristiti u zatvorenim i otvorenim prostorima stoga

je potrebno u laboratorijskim uvjetima istražiti njihovu primjenu ovisnu o zahtjevima korisnika i sustava.

Utvrđenim spoznajama o mogućnostima istraživanih tehnologija i definiranih korisničkih zahtjeva ili zahtjeva

sustava moguće je predložiti nove usluge. U tu svrhu od doktoranda se očekuje prijedlog elemenata

arhitekture informacijsko-komunikacijskog sustava i provjera predloženog modela kroz simulacijske alate ili

eksperimentalnom provjerom.

OBVEZATNALITERATURA

1. Dobre C, Mavromoustakis C, Garcia N, Goleva R, Mastorakis G. Ambient Assisted Living and

Enhanced Living Environments Principles. Technologies and Control; 2017.

2. Garcia NM, Rodrigues JJPC. Ambient Assisted Living Book; 2015.

3. Ho T. The application of radio frequency identification technology in facility management.Hong

Kong: The University of Hong Kong; 2012.

4. Chilamkurti N, Zeadally S, Chaouchi Hakima E. Next-Generation Wireless Technologies.London:

Springer; 2013.


1. Helal A, Mokhtari M, Abdulrazak B. The Engineering Handbook of Smart Technology for Aging,

Disability and Independence. John Wiley & Sons, Inc.; 2008.

2. Hersh MA, Johnson MA. Assistive Technology for Visually Impareired and Blind People; 2008.






Metoda pisanja


Metoda razgovora



175





Doktorand treba ispunjavati sve obaveze prema dogovoru, objave radova na znanstveno-stručnim

konferencijama i časopisima.




176


NAZIV ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: Istraživački seminar o kvaliteti telekomunikacijskih usluga


IME NOSITELJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA:izv. prof. dr. sc. Štefica Mrvelj

IMENA NASTAVNIKA /SURADNIKA NA ISTRAŽIVAČKOM SEMINARU: dr. sc. Marko Matulin


BROJ SATI NASTAVE:



177


I.

Prikupljanje relevantne literature i prikaz istraživačkih postignuća drugih istraživača za izabranu temu (prikazati u obliku preglednog rada)

120

Analiza i prezentiranje istraživačkih postignuća drugih istraživača 45

Predavanja koja obuhvaćaju diskusiju i raspravu na temu koja je proizišla iz istraživačkih postignuća drugih istraživača ili vlastitog istraživanja (prosječno 2h/tjedno)

30

Provođenje istraživačke aktivnosti u laboratoriju ili u stvarnom okruženju ovisno o definiranoj temi istraživanja (prosječno 2h/tjedno)

30


265

II.

Prikupljanje relevantne literature i prikaz istraživačkih postignuća drugih istraživača za izabranu temu (prikazati u obliku preglednog rada)

40


Predavanja na konferenciji ili radionici 30


45

265

III.

Predavanja pozvanog predavača ili predavanje na drugoj instituciji ili webinari u organizaciji relevantnih međunarodnih institucija ili udruga (2h/tjedno)

30

Prikaz vlastitih istraživačkih postignuća (prikazati u obliku izvješća) i prezentacija studentima doktorskog ili diplomskog studija

120


75

Prisutnost na javnim obranama tema doktorskih radova 9

Osvježavanje prikaza dosadašnjih postignuća drugih istraživača za izabranu temu 30

264



260

V. Priprema prijave i javna obrana teme doktorskog rada 220

Provođenje istraživačkih aktivnosti i prikaz rezultata istraživanja 40

260

VI.

Analiza i prezentiranje istraživačkih postignuća vlastitih istraživanja 50


Predavanja koja obuhvaćaju diskusiju i raspravu na temu koja je proizišla iz istraživačkih postignuća drugih istraživača ili vlastitog istraživanja (prosječno 2h/tjedno)

30


45

Testiranje hipoteza postavljenih u nacrtu doktorskog rada 50

255


Prikupljanje relevantne literature koja pokriva područje: zahtjeva različitih aplikacija i korisnika koji

se odnose na QoS (kvalitetu usluge) i QoE (iskustvenu kvalitetu usluge), QoS arhitekture, izazovi u

osiguranju kvalitete usluge u višeuslužnim mrežama te realizacije QoS-a u mreži i protokole.



178

Prikazivanje istraživačkih postignuća drugih autora i identifikacija potencijalnog ''problema'' koji

treba riješiti.

Definiranje ciljeva vlastitog istraživanja koji će osigurati dovoljnu razinu inovativnosti u odnosu na

postojeća istraživanja.

Diskusija i rasprava u manjim grupama na temu koja je proizišla iz istraživačkih postignuća drugih

autora i na temu vlastitih istraživačkih postignuća.

Dizajniranje eksperimenta za provođenje istraživanja kojim će se moći postaviti hipoteze ili testirati

postavljenje hipoteze.

Provođenje istraživanja u laboratoriju fakulteta, odgovarajućoj tvrtki, ili u stvarnom okruženju što

će ovisiti o izabranoj temi istraživanja, tj. identificiranom ''problemu''.

Statistička analiza prikupljenih podataka i interpretacija rezultata koja omogućuje prikaze vlastitih

istraživačkih postignuća koja mogu biti napisana u obliku izvješća, prezentacije ili rada za

konferenciju ili časopis.

OBVEZATNALITERATURA

1. Chen C W, Chatzimisios P, Dagiuklas T, Atzori L. Multimedia Quality of Experience (QoE): Current

Status and Future Requirements. Wiley; 2016.

2. Möller S, Raake A. Quality of Experience. Springer; 2014.


1. Szigeti T, Hattingh C, Barton R, Briley K. Jr. End-to-End QoS Network Design: Quality of Service for

Rich-Media & Cloud Networks. 2nd Edition. Cisco Press; 2013.

2. Wang Y, Zhou W, Zhan P. QoE Management in Wireless Networks. Springer; 2017.

3. Soldani D, Li M, Cuny R. QoS and QoE Management in UMTS Cellular System John Wiley and Sons;

2006.

4. Odom W, Cavanaugh MJ. Cisco QOS Exam Certification Guide: IP Telephony Self-Study. 2nd Edition.

Cisco Press; 2005.






Metoda pisanja


Metoda razgovora



Obveze doktoranda proizlaze iz definiranih aktivnosti u svakom semestru, odnosno iskazanih izlaznih

rezultata svake pojedine aktivnosti (izvješća, prezentacije, radovi, prisutnost na predavanjima i raspravama

itd.).



179




180


NAZIV ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA: Istraživački seminar iz područja utjecaja prometne signalizacije na sigurnost

cestovnog prometa


IME NOSITELJA ISTRAŽIVAČKOG SEMINARA:prof. dr. sc. Anđelko Ščukanec, doc. dr. sc. Darko Babić



BROJ SATI NASTAVE:


I.

Prikaz istraživačkih postignuća (10 radova) 100




290

II.


Kvalifikacijski doktorski rad/ispit iz područja utjecaja prometne signalizacije na ponašanje vozača i sigurnost cestovnog prometa

150



270

III.




255



260



260

VI.


Rad na uobličavanju doktorskog rada 100

Formiranje i interpretacija rezultata istraživanja 90

260


Tijekom trajanja istraživačkog seminara doktorand će prisustvovanjem na predavanjima i aktivnim radom u

laboratoriju stjecati nova znanja i sposobnosti potrebne za izradu doktorskog rada. Na predavanjima će se

doktoranda usmjeravati kroz istraživački proces te će se razmjenom mišljenja i kritičkom konverzacijom

između nastavnika i doktoranda omogućiti doktorandu stjecanje znanja potrebnog za definiranje budućih



181

istraživačkih aktivnosti kojima će se nadopuniti određeni nedostatci u dosadašnjim istraživanjima te proširiti

znanja i spoznaje iz problematike istraživanja. Također, cilj predavanja je naučiti doktoranda znanstveno-

istraživačkom radu te metodologiji provođenja istraživanja.

Rad u laboratoriju predstavlja jednu od osnovnih aktivnosti istraživačkog seminara u kojoj će doktorand

aktivnim radom na suvremenom istraživačkoj opremi te programskim alatima steći potrebne vještine vezane

uz prikupljanje, organizaciju, obradu, analizu i modeliranje podataka.

Rad u laboratoriju temeljit će se na ispitivanju kvalitete prometne signalizacije, obradi prikupljenih rezultata

idefiniranja uzročno-posljedičnih veza na sigurnost prometa. Također rad u laboratoriju podrazumijeva

provođenje testiranja ispitanika primjenom sustava za praćenje oka vozača te suvremenog simulatora vožnje

sa mogućnošću promjene atributa i uvjeta vožnje. Cilj laboratorijskog rada je simuliranje stvarnih prometnih

uvjeta s ciljem dobivanja spoznaja o utjecaju prometne signalizacije na ponašanje vozača te cjelokupnu

prometnu sigurnost. Dio istraživanja provest će se i u stvarnim prometnim uvjetima kako bi se

komparativnom analizom evaluirali rezultati dobiveni u laboratoriju.

Dobivene rezultate i spoznaje doktorand će prezentirati putem znanstvenih radova u časopisima i

međunarodnim znanstvenim konferencijama te izradom doktorskog rada.


1. Pavement Marking Handbook.Texas Department of Transportation; 2004.

2. Carlson PJ, Lupes MS. Methods for Maintaining Traffic Sign Retroreflectivity. FHWA-HRT-08-026;

2007.

3. Castro C. Human Factors of Visual and Cognitive Performance in Driving. CRC Press: Taylor&Francis

Group; 2009.


1. Dewar R, Olson P. Human Factors in Traffic Safety. Lawyers&Judges Publishing Company Inc.; 2007.

2. Bojko A. Eye Tracking the User Experience: A Practital Guide to Research. Rosenfeld Media; 2013.

3. Holmqvist K, Nystrom M, Andersson R, Dewhurst R, Jarodzka H, Weijer J. Eye Tracking: A

Comprehensive Guide to Methods and Measures. Oxford University Press; 2011.

4. Castro C, Horberry T. The Human Factors of Transport Signs. CRC Press; 2004.

5. Olson PL, Dewar R, Farber E. Forensic Aspects of Driving Perception and Response. Lawyers&Judges

Publishing Company Inc.; 2010.






Metoda pisanja

Metoda razgovora



182




kojeg potpisom ovjerava ispunjenje svih predviđenih aktivnosti tijekom pojedinog semestra




183

A.6. NASTAVNI I ŽNANSTVENI UVJETI IŽVOĐENJA DOKTORSKOG STUDIJA

A.6.1. POPIS NASTAVNIKA

Redni broj: 1.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Borna Abramović

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Životopis

Borna Abramović rođen je 20.09.1977. u Slavonskom Brodu. Osnovnu te srednju Željezničku tehničku školu

završio je u Zagrebu. 2003. godine diplomirao je na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu na

temu "Formalne metode u analizi sigurnosti željezničkih cestovnih prijelaza u razini" Znanstveni magistarski

rad uspješno je obranio 2007. godine na temu "Tehnološki model pristojbi za željezničku infrastrukturu".

Doktorski rad pod nazivom "Modeliranje potražnje u funkciji prijevoza željeznicom" uspješno je obranio 2010.

Izabran je u znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik te je izabran u znanstveno nastavno zvanje docenta

te obnaša funkciju voditelja Katedre za organizaciju željezničkog prometa. Nositelj je slijedećih kolegija:

Organiziranje željezničkog prometa, Prijevoz robe željeznicom, Gospodarenje u željezničkom sustavu i

Organizacija prijevoza putnika željeznicom. Izvođač je kolegija Teorija igara i Teorija prometa. Na Fakultetu

elektrotehnike i računalstva Sveučilišta u zagrebu izvođač jekolegija Željeznički sigurnosno-signalni i

komunikacijski sustavi. Gost predavač je na slijedećim visoko obrazovnim ustanovama: University of Žilina

(Slovačka), University of Pardubice (Češka), University of Palermo (Italija), Technical University Carolo-

Wilhelmina Braunschweig (Njemačka), University of Ljubljana (Slovenija), University of Košice (Slovačka),

University of Novi Sad (Srbija), Institute of Technology and Business in Češke Budejovice (Češka), Newcastle

University (Ujedinjeno Kraljevstvo), Budapest University of Technology and Economics (Mađarska) i Vilnius

Gediminas Technical University (Litva).

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: docent, 28.3.2017.

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa, odnosno koji su relevantni

za područje doktorskog programa

1. Abramović B.Passenger’s Satisfaction on Long Distance Terminals: Case Study City of Zagreb.

Periodica Polytechnica Transportation Engineering. 2017; 45(1):42-47.

2. ČernaL, Daniš J, Abramović B. The Proposal of Tariff Taking Into Account the Risk From Unoccupied

Capacity of Passenger Trains. Komunikácie. 2017;19(2):90-95.

3. Furdić M, Brnjac N, Pašagić Škrinjar J, Abramović B. Gravitational Zones of the Port of Rijeka,

In:Vidović M, Kilibarda M, Zečević S, Miljuš M, Radivojević G, editors. Proceedings of the 3rd Logistics

International Conference. Belgrade: University of Belgrade, Faculty of Transport and Traffic

Engineering, 2017;p. 117-122.

4. Abramović B, Vladislav Z, Vedran B. Organisation of Railway Freight Transport: Case Study CIM/SMGS

between Slovakia and Ukraine. European Transport Research Review. 2016;8(4): 27-27.

5. Abramović B. Izazovi željeznice u Hrvatskoj. Obnova: časopis za kulturu, društvo i politiku. 2016; 3(6):

93-106.



184

6. Nedeliakova E, Sekulova J, Nedeliak I, Abramović B. Application of Raymond Fisk Model in Research

of Service Quality. Komunikácie. 2016;18(2): 11-14.

7. Abramović B, Pašagić Škrinjar J, Šipuš D. Analysis of Railway Infrastructure Charges Fees on the Local

Passengers Lines in Croatia.In: Čokorilo O, editor. Proceedings of the Third International Conference

on Traffic and Transport Engineering. Belgrade: City Net Scientific Research Center, 2016;p. 918-923.

8. Abramović B, Šipuš D. The Comparative Analysis of Transport Service Quality in Regional Rail and Bus

Traffic. In: Zitricky V, Pašagić-Škrinjar J, editors. Sustainable rail transport system at national level in

the frame of EU. Žilina: University of Žilina, 2016; p. 13-20.

9. Roso V, Brnjac N, Abramović B. Inland Intermodal Terminals Location Criteria Evaluation: The Case of

Croatia. Transportation journal. 2015;54(4): 496-515.

10. Abramović B. Analysis of the mobility of railway passenger transport in small urban areas. WIT

Transactions on The Built Environment. 2015; 146: 665-674.

11. Abramović B, Nedeliakova E, Lukinić D. Comparative Analysis on Providing the Service in IC Trains

Between Republic of Slovakia and Republic of Croatia. International Journal for Traffic and Transport

Engineering. 2015;5(3): 309-318.

12. Abramović B, Šipuš D. Proposal of Improvements to Mobility in the City of Sisak. Železničná doprava

a logistika - Railway Transport and Logistics. 2015; 11(1): 4-11.

13. Gašparik J, Abramović B, HalasM. New Graphical Approach to Railway Infrastructure Capacity

Analysis. Promet - Traffic & Transportation. 2015;27(4): 283-290.

14. Pašagić-Škrinjar J, Abramović B, Brnjac N. The Use of Game Theory in Urban Transport Planning.

Tehnički vjesnik: znanstveno-stručni časopis tehničkih fakulteta Sveučilišta u Osijeku. 22 2015;22(6):

1617-1621.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su relevantni za

područje doktorskog programa

Voditelj i istraživač znanstvenog projekta Ministarstva znanosti RH 135-1352339-2341 ''Modeliranje

komplementarnog razvoja transportnih modula'', Fakultet prometnih znanosti, (2007. – 2013.)

Istraživač na znanstvenom projektu Ministarstva znanosti RH 135-1352339-2346 ''Razvoj željeznice

kao budućeg nositelja prometnog opterećenja'', Fakultet prometnih znanosti, (2007. – 2013.). Glavne

istraživačice doc. dr. sc. Jasna Blašković Zavada



185

Redni broj: 2.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Darko Babić


Životopis

Darko Babić rođen je 28.05.1979. godine u Doboju, Bosna i Hercegovina. U Zagrebu je završio osnovnu i

srednju školu, te od 1998. do 2003. godine studirao na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, na kojem je

diplomirao u studenome 2003. godine. Iste godine upisao je poslijediplomski znanstveni magistarski studij

„Tehničko-tehnološki sustavi u prometu i transport“ na Fakultetu prometnih znanosti. U rujnu 2004., izabran

je u zvanje asistenta za područje tehničkih znanosti, znanstveno polje Tehnologija prometa i transport, na

Fakultetu prometnih znanosti. U rujnu 2006. magistrirao je obranivši znanstveni magistarski rad pod

naslovom „Metode planiranja logističko-distribucijskih procesa“ pod mentorstvom prof. dr. sc. Čedomira

Ivakovića i time stekao titulu magistra znanosti iz područja tehničkih znanosti, polje tehnologije prometa i

transport, cestovni smjer. U rujnu 2010. doktorirao je obranivši doktorski rad pod naslovom „Model

kategorizacije logističko-distribucijskih procesa“ pod mentorstvom prof. dr. sc. Kristijana Rogića i prof. dr. sc.

Anđelka Ščukanca i time stekao titulu doktora znanosti iz područja tehničkih znanosti, polje tehnologije

prometa i transport. U lipnju 2013., izabran je u zvanje docenta, a u svibnju 2013., izabran je u znanstveno

zvanje viši znanstveni suradnik za područje tehničkih znanosti, znanstveno polje Tehnologija prometa i

transport. Predsjednik Hrvatske udruge diplomiranih inženjera i inženjera Fakulteta prometnih znanosti,

predsjednik Tehničkog odbora za Normizaciju pri Državnom zavodu za norme, DZNM/TO 509 - Cestovna

oprema, član je Europskog odbora za normizaciju CEN/TC226 – Cestovna oprema i signalizacija te je član

Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta.Uz rad u nastavi sudjelovao je i sudjeluje u izradi

znanstvenih i stručnih projekata prvenstveno iz područja prometne signalizacije i sigurnosti cestovnog

prometa pri Zavodu za prometnu signalizaciju na Fakultetu prometnih znanosti. U koautorstvu je izdao veliki

broj znanstvenih radova, te je sudjelovao na više značajnih međunarodnih simpozija i kongresa, pozvanih

predavanja, radionica i slično. Aktivno koristi engleski i češki jezik u govoru i pismu, te ima elementarno znanje

njemačkog jezika. U svojem radu aktivno se koristi računalom.




1. Babić D, Fiolić M, Průša P. Evaluation of Road Markings Retroreflection Measuring Methods. In:

International Scientific Forum, ISF 2013. Tirana: European Scientific Institute, 2013;p. 104-114.

2. Babić D, Lahkmetkina N, Průša P. The Potential of the Russian Railways in China-Europe Transit Cargo

Transportation. In: Proceedings of the International Conference – Supply Chain and Logistics

Management – ICSCLLM 2013. New Delhi: University of Hulland Birla Institute of Management

Technology, 2013.

3. Kopcová M, Babić D, Průša P. Use Ecological Nanofilters on the Base of Natural Zeolite in the Modified

Rubber Compounds for Car Tires. In: Proceedings of the International Scientific Conference – ZIRP

2013 – Planning and Developement of Sustainable Transport System. Zagreb: Faculty of Transport

and Traffics Sciences, University of Zagreb, 2013; p. 103-110.

4. Trpišovský M, Babić D, Průša P. City Public Transport Infrastructure Investments Determining Factors.

In: Proceeding of the International Scientific Conference – ZIRP 2013 Planning and Development of

Sustainable Transport System. Zagreb: Faculty of Transport and Traffics Sciences, University of

Zagreb, 2013; p. 111-122.



186

5. Hruška R, Průša P, Babić D. The Use of AHP Method for Selection of Supplier. Journal Transport.

2014;29(8):195-203.

6. Babić D, Burghardt TE, Průša P. Analysis of Characteristics and Application of Waterborne Road

Marking Paint. In: Proceedings of the International Scienfic Conference on Traffic and Transport

Engineering – ICTEE 2014. Belgrade: International Journal for Traffic and Transport Engineering –

IJTEE, 2014; p. 265-274.

7. Babić D, Fiolić M, Průša P. Impact of Heavy Vehicle Visibility on Traffic Safety.In: Proceedings of the

International Scientific Conference – ZIRP 2014, Development Possibilities of Croatian Transport

System – Anniversary of EU Membership. Zagreb: Faculty of Transport and Traffic Sciences,

University of Zagreb, 2014; p. 125-133.



Znanstveni projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, pod naslovom „Dizajniranje procesa

intermodalnog transporta na koridorima V i X” (suradnik na projektu od 2007. do 2014.)

Projekt potpore Sveučilišta u Zagrebu: Analiza utjecaja prometne signalizacije na vizualnu detekciju

vozača, 2015. – 2016., Voditelj projekta



187

Redni broj: 3.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Danijela Barić


Životopis

Danijela Barić rođena je u Vinkovcima gdje je završila osnovnu školu i prirodoslovno-matematičku gimnaziju.

Na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 2001. godine na temu Optimalni planovi

transporta istovrsne robe (mentor: prof. dr. sc. Husein Pašagić). Kao apsolventici dodijeljena joj je Rektorova

nagrada Sveučilišta u Zagrebu za rad Optimalni izbor metode početnog plana kod transportnog problema

(mentor: prof. dr. sc. Husein Pašagić). Poslijediplomski znanstveni studij Tehničko-tehnološki sustavi u

prometu i transportu upisala je 2002. na Fakultetu prometnih znanosti. Magistrirala je 2006. godine na temu

Metode za ocjenu i izbor investicijskih projekata u prometu (mentori: prof. dr. sc. Damir Šimulčik i prof. dr.

sc. Joso Vurdelja). Iste godine na Fakultetu prometnih znanosti upisala je znanstveni poslijediplomski

doktorski studij Tehnologija prometa i transport. Doktorski rad Model planiranja prometno-tehnoloških

projekata u funkciji razvoja željeznice (mentori: prof. dr. sc. Marinko Jurčevićiprof. dr. sc. Srećko Kreč)

obranila je2010. U razdoblju od rujna 2002. do veljače 2008. godine bila je zaposlena u Institutu prometa i

veza, Kušlanova 2, Zagreb, na radnom mjestu znanstvene novakinje. Od veljače 2008. zaposlena je na

Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, najprije u statusu znanstvene novakinje, potom više asistentice, a

od 2012. do danas u statusu docentice na Zavodu za cestovni promet. U suradničko zvanje više asistentice

izabrana je 23. studenog 2010. godine. U znanstveno zvanje znanstvene suradnice u znanstvenom području

tehničkih znanosti, polje tehnologija prometa i transport, grana cestovni i željeznički promet izabrana je 11.

svibnja 2011., a uznanstveno zvanje više znanstvene suradnice 12. listopada 2016. godine. U znanstveno-

nastavno zvanje docentice izabrana je 21. svibnja 2012. godine te ponovno reizabrana 28. ožujka 2017., iako

ispunjava uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice. Nastavno je angažirana na

kolegijima preddiplomskog studija (Osnove tehnologije prometa), diplomskog studija (Vrednovanje cestovnih

projekata, Vrednovanje željezničkih projekata, Modeliranje i planiranje u cestovnom prometu i Upravljanje

razvojem i investicijama), specijalističkog studija (Menadžment tehnoloških projekata) i doktorskog studija

(Menadžment tehnoloških projekata). Znanstveno se usavršavala dva mjeseca u Institutu za prometne

znanosti KTI u Budimpešti (2004.) te tjedan dana u University of Eastern Finland (2013.). U svojstvu gosta

predavača boravila je po tjedan dana i održavala predavanja u Vilnius Gediminas Technical University, Faculty

of Transport Engineering (2014.), Universitat Politècnica de Catalunya (2015.) te University of Palermo

(2016.). Upisana je u Registar istraživača pri MZOS-u pod matičnim brojem 277024. Autorica je više od 50

znanstvenih radova, prezentirala je radove na 30-ak konferencija, sudjelovala je u izradi 10-ak znanstvenih

projekata i 50-ak stručnih projekata. Sudjelovala je u brojnim znanstveno-istraživačkim radionicama u zemlji

iinozemstvu. Organizirala dva okrugla stola, od kojih je jedan moderirala. Mentorirala je studente pri izradi

10 završnih, 31 diplomskog rada i jednog doktorskog rada. Formirala je istraživačku skupinu koja se bavi

istraživanjem sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima, rizičnog ponašanja sudionika u prometu i

prevencijom. Aktivno sudjeluje u radu znanstvenih i stručnih organizacija. Članica je World Conference on

Transport Research Society (WCTRS), predsjednica Hrvatskog društva željezničkih inženjera (HDŽI), članica

Upravnog odbora Hrvatskog inženjerskog saveza (HIS). Aktivno koristi engleski i njemački jezik u govoru i

pismu.






188

1. Pilko H, Mandžuka S, Barić D. Urban single-lane roundabouts: A new analytical approach using multi-

criteria and simultaneous multi-objective optimization of geometry design, efficiency and safety.

Transportation research part C-emerging technologies. 2017; 80:257-271.

2. Barić D, Pilko H, Strujić J. An Analytic hierarchy process model to evaluate road section design.

Transport. 2016; 31(3):312-321. DOI:10.3846/16484142.2016.1157830

3. Starčević M, Barić D, Pilko H. Survey based impact of influencing parameters on level crossings safety,

Promet-Traffic&Transportation. 2016; 28(6):639-649. DOI: http://dx.doi.org/10.7307/ptt.v28i6.2208

4. Barić D, Pilko H, Starčević Mn. Video- and survey-based analysis of pedestrian and cyclist behavior at

an urban level crossing.In: Transportation Research Procedia.Shangai: 14th World Conference on

Transport Research; 2016.

5. Barić D, Starčević M. Implementation of analytic hierarchy process in solving transport problems.

International Journal of the Analytic Hierarchy Process. 2015; 7(2):295-312. DOI:

http://dx.doi.org/10.13033/ijahp.v7i2.251

6. Pilko H, Brčić D, Barić D. Comparison of design variants for roundabout reconstruction using AHP

method – case study. In: Proceedings of 10th International Conference ROAD SAFETY IN LOCAL

COMMUNITY. Beograd: Saobraćajni fakultet, 2015.

7. Barić D, Starčević M. Implementation of analytic hierarchy process in solving traffic problems. In:

Proceedings of the International Symposium on the Analytic Hierarchy Process: the 13th ISAHP

conference. Pittsburgh: Creative Decision Foundation; 2014.

8. Barić D, Novačko L, Pilko H. The influence of the European CiViTAS ELAN project on development of

a better and sustainable public transport in the City of Zagreb. In: Pratelli A,editor. Public Mobility

Systems. Southampton: WIT Press, 2014; p. 41-50.



Učinci implementacije mjera povećanja sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima, PROM-PRO,

program potpore za uspostavu istraživačkih aktivnosti i skupina Fakulteta prometnih znanosti,

Zagreb, 2017.- danas; voditeljica

Istraživanje mjera povećanja sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima – 2. faza, PROM-PRO,

program potpore za uspostavu istraživačkih aktivnosti i skupina Fakulteta prometnih znanosti,

Zagreb, 2015. – 2016.; voditeljica

Učinci implementacije modela procjene rizika na željezničko-cestovnim prijelazima,Sveučilište u

Zagrebu / Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2015.; voditeljica

Istraživanje mjera povećanja sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima, Sveučilište u Zagrebu /

Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2013. – 2014.; voditeljica

Korelacija oblikovnosti i sigurnosti u raskrižjima s kružnim tokom prometa (135-0000000-

3313),MZOS, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, od 2012.; istraživač

Modeliranje komplementarnog razvoja transportnih modula (135-1352339-2341), MZOS, Fakultet prometnih znanosti 2008.-2012., istraživač



189

Redni broj: 4.

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Ernest Bazijanac


Životopis

Ernest Bazijanac rođen je 11.10.1952. u Virivitici. Školovanje: 1977. Tehnička vojna akademija, Zagreb, dipl.

inž. strojarstva, 1985. Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, mr.sc. tehničkih znanosti,

polje strojarstvo, 1991. Visoka vojnotehnička škola, Zagreb, dr. sc. iz tehničkih znanosti, polje strojarstvo.

Zaposlenja: 1977. - 1979. Tehnička baza Postojna, Slovenija, načelnik pogona za mototehniku, 1979. - 1980.

Tehnička baza Postojna, Slovenija, pomoćnik za organizaciju i tehnologiju, 1980. - 1991. Tehnička vojna

akademija, Zagreb, Katedra za motorna vozila, asistent i predavač, 1991. - Sveučilište u Zagrebu, Fakultet

prometnih znanosti, docent, izvanredni profesor, profesor, profesor u trajnom zvanju. Funkcije: 1993. - 2000.

predstojnik Zavoda za aeronautiku, 1998. - 2000. ravnatelj Hrvatskog zrakoplovnog nastavnog središta, 2000.

- 2004. predstojnik Zavoda za vojne pilote, 2004. - predstojnik Zavoda za aeronautiku, 2006. - 2010. pročelnik

odsjeka Aeronautike, 2010. - 2014. Dekan Fakulteta prometnih znanosti, 2014- Prodekan za poslovanje

Fakulteta prometnih znanosti. Nagrade: 2002. počasni časnički bodež Glavnog stožera OS RH za doprinos u

školovanju vojnih pilota, 2006. pohvala Načelnika Glavnog stožera OS RH (URBROJ: 512-06-06-640), povodom

svečanog obilježavanja Dana državnosti RH i promocije diplomiranih studenata aeronautike – vojnih pilota.

Članstva: 1993. član stručnog povjerenstva Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, uspostavljanje

sustava homologacije motora i vozila u Republici Hrvatskoj, 1994./95. član stručnog povjerenstva za osnivanje

sveučilišnog poslijediplomskog studija “Vođenje i upravljanje pokretnim objektima“ na Sveučilištu u Zagrebu,

1996. član Komisije Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo za ocjenjivanje osposobljenosti pravnih

osoba za provođenje homologacije, 1997. član stručnog povjerenstva za osnivanje sveučilišnog

poslijediplomskog studija “Promet i transport” na Fakultetu prometnih znanosti, 1998. član Povjerenstva za

pravilnike o homologaciji kao stručnog tijela Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, 2001. član

Stručnog povjerenstva Ministarstva prometa i veza za implementaciju zajedničkih zrakoplovnih europskih

propisa (JAR – Joint Aviation Regulation, 2005. -Znanstveno vijeće za promet Hrvatske akademije znanosti i

umjetnosti, 2006. -član stručne radne grupe Ministarstva mora, turizma prometa i razvitka za davanje

mišljena i prijedloga o značajnim pitanjima iz područja održavanja zrakoplova, 2013. član stalne stručne radne

skupine za provedbu zadaća Povjerenstva za željeznice Ministarstva pomorstva, prometa i i infrastrukture.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: red. prof (trajno), 5.7.2012.



1. Domitrović A, Virovac D, Bazijanac E. Nadzor stanja tehničkih parametara zrakoplovnog mlaznog motora. In: 18. međunarodno savjetovanje HDO. Šibenik, 2012.

2. Virovac D, Bazijanac E, Domitrović A. Implementation of Safety Management Systems in Aircraft Maintenance Organization. In: Proceedings of the International Scientific and Professional Conference – ZIRP. Zagreb: Faculty of Transport and Traffic Sciences, University of Zagreb, 2012.

3. Virovac D, Bazijanac E, Domitrović A. Implementation of Safety Management Systems in Aircraft Maintenance Organization. In: Proceedings of the International Scientific and Professional Conference – ZIRP. Zagreb: Faculty of Transport and Traffic Sciences, University of Zagreb, 2012; p.324-334.

4. Virovac D, Domitrović A, Bazijanac E. Školovanje i licenciranje tehničkog osoblja u održavanju zrakoplova. In: Zbornik radova 21. međunarodnog savjetovanja HDO. Šibenik, 2015; p.183-190.



190

Redni broj: 5.

Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Jasna Blašković Zavada


Životopis

Jasna Blašković Zavada rođena je 1962. u Ogulinu. Nakon završene srednje škole upisala se na Fakultet

građevinskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu na kojem je diplomirala 1989. godine. Po završetku fakulteta

zaposlila se u Ogulinu 1989. g. kao građevinsko-urbanistički inspektor u Zavodu za graditeljstvo i prostorno

planiranje. Od 1993. godine radi na Fakultetu prometnih znanosti, a od 2010 g. u statusu je izvanrednog

profesora. U znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika izabrana je 2011. g. Na Sveučilištu u Rijeci, Odjel za

pomorstvo, 2001. g. obranila je znanstveni magistarski rad pod nazivom “Infrastrukturne pretpostavke

budućeg željezničkog povezivanja Rijeke i Zagreba” i time stekla akademski stupanj magistra znanosti. Na

Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu,2004. godine obranila je doktorski rad pod nazivom „Model razvitka

željeznice u Hrvatskoj s aspekta paneuropskog V.B koridora”. Na Fakultetu sudjeluje u izvođenju nastave na

dodiplomskom, preddiplomskom, poslijediplomskom doktorskom i specijalističkom studiju. Kao autor i

koautor objavila je veći broj znanstvenih i stručnih radova te sudjeluje na brojnim znanstvenim i stručnim

skupovima. Na fakultetu sudjeluje i u znanstvenom radu učestvujući u izradi studija i znanstvenih projekata.

Bila je voditelj znanstvenog projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja, i športa „Razvoj željeznice kao

budućeg nositelja prometnog opterećenja“ te kao istraživač, sudjelovala je u znanstvenim projektima :

„Sigurnost i zaštita okoliša u prometu“ i „Komplementarna prometna politika“. Članicaje „Hrvatske komore

inženjera tehnologije prometa i transporta“, „Hrvatskog znanstvenog društva za promet“, „Hrvatske udruge

diplomiranih inženjera i inženjera Fakulteta prometnih znanosti AMAC-FSC“ i „Znanstvenog vijeća za promet“

priHrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Od stranih jezika govori engleski i služi se ruskim jezikom. Udana

je i ima dvoje djece.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: izv. prof., 29.9.2015.



1. Blašković Zavada J, Hozjan D, Humić R. Impact of the International Environment on the Railway

Development in the Republic of Croatia. Suvremeni Promet - Modern Traffic, 2015; 35(1-2): 63-68.

2. Blašković Zavada J, Humić R, Čvek T. The Inclusion of the Karlovac County in an Integrated Transport

the City of Zagreb. In: International Scientific Conference ZIRP2015. Zagreb: Faculty of Transport and

Traffic Sciences, University of Zagreb, 2015;p. 27-36.

3. Abramović B, Blašković Zavada J, Brnjac N. Benchmarking of National Passengers Traffic in Central

Europe.In: Recent Challenges for European Railways. Žilina: University of Žilina, CETRA-Centre for

Transport Research, 2014;p. 6-12.

4. Blašković Zavada J, Abramović B. Čvek T. Energy-Efficient Drive of Trains. ITS for Seamless and Energy

Smart Transport. Ljubljana: Electrotechnical Association of Slovenia, 2014.

5. Blašković Zavada J, Grgić J, Perković A. Intermodal Transport – Basic Factor of Croatian Integration

into European Traffic Flows. Suvremeni Promet - Modern Traffic, 2013; 33(1-2): 54-57.



Znanstveni projekt„Razvoj željeznice kao budućeg nositelja prometnog opterećenja“ Šifra projekta:

135-1352339-2346, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb-voditelj projekta



191

Znanstveni projekt „Komplementarna prometna politika“ Šifra projekta: 101-1012370-2371,

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, istraživač



192

Redni broj: 6.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Diana Božić


Životopis

Diana Božić rođena je 1976. godine u Zagrebu. Diplomirala je 1999. godine na Fakultetu prometnih znanosti,

Sveučilišta u Zagrebu, smjer zračni promet. Na istom je Fakultetu u lipnju 2007. obranila znanstveni

magistarski rad pod naslovom „Evaluacija primjenjivih modela sustava kvalitete u zračnom prometu“, te

nastavila doktorski studij „Tehnološki sustavi u prometu i transportu“.Doktorski rad „Model dimenzioniranja

resursa u logističko distribucijskim centrima“ izrađenu pod mentorstvom prof. dr. sc. Kristijana Rogića

obranila je 07.06.2013. godine. Na Fakultetu prometnih znanosti zaposlena je od 2000. Na radu u Zavodu za

transportnu logistiku angažirana je od 2009 godine. Njezini istraživački interesi vezani su za analitiku

logističkih pokazatelja uspješnosti, metriku logističkih performanci, primjenu matematičkih modela u

dimenzioniranju opskrbnog lanca i svih sastavnih logističkih aktivnosti, te razvoj logističkih aktivnosti i

procesa u sklopu prometnog sustava s naglaskom na definiranje kriterija optimizacije. Nastavno je angažirana

na kolegijima Upravljanje zalihama, Osnove simulacija u prometu i logistici, Tehnička logistika, Upravljanje

kvalitetom, Upravljanje kvalitetom u zrakoplovstvu, Kvaliteta i normizacija. Bila je mentorica na više od

dvadesetak završni i diplomskih radova. U sklopu ERASMUS mobilnosti boravila je na jednom stranom

sveučilištu na kojem je držala predavanja. Uz nastavnu djelatnost aktivno se bavi znanstvenim radom.

Upisana je u Registar istraživača pri Ministarstvu znanosti i tehnologije pod matičnim brojem 243050. Objavila

je preko dvadeset znanstvenih i stručnih radova, te je kao autor i koautor sudjelovala na više međunarodnih

simpozija i kongresa. Sudjelovala je kao istraživač na znanstvenim projektima Ministarstva znanosti RH

Dizajniranje procesa intermodalnog transporta na koridorima V i X, i Strategijsko modeliranje razvoja zračnog

prometa. Član je organizacijskog odbora znanstvenog savjetovanja „ZIPR“, Hrvatske udruge diplomiranih

inženjera i inženjera prometa AMAC-FSC te Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta.

Napredno poznaje rad u programskim paketima: MS Office, ARIS i ARENA.Poznaje engleski jezik u govoru i

pismu i služi se njemačkim jezikom u govoru.




1. BožićD,Stanković R, Kolarić G.Analysis of the Pattern Aggregation Impact on the Demand Forecast.

Tehnički Glasnik- Technical Journal.2013;7(4):426-430.

2. Božić D, Stanković R, Rogić K. Possibility of Applying Business Process Management Methodology in

Logistic Processes Optimization. Promet – Traffic – Traffico, Vol. 26, No. 6, Pardubice, Portorož,

Sarajevo, Trieste, Zagreb, Žilina, 2014, pp. 507 – 516.

3. Stanković R, Šafran M, Božić D. Guidelines for Improving Logistic Performances as Drivers of the

Logistic Industry Development. Tehnički vjesnik - Technical Gazette. 2016;23(5):1497 – 1503.

4. HrupeljL,StankovićR,Božić D. Demand Forecasting in Pharmaceutical Industry. In: Proceedings of

14thInternational Conference on Traffic Development, Logistics&Sustainable Transport-ZIRP

2017.Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences, University of Zagreb, 2017; p.123-129.

5. Hrupelj L,Božić D,Bajec P.The Chalenges of Good Distribution Practice in thePharmaceuticalIndustry.

In: Proceedings of 14 thInternational Conference on Traffic Development, Logistics &Sustainable



193

Transport-ZIRP 2017.Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences, University of Zagreb, 2017; p.

131-138.



Projekt Ministarstva znanosti obrazovanja i športa br. 135-1352586-2595, Dizajniranje procesa

intermodalnog transporta na koridorima V i X, Zagreb, 2007



194

Redni broj: 7.

Titula, ime i prezime nastavnika: dr. sc. Matija Bračić


Životopis

Dr. sc. Matija Bračić rođen je 29. lipnja 1985. u Zagrebu. Na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu,

Elektrotehničkom odjelu, smjer komunikacijska i računalna tehnika, diplomirao je 2010. na temu „Radarski

prijemnici sa faznom obradom signala“ te stječe akademsku titulu stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer

elektrotehnike. Na Fakultetu prometnih znanosti, aeroprometni smjer, diplomirao je 2011. na temu „Javne

sigurnosne zone u neposrednoj blizini zračnih luka“ te stječe titulu diplomiranog inženjera zračnog prometa.

Doktorski rad „Optimizacija procesa upravljanja zračnom lukom s ciljem smanjenja kašnjenja zrakoplova“

obranio je 23. svibnja 2017. na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i stječe titulu doktora

znanosti iz tehničkog područja, polja tehnologija prometa i transport, grane zračni promet. Akademska

karijera dr. sc. Matije Bračića započinje 1. lipnja 2011., kada je odlukom Fakultetskog vijeća Fakulteta

prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu izabran u suradničko zvanje asistenta iz znanstvenog područja

tehničkih znanosti, znanstvenog polja tehnologija prometa i transport. Godine 2011. upisan je u Registar

istraživača pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa pod brojem 329340. Na Fakultetu prometnih

znanosti angažiran je na kolegijima – Aerodromi, Osnove aerodroma, Planiranje aerodroma, Aerodromske

operacije, Tehnologija zračnog prometa, Tehnologija prihvata i otpreme zrakoplova, Planiranje u zračnom

prometu, Izvanredni događaji u zrakoplovstvu te Simulacije u prometu. Voditelj je Laboratorija za modeliranje

i simulacije u zračnom prometu/upravljanju zračnim prometom, član Odbora za međunarodnu suradnju

Fakulteta prometnih znanosti te recenzent u časopisu PROMET - Traffic&Transportation. Dr. sc. Matija Bračić

bio je angažiran kao istraživač na znanstvenoistraživačkom projektu Ministarstva znanosti obrazovanja i

sporta „Strategijsko modeliranje razvoja zračnog prometa“ pod vodstvom prof. dr. sc. Sanje Steiner (šifra

projekta: 135-1352339-3045). U periodu od 2013. do 2014. sudjelovao je na projektu WINGS, nositelja Zračne

luke Zagreb d.o.o., a koji je financiran i odobren od strane Europske unije u okviru programa IPA. Matija Bračić

bio je voditelj/koordinator za Fakultet prometnih znanosti, koji je u projektu WINGS participirao u svojstvu

partnera. Godine 2015. sudjelovao je u projektu kratkoročne financijske potpore istraživanju Sveučilišta u

Zagrebu pod nazivom: „Istraživanje utjecaja novih operativnih koncepcija upravljanja zračnim prometom u

srednjoj i jugoistočnoj Europi“, glavnog istraživača/ prof. dr. sc. Sanje Steiner. Nositelj je dvije potpore

Sveučilišta u Zagrebu za istraživanja u području doktorskog rada (2014. i 2015. godine).Suautor je

preliminarnog izvješća (elaborata):„Utjecaj izgradnje vjetroelektrane konavoska brda na sigurnost slijetanja i

uzlijetanja na zračnoj luci Dubrovnik“, stručnog projekta: „Prostorni plan uređenja grada Varaždina/Razvojni

plan aerodroma Varaždin“ te stručnog projekta: „Programska studija razvoja Aerodroma Sinj za razdoblje

2015.-2030.“. U 2012. godini pohađao je znanstveno – stručnu specijalizaciju na Zračnoj luci Split, gdje je bio

angažiran u procesu planiranja i upravljanja aerodromskim operacijama. Godine 2014. u sklopu doktorskog

istraživanja bio je na znanstveno-stručnoj specijalizaciji u Airport Research Centre u Aachenu, gdje je

sudjelovao u provođenju simulacija vezanih za zračnu luku u softverskom alatu CAST. Autor je i suautor

šesnaest međunarodnih i domaćih znanstvenih radova, posjeduje međunarodne certifikate iz područja

operative zračne strane aerodroma (AirsideOperations) te certifikate metodičko–stručnog usavršavanja u

tehničkom području. Aktivno se koristi aplikacijama programskog paketa Microsoft Office, programskih jezika

C++ i posjeduje napredno znanje u simulacijskim alatima za projektiranje aerodromskog sustava – CAST,

PathPlanner, Simmod.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: -



195



1. Pavlin S, Modić A, Bračić, M. SOUTH EAST EUROPE HUB AND SPOKE AIR NETWORK

RECONFIGURATION. Promet -Traffic & Transportation. 2017;29: 121-129.

2. Pavlin S, Bračić M, Modić A. Primjena sigurnosnih površina kraja uzletno-sletnih staza na zračnim

lukama Hrvatske i Slovenije. In: 36th Conference on Transportation Systems with International

Participation. Zagreb: Automation in Transportation, 2016; p.108-111.

3. Pavlin S, Moritz M, Bračić M.RESCUE IN THE EVENT OF AIRCRAFT ACCIDENT AT SEA. In: 23rd

International Symposium on Electronic in Traffic ISEP 2015. Ljubljana: Electrotechnical Association of

Slovenia, 2015; p. A2-A2.

4. Bračić M, Melvan M, Pavlin S, Steiner S.Implementation Assessment of Airport Collaborative Decision

Making at Split Airport. In: 6th International Maritime Science Conference IMSC 2014, Book of

Proceedings. Split: Faculty of Maritime Studies, 2014; p.470-476.

5. Melvan M, Bračić M, Pavlin S. IMPROVEMENT OF ON-TIME PERFORMANCE AT SPLIT AIRPORT. In:

International Conference on Traffic and Transport Engineering. Belgrade: City Net Scientific Research

Center Ltd., 2014; p.451-457.



Istraživanje utjecaja novih operativnih koncepcija upravljanja zračnim prometom u srednjoj i

jugoistočnoj Europi, Sveučilište u Zagrebu, Projekt kratkoročne financijske potpore istraživanju,

nositelj Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, voditelj prof. dr. sc. Sanja Steiner, Fakultet

prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, istraživač, 2014.-2015.

Strategijsko modeliranje razvoja zračnog prometa, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta,

Nacionalni znanstveno-istraživački projekt, šifra 135-1352339-3045, nositelj Fakultet prometnih

znanosti Sveučilišta u Zagrebu, voditelj prof. dr. sc. Sanja Steiner, Fakultet prometnih znanosti

Sveučilišta u Zagrebu, istraživač, 2007. - 2013.

Projekt WINGS - Regionalni centar za specijaliziranu edukaciju na zračnoj luci, Europska unija –

Europski socijalni fond, šifra IPA.1.1.1.05.01.01c, nositelj Zračna luka Zagreb, suradnik Fakultet

prometnih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu, voditelj/koordinator Matija Bračić, mag. ing. traff., 2013.-

2014



196

Redni broj: 8.

Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Davor Brčić


Životopis

Dr. sc. Davor Brčić rođen je 27. lipnja 1954. godine u Zagrebu. Državljanin je Republike Hrvatske. Osnovno

školovanje i gimnaziju završio je u Zagrebu, te se upisao ak. godine 1973/74 na Saobraćajni studij pri Fakultetu

građevinskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Sveučilišni interfakultetski saobraćajni studij Sveučilišta u

Zagrebu završio je 1978. godine u redovitom roku. Znanstveni magistarski studij „Građevinsko-prometna

tehnika – smjer Planiranje i projektiranje cesta“ upisuje 1984. godine pri Fakultetu građevinskih znanosti

Sveučilišta u Zagrebu, a magistarski rad obranio je 1989. godine te stekao akademski naziv magistar tehničkih

znanosti iz područja građevinarstva. Iste godine registriran je pri Ministarstvu znanosti i tehnologije u

znanstveno-istraživačko zvanje istraživač – suradnik pod matičnim brojem 167000. Doktorski rad obranio je

na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu godine 1999. godine, te stekao akademski status

doktora tehničkih znanosti. Davor Brčić se bavi znanstveno-nastavnim radom od 1981. – 1985. godine; u

svojstvu vanjskog suradnika – asistenta radi na Fakultetu građevinskih znanosti, te potom od 1985. – 1987. u

svojstvu asistenta na Fakultetu prometnih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu. U naslovno znanstveno-nastavno

zvanje docenta u području tehničkih znanosti, polje: tehnologija prometa i transport, grana: cestovni i

željeznički promet izabran je 2007. godine. Od lipnja 2010. godine zaposlen je na Fakultetu prometnih

znanosti. Davor Brčić na Fakultetu prometnih znanosti sudjeluje aktivno u znanstvenoj aktivnosti te

nastavnom procesu preddiplomskog i diplomskog studija te poslijediplomskog specijalističkog i doktorskog

studija, gdje je nositelj više specijalističkih predmeta iz područja urbanog transporta. U polju Tehnologija

prometa i transport, Davor Brčić svoj znanstveno-istraživački fokus je usmjerio na slijedeća područja:

upravljanje prijevoznom potražnjom u gradovima, prometnu i politiku parkiranja urbanih sredina, planiranje

održivog urbanog prometnog sustava, te primjenu ITS sustava u urbanim sredinama. Do sada je objavio preko

50 znanstvenih radova, te više desetaka stručnih radova. Radovi su višestruko su citirani u najznačajnijim

svjetskim bazama podataka (CC, SCI SCI- expanded, te Scopus, TRID i TRIS baze). Davor Brčić je član

Znanstvenog vijeća za promet HAZU, te član udruga; Hrvatske udruge diplomiranih inženjera i inženjera

Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske udruge za upravljanje projektima, Udruge

Inteligentni transportni sustavi Hrvatska, Hrvatskog društva za ceste „VIA VITAE“, Hrvatske parking udruge,

te udruge „International Parking Institute“. Sudjelovao je kao voditelj ili suradnik na znanstveno-istraživačkim

međunarodnim i domaćim projekatima i to iz programa FP7- CIVITAS ELAN: Mobilising citizens for vital cities

Ljubljana-Gent-Zagreb-Brno-Porto, Intelligent Cooperative Sensing for Improved Traffic Efficiency (ICSI)

(FP7), European Cycling Federation (ECF) – EuroVelo 6, te pet domaćih znanstveno-istraživačkih projekta uz

potporu Sveučilišta u Zagrebu. Recenzent više desetaka znanstvenih radova znanstvenih časopisa; Promet

Transport&Traffic, POJES, Transport problems, Građevinar, Tehničkog vjesnika- Technical Gazette. Davor

Brčić također je član više znanstvenih odbora brojnih međunarodnih konferencija: Towards Humane City,

Road accidents prevention, Road safety in local community, ZIRP, CETRA, VIA-VITA, Road safety strategic

management. Kao član znanstvenih odbora međunarodnih konferencija recenzirao je više desetaka

znanstvenih i stručnih radova. Kao prepoznati stručnjak i znanstvenik imenovan je kao član u: Hrvatski

kvalifikacijski okvir RH – član sektorskog vijeća Promet i Logistika, Partnersko vijeće kontinentalne Hrvatske

po imenovanju Ministarstva regionalnog razvoja, Partnersko vijeće Grada Zagreba po imenovanju

Gradonačelnika Grada Zagreba




197



1. Šojat D, Brčić D, Slavulj M. Analysis of public transit service improvements in the City of Zagreb.

Tehnical Gazette. 2017;24:217-223.

2. Čabarkapa M, Brčić D, Vešović V. Development of Strategic Goals of Road Safety Management: A

Case Study of Montenegro. Promet - Traffic&Transportation. 2016;28:651-660.

3. Ševrović M, Brčić D, Kos G. Transportation Costs and Subsidy Distribution Model for Urban and

Suburban Public Passenger Transport. Promet - Traffic & Transportation. 2015;27(1):23-33.

4. Pilko H, Brčić D, Šubić N. Study of vehicle speed in the design of roundabouts. Građevinar : časopis

Hrvatskog saveza građevinskih inženjera. 2014;66(5):407-416.

5. Šimunović Lj, Brčić D, Sadić H. Choice of an optimal management strategy of transport demand using

multi-criteria analysis - City of Zagreb case study. International journal for traffic and transportation

engineering. 2013;3(1):54-63.



Međunarodni istraživačko-razvojni projekt CIVITAS-ELAN „Mobilising citizens for vital cities“, 3.2-ZAG

Study of congestion charging and dialogue on pricing / WP3 Demand management , projekt 7.

okvirnog programa europske komisije – kao istraživač na projektu, 2008. - 2012.

Intelligent Cooperative Sensing for Improved traffic efficiency (ICSI), FP7 project, suradnik, (2012. –

2015.)

European Cycling Federation (ECF) – EuroVelo 6 - Studijska analiza i idejno rješenje biciklističke Rute

Dunav kroz županije Vukovarsko-srijemsku i Osječko-baranjsku, suradnik. 2012.

Učinci mjera održive urbane mobilnosti, Fakultet prometnih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb

– voditelj projekta prof. dr. sc. Davor Brčić, 2016.

Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima, Fakultet prometnih

znanosti, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb – voditelj projekta prof. dr. sc. Davor Brčić, 2015.

Analiza funkcije javnog gradskog prijevoza u održivoj urbanoj mobilnosti, Fakultet prometnih

znanosti, Sveučilište u Zagrebu – voditelj projekta prof. dr. sc. Davor Brčić, 2014.- 2015.

Razvoj planova održive urbane mobilnosti, Fakultet prometnih znanosti, Sveučilište u Zagrebu –

voditelj projekta prof. dr. sc. Davor Brčić, 2013.- 2014.



198

Redni broj:9.

Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Nikolina Brnjac


Životopis

Nikolina Brnjac rođena je 11.7.1978. u Karlovcu. Školovanje: 1996. - 2001. Fakultet prometnih znanosti

Sveučilista u Zagrebu, dipl. ing.; 2002. - 2005. Fakultet prometnih znanosti Sveučilista u Zagrebu, mr. sc.;

2005. - 2009. Fakultet prometnih znanosti Sveučilista u Zagrebu, dr. sc. Boravci u inozemstvu, znanstveno-

stručna usavršavanja: 2008. seminar, London: Cargo growth projections by trade lane; Vessel capacity growth

projections by trade lane; Expected average vessel utilisation by trade lane; Resulting freight rate

trends.2011. Sveučilište u Zagrebu, radionica za mentore Professionalization of PhD Supervision, pod

vodstvom dr. Johana Sonnevelda; 2011. University of Belgrade, Faculty of Transport and Traffic Engineering;

2011. - 2012. pozvani predavač na Sveučilištu Novi Sad, Faculty of Technical Sciences; 2012. pozvani predavač

na Chalmers University, GÖteborg, Department of Logistics; 2013. Venice, European Intermodal Association,

Seminar: The Adriatic-Baltic corridor:the NAPA perspective. Zaposlenja: 2001. - 2002. Megatrend poslovna

rješenja d.o.o.; 2002. -Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Članstva: Znanstveno vijeće za

promet Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Pro-Rail Aliance, IPC (European Intermodal Association),

Croatian Assosiationof Graduated Engineers and Engineers of the Faculty of Transport and Traffic Sciences –

AMAC-FSC, SETREF (South‐East European Transport Research Forum). Član radne skupine dorade zakona o

kombiniranom transportu Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Dopredsjednica Zajednice za

intermodalni transport i logistiku - HGK




1. Brnjac N, Prugovečki V. Intermodal Corridors As Factor For Development Of Transport Logistics In

Republic Of Croatia.In: Proceedings of the International Scientific and Professional Conference – ZIRP

2012. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti, 2012; p.268 – 272.

2. Bošnjak R, Brnjac N, Vidan P. Geotraffic analysis of maritime container flow. In:Proceedings of the

5th International Maritime Science Conference.Split: Faculty of Maritime Studies Split, 2013; p.210-

216.

3. Lovrić I, Brnjac N, Vrankić I. Analysis of the possible development of inland terminal KT Zagreb as a

dry portfor the port of Rijeka. In: Proceedings of the International Scientific and Professional

Conference – ZIRP. Zagreb: Faculty of Transport and Traffic Sciences, University of Zagreb, 2013;p.10-

16.

4. Abramović B, Brnjac N, Pašagić Škrinjar J. Railway industrial track as the last mile in supply chain

management. In: Čokorilo O, editor. Proceedings of the Second International Conference on Traffic

and Transport Engineering.Beograd: City Net Scientific Research Center, 2014;p.890-897.

5. Pašagić Škrinjar J, Brnjac N, Žgaljić D. Location problems in transport network. Scientific Journal of

Maritime Research. 2014;28:94-98.

6. Pašagić-Škrinjar J, Abramović B, BrnjacN. The use of game theory in urban transport planning,

Tehnički vjesnik : znanstveno-stručni časopis tehničkih fakulteta Sveučilišta u Osijeku.

2015;22(6):1617-1621.



199

7. Roso V, Brnjac N, Abramović B. Intermodal Terminal Location—Criteria Evaluation.In: TRB 94th

Annual Meeting Compendium of Papers.Washington, Transportation Research Board, 2015.

8. Roso V, Brnjac N, Abramović B. Inland Intermodal Terminals Location Criteria Evaluation : The Case

of Croatia. Transportation journal. 2015;54(4):496-515.



„Dizajniranje intermodalnih transportnih mreža RH u europskim koridorima“ Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i sporta, istraživač

„Pred-pristupna strategija željezničkog sektora Republike Hrvatske”, Ministarstvo mora, turizma,

prometa i razvitka, istraživač

„Strategija razvoja intermodalnog transporta i mreže intermodalnih terminala“, Ministarstvo mora,

prometa i infrastructure, istraživač

„Strategijske smjernice razvoja sustava ACI marine” – ACI – STRATEG, ACI d.d., istraživač

„Adriatic Short Sea Shipping Database and General Development Plan for the region”, akronim

„ADRIATIC3S“, br.ugovora 2006-0017-972015 INTERREG/CARDS7PHARE, EU, Budget line: Croatia

2006 Phare Adriatic Cross-border Programme, istraživač

„Standardizacija prikupljanja i obrade podataka u području prometa s ciljem razvoja znanosti i

gospodarstva“, Fond Sveučilišta u Zagrebu, istraživač

Market study for the MARCO POLO PROGRAM - GO RAIL GO GREEN, voditelj izrade studije

Identifikacija trenutačnog stanja intermodalnog transporta u RH i istraživanje potencijalnog

intermodalnog tržišta (IDESRH), Sveučilište u Zagrebu, voditelj projekta



200

Redni broj: 10.

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Tino Bucak


Životopis

Tino Bucak rođen je 25. travnja 1959. godine u Zagrebu, gdje jezavršio osnovnu (A. G. Matoš, Zagreb, 1966.-

1974.) i srednju školu (Matematičko-informatički obrazovni centar, Zagreb,1974.-1978.). U jesen 1978.

godine upisuje studij na Elektrotehničkom fakultetu (ETF) u Zagrebu. Diplomski rad brani 14. prosinca 1982.

godine na Zavodu za elektroakustiku i stječe visoku stručnu spremu i stručni naziv diplomirani inženjer

elektrotehnike, smjer Radiokomunikacije i profesionalna elektronika. Nakon odslužene vojne obveze, radnu

karijeru započinje 1984. godine u Radio Industriji Zagreb (RIZ) – RO Profesionalna elektronika, u odjelu razvoja

hidroakustičkih uređaja i sustava, gdje radi do 1991. uspješno vodeći nekoliko razvojnih projekata

primijenjenog ultrazvuka i hidroakustike u suradnji s Brodarskim institutom u Zagrebu. Poslijediplomski studij

uz rad upisuje 1986. godine na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. U veljači 1990. godine izabran je od

strane Znanstveno-nastavnoga vijeća Elektrotehničkog fakulteta u znanstvenoistraživačko zvanje istraživač-

suradnik za znanstveno područje elektrotehnike. Akademski naslov magistra znanosti iz oblasti Tehničkih

znanosti, područja Elektrotehnike, smjer Radiokomunikacije i profesionalna elektronika stječe 29. svibnja

1990. godine, obranivši na Zavodu za elektroakustiku magistarski rad pod nazivom "Podvodne govorne

komunikacije". U srpnju 1991. godine izabran je od strane Znanstveno-nastavnoga vijeća Elektrotehničkog

fakulteta u Zagrebu u znanstvenoistraživačko zvanje znanstveni asistent za znanstveno područje

elektrotehnike. Od rujna 1991. godine radi na mjestu stručnog savjetnika za radijske komunikacije u

Ministarstvu pomorstva, prometa i veza na poslovima planiranja, međunarodne koordinacije i regulative. Na

Fakultetu prometnih znanosti zaposlen je od studenoga 1993. godine kao asistent, od prosinca 1996. kao

predavač, a od siječnja 2000. kao viši predavač. Na temelju obranjenog doktorskog rada pod naslovom Utjecaj

buke zrakoplova na kvalitetu govornih komunikacija, dana 28. siječnja 2004. godine stječe doktorat znanosti

iz područja tehničkih znanosti na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. U ožujku 2006. izabran

je u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika, a u travnju 2010. u zvanje znanstvenog savjetnika. Od

kolovoza 2004. godine radi kao docent, od studenoga 2007. godine kao izvanredni profesor, a od ožujka 2012.

godine kao redoviti profesor na Zavodu za aeronautiku Fakulteta prometnih znanosti. Od 2005.-2009. godine

obnaša dužnost ravnatelja Hrvatskog zrakoplovnog nastavnog središta (HZNS), posebne ustrojbene jedinice

Fakulteta prometnih znanosti smještene na aerodromu Lučko, gdje se provodi praktična izobrazba studenata

na studiju aeronautike. Tajnik je Hrvatskog akustičkog društva (HAD) i član Izvršnog odbora Hrvatskog

ergonomijskog društva te hrvatskog ogranka Audio Engineering Society, a bio je tajnik Znanstvenog odbora

za zračni promet HAZU, član Izvršnog odbora European Acoustics Association (EAA) i član te zamjenik

predsjednika Vijeća Agencije za civilno zrakoplovstvo RH. Na znanstvenim projektima Ministarstva znanosti i

tehnologije Republike Hrvatske aktivan je kao voditelj i istraživač-suradnik pod matičnim brojem 145931.

Sudjelovao je na više znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu i autor je više desetaka znastvenih

radova.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: red. prof. (trajno), 14.3.2017.



1. Antulov-Fantulin B, Bucak T, Juričić B. The Significance of Ergonomic Approach in Designing Working

Environment of an Air Traffic Controller.In: Sušić A, et al., editors. Proceedings of the 6th

International Ergonomics Conference „Ergonomics 2016 – Focus on synergy“. Zadar: Croatian

Ergonomics Society, 2016;p. 23-30.



201

2. Ivošević J, Bucak T, Sumpor D. Assessment Methodology of Interior Aircraft Noise Influence on Pilot

Performance and Temporary Threshold Shift. PROMET - Traffic&Transportation. 2016;28(5):487-496.

3. Andraši P, Novak D, Bucak T. Ergonomic Aspect of LCD Display Panels in Flight Training Devices, In:

Sušić A, et al., editors. Proceedings of the 6th International Ergonomics Conference „Ergonomics

2016 – Focus on synergy. Zadar: Croatian Ergonomics Society, 2016;p. 17-22.

4. Ivošević J, Sumpor D, Bucak T. Relations between the Type of Locomotive or Motor Composition and

Disturbance of Engine Drivers caused by Traffic Noise.In: Mijović B. et al., editors. Proceedings of 5th

International Ergonomics Conference „Ergonomics 2013“. Zadar: Croatian Ergonomics Society,

2013;p. 199-204.

5. Miljković D, Ivošević J, Bucak T. Psycho-acoustical Ergonomics in a light Aircraft Interior. In: Mijović

B. et al., editors. Proceedings of 5th International Ergonomics Conference „Ergonomics 2013“.Zadar:

Croatian Ergonomics Society, 2013;p. 111-116.



„Parametri ekoloških utjecaja na razvoj infrastrukture i transportnih sustava“ br. 135-1352339-2349,

voditelj, MZOŠ 2007-2014.

„Predviđanje, motrenje i zaštita od buke“ br. 036-0361630-1633, MZOŠ, 2007-2014.

„Cognitive Approach to the Ergonomic Assessment of Factors from the Group "Human factor" of

Traffic Participants“, PROM PRO 998-13 (2015)

„Cognitive Approach to the Ergonomic Assessment of Factors from the Group "Human factor" of

Traffic Participants“, PROM PRO 997-19 (2016)

„Factors of drivers' performance“, PROM PRO 995-12 (2017)



202

Redni broj: 11.

Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Mihaela Bukljaš Skočibušić


Životopis

Izv. prof. dr. sc. Mihaela Bukljaš Skočibušić rođena je 29. travnja 1970. godine u Zagrebu i po narodnosti je

Hrvatica. Osmogodišnju školu, kao i srednjoškolsko obrazovanje završila je u Zagrebu. Na Ekonomskom

fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1993. godine, a na Fakultetu prometnih znanosti 1995. godine.

U periodu od 1993. do 1994. godine usavršavala se na australskim institucijama u području ekonomije i to:

Australian Stock Exchange, Melbourne, u području bankarstava i financijskih institucija; Swinburne University

of Technology, Faculty of Business, Melbourne, u području ekonomije i financijskog poslovanja; Monash

University, Melbourne, u području ekonomije i financija; te The University of Melbourne, u području

ekonomije. Radni odnos na Fakultetu prometnih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu, zasnovala je 1998. godine.

Poslijediplomski magistarski znanstveni studij završila je 2004. godine obranom magistarskog znanstvenog

rada pod naslovom „Model luke i pristaništa na unutarnjim plovnim putovima“ i stekla znanstveni stupanj

magistra znanosti iz područja tehničkih znanosti, polje tehnologije prometa i transport, a poslijediplomski

doktorski studij završila je 2007. godine obranom doktorskog rada pod naslovom „Model međuobalne

plovidbe i povezivanje Republike Hrvatske s EU”, te time stekla znanstveni stupanj doktora znanosti iz

znanstvenog područja tehničkih znanosti, polje tehnologija prometa i transport, grana pomorski i riječni

promet. Aktivno sudjeluje u nastavi preddiplomskog, diplomskog, poslijediplomskog i doktorskog studija na

kolegijima iz područja ekonomike i tehnologije transporta, koordinirala je radove na projektima odobrene od

Ministarstva znanosti i tehnologije te sudjeluje na znanstvenim i stručnim člancima kao koautor. Nositelj je i

izvođač nastave iz sljedećih kolegija prediplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija propisanih prema

nastavnom planu i programu Fakulteta prometnih znanosti: Ekonomika prometa, Zaštita u prometu,

Planiranje u vodnom prometu, Pomorski prijevoz i osiguranja, Tehnologija vodnog prometa II, Intermodalni

terminali, Menadžment tehnoloških projekata, te Modeliranje intermodalnog transporta. Imenovana je za

Voditelja Katedre za tehnologiju vodnog prometa 2010. godine. Pri Zavodu za prometno-tehnička

vještačenja, od 2011. godine, obnaša dužnost Voditelja odjela za vodni promet. Usavršavala se i sudjelovala

na seminarima i radionicama pri: Life Long Learning Akademiji iz područja Temeljnih znanja o upravljanju

projektima; Ciceronu iz područja Javnog nastupa i poslovnog prezentiranja; Europskoj poduzetničkoj mreži

Hrvatske HGK i Hrvatske udruge za promicanje međuobalnog prometnog povezivanja (SPC Croatia) na

radionici Program EU „Marco Polo II“; te Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju i koordinaciju

fondova Europske unije na seminaru Upravljanje projektnim ciklusom I. Kao autorica i koautorica objavila je

desetke znanstvenih i stručnih radova, članaka u stručnim i znanstvenim časopisima. Godine 2011. objavila

je u koautorstvu sveučilišni udžbenik Ekonomika prometa, a 2015. godine fakultetski udžbenik Zaštita u

prometu. Od 2002. godine član je Hrvatske udruge diplomiranih inženjera i inženjera Fakulteta prometnih

znanosti (AMAC-FSC), a 2010. godine izabrana je za redovitog člana Znanstvenog vijeća za promet Hrvatske

akademije znanosti i umjetnosti.Aktivno sudjeluje na znanstvenim i stručnim savjetovanjima, na znanstvenim

i stručnim projektima, te u aktivnostima na popularizaciji prometne struke. Udana je i ima dvoje djece.






203

1. Bukljaš Skočibušić M, Brnardić M. Integrated Vessel Traffic Management Systems in the Function of

Inland Waterway Traffic Optimisation. In: Mikulski J, editor. Telematics in the Transport Environment.

New York: Springer-Verlag, 2012;p. 117-123.

2. Jolić N, Žgaljić D, Bukljaš Skočibušić M. Adriatic short sea shipping development. In: Martinez de O,

Francesc X, la Castellis i Sanabra M, editors. Proceedings of the 5th International Congress on

Maritime Transport -Technological Innovations and Research 2012. Barcelona: Department of

Nautical Science and Engineering, Technical University of Catalonia, 2012;p. 1091-1103.

3. Brnardić M, Bukljaš Skočibušić M. Razvojni potencijali infrastrukture RIS sustava u funkciji povećanja

prometa na europskim unutarnjim putovima. In: Steiner S, Božićević J, Bukljaš Skočibušić M, editors.

Ocjena dosadašnjeg prometnog razvitka Hrvatske i osnovne smjernice daljnjeg razvoja. Zagreb:

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2012;p. 240-247.

4. Brnardić M, Bukljaš Skočibušić M,Merzel L. Revaluation of the Croatian inland navigation

infrastructure network in the context of the European transport policy. In: Bukljaš Skočibušić M,

Ćavar I, Vidan P, editors. Proceedings of the 7th International Scientific Conference on Ports and

Waterways - POWA 2012. Zagreb: Faculty of Transport and Traffic Sciences, University of Zagreb,

2012;p. 120-128.

5. Bukljaš Skočibušić M, Brnardić M, Kireta S. Evaluation of legal and institutional implementation of

landlord port model in the function of Croatian inland port system management. In: Proceedings of

the 4th International Maritime Science Conference – IMSC. Split: Faculty of maritime studies Split,

2012; p. 19-25.

6. Stupalo V,Jolić N, Bukljaš Skočibušić M. Overview of Intermodal Liner Passenger Connections within

Croatian Seaports.In: Weintrit A, Neumann T, editors. Marine Navigation and Safety of Sea

Transportation. London: The Nautical Institute, 2013; p. 217-222.

7. Bukljaš Skočibušić M, Brnardić M, Vlahinić M, Bedeniković D. Masterplan for Sisak New Port -

Preliminary design solution. In:Bukljaš Skočibušić M, Šemanjski I, Vidan P, Grgurević I, Stupalo V,

editors. Proceedings of 8th International scientific conference Ports and Waterways - POWA 2013.

Zagreb: Faculty of Traffic and Transport Sciences, University of Zagreb, 2013; p. 20-33.

8. Bukljaš Skočibušić M, Brnardić M. Proposal for procedures in the event of navigation accidents on

inland waterways in Croatia. In: Proceedings of the 5th International Maritime Science Conference –

IMSC. Split:Faculty of Maritime Studies Split, 2013;p. 69-75.



Međunarodni projekt „Harmonized Inland Navigation Transport through Education and Information

Technology - HINT“, SEE program, EU fond, 2012.-2014.

Međunarodni projekt „Green Intermodal Freight Transport – GIFT“,SEE program, IPA II komponenta,

2012.-2014.

Projekt Fonda za razvoj Sveučilišta u Zagrebu „Standardizacija prikupljanja i obrade podataka u

području prometa s ciljem razvoja znanosti i gospodarstva” Fakultet prometnih znanosti, 2012.



204

Redni broj: 12.

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Tonči Carić


Životopis

Tonči Carić diplomiraoje 1993. godine i magistrirao 2000. godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva

Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu 2004. godine.

Trenutno je zaposlen na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, na Zavodu za inteligentne transportne

sustave, kao redovni profesor i voditelj Katedre za primjenjeno računalstvo. Predaje na diplomskom i

preddiplomskog studiju predmete algoritme i programiranje, baze podataka, napredne baze podataka i

optimizacija prometnih procesa. Njegovi glavni istraživački interesi usmjereni su na optimizacije u transportu,

strojno učenje i inteligentne transportne sustave. Kroz studij vodi tri doktoranda i surađuje s jednim

poslijedoktoranda. Predaje na doktorskom studiju. Ima iskustva u pripremi, ugovaranju i upravljanju

znanstvenim i komercijalnim projektima. Član je stručnih udruga: IEEE (Institute of Electrical and Electronics

Engineers), INFORMS (Institute for Operations Research and the Management Sciences) i Znanstvenog vijeća

za promet na Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: red. prof., 15.11.2016.



1. Miletić GM, Gašparović S, Carić T. Analysis of Socio-spatial Differentiation in Transport Mode Choice

Preferences. PROMET – Traffic&Transportation. 2017;29(2):233-242.

2. Muštra M, Fosin J, Carić T. Comparison of Calculated and Measured Travel Times with PND

Prediction. In:Muštra M, Tralić D, Zovko-Cihlar B, editors. Proceedings ELMAR-2016: 58th

International Symposium ELMAR-2016.Zagreb: Faculty of Electrical Engineering and Computing,

University of Zagreb,2016; p. 107-110.

3. Erdelić T, Carić T, Ravlić M. Travel time prediction using speed profiles for road network of Croatia.In:

In: Muštra M, Tralić D, Zovko-Cihlar B, editors. Proceedings ELMAR-2016: 58th International

Symposium ELMAR-2016. Zagreb: Faculty of Electrical Engineering and Computing, University of

Zagreb, 2016; p. 97-100.

4. Ravlić M, Erdelić T, Carić T. Optimizing Charging Station Locations for Fleet of Electric Vehicles Using

Multi-Source Weber Problem.In: Muštra M, Tralić D, Zovko-Cihlar B, editors. Proceedings ELMAR-

2016: 58th International Symposium ELMAR-2016. Zagreb: Faculty of Electrical Engineering and

Computing, University of Zagreb, 2016; p. 107-111.

5. Rožić L, Fosin J, Carić T. Solving the Time Dependent Vehicle Routing Problem Using Realworld Speed

Profiles. In: Hunjak T, Kirinić V, Konecki M, editors. Proceedings of 26th International Central

European Conference on Information and Intelligent Systems CECIIS 2015. Varaždin: University of

Zagreb, Faculty of Organization and Informatics Varaždin, 2015:p. 192-200.

6. Fosin J, Carić T, Ivanjko E. Vehicle Routing Optimization Using Multiple Local Search Improvements.

Automatika: Journal for Control, Measurement, Electronics, Computing and Communications.

2014;55(2):124-132.

7. Galić A, Carić T, Fosin J. The Case Study of Implementing the Delivery Optimization System at a Fast-

Moving Consumer Goods Distributer. Promet - Traffic & Transportation. 2013;25(6):595-603.



205

8. Fosin J, Davidović D, Carić T. A GPU Implementation of Local Search Operators for Symmetric

Travelling Salesman Problem. Promet - Traffic & Transportation. 2013;25(3):225-234.



Sustav za optimizaciju ruta u dinamičkom transportnom okruženju (SORDITO), RC.2.2.08-0022,

Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, Strukturni fond EU za regionalni razvoj, Fakultet

prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Mireo d.d., voditelj izv. prof. dr. sc. Tonči Carić, Fakultet

prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, voditelj, 460.000 EUR, 2014.-2016.

Znanstveni centar izvrsnosti za znanost o podatcima i kooperativne sustave, voditelji prof. dr. sc. Sven

Lončarić i prof. dr. sc. Ivan Petrović, kao član FPZ tima radi na mjeri 4. Podatkovno intenzivnim

aplikacijama (2015. – danas)

Adriatic IPA projekt Traveller Information System for the Adriatic Region (TISAR), lokalni voditelj

ugovorne institucije, prof. dr. sc. Tonči Carić, 2012.-2015.

Nadogradnja radarskog sustava za kontinuirano mjerenje prometnih parametara,Sveučilište u

Zagrebu, voditelj izv. prof. dr. sc. Tonči Carić, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu,

voditelj, 2016.

Optimizacija ruta malih električnih vozila uz kriterij najmanje potrošnje energije, TP-028, Sveučilište

u Zagrebu, voditelj izv. prof. dr. sc. Tonči Carić, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu,

voditelj, 2015.

Optimalna navigacija malih električnih vozila u unutarnjim prostorima, TP-1.44, Sveučilište u Zagrebu,

voditelj izv. prof. dr. sc. Tonči Carić, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, voditelj, 2014.

Optimiranje ruta flote vozila primjenom više-agentskih optimizacijskih algoritama i

stvarnovremenskih prometnih podataka, 2013-ZUID-2, Sveučilište u Zagrebu, voditelj izv. prof. dr. sc.

Tonči Carić, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, istraživač, 2014.

IC COST akcija IC1406 “High-Performance Modelling and Simulation for Big Data Applications

(cHiPSet)”, član upravljačkog odbora za Republiku Hrvatsku, voditelj projekta prof. Joanna Kolodziej

(2015. – danas)

TUD COST akcija TU1305 "Social networks and travel behaviour", član upravljačkog odbora za

Republiku Hrvatsku, voditelj projekta prof. Pnina Plaut, (2014. – danas.)



206

Redni broj: 13.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Anita Domitrović


Životopis

Anita Domitrović rođena je 22. svibnja 1968. u Mostaru, Bosna i Hercegovina. Krajem studenog 1994. godine

diplomirala je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu na smjeru Strojarske konstrukcije,

usmjerenje Motori i vozila, iz područja klipnih motora. U ožujku 1995. godine počinje s radom kao mlađi

asistent na Zavodu za aeronautiku Fakulteta prometnih znanosti, gdje radi i danas u zvanju docenta. Izvodi

nastavu na preddiplomskom i diplomskom studiju Aeronautike iz područja zrakoplovnih pogonskih sustava,

eksploatacije i održavanja zrakoplova, zrakoplovnih emisija i upravljanja kvalitetom u zrakoplovstvu te na

diplomskom studiju aeroprometa, iz predmeta Eksploatacija i održavanje zrakoplova. Od 2011. godine

sudjeluje u izvođenju nastave na poslijediplomskom doktorskom studiju na Fakultetu prometnih znanosti na

predmetu Tehnička logistika. Od listopada 2010. godine voditelj je Katedre za aerotehniku na Zavodu za

aeronautiku. Početkom travnja 1995. upisala je interdisciplinarni poslijediplomski studij “Vođenje i

upravljanje pokretnim objektima” na Sveučilištu u Zagrebu. Magistrirala je u srpnju 2002. godine s temom

pod nazivom: ”Proračun izvanprojektnih režima rada turbomlaznog motora”.Početkom 2003. godine upisala

je doktorski studij "Tehničko-tehnološki sustavi u prometu i transportu" na Fakultetu prometnih znanosti

Sveučilišta u Zagrebu. Doktorski rad pod nazivom: "Optimalizacija održavanja pogonskog sustava u

eksploataciji zrakoplova" obranila je na Fakultetu prometnih znanosti 4. srpnja 2007. godine. Voditelj

magistarskog i doktorskog rada je bio prof. dr. Ernest Bazijanac s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u

Zagrebu. Izabrana je u znanstveno – nastavno zvanje docenta 2010. godine te reizabrana 2015. godine.

Godine 2016. izabrana je u znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik. U znanstvenom i stručnom radu bavi

se tehničkom eksploatacijom i održavanjem zrakoplova i zrakoplovnih pogonskih sustava. Objavljuje radove

u znanstvenim i stručnim časopisima, te aktivno sudjeluje na znanstvenim skupovima i surađuje na

projektima. Sudjelovala je u osnivanju i opremanju laboratorija za primijenjenu aerodinamiku i laboratorija

za zrakoplovne emisije. Članica je Hrvatskog društva održavatelja. Pored nastavnih i znanstvenih aktivnosti

od travnja 2007. godine do srpnja 2011. godine angažirana je kao menadžer kvalitete u Hrvatskom

zrakoplovnom nastavnom središtu (HZNS-u), organizacijskoj jedinici Fakulteta prometnih znanosti za

provođenje školovanja civilnih pilota. Od 2011. godine u HZNS-u obnaša dužnost voditelja nastavnika

teorijske nastave. Godine 2011. imenovana je menadžerom kvalitete i sigurnosti u Hrvatskom učilišnom

središtu za školovanje kontrolora zračne plovidbe (HUSK-a). Od listopada 2010. godine je predsjednica

Povjerenstva za upravljanje kvalitetom Fakulteta prometnih znanosti.




1. Virovac D, Domitrović A, Bazijanac E. The Influence of Human Factor in Aircraft Maitnenance. Promet

– Traffic&Transportation. 2017;29(3):257 – 266.

2. Krajček K, Nikolić D, Domitrović A. Aircraft Performance Monitoring from Flight Data. Tehnički

vjesnik/Technical Gazette. 2015;22(5):1337-1344.

3. Švragulja D, Domitrović A. Review of Aircraft Fuel Efficiency Measures. In: Ščukanec A, Babić D,

editors. Faculty of Transport and Traffic Science. Proceedings of the International Conference ZIRP

2015, Science and Transport Development. Zagreb: Faculty of Transport and Traffic Sciences,




207

4. Tukarić I, Domitrović A, Pitor J. Proposal Of ECTM Programme For Aircraft Piston Engines. In:

Proceedings of the International Conference of Air Transport, INAR 2014: “Europe: How to Stay

Connected?”.Prague, 2014.

5. Tukarić I, Domitrović A, Bazijanac E. Analysis of Exhaust Gas Presence in a Cabin of an Aircraft with

Piston Engine. In:Šakić Ž, editor. Proceedings of 32nd Conference on Transportation System with

International Participation, Automation in Transportation 2012. Zagreb: KoREMA, 2012;p. 93-96.

6. Stojanovska D, Domitrović A, Husnjak S. Noise Investigation in Aircraft Maintenance Facility. In: Bucak

T, Jambrošić K, editors. AAAA 2012 Proceedings. Zagreb: Acoustical Society of Croatia, 2012.

7. Poljačić M, Bazijanac E, Domitrović A. Measurement and Analysis of an Aircraft Piston Engine Exhaust

Gasses. In: Proceedings of 32nd Conference on Transportation System with International

Participation, Automation in Transportation 2012. Zagreb: KoREMA, 2012; p. 89-92.



Razvoj mjernih sustava u aerodinamičikom tunelu malih brzina, Program Sveučilišne potpore

Sveučilišta u Zagrebu, lipanj – prosinac 2015., voditelj potpore

Razvoj istraživačkih kapaciteta u području primijenjene aerodinamike, Program potpore FPZ za

uspostavu istraživačkih aktivnosti i skupina- PROM PRO (interni natječaj iz vlastitih sredstava

Fakulteta prometnih znanosti), veljača 2015. – veljača 2017.

Parametri ekoloških utjecaja na razvoj infrastrukture i transportnih sustava, voditelj Tino Bucak,

Projekt MZOŠ, 2009- 2013.



208

Redni broj: 14.

Titula, ime i prezime nastavnika: dr. sc. Juraj Fosin


Životopis

Juraj Fosin rođen je 22. travnja 1982. godine u Čakovcu (Republika Hrvatska), a osnovnu školu i gimnaziju je

završio u Varaždinu. 2002. godine upisao je redoviti studij na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u

Zagrebu, gdje je diplomirao 2008. godine i stekao zvanje diplomiranog inženjera prometa. U veljači iduće

godine zaposlio se na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu kao stručni suradnik na projektu OPTiRUT.

2009. godine upisao je poslijediplomski doktorski studij „Tehnološki sustavi u prometu i transportu“ na

Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu. U suradničko zvanje asistenta iz područja tehničkih znanosti, polje

tehnologija prometa i transport, izabran je u studenom 2009. godine. Doktorirao je u siječnju 2016. godine

temom „Metoda rješavanja vremenski ovisnoga problema usmjeravanja vozila zasnovana na profilima

brzina“. Mentor mu je bio prof. dr. sc. Tonči Carić. U rujnu 2016. godine izabran je u zvanje poslijedoktoranda.

U listopadu 2016. godine izabran je u znanstveno zvanje znanstveni suradnik.




1. Muštra M, Fosin J, Carić T. Comparison of Calculated and Measured Travel Times with PND Prediction. In: Muštra M, Tralić D, Zovko-Cihlar B, editors. Proceedings ELMAR-2016: 58th International Symposium ELMAR-2016. Zagreb: Faculty of Electrical Engineering and Computing, University of Zagreb, 2016; p. 107-110.

2. Rožić L, Fosin J, Carić T. Solving the Time Dependent Vehicle Routing Problem Using Realworld Speed Profiles. In: Hunjak T, Kirinić V, Konecki M, editors. Proceedings of 26th International Central European Conference on Information and Intelligent Systems CECIIS 2015. Varaždin: University of Zagreb, Faculty of Organization and Informatics Varaždin, 2015: p. 192-200.

3. Fosin J, Carić T, Ivanjko E. Vehicle Routing Optimization Using Multiple Local Search Improvements. Automatika: Journal for Control, Measurement, Electronics, Computing and Communications. 2014;55(2):124-132.

4. Galić A, Carić T, Fosin J. The Case Study of Implementing the Delivery Optimization System at a Fast-Moving Consumer Goods Distributer. Promet - Traffic & Transportation. 2013;25(6):595-603.

5. Fosin J, Davidović D, Carić T. A GPU Implementation of Local Search Operators for Symmetric Travelling Salesman Problem. Promet - Traffic & Transportation. 2013;25(3):225-234.



Sustav za optimizaciju ruta u dinamičkom transportnom okruženju (SORDITO), RC.2.2.08-0022,

Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, Strukturni fond EU za regionalni razvoj, Fakultet

prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Mireo d.d., voditelj izv. prof. dr. sc. Tonči Carić, Fakultet

prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, voditelj, 460.000 EUR, 2014.-2016.

Znanstveni centar izvrsnosti za znanost o podatcima i kooperativne sustave, voditelji prof. dr. sc. Sven

Lončarić i prof. dr. sc. Ivan Petrović, kao član FPZ tima radi na mjeri 4. Podatkovno intenzivnim

aplikacijama (2015. – danas)

Adriatic IPA projekt Traveller Information System for the Adriatic Region (TISAR), lokalni voditelj ugovorne institucije, prof. dr. sc. Tonči Carić, 2012.-2015.



209

Redni broj: 15.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Tomislav Fratrović


Životopis

Tomislav Fratrović rođen je 6. svibnja 1977. godine u Karlovcu. Nakon završenog studija primijenjene

matematike na Prirodoslovno - matematičkom fakultetu u Zagrebu od svibnja 2000. godine zaposlen je u

sustavu visokog školstva, na Sveučilištu u Zagrebu, prvo na Grafičkom fakultetu, a zatim na Fakultetu

prometnih znanosti, gdje i danas radi. Magistrirao je 28.2.2005. na PMF – Matematičkom odsjeku Sveučilišta

u Zagrebu, a doktorirao 28.6.2012. iz područja prirodnih znanosti – polje matematika – grana primijenjena

matematika i matematičko modeliranje, kada je obranio radnju Asimptotička analiza toka nenewtonovskog

fluida kroz poroznu sredinu, pod mentorstvom prof.dr.sc. Eduarda Marušić-Paloke. Uz nastavne aktivnosti na

matematičkim kolegijima, oformio je web stranicu Katedre za primijenjenu matematiku i statistiku na FPZ,

čija funkcionalnost i sadržaj nadilazi standardne slične stranice sa čisto faktografskim sadržajem. Značajan

koautorski doprinos dao je prilikom pisanja dvaju matematičkih sveučilišnih udžbenika u izdanju FPZ-a koji

prate kolegije na Katedri: Vjerojatnost i statistika s primjerima iz tehnologije prometa (2008.) i Matematika 2

- odabrana poglavlja za primjenu u prometu (2015.) Od akademske godine 2015./16. preuzeo je dužnost

Voditelja Katedre za primijenjenu matematiku i statistiku, a posljednje dvije godine je član Povjerenstva za

upravljanje kvalitetom na FPZ-u, te je među ostalim aktivno sudjelovao u pripremi Fakulteta za postupak

reakreditacije koji je uspješno proveden 2015. godine. Od 2017. godine je član i Odbora za poslijediplomske

studije i doktorate na FPZ. Svoj znanstveni rad T. Fratrović usmjerio je na granu primijenjene matematike i

matematičkog modeliranja, primjenu asimptotičke analize i homogenizacije u mehanici fluida. Dio

istraživanja provodi i baveći se matematičkim modeliranjem i primjenom statistike u prometnom

inženjerstvu. 10.5.2016. izabran je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u području prirodnih znanosti,

polje matematika na PMF - Matematičkom odsjeku Sveučilišta u Zagrebu. U svrhu usavršavanja, tijekom

radnog odnosa polazio je i uspješno završio niz radionica, konferencija i tečajeva, kako u Hrvatskoj tako i u

inozemstvu. Dio se odnosio na metodičko usavršavanje i nastavne metode, a ostalo je imalo znanstveni

karakter. Surađivao je na četiri znanstveno-istraživačka projekta, sudjelovao na 15 znanstvenih skupova, te

obavljao veći broj recenzija za dva znanstvena časopisa. Odlično govori engleski jezik, dobro njemački.




1. Li L, Fratrović T, Jian Z, Bin R. Traffic speed prediction for highway operations based on a symbolic

regression algorithm. Promet - Traffic & Transportation. 2017; 29(4):433-441.

2. Li L, Fratrović T. Analysis of factors influencing the vehicle damage level in fatal truck-related

accidents and differences in rural and urban areas. Promet - Traffic & Transportation. 2016;28

(4):331-340.

3. Ivanković B, Fratrović T, Rupčić D, Rupčić J. Matematika 2 - odabrana poglavlja za primjenu u

prometu. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti; 2015.



QOE4VR: Quality of Experience for Virtual Reality Applications, Fakultet prometnih znanosti, 2017.



210

Redni broj: 16.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Ivan Grgurević


Životopis

Ivan Grgurević rođen je 7. travnja 1981. godine u Zagrebu. Diplomirao je 2004. godine na Fakultetu prometnih

znanosti Sveučilišta u Zagrebu na smjeru poštanski i telekomunikacijski promet te 2011. godine na smjeru

cestovni promet. Tijekom studija bio je aktivan u izvođenju i radu više studentskih programa strukovnih

studentskih udruga na Fakultetu. Godine 2004. izabran je u 100 najboljih studenata na Sveučilištu u Zagrebu

u izvannastavnim aktivnostima "Thinking Today – Creating Tomorrow" u organizaciji AIESEC-a. Za vrijeme

studija primio je više priznanja te Rektorovu nagradu za studentski rad: „Model višekriterijskog odlučivanja u

funkciji izbora operatora mobilne telefonije u Republici Hrvatskoj“, 2003. Poslijediplomski znanstveni

magistarski studij "Tehničko-tehnološki sustavi u prometu i transportu" Fakulteta prometnih znanosti,

upisuje 2004. godine. Od 2005. godine zaposlen je kao asistent na Fakultetu prometnih znanosti gdje

sudjeluje u izvođenju dodiplomske, preddiplomske i diplomske nastave u području informacijsko

komunikacijskog prometa na Zavodu za informacijsko komunikacijski promet (kolegiji: Računalne mreže,

Komutacijski procesi i sustavi, Održavanje telematičkih sustava, Planiranje telekomunikacijskih mreža i

Simulacije u prometu). Uz nastavnu djelatnost aktivno se bavi znanstvenim radom, od 2005. godine upisan

je u Registar istraživača pri MZO pod matičnim brojem 273371. Poslijediplomski doktorski studij „Tehnološki

sustavi u prometu i transportu“ Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu upisuje 2006. godine.

Doktorski rad uspješno je obranio 2013. godine na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu pod

nazivom: „Određivanje polazišnih lokacija putovanja zajedničkih vožnji osobnim vozilima u gradovima“.

Sudjeluje na više međunarodnih (EU) i nacionalnih projekata koji obrađuju problematiku tehnologije prometa

te je objavio preko pedeset radova u znanstvenim časopisima i zbornicima međunarodnih znanstvenih i

stručnih skupova, te četiri poglavlja u znanstvenim knjigama. Od 2016. godine zaposlen je u znanstveno-

nastavnom zvanju docent pri Zavodu za informacijsko-komunikacijski promet. Na Fakultetu prometnih

znanosti aktivan je kroz niz odbora. Član je Hrvatske udruge diplomiranih inženjera i inženjera Fakulteta

prometnih znanosti (AMAC-FSC), Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta (strukovni

razred Inženjera poštansko-informacijsko-komunikacijskog prometa, HKITPT), IEEE (The Institute of Electrical

and Electronics Engineers), DAAAM International, TM Foruma i udruge ITS Croatia te se služi engleskim

jezikom. Njegovo područje interesa je prometno planiranje i simulacija, informacijsko-komunikacijske mreže

(umrežavanje prometnih entiteta) i primjena informacijsko-komunikacisjkih tehnologija u prometu (dynamic

carpooling). Aktivno se služi programskim alatima iz područja analize i obrade mrežnog prometa i mrežnog

planiranja.




1. Grgurević I, Vizner V, Miškulin I, Stjepanović K. A Survey of Network Simulation Tools in the Function

of Information and Communications Networks. In: Proceedings of the 15th International Conference

on Traffic Development, Logistics & Sustainable Transport (ZIRP 2017).Zagreb: Faculty of Transport

adn Traffic Sciences, University of Zagreb, 2017; p. 111-122.

2. Stančić A, Grgurević I, Kavran Z. Integration of Transport-Relevant Data Within Image Record of the

Surveillance System. Promet – Traffic&Transportation. 2016;28(5):517-527.



211

3. Stančić A, Grgurević I, Vyroubal V. Usage of the Steganography within Highway Information and

Communication Network. In: Proceedings of the 4th International Virtual Research Conference In

Technical Disciplines (RCITD-2016). Žilina: EDIS - Publishing Institution of the University of Žilina,

2016; p. 19-24.

4. Grgurević I, Kavran Z, Pušeljić A. Simulation Analysis of Characteristics and Application of Software-

Defined Networks.In: Proceedings of the 3rd International Virtual Research Conference In Technical

Disciplines (RCITD 2015). Žilina: EDIS - Publishing Institution of the University of Žilina, 2015; p. 25-

31.

5. Grgurević I, Peraković D, Forenbacher I, Milinović T. Application of the Internet of Things Concept in

Carsharing System, In:Katalinic B, editor. DAAAM International Scientific Book 2015, Chapter 34.

Vienna: DAAAM International Publishing & DAAAM International Vienna, 2015; p. 401-414.

6. Husnjak S, Grgurević I, Šarić Ž. Principle of measuring the effectiveness of eco-driving using

information and communication technologies.In: Proceedings in Research Conference In Technical


147.

7. Kavran Z, Grgurević I, Stančić A, Mostarac K. Integration of Video Surveillance System and Traffic Data

Using Augmented Reality. In: Conference proceedings of ISEP 2013, "ITS in real time".Ljubljana:

Electrotechnical Association of Slovenia, ITS Slovenia, 2013;P5.

8. Jolić N, Lazibat T, Kavran Z et al. Standardizacija prikupljanja i obrade podataka u području prometa

s ciljem razvoja znanosti i gospodarstva.Zagreb: Fond za razvoj Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet

prometnih znanosti, 2012.



2017 - 2018 Evaluation of Existing Systems to Support Sharing of Information to Carpooling Users

based on Cloud Computing (PROM-PRO Faculty of Transport and Traffic Sciences, 303-02/17-01/19,

15-01-17-6, first cycle)

2015 - 2017 Possibilities of Applying Information and Communication Technologies and Services in

the function of Carpooling Systems (PROM-PRO Faculty of Transport and Traffic Sciences, 251-76-01-

15-13, first and second cycle)

2008 – 2012 CiViTAS ELAN: Mobilising Citizens for Vital Cities (FP7 EU, CIVITAS ELAN PLUS Mobilising

citizens for vital cities Ljubljana – Gent – Zagreb – Brno – Porto), measure leader under the title:

Measure 4.4., „Mobility management for large institutions“

2017 - 2018 The impact of mobile device usage on drivers' behavior (Based on a public call from

National Road Safety Programme of the Republic of Croatia, for Section 7 Mobile phone; Subsection:

a) Using mobile phone while driving, https://www.facebook.com/NEmobiteluUvoznji/), voditelj

projekta: prof. dr. sc. Dragan Peraković.

2015 - 2016 Istraživanje konteksta korištenja pametnih mobilnih uređaja i povezanih informacijsko

komunikacijskih usluga (projekt u sklopu programa potpore Sveučilišta u Zagrebu, broj TP102),

Fakultet prometnih znanosti, voditelj projekta: izv. prof. dr. sc. Dragan Peraković.

2014 Research of Possibilities on Applying the IoT Concept to Improve the Safety Movement of Blind

and Visually Impaired Persons along the Traffic Network, Fakultet prometnih znanosti, voditelj

projekta: izv. prof. dr. sc. Dragan Peraković.



212

2013 – 2014 Information and Communication Services for the Movement along the Traffic Network

by the Persons of Reduced and Difficult Mobility, Fakultet prometnih znanosti, voditelj projekta: izv.

prof. dr. sc. Dragan Peraković.

2013 – 2014 GIFT Project (Green Intermodal Freight Transport), South-East Europe (SEE) program,

Fakultet prometnih znanosti, voditelj projekta: prof. dr. sc. Zvonko Kavran.

2012 – 2014 HINT Project (Harmonized Inland Navigation Transport through Education and

Information Technology), South-East Europe (SEE) program, Fakultet prometnih znanosti, voditeljica

projekta: prof. dr. sc. Natalija Jolić.

2012 The Standardization of Data Collection and Processing in the Field of Transport in Order to

Develop Science and Economy, Fond za razvoj Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti,

voditelj projekta: prof. dr. sc. Natalija Jolić.

2012 The Test Site for People with Disabilities, Fond za razvoj Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet

prometnih znanosti, voditelj projekta: izv. prof. dr. sc. Ljupko Šimunović.

2011 – 2013 ICT and e-Learning in Intermodal Transport, (Croatian - Montenegrin Bilateral

Cooperation program in the field of science and technology), Fakultet prometnih znanosti, voditelj

projekta: prof. dr. sc. Zvonko Kavran.

2007 – 2013 Defining Intermodal Transport Corridors Using Multi-criteria Decision-making,

znanstveni projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, šifra projekta: 135-1352586-2591,

voditelj projekta: prof. dr. sc. Zvonko Kavran.



213

Redni broj: 17.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Hrvoje Haramina


Životopis

Hrvoje Haramina rođen je 12. prosinca 1980. godine u Zagrebu, gdje je završio XI. Opću gimnaziju. Akademski

naziv diplomiranog inženjera prometa stječe 2003. godine na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu (smjer

željeznički promet). Od 2004. godine zaposlenik je Fakulteta prometnih znanosti u okviru Zavoda za željeznički

promet. U Upisnik znanstvenika upisan je pod matičnim brojem znanstvenika 265653 u znanstvenom polju

Tehnologija prometa i transport. U rujnu 2004. izabran je u suradničko zvanje asistenta u području tehničkih

znanosti, polju tehnologija prometa i transport. Od 2007. godine kao istraživač sudjeluje u izradi znanstvenog

projekta br. 135-1352339-2347 pod nazivom ˝Kognitivna ergonomija u funkciji povećanja sigurnosti

prometa˝pri čemu objavljuje radove u znanstvenim časopisima te aktivno sudjeluje na međunarodnim

znanstvenim i stručnim skupovima. U lipnju 2008. godine na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u

Zagrebu obranio je znanstveni magistarski rad pod naslovom "Utjecaj sustava upravljanja na učinkovitost

željezničkog prometa''.U listopadu 2010. godine obranio je doktorski rad pod naslovom ˝Unapređenje

željezničkog prigradskog prometa primjenom modela sustava predvidivog upravljanja˝. U siječnja 2011.

izabran je u suradničko zvanje višeg asistenta. U ožujku 2012. godine izabran je u znanstveno zvanje

znanstvenog suradnika. Od 2012. godine voditelj je Laboratorija za modeliranje i simulacije željezničkih

sustava pri Zavodu za željeznički promet. U ožujku 2013. godine izabran je u znanstveno zvanje višeg

znanstvenog suradnika. U siječnju 2014. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta u području

tehničkih znanosti, polju tehnologija prometa i transport. Član je Hrvatskog društva željezničkih inženjera,

Hrvatskog ergonomijskog društva i Međunarodne organizacije za istraživanja u željezničkom prometu

(IAROR).




1. Haramina H, Andreas S, Bojić M. Računalno modeliranje i simulacija željezničkog prometa. Željeznice

21 - Stručni časopis Hrvatskog društva željezničkih inženjera. 2014;2:17-20.

2. Mandić M, Haramina H. Optimizacija potrošnje pogonske energije gradsko-prigradskih vlakova

primjenom sustava podrške u vožnji vlaka. Željeznice 21 : Stručni časopis Hrvatskog društva

željezničkih inženjera. 2013;12(4):7-14.

3. Haramina H, Brabec D, Grgić D. Influence of Train Control System on Railway Track Capacity. In:

Katalinić B, editor. DAAAM International Scientific Book 2012. Vienna: DAAAM International Vienna,

2012; p. 419-426.

4. Haramina H, Nikšić M, Radonjić D. Computer Modelling and Simulation of Railway Operations on the

Line Varaždin – Dalj. In: Proceedings of 12th International Conference "Modern Electrified Transport"

MET'2015. Trogir, Croatia. Warsaw: Institute of Electrical Machines, Warshaw University of

Technology; 2015.

5. Haramina H, Ljubaj, I, Toš, I. An analysis of train driver's cognitive workload related to Croatian

national signalling system. In: Book of Proceedings 6th International Ergonomics Conference. Zagreb:

Croatian Ergonomics Society; 2016.



214

6. Toš M, Toš I, Haramina H. Automatic Train Operation and its Impact on the Train Driver Workload.

In: Proceedings of 5th International Conference ERGONOMICS 2013. Zagreb: Croatian Ergonomics

Society; 2013.

7. Haramina H, Mandić M, Ivanjko E. Appliance of Intelligent Transportation Systems within the Moving

Block Technology. In: 23rd International Central European Conference on Information and Intelligent

Systems (CECIIS 2012). Varaždin: University of Zagreb, Faculty of Organisation and Informatics, 2012.

8. Haramina H, Puljiz M, Petričević A. Mogućnost unapređenja željezničkog gradsko-prigradskog

prometa primjenom sustava podrške u vožnji vlaka. Ocjena dosadašnjeg prometnog razvitka hrvatske

i osnovne smjernice daljnjeg razvoja. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; 2012.



Znanstveni projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa pod nazivom "Kognitivna ergonomija

u funkciji povećanja sigurnosti prometa" (135-1352339-2347)



215

Redni broj: 18.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Rajko Horvat


Životopis

Rajko Horvat rođen je 21. veljače 1961. godine u Čakovcu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Fakultetu

prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 1987. godine stječe zvanje diplomiranog inženjera cestovnog

prometa. Znanstveni magistarski rad „Planiranje, financiranje i izgradnja cestovnih prometnica Republike

Hrvatske“ obranio je 2004. godine, a 2012. godine i doktorski rad pod nazivom „Modeli proračuna propusne

moći cestovnih prometnica u Republici Hrvatskoj“. Radni odnos zasnovao je 15. srpnja 1988. godine u

autoprijevozom poduzeću „Autoprevoz Dvor“ iz Dvora na Uni, gdje od siječnja 1989. do prosinca 1990. godine

obavljao poslove tehničkog direktora. Od prosinca 1990. do lipnja 1993. godine u autoškoli „Auto stop“ u

Čakovcu radi kao predavač prometnih propisa i predsjednik je ispitnog. U Ministarstvu unutarnjih poslova

Republike Hrvatske, Policijskoj upravi međimurskoj od 1. lipnja 1993. godine obavlja poslove nadzora i

upravljanja prometom. Aktivno sudjeluje i u Domovinskom ratu od 1993. do 1995. godine, te ima status

Hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata (broj iskaznice: 2102610111). Od srpnja 1995. godine u sjedištu

Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske između ostalih obavlja dužnost donačelnika Odsjeka za

preventivu u cestovnom prometu i načelnika Odjela za sigurnost cestovnog prometa. Bio je voditelj Radne

skupine za provedbu Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa od 2001. do 2006. godine. Od 1.

srpnja 2007. godine zaposlen je na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Odlukom Vijeća

tehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu od 05. prosinca 2016. imenovan je za docenta u znanstvenom

području Tehničkih znanosti, polje Tehnologija prometa i transport. Odlukom Nacionalnog vijeća za znanost

Republike Hrvatske, Matičnog odbora za područje tehničkih znanosti od 08. srpnja 2015. izabran je u

znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom području tehničkih znanosti, polje tehnologija

prometa i transport. Nastavno je angažiran na kolegijima Sigurnosti cestovnog i gradskog prometa I, II i III.U

akademskoj godini 2014./2015. bio je su nositelj kolegija Prometna kriminalistika na poslijediplomskom

doktorskom studiju Tehnološki sustavi u prometu i transportu koji se izvodi na Fakultetu prometnih znanosti

Sveučilišta u Zagrebu. U upisnik znanstvenika upisan je pod matičnim brojem 298514 u znanstvenom polju

Tehnologija prometa i transport. Redovni je član organizacijskog, znanstveno - programskog odbora stručnog

seminara o signalizaciji, opremi, obnovi, održavanju cesta i sigurnosti u prometu „Ceste“. Istražuje čimbenike

sigurnosti u sustava čovjek – stroj – okoliš u cestovnom . Od 04. srpnja 2012. godine zamjenik je predsjednika

Strukovnog razreda cestovnog prometa Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta. Od

2013. godine predsjednik je ispitnog povjerenstva Strukovnog razreda cestovnog prometa Hrvatske komore

inženjera tehnologije prometa i transporta.




1. Horvat R, Klobučar K, Brlek P. Utjecaj ergonomije sjedala na pogreške mladih vozača u tehnici vožnje

i sigurnost u prometu. In: Tridesetšesti skup o prometnim sustavima s međunarodnim sudjelovanjem

Automatizacija u prometu 2016. Krapina: KoREMA, 2016; p. 66 – 70.

2. Horvat R, Huljak M, Brlek P. Fiksni uređaji za nadzor i mjerenje brzine vozila u funkciji sigurnosti

cestovnog prometa - CESTE 2016., In: 40. Stručni seminar oopremi, prometnoj infrastrukturni i

sigurnosti u prometu. Novigrad-Istra,2016;p. 267 - 278.



216

3. Horvat R, Mekovec I, Huljak M. Mjere povećanja sigurnost pješaka u cestovnom prometu Republike

Hrvatske - CESTE 2013. 37. Stručni seminar o signalizaciji, opremi, obnovi, održavanju cesta i

sigurnosti u prometu. Poreč, 2013; p. 89 - 97.

4. HorvatR, Kos G, Ševrović M. Traffic Flow Modelling on the Road Network in the Cities, Technical

Gazette. Tehnički vjesnik (Technical Gazette): znanstveno-stručni časopis tehničkih fakulteta

Sveučilišta u Osijeku. 2015;22(2):475 – 486.

5. Horvat R, Huljak M, Perkec B. Control System the Distance Between Vehicles in a Tunnel in Functione

of Road Traffic Seafety. Tridesetčetvrti skup o prometnim sustavima s međunarodnim sudjelovanjem

Automatizacija u prometu 2014. Dubrovnik: KoREMA, 2014; p. 39 – 53.

6. Dadić I, Horvat R, Ševrović M, Jovanović B. Problems and solutions of traffic accidents location dana.

XI International Simposium. Novi Sad, 2012; p. 67 – 75.

7. Huljak M, Mataija J, Horvat R. Sigurnost cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj u kontekstu

europskih prometnih koridora (TEN-T). 36. Stručni seminar o signalizaciji, opremi, obnovi, održavanju

cesta i sigurnosti u prometu - CESTE 2012.Poreč, 2012;p. 9 - 21.

8. Horvat R, Ševrović M, Marijan D. Interchangeable traffic signs in function of traffic safety on

motorways. Tridesetprvi skup o prometnim sustavima s međunarodnim sudjelovanjem

AUTOMATIZACIJA PROMETU 2011. Pula: KoREMA, 2011; p. 49 – 53.

9. Horvat R, Barišić-Jaman B, Mršić G, Špoljarić I, Vrdoljak A, Pehar I. Method of Light Bulbs Analysis on

Vehicles Damaged in Traffic Accidents. PROMET-Traffic&Transportation. 2010;22(4):259 – 271.



Istraživač na projektu „Čimbenici radnog opterećenja vozača tramvaja u Gradu Zagrebu“, Sveučilište

u Zagrebu, Potpora znanstvenim i umjetničkim istraživanjima u 2015. godini, šifra istraživanja: TP138,

pod vodstvom doc. dr. sc. DavoraSumpora.

Voditelj projekta: „Program sanacije dionica cesta visokog rizika sinergijom mjera s minimalnim

financijskim ulaganjima, oznaka projekta: 901-5, naručitelj: Ministarstvo unutarnjih poslova

Republike Hrvatske, 2016.

Istraživač na projektu: Istraživanje učestalosti korištenja sigurnosnog pojasa u osobnim automobilima

i zaštitnih kaciga na motociklima i mopedima, naručitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Republike

Hrvatske, oznaka projekta: 900 – 34,2014 godine, pod vodstvom dr. sc. Marka Ševrovića.

Istraživač na projektu: Izrada investicijskog plana za povećanje sigurnosti u cestovnom prometu

temeljenog na istraživanju utjecaja kritičnih čimbenika sigurnosti na vjerojatnost nastanka prometnih

nesreća u sklopu NPSCP 2011.-2020., 2017. godine pod vodstvom dr. sc. Marka Ševrovića

Suradnik/istraživačna projektu: Izrada investicijskog plana za povećanje sigurnosti u cestovnom

prometu temeljenog na istraživanju utjecaja kritičnih čimbenika sigurnosti na vjerojatnost nastanka

prometnih nesreća, znanstveni projekt CPL-a, voditelj dr. sc. M. Ševrović



217

Redni broj: 19.

Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Dubravka Hozjan


Životopis

Dubravka Hozjan rođena je 7. travnja 1958. u Sisku. Od 1964. godine živi u Zagrebu gdje je završila osnovnu

školu i IX. gimnaziju. Godine 1976. kao redoviti student upisala je Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Godine 1983. završila je program studija u trajanju od devet semestara i stekla stručni naziv diplomiranog

inženjera građevinarstva. Na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu radi od 1983. godine do

danas. Najprije radi kao asistentica na kolegijima: Prometna infrastruktura, Infrastruktura cestovnog

prometa, Infrastruktura željezničkog prometa i Infrastruktura zračnog prometa. Na navedenim kolegijima

uvela je programske zadatke iz trasiranja cesta i željezničkih pruga, tlocrtnih rješenja cestovnih

raskrižja,željezničkih kolodvora i uzletno-sletne staze. U registar istraživača upisana je 1989. godine kao

istraživač suradnik pod matičnim brojem 20724. Upisala je poslijediplomski znanstveni studij pri

Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na smjeru Prometnice s prometnom tehnikom u trajanju od

četiri semestra i 1995. godine obranila magistarski rad pod naslovom ''Eksploatacijske karakteristike i

provjera ispravnosti prijevodničkih sklopova skretnica'', te stekla akademski naziv magistar znanosti iz

područja građevinarstva. U nastavno zvanje predavača iz područja tehničkih znanosti za znanstveno polje

Tehnologija prometa i transport za znanstvenu disciplinu Tehnička eksploatacija prometne infrastrukture

izabrana je 1996. godine, a u zvanje višeg predavača 2002. godine. Doktorski rad pod nazivom ''Tehnološki

modeli izvedbe i održavanja željezničke pruge'' obranila je na Fakultetu prometnih znanosti 6. travnja 2007. i

stekla akademski naziv doktora znanosti iz znanstvenog područja tehničke znanosti, znanstvenog polja

tehnologija prometa i transport, znanstvena grana cestovni i željeznički promet. U znanstveno-nastavno

zvanje docentice izabrana je 2008. godine, a u znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice u području

tehničkih znanosti, polje: tehnologija prometa i transport, grana: cestovni i željeznički promet 17. veljače

2014. Nositeljica je kolegija Željeznička infrastruktura I, Cestovne prometnice I i Gradske prometnice na

preddiplomskom studiju, kolegija Cestovne prometnice II, Željeznička infrastruktura II i Tračnički urbani

sustavi na diplomskom studiju, te kolegija Prometnice velikih brzina na poslijediplomskom doktorskom

studiju i Urbani tračnički sustavi na poslijediplomskom specijalističkom studiju. Predstojnica je Zavoda za

cestovni promet i voditeljica je katedre za tehniku cestovnog prometa od 2012. do danas. Članica je Hrvatskog

znanstvenog društva za promet, a 14. listopada 2010. izabrana je za redovitog člana Znanstvenog vijeća za

promet Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Bila je članica Upravnog vijeća Agencije za sigurnost

željezničkog prometa ipročelnicaPrometnog odjela na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu od 2009. do 2014.

godine. Do sada je objavila je preko dvadeset znanstvenih radova. Služi se engleskim i njemačkim jezikom.




1. Hozjan D, Novačko L, Pilko H. Uloga cesta i cestovnog povezivanja u prometnom sustavu Republike

Hrvatske. In: Zbornik radova VI. hrvatski kongres o cestama-Via Vita. Opatija, 2015;1-8.

2. Blašković Zavada J, Hozjan D, Humić R. Utjecaj međunarodnog okruženja na razvoj željeznice u

Republici Hrvatskoj. Suvremeni promet. 2015; 35(1-2):63-68.

3. Starčević M, Barić D, Hozjan D. Safety analysis at level crossings. In: Proceedings of the ZIRP 2014

Development possibilities of Croatian transport system-anniversary of EU membership. Zagreb:

Faculty of Transport and Traffic Sciences, University of Zagreb, 2014; p. 77-85.



218

4. Hozjan D, Tomšić Z, Starčević M. Modernization of the traffic management system on railway

corridors in the Republic of Croatia and their integration into European traffic network. In:

Proceedings 21th International Symposium on Electronics in Transport. Ljubljana, 2013; p. 8-9.

5. Barić D, Gambetta R, Hozjan D. The influence of e-ticketing on transport interoperability. In:

Mechanics, Transport, Communications. Sofia: University of Transport, 2013; p. 59-65.

6. Hozjan D; Vlašić M. Razvrstavanje cesta i mogućnosti primjene na Grad Zagreb. In: Proceedings of XIX

International Scientific Symposium on Transport Systems. Opatija, 2012; p. 302-306.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su relevantni za područje

doktorskog programa

Implementacija mjera za povećanje sigurnosti najranjivijih sudionika u prometu na željezničko-

cestovnim prijelazima, (istraživačko-razvojna studija financirana od Ministarstva unutarnjih poslova

Republike Hrvatske, Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2011. –

2020. godine, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, voditeljica: doc. dr. sc. Danijela Barić), 2016. –

danas;

Istraživanje mjera povećanja sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima (znanstveno-istraživački

projekt br. 5414, Fakultet prometnih znanosti, voditeljica: doc. dr. sc. Danijela Barić), 2013. – 2014.;

2.faza, 2014.-2016.

Korelacija oblikovnosti i sigurnosti u raskrižjima s kružnim tokom prometa (znanstveno-istraživački

projektMinistarstva znanosti, obrazovanja i sporta br. 135-0000000-3313, Fakultet prometnih

znanosti, voditelji: prof. dr. sc. Ivan Legac i doc. dr. sc. Dubravka Hozjan), 2008. – 2013.



219

Redni broj: 20.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Edouard Ivanjko


Životopis

Edouard Ivanjko diplomirao je 2001. te doktorirao 2009. godine u području automatike/mobilne robotika na

Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilište u Zagrebu. Tijekom diplomskog studija bio je tri puta

nagrađen plaketom Josip Lončar, a kao najbolji student smjera automatike je dobio i brončanu plaketu Josip

Lončar. Od 2011 godine je zaposlen u Zavodu za inteligentne transportne sustave, Fakultet prometnih

znanosti Sveučilište u Zagrebu kao docent. Njegovi istraživački interesi vezani su za estimaciju i predviđanje

prometnih parametara cestovnih prometnica, upravljanje cestovnim prometom zasnovano na umjetnoj

inteligenciji, primjena računalnog vida u cestovnom prometu, autonomna vozila te inteligentni transportni

sustavi. Sa svojom ekspertizom je sudjelovao u 15 nacionalnih i međunarodnih znanstvenih projekata te u 4

stručna projekta. Na preddiplomskom studiju predaje predmete Automatsko upravljanje u prometu i

transportu, Elektrotehniku i Računalstvo, na diplomskog studiju predaje predmete Sustave prividne

stvarnosti u prometu, a na doktorskom studiju predaje predmet Upravljački prometni sustavi. Svake

akademske godine organizira radionice za studente vezane za pisanje životopisa i planiranje karijere,

prezentacijske vještine, odnose s javnošću te za upravljanje cestovnom prometnom mrežom. Objavio je 3

poglavlja u znanstvenim knjigama, 8 radova u znanstvenim časopisima, 41 rad na međunarodnim

znanstvenim konferencijama te dva stručna rada na hrvatskom jeziku. Bio je član programskog odbora u 10

nacionalnih i međunarodnih znanstvenih konferencija te radionica pri čemu je na jednoj međunarodnoj

znanstvenoj konferenciji održao i pozvano predavanje. Pod njegovim mentorstvom studenti su nagrađeni

dvjema rektorovim nagradama te je sa studentima objavio i 8 radova na međunarodnim konferencijama. Na

stručnim praksama je do sada mentorirao dva strana studente pri čemu je s jednim stranim studentom

objavio rad na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji. Redovito sudjeluje u popularizaciji znanosti

predavanjima na Festivalu znanosti. U sklopu ERASMUS mobilnosti boravio je na dva strana sveučilišta i

prilikom svakog posjeta održao pozvano predavanje. Trenutno je komentor jednog doktoranda te savjetnik

kroz studij za trojicu doktoranada s kojima je do sada objavio 2 rada u znanstvenim časopisima te 17 radova

na međunarodnim konferencijama.




1. Ivanjko E, Nechoska Koltovska D. Intelligent Traffic Control in Urban Areas. Horizons Series B. 2016;

3:165-176.

2. Gregurić M, Ivanjko E, Mandžuka S. The Use of Cooperative Approach in Ramp Metering. PROMET -

Traffic&Transportation. 2016; 28(1):11-22.

3. Ivanjko E, Koltovska Nečoska D, Gregurić M, Vujić M, Jurković G, Mandžuka S. Ramp metering control

based on the Q-learning algorithm. Cybernetics and Information Technologies. 2015; 15(5):88-97.

4. Jakšić L, Ivanjko E, Njavro M. Application of the correlated competitive profile matrix for support

adjustment to SMEs in winemaking. Journal of Wine Research. 2015; 26(2):135-152.



2014;55(2):124-132.



220


doktorskog programa

“Znanstveni centar izvrsnosti za znanost o podacima i kooperativne sustave”, suradnik na projektu,

voditelji centra prof. dr. sc. Sven Lončarić i prof. dr. sc. Ivan Petrović (2015. – danas)

IC COST akcija IC1406 “High-Performance Modelling and Simulation for Big Data Applications

(cHiPSet)”, lokalni voditelj za Republiku Hrvatsku, voditelj projekta prof. Joanna Kolodziej (2015. –

danas)

Kratkoročna potpora “Nadogradnja radarskog sustava za kontinuirano mjerenje prometnih

parametara”, Sveučilište u Zagrebu, suradnik na projektu, suradnik na projektu, voditelj projekta

prof. dr. sc. Tonči Carić (2016.)

Kratkoročna potpora “Route optimization of routes of small electric vehicles with the criteria of

minimal consumption”, Sveučilište u Zagrebu, suradnik na projektu, voditelj projekta prof. dr. sc.

Tonči Carić (2015.)

EU strukturni fondovi RC.2.2.08-0022 Sustav za Optimizaciju Ruta u DInamičkom Transportnom

Okruženju (SORDITO), suradnik na projektu, voditelj projekta prof. dr. sc. Tonči Carić (2014. – 2016)

Kratkoročna potpora Sveučilišta u Zagrebu TP1.44 „Optimalna navigacija malih električnih vozila u

unutarnjim prostorima“, suradnik na projektu, voditelj projekta prof. dr. sc. Tonči Carić (2014)

Kratkoročna potpora Sveučilišta u Zagrebu 2013-ZUID-21,5.4.1.2 „Optimiranje ruta flote vozila

primjenom više-agentskih optimizacijskih algoritama i stvarno-vremenskih prometnih podataka“,

suradnik na projektu, voditelj projekta prof. dr. sc. Tonči Carić (2013. – 2014.)

IPA projekt „Computer Vision Innovations for Safe Traffic VISTA“, suradnik na projektu, voditelj

projekta prof. dr. sc. Sven Lončarić (2013. – 2015.)

TUD COST akcija TU1102 "Towards Autonomic Road Transport Support Systems", lokalni voditelj za

Republiku Hrvatsku, voditelj projekta prof. Thomas Leo McCluskey (2012. – 2015.)

FP7 projekt “Intelligent Cooperative Sensing for Improved traffic efficiency”, voditelj lokalne grupe

za razvoj algoritama inteligentnog upravljanja priljevnim tokovima urbanih auto cesta, lokalni voditelj

za Republiku Hrvatsku prof. dr. sc. Sadko Mandžuka (2012. – 2016.)

Projekt 135-1352598-2581 – „Metodologija razvoja integriranih adaptivnih transportno-logističkih

sustava“, suradnik na projektu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske,

voditelj prof. dr. sc. Sadko Mandžuka (2012. – 2013.)

Centar izvrsnosti za računalni vid (CRV), Sveučilište u Zagrebu, voditelj projekta prof. dr. sc. Sven

Lončarić, suradnik na projektu (2012.)



221

Redni broj: 21.

Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Niko Jelušić


Životopis

Niko Jelušić rođen je 30.10.1967. u Šibeniku. Osnovnu školu i srednju školu završio je u Zagrebu. Na

Elektrotehničkom fakultetu diplomira 1995. godine. Od listopada 1995. u radnom je odnosu kao znanstveni

novak na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu. Od ožujka 1997. radi u zvanju mlađeg asistenta. Iste

godine 1997. upisuje poslijediplomski znanstveni magistarski studij "Tehničko tehnološki sustavi u prometu i

transportu" na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu. Nakon položenog kvalifikacijskog doktorskog ispita,

godine 2001. upisuje poslijediplomski znanstveni doktorski studij „Tehničko tehnološki sustavi u prometu i

transportu“. Doktorski rad pod nazivom „Evaluacija senzorskih tehnologija u sustavu automatskog

upravljanja cestovnim prometom“ obranio je 12. ožujka 2008. U svibnju 2000. izabran je u nastavno zvanje

predavača. Od prosinca 2005. radi u nastavnom zvanju višeg predavača na Fakultetu prometnih znanosti u

Zagrebu. U prosincu 2010. godine izabran je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom

području tehničkih znanosti – polje tehnologija prometa i transport. U znanstveno nastavno zvanje docenta

izabran je u rujnu 2011. U znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika izabran je u listopadu 2012. godine.

U znanstveno nastavno zvanje izvanrednog profesora izabran je u studenom 2016. godine. Nastavno je

angažiran kao nositelj ukupno pet kolegija: jedan na preddiplomskom studiju (Elektrotehnika), tri na

diplomskom studiju (Obrada poruka i signala, Prijenosni mediji i Telematička sučelja) i jedan na

poslijediplomskom studiju (Upravljački prometni sustavi). Od listopada 2015. godine obnaša dužnost

voditelja Katedre za opće programske sadržaje. Od 2002. godine do danas sudjelovao je kao istraživač i

suradnik na četiri domaća projekta i jednom međunarodnom projektu. Aktivnosti i doprinosi na projektima

uglavnom su vezani uz prikupljanje i obradu podataka iz prometnog sustave. U okviru mjere „Prioritet javnog

gradskog prijevoza i putne informacije“ koja je dio projekta „CIVITAS ELAN Mobilising Citizens for Vital Cities“,

od 2009. do 2012. bio je angažiran na prikupljanju podataka iz prometa i obradi podataka u svrsi evaluacije

odvijanja javnog gradskog prijevoza. U okviru iste mjere vodio je implementaciju eksperimentalnog sustava

identifikacije vozila javnog prijevoza temeljenog na RFID (Radio frekvencijska identifikacija) tehnologiji. Od

2014 do 2015, na domaćem projektu „VISTA - Computer Vision Innovations for Safe Traffic (VISTA) sudjelovao

je u implementaciji video-sustava za prikupljanje podataka i mjerenja. Na domaćem projektu „SORDITO -

Sustav za Optimizaciju Ruta u DInamičkom Transportnom Okruženju”, od 2014 do 2016, sudjelovao je kao

stariji istraživač i voditelj nekoliko aktivnosti. Aktivnosti se odnose na prikupljanje podataka pokretnim

osjetilima, mjerenja prometnih tokova detektorima i obradu podataka.




1. Budimir D, Brčić D, Niko J. Analysis of the operational characteristics of public transport on the basis

of data collection mobile sensors. In: Proceedings of 38th International Convention MIPRO. Opatija:

Croatia, 2015.

2. Kovačić K, Ivanjko E, Jelušić N. Measurement of Road Traffic Parameters based on Multi-Vehicle

Tracking. In: Proceedings of the 4th Croatian Computer Vision Workshop. Zagreb: Faculty of Electrical

Engineering and Computing, 2015.

3. Matulin M, Mrvelj Š, Jelušić N. Evaluating Public Transport Performances by Utilizing Probe Vehicles.

International journal for traffic and transport engineering. 2014;4(2):183–93.



222

4. Jelušić N, Marija Š, Matija M. An RFID based Vehicle Identification System for Public Transport

Priority. In: Proceedings of 22nd International Symposium on Electronics in Transport. Ljubljana:

Electrotechnical Association of Slovenia, ITS Slovenia, 2014.

5. Matulin M, Mrvelj Š, Gold H, Jelušić N. Utilization of GPS in PT Performance Evaluation. In:

Proceedings of the 7th GNSS Vulnerabilities and Solutions Conference. Baska, Croatia. Royal Institute

of Navigation, 2013.

6. Matulin M, Mrvelj Š, Gold H, Jelušić N. Defining quantitative impacts of the PT priority system and

comparing different data collection methods. In: Trček F, Kos D, editors. Rethinking everyday

mobility, Results and lessons learned from the CIVITAS-ELAN project. Publishing House of the Faculty

of Social Sciences, 2012; p. 153-173.

7. Jelušić N, Vujić M, Grac M. Public Transport Priority - Past Activities and Possible Technical Solution

Case Study: Savska Street, City of Zagreb. In: Proceedings of International Scientific Conference - ZIRP

2012. Croatia: Faculty of Transport and Traffic Sciences – Zagreb, 2012.


doktorskog programa

Sustav za Optimizaciju Ruta u DInamičkom Transportnom Okruženju (SORDITO), voditelj: prof. dr. sc.

Tonči Carić, 2014.-2016.; Europska komisija u sklopu Europskog regionalnog razvojnog fonda (oznaka

ugovora RC.2.2.08-0022),

Computer Vision Innovations for Safe Traffic (VISTA), voditelj: prof. dr. sc. Sven Lončarić, 2014.-2015.;

Europska komisija u sklopu programa IPA – Component IIIC - Science and Innovation Investment Fund

Grant Scheme (IPA2007/HR/16IPO/001-040514)

„CIVITAS ELAN Mobilising Citizens for Vital Cities“, voditelj na Fakultetu prometnih znanosti prof. dr.

sc. Stanislav Pavlin, 2009-2012, Europska komisija u sklopu programa FP7 (broj ugovara 218954)



223

Redni broj: 22.

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Marinko Jurčević


Životopis

Marinko Jurčević rođen je 20. srpnja 1966. god. u Žepču, BiH. Osnovnu školu završio je u Žepču, a srednju

školu u Zenici. Na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1995. Na Ekonomskom

fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je 1997. god. magistrirao na dva poslijediplomska studija, specijalističkom,

„Upravljanje industriskim i institucionalnim marketingom¨ i znanstvenom, ¨Teorija i politika marketinga¨. Na

istom fakultetu je doktorirao 2000.godine. Također, je i apsolvent na poslijediplomskom studiju Filozofskog

fakulteta Družbe Isusove, gdje proučava komunikacijsko-medijske aspekte duhovnosti, te marketing

duhovnosti. Do danas je ostvario 30 godina radnog staža. Radno iskustvo je stjecao obavljajući različite

poslove od rada u gospodarstvu (radeći kao rukovoditelj predstavništva, te baveći se obradom tržišta), do

rada u državnim tijelima uprave (Ministarstvo vanjskih poslova RH, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza

RH). Jedanaest godina je radio na HRT-uu Odjelu Marketinga HR-a, kao propagandista - realizator, baveći se

medijskim oglašavanjem, organizacijom i provođenjem različitih medijskih kampanja. Imenovan je prvim

stalnim sudskim vještakom u Republici Hrvatskoj za marketing i medije. Od 2000. godine surađuje i izvodi

nastavu na više visokoškolskih ustanova. Kao stručni suradnik/konzultant/edukator, surađuje s više domaćih

i međunarodnih poduzeća/ organizacija iz profitnog i neprofitnog sektora. Kao vanjski savjetnik za politički

marketing u PR agenciji je radio profiliranje nositelja kampanja, te je sudjelovao kao savjetnik za strateški

marketing kampanje. Od 2007. god. stalno je uposlen na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu,

kao redoviti profesor, gdje je voditelj Katedre za pravo i ekonomiku, te je nositelj i izvođač nastave na više

kolegija preddiplomskog, diplomskog, postdiplomskog i doktorskog studija. Objavio je značajan broj

znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu, a koji suobjavljeni u međunarodnim referentnim časopisima ili su

pak prezentirani na međunarodnim znanstvenim kongresima i savjetovanjima, Član je Znanstvenog vijeća za

promet Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Komore prmetnih inženjera, Družbe braće hrvatskog

zmaja, te različitih strukovnih asocijacija.




1. Horvat Đ, Jurčević M, Ivaković Babić M. Logistics as an Instrument of Trade Marketing. In:Čokorilo O,

editor. Proceedings of the International Conference on Traffic and Transport Engineering. Belgrade:

Scientific Research Center Ltd. Belgrade, 2012; p. 359-364.

2. Horvat Đ, Jurčević M, Ivaković M. Logistics as an instrument of trade marketing.In: Čokorilo O, editor.

Proceedings of International conference on traffic and transport engineering Beograd: Scientific

Research Center Ltd. Belgrade, 2012; p. 359-364.

3. Jurčević M, Oroz Štancl I, Ivaković Babić M. Human Resources Management Systems in the Logistic

Chain. In: Čokorilo O, editor. Proceedings of the International Conference on Traffic and Transport

Engineering. Belgrade: Scientific Research Center Ltd. Belgrade, 2012; p. 323-330.

4. Skoko I, Božić D, Jurčević M. Logistics Aspect of Offshore Support Vessels on the West Africa Market.

Promet - Traffic & Transportation. 2013;25(6):587-593.

5. Tomašić D, Jurčević M, Peraković D. Interdependence between Inventory Management and

Employees' Satisfaction. Promet - Traffic & Transportation. 2013; 25: 245-254.



224

6. Dadić I, Ševrović M, Šoštarić M, Jurčević M. Detection of unnecessary traversing of traffic flows using

historical vehicle itineraries.In: Proceedings of 20th ITS World Congress. Tokyo, 2013.

7. Sumić D, Peraković D, Jurčević M. Contribution to ECDIS Reliability using Markov Model. Transactions

on Maritime Science ToMS. 2014; 3(2): 149-157.

8. Sumić D, Peraković D, Jurčević M. Contribution to ECDIS reliability. In:Jolić N, Bukljaš Skočibušić M,

Vidan P, editors. Proceedings of the 9th International Scientific Conference Ports and Waterways -

POWA 2014. Zagreb: University of Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences, 2014.



225

Redni broj: 23.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Biljana Juričić


Životopis

Biljana Juričić (djevojački Vidušić) rođena je 27.01.1972. u Osijeku. Osnovnu školu te srednju školu

matematičko-informatičkog usmjerenja završila je u Valpovu. 1991. godine upisala se na Fakultet prometnih

znanosti, smjer aeropromet gdje je 1997. godine diplomirala na temu “Optimizacija zračnih linija”.

Magistrirala je 2002. godine na temu “Modeli za izračun kapaciteta uzletno-sletnih staza” na

poslijediplomskom znanstvenom studiju znanstvenog polja Tehnologija prometa i transporta. Pri istom

Fakultetu 2009. doktorirala je na temu “Utjecaj manevarske površine i terminalnog prostora na protok

zračnog prometa”. Na Fakultetu prometnih znanosti radi od 1998. godine. 21.03.2012. izabrana je u

znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom područje tehničkih znanosti, polje tehnologija

prometa i transport., a od 18.06.2012. je u znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Voditeljica je Katedre za

kontrolu leta pri Zavodu za aeronautiku te nositeljica većeg broja predmeta na preddiplomskom i

diplomskom studiju aeronautike. 2009. vodila je projekt osnivanja organizacije Hrvatsko učilišno središte za

kontrolu zračnog prometa (HUSK) za osposobljavanje kontrolora zračnog prometa. Sada je voditelj

osposobljavanja i odgovorna je osoba za izradu i usklađivanje planova i programa osposobljavanja kontrolora

zahtjevima europske i nacionalne regulative. Upisana je u Registar istraživača Ministarstva znanosti i

obrazovanja pod matičnim brojem 226841. Sudjelovala je kao istraživač na znanstvenim projektima

“Eksploatacija i održavanje civilnih i vojnih školskih zrakoplova”, “Parametri ekoloških utjecaja na razvoj

infrastrukture i transportnih sustava” i “Strategijsko modeliranje razvoja zračnog prometa”. 2013. i 2015. bila

je voditeljica projekata potpore Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom “Razvoj simulacijskog centra za kontrolu

zračnog prometa” te “Unaprjeđenje simulacijskog centra za kontrolu zračnog prometa”. Od 2015. godine

vodila je interni projekt potpore istraživanjima PROM-PROna Fakultetu prometnih znanosti pod nazivom

“Razvoj istraživačkog centra za upravljanje zračnim prometom”. Od 2017. godine vodi novi interni projekt

potpore pod nazivom “Istraživanje mjera za povećanje učinkovitosti sustava upravljanja zračnim

prometom”.Radila je na osnivanju Laboratorija za kontrolu zračne plovidbe pri Zavodu za aeronautiku te je

od tada imenovana voditeljicom Laboratorija. Od 2014. godine sunositeljica je predmeta „Radarski sustavi i

upravljanje zračnim prometom“ na preddiplomskom studiju Vojno inženjerstvo pri vojnim studijima na

Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom 1999. i 2000. godine u suradnji s Ministarstvom znanosti i tehnologije stručno

se usavršavala u centru za teorijsku i praktičnu obuku kontrolora zračnog prometa – Bailbrook College, Bath,

Velika Britanija gdje je završila propisano osposobljavanje za aerodromsku i prilaznu radarsku kontrolu

zračnog prometa prema ICAO međunarodnim kriterijima. Tijekom 2007. i 2008. godine završila je tečajeve

EUROCONTROL-a: “Introduction to EATMP System Safety Assessment Methodology and Functional Hazard

Assessment – SAM1-FHA”, “Systemic Occurrence Analysis Maethodology” i “System for traffic Assignment &

Analysis at Macroscopic level (SAAM) Training“. Završila je stručno-metodičko usavršavanja za primjenu

teorijskih i praktičnih spoznaja pedagogije i didaktike u procesu učenja i poučavanja sadržaja nastavnih

kolegija održane na Fakultetu prometnih znanosti. 2013. godine završila je radionicu za stjecanje dodatnih

kompetencija pisanja znanstvenih radova „Fundamentals of Designing and Communicating Scientific

Research”. Članica je Hrvatske udruge diplomiranih inženjera i inženjera Fakulteta prometnih znanosti.

Sudjelovala je na više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Objavljuje radove u znanstvenim i

stručnim časopisima. Izvrsno se koristi engleskim jezikom.




226



1. Radišić T, Novak D, Juričić B. Reduction of Air Traffic Complexity Using Trajectory-Based Operations

and Validation of Novel Complexity Indicators. IEEE Transactions on Intelligent Transportation

Systems, 2017.

2. Pavlinović M, Juričić B, Antulov-Fantulin, B. Air Traffic Controllers’ Practical Part of Basic Training on

Computer Based Simulation Device. Proceedings of the 40th International Conference MIPR0 2017:

Computers in Education. Rijeka, 2017; p. 1026-1031.

3. Pavlinović M, Boras D, Juričić B. Development and Implementation of a Language Technology System

in Air Traffic Controller Student Training. International Journal of Education and Information

Technologies. 2016; 10:251-256.

4. Radišić T, Novak D, Juričić B. Development and Validation of an ATC Research Simulator. In:

Proceedings of INAIR 2015 International Conference on Air Transport Conference Proceedings.

University of Applied Sciences and University of Zilina, Air Transport Department. Amsterdam, 2015.


Environment of an Air Traffic Controller. In: Proceedings of 6th International Ergonomics Conference.

Čakovec, 2016; p. 23-30.

6. Juričić B, Antulov-Fantulin B, Ivković M. The New ATCO Training Requirements. Cooperation Model

of the Scientific and Educational Institutions and the Economy. In: Proceedings of International

Conference ZIRP 2015. Faculty of Transport and Traffic Sciences, Zagreb, 2015; p. 95-105.

7. Barta V, Juričić B, Kazda A. Simulation of Bosnia and Herzegovina Airspace Sectorization and its

Influence on FAB CE. In: Proceedings of the INAIR 2014 International Conference on Air Transport

"Europe: How to Stay Connected". University of Zilina. Air Transport Department. Prague, 2014; p.

13-18.

8. Pavlinović M, Boras D, Juričić B. Spoken corpus of radiotelephony phraseology. In: Proceedings of the

7th European Computing Conference – ECC ’13. Recent Advances in Computer Engineering Series.

Dubrovnik, 2013;p. 136-141.

9. Juričić B, Novak D, Bazijanac E. Model of Air Traffic Controller Education at the Faculty of Transport

and Traffic Sciences. In: Proceedings of INAIR 2013 - International Conference on Air Transport.

University of Zilina. Air Transport Department. Bratislava, 2013;p. 54-58.


doktorskog programa

Istraživač na znanstvenom projektu ministarstva znanosti RH 135-1352339-2349 “Parametri

ekoloških utjecaja na razvoj infrastrukture i transportnih sustava”, Fakultet prometnih znanosti

(2007.-2013.), glavni istraživač prof.dr.sc. Tino Bucak.

voditeljica projekta potpore Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom “Razvoj simulacijskog centra za

kontrolu zračnog prometa” (2013.)

voditeljica projekta potpore Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom “Unaprjeđenje simulacijskog centra

za kontrolu zračnog prometa” (2015.)



227

Redni broj: 24.

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Natalija Kavran


Životopis

Dr. sc. Natalija Kavran (r. Maletić) rođena je 19. svibnja 1977.g. u Zadru. Državljanka je Republike Hrvatske, a

po nacionalnosti Hrvatica. Osnovnu školu i opću gimnaziju završila je s izvrsnim ocjenama u Malom Lošinju.

Godine 1995. upisala je studij pomorskog prometa smjer "Tehnologija prometa" na Pomorskom fakultetu

Sveučilišta u Rijeci i diplomirala u studenom 1998. s izvrsnim uspjehom, te stekla zvanje diplomirani inženjer

za pomorski promet. Poslijediplomski znanstveni studij "Tehničko-tehnološki sustavi u prometu i transportu"

na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu upisala je u listopadu 1998. g. 29. rujna 2000. g. stekla

je akademski stupanj magistra znanosti iz područja tehničkih znanosti, polja tehnologija prometa i transport,

obranivši znanstveni magistarski rad pod naslovom "Razvitak inteligentnih transportnih sustava u vodnom

prometu". U svojstvu znanstvenog novaka primljena je u radni odnos na Fakultetu prometnih znanosti

Sveučilišta u Zagrebu 01. studenog 1999. g., u istraživačko zvanje asistenta izabrana je u siječnju 2001. na

Fakultetu prometnih znanosti. Doktorski poslijediplomski studij upisala je u prosincu 1999. na Fakultetu

prometnih znanosti te je akademski stupanj doktora znanosti stekla 13. svibnja 2004. g. obranivši doktorski

rad pod naslovom "Funkcionalni i simulacijski model inteligentnih transportnih sustava u lukama". Od 2004.

do 2009. godine zaposlena je na Fakultetu prometnih znanosti kao docent, a od 2009. godine kao izvanredni

profesor. 25. siječnja 2006. godine izabrana je u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika u

znanstvenom području tehničkih znanosti, polje tehnologija prometa i transport. Od 2006. do 2008. obnaša

dužnost voditelja Katedre za tehnologiju vodnog prometa. Od 2008. obnaša dužnost predstojnice Zavoda za

vodni promet. Voditelj je poslijediplomskog specijalističkog studija “Intermodalni transport” na Fakultetu

prometnih znanosti. Predsjednica je organizacijskog odbora međunarodnog savjetovanja "Luke i plovni

putovi -POWA" pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture od 2006. U Upisnik

znanstvenika upisana je pod matičnim brojem 239426 u znanstvenom polju Tehnologije prometa i

transporta. Dosad je sudjelovala u radu na znanstvenim projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja i

sporta na Fakultetu prometnih znanosti i Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Od 2007. godine voditelj

je znanstvenog projekta MZOŠ-a "Integracija sustava intermodalnog vodnog prometa u Europskoj

transportnoj mreži". Voditelj je strateškog projekta „Strategija razvoja intermodalnog transporta i mreže

intermodalnih terminala“ naručitelja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te međunarodnog projekta

Interreg programa Phare 2006 naziva „Adriatic Short Sea Shipping Database and General Development Plan

for the region“, nositelj projekta Fakultet prometnih znanosti, te nekoliko međunarodnih projekata. Istraživač

je na preko 20 R&D projekata iz polja Tehnologije prometa i transporta: EU-e (IPA, FP7), UN-a i nacionalnih

(RH) projekata financiranih iz proračuna RH. Uključena je u izvođenje nastave na preddiplomskom,

diplomskom i poslijediplomskom studiju na Fakultetu prometnih znanosti. Član je Matice Hrvatske,

Znanstvenog Vijeća za promet Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2006., Hrvatske udruge

diplomiranih inženjera i inženjera Fakulteta prometnih znanosti, Aktivno se služi engleskim jezikom. Udana

je i majka dvoje djece.




1. Bauk S, Šekularac-Ivošević S, Jolić N. Seaport positioning supported by the combination of some

quantitative and qualitative approaches. Transport. 2015; 30(4): 385-396.



228

2. Stupalo V, Jolić N, Bukljaš Skočibušić M. Overview of intermodal liner passenger connections within

Croatian seaports. Marine Navigation and Safety of Sea Transportation: Maritime Transport &

Shipping. 2013; 217-222.

3. Kavran N, Perko N, Žgaljić D. Croatian maritime ports capacity services and development plans. In:

Proceedings of 7th International on Maritime Transport. Barcelona: Španjolska, Universitat

Politecnica de Catalunya, 2016.

4. Kavran N, Jugović A, Kavran Z. Adriatic Motorways of the Sea analysis. In: Proceedings of 7th

International on Maritime Transport. Barcelona: Španjolska, Universitat Politecnica de Catalunya,

2016.

5. Jolić N, Bukljaš Skočibušić M, Stupalo V. Croatian macro economic context and maritime system

development. In: Proceedings of 6th International Maritime Science Conference. Split: Hrvatska,

Pomorski fakultet, 2014.

6. Stupalo V, Jolić N, Jugović A, Bukljaš Skočibušić M. Organization of maritime traffic in Split City port.

In: Proceedings of 9th International scientific conference Ports and Waterways. Sisak: Hrvatska,

Fakultet prometnih znanosti, 2014.

7. Stupalo V, Jolić N, Perko N. Port service quality indicators – the passenger perspective. In:

Proceedings of 5th International Maritime Science Conference. Split: Hrvatska, Pomorski fakultet,

2013.


doktorskog programa

„Integracija sustava intermodalnog vodnog prometa u europskoj transportnoj mreži”, 135-1352586-

2588, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2007.-2013., voditelj projekta

„Dizajniranje intermodalnih transportih mreža RH u Europskim koridorima”, Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i športa, 2011.-2013., voditelj programa

„Definiranje intermodalnih transportnih koridora višekriterijskim odlučivanjem“, 135-1352586-2591,

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2007.-2013., istraživač na projektu



229

Redni broj: 25.

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Zvonko Kavran


Životopis

Dr. sc. Zvonko Kavran rođen je 14. prosinca 1969. godine u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu (Matematičko-

informatički obrazovni centar) završio je u Zagrebu. Godine 1988. upisao je studij, a započeo 1989. godine na

Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je 1994. godine diplomirao, te stekao naslov

diplomirani inženjer elektrotehnike. Tijekom 1994. godine radio je u Brodarskom institutu u laboratoriju za

visokofrekvencijska mjerenja. Na Fakultetu prometnih znanosti zaposlen je od 1995. godine izborom u

suradničko zvanje asistenta u području Tehničkih znanosti, znanstveno polje Tehnologija prometa i transport.

Poslijediplomski znanstveni studij ″Tehničko-tehnološki sustavi u prometu i transportu″ upisao je 1997.

godine na Fakultetu prometnih znanosti, te stekao akademski stupanj magistra znanosti iz područja tehničkih

znanosti, polja Tehnologija prometa i transporta, obranivši magistarski rad pod naslovom ″Regulacija

prometa na križanju sa svjetlosnom signalizacijom primjenom neizrazite logike″. Temeljem obrane

doktorskog rada pod naslovom ″Višekriterijsko odlučivanje u funkciji upravljanja gradskim prometom″, 2003.

godine stekao je doktorat znanosti iz područja Tehničkih znanosti na Fakultetu prometnih znanosti. Od 2003.

do 2007. godine zaposlen je na Fakultetu prometnih znanosti kao docent, od 2007. godine kao izvanredni

profesor, a od 2012. godine kao redoviti profesor. 2010. godine izabran je u znanstveno zvanje znanstveni

savjetnik. Od 1999. do 2001. godine obnašao je dužnost voditelja odjela za PT promet na Zavodu za

prometno-tehnička vještačenja. Od 2002. do 2004. godine voditelj je Katedre za tehniku poštanskog i

telekomunikacijskog prometa. Od 2005. godine predstojnik je Zavoda za poštanski promet. Od 2004.do 2010.

godine obnaša dužnost prodekana za nastavu i znanost. 2008. godine bio je vršitelj dužnosti dekana. Od 2006.

do 2009. godine član je Povjerenstva za praćenje provedbe Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Zagrebu i

predsjednik povjerenstva za unapređenje kvalitete na Fakultetu prometnih znanosti. Od 2006. godine je ECTS

koordinator na Fakultetu prometnih znanosti. U Upisnik znanstvenika upisan je pod matičnim brojem 213361

u znanstvenom polju Tehnologije prometa i transporta. Tijekom rada na Fakultetu sudjelovao je u radu na

znanstvenim projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Od 2007. - 2013. godine voditelj je

znanstvenog projekta pod naslovom „Definiranje intermodalnih transportnih koridora višekriterijskim

odlučivanjem”. Sudjelovao je u implementaciji međunarodnih projekata ADRIATIC3S programa PHARE 2006.,

NELI, HINT i GIFT programa South-East Europe te kao koordinator evaluacije u FP7 projektu CIVITAS ELAN.

Sudjelovao je na više znanstvenih i stručnih savjetovanja u zemlji i inozemstvu, gdje je i objavio više

znanstvenih i stručnih radova, te održao nekoliko pozvanih predavanja. Surađivao je u izradi više stručnih i

istraživačkih projekta i studija, te kao voditelj projekta „Strategija razvoja tržišta poštanskih usluga u Republici

Hrvatskoj do 2020. godine“. Uključen je u izvođenje nastave na preddiplomskom, diplomskom i

poslijediplomskom studiju na Fakultetu prometnih znanosti. Od 2006. - 2012. godine član je uredničkog

odbora znanstvenog časopisa Promet Traffic&Transportation. Član je znanstvenog i/ili programskog odbora

na nekoliko znanstvenih skupova. Aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvoje djece.




1. Stančić A, Grgurević I, Kavran Z. Integration of Transport-relevant Data within Image Record of the

Surveillance System. Promet-Traffic &Transportation. 2016; 28(5): 517-527.



230

2. Ćavar I, Kavran Z, Jolić N. Calibration of a Microscopic Model of an Urban Traffic Network, Computer

Technology and Application. 2013; 4(5): 254-258.

3. Ćavar I, Kavran Z, Bošnjak R. Estimation of Travel Times on Signalized Arterials, Journal of Civil

Engineering and Architecture. 2013; 7(9): 1141-1149.

4. Bošnjak R, Kavran Z, Bauk S. Application of Fuzzy Logic in the Regulation of the Automatic Heeling

System for Ships, 5th International Maritime Science Conference; 2013 Apr 22-23; Split, Hrvatska.



doktorskog programa

Sustav automatskog identificiranja i informiranja mobilnih entiteta u prometnom sustavu, Fakultet

prometnih znanosti, Program potpore Sveučilišta u Zagrebu, 2015., istraživač na projektu

Definiranje intermodalnih transportnih koridora višekriterijskim odlučivanjem, 135-1352586-2591,

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, 2007.-2013., voditelj projekta

Integracija sustava intermodalnog vodnog prometa u europskoj transportnoj mreži, 135-1352586-

2588, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, 2007.-2013., istraživač na projektu



231

Redni broj: 26.

Titula, ime i prezime nastavnika: dr. sc. Karolina Krajček Nikolić


Životopis

Karolina Krajček Nikolić rođena je 19. svibnja 1980. godine u Osijeku, gdje je pohađala osnovnu i srednju

školu. Školske godine 1999. završava I. gimnaziju s odličnim uspjehom te se iste godine upisuje na Fakultet

strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, studij zrakoplovstva. Fakultet završava prva u generaciji

2007. godine. Od listopada do prosinca 2008.radi kao vanjski suradnik na Fakultetu prometnih znanosti

Sveučilišta u Zagrebu na predmetima Teorija leta II i Planiranje letenja i performanse I na preddiplomskom

studiju. Iste godine upisuje poslijediplomski doktorski studij na Fakultetu prometnih znanosti. Od 01.01.2009.

zapošljava se kao asistent na Zavodu za aeronautiku Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Od

ljetnog semestra 2010. asistent je i na predmetima Teorija leta I i Zrakoplovna prijevozna sredstva. Od 2009.

godine sudjeluje kao suradnik na projektu prof. T. Bucak: Parametri ekoloških utjecaja na razvoj infrastrukture

i transportnih sustava. U 2011. počinje s održavanjem nastave na diplomskom studiju aeronautike gdje vodi

vježbe iz kolegija Teorija leta III i Upravljanje i vođenje zrakoplova. Paralelno s održavanjem nastave bavi se

istraživanjem iz područja performansi zrakoplova i ispitivanja zrakoplova u letu. Voditeljica je Laboratorija za

aerodinamiku. U 2013. godini sudjeluje kao suradnik na projektu prof. D. Novak: Razvoj i implementacija

postupka neprekinutog snižavanja unutar zračnog prostora Republike Hrvatske. U prosincu 2014. obranila je

doktorski rad „Metoda za praćenje aerodinamičkih značajki transportnog zrakoplova tijekom eksploatacije“.

Tijekom 2015. i 2016. vodi PROM -PRO projekt „Simulator distribuiranog upravljačkog sustava za

autostabilizaciju zrakoplova“te sudjeluje kao suradnik na projektu „Razvoj istraživačkih kapaciteta u području

primijenjene aerodinamike“. Od 2015. pored vježbi, izvodi i predavanja iz predmeta Upravljanje i vođenje

zrakoplova.




1. Mežnarić D, Krajček Nikolić K, Franjković D. System for acquisition and processing of pressure data

around body in airflow. In: Proceedings of MIPRO 2017 - 40th Jubilee International Convention

Proceedings.Opatija: Croatian Society for Information and Communication Technology, Electronics

and Microelectronics - MIPRO, 2017;

2. Šegvić M, Krajček Nikolić K, Ivanjko E. A Proposal for a Fully Distributed Flight Control System Design.

In: Proceedings of 39th International Convention MIPRO2016. Rijeka: Croatian Society for

Information and Communication Technology, Electronics and Microelectronics - MIPRO, 2016;

3. Šegvić M, Krajček Nikolić K, Ivanjko E. Technologies for Distributed Flight Control Systems. a Review.

In: Proceedings of the 38th International Convention MIPRO 2015. Opatija, 2015;


vjesnik. 2015; 22(5): 1337-1344.

5. Midžić A, Krajček K. Synthesis of Simple Aircraft Performance Model with Flight Gear Pilot Interface.

In: Proceedings of the Second International Conference on Traffic and Transport Engineering;

Belgrade: City Net Scientific Research Center Ltd. Belgrade, 2014;

6. Krajček K, Šamle S. Praktična primjena metode za određivanje performansi zrakoplova u penjanju. In:

Proceedings of KoREMA - Automatizacija u prometu 2014. Zagreb, 2014;



232

7. Šegvić M, Krajček K, Varešak I. Usporedba stvarnih karakteristika performansi zrakoplova sa

objavljenim podacima. In: Proceedings of KoREMA - Automatizacija u prometu 2014; Zagreb, 2014;

8. Krajček K, Nikolić D. Praćenje stvarnih performansi zrakoplova prema podacima iz leta. In:

Proceedings of KoREMA - Automatizacija u prometu 2014; Zagreb, 2014;

9. Krajček K, Varešak I. Method for Aerodynamic Characteristics Monitoring of Transport Aircraft in

Operation. In: Proceedings of International Scientific Conference ZIRP 2014; Zagreb: Fakultet

prometnih znanosti, 2014;


doktorskog programa

2015 – 2017 Razvoj istraživačkih kapaciteta u području primijenjene aerodinamike, voditelj Anita

Domitrović

2015 – 2017 Simulator distribuiranog upravljačkog sustava za autostabilizaciju zrakoplova, voditelj

Karolina Krajček Nikolić

2015 - Razvoj mjernih sustava u aerodinamičkom tunelu malih brzina, voditeljica Anita Domitrović

2013 - Razvoj i implementacija postupka neprekinutog snižavanja unutar zračnog prostora Republike

Hrvatske, voditelj Doris Novak

2009 – 2013 Parametri ekoloških utjecaja na razvoj infrastrukture i transportnih sustava, voditelj Tino

Bucak



233

Redni broj: 27.

Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Grgo Luburić


Životopis

Dr. sc. Grgo Luburić rođen je 1.1.1958. u Malom Ograđeniku, Čitluk, BiH. Obrazovanje: 1977. - 1982. PMF

(Zajednički studij) Sveučilišta u Zagrebu, prof.; 1986. - 1988. Fakultet prometnih znanosti, Sveučilište u

Zagrebu, dipl.ing., 1997. - 2005.Fakultet prometnih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, dr.sc. Boravci u

inozemstvu, znanstveno-stručna usavršavanja: 2014 Fakultet prirodoslovno.matematičkih i odgojnih

znanosti, Sveučilišta u Mostaru, BiH (gostujući profesor). Zaposlenja: 1982. - 1983.Osnovna škola Žitnjak,

Zagreb, Hrvatska /nastavnik fizike i tehnike/; 1984. - 1984.Osnovna škola Travno, Zagreb Hrvatska / nastavnik

fizike i tehnike/; 1984. - 1996.Škola za cestovni promet, Zagreb, Hrvatska/nastavnih str.predmeta/; 1996. -

2008.Učenički dom Maksimir, Zagreb, Hrvatska /ravnatelj/; 2008. - 2009.Gradska uprava grada Zagreba,

Hrvatska / pomoćnik pročelnika/; 2009. - 2013.Učenički dom Maksimir, Zagreb, Hrvatska /ravnatelj/; 2006. -

2013.Fakultet prometnih znanosti sveučilišta u Zagrebu, vanjski suradnik/izbor u naslovna znanstvena i

naslovnaznanstveno-nastavna zvanja: znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik, docent i izvanredni

profesor/; 2014. Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, izvanredni prof. Dobitnik je državne

nagrade „ Ivan Filipović“ za 2004.god. Članstva: Znanstveno vijeće za promet - Hrvatska akademija znanosti i

umjetnosti, Zagreb, član Nacionalnog odbora za Europsku godinu u obrazovanju, MZOS,2004, član Upravnog

vijeća Agencije za strukovno obrazovanje, MZOS, 2005., članDržavnog povjerenstva za natjecanje prometnih

škola, MZOS,2007., Hrvatski autoklub – A.K. Siget, Zagreb. Znanstvene aktivnosti: matični broj

znanstvenika:281662. Objavio je preko dvadeset i pet/25/ stručnih radova u časopisima, zbornicima i

nameđunarodnim znanstvenim konferencijama. Suradnik je na projektu PROM – PRO: Program potpore za

uspostavu istraživačkih aktivnosti i skupina –prvi ciklus „Procjena pokazatelja stanja prometnih tokova

primjenom asocijativnih pravila zasnovanih na podacima pokretnih osjetila i modelu LRS-a (linearnog

referentnog sustava), 2017.god. Suradnik je na projektu FPZ-ZPP-900-76„Prometno –tehnološki elaborat taxi

prijevoza na području Velike gorice“2017.god. Suradnik na projektu „Odabir varijantnog rješenja s izradom

ocjene izvodljivosti projekta povezivanja istočne i zapadne strane Trga Dr. Franje Tuđmana s izgradnjom

podzemne garaže“/2016. Suradnik na projektu“ Stručna podloga za potrebe izrade plana održive urbane

mobilnosti grada Koprivnice“/2015. Suradnikna projektu "Kvantitativne metode u prometu" / 2002. Voditelj

je projekta "Istraživanje i sanacija opasnih mjesta na cestama" /2006. Suradnik na projektu "Evaluacija

standarda kvalitete usluga javnog gradskog prijevoza" /2006. Autor je udžbenika "Cestovne građevine".

Nastavna djelatnost: Nositelj i predavač na sljedećim kolegijima: Inženjerska grafika i dokumentiranje,

Prekrcajna mehanizacija, Prometna geografija, Sigurnost cestovnog i gradskog prometa I i Teorija prometnih

tokova. Mentor preko trideset završnih i diplomskih radova.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 16.12.2013.



1. Rajsman M, Luburić G, Muhin M.Dynamics and Trends of the Development of Transport Relations in

Road Freight Transport. Tehnički vjesnik. 2017;24(2); 635-642.

2. Missoni E, Luburić G, Posavec D.Kvalificiranje pokazatelja procjene cestovne sigurnosti u gradskom

prometu, posebno u blizini dječjih vrtića. In: Mehić A, Jašarević E,editors. Proceedings of Peti BiH

kongres o cestama. Sarajevo: Udruženje konzultanata inženjera Bosne i Hercegovine, 2016; p. 479-

482.



234

3. Posavec D, Luburić G, Missoni E.Program odgoja i obrazovanja kao čimbenik sigurnosti djece u

cestovnom prometu. Suvremeni promet. 2016; 36(3-4): 230-23.

4. Luburić G, Hasani H, Bagarić A. Relationship Between Education Instructor Driver with Road Accidents

to Young Drivers. In: Proceedings of International Conference on Interdisciplinary Studies. Tirana,

Albania.2016; p. 266-271.

5. Luburić G, Hasani H. Comparative analysis of trainings for driver candidates among Republic of

Kosovo and regional countries. Balkan Journal of Interdisciplinary research. 2016; 374-379.

6. Luburić G, Hasani H, Dedaj N. The Link Between the Social-Economic Indicator and Traffic Accidents

by Young Drivers.In: Proceedings of Second International Conference on Interdisciplinary Studies -

Global Challenge 2015. Tirana, Albania.2015; p. 252-256.

7. Missoni E, Luburić G, Hasani H. Preschool Children Traffic Casualties and Drivers' Behaviour, In:

Proceedings of International Conference on Innovative Technologies, IN-TECH 2015. Dubrovnik,

Croatia.2015; p. 77-79.

8. Luburić G, Hasani H, Dedaj N. The Effect of the Training Process on Young Drivers. In: Proceedings of

The Tenth International Annual Meeting of Alb- Science Institute Skopje. Skopje, Macedonia.2015; p.

227-231.

9. Luburić G, Miljković G, Buntak K. Model of Investment in Road Maintenance as Preservation of Road

Infrastructure Value. Promet-Traffic & Transportation. 2012; 24(1): 73-83.

10. Luburić G, Šoštarić M, Slavulj M. Measuring of Transit Traffic in Cities. Tehnički vjesnik. 2011; 18(4):

619-625.


doktorskog programa

Suradnik na projektu FPZ-ZPP-900-76„Prometno –tehnološki elaborat taxi prijevoza na području

Velike gorice“2017.god.

Suradnik na projektu „Odabir varijantnog rješenja s izradom ocjene izvodljivosti projekta povezivanja

istočne i zapadne strane Trga Dr. Franje Tuđmana s izgradnjom podzemne garaže“/2016.

Suradnik na projektu“ Stručna podloga za potrebe izrade plana održive urbane mobilnosti grada

Koprivnice“/2015

Suradnikna projektu "Kvantitativne metode u prometu" / 2002.

Voditelj projekta "Istraživanje i sanacija opasnih mjesta na cestama" /2006.

Suradnik na projektu "Evaluacija standarda kvalitete usluga javnog gradskog prijevoza" /2006



235

Redni broj: 28.

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Sadko Mandžuka


Životopis

Sadko Mandžuka završio je Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjer Automatika. Na istom

fakultetu je magistrirao i doktorirao u području teorije upravljanja plovnim objektima. Po završetku studija

zapošljava se u Brodarskom institutu u Zagrebu. Od samog početka radi na zadacima istraživanja i razvoja

raznih sustava upravljanja plovnim objektima. Radio je kao istraživač, samostalni istraživač, voditelj odjela

Razvoj sustava upravljanja te direktora Sektora za upravljanje sustavima i procesima. Osim plovnih objekata,

područje rada mu je bilo upravljanje hidro-energetskim postrojenjima, sustavi upravljanje incidentnim

situacijama u prometu, prije svega u tunelima. Danas je stalno zaposlen na Fakultetu prometnih znanosti, i

predstojnik je Zavoda za inteligentne transportne sustave. Bio je recenzent više znanstvenih i tehnologijskih

projekata u Hrvatskoj, Europskoj uniji i Srbiji. Završio je Project Management te Business Development tečaj.

U okviru CARDS 2003 National Programme for Croatia - Intellectual Property Rights Infrastructure for the

Researh and Development Sector in Croatia 2006. god. završio je seminar Intellectual Property Rights &

Technology Commercialization. Do sada je objavio preko 100 znanstvenih i stručnih radova. Član je više

inozemnih i domaćih znanstvenih i stručnih udruga iz područja inteligentnih sustava, prometa i transporta:

Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, Znanstvenog vijeća za promet Hrvatske akademije znanosti i

umjetnosti, IFAC odbor za transportne sustave i vozila (Coordinating Committee on Transportation and

Vehicle Systems - Technical Commitee on Marine Systems). Predsjednik je nacionalne asocijacije ITS Hrvatska.

Dobitnik je godišnje državne nagrade (1997) Ministarstva znanosti i tehnologije i Ministarstva obrane za

osobit doprinos na području tehničkih znanosti. Urednik je Engineering Applications Section u

međunarodnom znanstvenom časopisu An International Journal of Optimization and Control: Theories &

Applications (IJOCTA). Član je uredništva međunarodnog znanstvenog časopisa International Journal of

Intelligent Transportation Systems Research (Springer) te domaćeg časopisa Ceste i mostovi. Savjetnik je u

području upravljanja inovativnim razvojem i razvojem poslovnih procesa kod izlaska inovativnih proizvoda na

tržište.






Transportation Research Part C: Emerging Technologies. 2017;80:257-71.

2. Mandžuka S, Huzjan B, Kos G. Cooperative Highway Traffic Safety Management Systems. In:

Mladenov V, editor. Proceedings of the 19th International Conference on Systems (part of

CSCC'15).Sofia: Technical University of Sofia, 2015;p. 661-666.

3. Mandžuka S, Ivanjko E, Vujić M, Škorput P, Gregurić M. The Use of Cooperative ITS in Urban Traffic

Management. In: Perallos A, Hernandez-Jayo U, Onieva E, García-Zuazola I J, editors. Intelligent

Transport Systems: Technologies and Applications. New York:John Wiley & Sons, Inc., 2015; p. 272-

288.

4. Novacko L, Mandzuka S, Petrovic M. Application of Microscopic Simulation of Traffic Flows in

Developing Evacuation Plans for Inhabitants. Journal of Civil Engineering and Architecture. 2014;8(7):

920-927.



236

5. Greguric M, Ivanjko E, Galic I, Mandzuka S, Gold H. Urban highways level of service improvement

based on intelligent ramp metering. In: Hunjak T, Lovrenčić S, Tomičić I, editors.Proceedings of 25th

International Central European Conference on Information and Intelligent Systems. Varaždin: Faculty

of Organization and Informatics Varazdin, 2014; 296-303.

6. Greguric M, Ivanjko E, Mandzuka S. Cooperative ramp metering simulation. In: Biljanović P, editor.

Proceedings of 37. international convention on information and communication technology,

electronics and microelectronics MIPRO 2014.Rijeka, 2014;p. 1204-1209.

7. Mandžuka S, Žura M, Horvat B, Bićanić D, Mitsakis E. Directives of the European Union on Intelligent

Transport Systems and their impact on the Republic of Croatia. Promet-Traffic&Transportation.

2013;25(3):273-83.

8. Gregurić M, Buntić M, Ivanjko E, Mandžuka S. Improvement of highway level of service using ramp

metering. In: Erjavec R, Anžek M, Gostiša B, Hernavs B, Kos S, Meše P, Štern A, editors. Proceedings

of the 21st international symposium on electronics in transport–ISEP. Ljubljana: Elektrotehniška

zveza Slovenije, 2013; R14-pages 6.

9. Mandžuka S. Optimal Covariance Control Theory in Automotive Suspension Control System Design.

Proceedings of the 8th WSEAS International Conference on Dynamical Systems and Control

(CONTROL '12). Porto, Portugal, 2012.


doktorskog programa

Intelligent Cooperative Sensing for Improved traffic efficiency (ICSI), FP7 (Framework Programme 7),

CRO Project Leader: prof. dr. sc. Sadko Mandžuka

TU 1407 Scientific and technical innovations for safer Powered Two Wheelers (PTW), MC Member:

prof. dr. sc. Sadko Mandžuka, COST Action

TU1102 Towards Autonomic Road Transport Support Systems, MC Members: prof. dr. sc. Sadko

Mandžuka, doc. dr. sc. Edouard Ivanjko, COST Action

Development Methodology of Integrated Adaptive Transport-logistic Systems, National project,

MZOS, Project Leader: prof. dr. sc. Sadko Mandžuka

Intelligent Transport Systems in South East Europe (SEE-ITS), SOUTH EAST EUROPE TRANSNATIONAL

COOPERATION PROGRAMME, CRO Project Leader: prof. dr. sc. Sadko Mandžuka

Kooperativni sustavi upravljanja prometom, Sveučilište u Zagrebu, 2017, voditelj prof.dr. Sadko

Mandžuka

Primjena kooperativnih sustava u optimizaciji energetske učinkovitosti prometa u gradovima,

Sveučilište u Zagrebu, 2016, voditelj prof.dr. Sadko Mandžuka



237

Redni broj: 29.

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Eduard Missoni


Životopis

Prof. dr. sc. Eduard Missoni, dr. med., rođen je 14. 5. 1957. godine u Šibeniku, gdje je završio osnovnu školu

i gimnaziju. Godine 1975. upisao je, a 1980. diplomirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, te je 1982.

položio stručni ispit i nakon toga radio u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. U kliničkoj bolnici „Sestre milosrdnice“

u Zagrebu započeo je raditi 1986. godine na Klinici za kirurgiju Medicinskog fakulteta. Specijalistički ispit

položio je 1993. Od 1994. kao predavač na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti i Tehničkom

veleučilištu Zagreb drži sljedeće kolegije: Prometna medicina, Zrakoplovna medicina te Zrakoplovna

fiziologija i psihologija. Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1996. god. stekao je akademski stupanj magistra

znanosti. Na istom je fakultetu 2002. god. obranio doktorski rad naslovljenu "Prevencije ozljeda biciklista" i

stekao akademski stupanj doktora medicinskih znanosti iz područja biomedicine i zdravstva, javno zdravstvo

– zdravstvena zaštita. Sudjelovao je na brojnim domaćim i stranim tečajevima i kongresima, te je napisao

preko 100 znanstvenih i stručnih radova. Uz to je objavio desetak znanstvenih knjiga i udžbenika. Godine

2005. ispunio je uvjete za izbor u zvanje docenta. Područja njegovog znanstvenog rada uključuju ljudski

čimbenik u prometu, utjecaj prometa na zdravlje, prometne nezgode i sigurnost, preventivne mjere i

edukacije te prometna sigurnost. Istraživač – suradnik je pod matičnim brojem 214 – 505. Godine 2006. te

2011. znanstveno se usavršava u Sveučilištu u Iowi, SAD, u sklopu programa "Trauma and Injury

Prevention".Odlukom Matičnog odbora za područje biomedicine i zdravstva 2009. izabran je u znanstveno

zvanje višeg znanstvenog suradnika, te u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. 18. 9.

2013.izabran je u zvanje znanstvenogsavjetnika, a 9. 6. 2015. redovitog profesora. Aktivno se služi engleskim

i slovenskimjezikom, oženjen je, otac dvoje djece.




1. Golubić J, Vogrin Z, Missoni E.Dynamic Anthropometric Characteristics of Pedestrians in Case of Car

Collision. Promet – Traffic&Transportation. 2016;28(5): 549-556.

2. Lulić Z, MissoniE, Tomić R. The Relevance of GNG Emissions from Motor Vehicles. Transactions of

FAMENA. 2013;37(2): 39-56.

3. Posavec D, Luburić G, Missoni E. Program odgoja iobrazovanjakao čimbenik sigurnosti djece u

cestovnom prometu. Suvremeni promet.2016;36(3-4): 230-233.

4. Posavec D, Missoni E. Cestovna sigurnost djece u zemljama Europske unije i Republici Hrvatskoj.

Suvremeni promet. 2013; 33 (3-4): 239-242.

5. Posavec D, Missoni E. Mjere i aktivnosti zaštite djece u cestovnom prometu. Suvremeni promet.

2014; 34 (5-6): 377-380.


doktorskog programa

Istraživač i evaluator, (od 2008. do 2012. godine) sudjeluje u FP7 programu na znanstveno

istraživačkom projektu pod nazivom „Mobilising citizens for vital cities“ (CIVITAS ELAN).

Koordinator projekta Grad Ljubljana.Voditelj projekta na Fakultetu prometnih znanosti: prof. dr. sc.

Stanislav Pavlin



238

Redni broj: 30.

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić


Životopis

Tomislav Josip Mlinarić rođen je 14. svibnja 1969. godine u Zagrebu. Državljanin je Republike Hrvatske, po

nacionalnosti Hrvat. Osnovnu i srednju školu (MIOC) završio je u Zagrebu. Diplomirao je na Fakultetu

prometnih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu, 1994. godine s odličnim uspjehom. Na posljednjoj godini studija

dodijeljena mu je, od strane Rektora, stipendija Sveučilišta u Zagrebu. Od 01.10.1994. godine u stalnom je

radnom odnosu na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu na Zavodu za željeznički

promet.Akademske godine 1996./97. i 1997/98 na "Institut fur Eisenbahnwesen und Verkehrswirtschaft" pri

TU Graz, radio je na istraživačkom projektu iz područja kvalitete kolosiječne geometrije tijekom životnog

vijeka kolosijeka. Akademske godine 1997./98., upisao je poslijediplomski studij na Fakultetu prometnih

znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Dana 15. prosinca 2000. položio kvalifikacijski doktorski ispit pod naslovom:

"Dugoročna procjena kvalitete kolosiječne geometrije s ciljem identificiranja zahtjeva održavanja". U tijeku

poslijediplomskog studija na Fakultetu prometnih znanosti i kasnije, sudjelovao je u radu na projektima

Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Akademske godine 2000./01. radio je na "Institut fur

Eisenbahnwesen und Verkehrswirtschaft" TU Graz na istraživačkom projektu pod nazivom "Strategie

Fahrweg". Od 26. srpnja 2002. godine predstavlja HŽ-Hrvatske željeznice na projektu Europskog željezničkog

istraživačkog centra pod nazivom „ECOTRACK“ u suradnji s TU Delft. Dana 15. studenog 2002. godine obranio

je doktorski rad pod nazivom "Dugoročna procjena kvalitete kolosiječne geometrije s ciljem identificiranja

zahtjeva održavanja". Izabran je u znanstveno-istraživačko zvanje istraživač-suradnik pod matičnim brojem

213372 u znanstvenom polju Tehnologije prometa i transporta 2004 godine. Iste je godine izabran u

znanstveno-nastavno zvanje docenta za područje tehničkih znanosti, polje tehnologija prometa i transport.

Od 22. travnja 2004. do 29. rujna 2005. godine obavljao je dužnost Predsjednika uprave i Generalnog

direktora Hrvatskih željeznica d.o.o. Osnivač je Intermodalnogpromotivnog centra "IPC Dunav - Jadran" i

njegov prvi predsjednik. U periodu 2006-2008 bio je voditelj Katedre za tehnologiju željezničkog prometa.

Kao voditelj katedre aktivno je sudjelovao u izradi prijedloga novog nastavnog plana i programa u skladu s

Bolonjskim procesom prihvaćenog od strane Sveučilišta u Zagrebu iz područja Tehnologije željezničkog

prometa. Od akademske godine 2005/06, do danas sudjeluje u izvođenju nastave na kolegijima iz područja

tehnologije željezničkog prometa na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju na Fakulteti za gradbeništvo

pri TU Maribor, te je do sada bio mentor na više diplomskih i magistarskih radova. Inicirao je i organizirao

održavanje 3. i 4 Međunarodnog znanstvenog i stručnog kongresa upravljača željezničkom infrastrukturom

RIMC-2007. i RIMC 2010., gdje je bio predsjednik znanstvenog odbora. Isto tako aktivno surađuje i s

Fakultetom za pomorstvo in promet, Univerze v Ljubljani i s Transportnim Sveučilištem u Sofiji. Od 2007

godine član je Uredničkog odbora časopisa Promet – Traffic and Transportation. Od 14.studenog 2012.

imenovan je predstojnikom zavoda za željeznički promet. Od 07.listopada 2014. do danas prodekan je

znanost i vanjsku suradnju Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Član je Hrvatske komore

inženjera tehnologije prometa i transporta. Predsjednik je Upravnog vijeća Agencije za sigurnost željezničkog

prometa i član Povjerenstva za željeznicu Vlade Republike Hrvatske. Član je Znanstvenog vijeća za promet

Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Aktivno se služi engleskim, njemačkim i slovenskim jezikom.

Oženjen je i otac je dvoje djece.




239



1. Ljubaj I, Mlinarić T. J. Solution Proposal for Botllenecks on Rijeka Traffic Direction:A Case Study of

Generalski Stol – Gornje Dubrave.In: Proceedings of Horizonty železničnej dopravy 2016 Strečno.

Univrersity of Zilina, 2016; p. 145 - 154.

2. Mlinarić T J, Brabec D. Stabiliziranje pruge i pružnog profila primjenom novih tehnologija. Suvremeni

promet, časopis za pitanja teorije i prakse prometa. 2013; 33(5-6): 383-387.

3. Mlinarić T J, Brabec D. Upravljanje željezničkim prometom temeljem realnih informacija u stvarnom

vremenu. Suvremeni promet, časopis za pitanja teorije i prakse prometa.2013; 33(5-6):378-382.

4. Petrović M, Mlinarić T J, Hozjan D. Identifying Criteria for Evaluating the Location of Railway

Stations.Proceedings of Mechanics Transport Communications. Sofia, 2013; p. I-51-I-57.

5. Nikšić M, Mlinarić T J, Brkić M. Determining Traffic and Technical Characteristics of New Locomotives

on Rijeka-Zagreb Line after the Catenary Voltage Unification.In: Proceedings of MET'2013

Conference.Institute of Electrical Machines, Warsaw University of Technology, 2013; p. 27-31.

6. Mlinarić T J, Lauš D, Vilić M. Technical and technological preconditions for implementation of the

integrated timetable in regional passenger transport in the Republic of Hungary.In: Proceedings of

the Conference CETRA – Road and Rail Infrastructure. Dubrovnik, 2012; p. 847-853.

7. Mlinarić T J, Pleša T, Ljubaj I. Technical and technological preconditions for implementation of

integrated timetable in regional passenger transport with the Republic of Slovenia.In: Proceedings of


8. Mlinarić T J, Pleša T, Balagić I. Implementation of Periodic Timetable in regional passenger transport

of Republic ofCroatia.In: Proceedings of the Conference CETRA – Road and Rail Infrastructure.

Dubrovnik, 2012; p. 875-880.

9. Haramina H, Mlinarić T J, Mihaljević B. Model of fuzzy inference system for forecasting dwell time

required by commuter trains at stops. Tehnicki Vjesnik-Technical Gazette. 2012; 19(2): 281-286.


doktorskog programa

“SELF PROP RAIL” – Market introduction of a self-propelled bulk carriage (Call Identifier: CIP-EIP-Eco-

Innovation-2012-2017)

RAIL4SEE - “RailHubCities for SEE”, CEI – PP02, Program co-foundedby European Regional

Development Found, 2013

Green Intermodal Freight Transport GIFT, South East Europe Transnational Cooperation Programme,

2012

Harmonized Inland Navigation Transport through education and information technology HINT, South

East Europe Transnational Cooperation Programme , SEE/D/ 0080/3.2/X, 2012

CIVITAS ELAN Mobilising citizens for vital cities Ljubljana – Gent – Zagreb – Brno – Porto, Mjera: 3.2

– Studija naplate zagušenja i dijalog o cijenama, FP7 (Framework Programme 7) istraživački projekt

Europske unije, broj ugovara: 218954, 2008. – 2012.



240

Redni broj: 31.

Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Štefica Mrvelj


Životopis

Dr. sc. Štefica Mrvelj rođena je 9. siječnja. 1966., u Požegi. Obrazovanje: 2002–2008: doktor znanosti, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 1993–2001: magistar znanosti, Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 1987–1991: diplomirani inženjer prometa, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Na Fakultetu prometnih znanosti nositeljica je sljedećih predmeta: Osnove tehnologije prometa (preddiplomski studij), Tehnologija telekomunikacijskog prometa 1 (preddiplomski studij), Tehnologija telekomunikacijskog prometa 2 (diplomski studij), Analiza i modeliranje prometnih sustava (diplomski studij), Podvorbeni sustavi (diplomski studij), Teorija prometa (poslijediplomski doktorski studij). Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu nositeljica je predmeta Osnove tehnologije prometa (preddiplomski studij) i Osnove tehnologije telekomunikacija (preddiplomski studij). Od 2015. predsjednica je sektorskog vijeća XI. Promet i logistika (Hrvatski kvalifikacijski okvir). Od 2014. voditeljica je Katedre za teoriju telekomunikacijskog prometa, Zavod za informacijsko komunikacijski promet, FPZ. Od listopada 2010. prodekanica je za nastavu i studente na Fakultetu prometnih znanosti. Članica je Područnog znanstvenog vijeća za tehničke znanosti. Od ožujka 2015. članica je radne skupine VTP-a Sveučilišta u Zagrebu - Povjerenstvo za poslijediplomske programe i doktorske studije EVALUACIJA PRIJAVA DOKTORSKIH TEMA. Od ožujka 2013. do veljače 2014. bila je članica radne skupine za izradu Strategije Sveučilišta u Zagrebu, (strategija razvoja podrške studentima). Članica je IEEE Communications Society (do 2015.). Sudjeluje u radu uredničkog odbora časopisa PROMET Traffic&Transportation, te je članica znanstvenog odborameđunarodne konferencija ZIRP - Znanost i razvitak prometa (od 2012. do 2016.). Sudjelovala je na stručnim radionicama: Workshop on Scientific coordination and research needs, Zagreb, 2009., Joint training workshop on Stakeholder involvement and process evaluation, Zagreb, 2009., Workshop on Cost-benefit-analysis, Gent, Belgija, 2009. i Porto, Portugal, 2011., Risk Assessment & Process Evaluation Workshop, Bled, Slovenija, 2010., Workshop on Exploitation, up-scaling and transferability, Ljubljana, Slovenija, 2011., Radionice o vrednovanju standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i skupova ishoda učenja, Zagreb, 2016.




1. Matulin M, Mrvelj Š. State-of-the-Practice in Evaluation of Quality of Experience in Real-Life

Environments. PROMET – Traffic&Transportation.2013; 25(3): 255-263.

2. Matulin M, Mrvelj Š, Jelušić N, Gold H. Utilization of GPS in PT Performance Evaluation.In:

Proceedings of the 7th GNSS Vulnerabilities and Solutions Conference, Royal Institute of Navigation.

Baska, Krk Island, Croatia, 2013;p. 145-158.


International journal for traffic and transport engineering.2014; 4(2): 183-193.

4. Matulin M, Mrvelj Š. Subjective Evaluation of Quality of Experience for Video Streaming Service.In:

Proceedings in Research Conference In Technical Disciplines (RCITD) 2014. University of Zilina, Žilina,

Slovačka, 2014; p. 60-64.

5. Mrvelj Š, Matulin M. Impact of packet loss on the perceived quality of UDP-based multimedia

streaming: a study of user quality of experience in real-life environments.Multimedia Systems. 2017;

p. 1-21.



241

6. Mrvelj Š, Matulin M. Development of Fuzzy Relationships between Different Quality of Experience

Parameters.In: Proceedings in Research Conference In Technical Disciplines (RCITD) 2016. University

of Zilina, Žilina, Slovačka, 2016; p. 9 – 14.

7. Matulin M, Mrvelj Š, Adlešić D. Application of the M/G/1/∞/∞/FCFS Queueing System for the

Internet Node Performance Analysis.In: Proceedings in Research Conference In Technical Disciplines

(RCITD) 2016. University of Zilina, Žilina, Slovačka, 2016; p. 15 – 18.

8. Mrvelj Š, Matulin M, Kontek I. An object-oriented model for expansion of the minimum set of data

transmitted during e-Call sessions. Proceedings in International conference on traffic development,

logistics & sustainable transport (ZIRP) 2017. University of Zagreb Faculty of Transport and Traffic

Sciences, Opatija, Croatia, 2017; p. 231-239.


doktorskog programa

Istraživač na znanstvenom projektu MZOŠ br. 135-1352598-2581: Metodologija razvoja integriranih

adaptivnih transportno-logističkih sustava (2006.-2013.)

Suvoditelj, evaluator i financijski koordinator projekta CIVITAS ELAN sufinanciranog sredstvima

Europske unije iz FP7 programa (2009.-2012.)



242

Redni broj: 32.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Mario Muštra


Životopis

Mario Muštra rođen je 25. veljače 1984. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu "Dragutina Kušlana"

i XV. Gimnaziju. 2002. godine upisao je Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu na kojem

je diplomirao 14. svibnja 2007. godine s temom "Aktivna integrirana mikrotrakasta antena s kružnom

polarizacijom", pod mentorstvom prof. dr. sc. Davora Bonefačića. U zimskom semestru 2007. godine upisuje

poslijediplomski doktorski studij na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te je od

srpnja iste godine zaposlen kao znanstveni novak na Zavodu za radiokomunikacije na projektu Ministarstva

znanosti, obrazovanja i sporta "Inteligentno određivanje značajki slike u sustavima za otkrivanje znanja" pod

vodstvom prof. dr. sc. Mislava Grgića. Svoje istraživanje u okviru doktorskog studija usmjerio je na obradu

slike u medicinskim sustavima s naglaskom na mamografiji. Doktorski rad pod nazivom "Segmentacija

mamograma i detekcija mikrokalcifikacija adaptivnim poboljšanjem kontrasta" obranio je 15. siječnja 2013.

godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Mario Muštra autor je i koautor više

radova u međunarodnim časopisima i zbornicima skupova s međunarodnom recenzijom, poglavlja u knjizi te

nekoliko stručnih radova i sažetaka u zbornicima skupova. Kao stipendist The British Scolarship Trusta boravio

je 2009. godine na Imperial Collegeu u Londonu, UK,gdje se bavio razvojem algoritama za određivanje

gustoće dojke iz mamografskih slika. Kao stipendist Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i

tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, 2010. godine boravio je na Sveučilištu Duke, SAD, gdje se bavio

razvojem metoda za automatsku detekciju mikrokalcifikacija u mamogramima i razvojem algoritama za

automatsku obradu slika nastalih metodom magnetske rezonancije. Kao znanstveni novak i kasnije viši

asistent bio je zaposlen na Zavodu za radiokomunikacije Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u

Zagrebu od 1. srpnja 2007. godine do 30. svibnja 2015. godine i sudjelovao je u izvođenju nastave u vidu

laboratorijskih i auditornih vježbi te predavanja i mentorstva seminarskih radova na kolegijima: Digitalni

video, Komunikacijski sustavi, Mobilni Internet, Radijske pristupne mreže i Visokofrekvencijska elektronika.

Od 1. lipnja 2015. godine zaposlen je kao docent na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, na

Samostalnim katedrama, Katedri za opće programske sadržaje gdje je nositelj kolegija: Mobilni

komunikacijski sustavi, Komunikacijski, navigacijski i nadzorni sustavi te Lokacijski i navigacijski sustavi i

predavač na kolegijima: Radio i radarski sustavi i Elektrotehnika. 15. svibnja 2017. godina izabran je za

suradnika Akademije tehničkih znanosti Hrvatske u Odjelu komunikacijskih sustava. Aktivno se služi

engleskim i njemačkim jezikom. Član je strukovne udruge IEEE, suradnik HATZ-a i član društva ELMAR.




1. Muštra M, Grgić M. Robust automatic breast and pectoral muscle segmentation from scanned

mammograms. Signal processing.2012;93: 2817-2827.

2. Muštra M, Grgić M, Rangayyan RM. Review of recent advances in segmentation of the breast

boundary and the pectoral muscle in mammograms. Medical & biological engineering & computing.

2015; 1-22.

3. Muštra M, Grgić M, Delač K. Breast Density Classification Using Multiple Feature Selection.

Automatika. 2012; 53(4): 362-372.



243


Prediction.In: Muštra M, Tralić D, Zovko-Cihlar B, editors. Proceedings ELMAR-2016: 58th

International Symposium ELMAR-2016. Zagreb: Faculty of Electrical Engineering and Computing,


5. Andraši P, Radišić T, Muštra M. Performance Assessment of Commercial GNSS Receivers. In:

Proceedings of 11th Annual Baska GNSS Conference, 2017.

6. Muštra M, Fosin J, Carić T. Validation of speed profiles using FMCW radars.In: Proceedings of 10th

Annual Baska GNSS Conference, 2016.


doktorskog programa

Inteligentno određivanje značajki slike u sustavima za otkrivanje znanja (036-0982560-1643)

Upravljanje kvalitetom slike u radiodifuziji digitalnog videosignala (036-0361630-1635)

Sustav za optimizaciju ruta u dinamičkom transportnom okruženju, SORDITO, RC.2.2.08-0022



244

Redni broj: 33.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Mladen Nikšić


Životopis

Rođen 01. srpnja 1964. godine u Zagrebu. Nakon završene osnovne i srednje škole upisao Fakultet strojarstva

i brodogradnje u Zagrebu, smjer proizvodno strojarstvo. Diplomirao 1991. godine, zaposlio se na Hrvatskim

željeznicama, a 1991. upisao Fakultet prometnih znanosti, željeznički smjer, na kojem diplomirao 1994.

godine. Od 1991. do 1995. zaposlen na Hrvatskim željeznicama u poslovnom području Vuča vlakova i

željeznička vozila na radnom mjestu diplomiranog inženjera za putničke vagone. Od 1995. zaposlen na

Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, na Zavodu za željeznički promet, kao mlađi asistent, asistent,

predavač i viši predavač u području Tehničkih znanosti, znanstveno polje Tehnologija prometa i transport.

Godine 1997. upisao poslijediplomski znanstveni studij ''Tehničko-tehnološki sustavi u prometu i transportu''

na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, a 2003. godine magistrirao obranom znanstvenog magistarskog

rada pod naslovom ''Razvoj i uvođenje u promet magnetskih lebdećih vlakova'' te stekao akademski stupanj

magistra znanosti iz područja tehničkih znanosti, polje Tehnologija prometa i transport. Doktorski studij

upisao 2003. godine na Fakultetu prometnih znanosti, a 2010. godine obranio doktorski rad pod naslovom

''Utjecaj kvalitete održavanja na vijek trajanja željezničkih vozila'' i stekao akademski stupanj doktora znanosti

iz područja tehničkih znanosti. U Upisnik znanstvenika upisan pod rednim brojem 213383 u znanstvenom

polju Tehnologija prometa i transport. Tijekom rada na Fakultetu sudjelovao u radu na znanstvenim

projektima Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske: 135003 Razvoj željeznice u sklopu

prometnog sustava Hrvatske, 0135003 Željeznica u funkciji gospodarskog razvoja Hrvatske i 135-1352339-

2341 Razvoj željeznice kao budućeg nositelja prometnog opterećenja. Kao autor ili koautor objaviodva

sveučilišna/fakultetska udžbenika i 30 radova u znanstvenim i stručnim časopisima te na domaćim i

međunarodnim znanstvenim skupovima. Odlukom Nacionalnog vijeća za znanost, Matičnog odbora za

područje tehničkih znanosti, polja strojarstva, brodogradnje, tehnologije prometa i transporta, zrakoplovstva,

raketne i svemirske tehnike od 13. srpnja 2013. godine izabran u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika,

a 20. prosinca 2016. reizabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Za Fakultet prometnih znanosti vodio

EU projekt SELF PROP RAIL financiran iz CIP EIP Eco Innovation Programa koji je rezultirao proizvodnjom,

certificiranjem i dobivanjem patenta za samohodni vagon za prijevoz rasutog tereta. Surađivao u izradi

stručnih i istraživačkih projekata te studija za gospodarstvo. Obnašao mentorstva na preddiplomskom,

diplomskom, dodiplomskom i stručnom studiju, izvodio prometno-tehnička vještačenja sudskih predmeta, a

na Županijskom sudu u Zagrebu imenovan stalnim sudskim vještakom za područje željezničkog prometa i

vozila. Godine 2004. imenovan direktorom poslovnog područja Vuča vlakova i željeznička vozila na Hrvatskim

željeznicama, a od 2005. do 2008. godine bio voditelj projekta Uvođenja sustava održavanja nagibnih vlakova

na Hrvatskim željeznicama. Nositelj predmeta na prediplomskom i diplomskom studiju: Strojarstvo,

Održavanje željezničkih vozila, Vuča vlakova, Željeznička vozila, Tračnički urbani sustavi i Tehnologija

žičarskog prometa. Od studenog 2010. godine voditelj Katedre za tehniku željezničkog prometa na Zavodu za

željeznički promet.




1. Nikšić M, Šolić S. Ocjenjivanje sukladnosti za uporabu interoperabilnih sastavnih dijelova tračničkih

sustava. Kvaliteta prometne infrastrukture - ključ razvoja gospodarstva.In: Lakušić S,editor.

Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za prometnice, 2015;p. 363-380.



245

2. Miloš K, Nikšić M, Breznik M. Aluminium Foams in the Design of Impact-sensitive Parts of Light Rail

Vehicles.In: Alar Ž, Jakovljević S, Šolić S, editors. Proceedings of MATRIB 2013 International Confrence

Proceedings. Hrvatsko društvo za materijale i tribologiju, Zagreb, 2013; p. 288-303.

3. Nikšić M, Mlinarić TJ, Brkić M. Determining Traffic and Technical Characteristics of New Locomotives

on Rijeka-Zagreb Line after the Catenary Voltage Unification. In: Szelag A, editor. Proceedings of

MET'2013 conference proceedings. Varšava: Institute of Electrical Machines, Warsaw University of

Technology, 2013; p. 27-31.

4. Nikšić M, Pleša T, Koritar P. Determination of Transport and Technical Characteristics of New Multiple

Unit Trains for Croatian Network. In: Petar K, editor.Proceedings of Mechanics Transport

Communications, Academic journal. Sofia: University of Transport ”Todor Kableshkov”, 2013; p. 28-

32.

5. Legac I, Nikšić M, Pilko H. Comparative Analysis of Elements in the Choice of Rapid Urban Rail

Systems. In: Kolić D, editor. Under City, Proceedings of the Colloquium on Using Underground Space

in Urban Areas in South-East Europe. Zagreb: Croatian Society for Concrete Engineering and

Construction Technology, 2012; p. 387-394.

6. Nikšić M, Mlinarić TJ Brkić M. Utvrđivanje prometne i tehnološke potražnje za željezničkim vozilima

u Republici Hrvatskoj.In: Steiner S, Božičević J, Bukljaš Skočibušić M, editors. Znanstveni skup Ocjena

dosadašnjeg prometnog razvitka Hrvatske i osnovne smjernice daljneg razvoja. Zagreb: Hrvatska

akademija znanosti i umjetnosti, 2012; p. 103-111.

7. Haramina H, Mandić M, Nikšić M. New Method for Energy-Efficient Train Operation on Commuter

Rail Networks. Tehnički vjesnik – Technical Gazette.2012; 19(4): 801 - 806.



MET'2015. Trogir: Institute of Electrical Machines, Warshaw University of Technology, 2015; p. 54-

58.


doktorskog programa

CIP EIP-Eco Innovation Programme SEL PROP RAIL Projekt (2013-2016)



246

Redni broj: 34.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Luka Novačko


Životopis

Luka Novačko rođen je 17. prosinca 1980. u Zagrebu. Osnovnu školu i VII. gimnaziju završio je u Zagrebu.

Godine 2000. upisao je na Fakultetu prometnih znanosti sveučilišni dodiplomski studij cestovnog

smjera.Diplomirao je 10.10.2005. godine na temu „Mini-kružna raskrižja u naseljima“ (mentor: prof. dr. sc.

Ivan Legac). Za vrijeme studija bio je angažiran kao demonstrator na kolegiju Infrastruktura cestovnog

prometa. U prosincu 2007. godine upisao je na Fakultetu prometnih znanosti poslijediplomski doktorski studij

Tehnološki sustavi u prometu i transportu. Doktorski rad „Optimizacija modela procjenjivanja izvorišno-

odredišnih matrica putovanja u gradovima“ (mentor: prof. dr. sc. Ljupko Šimunović) obranio je 12. studenog

2013. godine. Odlukom Fakultetskog vijeća Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 01. travnja

2007. godine izabran je u suradničko zvanje asistenta, iz znanstvenog područja Tehničkih znanosti,

znanstveno polje Tehnologija prometa i transport, a 17. prosinca 2013. godine izabran je u suradničko zvanje

višeg asistenta pri Zavodu za cestovni promet. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 27. lipnja

2017. godine. Upisan je u Registar istraživača pri Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta, pod matičnim

brojem 294194. Voditelj je Laboratorija za planiranje i modeliranje u cestovnom i gradskom prometu.

Trenutno sudjeluje kao izvođač nastave na kolegijima: Cestovne prometnice I, Cestovne prometnice II,

Gradske prometnice, Modeliranje i planiranje u cestovnom prometu, Prometno planiranje u gradovima i

Simulacije u prometu. Tijekom rada na Fakultetu sudjelovao je još u izradi i izvedbi kolegija: Telematika u

prijevoznim sredstvima i Poštanska infrastruktura. Bio je mentor na 41 završnih i diplomskih radova.Objavio

je oko dvadeset znanstvenih radova te sudjelovao na više međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova.

Koautor je sveučilišnog udžbenika Gradske prometnice. Aktivno se koristi svim osnovnim aplikacijama

programskog paketa Microsoft Office te radi u programskim paketima: PTV Visum, PTV Vissim, Sidra

Intersection, AutoCAD i AutoTurn. Vrlo dobro se služi engleskim jezikom u govoru i pismu te poznaje njemački

i francuski jezik.




1. Krasić D, Novačko L. The Impact of Public Transport Network Accessibility on Trip Generation Model.

Promet - Traffic & Transportation. 2015; 27( 2): 165 – 172.

2. Novačko L, Šimunović Lj, Krasić D. Estimation of Origin-Destination Trip Matrices for Small Cities.

Promet - Traffic & Transportation. 2014; 26(5):419 – 428.

3. Novačko L, Petrović M, Barić D. Application of macroscopic modelling in assessing noise level in urban

areas. International Journal for Traffic and Transport Engineering IJTTE. 2014; 4(1): 117-127.

4. Novačko L, Mandžuka S, Petrović M. Application of Microscopic Simulation of Traffic Flows in

Developing Evacuation Plans for Inhabitans. Journal of Civil Engineering and Architecture. 2014;8(7):

920-927.

5. Babić D, Novačko L, Ščukanec A. Observing the Impact of Variable Speed Limit Signs on the Traffic

Flow. In: Proceedings of 1st International Conference: Transport for Today's Society.Bitola: Faculty

of Technical Sciences Bitola, 2016.



247

6. Novačko L, Ferko M. Traffic Flow Management in Emergency Situations. In: Proceedings of

International Scientific Conference: Perspectives on Croatian 3PL Industry in Acquiring International

Cargo Flows.Zagreb: University of Zagreb – Faculty of Transport and Traffic Sciences, 2016.


a better and sustainable public transport in the City of Zagreb. In: Proceedings of 18th International

Conference on Urban Transport and the Environment - Urban Transport XVIII.A Coruña: Wessex

Institute of Technology of the UK (WIT), 2012.


doktorskog programa

istraživač na znanstvenom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH 135-1352339-

2341: Modeliranje komplementarnog razvoja transportnih modula, Fakultet prometnih znanosti,

(2007.-2012.), glavni istraživač doc. dr. sc. Borna Abramović.


3313: Korelacija oblikovnosti i sigurnosti u raskrižjima s kružnim tokom prometa, Fakultet prometnih

znanosti, (2008.-2013.), glavni istraživač prof. dr. sc. Dubravka Hozjan.

suradnik na mjerama 8.2. Public Transport Priority and Traveller Information i 2.5 . Study – impacts

on mobility istraživačkog projekta Europske unije FP7 (Framework Programme 7) - CIVITAS ELAN

Mobilising citizens for vital cities Ljubljana - Gent - Zagreb - Brno - Porto, (2008.-2012.), broj ugovara

218954.



248

Redni broj: 35.

Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Doris Novak


Životopis

Doris Novak rođen je 12. veljače 1971. godine u Zagrebu. Srednju zrakoplovnu šlolu završio je 1989. godine.

Sudionik je Domovinskog rata, a 1992. godine upisuje Fakultet prometnih znanosti, smjer aeronautika.

Fakultet završava 1997. godine i zapošljava se kao pilot helikoptera u 93. zrakoplovnoj bazi Zadar. Tijekom

letačke karijere letio je na više tipova helikoptera i aviona te obnašao dužnost instruktora letenja i savjetinka

za letačku obuku u Eskadrili za obuku pilota helikoptera. Posjedovao je licence profesionalnog pilota aviona i

helikoptera. Uz rad završava znanstveni magistarski studij na Fakultetu prometnih znanosti (2003.) te na

istom Fakultetu naredne godine upisuje doktorski studij. Godine 2006. prelazi na Zavod za aeronautiku

Fakulteta prometnih znanosti gdje je 2007. obranio doktorski rad. Trenutno je predstojnik Zavoda za

aeronautiku te pročelnik odsjeka Aeronautike. Od 2017. obnaša dužnost voditelja doktorskog studija na

Fakultetu prometnih znanosti. Područje znanstvenog interesa su mu zrakoplovna navigacija i planiranje

letenja te profesionalizacija doktorske izobrazbe i metodologija znanstveno-istraživačkog rada. Član je

Hrvatske udruge diplomiranih inženjera i inženjera Fakulteta prometnih znanosti od njezina osnutka, kao i

Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta Autor je dva sveučilišna udžbenika, dva

fakultetska priručnika te više znanstvenih i stručnih radova iz područja zrakoplovne navigacije i teorije leta.






Systems, 2017.

2. Novak D, Alfirević I, Popović B. Influence of Airspeed Measurement Error - Implications for Dead

Reckoning Navigation. Transactions of FAMENA. 2015; 39(2): 13-22.

3. Novak D, Steiner S, Andraši P. Environmental Aspects of Air Traffic Expansion. Journal of Traffic and

Logistics Engineering. 2015; 3(1): 31-35.

4. Novak D, Radišić T. Pavlinović M. Ecological and Operational Aspects of Continuous Descent

Approach - Croatian Case. Journal of Traffic and Logistics Engineering.2014; 2(2): 95-99.

5. Sužnjević M, Andraši P, Novak D. GNSS Final Approach Trajectory Analysis for General Aviation

Aircraft.In: Proceedings of INAIR 2016 - International Conference on Air Transport.Vienna, 2016;

p.127-131.

6. Andraši P, Novak D, Bucak T. Ergonomic Aspect of LCD Display Panels in Flight Training Devices.In:

Proceedings of 6th International Ergonomics Conference. Zadar,2016; p. 17-22.

7. Novak D. Profesionalizacija doktorske izobrazbe - vodič za mentore i doktorande, fakultetski

priručnik. Fakultet prometnih znanosti. Zagreb, 2016.


doktorskog programa



249

Parametri ekoloških utjecaja na razvoj infrastrukture i transportnih sustava, šifra projekta: 135-

1352339-2349, voditelj: prof. dr. sc. Tino Bucak - istraživač na projektu

Razvoj i implementacija ekološki prihvatljivog postupka neprekinutog snižavanja zrakoplova unutar

zračnog prostora Republike Hrvatske, 2013., voditelj projekta (2013-ZUID-21)

Evaluacija putanje leta zrakoplova tijekom GNSS instrumentalnog prilaženja za slijetanje, 2017.,

voditelj projekta



250

Redni broj: 36.

Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Jasmina Pašagić Škrinjar


Životopis

Rođena 1973. u Zagrebu. Fakultet prometnih znanosti, Sveučilišta u Zagrebuzavršila je 1999. godine. Iste

godine upisala je poslijediplomski studij “Tehničko–tehnološki sustavi u prometu i transportu” na Fakultetu

prometnih znanosti u Zagrebu. Magistrirala je 2004. godine. Doktorski rad pod nazivom „Racionalizacija

mreže logističkih centara u zračnom prometu Republike Hrvatske“ obranila je na Fakultetu prometnih

znanosti u Zagrebu2007. Godine 1998. zaposlila se u informatičkoj tvrtki “COMBIS” u Zagrebu. Od 2000.

godine u stalnom je radnom odnosu na Fakultetuprometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Izabrana u

znanstveno zvanje znanstveni savjetnik 10.07.2013. godine, a u znanstveno - nastavno zvanje izvanredni

profesor izabrana je 16. 12. 2013. godine. Sudjelovala je u više znanstveno-istraživačkih projekata:

1.„Kvantitativne metode u prometu“, znanstveni projekt Ministarstva znanosti, tehnologije iinformatikeRH,2.

„Optimizacija parametara transporta sirovina i proizvoda INA Rafinerije nafte Sisak”, Institut prometa i veza

u Zagrebu, 2003.,3. „Dizajniranje procesa intermodalnog transporta na koridorima V i X” ,4. „Strategijsko

modeliranje razvoja zračnog prometa”, 5.Green Intermodal Freight Transport – GIFT, Međunarodni projekt,

Program: SEE-South East Europe, 2013.-2014., 6. Projekt Sveučilišne potpore, Istraživanje trenutnog stanja

intermodalnog transporta u RH i istraživanje potencijalnog intermodalnog tržišta, 2015. Od boravakai u

inozemstvu, u svrhu znanstveno-stručnogusavršavanja, realizirala je:Venice, European Intermodal

Association, Seminar: The Adriatic- Baltic corridor:the NAPA perspective, 2013.,University of Belgrade,

Faculty of Transport and Traffic Engineering, CEEPUS mreža, 2012. godine. Članica je: Znanstvenog vijeće za

promet Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, podpredsjednik grupacije Logistika u Zajednici za

intermodalni transport i logistiku koja djeluje u sklopu HGK.




1. Pašagić Škrinjar J, RogićK, Stanković R. Locatin of Urban Logistics Terminals as Hub Location Problem.

Promet – Traffic & Transportation. 2012;24(5): 433-440.

2. Pašagić Škrinjar J, Drljača M, Kavran Z. Logistics of International Express Shipping and Air Traffic.

Promet – Traffic & Transportation.2013;25(3): 209-215.

3. Pašagić Škrinjar J, BrnjacN, ŽgaljićD.Location problems in transport network. Scientific Journal of

Maritime Research.2014;28(1): 94-98.

4. Pašagić Škrinjar J, AbramovićB, BrnjacN. The use of Game Theory in Urban Transport Planning.

Tehnički vjesnik – Technical Gazette. 2015;22(6): 1617-1621.

5. Vugrinec S, Pašagić Škrinjar J, Stanković R. International Logistic Outsourcing Agents: 4PL Operators

Specijalised in Logistic Outsourcing on the Far East.In: Proceedings of ZIRP 2012,17thApril 2012. p.

11-17.

6. Abramović B, BrnjacN, Pašagić Škrinjar J. Railway Industrial Track as the Last Mile in SupplyChain

Management.In: Proceedings of the Second International Conference on Traffic and Transport

Engineering, 2014. p. 890-897.



251

7. Furdić M, Pašagić Škrinjar J, Brnjac N.Modern Tehnologies of Transportation and Risk within

Transportation process. In:Proceedings of the 1st International Scientific Conference LOMI, 2014. p.

108.


doktorskog programa

Green Intermodal Freight Transport – GIFT, Međunarodni projekt, Program: SEE – South East Europe,

2013.-2014.

Projekt Sveučilišne potpore - Istraživanje trenutnog stanja intermodalnog transporta u RH i

istraživanje potencijalnog intermodalnog tržišta, 2015



252

Redni broj: 37.

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Stanislav Pavlin


Životopis

Stanislav Pavlin rođen je 4.12.1949. u Zagrebu. Sveučilišno obrazovanje: 1986. – 1989. Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc., doktortehničkih znanosti, polje tehnologija prometa i transport, 1976. – 1980. Sveučilište u Zagrebu, mr. sc., magistartehničkih znanosti, polje tehnologija prometa i transport, 1968. – 1973. Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, dipl. ing. prometa. Zaposlenje: 2017. – 2018.sveučilišni profesor Fakulteta prometnih znanosti na pola radnog vremena, 2016. – 2017. sveučilišni profesor - vanjski suradnik Fakulteta prometnih znanosti, 2010. -2016. Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, voditelj poslijediplomskih (doktorskog) studija, predstojnik zavoda za Zračni promet, zamjenik glavnog urednika znanstvenog časopisa Promet Traffic & Transportation, 2008. -2010. Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, prodekan za znanost i vanjsku suradnj, 1994. -2008. Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, od docenta (izbor u 1989.) do redovitog profesora u trajnom zvanju (2007.), voditelj katedre za aerodrome (1994. – 2006.), pročelnik odsjeka Promet (2006.-2008.); gostujući profesor na Univerzi u Ljubljani, Fakultetu za pomorstvo i promet (1996. – 2009.); gostujući profesor na Univerzitetu u Sarajevu, Fakultetu za saobraćaj i komunikacije (1996. i 2000.), 1993. – 1994.Zračna luka Zagreb, savjetnik glavnog direktora za razvoj, 1991. – 1993. Ministarstvo prometa i veza Republike Hrvatske, pomoćnik ministra za zračni promet, 1981. – 1991.Zračna luka Zagreb, šef poslova organizacije, razvoja i investicija 1973. – 1981.Zračna luka Zagreb, projektant-planer prometa, odgovorni projektant-planer prometa. Osobne vještine - jezici: hrvatski - materinji, engleski veoma dobro razumijevanje, govor i pisanje. Komunikacijske vještine: veoma dobre. Organizacijske, rukovodne i poslovne vještine: veoma razvijene. Dodatne informacije Izdanja: 3 knjige, 30 znanstvenih radova u relevantnim publikacijama. Projekti: više od 70 najviše u domeni planiranja i razvoja aerodroma i zračnih luka. Nagrade: Zračna luka Zagreb; International Aviation Management Training Institute, Montreal, Canada; Fakultet prometnih znanosti za životno djelo. Članstva: Hrvatska akademija znanosti i umjetnoti, Znanstveni savjet za promet, predsjednik Odbora za zračni promet; brojne znansvene i strukovne institucije i udruge




1. Pavlin S, Bračić M, Celio Cega I, Dudić A, Milaković S. Aerodrome Areas Analysis in Function of Aircraft

Operation Safety. In:Zbornik radova „Razvitak logističkog poslovanja i prometnog sustava uz potporu

EU fondova“, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb; 2012. p. 351-356.

2. Pavlin S, Starčević M, Bračić M. Possible Solutions of Connecting Zagreb Airport with the City of

Zagreb by Rail. In: Zbornik radova „Razvitak logističkog poslovanja i prometnog sustava uz potporu


3. Pavlin S, Bračić M, Škurla Babić R. Problematika Zračne luke Zagreb u novoj strategiji prometnog

razvitka Republike Hrvatske. In: Zbornik radova „Ocjena dosadašnjeg prometnog razvitka Hrvatske i

osnovne smjernice daljnjeg razvoja“, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb; 2012. p. 150-

158.

4. Pavlin S, Šimecki A, Bračić M. Polazne osnove za izradbu nove strategije prometnog razvitka Hrvatske

s posebnim osvrtom na aerodrome. In: Zbornik radova „Ocjena dosadašnjeg prometnog razvitka

Hrvatske i osnovne smjernice daljnjeg razvoja“, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb;

2012. p. 184-188.



253

5. Fakultet prometnih znanosti. Civitas Elan, istraživačko-razvojni projekt mobiliziranja građana za

vitalne gradove (mobilising citisens for vital cities) u Gradu Zagrebu, TREN/FP7/218954/Elan, 2008-

2012(2013).

6. Pavlin S. Prostorno-prometna studija prometnog sustava Grada Osijeka sa širim okruženjem, dio

zračni promet, Institut IGH i Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb; 2013.

7. Pavlin S. Idejno rješenje uređenja aerodroma Lučko, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u

Zagrebu, Zagreb; 2013.



254

Redni broj: 38.

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Dragan Peraković


Životopis

Prof. dr. sc. Dragan Peraković svoje je visoko obrazovanje stekao na Fakultetu prometnih znanosti (FPZ)

Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirao (1995.), magistrirao (2003.) i doktorirao (2005.) na temu doktorskog

rada: "Model distribucije informacija korisnicima prometnog sustava". Neposredno nakon diplome, započeo

je svoju znanstveno – istraživačku karijeru na Fakultetu prometnih znanosti gdje je trenutno u dužnosti

Predstojnika Zavoda za informacijsko –komunikacijski promet i Voditelja katedre za upravljanje informacijsko

– komunikacijskim uslugama. Sudjelovao je u nekoliko značajnih međunarodnih znanstvenih i istraživačkih

projekata kao voditelj, istraživač i stručan suradnik (CiViTAS ELAN, HINT – Harmonized Inland Navigation

Transport Through Education and Information Technology, GIFT – Green Intermodal Freight Transport, itd.).

Inicijator je i vodeći istraživač većeg broja relevantnih nacionalnih projekata, kao što su: 'Istraživanje

konteksta uporabe pametnih telefona i povezanih informacijsko- komunikacijskih usluga', 'Informacijsko-

komunikacijske usluge za kretanje prometnom mrežom osoba smanjene i otežane pokretljivosti', 'Istraživanje

mogućnosti primjene koncepta IoT za poboljšanje sigurnosti kretanja slijepih i slabovidnih osoba prometnom

mrežom, itd. Autor je i koautor više od stotinu znanstvenih radova (uključujući dva znanstvena rada CC

kategorije) prezentiranih u časopisima i zbornicima međunarodnih konferencija te pet poglavlja u

međunarodnim znanstvenim knjigama. Također aktivno sudjeluje u obrazovno – nastavnim aktivnostima na

Fakultetu kao predavač i mentor na preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju. Mentor je više od

stotinu preddiplomskih i diplomskih studenata te četiri studenta poslijediplomskog doktorskog studija.

Prof.dr.sc. Dragan Peraković član je raznih odbora nekoliko časopisa i konferencija relevantnih u svojoj struci,

te član važnih strukovnih organizacija, kao što su ITS – International Telecommunications Society, ITU –

International Telecommunication Union, IEEE Communications Society, EAI – European Alliance for

Innovation, DAAAM International, SDIWC –The Society of Digital Information and Wireless Communications,

HAZU – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, HKITPT – Hrvatska komora inženjera tehnologije prometa

i transporta, itd. Prof.dr.sc. Dragan Peraković također obnaša dužnost glavnog urednika međunarodnog

časopisa IJCSDF – International Journal of Cyber-Security and Digital Forensics.




1. Forenbacher I, Peraković D, Husnjak S. Hedonic Modeling to Explore the Relationship of Cell Phone

Plan Price and Quality in Croatia. Telematics and Informatics.2016;33(4): 1057-1070.

2. Husnjak S, Peraković D, Cvitić I. Relevant Affect Factors of Smartphone Mobile Data Traffic. Promet –

Traffic& Transportation.2016;28(4): 435-444.Available from:

doi:http://dx.doi.org/10.7307/ptt.v28i4.2091)

3. Peraković D, Periša M, Remenar V. Model of Guidance for Visually Impaired Persons in the Traffic

Network. Transportation Research Part F: Traffic Psychology and Behaviour.2015;31: 1-11.

4. Periša M, Peraković D, Vaculík J. Adaptive Technologies for the Blind and Visual Impaired Persons in

the Traffic Network. Transport. Special Issue on Smart and Sustainable Transport.2015;30(3): 247-

252.



255

5. Periša M, Peraković D, Šarić S. Conceptual Model of Providing Traffic Navigation Services to Visually

Impaired Persons. Promet - Traffic & Transportation.2014;26(3): 209-218.Available from: doi:

http://dx.doi.org/10.7307/ptt.v26i3.1492

6. Tomašić D, Jurčević M, Peraković D. Interdependence Between Inventory Management and

Employees' Satisfaction. Promet– Traffic & Transportation.2013;25(3): 245-254.Available from: doi:



doktorskog programa

Resilient Communication Services Protecting End-user Applications from Disaster-based Failures,

COST akcija CA15127, 2016. – danas, - MC Substitute Member

Green Intermodal Freight Transport – GIFT (2013. – 2014.), South-East Europe, Transnacionalni

program suradnje, istraživač

Harmonized Inland Navigation Transport Through Education and Information Technology – HINT

(2012. – 2014.), South-East Europe, Transnacionalni program suradnje, istraživač

Mobilising Citizens For Vital Cities – CiViTAS ELAN (2008. - 2012.), FP7, istraživač

Informacijsko-komunikacijske usluge za kretanje prometnom mrežom osoba smanjene i otežane

pokretljivosti (2013.), voditelj

Istraživanje mogućnosti primjene koncepta IoT za poboljšanje sigurnosti kretanja slijepih i

slabovidnih osoba prometnom mrežom (2014.), voditelj

Istraživanje konteksta korištenja pametnih mobilnih uređaja i povezanih informacijsko

komunikacijskih usluga (2015. - 2016), voditelj



256

Redni broj: 39.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Marko Periša


Životopis

Marko Periša rođen je 2. ožujka 1979. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu te upisao

Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (poštanski i telekomunikacijski smjer). Diplomirao 11.

srpnja 2005. godine a tijekom studija, akademske godine 2002./2003., primio je Rektorovu nagradu za

studentski rad: „Model višekriterijskog odlučivanja u funkciji izbora operatora mobilne telefonije u Republici

Hrvatskoj“. Poslijediplomski doktorski studij „Tehnološki sustavi u prometu i transportu“ Fakulteta prometnih

znanosti Sveučilišta u Zagrebu upisao je 2006. godine. Doktorski rad obranio je 11. travnja 2013. godine na

Fakultetu prometnih znanosti pod nazivom: „Dinamičko vođenje i usmjeravanje slijepih i slabovidnih osoba

u prometu“,mentori izv. prof. dr. sc. Dragan Peraković i izv. prof. dr. sc. Tina Runjić (Edukacijsko-

rehabilitacijski fakultet). Na 11. sjednici Fakultetskog vijeća Fakulteta prometnih znanosti održanoj 21. rujna

2005. izabran je u suradničko zvanje asistenta, a na 35. sjednici održanoj 18. lipnja 2013. izabran je u

suradničko zvanje višeg asistenta u području tehničkih znanosti, polju tehnologija prometa i transport. U

znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 04. travnja 2016. godine. U znanstveno zvanje znanstvenog

suradnika od strane Matičnog odbora za područje tehničkih znanosti iz odgovarajućeg polja izabran je 10.

rujna 2014. Od listopada 2005. godine zaposlen je na Fakultetu prometnih znanosti u suradničkom zvanju

asistent, te sudjeluje u izvođenju dodiplomske, preddiplomske i diplomske nastave u području informacijsko-

komunikacijskog prometa (Elektrotehnika, Informacije i komunikacije, Informacijski sustavi mrežnih

operatera, Simulacije u prometu, Sustavi elektroničkog poslovanja i Sustavi pomoćnih tehnologija u prometu)

pri Zavodu za informacijsko-komunikacijski promet gdje radi i danas u zvanju docent. Trenutno je voditelj

Laboratorija za razvoj i primjenu informacijsko-komunikacijskih pomoćnih tehnologija te je šef Katedre za

informacijsko-komunikacijske sustave i mreže. Uz nastavnu djelatnost aktivno se bavi znanstvenim radom,

od 2005. godine upisan je u Registar istraživača pri MZOS pod matičnim brojem 269095. U svom znanstveno-

istraživačkom radu objavio je 39 radova u znanstvenim časopisima i zbornicima međunarodnih znanstvenih

konferencijama, tri poglavlja u znanstvenoj knjizi te rad na stručnim radionicama. Također je sudjelovao na

više međunarodnih (EU), nacionalnih projekata te programima potpore istraživanju Sveučilišta u Zagrebu koji

obrađuju problematiku tehnologije prometa. U svom stručnom radu sudjelovao je izradi modela sustava

elektroničkog poslovanja kao što je izrada vlastitog sustava upravljanja sadržajem (Content management

system - CMS) te izradi sustava za on-line kartično poslovanje. Područje stručnog usavršavanja i rada

usmjereno je na razvoj web rješenja raznih gospodarskih subjekata. U svom stručnom radu također se bavi

prilagodbom materijala u nastavnom procesu za osobe s invaliditetom. Član je udruga: TM Forum, Daaam

International, ITS – International Telecommunications Society. Također je član Hrvatske komore inženjera

tehnologije prometa i transporta. Aktivno se služi engleskim i njemačkim jezikom.




1. Peraković D, Periša M, Sente RE. New Challenges of ICT usage in Transport and Logistics.In:

Proceedings of the 6th International Conference Transport & Logistics, University of Niš, Faculty of

mechanical engineering, Department for material handling equipment and logistics systems, 2017.

p. 9-16.



257

2. Periša M, Cvitić I, Sente RE. Comparative Analysis of Mobile Phone Application Solutions Accessibility

for informing Visually Impaired Persons in Traffic Environment. In: Proceedings of the 25th

International Symposium on Electronics in Traffic (ISEP 2017), Electrotechnical Association of

Slovenia, ITS Slovenia, 2017.

3. Periša M, Cvitić I, Kolarovszki P. Challenges of Information and Communication Technologies Usage

in E-Business Systems.In: Peraković D. (ed.) E-Business – State of the Art of ICT Based Challenges and

Solutions. Rijeka: InTech; 2017. p. 1-19.

4. Peraković D, Periša M, Sente RE, Bijelica N, Brletić L, Bucak B, Ignjatić A, Mišić V, Papac A, Zorić P.

Information and Communication System for informing Users in Traffic Environment – SaforA.In:

Proceedings of the 1st EAI International Conference on Management of Manufacturing Systems EAI

MMS 2016, 22-24- Nov 2016, Bratislava, Slovakia. Bratislava: EAI European Alliance for Innovation;

2016.

5. Cvitić I, Peraković D, Periša M, Jerneić B. Availability Protection of IoT Concept Based Telematics

System in Transport. In:Mikulski J. (ed.) Challenge of Transport Telematics. Katowice-Ustroń, Poland:

Springer International Publishing; 2016. p. 109-121.

6. Periša M, Sente RE, Brletić L. Proposal of Information Communication Technology Architecture for

People with Disability. In: Proceedings of the ScieConf 2016. Žilina: EDIS - Publishing Institution of the

University of Zilina; 2016. p. 197-202.

7. Kolarovszki P, Kolarovszká Z, Peraković D, Periša M. Laboratory Testing of Active and Passive UHF

RFID Tags. Transport and Telecommunication Journal.2016;17(2): 144-154.

8. Kolarovszki P, Tengler J, Peraković D, Periša M. Impact of sorting machine on life cycle of passive UHF

RFID tags placed on letter mail. Komunikácie.2016;2: 143-147.

9. Peraković D, Periša M, Remenar V. Model of guidance for visually impaired persons in the traffic

network. Transportation Research part F - Traffic Psychology and Behaviour.2015;31: 1-11.

10. Periša M, Peraković D, Vaculík J. Adaptive technologies for the blind and visual impaired persons in

the traffic network. Transport. Special Issue on Smart and Sustainable Transport.2015;30(3): 247-

252.


doktorskog programa

Standardizacija prikupljanja i obrade podataka u području prometa s ciljem razvoja znanosti i

gospodarstva, (Fond za razvoj Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, voditeljica

projekta: prof. dr. sc. Natalija Jolić), 2012.

Ispitni poligon za osobe s invaliditetom, (Fond za razvoj Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet prometnih

znanosti, voditelj projekta: doc. dr. sc. Ljupko Šimunović), 2012.

2012. - 2014. - Green Intermodal Freight Transport – GIFT, South-East Europe (SEE) program, Fakultet

prometnih znanosti, voditelj mjere u Republici Hrvatskoj: prof. dr. sc. Zvonko Kavran i

2008. – 2012. - CIVITAS ELAN Mobilising Citizens for Vital Cities Ljubljana – Gent – Zagreb – Brno –

Porto (mjere 5.3 Safety and security for seniors i 5.8 Security improvement in Public Transport).

2015. - Sustav automatskog identificiranja i informiranja mobilnih entiteta u prometnom sustavu,

Fakultet prometnih znanosti.



258

2014. - Istraživanje mogućnosti primjene koncepta IoT za poboljšanje sigurnosti kretanja slijepih i

slabovidnih osoba prometnom mrežom, Fakultet prometnih znanosti, voditelj projekta: izv. prof. dr.

sc. Dragan Peraković

2013. - Informacijsko-komunikacijske usluge za kretanje prometnom mrežom osoba smanjene i

otežane pokretljivosti, Fakultet prometnih znanosti, voditelj projekta: izv. prof. dr. sc. Dragan

Peraković.



259

Redni broj: 40.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Marjana Petrović


Životopis

Marjana Petrović rođena je u Gradačcu 16. prosinca 1980. godine. Osnovnu školu završila je u Osijeku, nakon

čega upisuje XV. Gimnaziju u Zagrebu. Godine 1999. upisuje se na Fakultet prometnih znanosti gdje 2005.

godine završava aeroprometni smjer čime stječe naziv diplomirani inženjer prometa, a 2008. godine završava

i željeznički smjer. Doktorski rad „Planiranje lokacije intermodalnih putničkih terminala u gradsko-

prigradskom željezničkom prijevozu“ izrađenu pod mentorstvom prof. dr. sc. Tomislava Josipa Mlinarića

obranila je 21.03.2013. godine. Od 2006. godine zaposlena je na Fakultetu prometnih znanosti u statusu

asistenta na Zavodu za željeznički promet. Od 2013. godine izabrana je u suradničko zvanje višeg asistenta na

Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagreb u području Tehničkih znanosti, polje Tehnologija prometa

i transport. Nastavno je angažirana na kolegijima Osnove tehnologije prometa, Tehnološki procesi u

željezničkom prometu, Simulacije u prometu, Tehnologija željezničkog prometa I, Organizacija prijevoza

putnika željeznicom, Operativno upravljanje željezničkim prometom i Simulacijske metode u željezničkom

prometu. U svom znanstveno-istraživačkom radu objavila je 15 znanstvenih radova i koautorica je

sveučilišnog priručnika Inženjersko - tehnološki proračuni u željezničkom prometu. U registar istraživača

upisana je pod matičnim brojem 282356. Napredno poznaje rad u programskim paketima: MS Office, PTV

VISUM, PTV VISSIM, ArcGIS, Expert Choice i CorelDraw. Vrlo dobro se služi engleskim jezikom u govoru i pismu

i poznaje španjolski jezik u govoru.






920-927.


areas. International Journal for Traffic and Transport Engineering IJTTE. 2014;4(1): 117-127.

3. Rožić T, Petrović M, Ogrizović D. Container Transport Flows as a Prerequisite for Determination of

Inland Terminal Location. Pomorstvo - Scientific Journal of Maritime Research.2014;28(1): 3-9.

4. Petrović M, Mlinarić TJ, Hozjan D. Identifying Criteria for Evaluating the Location of Railway Stations.

In: Proceedings of the 21st International Scientific Conference Transport 2013,Varna, Bulgaria; 2013.

5. Ćavar I, Petrović M, Vujić M. Microscopic Simulation of a Multimodal Urban Traffic Network. In:

Proceedings of the Industrial Simulation Conference 2013 - EUROSIS-ETI, Gent, Belgium; 2013.


doktorskog programa


2341: Modeliranje komplementarnog razvoja transportnih modula, Fakultet prometnih znanosti,

(2007.-2012.), glavni istraživač doc. dr. sc. Borna Abramović.

suradnik na mjeri 8.2. Public Transport Priority and Traveller Information straživačkog projekta

Europske unije FP7 (Framework Programme 7) - CIVITAS ELAN Mobilising citizens for vital cities

Ljubljana - Gent - Zagreb - Brno - Porto, (2008.-2012.), broj ugovara 218954



260

Redni broj: 41.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Hrvoje Pilko


Životopis

Hrvoje Pilko je rođen 5. studenog 1984. godine u Zagrebu. Osnovnu školu i XIII. Gimnaziju (opći smjer) završio

je u Zagrebu. Godine 2003. upisao je Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i kao redoviti student

cestovnog usmjerenja prometa diplomirao 14. travnja 2008. godine (tema diplomskog rada: "Utjecaj

oblikovnosti na sigurnost gradskih kružnih raskrižja") pod mentorstvom prof. dr. sc. Ivana Legca. Iste je godine

upisao poslijediplomski doktorski studij "Tehnološki sustavi u prometu i transportu". Doktorirao je 7. ožujka

2014. godine na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu i stekao akademski stupanj doktora znanosti (tema

doktorskog rada: "Optimiziranje oblikovne i sigurnosne komponente raskrižja s kružnim tokom prometa")

pod mentorstvom prof. dr. sc. Ivana Legca. Za vrijeme diplomskog studija praktično je radio na planiranju i

izradi voznog reda u Zagrebačkom električnom tramvaju pri čemu je koristio suvremene programske pakete

- Atries, Interplan. Tijekom 2007. godine je obavljao poslove demonstratora na Katedri za prometnu

infrastrukturu Fakulteta prometnih znanosti, a u ljetnom semestru 2008. godine radio je honorarno kao

asistent na kolegijima Ceste I. i Ceste II., Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. Zaposlio se na Fakultetu prometnih

znanosti Sveučilišta u Zagrebu 16. studenoga 2009. godine kao znanstveni novak u suradničkom zvanju

asistenta na znanstveno-istraživačkom projektu „Korelacija oblikovnosti i sigurnosti u raskrižjima s kružnim

tokom prometa“ (MZOŠ br. 135-0000000-3313, voditelji: prof. dr. sc. Ivan Legac i prof. dr. sc. Dubravka

Hozjan) na Zavodu za cestovni promet odnosno Katedri za tehniku cestovnog prometa. U navedenom zvanju

je sudjelovao u nastavi na kolegijima Infrastruktura cestovnog prometa, Osnove prometne infrastrukture i

Prometna infrastruktura, a trenutno je angažiran na kolegijima Cestovne prometnice II., Tehnologija prijevoza

putnika u cestovnom prometu, Gradske prometnice, Inženjerska grafika i dokumentiranje – AutoCad, Osnove

tehnologije prometa, te Upravljanje prometnim sustavom u urbanim sredinama koji se slušaju na

preddiplomskom i diplomskom studiju Prometa na Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. U

Upisnik znanstvenika (Registar istraživača pri MZOŠ) upisan je od 2009. godine pod matičnim brojem 319721

u znanstvenom polju tehnologija prometa i transport. Objavio je preko 30 znanstvenih i stručnih radova, a

kao istraživač je sudjelovao na 17 projekata od kojih su tri međunarodna. U suradnji sa Zavodom za

prometno-tehnička vještačenja Fakulteta prometnih znanosti učestvovao je u izradi dvaju prometnih

vještačenja. Recenzent je za časopise: PROMET-Traffic&Transportation, GRAĐEVINAR, Tehnički

Vjesnik/Technical Gazette i Journal of Civil Engineering and Architecture. Član je Hrvatske udruge

diplomiranih inženjera i inženjera Fakulteta prometnih znanosti – AMAC FSC. Aktivno se koristi svim

aplikacijama programskog paketa Microsoft Office te poznaje rad u programskim paketima ARCADY, SIDRA,

Cube, Expert Choice, AutoCAD i Auto TURN. Tijekom 2008. godine završio je tečaj AutoCAD-a (I. i II. stupanj)

u Zagrebu. Vrlo dobro se služi engleskim i njemačkim jezikom u govoru i pismu.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje:docent, 11.9.2017.



1. Pilko H, Mandžuka S, Barić D. Urban Single-lane Roundabouts: A New Analytical Approach Using

Multi-criteria and Simultaneous Multi-objective Optimization of Geometry Design, Efficiency and

Safety. Transp Part C: Emer Techn. 2017;80:257-271.



261

2. Barić D, Pilko H, Strujić J. An Analytic Hierarchy Process Model to Evaluate Road Section Design.

Transport. 2016;31(3):312-321.

3. Starčević M, Barić D, Pilko H. Survey Based Impact of Influencing Parameters on Level Crossings

Safety. Promet – Traffic & Transportation. 2016;28(6):639-649.

4. Pilko H, Tepeš K, Brezina T. Policy and Programs for Cycling in the City of Zagreb – A Critical Review.

Promet – Traffic & Transportation. 2015;25(5):405-415.

5. Pilko H, Brčić D, Šubić N. Study of Vehicle Speed in the Design of Roundabouts. Građevinar.

2014;66(5):407-416.

6. Šubić N, Legac I, Pilko H. Analysis of Capacity of Roundabouts in the City of Zagreb According to HCM

C-2006 and Ning Wu Methods. Tehnički vjesnik – Technical Gazette. 2012;19(2):451-457.


doktorskog programa

SocialCar: Open Social Transport Network for Urban Approach to Carpooling, (Grad Zagreb/Horizon

2020, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, voditelj: dr. sc. Luka Novačko), 2017. – danas;

Tehnički pregled lokacija prometnih nesreća sa poginulim osobama u funkciji identifikacije opasnih

mjesta (Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Nacionalni program sigurnosti

cestovnog prometa Republike Hrvatske 2011. – 2020. godine, Fakultet prometnih znanosti/Centar za

promet i logistiku d.o.o., Zagreb, voditelj: dr. sc. Željko Šarić), 2017. – danas;

Implementacija mjera za povećanje sigurnosti najranjivijih sudionika u prometu na željezničko-

cestovnim prijelazima (Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Nacionalni program

sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2011. – 2020. godine, Fakultet prometnih znanosti,

Zagreb, voditeljica: doc. dr. sc. Danijela Barić), 2016. – danas;

Transport and Innovation Logistics by Local Authorities with a Zest for Efficiency and Realisation –

TRAILBLAZER (Intelligent Energy Europe kao dio Energy Efficient Transport programa/Grad Zagreb,

Fakultet prometnih znanosti, voditelj: prof. dr. sc. Kristijan Rogić), 2011. – 2013.;

Sudjelovao je kao istraživač na mjeri 7.4. Poboljšanje režima dostave roba, kao koordinator pri

prikupljanju podataka te evaluator na IP4 paketu mjera na međunarodnom istraživačkom projektu

FP7 (Framework Programme 7) Europske unije CIVITAS ELAN Mobilising Citizens for Vital Cities

Ljubljana – Gent – Zagreb – Brno – Porto, (Grad Zagreb, broj ugovora: 218954, Fakultet prometnih

znanosti, voditelj: prof. dr. sc. Stanislav Pavlin), 2010. – 2013.;

Korelacija oblikovnosti i sigurnosti u raskrižjima s kružnim tokom prometa (znanstveno-istraživački

projekt financiran od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta br. 135-0000000-3313, Fakultet

prometnih znanosti, voditelji: prof. dr. sc. Ivan Legac i izv. prof. dr. sc. Dubravka Hozjan), 2008. –

2013.



262

Redni broj: 42.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Tomislav Radišić


Životopis

Tomislav Radišić rođen je 21. rujna 1982. godine u Splitu, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Školske

godine 2000/2001. završava srednju školu s odličnim uspjehom te se iste godine upisuje na Fakultet

prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, smjer Aeronautika – Vojni pilot. Fakultet završava 2006. godine

kao treći u naraštaju. Tijekom školovanja leti na avionu UTVA-75 te helikopteru Bell 206B JetRanger III, na

kojem stječe zvanje vojnog pilota helikoptera. Po završetku školovanja dobiva premještaj u 20. transportnu

eskadrilu gdje prolazi preobuku za helikoptere Mi-8, Mi-8 MTV te Mi-117. Potom prolazi složenu letačku

obuku i borbeno osposobljavanje. U lipnju 2008. napušta Oružane snage te se zapošljava na Fakultetu

prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u zvanju stručnog suradnika – asistenta. Iste godine upisuje

poslijediplomski doktorski studij na Fakultetu prometnih znanosti. U listopadu 2014. obranio je doktorski rad

„The Effect of Trajectory-based Operations on Air Traffic Complexity“ (Utjecaj operacija zasnovanih na

putanjama a kompleksnost zračnog prometa). Od 2014. godine izabran je u suradničko zvanje višeg asistenta

na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagreb u području Tehničkih znanosti, polje Tehnologija

prometa i transport. U znanstveno zvanje znanstveni suradnik izabran je na 9. sjednici Matičnog odbora za

područje tehničkih znanosti – polja strojarstva, brodogradnje, tehnologije prometa i transporta,

zrakoplovstva, raketne i svemirske tehnike održanoj 8. srpnja 2015. godine. Na Fakultetu prometnih znanosti

nastavno je angažiran na kolegijima Zrakoplovna navigacija I i II, Kontrola zračnog prometa, Teorija leta

helikoptera, Zrakoplovno izviđanje i nadzor, Operacije besposadnih letjelica i Upravljanje kapacitetom i

protokom zračnog prometa. Paralelno s održavanjem nastave bavi se istraživanjem iz područja 4D navigacije,

simulacija u kontroli letenja, detekcije i razrješivanja konflikata, dostupnosti i kvalitete GPS signala i

zrakoplovne sigurnosti. U svom znanstveno-istraživačkom radu objavio je 15 znanstvenih i stručnih radova i

koautor je fakultetskog priručnika Teorija leta helikoptera. U registar istraživača upisan je pod matičnim

brojem 307694. Napredno poznaje rad u programskim paketima: MS Office, SPSS, MATLAB, Eurocontrol

NEST. Programira u C#, Java-i, i VB. Odlično se služi engleskim jezikom u govoru i pismu.





and Validation of Novel Complexity Indicators. To be published inIEEE Transactions on Intelligent

Transportation Systems.[Preprint] 2017.Available from: doi: 10.1109/TITS.2017.2666087

2. Radišić T, Novak D, Juričić B. Development and Validation of an ATC Research Simulator. In: Zhao W.

(ed.) Proceedings of the INAIR 2015 International Conference on Air Transport Conference; 2016.

3. Antulov-Fantulin B, Rummens M, Radišić T. Using Human-Machine Interaction Frequency as a Proxy

Measure of Subjective Air Traffic Complexity. In: Zhao W. (ed.) Proceedings of the INAIR 2015

International Conference on Air Transport Conference; 2016.

4. Novak D, Radišić T, Pavlinović M. Ecological and Operational Aspects of Continuous Descent

Approach - Croatian Case. Journal of Traffic and Logistics Engineering. 2014;2(2):95-99.

5. Novak D, Radišić T, Alfirević I. Determining the influence of outside air temperature on aircraft

airspeed. Transactions of FAMENA. 2012;36(3): 45-54.



263


doktorskog programa

Parametri ekoloških utjecaja na razvoj infrastrukture i transportnih sustava, šifra projekta: 135-

1352339-2349, voditelj: prof. dr. sc. Tino Bucak - istraživač na projektu

Razvoj simulacijskog centra za kontrolu zračnog prometa – 2013, Sveučilište u Zagrebu, šifra projekta:

2013-ZUID-21, 5.4.1.2. voditeljica: doc. dr. sc. Biljana Juričić – istraživač na projektu

Robust Navigation Systems for UAVs. 2015-2017. Fakultet prometnih znanosti. Voditelj projekta.



264

Redni broj: 43.

Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Marijan Rajsman


Životopis

Marijan Rajsman rođen je 15. svibnja 1959. u Vinkovcima, Republika Hrvatska. Obrazovanje (akademski status): 2005. doktorirao na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, 1983.diplomirao na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu. Profesionalna karijera: 2016 . danas profesor visoke škola u trajnom zvanju u području društvenih znanosti, znanstveno polje ekonomija, 2014- danasizvanredni profesor na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 2009. – 2014docent na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 2008. – 2012. vanjski suradnik na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, 2011. – 2012.dekan Visoke poslovne škole Zagreb, v.d., Zagreb, 2006. – 2007.dekan Visoke poslovne škole Libertas, Zagreb, 2004. – 2006.šef Odsjeka za automatsko upravljanje prometa Grada Zagreba, 2002. – 2004.pomoćnik ministra pomorstva, prometa i veza - ravnatelj Uprave inspekcijskih poslova Ministarstva prometa Republike Hrvatske, 2000. – 2002.direktor “Autobusni kolodvor Zagreb” d.o.o. Zagreb, 2000. –zamjenik pročelnika Gradskog ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambeno komunalne poslove i promet, Grada Zagreba, 1998. – 2000.voditelj komercijalnih poslova, “Robni terminali Zagreb”, d.o.o. Zagreb, 1994. – 1996.direktor “Transcroatia” d.d. Zagreb, 1990. – 1994.republički inspektor cestovnog prometa i cesta Ministarstvo prometa i veza, Republike Hrvatske, inspektor cestovnog prometa Grada Zagreba, 1988. – 1990.šef razvojne službe “Panturist” d.d. Osijek, 1987. – 1988.zamjenik predsjednika uprave RO “Polet” Vinkovci (putnički i teretni transport), 1984.- 1987.šef mehaničke radionice PJ “Transport” Poljoprivredno industrijski kombinat PIK “Vinkovci”. Publikacije: autor većeg broja znanstvenih i stručnih radova iz područja prometa i menadžmenta u gospodarstvu, te aktivan sudionik više znanstvenih i stručnih konferencija u zemlji i svijetu. Strani jezici: njemački i engleski




1. Rajsman M, Luburić G, Muhin M. Dynamics and Trends of the Development of Transport Relations in Road Freight Transport. Tehnički vjesnik – Technical Gazette. 2017;24(2):635-642.

2. Rajsman M, Ratković D, Biškupić Grgačević H. The Dynamic of the Suburban Railway Passenger Transport in the Traffic System of the City of Zagreb. Journal of Traffic and Logistics Engineering. 2015;3(1): 1-5.

3. Rajsman M, Horvat R, Rajsman M. Public Urban Passenger Transport as Important Factor in the Development of Cities. Journal of Traffic and Logistics Engineering. 2014;2(3):172-175.

4. Rajsman M, Pros N. Integrated Management System of a Transport Company. Tehnički vjesnik – Technical Gazette. 2014;21(5):1165-1175.

5. Rajsman M, Soleša D, Tolić I. Development of Bus Transport System Modelling in the City of Zagreb. Tehnički vjesnik – Technical Gazette. 2013;20(3): 549-554.

6. Rajsman M, Tolić I, Rajsman B. Development of Trend Model of the Passenger Demand for Public Bus Transport. Journal of Traffic and Logistics Engineering. 2013;1(2): 218-221.


doktorskog programa

Istraživanje stanja sigurnosti cestovnog prometa i modeliranje metoda prevencije cestovnih prometnih nesreća u Gradu Zagrebu – kratkoročna potpora Sveučilišta u Zagrebu za financiranje znanstvenih istraživanja u 2015. godini za područje tehničkih znanosti prema Ugovoru od 24. srpnja 2015. Između Fakulteta prometnih znanosti i Sveučilišta u Zagrebu – voditelj projekta



265

Redni broj: 44.

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Kristijan Rogić


Životopis

Kristijan Rogić rođen je u Rijeci, 31.3. 1969. godine. Osnovnu školu završio je također u Rijeci. Srednju školu,

Matematičko-informatički obrazovni centar(MIOC) «V.Popović» završio je u Zagrebu 1988. godine. Iste

godine. upisao je Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu kojeg je završio 1996. Na Fakultetu Prometnih

Znanosti zaposlio se 1997. godine kao mlađi asistent. Tijekom iste godine počeo je pohađati poslijediplolmski

studij „Tehnologija prometa i transport“ na Fakultetu prometnih znanosti. Zvanje magistra znanosti stekao

je 16. studenog 2000. godine obranivši znanstveni magistarski rad pod naslovom „Uvođenje potisnica na

unutarnjim plovnim putovima Hrvatske“. Početkom ožujka 2001. g. izabran je u zvanje asistenta. Nakon

završenog doktorskog studija na Fakultetu prometnih znanosti, dana 29. lipnja 2004. obranio je doktorski rad

pod naslovom „Model transportnih tehnologija na unutarnjim plovnim putovima“. Tijekom 2004. godine

izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta, a 25. siječnja 2006. godine izabran je u znanstveno zvanje

višeg znanstvenog suradnika. U veljači 2009. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog

profesora. U rujnu 2010. izabran je u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika. Kao istraživač (pod matičnim

brojem 220186), je sudjelovao u provedbi znanstveno istraživačkih projekata Ministarstva znanosti i

tehnologije RH pod br. 135-1352586-2588 „Integracija sustava intermodalnog vodnog prometa u europskoj

transportnoj mreži“,0135001 „Kontejnerski terminali, RTS“ (od 1998. do 2001.) šifra135001 i„Model razvoja

intermodalnog prometa u Republici Hrvatskoj“ (od 2002. do 2005.) šifra135007. Uz znanstvene, sudjeluje u

izradi većeg broj stručnih projekata. Od 2008. do 2012. sudjeluje u izradi međunarodnog znanstveno

istraživačkog projekta CIVITAS ELAN. Predstojnik je Zavoda za transportnu logistiku od 2010. Pročelnik je

studija ITS i Logistika od 2010.g. Od 2009. obnaša funkciju voditelja ispitnog laboratorija Zavoda za prometnu

signalizaciju Fakulteta prometnih znanosti. Autor je i koautor je 37 znanstvenih i stručnih radova, te je

sudjelovao na više međunarodnih znanstvenih skupova. Područja istraživanja predloženika vezana su za

optimizaciju logističkih operacija u skladišnim i distribucijskim sustavima i tehničke sustave u vodnom

prometu. Najveći dio njegovih istraživanja je usmjeren na modele optimizacije logističkih procesa primjenjive

u skladišnim sustavima, distribucijskim sustavima i sustavima povratne logistike. Kristijan Rogić je aktivno

uključen u organiziranje međunarodnog znanstvenog savjetovanja «Znanost i razvitak prometa» (ZIRP), član

je Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta i Hrvatske udruge diplomiranih inženjera i

inženjera prometa Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu AMAC-FSC, te i s tog aspekta djeluje u

promicanju prometne struke. Govori engleski jezik, i njemački jezik




1. Rožić T, Rogić K, Bajor I. Research Trends of Inland Terminals: A Literature Review. Promet – Traffic

& Transportation.2016;28(5): 539-548.

2. BožićD, StankovićR, RogićK. Possibility of applying business process management methodology in

logistic processes optimization. Promet – Traffic & Transportation. 2014;26(6): 507-516.

3. Pašagić Škrinjar J, Rogić K, Stanković R. Location of Urban Terminals as Hub Location Problem. Promet

– Traffic&Transportation.2012;24(5): 433-440.



266

4. Rogić K, Rožić T, Kolarić G.Functionality of Distribution Logistics Centers as Inland Port Terminals (dry

port terminals) - Case Study City of Zagreb.In: Proceedings of International Scientific Conference:

Planning and Development of Sustainable Transport System (ZIRP 2013), Zagreb; 2013. p. 83-95.

5. Rogić K, Bajor I. Return Centers Concepts on the Croatian Market.In: Proceedings of International

Scientific Conference: Development of Logistics Business and Transport System Supported by EU

Funds (ZIRP 2012), Zagreb; 2012. p. 208-215.



267

Redni broj: 45.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Marko Slavulj


Životopis

Dr. sc. Marko Slavulj rođen je 15. siječnja 1980. u Novoj Gradiški. Osnovnu školu i srednju elektrotehničku

školu I. tehnička škola „Tesla“ završio je u Zagrebu. Upisao je 1999. godine Fakultet prometnih znanosti u

Zagrebu, cestovni smjer.Diplomirao je 14. ožujka 2005. godine na temu „Prilog analizi načina provođenja

očevida i vještačenja cestovnih prometnih nesreća“. U lipnju 2007. završio je Pedagoško-psihološku

naobrazbu na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U prosincu 2007. upisao je na Fakultetu prometnih

znanosti poslijediplomski doktorski studij „Tehnološki sustavi u prometu i transportu“. Doktorski rad

„Planiranje urbane mobilnosti mjerama upravljanja prijevoznom potražnjom“ obranio je 16. svibnja 2013.

godine.U periodu od veljače 2006. do lipnja 2007. radio je u Školi za cestovni promet u Zagrebu kao nastavnik

praktične nastave na smjeru Tehničar cestovnog prometa i Vozač motornog vozila. Odlukom Fakultetskog

vijeća Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 27. lipnja 2007. izabran je u suradničko zvanje

asistenta, iz znanstvenog područja tehničkih znanosti, znanstveno polje tehnologija prometa i transport. Na

Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu zaposlen je od 03. srpnja 2007. godine. Dana 16. srpnja

2013. odlukom Fakultetskog vijeća Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, izabran je u

suradničko zvanje višeg asistenta, iz znanstvenog područja tehničkih znanosti, znanstveno polje tehnologija

prometa i transport. U znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom području tehničkih

znanosti, polje tehnologija prometa i transport izabran je 19. veljače 2014. godine, a za docenta 03.07.2017.

godine. Upisan je u Registar istraživača pri Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta, pod matičnim brojem

298540. Njegova dosadašnja znanstvena produktivnost obuhvaća 36 znanstvenih radova, objavljenih u

časopisima i zbornicima s međunarodnih znanstvenih skupova. Bio je mentor na 49 završnih i diplomskih

radova, te sudjelovao kao član povjerenstava na poslijediplomskom specijalističkom i doktorskom studiju. Na

Fakultetu prometnih znanosti trenutno je vršitelj dužnosti Voditelja katedre za tehnologiju gradskog prometa

(od rujna 2016. - ), Voditelj stručne prakse za gradski smjer (od 2011. - ) i Zamjenik voditelja stegovnog

povjerenstva za studente (od 2014. - ). Također, bio je član Odbora za završne i diplomske (2010.-2012.) i član

Odbora za međunarodnu suradnju (2008.-2010.). Sudjeluje u međunarodnim i domaćim znanstveno-

istraživačkim i stručnim projektima u području gradskog prometa, te je nacionalna kontakt točka za planove

održive urbane mobilnosti (SUMP).




1. Šojat D, Brčić D, Slavulj M. Analysis of public transport service improvements on tram network in the City of Zagreb. Tehnički vjesnik. 2017;24(1):217-223.

2. Brčić D, Šimunović Lj, Slavulj M. Upravljanje prijevoznom potražnjom u gradovima. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti; 2016.

3. Slavulj M, Kanižaj K, Đurđević S. The Evolution of Urban Transport – Uber. In: Proceedings of 4th Road and Rail Infrastructure CETRA; 23-25 May 2016, Šibenik, Hrvatska. Zagreb: Faculty of Civil Engineering; 2016.

4. Slavulj M, Brčić D, Rogić K, Šojat D. Analysis of Energy Efficient and Environmentally Sustainable Public Transport Vehicles in the City of Šibenik. In: Proceedings of the 5th International Conference "Towards a Humane City"; 5-6 November 2015, Novi Sad, Srbija. University of Novi Sad, Faculty of Technical Sciences Department of Traffic Engineering; 2015.



268

5. Šojat D, Brčić D, Slavulj M. The Role of Public Transport Priority in Sustainable Urban Mobility. In: Book of Conference Proceedings – Keeping up with Technologies to Make Healthy Places.18-19 June 2015, Nova Gorica, Slovenija. University of Ljubljana, Faculty of Architecture; 2015.

6. Brčić D, Slavulj M, Šojat D. The impact of public transport performance improvements on sustainable urban mobility – an example of the City of Zagreb. In: Proceedings of the 3th Road and Rail Infrastructure CETRA,28-30 April 2014, Split, Hrvatska. Zagreb: Department of Transportation, Faculty of Civil Engineering, University of Zagreb; 2014.

7. Šimunović Lj, Ćosić M, Slavulj M. Student bicycle sharing system in Zagreb –Studocikl. In: Proceedings of the 3th Road and Rail Infrastructure CETRA,28-30 April 2014, Split, Hrvatska. Zagreb: Department of Transportation, Faculty of Civil Engineering, University of Zagreb; 2014.

8. Brčić D, Šimunović Lj, Slavulj M. Sustainable Urban Mobility Plans in Europe. In: Proceedings of the International Academic Conference on Places and Technologies; 3-4 April 2014, Beograd, Srbija. University of Belgrade – Faculty of Architecture; 2014.

9. Slavulj M, Brčić D, Šojat D. Carpooling in municipality of Gornja Stubica. In: Proceedings of the Second International Conference on Traffic and Transport Engineering,27-28 November 2014, Belgrade, Serbia. Belgrade: Scientific Research Center; 2014.

10. Slavulj M, Grgurević I, Golubić J. Analysis of possible risks in introducing congestion charging and carpooling measures in Zagreb. In: Pratelli A (ed.) Public Mobility Systems. Southampton: Wessex Institute of Technology WIT Press; 2014. p. 51-62.


doktorskog programa

CIVITAS-ELAN „Mobilising citizens for vital cities“, voditelj mjere Studija naplate zagušenja i dijalog o cijenama,FP7 - sedmi okvirni program EU, 2008.-2012.

„Internalizacija eksternih troškova prometa i metodologija prevencije", Ministarstvo znanosti RH (Šifra projekta: 13513523392344), 2008.-2014., istraživač na znanstvenom projektu

„Razvoj planova održive urbane mobilnosti”, Sveučilišni znanstveno-istraživački projekt, 2013.-2014., suradnik

„Analiza funkcije javnog gradskog prijevoza u održivoj urbanoj mobilnosti”, Sveučilišni znanstveno-istraživački projekt, 2014., suradnik

„Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog transporta u gradovima”, Sveučilišni znanstveno-istraživački projekt 2015.-2016., suradnik

„Planiranje održive mobilnosti u gradovima primjenom strategija upravljanja prijevoznom potražnjom“, program potpore Fakulteta prometnih znanosti za uspostavu istraživačkih aktivnosti i skupina (PROM-PRO), 2016. - , voditelj projekta

„Indikatori mobilnosti u konceptu Smart City”, Sveučilišni znanstveno-istraživački projekt, 2017. - , suradnik



269

Redni broj: 46.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Ratko Stanković


Životopis

Dr. sc. Ratko Stanković rođen je 8. travnja 1964. godine u Zagrebu. Na Fakultetu prometnih znanosti,

Sveučilišta u Zagrebu, diplomirao je 1992. godine. Nakon toga, upisao je Poslijediplomski znanstveni studij

Fakulteta prometnih znanosti, gdje je dana 22. studenog 2000. godine, obranio znanstveni magistarski rad

pod naslovom „Model virtualne burze prijevoznih kapaciteta u prometu“. Doktorski rad pod naslovom

“Utjecaj logističkog operatera na oblikovanje distribucijskih mreža” obranio je 16. veljače 2009. godine, na

poslijediplomskom doktorskom studiju Fakulteta prometnih znanosti. Od 1997. godine aktivno sudjeluje u

nastavnom i znanstveno istraživačkom radu na Fakultetu prometnih znanosti. Područja njegovog

znanstvenog interesa su tržište prijevoznih kapaciteta i njegova uloga u prometnom sustavu, razvoj logističke

industrije u sklopu prometnog sustava, sustav opskrbnog lanca, posebno oblikovanje distribucijskih mreža i

transformacije robnih tokova, te mogućnosti primjene matematičkih modela u dimenzioniranju i optimiranju

logističkih sustava. Kao istraživač sudjelovao je u izradi više znanstvenih i stručnih projekata, koautor je 22

znanstvena i pet stručnih radova, jedne skripte i jednog sveučilišnog udžbenika. Sudjeluje u izvođenju nastave

iz kolegija na preddiplomskom studiju logistike (Osnove simulacija u prometu i logistici, Robno transportni

centri, Špedicija, Integralni i intermodalni sustavi), na diplomskom studiju logistike (Distribucijska logistika I,

Distribucijska logistika II, Prijevozna logistika II, Logistika i transportni modeli), poslijediplomskom

specijalističkom studiju (Planiranje logističkih mreža, Metode planiranja transportne logistike), te na

poslijediplomskom doktorskom studiju (Prometno modeliranje). Sudjelovao je u ERASMUS Intensive

Programme ERA/2013/IP/W/0041, Modern Logistics: Enhancing Entrepreneurial Skills and Motivation,

održanom na University of Economics in Katowice, Poljska, od 15. do 28. lipnja 2014. Profesionalnu karijeru

započeo je 1992. godine u Ministarstvu prometa i veza, gdje je radio do svibnja 1993. kada je prešao u privatni

sektor, prvo Transadria međunarodna špedicija d.d., zatim ALFALOG d.o.o. za logističke usluge. Na Fakultetu

prometnih znanosti zaposlen je od prosinca 2011. godine. Aktivno se služi engleskim i pasivno njemačkim

jezikom. Član je Hrvatske udruge diplomiranih inženjera i inženjera Fakulteta prometnih znanosti od njezina

osnutka, kao i Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta. Stručni ispit za stjecanje statusa

ovlaštenog inženjera položio je 6. studenog 2010.




1. Pašagić Škrinjar J, Rogić K, Stanković R. Location of Urban Logistic Terminals as Hub Location Problem.

Promet – Traffic & Transportation.2012;24(5): 433-440.

2. Stanković R, Radulović S, Hrupački S. Applying mathematical models in planning logistic operations.

Tehnički Glasnik – Technical Journal.2013;7(3): 290-295.


Logistic Processes Optimization. Promet – Traffic & Transportation.2014;26(6): 507-516.

4. Đurić N, Stanković R, Pašagić Škrinjar J. Optimizing the Cross-Dock Door Assignment by Applying

Mathematical Model.In: Proceedings of the International Scientific Conference ZIRP 2015, Zagreb;

2015.



270


Logistic Industry Development. Tehnički vjesnik – Technical Gazette.2016;23(5): 1497-1503.

6. Hrupelj L, Stanković R, Božić D. Demand Forecasting in Pharmaceutical Industry.In: Proceedings of

the International Scientific Conference ZIRP 2017, Opatija; 2017.


doktorskog programa

Projekt Ministarstva znanosti obrazovanja i športa br. 135-1352586-2595, Dizajniranje procesa

intermodalnog transporta na koridorima V i X, Zagreb, 2007. – 2014.

Projekt Sveučilišta u Zagrebu br. 5.4.2.1, Analiza logističkih usluga u Republici Hrvatskoj sa

smjernicama za suradnju sa gospodarstvom, Zagreb, 2013. - 2014.



271

Redni broj: 47.

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Sanja Steiner


Životopis

Prof. dr. sc. Sanja Steiner rođena je 1964. u Zagrebu. Diplomski studij zračnog prometa završila je 1988.,

magistrirala 1995. na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, te doktorirala 1998. na Fakultetu prometnih

znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1997. bila je na znanstvenoj specijalizaciji u Institutu za zrakoplovstvo

Tehničkog sveučilišta u Berlinu. Stalno je zaposlena na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu od

1988., a u redovitog profesora u trajnom zvanju izabrana je 2010. Angažirana je u nastavi na preddiplomskim

i diplomskim studijima zračnog prometa, te u znanstvenoistraživačkom radu. Nositelj je kolegija Strategijsko

planiranje prometa na poslijediplomskim doktorskim studijima prometnih i pomorskih fakulteta u Zagrebu,

Rijeci i Sarajevu. Bila je mentor u izradi više od 150 diplomskih radova, 13 magistarskih radova i 6 doktorskih

radova. Na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu obnašala je funkcije predstojnika Zavoda za zračni

promet i Zavoda za projekte i međunarodnu suradnju. Zamjenica je predsjednika Znanstvenog vijeća za

promet i upraviteljica Zavoda za promet Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Obnašala je funkcije

predsjednice Upravnog vijeća Instituta prometa i veza te Nadzornog odbora Hrvatske kontrole zračne

plovidbe. Članica je Vijeća Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo. Članica je Matičnog odbora za tehničke

znanosti – polja strojarstva, brodogradnje, tehnologije prometa i transport, zrakoplovstva, raketne i

svemirske tehnike pri Nacionalnom vijeću za znanost i visoko obrazovanje Hrvatske u trećem mandatu.

Članica je Sektorskog vijeća za zrakoplovstvo, raketnu i svemirsku tehniku HKO-a. Profesionalni je član Air

Traffic Control Association od 1998., te član Flight Safety Foundation od 2002., u kojem je tri mandata bila

član European Advisory Committee. Od 2007. do 2013. bila je član Programskog odbora za transport i

aeronautiku Sedmog okvirnog programa za istraživanje i tehnologiju (FP7) Europske komisije. Bila je gostujući

znanstvenik i profesor na tehničkim sveučilištima i sveučilištima u Berlinu, Bitoli, Bucharestu, Ljubljani, Russeu

i Sarajevu. Objavila je 6 knjiga - udžbenika i skripata. Vodila je 4 nacionalna znanstvena projekta i nacionalni

znanstveni program Harmonizacija prometnog sustava u kontekstu održivog razvoja, te više znanstvenih

projekata u sklopu Instituta prometa i veza Zagreb i Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovala je s priopćenjima na

više od 90 znanstvenih i stručnih skupova. Objavila je više od 200 znanstvenih radova u časopisima i

konferencijskim zbornicima. Sudjelovala je u organizacijskim i programskim odborima više od 30 znanstvenih

skupova i uređivala više od 10 knjiga – konferencijskih zbornika. Član je uredničkih i programskih odbora 3

međunarodna časopisa u polju prometa.




1. Steiner S, Brnjac N. Koridor Jadran-Podunavlje u kontekstu intermodalnog sustava Baltik-Jadran-Crno

more.Zbornik radova sa znanstvenog skupa Valorizacija intermodalnoga logističkoga koridora Ploče-

Sarajevo-Vukovar (Srednji Jadran-Podunavlje), 25. travanj 2017. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti

i umjetnosti; 2017. p. 151-155.

2. Rapan M, Štimac I, Steiner S. Implementation of IT Systems for Emergency Management at the Zadar

Airport. In: Proceedings of the 7th International Maritime Science Conference IMSC 2017,20-21 April

2017, Solin, Croatia. Split: Faculty of Maritime Studies University of Split; 2017. p. 395-403.



272

3. Brajković V, Lazić B, Polanščak F, Steiner S. Development Potential of UAV Operations in Croatia. In:

Proceedings of the 7th International Maritime Science Conference IMSC 2017,20-21 April 2017, Solin,

Croatia. Split: Faculty of Maritime Studies University of Split; 2017. p. 412-423.

4. Nešić A, Čokorilo O, Steiner S. Modeling the Costs oft he Bird Strikes Prevention. Proceedings ofthe

Third International Conference on Traffic and Transport Engineering ICTTE 2016,24-25 November

2016, Belgrade, Serbia. Belgrade: City Net Scientific Research Center; 2016. p. 36-43.

5. Steiner S, Šimecki A, Ljubojević S. Air transport Connectivity Scenario of Regional Development. In:

Proceedings of the 17th International Conference on Transport Science ICTS 2015,21-22 May 2015,

Portorož, Slovenia. Portorož: Faculty of Maritime Studies University of Ljubljana; 2015. p. 460-473.


Logistics Engineering. 2015;3(1):31-35.

7. Mihetec T, Milak I, Steiner S. Analysis of Airspace Complexity in FAB CE. In: Proceedings of the Second

International Conference on Traffic and Transport Engineering ICTTE 2014,27-28 November 2014,

Belgrade, Serbia. Belgrade: Scientific Research Center; 2014. p. 431-444.

8. Steiner S, Božičević J. Promet – Razvojni potencijal zelene ekonomije. Zbornik radova znanstvenog

skupa Razvojni potencijali hrvatskog gospodarstva, 16. listopada 2014., Zagreb, Hrvatska. Zagreb:

Hrvatska akademijaznanosti iumjetnosti, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; 2014. p. 307-331.

9. Steiner S. Potencijali razvoja zračnog prometa u okruženju luke Ploče.Zbornik radova sa znanstvenog

skupa Valorizacija intermodalnoga logističkoga koridora Ploče-Sarajevo-Vukovar (Srednji Jadran-

Podunavlje), 11.lipnja 2014., Zagreb, Hrvatska. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti;

2014. p. 63-74.

10. Steiner S, Feletar P, Šimecki A. Prometno-prostorna interakcija regionalnog razvoja.Zbornik radova

sa znanstvenog skupa Valorizacija intermodalnoga logističkoga koridora Ploče-Sarajevo-Vukovar

(Srednji Jadran-Podunavlje), 11. lipnja 2014, Zagreb, Hrvatska. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti

i umjetnosti; 2014. p. 44-62.


doktorskog programa

Strategijsko modeliranje razvoja zračnog prometa, 135-1352339-3045;

Komplementarna prometna politika, 101-1012370-2371



273

Redni broj: 48.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Davor Sumpor


Životopis

Davor Sumpor rođen je 18. srpnja 1971. u Zagrebu. Srednju elektrotehničku školu COUO „Ruđer Bošković”

završio je u Zagrebu 1990. godine. 1998. nagrađen je Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu, a 1999.

nagrađen je Dekanovom nagradom Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. 2001.

diplomirao je na VII. stupnju Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i stekao stručni naziv

diplomirani inženjer strojarstva. 2009. je obranio je znanstveni magistarski rad, a 2012. je obranio doktorski

rad pod naslovom „Metodologija ergonomske prosudbe tehnološkoga procesa prijevoza željeznicom“, oboje

na Fakultetu prometnih znanosti Sveučiliša u Zagrebu. Od 2002. do prosinca 2005. radio je u tehničkom uredu

kompanije „Končar sklopna postrojenja d.d.“ u Sesvetskom Kraljevcu, gdje 2003. godine postaje rukovoditelj

tehnologije. Na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu zaposlen je od 01. siječnja 2006. Odlukom

Vijeća tehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu od 20. siječnja 2014. imenovan je za docenta u znanstvenom

području Tehničkih znanosti, polje Tehnologija prometa i transport. Odlukom Nacionalnog vijeća za znanost

Republike Hrvatske, Matičnog odbora za područje tehničkih znanosti od 14. prosinca 2014. izabran je u

znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika u znanstvenom području tehničkih znanosti, polje

tehnologija prometa i transport. Do sada je sudjelovao u izvođenju nastave iz kolegija Fizika, Mehanika I i

Mehanika II na preddiplomskim studijima, te iz kolegija Ergonomija u prometu na diplomskim studijima.

Voditelj je Laboratorija za primjenjenu ergonomiju u prometu od 2013. 2013. i 2016. je bio član

Organizacijskog odbora, a 2016. i član Programskog odborameđunarodnih znanstvenih simpozija iz serije

“International Ergonomics Conference” koje je organiziralo Hrvatsko ergonomijsko društvo, kao zajednički

projekt sa suorganizatorom Fakultetom prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. 2016. je bio jedan od

urednika „Book of Proceedings of the 6th International Ergonomics Conference ERGONOMICS 2016 – Focus

on Synergy”. U upisnik znanstvenika upisan je s matičnim brojem 278556 u znanstvenom polju Tehnologija

prometa i transport. Istražuje čimbenike izvedbe vozača i bavi se ergonomskom prosudbom sustava čovjek –

stroj – okoliš u cestovnom, željezničkom, zračnom i vodnom prometu. Predsjednik je Hrvatskog

ergonomijskog društva, a tajkođer je i član Izvršnog odbora Hrvatskog akustičkog društva.




1. Žebec MS, Crnko I, Palavra V, Sumpor D. Indicators of Selective Attention Functioning Dynamics on

the Sample of Croatian Railroad Engineers and Related Age Differences. Safety: Journal for the safety

in the work organization and living environment; 2017.


Performance and Temporary Threshold Shift. Promet– Traffic&Transportation.2016;28(5):487-496.

3. Žebec MS, Crnko I, Sumpor D. Selective Attention of Croatian Railroad Engineers from 25 to 59 Years

of Age: Empirical Findings and Implications.In: Sušić A, et al. (eds.) Proceedings of the 6th

International Ergonomics Conference „Ergonomics 2016 – Focus on synergy“,15-18 June 2016, Zadar;

2016.p. 413-426.

4. Žebec MS, Palavra V, Sumpor D. Perceptual Speed of Croatian Railroad Engineers from 25 to 59 Years

of Age: Empirical Findings and Implications.In: Sušić A, et al. (eds.) Proceedings of the 6th



274

International Ergonomics Conference „Ergonomics 2016 – Focus on synergy“, 15-18 June 2016,

Zadar; 2016. p. 427-440.

5. Mikulčić M, Modrić M, Sumpor D. Application Possibility of Engine Drivers' Body Segments Ratios in

Designing the Cab' Working Environment in Croatia. In:Katalinić B. (ed.) Proceedings of the 26th

DAAAM International Symposium on Intelligent Manufacturing and Automation,DAAAM 2015, 21-

24 October 2015, Zadar. Vienna: DAAAM International; 2015.p. 842-848.

6. Sumpor D, Taboršak D, Jurum-Kipke J. Anthropometric Measures Important for Control Panel Design

in Locomotive or Railcar.Tehnički vjesnik – Technical Gazette.2015;22(1): 1-10.

7. Sumpor D,Jurum-Kipke J, Musabašić N. Cognitive Approach to the Ergonomic Design of the Work and

Traffic Environment. Safety: Journal for the safety in the work organization and living

environment.2014;56(2): 95-112.

8. Ivošević J, Sumpor D, Ugrina I. Permanent threshold shift analysis of diesel traction engine drivers.

In:Borkowski B. (ed.) Proceedings of the 7th Forum Acusticum 2014 Krakow. Krakow: Polish

Acoustical Society; 2014.

9. Milenković M,Lisak N,Sumpor D. Ergonomic Assessment of Accessibility of the Passengers' Space in

Trams in Zagreb.In: Jolić N, et al. (eds.) Proceedings of 9th International Scientific Conference on

''POWA 2014''.Zagreb: University of Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences; 2014.

10. Musabašić N, Toš Z, Sumpor D. Comparative Ergo-assessment of Control Panel for New Trams

Produced in the Republic of Croatia and Bosnia and Herzegovina. In:Mijović B, et al. (eds.)

Proceedings of 5th International Ergonomics Conference „Ergonomics 2013“.Croatian Ergonomics

Society; 2013. p. 175-180.


doktorskog programa

Workload Factors of the Tram Drivers in Zagreb, 2015, researcher

Cognitive Ergonomics in the Function of Traffic Safety Increase, 135-1352339-2347, 2007.-2013,

researcher



275

Redni broj: 49.

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Mario Šafran


Životopis

Mario Šafran rođen je 25.11.1973. godine u Zagrebu. Osnovnu školu završio je u Velikoj Gorici, a 1992. godine

maturirao je s odličnim uspjehom u srednjoj elektrotehničkoj školi „Ruđer Bošković“ u Zagrebu. Od 1992. do

1997. godine studirao je na Fakultetu prometnih znanosti, a nakon diplomiranja zaposlio se na istom

Fakultetu. U studenom 2000. godine magistrirao je na Fakultetu prometnih znanosti, a nakon završenog

doktorskog studija pri Fakultetu prometnih znanosti, 2004. godine obranio je doktorski rad pod naslovom

„Logistički model optimizacije špediterskog poslovanja“. Tijekom 2004. godine izabran je u znanstveno-

nastavno zvanje docenta. U veljači 2009. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog

profesora, a u lipnju 2013. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora. Koautor je

određenog broj znanstvenih i stručnih radova, te je sudjelovao na više međunarodnih znanstvenih skupova.

Istraživanja fokusira na planiranje logističkih procesa primjenjivih kod prijevoza robe i upravljanje zalihama.

Aktivno je uključen u organiziranje međunarodnog znanstvenog savjetovanja „Znanost i razvitak prometa“

(ZIRP), dopredsjednik je Hrvatske udruge diplomiranih inženjera i inženjera prometa Fakulteta prometnih

znanosti AMAC-FSC. Bio je mentor i član povjerenstva za veći broj diplomskih radova. Koristi se engleskim

jezikom u govoru i pismu, oženjen je i otac je dvije kćeri.




1. Ćužić M, Šafran M, Radulović S. Overview of Parcel shipment Transport in the Republic of Croatia

with proposed Improvements.In: Proceedings of the International Scientific Conference ZIRP 2012.

Zagreb: Faculty of Transport and Traffic Sciences; 2012.

2. Tomašić D, Đukić G, Šafran M. Inventory management in reverse logistics – analysis of Croatian

automotive industry postsale practices.Tehnički vjesnik – Technical Gazette.2013;20(3): 471-477.

3. Stanković R, Šafran M, Radulović S. Logistics costs rationalization by applying outsourcing. In:

Proceedings of the International Scientific Conference ZIRP 2013.Zagreb: Faculty of Transport and

Traffic Sciences; 2013.

4. Stanković R, Šafran M, Rogić K. Development perspectives of the logistic industry in Croatia upon

accession to the European Union. In: Proceedings ofthe 1st Logistics International Conference–

LOGIC 2013, Beograd; 2013.

5. Stanković R, Šafran M, Božić D. Redefining the role of freight forwarders in foreign trade upon

Croatian accession to the European union.In: Proceedings of the International Scientific Conference

ZIRP 2014.Zagreb: Faculty of Transport and Traffic Engineering; 2014.

6. Stanković R, Šafran M, Hrupački S. Structure of Logistic Services Demand in Croatian Economy. In:

Proceedings of the International Scientific Conference on Industrial Logistics, Bol, Croatia; 2014.

7. Brkić J, Božić D, Šafran M. ABC/XYZ cross analysis in spare parts inventory management. In:

Proceedings of theInternational Scientific Conference ZIRP 2015. Zagreb: Faculty of Transport and




276

8. Stilinović L, Šafran M, Božić D. Inventory optimization by 3-D printing.In: Proceedings of the

International Scientific and Professional Conference ZIRP 2015. Zagreb: Faculty of Transport and


9. Čefko D, Šafran M, Tomašić D. Multi-echelon inventory optimization.In: Proceedings of the

International Scientific Conference ZIRP 2016. Zagreb: Faculty of Transport and Traffic Sciences;

2016.

10. Maretić D, Šafran M, Šuljagić N. Influence of maximum stock on the supply chain.In: Proceedings of

the International Scientific Conference ZIRP 2016. Zagreb: Faculty of Transport and Traffic Sciences;

2016.


doktorskog programa

Projekt MZOS-a broj 135-1352586-2595, Dizajniranje procesa integralnog transporta na koridorima

V i X, voditelj prof. dr. sc. Anđelko Ščukanec, 2007.-2014.

Projekt Sveučilišta u Zagrebu broj 5.4.2.1, Analiza logističkih usluga u Republici Hrvatskoj sa

smjernicama za suradnju sa gospodarstvom, voditelj prof. dr. sc. Mario Šafran, 2013. - 2014.



277

Redni broj: 50.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Željko Šarić


Životopis

Željko Šarić rođen je 15. travnja 1981. u Zagrebu u Republici Hrvatskoj. Srednju tehničku školu Ruđer Bošković

završio je u Zagrebu nakon čega upisuje Fakultet prometnih znanosti, cestovni smjer. Godine 2008.

diplomirao je na Fakultetu prometnih znanosti (tema diplomskog rada: „Analiza koeficijenta prianjanja kod

cestovnih vozila“ i stekao stručni naziv diplomirani inženjer prometa. Nakon završetka studija, upisuje se na

znanstveni poslijediplomski doktorski studij Tehničko-tehnološki sustavi u prometu i transportu na Fakultetu

prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te se zapošljava kao znanstveni novak-asistent na znanstvenom

projektu br. 135-1352586-2591 Ministarstva znanosti obrazovanja i športa pod naslovom „Definiranje

intermodalnih transportnih koridora višekriterijskim odlučivanjem“. Nakon završetka projekta, od 2013.

godine izabran je u suradničko zvanje asistenta na Zavodu za prometno–tehnička vještačenja Fakulteta

prometnih znanosti. Na poslijediplomskom doktorskom studiju doktorirao je 07. studenog 2014. godine i

stekao akademski stupanj doktora znanosti (tema doktorskog rada: „Model identifikacije opasnih mjesta u

cestovnoj prometnoj mreži“). Od 2012. godine obavlja dužnost Voditelja Laboratorija za prometno-tehnička

vještačenja, a redovito sudjeluje i u radu Organizacijskog odbora PC Crash radionice u sklopu koje se provode

različita ispitivanja te sudari vozila. Angažiran je u pripremi i realizaciji auditornih i laboratorijskih vježbi na

kolegijima: Cestovna prijevozna sredstva, Prometno tehničke ekspertize i sigurnost, Dinamika prijevoznih

sredstava, Teorija kretanja vozila, Vozila za javni gradski prijevoz, Prijevozna sredstva i Održavanje vozila za

javni gradski prijevoz. Objavio je više znanstvenih i stručnih radova u časopisima i zbornicima znanstvenih i

stručnih konferencija te je sudjelovao na više međunarodnih znanstvenih skupova. Sudjelovao je na više

međunarodnih nacionalnih projekata te je bio voditelj projekta i glavni autor izrade službene metodologije

identifikacije opasnih mjesta u cestovnoj prometnoj mreži Republike Hrvatske. U Upisnik znanstvenika

(Registar istraživača u MZOS) upisan je od 2008. godine pod matičnim brojem 309790 u znanstvenom

području Tehnologija prometa i transport. Recenzent je za časopis PROMET-Traffic&Transportation. Stalni je

sudski vještak za promet i vozila te aktivni član međunarodne udruge sudskih vještaka European Association

for Accident Research and Analysis




1. Xiao D, Wen Z, Xu X, Šarić Ž. Simulation and Analysis of the Buffer Function of Freeway Greening on

Out-of-Control Vehicles. Promet – Traffic&Transportation.2016;28(3): 257-265.

2. Xu X, Šarić Ž, Kouhpanejade A. Freeway Incident Frequency Analysis Based on CART Method. Promet

– Traffic&Transportation. 2014;26(3): 191-199.

3. Xu X, Kouhpanejade A, Šarić Ž. Analysis on influencing factors identification of crash rates using

simultaneous equation tobit model. Promet – Traffic&Transportation. 2013;25(3): 217-224.

4. Šarić Ž, Cvitanović A, Majstorović Ž. The Classification of the State Roads in Republic of Croatia

According to Road Traffic Safety. In: Proceedings of 13th International Symposium Road Accidents

Prevention,13-14 Oct 2016, Novi Sad, Serbia; 2016.

5. Šarić Ž, Kunštek A, Drača I. The impact of using mobile devices on road traffic safety. In: RCITD -

Proceedings in Research Conference in Technical Discipline,17-21 Oct 2016, Žilina, Slovakia; 2016.



278

6. Zovak G, Pejić G, Šarić Ž.Analysis of exhaust emissions with regard to vehicle age. In: Proceedings of

the 5th International Conference Urban Transport 2030-Mastering Change,5-6 Nov 2015, Novi Sad,

Serbia; 2015.

7. Zovak G, Brčić D, Šarić Ž. Analysis of Road Black Spots Identification Method in Republic of Croatia.In:

Proceedings of the 9th International Conference Road Safety in Local Communities,9-14 Apr 2014,

Beograd, Serbia; 2014.

8. Zovak G, Šarić Ž, Trošelj Ž. Analysis of Passengers Injury in Traffic Accidents Regarding to the Type of

Collision.In: Proceedings of the 4th International Conference Transport in Cities of Southeastern

Europe,24-25 Oct 2013, Novi Sad, Serbia; 2013.

9. Zovak G, Bazijanac E, Šarić Ž. Improving Road Safety through the System of Technical Inspection of

Vehicles.In: Proceedings of the 24th International Automotive Conference Science and Motor

Vehicles,23-24 Apr 2013, Beograd, Serbia; 2013.


doktorskog programa

CIVITAS ELAN „Mobilising citizens for vital cities“ (Grant Agreement No.: ELAN

TREN/FP7TR/218954/”ELAN” FP7), mjere 5.3 Safety and Security for Seniors i 5.8. Security

Improvement in Public, voditelj prof. dr. sc. Stanislav Pavlin

Definiranje intermodalnih transportnih koridora višekriterijskim odlučivanjem, znanstveni projekt,

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske br. 135-1352586-2591:, voditelj prof.

dr. sc. Zvonko Kavran

GIFT - Green Intermodal Fright Transport (South – East Europe programme) - suradnik na

mjeramaWP 3 i WP 4.



279

Redni broj: 51.

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Anđelko Šćukanec


Životopis

Anđelko Ščukanec rođen je 29. siječnja 1957. godine u Zagrebu, Hrvatska. Osnovnu i srednju elektrotehničku

školu završio je u Zagrebu. Diplomirao je 1984. godine na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u

Zagrebu.Poslijediplomski znanstveni studij, pod nazivom „Tehnološki sustavi u prometu i transportu“, upisao

je 1997. godine na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Radni odnos zasnovao je 1. travnja

1981. godine. Od 4. svibnja 1987. godine radio je u poduzeću „Zagrebačke ceste“ na radnom mjestu

„Projektant za privremene regulacije prometa“. Godine 1989. postaje rukovoditelj Radne jedinice

„Signalizacija“ u istom poduzeću, čija je djelatnost projektiranje, izrada, postava i održavanje, prometne

signalizacije i opreme na cestama i ulicama grada Zagreba. Od 28. veljače 2000. godine radi na Fakultetu

prometnih znanosti na Zavodu za prometnu signalizaciju gdje se između ostalog bavi atestiranjem i

ispitivanjem tehničkih karakteristika prometnih znakova, oznaka na kolniku te revizijom i izradom prometnih

projekata. Doktorski rad pod naslovom „Primjena retroreflektirajućih materijala u funkciji cestovno-

prometne sigurnosti“, obranio je 17. prosinca 2003. godine na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u

Zagrebu i stekao doktorat iz područja tehničkih znanosti. Od 1. studenog 2006. obnaša dužnost Predstojnika

zavoda za prometnu signalizaciju, a 2008. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog

profesora. Kroz rad u nastavi dr. sc. Anđelko Ščukanec, uz prometnu signalizaciju, vezan je i usmjeren na

izučavanje logističkih procesa u funkciji djelovanja opskrbnih lanaca. Tijekom rada na Fakultetu, pod

znanstvenim brojem istraživača 243794, sudjelovao je i sudjeluje u vođenju te radu na znanstvenim

projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja RH. Sudjelovao je na više znanstvenih i stručnih savjetovanja

u zemlji i inozemstvu. Ćlan je Hrvatskog znanstvenog društva za promet od 2000. godine, Organizacijskog

odbora Hrvatski seminar o signalizaciji, opremi, obnovi i održavanju cesta, Ceste – put u Europu, od 1994, te

Tehničkog odbora DZNM/TO 509, Cestovna oprema, Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo od 2000.

godine. Također je član Hrvatske udruge diplomiranih inženjera i inženjera Fakulteta prometnih znanosti

Sveučilišta u Zagrebu (Almae Matris Alumni Croaticae – Facultas Studiorum Commeatus), od 2003. godine.

Aktivno se služi engleskim jezikom, otac je dvoje djece.




1. Babić D, Ščukanec A, Fiolić M. Traffic Sign Analysis as a Funcition of Traffic Safety on Croatian State

Road D3. Proceedings of the Second International Conference on Traffic and Transport Engineering.

Beograd: City Net Scientific Research Center Ltd. 2014; 275-283.

2. Ščukanec A, Babić D, Sokol H. Methodology for Measuring Traffic Signs Retroreflection. ISF 2013: 1st

Albania: International Scientific Forum. European Scientific Institute Tirana. 2014; 134-141.

3. Ščukanec A, Brčić D, Šoštarić M. Road Safety Audit in Urban Road Design by the European Directive

on Road Infrastructure Safety Management. Road Safety in Local Community, Conference Journal

Proceedings. Beograd: RS: Kriminalističko-policijska akademija. 2015; 21-30.

4. Babić D, Ščukanec A, Krleža J. The Possibilities for Improving Safety on Croatian State Roads D3 and

D29 with the Analysis of the Traffic Signs Quality. ZIRP 2015: Cooperation Model of the Scienfitic and

Educational institutions and the Economy. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti, 2015; 9-18.



280

5. Babić D, Ščukanec A, Babić D. Determining the Correlation Between Daytime and Night-time Road

Markings Visibility. Baltic Journal of Road and Bridge Engineering. 2016; 11, (4). 283-290.

6. Babić D, Ščukanec A, Fiolić M. Predicting State of Traffic Signs Using Logistic Regression. International

Journal for Traffic and Transport Engineering. 2016; 6, 3; 280-288.


Flow. The Proceedings of the First International Conference: Transport for Today's Society. Bitola:

Faculty of Technical Sciences Bitola, 2016; 63-71.

8. Mitrović A, Ščukanec A, Babić D, Impact of Winter Maintanance on Retroreflection of Road Markings.

Zagreb: ZIRP 2016: Perspectives on Croatian 3PL Industrying Acquiring International Cargo Flows.

2016; 119-127.

9. Burghardt TE, Ščukanec A, Babić D, Babić D. Durabilit of Waterborne Road Marking Systems with

Various Glass Beads, International Conference on Traffic Development, Logistics & Sustainable

Transport: „New Solutions and Innovations in Logistics and Transportation“. Zagreb: Faculty of

Transport and Traffic Sciences, University of Zagreb, 2017; 51-58.

10. Babić D, Babić D, Ščukanec A. The Impact of Road Familarity on the Perception of Traffics Signs – Eye

Tracking Case Study. Vilnius: The Proceedings of the 10th International Conference: „Environmental

Engineering“. VGTU Press, 2017; 1-7.


doktorskog programa

Znanstveni projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, pod naslovom „Dizajniranje procesa

intermodalnog transporta na koridorima V i X” od 2007 do 2014 (suradnik od 2017 – 2011, voditelj

projekta od 2011 – 2014)



281

Redni broj: 52.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Ivana Šemanjski


Životopis

Ivana Šemanjski je diplomirala 2003. u području prometnih znanosti i doktorirala 2010. u podrucju

Inteligentnih transportnih sustava, oboje pri Fakultetu prometnih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu. Od 2012,

je docent u području Inteligentnih transportnih sustava. Od 2013-2017, gostuje na Sveučilištu u Gentu

(Belgija). Njeni znanstveni interesi ukljucuju pametne gradove, održivu i inteligentnu mobilnost, prometno

planiranje, velike setove podataka i napredne analize podataka. Sudjelovala je na preko 20 znastvenih i

istraživačkih projekata i član je Smart Cities Council, GIS Forum, Znanstvene komore za promet i transport pri

Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti i ITS Croatia društava, te član znanstvenih odbora četiri

međunarodne konferencije. Objavila je preko70 znanstvenig radova. Od 2015, je prvi regionalni evaluator

europske komisije zapodručja prometa i informacijsko komunikacijskih tehnologija, te sudjeluje u ocjeni

znanstvene,istaživačke i inovacijske kvalitete projektnih prijava predanih na projektne pozive u

domeni(Europska komisija - DG ENERGY, DG MOVE, DG CONNECT) i savjetuje Europsku Komisiju o

financiranju mavedehin prijedloga.




1. Lopez Aguirre AJ, Semanjski I, Gautama S and Ochoa Donoso D. Assessment of Smartphone

Positioning Data Quality in the Scope of Citizen Science Contributions. Mobile Information Systems,

2017.

2. Semanjski I, Gautama S. Sensing human activity for smart cities' mobility management. Smart cities

technologies. Da Silva, Ivan Nunes, Andrade Flauzino, Rogerio (ur.). InTech. Rijeka, Croatia. 2016;

211-235.

3. Gautama S, Gillis D, Pace G, Semanjski I. Cohousing and EV sharing: field-tests in Flanders. E-mobility

in Europe: trends and good practice. Filho; Walter Leal, Kotter, Richard (ur.). Cham, Switzerland.

Springer International Publishing, 2015; 209-235.


the frame of creating a set of sustainable mobility indicators. Sustainability;2016; 8, 1; 29-1-29-30.

5. Semanjski I, Bellens, R Gautama, S Witlox, F. Integrating big data into a sustainable mobility Policy

2.0 planning support system.Sustainability. 2016; 8, 11; 1142-1.


viability of car sharing practices. Energies.2016; 9, 12; 1025-1.

7. Semanjski I, Gautama S. Crowdsourcing mobility insights : reflection of attitude based segments on

high resolution mobility behaviour data. Transportation research part c-emerging technologies.2016;

71: 434-446.

8. Semanjski I, Lopez Aguirre AJ, De Mol J, Gautama S. Policy 2.0 platform for mobile sensing and

incentivized targeted shifts in mobility behavior. Sensors.2016; 16, 7; 1035.

9. Semanjski I, Gautama S. Smart City Mobility Application—Gradient Boosting Trees for Mobility

Prediction and Analysis Based on Crowdsourced Data. Sensors.2015; 15, 7; 15974-15987.



282


doktorskog programa

“North Sea Electric Mobility Network” (E-Mobility NSR) - INTERREG IVB

Multimodal electric mobility for commuter and business trips (ELMO) - Flanders Institute for Mobility

(VIM)

New Integrated Smart Transport Options (NISTO) - INTERREG North-West Europe

TRANSMOB - Flanders Institute for Mobility (VIM)

GoSafe -Flanders Institute for Mobility (VIM)

Sustainable mobility 2.0 - World Business Council for Sustainable Development

VOKA - Agentschap Ondernemen

WePrUg - Proximus and Westtoer

mSCORE - Flanders Institute for Mobility (VIM)

Bike Counting Week – Flamish and Dutch government

Bike open data platform - FietstelBerade

IWEPS – Wallon ministry of mobility and Walloon Institute for Evaluation, Foresight and Statistics

Vebimobe - Flanders Institute for Mobility (VIM)

Flanders Mobile Enacted Citizen Observatories (Flamenco) - Agentschap Innoveren & Ondernemen

(IWT)



283

Redni broj: 53.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Marko Ševrović


Životopis

Marko Ševrović rođen je 2. lipnja 1981. godine u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu (1. Tehnička

škola). Godine 1999. upisao je studij na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, cestovni smjer, na kojem je

diplomirao 2005. godine s temom „Sustavi satelitske navigacije u funkciji naplate cestarine“. Poslijediplomski

znanstveni studij na Fakultetu prometnih znanosti pod nazivom Tehničko-tehnološki sustavi u prometu i

transportu upisao je 2005. godine, a znanstveni magistarski rad pod naslovom „Model upravljanja prometom

naplatom korištenja cestovne infrastrukture“ obranio je u rujnu 2010. godine te stekao akademski stupanj

magistra znanosti. Odlukom Fakultetskog vijeća Fakulteta prometnih znanosti 2010. godine izabran je u

suradničko zvanje asistenta te sudjeluje na izvođenju nastave iz kolegija Teorija prometnih tokova,

Organizacija prijevoza putnika, Tarife i sustavi naplate, Osnove prometne infrastrukture, Osnove prometnog

inženjerstva, Inženjerska grafika i dokumentiranje, Prometno tehnološko projektiranje i Upravljanje

prometnim sustavom u urbanim sredinama. Poslijediplomski doktorski studij Tehnološki sustavi u prometu i

transportu upisao je 2007. godine. Akademski stupanj doktora znanosti stekao je 3. listopada 2014. nakon

uspješne obrane doktorskog rada „Model uspostave naplate korištenja cesta zasnovan na satelitskom

pozicioniranju unutar područja pouzdanosti“ (mentori: prof. dr. sc. Ivan Dadić i prof. dr. sc. Renato Filjar).

Odlukom Fakultetskog vijeća Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 25. studenog 2014. godine

izabran je u suradničko zvanje višeg asistenta iz znanstvenog područja tehničkih znanosti, znanstveno polje

tehnologija prometa i transport pri Zavodu za prometno planiranje. Dr. sc. Marko Ševrović je izabran u

znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom području tehničkih znanosti, polje tehnologija

prometa i transport na 8. sjednici Matičnog odbora za područje tehničkih znanosti – polja strojarstva,

brodogradnje, tehnologije prometa i transporta, zrakoplovstva, raketne i svemirske tehnike održanoj 15.

travnja 2015. godine. U Registar istraživača pri Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta, upisan je 2010.

godine pod matičnim brojem 327615. Kao autor i koautor objavio je više od 30 znanstvenih radova te

sudjelovao na više međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Koautor je priručnika u nastavi „Logistika

prijevoza putnika“ ISBN: 978-953-243-050-9. U svojstvu autora, suvoditelja ili voditelja sudjelovao je na izradi

preko 200 prometnih studija, projekata i elaborata. Član je Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i

transporta te ovlašteni inženjer cestovnog prometa. Suradnik je Kraljevskog instituta za navigaciju iz Londona

(eng. Royal Institute of Navigation - RIN) te tajnik hrvatskog ogranka RIN-a. Od tehničkih vještina i

kompetencija izvrsno poznaje rad u više specijalističkih i drugih programskih alata kao što su AutoCAD,

ArcMap, QGIS te InDesign. Posjeduje znanja i vještine potrebne za simuliranje i modeliranje prometnih

procesa u analitičko-simulacijskim programskim paketima Cube, Dynasim te PTV Vissum i Vissim.Recenzent

je za znanstvene časopise PROMET-Traffic & Transportation, Tehnički vjesnik i Journal of Navigation,

Cambridge University Press. Kao član organizacijskog odbora sudjeluje u organizaciji međunarodne

konferencije Baska GNSS Conference te kao recenzent na međunarodnim i domaćim konferencijama: IEEE

ITS Conference, ITS Word Conference, KoREMA, MIPRO i Ceste. Aktivno se služi engleskim jezikom u govoru

i pismu.




284



1. Miler M, Todić F, Ševrović M. Extracting accurate location information from a highly inaccurate traffic

accident dataset: A methodology based on a string matching technique. Transportation research part

c-emerging technologies. 2016; 68:185-193.

2. Radosović G, Ševrović M, Brčić D, Jovanović B. Planovi za podizanje razine sigurnosti cestovnog

prometa u sklopu redovnog održavanja cesta. XI International Conference Road Safety in Local

Community. Beograd: Kriminalističko-policijska akademija; 2016; 315-324.

3. Horvat R, Kos G, Ševrović M. Traffic flow modelling on the road network in the cities. Tehnički vjesnik:

znanstveno-stručni časopis tehničkih fakulteta Sveučilišta u Osijeku. 2015; 22:475-486.

4. Ševrović M, Brčić D, Ko, G. Transportation Costs and Subsidy Distribution Model for Urban and

Suburban Public Passenger Transport. Promet - Traffic & Transportation, Scientific Journal on Traffic

and Transportation Research. 2015; 27 (1):23-33.

5. Pavlin S, Šoštarić M, Ševrović M. Integracija Hrvatske u širi europski prometni sustav (pozvano

predavanje). Zbornik radova sa Šestog kongresa o cestama;Opatija: Via Vita Hrvatsko društvo za ceste

i Hrvatske ceste. 2015; 15-22.

6. Ševrović M. Plan investiranja u podizanje razine sigurnosti na odabranim cestovnim pravcima u

Republici Hrvatskoj prema iRAP tehnologiji. Stručni skup Stručno usavršavanje u graditeljstvu. Umag:

2014.

7. Ševrović M, Jovanović B, Viduka K. Identified traffic safety risk levels comparative analysis on main

roads in Croatia in 2007-2012 period. KoREMA - Automatizacija u prometu 2014. Zagreb; 2014; 37-

40.

8. Šoštarić M, Ševrović M, Jakovljević M. Park & Ride System in the Function of Sustainable Mobility at

Tourist Destinations in Croatia. Proceedings of International Scientific Conference “Development

Possibilities of Croatian Transport System – Anniversary of EU Membership”.Zagreb, Croatia.

University of Zagreb - Faculty of Transport and Traffic Sciences and University of Pardubice – Jan

Perner Transport Faculty; 2014; 97-106.

9. Dadić I, Horvat R, Ševrović M, Jovanović B. Problems and Solutions in Logging of Traffic Accidents

Location Data. Road Accidents Prevention 2012.Novi Sad, Serbia. International Symposium Road

Accidents Prevention; 2012; 67-75.

10. Dadić I, Škaro D, Vidović K, Ševrović M, Šoštarić M, Jeremić D. Advanced Method of Detection of

Unnecessary Conflicts of Traffic Flows. 15th International IEEE Conference on Intelligent

Transportation Systems (ITSC 2012). Anchorage, Alaska. USA; 2012; 178-181.


doktorskog programa

Intelligent Cooperative Sensing for Improved Traffic Efficiency - ICSI, FP7 (Framework Programme 7)

istraživački projekt Europske unije, (broj ugovora: EC-FP7-317671 ICSI), 2012. – 2015.

CIVITAS ELAN Mobilising citizens for vital cities Ljubljana – Gent – Zagreb – Brno – Porto, Mjera: 3.2

– Studija naplate zagušenja i dijalog o cijenama, FP7 (Framework Programme 7) istraživački projekt

Europske unije, broj ugovara: 218954, 2008. – 2012



285

Redni broj: 54.

Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Ljupko Šimunović


Životopis

Izv. prof. dr. sc. Ljupko Šimunović rođen je 4. listopada 1957. godine u Grudama gdje je završio osnovnu školu

i gimnaziju. Po završetku gimnazije u Grudama upisao se na Interfakultetski studij prometa Sveučilišta u

Zagrebu, na kojem je diplomirao 1981. godine. Na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu magistrirao

je 1997. godine, na temu „Prilog teoriji pješačkog toka”. Doktorski rad pod naslovom „Sustavno istraživanje

parametara pješačkog toka u urbanim sredinama”, obranio je 2006. godine na Fakultetu prometnih znanosti

Sveučilišta u Zagrebu. Nakon završenog diplomskog studija zaposlio se u Željezničkoj tehničkoj školi u

Zagrebu. Od 2007. godine radi na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Voditelj je katedre za

tehniku gradskog prometa. Predaje na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju na kojima

je uveo nove kolegije u nastavni plan i program, te osvježio i inovirao sadržaje nekih starih nastavnih

programa. Održava predavanja na kolegijima: Sigurnost cestovnog i gradskog prometa, Osnove prometnog

inženjerstva, Prometno planiranje u gradovima, Upravljanje prometnim sustavom u urbanim sredinama,

Gradske prometnice, Istraživanje prijevozne potražnje i Teorija prometa. Voditelj je Katedre za tehniku

gradskog prometa. Autor je i koautor 50-tak stručnih i znanstvenih radova objavljenih u časopisima i

zbornicima radova s međunarodnih savjetovanja koji su citirani u bazama podataka (SCI-expandedu i

SCOPUS-u). Sudjelovao je u više međunarodnih i domaćih znanstveno - istraživačka projekata. Recenzent je

više članaka u znanstvenim časopisima i radova objavljenih u zbornicima sa znanstvenih skupova. Član je

uredništva časopisa Journal of Traffic and Transportation Engineering, David Publishing Company, Inc. USA i

TEC Journal - Traffic Engineering & Communications, Sarajevo. Bio je član više programskih odbora stručnih

skupova i konferencija održanih u zemlji i u inozemstvu. Napisao je poglavlje u sveučilišnom udžbeniku

„Gradske prometnice”, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 2011., te poglavlje u znanstvenoj

knjizi:Rethinking everyday mobility, Results and lessons learned from the CIVITAS-ELAN project; Trček, Franc

& Kos, Drago (ur.). Ljubljana: Založba FDV, 2012. Autor je priručnika „Nemotorizirani promet” i koautor

priručnika „Upravljanje prijevoznom potražnjom u gradovima”, oba u izdanju Fakulteta prometnih znanosti

u Zagrebu. Kao srednjoškolski profesor napisao je udžbenik „Zbirka zadataka iz tehnologije željezničkog

prometa“, ŽTŠ, Zagreb, 1993., ponovljeno izdanje 2005. godine. Upisan je u Popis znanstvenika i istraživača

Ministarstva znanosti, tehnologije i športa pod matičnim brojem 244354. Aktivno se služi engleskim jezikom.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje:



1. Brčić D, Šimunović L, Šojat D. Safety performance indicators of Public surface Transport in Urban

areas. U: International Conference Transport Safety Performance Indicators. Belgrade; 2014; 119–

28.

2. Šimunović L, Novačko L, Ćosić M. Road Network Safety Management in the Republic of Croatia.

Suvremeni Promet časopis za pitanja Teor i prakse prometa. 2014.;3–4(34):240–4.

3. Šimunović L, Ćosić M, Slavulj M. Student bicycle sharing system in Zagreb – Studocikl. U: Road and

Rail Infrastructure III - CETRA. Split; 2014; 961–7.

4. Šimunović L, Ćosić M, Klešković R. Controlled Car Parking Based on Parking Zones in the City of Zagreb

– The Present and the Future. U: 5th International Conference „Towards a Humane City“. Novi Sad;

2015; 317–25.



286

5. Mandžuka B, Šimunović L, Ćosić M. Intelligent Transport Systems for Smart Cities. U: Book of

Conference Proceedings Places and Technologies 2015 – Keeping up with Technologies to Make

Healthy Places. Ljubljana; 2015; 511–7.

6. Šimunović L, Ćosić M, Kordić Z. Traffic Calming as a Contribution to Safety of Vulnerable Road Users

in Urban Area. Suvremeni promet časopis za pitanja Teor i prakse prometa. 2015;3–4(35):179–85.

7. Ćosić M, Šimunović L, Brčić D. Mapping and analysing road accidents involving vulnerable road users

in the City of Zagreb. U: Road Safety in Local Community. Belgrade: Academy of Criminalistic and

Police Studies; 2016; 41–50.

8. Šimunović L, Šojat D, Krijan I. Carsharing - using instead of owning. U: Keeping Up With Technologies

In The Context Of Urban And Rural Synergy. Sarajevo; 2017; 461–9.


doktorskog programa

Međunarodni projekt iz programa Intelligent Energy Europe „More biking in small and medium sized

towns of central and Eastern Europe by 2020“, Mobile 2020. Frankfurt am Main/Hamburg, 2012.

(Suradnik na projektu)

Međunarodni znanstveno - istraživački projekt iz 7. Okvirnog programa (FP7) pod nazivom

„Intelligent Cooperative Sensing for Improved traffic efficiency“- ICSI, mjera ST1 „Urban Use Cases“.

Trajanje projekta od 2012. – 2015. (voditelj skupine i istraživač)

Međunarodni znanstveno - istraživački projekt iz 7. Okvirnog programa (FP7): „Mobilising citizens for

vital cities“ (CIVITAS ELAN). Trajanje projekta od 2008. do 2012. (istraživač i evaluator)

Sveučilišni znanstveno-istraživački projekt „Vrednovanje učinaka mjera i strategija održivog

transporta u gradovima“, Zagreb, 2016. (suradnik na projektu).

Sveučilišni znanstveno-istraživački projekt„Analiza funkcije javnog gradskog prijevoza u održivoj

urbanoj mobilnosti“, Zagreb, 2014. (suradnik na projektu)

Sveučilišni znanstveno-istraživački projekt „Razvoj planova održive urbane mobilnosti“, Zagreb, 2014.

(suradnik na projektu).

Znanstveno-istraživački projekt pod nazivom „Ispitni poligon za osobe s invaliditetom“, Fond za razvoj

Sveučilišta u Zagrebu, 2012. (voditelj)



287

Redni broj: 55.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Pero Škorput


Životopis

Dr. sc. Pero Škorput diplomirao je 2002. godine, magistrirao je 2009. godine, a doktorirao 2014. godine na

Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u u Zagrebu. Trenutno je zaposlen kao docent na Fakultetu

prometnih znanosti te obnaša dužnost tajnika udruge Inteligentni transportni sustavi Hrvatska. Istražuje u

području upravljanja incidentima u prometu i ontološkog inženjerstva u domeni prometa i transporta. Rođen

je 18. listopada 1976. u Mostaru u Republici Bosni i Hercegovini, oženjen je i otac dvoje djece.




1. Škorput P, Mandžuka S, Jelušić N. Real-time detection of road traffic incidents. PROMET -

Traffic&Transportation. 22, (4) 2010; 273-283.

2. Škorput P, Vujić M, Bokulić D. Upravljanje znanjem u domeni inteligentnih transportnih sustava. 24th

Telecommunications Forum, TELFOR 2016. 22 - 23 November 2016; Belgrade, Serbia.

3. Škorput P, Mandžuka S, Schatten M. Ontologies in the area of cooperative intelligent transport

system. 21st Telecommunications Forum, TELFOR 2013. 26 - 28 November 2013; Belgrade, Serbia.

4. Škorput P, Mandžuka S, Bošnjak I. Ontology development in ITS domain. 19th Intelligent Transport

Systems World Congress, ITS 2012. 22 - 26 October 2012; Vienna, Austria.

5. Škorput P, Mandžuka S, Kljaić Z. Applying of Semantic Web in the critical infrastructure protection

management. 19th Telecommunications Forum, TELFOR 2011. 22 - 24 November 2011; Belgrade,

Serbia.


doktorskog programa



288

Redni broj: 56.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Ružica Škurla Babić


Životopis

Ružica Škurla Babić je rođena u Dubrovniku 1968. godine. Osnovnu školu završila je Stonu, a srednju školu,

usmjerenje matematičar-informatičar, u Dubrovniku, s odličnim uspjehom. Godine 1997. diplomirala je na

Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, aeroprometno usmjerenje (tema diplomskog rada:

Ekonomski aspekti deregulacije i liberalizacije zračnog prometa, mentor prof. dr. sc. Željko

Radačić).Magistrirala je 2003. godine na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu s temom Unapređenje

sustava za upravljanje kapacitetima zrakoplova (mentori: prof. dr. sc. Željko Radačić i prof. dr. sc. Sanja

Steiner). Na istom fakultetu je obranila doktorski rad 2013. godinepod nazivom Model predviđanja potražnje

u sustavu dinamičkog upravljanja kapacitetima zrakoplova (mentor prof. dr. sc. Stanislav Pavlin). Od 1. svibnja

1998. godine zaposlena je na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Od 29. veljače 2016. radi

kao docent (izabrana u znanstvenom polju tehnologija prometa i transport). Voditeljica je Katedre za

tehnologiju zračnog prometa na Zavodu za zračni promet od listopada 2016.Nastavno je angažirana na više

predmeta preddiplomskog i diplomskog studija zračnog prometa i aeronautike: Osnove tehnologije zračnog

prometa, Tehnologija prihvata i otpreme putnika i prtljage, Planiranje zračnog prijevoza, Gospodarenje i

upravljanje u zračnom prometu, Operativni postupci zračnih prijevoznika. Koautorica je sveučilišnog

udžbenika Tehnologija zračnog prometa I (2008.) te koautorica recenzirane skripte Tehnologija prihvata i

otpreme tereta u zračnom prometu (2010.). U Upisnik znanstvenika upisana je pod matičnim brojem 226852.

Kao istraživač je sudjelovala na projektima Ministarstva znanosti Republike Hrvatske: Koncepcija razvoja

zračnog prometa Hrvatske, Planiranje i razvoj zračnog prometa Hrvatske i Strategijsko modeliranje razvoja

zračnog prometa. Sudjelovala je naprojektu Hrvatske zaklade za znanost STRUNA (Izgradnja hrvatskoga

strukovnog nazivlja) te na FP7 istraživačkom projektu Europske unije CIVITAS ELAN Mobilising citizens for

vital cities Ljubljana - Gent - Zagreb - Brno – Porto. Sudjelovala je na više domaćih i međunarodnih

znanstvenih skupova i objavila preko trideset znanstvenih i stručnih radova. Status ovlaštenog inženjera

Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta stekla je 6. studenoga 2010., nakon položenog

stručnog ispita. Članica je Hrvatske udruge diplomiranih inženjera i inženjera Fakulteta prometnih znanosti

te AGIFORS-a (The Airline Group of the International Federation of Operational Research Societies),

udruženja koje se bavi primjenom operacijskih istraživanja u zračnom prometu. Vrlo dobro se služi engleskim

jezikom u govoru i pismu.




1. Škurla Babić R, Tatalović M, Bajić J. Air Transport Competition Challenges. International Journal for

Traffic and Transport Engineering (IJTTE). 2017;7 (2):144-163.

2. Ozmec-Ban M, Tatalović M, Škurla Babić R. Network Revenue Management Commonly Used

Approaches. Proceedings of the ZIRP 2017 International Conference on Traffic Development,

Logistics & Sustainable Transport: New Solutions and Innovations in Logistics and Transportation.

2017 June 1-2; Opatija, Croatia. Zagreb: Faculty of Transport and Traffic Sciences, 2017.Available

from: http://www.fpz.unizg.hr/zirp-lst/assets/files/ZIRP-2017-conference-proceedings.pdf

3. Škurla Babić R, Ozmec-Ban M, Bajić J. Recent Trends in Premium Air Travel. Proceedings of the ZIRP

2017 International Conference on Traffic Development, Logistics & Sustainable Transport: New



289

Solutions and Innovations in Logistics and Transportation. 2017 June 1-2; Opatija, Croatia. Zagreb:

Faculty of Transport and Traffic Sciences, 2017.Available from: http://www.fpz.unizg.hr/zirp-

lst/assets/files/ZIRP-2017-conference-proceedings.pdf

4. Kovačić I, Vasigh B, Škurla Babić R. Quality of Service Index Factors and Passengers Perspective

Implication. Proceedings of the 2013 ATRS Conference Air Transport Research Society. 2013 June 26-

29; Bergamo, Italy. Maryland: Air Transport Research Society, 2013.

5. Škurla Babić R. Model predviđanja potražnje u sustavu dinamičkog upravljanja kapacitetima

zrakoplova [PhD thesis]. Qld: University of Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences; 2013.



290

Redni broj: 57.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Marko Šoštarić


Životopis

Marko Šoštarić rođen je 30. travnja 1980. godine u Karlovcu. Po narodnosti je Hrvat. Državljanin je Republike

Hrvatske. Osnovnu školu i prirodoslovno – matematičku gimnaziju završio je u Karlovcu. Nakon završene

gimnazije, 1999. godine, upisao je na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu sveučilišni dodiplomski studij

cestovnog smjera. Diplomirao je 2004. godine na temi „Svjetlosna signalizacija kao čimbenik sigurnosti

cestovnog prometa“ (mentor prof. dr. sc. Franko Rotim). Tijekom studija nagrađen je Rektorovom nagradom

za studentski rad „Zagrebački metro da ili ne“ te stipendijom Ministarstva znanosti i tehnologije za sve godine

studija. Po završetku studija, 2004. godine, zaposlio se u tvrtki Peek Traffic d.o.o. gdje je radio do 2005.

godine. Od 2005. do 2010. godine radio je na Institutu prometa i veza, a od 2010. godine radi na Fakultetu

prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2005. upisao je poslijediplomski znanstveni magistarski

studij na Fakultetu prometnih znanosti pod nazivom Tehničko – tehnološki sustavi u prometu i transportu.

Magistarski rad pod naslovom „Model mjerenja tranzitnog prometa na gradskim obilaznicama“ (mentor prof.

dr. sc. Adolf Malić) obranio je 29. rujna 2010. godine te stekao akademski stupanj magistra znanosti. U

prosincu 2007. godine upisao je na Fakultetu prometnih znanosti poslijediplomski doktorski studij Tehnološki

sustavi u prometu i transportu. Doktorski rad „Model utvrđivanja udjela tranzitnog prometa u cestovnom

prometnom toku“ (mentor: prof. dr. sc. Ivan Dadić) obranio je 3. listopada 2014. godine te stekao akademski

stupanj doktora znanosti. Odlukom Fakultetskog vijeća Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu,

23. studenog 2010. godine izabran je u suradničko zvanje asistenta, iz znanstvenog područja tehničkih

znanosti, znanstveno polje tehnologija prometa i transport, a 25. studenog 2014. godine izabran je u

suradničko zvanje višeg asistenta pri Zavodu za prometno planiranje. U znanstveno zvanje znanstvenog

suradnika u znanstvenom području tehničkih znanosti, polje tehnologija prometa i transport dr. sc. Marko

Šoštarić izabran je na 7. sjednici Matičnog odbora za područje tehničkih znanosti – polja strojarstva,

brodogradnje, tehnologije prometa i transporta, zrakoplovstva, raketne i svemirske tehnike održanoj 21.

siječnja 2015. godine. U Registar istraživača pri Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta, upisan je 2010.

godine pod matičnim brojem 327540. Trenutno sudjeluje kao izvođač nastave na kolegijima: Prometno

tehnološko projektiranje, Teorija prometnih tokova, Garaže i servisi, Osnove prometne infrastrukture,

Osnove prometnog inženjerstva, Upravljanje prometnim sustavom u urbanim sredinama te Inženjerska

grafika i dokumentiranje. Do sada je bio mentor na 15 diplomskih i završnih radova (13 diplomskih radova i 2

završna rada) te sumentor na 11 diplomskih radova. Kao autor i koautor objavio je preko 20 znanstvenih

radova te sudjelovao na više međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Koautor je priručnika u nastavi

„Parkiranje i garaže“. U svojstvu autora, suvoditelja ili voditelja sudjelovao je na izradi preko 200 prometnih

studija, projekata i elaborata. Član je Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta te ovlašteni

inženjer cestovnog prometa. Aktivno se koristi svim osnovnim aplikacijama programskog paketa Microsoft

Office te radi u specijaliziranim programskim paketima: AutoCAD i AutoTurn, ParkCAD, Q-GIS, PTV Visum,

PTV Vissim i CUBE. Vrlo dobro se služi engleskim jezikom u govoru i pismu.






291

1. Brčić D, Šoštarić M, Šojat D. Sustainable Urban Mobility Plans. Proceedings of the 4th International

Conference on Road and Rail Infrastructure – CETRA 2016.Šibenik, Croatia. University of Zagreb,

Department of Transportation Facultiy of Civil Engineering, 2016; 373-377.

2. Šoštarić M, Ćosić M, Jakovljević M. Environmental Aspects of the Reversible Traffic Lane Systems in

Cities Zbornik radova s 36. skupa o prometnim sustavima s međunarodnim sudjelovanjem

“Automatizacija u prometu 2016”. Krapina, Hrvatska. 2016; 51-54.

3. Šoštarić M, Lale O, Jakovljević M. Mogućnost unaprjeđenja prometne povezanosti zračne luke

Dubrovnik s gradom Dubrovnikom. Zbornik radova s Petog BiH kongresa o cestama. Sarajevo, Bosna

i Hercegovina. 2016; 237-244.


on Road Infrastructure Safety Management (Invited paper). X International Conference Road Safety

in Local Community, Conference Proceedings.Kragujevac, Serbia. Academy of Criminalistic and Police

Studies, Bergische Universität Wuppertal, Faculty of Transport and Traffic Sciences, University of

Zagreb, Serbian Road Safety Association, 2015; 21-29.

5. Škorić J, Majstorović Ž, Ščukanec A, Šoštarić M, Jakovljević M. Provođenje RSIA smjernice europske

direktive i njen utjecaj na izradu prostorno planske dokumentacije. Zbornik radova sa Šestog

kongresa o cestama.Opatija: Via Vita Hrvatsko društvo za ceste i Hrvatske ceste, 2015; 346-512.


predavanje). Zbornik radova sa Šestog kongresa o cestama.Opatija: Via Vita Hrvatsko društvo za ceste

i Hrvatske ceste, 2015; 15-22.

7. Jagatić I, Bužanić V, Šoštarić M, Babić S. Road Safety Auditors as a Factor of Increasing Traffic Safety

in Local Communities. Conference Journal of 9th International Conference “Road Safety in Local

Community”, Volume 2.Zaječar, Serbia. Kriminalističko – policijska akademija, 2014; 337-342.



Possibilities of Croatian Transport System – Anniversary of EU Membership”.Zagreb, Croatia.


Perner Transport Faculty, 2014; 97-106.

9. Bakšić M, Dadić I, Fabijanac D, Šoštarić M, Perković A. Possibility of Additional Connecting of the

Pannonian and Adriatic Croatia Through south-eastern Part of Central Croatia. Proceedings of 7th

International Scientific Conference “Water Transport within Regional Development Context”.Zagreb:

University of Zagreb - Faculty of Transport and Traffic Sciences, Croatian Chamber of Economy,

Intermodal Transport Cluster, 2012; 157-170.


doktorskog programa

Intelligent Cooperative Sensing for Improved Traffic Efficiency - ICSI, FP7 (Framework Programme 7)

istraživački projekt Europske unije, (broj ugovora: EC-FP7-317671 ICSI), 2012. – 2015.

CIVITAS ELAN Mobilising citizens for vital cities Ljubljana – Gent – Zagreb – Brno – Porto, Mjera: 3.2 – Studija naplate zagušenja i dijalog o cijenama, FP7 (Framework Programme 7) istraživački projekt Europske unije, broj ugovara: 218954, 2008. – 2012.



292

Redni broj: 58.

Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Andrija Vidović


Životopis

Andrija Vidović rođen je u Kninu 17. kolovoza 1978. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Zagrebu. Godine

1996. upisao se na Fakultet prometnih znanosti, aeroprometni smjer, na kojem je diplomirao 2001. obranivši

diplomski rad s temom pod nazivom “Proračun parametara tipičnog profila leta zrakoplova A-320”. Tijekom

studija bio je demonstrator na Katedri za tehniku zračnog prometa. Kao apsolventu 2001. dodijeljena mu je

Rektorova nagrada Sveučilišta u Zagrebu za stručni rad pod nazivom “Strateške smjernice razvoja zračnog

prometa u Hrvatskoj s osvrtom na sigurnost”. Nakon svršetka studija upisao se na Poslijediplomski znanstveni

studij Fakulteta prometnih znanosti, u V naraštaj poslijediplomanada. Magistrirao je 14. veljače 2006.

obranivši znanstveni magistarski rad pod nazivom “Primjena helikoptera u hitnoj medicinskoj pomoći u

Republici Hrvatskoj”. Iste godine upisao se je na Poslijediplomski doktorski studij na Fakultetu prometnih

znanosti. Doktorirao je 09. lipnja 2010. obranivši doktorski rad pod nazivom “Model niskotarifne zrakoplovne

operative u Hrvatskoj”. Od ožujka 2002. zaposlen je na Fakultetu prometnih znanosti u suradničkom zvanju

mlađeg asistenta - znanstvenog novaka, a 1. ožujka 2004. izabran je u suradničko zvanje asistenta –

znanstvenog novaka. Dana 13. rujna 2010. godine izabran je u suradničko zvanje višeg asistenta. Od 04.

listopada 2011. godine zaposlen je na Fakultetu prometnih znanosti u znanstveno-nastavnom zvanju

docenta, a od 08. studenog 2016. u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora. Nastavno je

angažiran kao nositelj četiri kolegija na Zavodu za zračni promet na Katedri za tehniku zračnog prometa –

Osnove tehnike zračnog prometa, Zrakoplovna prijevozna sredstva, Performanse leta i Nekonvencionalno

zrakoplovstvo. Od listopada 2011. obnaša dužnost voditelja katedre za Tehniku zračnog prometa. U Upisnik

znanstvenika upisan je pod matičnim brojem 253683. U znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u

znanstvenom području tehničkih znanosti, polje tehnologija prometa i transport izabran je 01. prosinca

2010., a u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika u znanstvenom području tehničkih znanosti, polje

tehnologija prometa i transport izabran je 21. ožujka 2012. Autor je više od 30 radova objavljenih u

znanstvenim časopisima i zbornicima sa znanstvenih konferencija. Na programima potpore za uspostavu

istraživačkih aktivnosti i skupina (PROM – PRO) koje financira Fakultet prometnih znanosti sudjelovao je kao

voditelj projekta “Organizacija HEMS sustava u Republici Hrvatskoj” (2015. - 2017.). Na programima potpore

znanstvenim i umjetničkim istraživanjima Sveučilišta u Zagrebu sudjelovao je kao voditelj projekta “Model

organizacije HEMS operative u Republici Hrvatskoj” (2015.). Kao istraživač bio je uključen u projekte što ih

financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta: “Strategijsko modeliranje razvoja zračnog prometa”

(2007. – 2013.), “Planiranje i razvoj zračnog prometa Hrvatske” (2002.-2006.) i “Model normative licenciranja

letačkog osoblja” (1996.-2002.). U listopadu 2010. izabran je u redovitog člana Znanstvenog vijeća za promet

Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 2016. obnaša dužnost zamjenika predsjednika Vijeća Hrvatske

Agencije za civilno zrakoplovstvo. Aktivno se koristi svim osnovnim aplikacijama programskog paketa

Microsoft Office. Aktivno se služi engleskim jezikom u govoru i pismu, a pasivno njemačkim jezikom..




1. Vidović A, Štimac I, Zečević-Tadić R. Aircraft Noise Monitoring in Function of Flight Safety and Aircraft

Model Determination. Journal of Advanced Transportation. 2017; 2017 (2017). doi:

10.1155/2017/2850860



293

2. Vidović A, Mihetec T, Galić D. Mostar Airport Strategic Development Model. Tehnički vjesnik –

Technical Gazette. Scientific professional Journal of technical faculties of the Josip Juraj Strossmayer

University of Osijek, 2017; 24 (2): 627-634. doi: 10.17559/TV-20140307121226

3. Vidović A, Štimac I, Zečević-Tadić R. Operational Recommendations and Restrictions for Reducing

Noise at Airports. ZIRP 2016 - Perspectives on Croatian 3PL Industry in Acquiring International Cargo

Flows. 2016 Apr 12; Zagreb, Croatia. Faculty of Transport and Traffic Sciences, 2016.

4. Vidović A, Diminić D. Possibility of Implementing Unmanned Aerial Vehicles in Firefighting

Operations. ZIRP 2014 - Development Possibilities of Croatian Transport System - Anniversary of EU

Membership. 2014 Apr 15; Zagreb, Croatia. Faculty of Transport and Traffic Sciences, 2014.

5. Vidović A, Štimac I, Vince D. Development of Business Models of Low-Cost Airlines. IJTTE –

International Journal for Traffic and Transport Engineering. 2013; 3 (1): 69 – 81.

6. Vince D, Vidović A, Kovačić I. Determinants for Choosing Air Carrier in Conecting North America and

Croatia. ICTS 2013 - 16th International Conference on Transport Science. 2013 May 27; Portorož,

Slovenia. Faculty of Maritime Studies and Transport, 2013.

7. Vidović A, Mihetec T, Steiner S. Low-cost Airlines Traffic Evolution in South-East Europe. TTEM -

Technics Technologies Education Management. Journal of Society for Development of Teaching and

Business Processes in New Net Environment in B&H. 2012; 7 (1): 369-375.


doktorskog programa

„Organizacija HEMS sustava u Republici Hrvatskoj“, Voditelj Programa potpore za uspostavu

istraživačkih aktivnosti i skupina (PROM – PRO), Fakultet prometnih znanosti, (2015. - 2017.).

„Model organizacije HEMS operative u Republici Hrvatskoj“, Voditelj Programa potpore znanstvenim

i umjetničkim istraživanjima Sveučilišta u Zagrebu (2015.).

„Strategijsko modeliranje razvoja zračnog prometa“, Istraživač na znanstvenom projektu

Ministarstva znanosti RH 135-1352339-3045, Fakultet prometnih znanosti, (2007. – 2013.).



294

Redni broj: 59.

Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Goran Zovak


Životopis

Dr. sc. Goran Zovak rođen je 5. 11. 1968. godine u Slavonskom Brodu. Osnovnu školu i prva tri razreda srednje

matematičko-informatičke škole završio je u Slavonskom Brodu, a četvrti razred pohađao je i završio u

Okanogan High School u Sjedinjenim Američkim Državama. Nakon završetka srednje škole upisao se na

Fakultet strojarstva i brodogradnje u Slavonskom Brodu, te nakon završene druge godine nastavio školovanje

u Zagrebu na istom fakultetu kao redovni student. Godine 1996. završio je program studija strojarstva u

trajanju od devet semestara i stekao stručnu spremu sedmog stupnja i stručni naziv dipl. ing. strojarstva.

Godine 1997. zaposlio se na Fakultetu prometnih znanosti kao mlađi asistent na predmetu „Cestovna

prijevozna sredstva” i „Vibracije u prometu”, te u Zavodu za prometno- tehnička vještačenja u kojem je

obnašao dužnost tajnika. U izvođenju nastave aktivno sudjeluje u realizaciji vježbi i predavanja iz navedenih

predmeta. Objavio je više znanstvenih radova te sudjelovao na međunarodnim savjetovanjima. Godine 2003.

uspješno je obranio magistarski rad pod naslovom „Djelovanje promjene profila kolnika na stabilnost kretanja

vozila”. Od 27. rujna do 26. studenog 2004. boravio je u tvrtci Dr. Steffan Datentechnik, Linz, Austrija, koja je

izradila računalni program za simulaciju prometnih nesreća, gdje je proveo dio istraživanja u okviru

doktorskog rada. Temeljem obrane doktorskog rada pod naslovom „Rekonstrukcija cestovnih prometnih

nezgoda programskim alatima”, dana 18. siječnja 2007. godine, stekao je doktorat znanosti iz područja

Tehničkih znanosti, polja Tehnologija prometa i transport, na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u

Zagrebu. Dana 24. rujna 2007. Vijeće tehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu potvrđuje izbor u znanstveno-

nastavno zvanje docenta. Matični odbor za područje tehničke znanosti, 21. travnja 2010. donosi odluku o

izboru u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika. Od 1. studenog 2008. obnaša dužnost predstojnika

Zavoda za prometno-tehnička vještačenja te sudjeluje u pripremi i održavanju predavanja i vježbi iz kolegija

Cestovna prijevozna sredstva, Vozila za javni gradski prijevoz, Prijevozna sredstva, Prometno tehničke

ekspertize i sigurnost, Teorija kretanja vozila i Dinamika prijevoznih sredstava. U veljači 2012.g. izabran je u

znanstveno-nastavno zvanje izvanredni profesor. Dana 6. studenog 2013. Matični odbor za područje

tehničkih znanosti donosi odluku o izboru u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik. Autor ili koautor je 31

znanstvenog rada u časopisima i u zbornicima radova s međunarodnih znanstvenih skupova, te jednog

poglavlja u knjizi.Tijekom godina radnog staža obnašao je niz aktivnih funkcija u nekoliko povjerenstava na

Fakultetu te je sudjelovao u radu više domaćih i međunarodnih projekata. Predsjednik je udruge za analizu i

rekonstrukciju prometnih nesreća EVU Croatia Centar za promerno tehničke ekspertize, član je Hrvatske

strukovne udruge eksperata i sudskih vještaka, Član je Znanstvenog vijeća za promet Hrvatske akademije

znanosti i umjetnost, međunarodne udruge vještaka European Association for Accident Research and

Analysis.




1. Zovak G, Kos G, Huzjan B. The driver behaviour and impact of speed on road safety on the motorways

in Croatia. PROMET-Traffic&Transportation.2017; 29(2): 155-164.

2. Papić Z, Zovak G,Bogdanović V, Saulić N. Empirical Approach for determining lane change distance at

obstacle avoidance manoeuvre. Promet - Traffic & Transportation. 2016; 28(3): 267-275.



295

3. Remenar V, Peraković D, Zovak G. Information and Communication Systems e-Forensic Framework.

International Journal of Digital Information and Wireless Communications. 2012; (2): 306-313.


According to Road Traffic Safet. Proceedings of 13th International Symposium Road Accidents

Prevention. 2016 Oct 13-14; Novi Sad, Serbia. 2016.

5. Šarić Ž, Kunštek A, Drača I. The impact of using mobile devices on road traffic safety. RCITD -

Proceedings in Research Conference in Technical Discipline. 2016 Oct 17-21; Žilina, Slovakia. 2016.

6. Zovak G, Pejić G, Šarić Ž.Analysis of exhaust emissions with regard to vehicle age. Proceedings of 5th

International Conference Urban Transport 2030-Mastering Change. 2015 Nov 05-06; Novi Sad,

Serbia. 2015.

7. Zovak G, Brčić D, Šarić Ž. Analysis of Road Black Spots Identification Method in Republic of Croatia.

Proceedings of 9 th International Conference Road Safety in Local Communities. 2014 Apr 09-14;

Beograd, Serbia. 2014.


Collision. Proceedings of 4 th International Conference Transport in Cities of Southeastern Europe.

2013 Oct 24-25; Novi Sad, Serbia. 2013.


Vehicles. Proceedings of 24 th International Automotive Conference Science and Motor Vehicles. Apr

23-24; Beograd, Serbia.2013.

10. Zovak G, Šarić Ž, Svorenji B. Impact of pneumatics on vehicle stopping distance. Proceedings of 11th

International Symposium Road Accidents Prevention. 2012 Oct 11.-12; Novi Sad, Serbia. 2012.


doktorskog programa

CIVITAS ELAN „Mobilising citizens for vital cities“ (Grant Agreement No.: ELAN

TREN/FP7TR/218954/”ELAN” FP7), mjere 5.3 Safety and Security for Seniors i 5.8. Security

Improvement in Public, voditelj prof. dr. sc. Stanislav Pavlin

GIFT - Green Intermodal Fright Transport (South – East Europe programme) - suradnik na

mjeramaWP 3 i WP 4, voditelj prof. dr. sc. Zvonko Kavran

Definiranje intermodalnih transportnih koridora višekriterijskim odlučivanjem, znanstveni projekt,

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske br. 135-1352586-2591:, voditelj prof.

dr. sc. Zvonko Kavran



296

Redni broj: 60.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Vladimir Đorić

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Saobraćajni fakultet Sveučilišta u Beogradu

Životopis

Vladimir Đorić rođen je 11.8.1978. Obrazovanje: Univerzitet u Beogradu - Saobraćajni fakultet (1997. -

2005.): Diplomirani inženjer saobraćaja - Odsek za drumski i gradski saobraćaj i transport, Univerzitet u

Beogradu - Saobraćajni fakultet (2005. - 2010.): Magistar tehničkih nauka – Planiranje saobraćaja i

saobraćajne infrastrukture, Univerzitet u Beogradu - Saobraćajni fakultet (2010. – 2013.): Doktor tehničkih

nauka – Planiranje saobraćaja i saobraćajne infrastrukture. Profesionalno iskustvo: Saobraćajni fakultet -

Institut Saobraćajnog fakulteta: (2002. - 2005.): Suradnik na istraživanjima, Univerzitet u Beogradu -

Saobraćajni fakultet (2005. - 2010.): Asistent pripravnik, Univerzitet u Beogradu - Saobraćajni fakultet (2010.

- 2014.): Asistent, Univerzitet u Beogradu - Saobraćajni fakultet (2014. - ): Docent. Članstvo u profesionalnim

udruženjima: Recezentski odbor časopisa Tehnika – Časopis Saveza inženjera i tehničara Srbije; Programski

odbor međunarodne konferencije – TES – Tehnike regulisanja u saobraćaju; Programski odbor međunarodne

konferencije – U susret humanom gradu (Towards a Humane City); Član Instituta Saobraćajnog fakulteta,

Recezentski odbor međunarodnih časopisa sa SCI liste: Promet i Transport. Ostale kvalifikacije: Ekspertsko

poznavanje softvera: MS Office, AutoCad, Corel, Adobe Acrobat. Veliko iskustvo u korištenju profesionalnih

softvera. Modeliranje saobraćajnih tokova - VISUM, VISSIM, OMNITRANS. Modeliranje kvaliteta zraka –

PROKAS. Modeliranje buke – SOUNDPLAN. Trenutna pozicija:Docent iz područja planiranja prometa i utjecaja

prometa na životnu sredinu na Saobraćajnom fakultetu Univerziteta u Beogradu/Katedra za planiranje i

regulisanje saobraćaja/Grupa za planiranje saobraćaja. Voditelj Katedre za planiranje i regulisanje saobraćaja.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje:12.5.2014., docent



1. Simićević J, Milosavljević N, Djoric V. Gender differences in travel behaviour and willingness to adopt

sustainable behaviour. Transportation Planning and Technology. 2016; 39 (5): 527-537.

2. Nikolić A., Đorić V. Metodologija procene potrošnje energije u saobraćaju korišćenjem transportnog

modela grada. Tehnika – Saobraćaj. 2016; 71 (1): 113-118.

3. Pantić M, Đorić V. 2016. Analiza planova održive urbane mobilnosti. Tehnika – Saobraćaj. 2016; 71

(6): 878-885.

4. Basaric V, Djoric V, Jevdjenic A, Jovic J. Efficient methodology for assessment of targets and policy

measures for sustainable mobility systems. International Journal of Sustainable Transportation.

2015; 9 (3): 217-226.

5. Đorić V, Čelar N, Ivanović I, Kajalić J, Petrović D, Stanković S. Integrisani pristup u projektima

planiranja i upravlјanja saobraćajem korišćenjem makro i mikro simulacije. Tehnika – Saobraća. 2015;

70 (6): 1015-1020.

6. Grujicic D, Ivanović I, Jovic J, Djoric V. Customer perception of service quality in public transport.

Transport - Special Issue on Travel Demand Management. 2014; 29(3): 285-295.

7. Basaric V, Djoric V, Bogdanovic V, Mitrović J, Jovic J. Effects of traffic on NO2 and PM10 emissions in

Novi Sad. Polish Journal of Environmental Studies. 2014; 23(5): 1837-1842.



297

8. Djoric V. Methodology for collecting instanteneous vehicle emission on street network. Tehnika

(Technics, special edition). 2014: 89-96.

9. Đorić V. Istraživanje trenutnih emisija izduvnih gasova vozila na uličnoj mreži. Tehnika – Saobraćaj.

2014; 69 (1): 107-114.

10. Đorić V, Ivanović I, Grujičić D. Uticaj redukcije kapaciteta na promenu transportnih zahteva na skrin

liniji - beogradska skrin linija. Tehnika – Saobraćaj. 2012; 67 (4): 627-634.


doktorskog programa

Uticaj globalnih izazova na planiranje saobraćaja i upravlјanje saobraćajem u gradovima, Ministarstvo

prosvete, nauke i tehnološkog razvoja 2010-2014, evidencioni broj TR36021, Institut Saobraćajnog

fakulteta Beograd.

Studija strateške procene uticaja na životnu sredinu Smart Plana Beograda, Parsons Brinckerhoff i

Juginus, 2017.

Ažuriranje transportnog modela Beograda sa saobraćajnim istraživanjima karakteristika kretanja,

Institut Saobraćajnog fakulteta Beograd, 2015.



298



299

Redni broj: 61.

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Renato Filjar

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Ericsson Nikola Tesla

Životopis

Renato Filjar rođen je 13. listopada 1963. godine u Kalinovcu, Hrvatska. Osnovnu školu završio je u Kalinovcu,

a srednju školu u Koprivnici. Diplomirao je (1987.), magistrirao (1994.) i doktorirao (2007.) na Fakultetu

elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Dugogodišnje radno iskustvo stjecao je u poduzeću Rade

Končar – Elektronika i informatika, Strukovnoj školi u Đurđevcu i poduzeću Jadranski naftovod a trenutno je

zaposlen kao stariji razvojni inženjer za područje statističkog učenja velikih skupova podataka te kao

znanstveni savjetnik i član Znanstvenog vijeća Instituta za telekomunikacije, Ericsson Nikola Tesla u Zagrebu.

Renato Filjar savjetnik je za područja satelitske navigacije, procesiranja signala, statistike prostornih podataka

i svemirsku meteorologiju te suradnik Međunarodnog odbora za satelitsku navigaciju, UN-a u Beču, Austrija,

te Europske agencije za satelitsku navigaciju (GSA) Europske Komisije, Prag, Češka. Od 2012. do 2017. bio je

pomoćnik glavnog urednika znanstvenog časopisa Journal of Navigation, u izdanju Cambridge University

Press-a, Cambridge, Ujedinjeno Kraljevstvo. Nositelj je predmeta Usluge zasnovane na lokaciji i Programski

određen radio na sveučilišnom diplomskom studiju računarstva na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci,

za koje je predložio programe i osmislio i pripremio nastavne materijale, te kao vanjski suradnik drži

predavanja i auditorne vježbe od 2010. godine nadalje. Također je u vremenu od 2009. – 2017. bio sunositelj

predmeta i kao vanjski suradnik održavao predavanja iz predmeta Elektronička navigacija (preddiplomski

studij nautike), Primijenjena satelitska navigacija (sveučilišni diplomski studij nautike) i Ionosferski učinci na

satelitske navigacijske sustave (poslijediplomski doktorskj studij) na Pomorskom fakultetu u Rijeci. U

vremenu od 2013. nadalje Renato Filjar je vanjski suradnik na međunarodnom diplomskom studiju satelitske

navigacije na Sveučilištu Beihang za aeronautiku i astronautiku, Peking, Kina, gdje održava predavanja iz

predmeta GNSS Applications. Tijekom 2010. godine osmislio je i uz pomoć suradnika uspostavio i razvija

Laboratorij za satelitsku navigaciju i svemirsko vrijeme na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Bio je

mentor 11 diplomaca (s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Tehničkog i

Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci) i dvojice doktorskih kandidata (s Fakulteta prometnih znanost

Sveučilišta u Zagrebu i Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci). Renato Filjar redoviti je član (Fellow)

Kraljevskog instituta za navigaciju (The Royal Institute of Navigation) iz Londona, Ujedinjeno Kraljevstvo od

2000. godine, član je tehničkog odbora za inteligentne transportne sustave (Technical Committee on

Intelligent Transport Systems), European Telecommunications Standardisation Institute (ETSI), Sophia

Antipolis, Francuska te član radnih skupina GNSS Applications i GNSS Education, Međunarodnog odbora za

satelitsku navigaciju Organizacije ujedinjenih naroda (International Committee on GNSS, United Nations),

Beč, Austrija. Od 2013. godine predstavnik je RH i član Upravnog odbora COST Action TU1302 Satellite

Positioning Performance Assessment for Road Transport (SaPPART). Renato Filjar nositelj je J E D Williams-

ove Srebrne Medalje Kraljevskog instututa za navigaciju iz Londona za doprinos u razumijevanju ionosferskih

učinaka na satelitske navigacjske sustave i širenju razumijevanja satelitskih navigacijskih sustava u javnosti.

Ustanovio je i organizira redovitu godišnju Baška GNSS Conference u Baški, otok Krk, RH.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: redoviti profesor, 18.7.2017.





300

1. Filjar R, Brčić D, Kos S. Single-frequency Horizontal GPS positioning Error Response to a Moderate

Ionospheric Storm over Northern Adriatic. In: Weintrit, A. (editor), Advances in Marine Navigation.

Taylor & Francis Group, London, UK, 2013.

2. Filjar R, Kos S, Krajnovic S. Dst index as a potential indicator of approaching GNSS performance

deterioration. Journal of Navigation. Cambridge University Press, 2013; 66(1):149-160.

http://dx.doi.org/10.1017/S037346331200029X

3. Filic M, Filjar R, Ruotsalainen L. An SDR-Based Study of Multi-GNSS Positioning Performance During

Fast-Developing Space Weather Storm. TRANSNAV the International Journal on Marine Navigation

and Safety of Sea Transport. 2016; 10(3): 395-400. doi:10.12716/1001.10.03.03

4. Kos S, Filjar R, Brčić D. GPS performance degradation caused by single satellite outage: A GPS PRN24

Croatia case study (in both Croatian and English). Pomorstvo: Scientific Journal of Maritime Research.

2012; 25(2): 165 –179.

5. Dešić S, Filić M, Filjar R. Determination of origins and destinations for an O-D matrix based on

telecommunication activity records. Proc of MIPRO 2017. Opatija, Hrvatska, 2017.

6. Anđelini M, Lučić A, Filjar R. Satellite positioning error model for location-based services. Proc of 10th

Annual Baška GNSS Conference. Baška, Hrvatska. 2016;105-110.

7. Sikirica N, Ševrović M, Filjar R. A characterisation of GNSS positioning error vector bearing during the

intense space weather disturbance. Proc of 10th Annual Baška GNSS Conference. Baška, Hrvatska.

2016; 79-91.

8. Filić M, Grubišić L, Filjar R. The consequence of a GPS satellite decommission on the quality of

positioning for Intelligent Transport Systems. Proc of KoREMA Automation in Transport Conference.

Krapina, Hrvatska, and Ljubljana and Maribor, Slovenija. 2016; 14-19.


doktorskog programa

Istraživanje korelacije maritimno-transportnih elemenata u pomorskom prometu (112-1121722-

3066 MZOŠ voditelj projekta: prof. dr. sc. Serđo Kos)

Utjecaj okoliša na rad satelitskih sustava za određivanje položaja (036-0361630-1634 MZOŠ, voditelj

projekta: prof. dr. sc. Tomislav Kos)



301



302

Redni broj: 62.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Danijela Koltovska Nečoska

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Univerzitet „Sv. Kliment“ Ohridski – Bitola, Tehnički fakultet

Životopis

Doc. dr. sc. Danijela Koltovska Nečoska svoju doktorski rad pod nazivom ,,Razvoj adaptivne kontrolne

strategije na individualnim raskrižjima primjenom Q-učenja”, obranila je 2013 god, na Tehničkom fakultetu u

Bitoli Univerzitet ,,Sv. Kliment Ohridski” - Bitola, Republika Makedonija. Iste godine izabrana je za docenticu.

Za predstojnicu Laboratorija za promet i transport imenovana je 2013 godine. Za voditelj drug ciklusa na

depratmentu za promet i transport imenovana je 2016 godine. Područje znanstvenog interesa su joj

Inteligentni transportni sustavi, mikrosimulacije i modeliranje prometa inteligentno upravljanje prometom

te adaptivne sustave za upravljanje prometom. Kao autorica i koautorica objavila je preko četrdeset

znanstvenih radova te sudjelovala na više međunarodnih znanstvenih skupova. Članica je IEEE Association,

Slovenian Society for Transport Science, Povjerenstvo za istraživanje i razvoj – Odbor za bezbednost prometa

grada Skoplja, Udruga prometnih inženjera Republike Makedonije, Zamjenica člana Tehničkog komiteta

ISRMTK 12- Ceste - materijale, oprema i signalizacija, Institut za standarde RM. Sudjelovala je kao istraživač

na raznim domaćim i međunarodnim projektima. Trenutno, ona sudjeluje u COST akciju IC1406 High-

Performance Modelling and Simulation for Big Data Applications (cHiPSet).




1. Pavleski D, Nechoska KD, Ivanjko E. Evaluation of Adaptive Traffic Control System UTOPIA using

Microscopic Simulation. 59th International Symposium ELMAR 2017, Special session Intelligent

Transport Systems. 2017 18-20. Sep; Zadar, Croatia.

2. Nechoska KD, Dimovski T, Kotevski Z. Model of integrated intelligent systems for urban traffic

management. Paper will be presented at UKLO21 –UIK Conference. Macedonia. 2017 October.

3. Jovanovska BM, Nechoska KD. Smart cities: transport challenges of the macedonian capital city.

Journal Holistica. 2017; 1: 103–45. doi:10.1515/hjbpa-2017-0004.

4. Ivanjko E, Nechoska KD. Intellgent traffic control in urban areas. Horizons Series, B. 2016;3:597-165.

doi: 10.20544/HORIZONS.B.03.1.16.P17.

5. Ivanjko E, Nechoska KD, editors. Intelligent traffic control in urban areas. Transport for Tody’s society,

Bitola, Macedonia.2016 May 19-21.

6. Koltovska D, Bombol K, Gredoska, N. An evaluation of turbo roundobout performances: a case study

of the city of Ohrid. ICTTE Journal. 2016;6(2) 196-210.

7. Jovanovska BM, Nechoska, KD, editors. Smart cities: Transport challenges of the macedonian capital

city. 4th Smart Cities Conference. Bucharest, Romania.2016.

8. Ivanjko E, Nečoska KD, Gregurić M, Vujić M, Jurković G, Mandžuka S. Ramp metring control based on

the Q-learning algorithm. Cybernetics and Information Technologies, Special Issue on Control in

Transportation Systems. 2015; 15, (15): 88-97.

9. Koltovska D, Bombol K. Intelligent agent based traffic signal control on isolated intersections. TEM

Journal. 2014; 3 (3):216-222



303


doktorskog programa

(2017-2018) Transport Policy Model as a Function of Sustainable Development of the Republic of

Slovenia and Republic of Macedonia

(2014-2019)ICT COST Action IC1406 “High-Performance Modelling and Simulation forBig Data

Applications (cHiPSet)”

(2014) Developing a Vissim Simulation Setup for Autonomic Management Systems, STSM, Towards

Autonomic Road Transport Systems (ARTS) TUD COST ACTION TU1102

(2008-2012) RENAISSANCE (Testing Innovative Strategies For Clean Urban Transport For Historic

European Cities), Seventh Framework Programme Cooperation- FP7



304



305



306

Redni broj: 63.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Sven Maričić

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Sveučilište Juraja Dobrile u Puli, Odjel za tehničke studije

Životopis

Doc.dr.sc.Sven Maričić diplomirani je inženjer strojarstva. Tijekom studija usavršavao se u Finskoj na

Tehničkom Sveučilištu u Helsinkiju - HUT (2004.) te u tvornici Volvo u Švedskoj (2005.) Obranom doktorskog

rada »Optimizacija tehnoloških procesa izrade biokompatibilnih dijelova« postao je doktor tehničkih

znanosti, znanstvenog polja strojarstvo na Tehničkom fakultetu u Rijeci,te voditelj laboratorija. 2016. godine

postaje pomoćnikom rektora za razvoj i transfer novih tehnologija Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i docent na

Medicinskom fakultetu u Rijeci gdje sudjeluje u pokretanju Centra za Biomodeliranje i inovacije u medicini.

Kao voditelj i suradnik na nekoliko znanstveno-istraživačkih te tehnoloških projekata u kojima je 3D

tehnologiju približio široj javnosti te na specifičan i kreativan način uvelike doprinio razvoju znanosti. Izrada

3D printane sonde u suradnji s Rimac automobilima, Fakultetom prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu,

Moon sinergy team i Astronomska udruga Vidulini; znanstveno - istraživačkog projekta “Značaj polarizacije

makrofaga u multiplom mijelomu” (UNIRI); znanstveno - istraživačkog projekta “Prediktivni čimbenici uspjeha

ortodontske terapije u djece i adolescenata” (UNIRI) te “Učilo – model za vježbanje endoskopske

funkcionalne kirurgije sinusa” (BICRO). Od 2008. član je Akademskog kluba doktora znanosti, magistara

znanosti, diplomiranih inženjera i inženjera Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 2010. i 2011. bio je

članInternational Association for Dental Research, Continental European Division, od 2005. član Hrvatsko-

švedskog društva, a 2006. i 2013. članom organizacije DAAAM – Internacionalnog društva za automatizaciju,

proizvodnju i robotiku sa sjedištem u Austriji. Dobitnik je godišnje nagrade Grada Rijeke za izniman i

prepoznatljiv doprinos razvoju, unapređenju i popularizaciji znanosti, te godišnje nagrade Primorsko-

goranske županije zaizniman doprinos novih tehnologija u kirurgiji. Jedan od autora sveučilišnog udžbenika

“Uvod u biotehnološko CAD/CAM modeliranje” izdanom 2013. godine, te autor ili suautor 28 znanstvenih

radova (6 kategorije A, 9 kategorije B, 13 kategorije D).

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje:



1. ManestarD, Maričić S, Komljenović D, Miletić D, Ružić Baršić A, Borović E. Auricular epithesis. The

Laryngoscope. The American Laryngological, Rhinological and Otological Society, Inc. 126, 2016.

2. Borić A, Maričić S, Cukor G. Application of the CAD/CAM System in the Production of the Anatomic

Insole. Applied Mechanics and Materials. 2015; 808:221-225.

3. Manestar D, Tićac R, Maričić S; Malvić G; Čorak D; Marjanović Kavanagh M, Prgomet D, Starčević R.

Amount of Airflow Required for Olfactory Perception in Laryngectomees: A Prospective

Interventional Study. Clinical otolaryngology. 2012; 37(1): 28-34.

4. Stanković I, Perinić M, Jurković Z, Mandić V, Maričić S. Usage of neural network for the prediction of

surface roughness after the roller burnishing. Metalurgija. 2012; 51 (2): 207-210.


doktorskog programa

Značaj polarizacije makrofaga u multiplom mijelomu” (UNIRI)

Prediktivni čimbenici uspjeha ortodontske terapije u djece i adolescenata (UNIRI)

“Učilo – model za vježbanje endoskopske funkcionalne kirurgije sinusa” (BICRO).



307



308



309

Redni broj: 64.

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Francesco Masulli

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: University of Genoa

Životopis

Francesco Masulli predsjednik je talijanske sekcije IEEE Computational Intelligence Society Chapter and a Full

Professor of Computer Science Sveučilišta u Genoa gdje je i nositelj sljedećih kolegija Well-Being Technology,

Machine Learning, and Fundamentals of Computer Science. Održava i dodatno zvanje u Centru za

biotehnologiju Sveučilišta Temple u Philadelphiji (PA, SAD). Dobitnik je nagrade za društvo za prepoznavanje

uzoraka za 2008. godinu: M. Filippone, F. Camastra, F. Masulli, S. Rovetta, "Istraživanje kernelskih i

spektralnih metoda za grupiranje", Pattern Recognition, 41, 1 str. 176- 190, 2008. Autor je više od 200

znanstvenih radova u klasteriranju, učenja strojeva, neuronskih mreža, neizrazitih sustava i bioinformatike.

(1995, 1999, 2001, 2003, 2007, 2013), CIBB - Međunarodni skup o metodama računalne inteligencije za

bioinformatiku i biostatistiku (2004, 2005, (Vietri, 2002) i na metodama računalnih obavještajnih metoda za

analizu podataka u onkologiji bioinformatike (Vietri, 2010), te na tečajevima Međunarodne škole na

neuronskim mrežama "ER Caianiello").




1. Masulli F, Rovetta S, Russo G. Bioinformatics of microRNAs in Cancer. 8th Conference of Italian

Researchers in the World. Houston. 1 Dec 2012; 68-69.

2. Mahmoud H, Masulli F, Rovetta S, Russo G. Characterizing evolving protein communities. BITS 2014

- Bioinformatics Italian Society Meeting. Rome, Italy. 2014.

3. Peterson L, Masulli F, Russo G. Proceedings of the CIBB 2012: Computational Intelligence Methods

for Bioinformatics and Biostatistics. The Methodist Hospital Research Institute. Houston, Texas,

USA.Italy: CIBB Proceedings Series, DI University of Salerno, 2012.

4. Villa AEP, Duch W, Erdi P, Masulli F, Palm FG. 22nd International Conference on Artificial Neural

Networks. Proceedings, Part I, Subseries Theoretical Computer Science and General Issues, LNCS

7552. September 11-14, 2012; Lausanne, Switzerland.Heidelberg, Germany: Springer-Verlag, 2012

5. Villa AEP, Duch W, Erdi P, Masulli F, Palm FG. 22nd International Conference on Artificial Neural

Networks. Proceedings, Part II, Subseries Theoretical Computer Science and General Issues, LNCS

7553. September 11-14, 2012; Lausanne, Switzerland.Heidelberg, Germany: Springer-Verlag, 2012.

6. Peterson L, Masulli F, Russo G. Computational Intelligence Methods for Bioinformatics and

Biostatistics - Selected revised papers of CIBB 2012. Series Lecture Notes in Bioinformatics,

LNCS/LNBI 7845.Heidelberg, Germany: Springer-Verlag, 2013.

7. Masulli F, Pasi G, Yager R. Fuzzy Logic and Applications 10th International Workshop, WILF 2013.

Genoa, Italy. November 19-22, 2013; LNCS/LNAI 8256.Heidelberg, Germany: Springer-Verlag, 2013.

8. Masulli F. Springer Handbook of Bio- and Neuroinformatics - Parts: D (III) Modeling Regulatory

Networks, E (IV) Bioinformatics Databases and Ontologies, F (V) Bioinformatics in Medicine, Health

and Ecology, K (X) Information Modeling Brain Diseases. Principal Editor N. Kasabov ,2014.

9. Masulli F, Petrosino A, Rovetta S. International Workshop on Clustering High-Dimensional Data -

Selected revised papers of CHDD 2012, LNCS.Heidelberg, Germany: Springer-Verlag, 2015.



310


doktorskog programa

PI “PLUG-IN, Platform for Urban Mobility withHeterogeneous Sources Information Management”,

2013-2015 -funded byItalian Ministry of Education and Research MIUR

PI “Machine Learning Methods Applied to an Experiment ofAmbient Assisted Living” (2011-2013)

funded byE. O. Ospedali Galliera – Genova.

PI “High Dimensionality Data Clustering” (2012) -funded by INDAM GNCS

PI “Remote monitoring for health, safety, quality of life and assisted independence of older and

fragile people” (2012-2015) -funded by Regione Liguria SI4LIFE.

PI “IANUS: Integrated AssistaNce on Unguarded Systemsi” (2013-2015) -funded by European

Regional Development fund andRegione Liguria.

Member “Cost Action IC1406, cHiPSet, High-Performance Modelling and Simulation for Big Data

Applications” (2015-2019) -funded by European Union



311



312



313

Redni broj: 65.

Titula, ime i prezime nastavnika: dr. sc. Branko Mihaljević

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Rochester Institute of Technology Croatia

Životopis

Branko Mihaljević diplomirao je na studiju računarstva Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER)

Sveučilišta u Zagrebu, a 2000 g. zaposlio se na Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo FER-a kao

znanstveni novak na radnom mjestu asistenta, odnosno višeg asistenta, gdje radi do 2012. g. Radio je na nizu

razvojnih projekata u tvrtkama Eurolabores (danas Amphinicy), Pardus (danas IN2), Alfatec Group i Evolva, a

2005. g. osniva tvrtku Beta Tau Beta. Nakon toga radi kao predavač na Visokom učilištu Algebra i Veleučilištu

VERN' te kao vanjski suradnik projekata FER-a, te osniva tvrtku ITerago. 2014. g. zapošljava se na Rochester

Institute of Croatia, gdje i danas radi kao viši predavač. Akademski stupanj magistra znanosti stječe 2005. g.,

završio je i poslijediplomski Studij poslovnog upravljanja, a akademski stupanj doktora znanosti stječe 2010.

g., sve na FER-u. Prisustvuje nizu međunarodnih konferencija i objavljuje znanstvene radove iz područja

umjetnih imunoloških sustava i drugih srodnih područja, kao i radove vezane uz e-obrazovanje, upravljanje

prometom, programske jezike te otvorene sustave. Detaljnije, objavio je 1 rad u časopisu kategorije A, 12

radova u zborniku s međunarodne konferencije, 2 poglavlja u knjizi te 6 udžbenika, priručnika i skripti.

Sudjelovao je na znanstvenim projektima Računala i procesi (036020 i 0036006) i Programsko inženjerstvo u

sveprisutnom računarstvu (036-0361959-1965), a sudjelovao je i na projektima Collaborative

Internationalisation of Software Engineering in Croatia i Distributed Component-based Embedded Software

Systems te u osnivanju Kompetencijskog centra za programsko inženjerstvo u otvorenim sustavima.

Istraživačko područje su mu umjetni imunološki sustavi, računalna paradigma umjetne inteligencije

inspirirana prirodnim imunološkim principima. Kasnije širi područja interesa na umjetnu inteligenciju s

naglaskom na biologijom nadahnuto i evolucijsko računarstvo, korišteno za različite primjene uključivo

upravljanje prometom, kao i softverske arhitekture, prožimajuće i sveprisutno računarstvo, otvorene sustave

i norme te e-obrazovanje. Izravno sudjeluje u nastavi na FER-u kroz laboratorijske i auditorne vježbe te

konzultacije, a kasnije povjeru predavanja te koautorstvo skripti, zbirki zadataka i predavanja na 8 predmeta.

Dok je bio glavni asistent predmet Otvoreno računarstvo proglašen je najboljim e-kolegijem Sveučilišta u

Zagrebu 2009./2010. Vodio je preddiplomske seminare, bio savjetnik studentima na diplomskoj i

postdiplomskoj nastavi te član niza komisija za završne radove. Na Visokom učilištu Algebra predavao je dva

predmeta i bio autor nastavnih materijala za koja je izdao priručnike, te je na Veleučilištu VERN' predavao

dva predmeta i bio autor nastavnih materijala. U zadnje tri godine predaje isključivo na engleskom jeziku šest

predmeta na RIT Croatia, gdje je dobio Scholarship in Service Award i Faculty Excellence Award. Nastavno

zvanje predavač stekao je u lipnju 2013., a zvanje višeg predavača u siječnju 2017. Radio je kao konzultant,

softverski arhitekt i dizajner sustava na više od 20 softverskih projekata u telekomunikacijskom, bankarskom

i financijskom sektoru te sektoru javnog zdravstva i satelitskih sustava. U okviru stručnih projekata FER-a

koautor je dvije studije zrelosti. Sudjelovao je kao predavač na 24 međunarodna stručna skupa te objavio 13

popularno-stručnih radova. Radio je kao autor, instruktor i predavač više od 15 stručnih tečajeva i radionica.

Sudjeluje u radu niza stručnih organizacija i udruga te je osnivač Hrvatske udruge Java korisnika (HUJAK). Kao

predsjednik HUJAK-a sudjelovao u organizaciji 15 stručnih konferencija, kao i niza radionica, druženja i drugih

događanja vezanih uz Java zajednicu, te je bio 7 puta predsjednik i 8 puta član programskog odbora stručnih

konferencija.




314



1. Haramina H, Mlinarić TJ, Mihaljević B. Model of fuzzy inference system for forecasting dwell time

required by commuter trains at stops. Tehnicki Vjesnik-Technical Gazette. 2012; 19 (2): 281-286.

2. Mihaljević B, Ljubi I. Interoperabilnost informacijskih sustava, 2. izdanje, Zagreb: Visoka škola za

primijenjeno računarstvo, Algebra, 2013.

3. Mihaljević B, Orlić M, Žagar M, et al. Otvoreno računarstvo - vježbe, sveučilišni priručnik - Manualia

Universitatis studiorum Zagrabiensis), Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i

računarstva, 2012.

4. Šarić A, Mihaljević B, Marasović K. Making a Smart City Even More Intelligent Using Emergent

Property Methodology. 40th International Convention MIPRO, MIPRO. Opatija, 2017.

5. Bach L, Mihaljević B, Radovan A. Exploring HTTP/2 Advantages and Performance Analysis using Java

9. 40th International Convention MIPRO. MIPRO, Opatija, 2017.

6. Mihaljević B, Radovan A. Java lambdas and streams – are they better than for loops?. 4th

International Java Community Conference in Croatia - Javantura 2017. Zagreb, 2017.


doktorskog programa

Programsko inženjerstvo u sveprisutnom računarstvu (MB: 036-0361959-1965).



315



316



317

Redni broj: 66.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Tomislav Mihetec

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: INTEGRA A/S

Životopis

Tomislav Mihetec rođen je u Zagrebu 1983. Završio je osnovnu i srednju Zrakoplovnu tehničku školu Rudolfa

Perešina u Velikoj Gorici 2001, te je stekao zvanje zrakoplovnog tehničara. Diplomirao je 2007. na Fakultetu

prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, aeroprometni smjer na temu „Projekt Jedinstvenog europskog

neba“ (mentor: prof. dr. sc. S. Steiner), te time stekao zvanje diplomiranog inženjera zračnog prometa.

Tijekom studija izvršavao je dužnosti demonstratora na predmetu Tehnika i sigurnost zračnog prometa.

Također, tijekom studija (2006. godine) sudjelovao je u međunarodnoj razmjeni studenata tehničkih znanosti

u Istanbulu (Turkish Airlines) pod okriljem međunarodne organizacije IAESTE-a. Kao apsolventu dodijeljena

mu je Rektorova nagrada Sveučilišta u Zagrebu za najbolji stručni rad s temom pod nazivom „Potencijali

razvoja zračnog prometa Hrvatske u kontekstu europskih integracija“. Nakon završetka studija 2007. upisao

se na Poslijediplomski doktorski studij Fakulteta prometnih znanostveučilišta u Zagrebu, u II. naraštaj

poslijediplomanata. Od 2008. bio je zaposlen na Fakultetu prometnih znanosti u suradničkom zvanju

asistenta - znanstvenog novaka na Zavodu za zračni promet, te nastavno angažiran na Katedri za tehnologiju

zračnog prometa i Katedri za tehniku zračnog prometa. Godine 2008. proveo je četiri mjeseca na znanstveno-

stručnoj specijalizaciji u EUROCONTROL-ovom Centru za istraživanje, razvoj i simulacije u Budimpešti (CRDS),

gdje se bavio analizom regulatornog okruženja Pružatelja usluga u zračnoj plovidbi. Godine 2010. bio je na

znanstveno-stručnoj specijalizaciji u EUROCONTROLU (CND/CoE/AT/AN) u Bruxellesu gdje se bavio analizom

fleksibilnog upravljanja zračnim prostorom i simulacijama u zračnom prometu. Doktorirao je 10. svibnja 2012.

obranivši doktorski rad pod naslovom: „Model upotrebe fleksibilne strukuture zračnog prostora u optimizaciji

učinkovitosti leta“, te time stekao zvanje doktora znanosti. Od 2011. do 2014. bio je zaposlen u Agenciji za

civilno zrakoplovstvo, Sektoru nadzora usluga u zračnoj plovidbi, Odjelu upravljanja zračnim prostorom,

protokom i kapacitetima zračnog prometa, a kao vanjski suradnik nastavno je angažiran na stručnim

kolegijima diplomskog studija Zavoda za zračni promet, Fakulteta prometnih znanosti - Planiranje u zračnom

prometu i Usluge u zračnoj plovidbi. Od 2012 do 2013. bio je voditelj međunarodnog projekta uspostave

Plana mjerenja učinkovitosti pružanja usluga u zračnom prometu u Funkcionalnom bloku zračnog prostora

središnje Europe (FAB CE). Godine 2012. izabran je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u

znanstvenom području tehničkih znanosti — polje tehnologija prometa i transport, te u naslovno suradničko

zvanje višeg asistenta na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu. Godine 2013. izabran je u znanstveno

zvanje višeg znanstvenog suradnika u znanstvenom području tehničkih znanosti — polje tehnologija prometa

i transport, te u naslovno suradničko zvanje docenta na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu. Godine

2014. se zapošljava u konzultantskoj kući INTEGRA A/S, gdje djeluje kao viši konzultant u području Upravljanja

zračnim prometom i implementacijom Jedinstvenog europskog neba. U znanstvenom radu tretira tematiku

upravljanja zračnim prometom, upravljanja zračnim prostorom, kapacitetima i protokom zračnog prometa.

Vlada naprednom računalnom tehnikom i programskom podrškom. Aktivno se služi engleskim jezikom.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 23.9.2013., docent



1. Vidović A, Mihetec T, Galić D. Mostar Airport strategic development model. Tehnički vjesnik:

znanstveno-stručni časopis tehničkih fakulteta Sveučilišta u Osijeku. 2017; 24.



318

2. Mihetec T, Miljak I, Steiner S. Analysis of Airspace Complexity in FAB CE. ICTTE Belgrade 2014

Proceedings of the Second International Conference on Traffic and Transport Engineering. Olja,

Čokorilo (ur.). Beograd, 2014.

3. Modić A, Steiner S, Mihetec T. Performance Scheme Implementation in Functional Airspace Block

Central Europe. In: 22nd International Symposium on Electronics in Transport ISEP 2014: ITS for

Seamless and Energy Smart Transport, Proceedings. Rijavec, Robert et al. (ur.). Ljubljana:

Electrotechnical Association of Slovenia, 2014.

4. Mihetec T, Odić D, Jakšić Z. Possible implementation of Free Route Airspace in Croatia. Technics

Technologies Education Management. 2013; 8.

5. Mihetec T, Steiner S, Odić D. Utilization of Flexible Airspace Structure in Flight Efficiency

Optimization. Promet - Traffic & Transportation. 2013; 25.

6. Steiner S, Mihetec T, Modić A. Performance Based Air Navigation Services. International Conference

on Air Transport INAIR 2013. Kazda, Antonin (ur.). Žilina : EDIS - Žilina University Publishers, 2013.

7. Mihetec T, Steiner S, Jakšić Z. Analysis of Expected ATM Processes Changes in Central Europe.

Transport Problems: Scientific Journal. 2012;7.

8. Jakšić Z, Mihetec T, Steiner S. Model for Evaluating the Impact of Automation on the Capacity of the

Air Traffic Control System. Proceedings of the First International Conference on Traffic and Transport

Engineering ICTTE. Čokorilo, Olja (ur.). Belgrade: Scientific Research Center et al, 2012.


doktorskog programa

Strategijsko modeliranje razvoja zračnog prometa, 135-1352339-3045



319



320



321

Redni broj: 67.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Goranka Nogo

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Životopis

Doc. dr. sc. Goranka Nogo diplomirala je 1981. na Matematičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na inženjerskom smjeru, usmjerenje Matematička informatika i statistika.

Magistrirala 1985. Doktorski rad pod nazivom Paralelni algoritmi za probleme toka u mreži obranila je 1998.

Od 1982. zaposlena je na PMF - Matematičkom odsjeku, najprije kao postdiplomand-pripravnik, zatim kao

asistent i viši asistent te kao docent iz znanstvenog područja prirodnih znanosti, polje matematika, grana

matematička logika i računarstvo. Članica je Zavoda za računarstvo i Katedre za metodiku nastave

matematike. Područje znanstvenog rada obuhvaća oblikovanje i analizu algoritama za kombinatornu

optimizaciju, meta-heurističke algoritme za rješavanje NP-teških problema te edukaciju iz područja ICT-a.

Objavila je 12 znanstvenih radova, 18 stručnih te, u koautorstvu, 2 sveučilišna udžbenika. Bila je članica 5

znanstvenih projekata, jednog tehnološkog i 9 projekata vezanih uz primjenu IKT-a. Bila je voditeljica 32

diplomska rada i 2 rada nagrađena Rektorovom nagradom. Obnašala je dužnost voditeljice Računskog centra.

Trenutno je voditeljica diplomskog sveučilišnog studija Računarstvo i matematika i ECTS koordinatorica.




1. Ivanisevic I, Nogo G. A new heuristic approach to the set partition problem. 20st Conference of the

International Federation of Operational Research Societies. 2014 July 13-18; Barcelona, Spain.

2. Nogo G, Singer S. Prikaz cijelih brojeva u računalu. Matematičko-fizički list. 2015;258:139-142.


doktorskog programa

Distribuirani algoritmi za pronalaženje optimalnih putova u grafovima (037-0362980-2774)

Razvoj studija Ekologije, Računarstva i matematike uz primjenu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira –

EkoRaMa (HR.3.1.15-0017)

Napredni algoritmi kombinatorne optimizacije (Potpora istraživanju za 2017.)



322



323



324

Redni broj: 68.

Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Stefano Rovetta

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Universita degli studi di Genova

Životopis

Stefano Rovetta je izvanredni profesor u računalnoj znanosti od 2012. godine, prethodno docent od 2000.

godine, doktorirao u "Modeli, metode i alati za elektroničke i elektromagnetske sustave", licencirani

profesionalni inženjer elektrotehnike, od 1992. godine radi istraživanja o neuralnim mrežnih modela,

implementacija i aplikacija u obradi biomedicinskih podataka, analizom i obradom slika i video zapisa te

obradom multimedijskih informacija. Njegovi trenutni istraživački interesi uključuju učenje strojeva i

klasterske tehnike za visoko-dimenzionalnu analizu podataka, bioinformatiku, ambijentalnu inteligenciju,

analizu internetskog prometa, tehnologije dobrobiti. U razdoblju od 2004. do 2006. bio je odgovoran za

Sveučilište u Genovi u projektu "Informacijska tehnologija za međukulturno širenje EU-Indija", koju financira

Europska komisija, a odgovoran je za istraživačku jedinicu Genova za projekt "Novele tehnike klastera u

biomedicinska segmentacija slike ", koju financira Ministarstvo Sveučilišta 2005-06. Sudjelovao je iu mnogim

istraživanjima financiranim sredstvima i izradio više od 150 međunarodnih znanstvenih publikacija,

uključujući i članak koji je osvojio nagradu "Najbolji papir 2008." časopisa za prepoznavanje uzoraka.

Organizator nekoliko znanstvenih događaja, uključujući seriju radionica "Obrada prekograničnih jezika",

redovito redovito služi kao predsjedatelj, supredsjedatelj ili član komisije za program međunarodnih

konferencija, koji trenutno djeluje kao supredsjedatelj na Međunarodnoj konferenciji ENNS-a 2017. godine

na umjetnim neuronskim mrežama. Vrlo je aktivan kao recenzent za nekoliko međunarodnih publikacija

(časopisa, konferencija, knjiga) i kao stručnjak za procjenu projektnih prijedloga. Predavao je na svim

razinama računalnih znanosti, od osnovnih preddiplomskog studija za stupnjeve računarstva, medicine,

prava, strojarstva, do poslijediplomskog studija na MsC i PhD razini te za specijalističku medicinu. Viši član

IEEE-a; član upravnog odbora talijanskog društva neuronskih mreža (SIREN); članica Istituto Nazionale di Alta

Matematica "Francesco Severi"; član međunarodne radne skupine "Soft Computing u obradi slike".Datum

zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: izv. prof., 1.8.2012.



1. Reza Loghmani M, Rovetta S, Venture G. In: Emotional Intelligence in Robots: Recognizing Human

Emotions from Daily-Life Gestures. ICRA 2017 – Proceedings of the 2017 IEEE International

Conference on Robotics and Automation. IEEE, June 2017.

2. Rovetta S. Model Complexity Control in Clustering. In: S. Bassis, A. Esposito, F. Morabito, and E.

Pasero (eds.), Advances in Neural Networks. Smart Innovation, Systems and Technologies. Springer

International Publishing, 2016; 111–120.

3. Rovetta S, Masulli F. Visual stability analysis for model selection in graded possibilistic clustering.

Information Sciences 279. 2014; 37–51.

4. Mahmoud H, Masulli F, Rovetta S. A Fuzzy Clustering Segmentation Approach for Medical Image

Registration. In: Computational Intelligence Methods for Bioinformatics and Biostatistics - Selected

revised papers of CIBB 2012, Series Lecture Notes in Bioinformatics. LNCS/LNBI 7845. Heidelberg,

Germany: Springer-Verlag, 2013;37-47.

5. Masulli F, Rovetta S, Mahmoud H. Neighbor-Based Similarities. In: Fuzzy Logic and Applications 10th

International Workshop, WILF 2013.November 19-22, 2013. Genoa, Italy. LNCS/LNAI 8256.

Heidelberg, Germany: Springer-Verlag, 2013.



325

6. Mahmoud H, Masulli F, Rovetta S, Russo G. Community Detection in Protein-Protein Interaction

Networks Using Spectral and Graph Approaches, in Computational Intelligence Methods for

Bioinformatics and Biostatistics - Selected revised papers of CIBB 2013. Series Lecture Notes in

Bioinformatics,Volume 8452. Heidelberg, Germany: Springer-Verlag, 2014; 62-75.

7. Mahmoud H, Masulli F, Rovetta S, Russo G. Detecting Overlapping Protein Communities in Disease

Networks. In: Computational Intelligence Methods for Bioinformatics and Biostatistics - Selected

revised papers of CIBB 2014. Series Lecture Notes in Bioinformatics, Volume 8623.Heidelberg,

Germany: Springer-Verlag, 2015; 109-120.

8. Masulli F, Rovetta S. Clustering High-Dimensional Data. In: International Workshop on Clustering

High-Dimensional Data - Selected revised papers of CHDD 2012. LNCS. Volume 7627.Heidelberg,

Germany: Springer-Verlag, 2015; 1-13.

9. Rovetta S, Masulli F. Comparing fuzzy clusterings in high dimensionality. In: International Workshop

on Clustering High-Dimensional Data - Selected revised papers of CHDD 2012. LNCS. Volume 7627.

Heidelberg, Germany: Springer-Verlag, 2015; 50-71.


doktorskog programa

“PLUG-IN, Platform for Urban Mobility withHeterogeneous Sources Information Management”,

2013-2015 -funded byItalian Ministry of Education and Research MIUR

“Machine Learning Methods Applied to an Experiment ofAmbient Assisted Living” (2011-2013)

funded byE. O. Ospedali Galliera – Genova

“High Dimensionality Data Clustering” (2012) -funded by INDAM GNCS

“Remote monitoring for health, safety, quality of life and assisted independence of older and fragile

people” (2012-2015) -funded by Regione Liguria SI4LIFE

“IANUS: Integrated AssistaNce on Unguarded Systemsi” (2013-2015) -funded by European Regional

Development fund andRegione Liguria

Member “Cost Action IC1406, cHiPSet, High-Performance Modelling and Simulation for Big Data

Applications” (2015-2019) - funded by European Union



326



327



328

Redni broj: 69.

Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Markus Schatten

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu

Životopis

Markus Schatten je izvanredni profesor i voditelj Laboratorija za umjetnu inteligenciju na Fakultetu

organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Obranio je doktorat u području infomacijskih i

komunikacijskih znanosti, znanstveni magisterij u području informacijskih znanosti te diplomu na

prediplomskom studiju Informacijski sustavi. Autor je preko 80 znanstvenih i stručnih radova te dvije knjige.

Drži nastavu na svima razinama studija (prediplomski, diplomski i doktorski studij) iz područja vezanih uz baze

podataka, semantičko modeliranje, programiranje i umjetnu inteligenciju. Njegovo područje istraživanja su

višeagentni sustavi, semantički Web, Internet stvari, organizacijska teorija, autopoiesis i rudarenje

društvenog Weba.




1. Schatten M, Ševa J, Tomičić I. A Roadmap for Scalable Agent Organizations in the Internet of

Everything. Journal of systems and software. 2015;115(2):31-41.

2. Schatten M, Ševa J, Okreša Đurić B. An Introduction to Social Semantic Web Mining & Big Data

Analytics for Political Attitudes and Mentalities Research. European Quarterly of Political Attitudes

and Mentalities EQPAM. 2015;4(1):40-62.

3. Ševa J, Schatten M, Grd P. Open Directory Project based universal taxonomy for Personalization of

Online (Re)sources. Expert systems with applications. 2015;42(17/18):6306-6314.

4. Tomičić I, Schatten M. Towards an Agent Based Framework for Modelling Smart Self-Sustainable

Systems. Interdisciplinary description of complex systems. 2015;13(1):50-63.

5. Schatten M. Knowledge Management in Semantic Social Networks. Computational & Mathematical

Organization Theory. 2013;19(4):538-568.


doktorskog programa

ModelMMORPG – Large-Scale Multi-Agent Modelling of Massively Multi-Player On-Line Role Playing

Games (2014-2017, Hrvatska zaklada za znanost) – voditelj

OOVASIS – Organizacijsko oblikovanje višeagentnih sustava za Internet stvari (2013-2014, Sveučilište

u Zagrebu) – voditelj

UAVTraffic - Višeagentno upravljanje prometom autonomnih bespilotnih letjelica (2014, Sveučilište

u Zagrebu) – voditelj

Citizen Science to promote creativity, scientific literacy, and innovation throughout Europe (COST,

CA15212, koordinator: Dr Katrin Vohland, 2016-2020) - suradnik

MODUS - Methodology and supporting toolset advancing embedded systems quality (FP7, Project

No.:286583, koordinator: Dr. Michalis Loupis, 2013-2014) – suradnik

ISIT - Intelligent Systems and innovations in Tourism (MZOŠ, Bilateral project Croatia – Montenegro,

koordinator: prof. Mirjana Pejić-Bach, 2013-2014) - suradnik



329

International LIFELONG LEARNING ERASMUS project IP E-Discovery (koordinator: Hogeschool van

Amsterdam, 2011-2012) – suradnik

Razvoj informacijske infrastrukture i deduktivnih mehanizama semantičkog weba (MZOŠ, 016-

0161741-1739, koordinator: prof. Mirko Čubrilo, 2007–2013) – suradnik



330



331



332

Redni broj: 70.

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Zdravko Schauperl

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu

Životopis

Zdravko Schauperl je rođen 23. studenog 1964. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na

Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu diplomirao je 1989. godine. Nakon završetka studija radio je

u tvrtki «Montmontaža» Zagreb, a od 1991. godine radi na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u

Zagrebu u Zavodu za materijale. Magistrirao je 1996. godine, a doktorirao 2000. godine. U nastavno zvanje

docenta izabran je 2004. godine, a u zvanje izvanrednog profesora 2009., a reizabran 2014. godine. U

znanstveno zvanje znanstveni savjetnik izabran je 2011. godine. Aktivno je sudjelovao kao istraživač i voditelj

na nekoliko znanstveno-istraživačkih projekata. Od 1998. do 2000. godine vodio je poticajni projekt za mlade

znanstvenike "Karakterizacija triboloških svojstava metalografijom". Unutar programa RAZUM vodio je

istraživački projekt «Bioplinsko postrojenje». U sklopu europske akcije COST 532 Triboscience and

Tribotechnology bio je voditelj hrvatskog projekta «Control of friction and wear by use of appropriate

materials, coatings and lubricants». Vodio jeznanstveno-istraživački projekt „Istraživanje pouzdanosti

materijala u energetskim postrojenjima“ financiran od MZOSa, te dva istraživačka projekta vezana uz

suradnju s tvrtkama INA, PROPLIN te MINGORP. Trenutno je regionalni koordinator za CEEPUS mrežu

Network CIII-BG-0703-01-1213: Modern Trends in Education and Research on Mechanical Systems - Bridging

Reliability, Quality and Tribology, te voditelj projekta „TiMg legura za dentalne implantate“ unutar BICRO

programa Proof of Concept. Nositelj je nekoliko obaveznih i izbornih kolegija u preddiplomskom, diplomskom

i doktorskom studiju Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Završio je nekoliko stručnih usavršavanja te je

nagrađen s Arnold H.Graves postdoktorskom stipendijom, Dublin Institute of Technology, Irska gdje je proveo

godinu dana. Od 1997. godine voditelj je Laboratorija za materijalografiju u Zavodu za materijale. Od 2008.

godine voditelj je smjera Inženjerstvo materijala. Od 2010. Do 2014. godine je bio hrvatski delegat u

programu COST za domenu Materials, Physics, Nanosciences. Aktivno surađuje s industrijom te je sudjelovao

u izradi preko 50 analiza i ekspertiza vezanih uz rješavanje problema u gospodarstvu. Član je stručnih društava

HDMT, HDTZ, HMD, CENI, te je bio predsjednik i član organizacijskih i programskih odbora domaćih i

međunarodnih skupova (MATRIB, BULTRIB, Mechanical Technologies and Structural Materials). Recenzirao

je niz radova u znanstvenim časopisima (TRANSACTIONS of FAMENA, Technical Gazette, Strojarstvo,

Engineering Review) i zbornicima domaćih i međunarodnih skupova, a 2013. godine je bio recenzent za

International academic awards programme, Undergraduate award, Engineering & Mechanical Sciences,

Irska. Medaljom FSBa za zasluge na unapređenju rada, razvoja i promociji FSBa nagrađen je 2007.

godine.Govori engleski a služi se i njemačkim jezikom. Nositelj je spomenice Domovinskog rata od 1991.

godine.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: red., prof., 26.5.2015.



1. Solic S, Godec M, Schauperl Z, et al. Improvement in Abrasion Wear Resistance and Microstructural

Changes with Deep Cryogenic Treatment of Austempered Ductile Cast Iron (ADI). Metallurgical and

Materials Transactions A-Physical Metallurgy and Materials Science 2016. 47A(10):5058-5070.

2. Schauperl Z, Niksic M, Kolednjak D. Impact of fuel type on the internal combustion engine

condition.Promet-Traffic & Transportation2012. 24(4):285-293.



333

3. Stanisa B, Schauperl Z, SnajdarM.Erosion Process of 66 MW Steam turbine rotor blades.Materials

Testing2012.2012; 54(3):157-162.

4. Bergman Gašparić L, Schauperl Z., Mehulić K. Shear bond strength in zirconia veneered ceramics

using two different surface treatments prior veneering, Collegium Antropologicum. 2013; 37 (1):121-

125.

5. Balog M, Snajdar M, Krizik P, Schauperl Z, Stanec Z, Catic A. Titanium-Magnesium Composite for

Dental Implants (BIACOM) TMS 2017. 146th Annual Meeting & Exhibition Supplemental Proceedings.

2017; 271-284.

6. Stanec Z, Halambek J, Maldini K, Balog M, Križik P, Schauperl Z, Ćatić A. Otpuštanje iona titanija iz

inovativnog titanij-magnezijeva kompozita: istraživanje in vitro. Acta stomatologica Croatica.2016;

50 (1):40-48.

7. Šolić S, Godec M, Schauperl Z. EBSD Analysis of Accicular and Bainite Ferrite in IO 3183 X80M Steel

Welds Depending of CO2 Content in Shielding Gas in MAG Welding. Zavarivanje 2016.2016; 59:73-

79.

8. Šolić S, Godec M, Schauperl Z, Donik Č. Improvement in abrasion wear resistance and microstructural

changes with deep cryogenic treatment of austempered ductile cast iron (adi). Metallurgical and

Materials Transactions 2016. A 10 (47):5058-5070.

9. Balog M, Viskic J, Krizik P, Schauperl Z, Snajdar M, Stanec Z, Catic A. CP Ti fabricated by low

temperature extrusion of HDH powder: application in dentistry, Key engineering materials. 2017;

704: 351-359.


doktorskog programa

Inženjerstvo materijala – temelj inovativne ekonomije, 2016, ESF

TiMg legura za dentalne implantate, 2015, BICRO



334



335



336

Redni broj: 71.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Sanja Šolić

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Sveučilište Sjever, Varaždin

Životopis

Sanja Šolić rođena je u Beču, Austrija. Osnovnu i srednju Strojarsku tehničku školu završila je u Zagrebu.

Paralelno je završila Osnovnu glazbenu školu gdje je svirala violinu te je pohađala Srednju glazbenu školu gdje

je svirala violu. Diplomirala je strojarstvo na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 2001. Zapošljava

se na FSB-u 2002. godine kao znanstveni novak na Katedri za toplinsku obradu i inženjerstvo površina na

Zavodu za materijale te upisuje doktorski studij Materijali. Doktorski rad pod naslovom „Utjecaj

mikrostrukture brzoreznog čelika na tribološka svojstva reznih alata“ obranila je 13. siječnja 2011. godine.

Tijekom izrade doktorata boravila je 4 tjedna na Institutu za materijale in tehnologijo i na Institutu Jožef

Stefan u Ljubljani, Slovenija. Post doc specijalizaciju iz područja metalurgije, toplinske obrade i karakterizacije

materijala u trajanju od 9 mjeseci obavila je 2012. godine na IMT-u u Ljubljani u okviru projekta „Razvoj ultra

čvrstog, super čistog duplex martenzitno-bainitnog čelika za opruge“ sa stipendijom čeličane Štore Steel. U

znanstvenog suradnika u znanstvenom području tehničkih znanosti – polje strojarstvo izabrana je 11. svibnja

2011. godine, a u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika u znanstvenom području tehničkih znanosti

– polje strojarstvo izabrana je 16. siječnja 2013. godine. Od 2015. godine radi na Institutu za metale in

tehnologije u Ljubljani, Slovenija kao senior researcher. Radila je na nekoliko projekata razvoja novih čelika

za automobilsku industriju. U studenom 2016. godine izabrana je u naslovno zvanje docenta na Sveučilištu

Sjever u Varaždinu, a u prosincu 2016. godine zapošljava se kao docent na istom sveučilištu. Do sada je

objavila deset znanstvenih radova u međunarodnim časopisima te više od trideset znanstvenih radova na

međunarodnim skupovima. Urednica je sedam zbornika radova međunarodnih konferencija. Sudjelovala je

kao istraživač na više od deset projekata MZOŠ, na IPA IIIC projektu te na HRZZ projektima. Bila je voditeljica

istraživačkog projekta „Istraživanje utjecaja legiranja i toplinskih obrada na svojstva alatnih čelika i čelika za

posebne namjene“ financiranog od strane IMT-a, te je voditeljica međunarodnog networking projekta „DOCS

– design of complex systems“ financiranog od strane DAAD. Trenutno je voditeljica projekta „Istraživanje

utjecaja dubokog hlađenja na mehanička svojsta izotermički poboljšanog nodularnog lijeva“ financiranog od

Sveučilišta Sjever. Sudjelovala je u izvođenju nastave iz 8 kolegija na dodiplomskom i diplomskom studiju

Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Predaje na EWE i IWE tečajevima područje metalurgije i toplinske

obrade. Trenutno sudjeluje u nastavi na Odjelu za strojarstvo i na Odjelu tehničke i gospodarske logistike

Sveučilišta Sjever. Sudjelovala je u organizaciji Veslačkih susreta osmeraca studenata strojarstva od 2009. do

2013. godine, a od 2010. -2013. bila je članica POJ-a- Povjerenstva za odnose s javnošću FSB-a zadužena za

komunikaciju s medijima i organizaciju događaja. Sudjelovala je u organizaciji više međunarodnih skupova

Matrib – materijali, tribologija, recikliranje te međunarodnih skupova u organizaciji Hrvatskog društva za

toplinsku obradu i inženjerstvo površina. Od 2014. godine direktorica je Centra za tračničke sustave, prvog

Imenovanog tijela za provjeru sukladnosti u željezničkim infrastrukturnim podsustavima. Članica je Hrvatskog

društva za materijale i tribologiju, Hrvatskog društva za tehniku zavarivanja. Koristi se engleskim jezikom u

govoru i pismu.




1. Nikšić, M, Šolić S.Ocjenjivanje sukladnosti za uporabu interoperabilnih sastavnih dijelova tračničkih

sustava. Kvaliteta prometne infrastrukture - ključ razvoja gospodarstva. Zagreb: Građevinski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za prometnice, 2015; 363-380.



337

2. Šolić S. Provjera sukladnosti interoperabilnih sastavnih dijelova tračničkih sustava. [Lecture; PPT

presentation] 12. Dani Hrvatske komore inženjera građevinarstva. Zagreb: Hrvatska komora

inženjera građevinarstva, 2017; 52-53.

3. Šolić S, Podgornik B, Godec M. Ultra čvrsti bainitni čelici za automobilsku industriju. In: Proceedings

of the 17th International conference MATRIB 2016 – Materials, Tribology, Recycling. Žmak, Irena ;

Aleksandrov Fabijanić, Tamara ; Ćorić, Danko (ur.), Zagreb: HDMT, 2016; 395-395.

4. Šolić S, Godec M, Schauperl Z, Donik Č. Improvement in abrasion wear resistance and microstructural

changes with deep cryogenic treatment of austempered ductile cast iron (adi). Metallurgical and

Materials Transactions 2016. A 10 (47):5058-5070.

5. Senčič B, Šolić S, Leskovšek V. Fracture toughness–Charpy impact test–Rockwell hardness regression

based model for 51CrV4 spring steel. Materials science and technology. 2014; 30 (12):1500-1505.


doktorskog programa

2016 – „MAteRiali in Tehnologije za Nove Aplikacije (MARTINA)“ – istraživač – Republika Slovenija,

Ministarstvo za izobraževanje, znanost in šport

2015 – 2016 - “Razvoj novog ultra čvrstog čelika za klipnjače” – istraživač - Štore Steel, IMT, Unior,

Vlada Republike Slovenije

2015 – 2016 – „Optimiranje toplinske obrade u proizvodnji ručnih alata“ – istraživač - IMT, Unior,

Vlada Republike Slovenije

2015 – „Inženjerstvo materijala, temelj inovativne ekonomije“ – suradnik – ESF – European Social

Fond, poziv „Unapređivanje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu HKO-a“ 2013 – 2014

„Utjecaj legirnih elemenata I toplinske obrade na mikrostrukturu I svojstva alatnih čelika I čelika za

posebne namjene”– voditelj projekta, Štore-Steel, IMT,

2013 – 2014 „ARISE – Advanced Research, Innovation and technology transfer in Surface

Engineering“ – suradnik/istraživač – IPA IIIC

2013 – „Design of complex systems“ - voditelj – DAAD međunarodni networking projekt

2012 – „Razvoj novih duplex martenzitno bainitnih čelika visoke čvrstoće za lisnate opruge“ –

istraživač - IMT, Štore Steel



338



339



340

Redni broj: 72.

Titula, ime i prezime nastavnika: dr. sc. Igor Štimac

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Zračna luka Zagreb, d.o.o.

Životopis

Rođen 1980. godine u Zagrebu. Studirao je na Fakultetu prometnih znanosti na kojemu je diplomirao 2004.

godine. Na istom fakultetu obranio je magistarski rad 2009. godine, a 2017. godine i doktorski rad. Zaposlen

je od 2004. godine u Zračnoj luci Zagreb na kojoj ima više od 13 godina radnog iskustva u području operativnih

aktivnosti i menadžmenta zračne luke. Od 2015. godine obnaša funkciju Voditelja odjela za edukaciju i

konzalting Zračne luke Zagreb d.o.o. Jedan je od osnivača Zagreb Airport Aviation Academy u kojoj također

radi kao voditelj i instruktor. Uz navedeno, radi i kao vanjski suradnik na Zavodu za zračni promet, Fakulteta

prometnih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovao je na nizu projekata iz područja zračnog prometa.

Autor je više od trideset znanstvenih i stručnih radova. Govori engleski i njemački.





Model Determination, London, United Kingdom: Journal of advanced transportation (0197-6729)

2017; 1-10. (DOI: 10.1155/2017/2850860)


Airport. 7th International Maritime Science Conference. Split, 2017.


Noise at Airports. Perspectives on Croatian Industry in Acquiring International Cargo Flows. Zagreb:

Faculty of Transport and Traffic Sciences, 2016;241-254.

4. Štimac I, Vince D, Kovačić I. Analysis of European airports’ strategy during the global economic crisis.

17th International Conference on Transport Science.Portorož, Slovenija: Fakulteta za pomorstvo in

promet, 2015; 489-497.

5. Drljača M, Štimac I, Vince D. Sustav praćenja i ocjenjivanja kvalitete pruženih usluga u funkciji

održivog razvoja Zračne luke Zagreb. 15. međunarodni simpozij o kvaliteti "Kvaliteta, rast, razvoj".,

Zagreb, 2014; 415-429.

6. Steiner S, Štimac I, Melvan M. Towards to Collaborative Air Traffic and Airport Management. 22nd

International Symposium on Electronics in Transport ISEP 2014.Ljubljana, Slovenija: ITS for Seamless

and Energy Smart Transport, Electrotechnical Association of Slovenia, 2014.

7. Štimac I, Vince D, Jakšić B. Model of Environment - Friendly Aircraft Handling – Case Study: Zagreb

Airport. 16th International Conference on Transport Science, ICTS 2013; Maritime, Transport and

Logistics Science, Portorož, Slovenija, 2013.


International Journal for Traffic and Transport Engineering, Scientific Reseach Center Ltd. Belgrade,

Serbia, 2013; 3 (1): 69-81.



341



342



343

Redni broj: 73.

Titula, ime i prezime nastavnika: izv. prof. dr. sc. Mario Vašak

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu

Životopis

Mario Vašak (rođen 13. kolovoza 1980.) trenutno je izvanredni profesor na Zavodu za automatiku i računalno

inženjerstvo Sveučilišta u Zagrebu Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER). Njegovi istraživački interesi

su u domeni prediktivnog upravljanja dinamičkim sustavima s primjenama na sustave iz niskougljičnog

energetskog sektora: vjetroagregate, energetski učinkovite zgrade, mikromreže, vodoopskrbne sustave i

elektrificiran željeznički promet. Osmislio je koncept hijerarhijskog i modularnog gospodarenja energijom u

zgradama odnosno elektrificiranim željezničkim sustavima s integriranim mikromrežama za omogućavanje

njihova ekonomski optimalnog međudjelovanja. Autor je ili suautor više od 15 radova u međunarodnim

znanstvenim časopisima i oko 75 radova s međunarodnih znanstvenih skupova, glavni je izumitelj US patenta

u području upravljanja generatorima vjetroagregata otpornog na kvarove i trenutno je koordinator projekta

iz programa Transnacionalne suradnje Dunav Smart Building – Smart Grid – Smart City (3Smart).




1. Novak H, Vašak M, Lešić V. Hierarchical Energy Management of Multi-Train Railway Transport System

with Energy Storages. Proceedings of the 2016 IEEE International Conference on Intelligent Rail

Transportation. 2016; 130-138.

2. Novak H, Vašak M, Gulin, M, Lešić V. Railway transport system energy flow optimization with

integrated microgrid. Proceedings of the 12th International Conference on Modern Electrified

Transport. MET 2015. 2015; 88-94.

3. Novak H, Vašak M, Lešić V. State of the art control methods for energy efficient train operation in a

railway traffic system. Proceedings of the 35th Conference on Transportation Systems with

International Participation Automation in Transportation 2015. 2015; 142-145.


doktorskog programa

3Smart – Smart Building – Smart Grid – Smart City

3CON – Control-based Hierarchical Consolidation of Large Consumers for Integration in Smart Grids

FER-KIET – Napredne tehnologije u elektroenergetskim postrojenjima i tračničkim vozilima

CEEStructHealth – Centre of Excellence for Structural Health

Microgrid – Optimiranje sustava obnovljivih izvora energije povezanih u mikromrežu



344



345



346

Redni broj: 74.

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. sc. Peter Veit

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Graz University of Technology

Životopis

Peter Veit je profesor i voditelj Instituta za željeznički inženjering i transportnu ekonomiju na Tehničkom

sveučilištu u Grazu. Njegova habilitacijska teza je: "Ekonomska procjena modela za održavanje pruge

temeljene na LCC-u". Od 1984. do 1987. bio je asistent na Institutu za teoriju i ispitivanje čvrstoće materijala

na Tehničkom sveučilištu u Grazu. Od 1987. do 2000. bio je asistent na Institutu za željeznički inženjering i

transportnu ekonomiju na Tehničkom sveučilištu u Grazu. U razdoblju od 2000. do 2002. bio je član austrijskih

saveznih željeznica (ÖBB), odjel za permanentne puteve gdje je vodio projekt "Strategije permanentnih

puteva". Od 2002. do 2010. bio je izvanredni profesor na Institutu željezničkog inženjerstva i prometne

ekonomije na Tehničkom sveučilištu u Grazu. Od 2010. profesor je i voditelj Instituta za željeznički inženjering

i transportnu ekonomiju na Tehničkom sveučilištu u Grazu. Njegova glavna područja rada su: troškovi

životnog ciklusa željezničke infrastrukture; studije izvodljivosti za željezničke projekte; optimizacija

održavanja pruge u različitim zemljama kao što su Austrija, Švicarska, Norveška, Hrvatska, Rusija, Vijetnam.

Član je Austrijske udruge za istraživanje prometa; Regulatornog tijela austrijske željeznice do 2015.;

Akademske savjetodavne uprave SBB infrastrukture do 2013. Također je urednik Zev Raila i član

savjetodavnog odbora aplskih željeznica. Govori engleski i mađarski.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje:red. prof., 2010.



1. Veit P. Economic Service Life of Track: A LCC Calculation Based on Maintenance Prediction. VTM,

2017.

2. Veit P. Systemoptimierung mit System, 2017. p. 4-6.

3. Fellinger M, Veit P, Marschnig S. Systemvergleich Kettenwerk - Deckenstromschiene für den Brenner

Basistunnel 2017. Institut für Eisenbahnwesen und Verkehrswirtschaft, 2017.

4. Veit P. lifeCycleCosting und LifeCycleManagement Eisenbahninfrastruktur: Fachbereich

Fahrstromanlagen, 2016.

5. Veit P. Quality Demand for Railway Track: Logistics in Maintenance, 2016.

6. Veit P, Neuper G. Weichenstrategien, 2016.

7. Veit P. Quality Demand for High Speed Track: A Life Cycle Cost Approach, 2016.

8. Veit P, Flucher S. Die künftige Nutzung der Semmeringbahn, 2016.

9. Veit P. Are Railway Infrastructure Companies ready forLife Cycle Management of Track?, 2016.

10. Veit P. The Economic Service Life of Track, 2016.

11. Veit P, Marschnig S, Enzi M, Bauer M, Neuhold J, Vidovic I, Fellinger M. Projektsiebung: LCC

Grobbewertung der Projekte. Institut für Eisenbahnwesen und Verkehrswirtschaft, 2016.

12. Marschnig S, Veit P. Rail Defects HSL-Zuid. Eigenverlag, 2016.

13. Veit P. Gedanken zum Korridor Zagreb – Nürnberg, 2015.

14. Veit P. A vasúti pályák fenntarthatóságáról. In: Sínek Világa. 2015. p. 2-7.



347

15. Neuhold J, Landgraf M, Enzi M, Marschnig S, Veit P. Besohlte Betonschwellen am Daten-Prüfstand -

Technische Erfahrungen im Netz der ÖBB bis 2014, 2015.

16. Veit P. Konkurrenz und Systemoptimierung. In: ZEVrail. 2015;139:209.

17. Veit P. System-Experten und Big Data für die Schiene. Deine Bahn. 2015;43(8):7-11.

18. Veit P. Transport & Logistik. Die Presse. 2014: p.1-2.

19. Landgraf, M., Hansmann, F., Marschnig, S. & Veit, P. Track Geometry and Subtstructure Condition - a

provable Correlation?. In: GEORAIL 2014. 2014: p. 623-632.


doktorskog programa

Economic Service Life of Track: A LCC Calculation Based on Maintenance Prediction; Veit, P. 30 Mar

2017 VTM 2017.

Systemoptimierung mit System; Veit, P. 28 Mar 2017 Systemoptimierung mit System. p. 4-6 3 p.

A vasúti pályák fenntarthatóságáról; Veit, P. 2015 In : Sínek Világa. 2, p. 2-7.

Konkurrenz und Systemoptimierung; Veit, P. 2015 In : ZEVrail. 139. Jahrg, 6-7, p. 209-209.

System-Experten und Big Data für die Schiene; Veit, P. 2015 In : Deine Bahn. 43, 8, p. 7-11.



348



349

Redni broj: 75.

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Mislav Stjepan Žebec

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu

Životopis

Doc. dr. sc. Mislav Stjepan Žebec rođen je u Zagrebu 1972. godine, gdje je završio osnovnu i srednju školu.

Psihologiju je diplomirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1997. godine, a na Geofizičkom

odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1999. godine apsolvirao je studij fizike,

smjer geofizika. Doktorski studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je 2005. godine,

obranom doktorskog rada s temom Dobne promjene čovjekova sustava obrade podataka i njihova uloga u

kognitivnom razvoju. Dobitnik je Stipendije Grada Zagreba (1995-1996, kao student Filozofskog fakulteta), te

Stipendije Sveučilišta u Zagrebu (1997-1998, kao student Prirodoslovno-matematičkog fakulteta). Od 1999.

do 2010. godine radio je kao znanstveni novak u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, pri čemu je u zvanje

asistenta izabran 1999. godine, u zvanje višeg asistenta 2005., a u zvanje znanstvenog suradnika 10. ožujka

2010. godine. Od lipnja do listopada 2010. godine zaposlen je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu u

zvanju višeg asistenta, a od 1. studenog 2010. u zvanju docenta. Od 1. ožujka 2011. do 1. ožujka 2013. bio je

pročelnik Odjela za psihologiju Hrvatskih studija, a od 01. veljače do 01. kolovoza 2017. privremeni

predstojnik Odsjeka za psihologiju Hrvatskih studija. Do sada je sudjelovao u izvođenju nastave iz kolegija

Istraživačke metode I i Statističke metode u psihologiji, u svojstvu asistenta, a od 2005. do 2010. godine radi

kao predavač, odnosno nositelj kolegija Deskriptivna statistika, Inferencijalna statistika, Modeli analize

varijance, Praktikum iz istraživačkih metoda i Parapsihologija – na preddiplomskom studiju, te Kognitivna

psihologija – na diplomskom studiju. 1999. bio je član organizacijskog odbora znanstvenog skupa Hrvatska u

djelu Ive Pilara, od 2000. do 2002. član organizacijskog odbora znanstvenog skupa Annales Pilar, 2002. bio je

predsjednik programskog i organizacijskog odbora okruglog stola Ljudski mozak – temelj i sudbina društva, a

2003. predsjednik programskog i organizacijskog odbora okruglog stola Stoljeće uma. Iz navedena dva

okrugla stola proizašao je zbornik Mozak i um – trajni izazov čovjeku, kojem je Mislav Stjepan Žebec glavni

urednik. U upisnik znanstvenika upisan je s matičnim brojem 231776 u znanstvenom području Društvenih

znanosti, polju Psihologija. Istražuje kognitivni razvoj djece i mladih (s primjenom u obrazovanju), kognitivno-

motoričko funkcioniranje zdrave i nekih kliničkih populacija, čimbenike izvedbe vozača u okviru paradigme

kognitivne psihologije, specifične kriminološke teme (u interdisciplinarnoj suradnji sa sigurnosnim

stručnjacima) te primjenu termodinamičkog formalizma u društvenim sustavima (interdisciplinarna suradnja

s fizičarima i socioolozima). Član jeHrvatskog ergonomijskog društva, International Society for Intelligence

Research, Forensic Social Sciences Association te osnivač i član Hrvatskog društva za neuroznanost.




1. Žebec M S, Crnko I, Palavra V, Sumpor D. Indicators of Selective Attention Functioning Dynamics on


in the work organization and living environment. Institute of safety research and development,

Zagreb, 2017.

2. Demetriou A, Spanoudis G, Kazi S, Mougi A, Žebec M S, Kazali E, Golino H, Bakracevic K, Shayer M.

Developmental Differentiation and Binding of Mental Processes with g through the Life-Span. Journal

of Intelligence. 2017; 5 (23):1-31.



350

3. Žebec M S, Crnko I, Sumpor D. Selective Attention of Croatian Railroad Engineers from 25 to 59 Years

of Age: Empirical Findings and Implications. Book of Proceedings of the 6th International Ergonomics

Conference „Ergonomics 2016 – Focus on synergy“. Sušić, Aleksandar et al. (ed.), June 15 – June 18,

Zadar. Croatian Ergonomics Society, 2016; 413-426.

4. Žebec M S, Palavra V, Sumpor D. Perceptual Speed of Croatian Railroad Engineers from 25 to 59 Years

of Age: Empirical Findings and Implications. Book of Proceedings of the 6th International Ergonomics

Conference „Ergonomics 2016 – Focus on synergy“. Sušić, Aleksandar et al. (ed.), June 15 – June 18,

Zadar. Croatian Ergonomics Society, 2016; 427-440.

5. Nijenhuis J, Bakhiet S F, van den Hoek M, Repko J, Jasper J, Žebec M S, Sukhanovskiy V, Abduljabbar

A S. Spearman's hypothesis tested comparing Sudanese children and adolescents with various other

groups of children and adolescents on the items of the Standard Progressive Matrices. Intelligence,

2016, 56: 46-57.

6. Žebec MS, Demetriou A, Kotrla Topić M. Changing expressions of general intelligence in

development: A 2-wave longitudinal study from 7 to 18 years of age. Intelligence, 2015, 49: 94-109.


doktorskog programa

Neural basis of higher cognitive functions, HRZZ, 2014-

Growth and cognitive-motor abilities in children with cystinosis and chronic kidney disease: a

prospective case control study, Medizinische Hochschule Hannover, 2015-2017

Workload Factors of the Tram Drivers in Zagreb, UNIZG, 2015



351



352



353

A.6.2. POPIS POTENCIJALNIH MENTORA ZAPOSLENIH NA USTANOVI KOJA PREDLAŽE PROGRAM DOKTORSKOG STUDIJA

Redni broj: 1.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Borna Abramović


Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili umjetnika u

znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij

1. Abramović B. Passenger’s Satisfaction on Long Distance Terminals: Case Study City of Zagreb.

Periodica Polytechnica Transportation Engineering. 2017; 45(1):42-47.

2. Černa L, Daniš J, Abramović B. The Proposal of Tariff Taking Into Account the Risk From Unoccupied

Capacity of Passenger Trains. Komunikácie. 2017;19(2):90-95.

3. Furdić M, Brnjac N, Pašagić Škrinjar J, Abramović B. Gravitational Zones of the Port of Rijeka, In:

Vidović M, Kilibarda M, Zečević S, Miljuš M, Radivojević G, editors. Proceedings of the 3rd Logistics

International Conference. Belgrade: University of Belgrade, Faculty of Transport and Traffic

Engineering, 2017; p. 117-122.

4. Abramović B, Vladislav Z, Vedran B. Organisation of Railway Freight Transport: Case Study CIM/SMGS

between Slovakia and Ukraine. European Transport Research Review. 2016; 8(4): 27-27.

5. Nedeliakova E, Sekulova J, Nedeliak I, Abramović B. Application of Raymond Fisk Model in Research

of Service Quality. Komunikácie. 2016; 18(2): 11-14.

6. Abramović B, Pašagić Škrinjar J, Šipuš D. Analysis of Railway Infrastructure Charges Fees on the Local

Passengers Lines in Croatia. In: Čokorilo O, editor. Proceedings of the Third International Conference

on Traffic and Transport Engineering. Belgrade: City Net Scientific Research Center, 2016; p. 918-923.

7. Roso V, Brnjac N, Abramović B. Inland Intermodal Terminals Location Criteria Evaluation: The Case of

Croatia. Transportation journal. 2015; 54(4): 496-515.

8. Abramović B. Analysis of the mobility of railway passenger transport in small urban areas. WIT

Transactions on The Built Environment. 2015; 146: 665-674.

9. Abramović B, Nedeliakova E, Lukinić D. Comparative Analysis on Providing the Service in IC Trains

Between Republic of Slovakia and Republic of Croatia. International Journal for Traffic and Transport

Engineering. 2015; 5(3): 309-318.

10. Gašparik J, Abramović B, Halas M. New Graphical Approach to Railway Infrastructure Capacity

Analysis. Promet - Traffic & Transportation. 2015; 27(4): 283-290.

11. Pašagić-Škrinjar J, Abramović B, Brnjac N. The Use of Game Theory in Urban Transport Planning.

Tehnički vjesnik: znanstveno-stručni časopis tehničkih fakulteta Sveučilišta u Osijeku. 22 2015; 22(6):

1617-1621.

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada

-



354

Redni broj: 2.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Darko Babić




1. Babić D, Fiolić M, Průša P. Evaluation of Road Markings Retroreflection Measuring Methods. In:

International Scientific Forum, ISF 2013. Tirana: European Scientific Institute, 2013;p. 104-114.

2. Babić D, Lahkmetkina N, Průša P. The Potential of the Russian Railways in China-Europe Transit Cargo

Transportation. In: Proceedings of the International Conference – Supply Chain and Logistics

Management – ICSCLLM 2013. New Delhi: University of Hulland Birla Institute of Management

Technology, 2013.

3. Kopcová M, Babić D, Průša P. Use Ecological Nanofilters on the Base of Natural Zeolite in the Modified

Rubber Compounds for Car Tires. In: Proceedings of the International Scientific Conference – ZIRP

2013 – Planning and Developement of Sustainable Transport System. Zagreb: Faculty of Transport

and Traffics Sciences, University of Zagreb, 2013; p. 103-110.

4. Trpišovský M, Babić D, Průša P. City Public Transport Infrastructure Investments Determining Factors.

In: Proceeding of the International Scientific Conference – ZIRP 2013Planning and Development of

Sustainable Transport System. Zagreb: Faculty of Transport and Traffics Sciences, University of

Zagreb, 2013; p. 111-122.

5. Hruška R, Průša P, Babić D. The Use of AHP Method for Selection of Supplier. Journal Transport.

2014;29(8):195-203.

6. Babić D, Burghardt TE, Průša P. Analysis of Characteristics and Application of Waterborne Road

Marking Paint. In: Proceedings of the International Scienfic Conference on Traffic and Transport

Engineering – ICTEE 2014. Belgrade: International Journal for Traffic and Transport Engineering –

IJTEE, 2014; p. 265-274.

7. Babić D, Fiolić M, Průša P. Impact of Heavy Vehicle Visibility on Traffic Safety. In: Proceedings of the

International Scientific Conference – ZIRP 2014, Development Possibilities of Croatian Transport

System – Anniversary of EU Membership. Zagreb: Faculty of Transport and Traffic Sciences,



-



355

Redni broj: 3.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Danijela Barić






Transportation research part C-emerging technologies. 2017; 80:257-271.

2. Barić D, Pilko H, Strujić J. An Analytic hierarchy process model to evaluate road section design.

Transport. 2016; 31(3):312-321. DOI:10.3846/16484142.2016.1157830

3. Starčević M, Barić D, Pilko H. Survey based impact of influencing parameters on level crossings safety,

Promet-Traffic&Transportation. 2016; 28(6):639-649. DOI: http://dx.doi.org/10.7307/ptt.v28i6.2208

4. Barić D, Pilko H, Starčević Mn. Video- and survey-based analysis of pedestrian and cyclist behavior at

an urban level crossing. In: Transportation Research Procedia. Shangai: 14th World Conference on

Transport Research; 2016.

5. Barić D, Starčević M. Implementation of analytic hierarchy process in solving transport problems.

International Journal of the Analytic Hierarchy Process. 2015; 7(2):295-312. DOI:

http://dx.doi.org/10.13033/ijahp.v7i2.251

6. Pilko H, Brčić D, Barić D. Comparison of design variants for roundabout reconstruction using AHP

method – case study. In: Proceedings of 10th International Conference ROAD SAFETY IN LOCAL

COMMUNITY. Beograd: Saobraćajni fakultet, 2015.

7. Barić D, Starčević M. Implementation of analytic hierarchy process in solving traffic problems. In:

Proceedings of the International Symposium on the Analytic Hierarchy Process: the 13th ISAHP

conference. Pittsburgh: Creative Decision Foundation; 2014.


a better and sustainable public transport in the City of Zagreb. In: Pratelli A, editor. Public Mobility

Systems. Southampton: WIT Press, 2014; p. 41-50.


1



356

Redni broj: 4

Titula, ime i prezime mentora: izv. prof. dr. sc. Jasna Blašković Zavada




1. Blašković Zavada J, Hozjan D, Humić R. Impact of the International Environment on the Railway

Development in the Republic of Croatia. Suvremeni Promet - Modern Traffic, 2015; 35(1-2): 63-68.

2. Blašković Zavada J, Humić R, Čvek T. The Inclusion of the Karlovac County in an Integrated Transport

the City of Zagreb. In: International Scientific Conference ZIRP2015. Zagreb: Faculty of Transport and

Traffic Sciences, University of Zagreb, 2015; 27-36.

3. Abramović B, Blašković Zavada J, Brnjac N. Benchmarking of National Passengers Traffic in Central

Europe. In: Recent Challenges for European Railways. Žilina: University of Žilina, CETRA-Centre for

Transport Research, 2014; 6-12.

4. Blašković Zavada J, Abramović B. Čvek T. Energy-Efficient Drive of Trains. ITS for Seamless and Energy

Smart Transport. Ljubljana: Electrotechnical Association of Slovenia, 2014.

5. Blašković Zavada J, Grgić J, Perković A. Intermodal Transport – Basic Factor of Croatian Integration

into European Traffic Flows. Suvremeni Promet - Modern Traffic, 2013; 33(1-2): 54-57.


-



357

Redni broj: 5.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Diana Božić




1. Božić D, Stanković R, Kolarić G. Analysis of the Pattern Aggregation Impact on the Demand Forecast.

Tehnički Glasnik- Technical Journal. 2013;7(4):426-430.


Logistic Processes Optimization. Promet – Traffic – Traffico, Vol. 26, No. 6, Pardubice, Portorož,

Sarajevo, Trieste, Zagreb, Žilina, 2014, pp. 507 – 516.


Logistic Industry Development. Tehnički vjesnik - Technical Gazette. 2016;23(5):1497 – 1503.

4. Hrupelj L, Stanković R, Božić D. Demand Forecasting in Pharmaceutical Industry. In: Proceedings of

14th International Conference on Traffic Development, Logistics&Sustainable Transport-ZIRP 2017.

Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences, University of Zagreb, 2017; p. 123-129.

5. Hrupelj L, Božić D, Bajec P. The Chalenges of Good Distribution Practice in the Pharmaceutical

Industry. In: Proceedings of 14 th International Conference on Traffic Development, Logistics &

Sustainable Transport-ZIRP 2017. Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences, University of

Zagreb, 2017; p. 131-138.


-



358

Redni broj: 6.

Titula, ime i prezime mentora: izv. prof. dr. sc. Davor Brčić




1. Šojat D, Brčić D, Slavulj M. Analysis of public transit service improvements in the City of Zagreb.

Tehnical Gazette. 2017;24:217-223.

2. Čabarkapa M, Brčić D, Vešović V. Development of Strategic Goals of Road Safety Management: A

Case Study of Montenegro. Promet - Traffic&Transportation. 2016;28:651-660.

3. Ševrović M, Brčić D, Kos G. Transportation Costs and Subsidy Distribution Model for Urban and

Suburban Public Passenger Transport. Promet - Traffic & Transportation. 2015;27(1):23-33.

4. Pilko H, Brčić D, Šubić N. Study of vehicle speed in the design of roundabouts. Građevinar: časopis

Hrvatskog saveza građevinskih inženjera. 2014;66(5):407-416.

5. Šimunović Lj, Brčić D, Sadić H. Choice of an optimal management strategy of transport demand using

multi-criteria analysis - City of Zagreb case study. International journal for traffic and transportation

engineering. 2013;3(1):54-63.


2



359

Redni broj: 7.

Titula, ime i prezime mentora: prof. dr. sc. Tino Bucak





Environment of an Air Traffic Controller. In: Sušić A, et al., editors. Proceedings of the 6th

International Ergonomics Conference „Ergonomics 2016 – Focus on synergy“. Zadar: Croatian

Ergonomics Society, 2016;p. 23-30.


Performance and Temporary Threshold Shift. PROMET - Traffic&Transportation. 2016;28(5):487-496.

3. Andraši P, Novak D, Bucak T. Ergonomic Aspect of LCD Display Panels in Flight Training Devices, In:

Sušić A, et al., editors. Proceedings of the 6th International Ergonomics Conference „Ergonomics

2016 – Focus on synergy. Zadar: Croatian Ergonomics Society, 2016;p. 17-22.

4. Ivošević J, Sumpor D, Bucak T. Relations between the Type of Locomotive or Motor Composition and

Disturbance of Engine Drivers caused by Traffic Noise. In: Mijović B. et al., editors. Proceedings of 5th

International Ergonomics Conference „Ergonomics 2013“. Zadar: Croatian Ergonomics Society,

2013;p. 199-204.

5. Miljković D, Ivošević J, Bucak T. Psycho-acoustical Ergonomics in a light Aircraft Interior. In: Mijović

B. et al., editors. Proceedings of 5th International Ergonomics Conference „Ergonomics 2013“. Zadar:

Croatian Ergonomics Society, 2013;p. 111-116.


3



360

Redni broj: 8.

Titula, ime i prezime mentora: izv. prof. dr. sc. Mihaela Bukljaš Skočibušić




1. Bukljaš Skočibušić M, Brnardić M. Integrated Vessel Traffic Management Systems in the Function of

Inland Waterway Traffic Optimisation. In: Mikulski J, editor. Telematics in the Transport Environment.

New York: Springer-Verlag, 2012;p. 117-123.

2. Jolić N, Žgaljić D, Bukljaš Skočibušić M. Adriatic short sea shipping development. In: Martinez de O,

Francesc X, la Castellis i Sanabra M, editors. Proceedings of the 5th International Congress on

Maritime Transport - Technological Innovations and Research 2012. Barcelona: Department of

Nautical Science and Engineering, Technical University of Catalonia, 2012;p. 1091-1103.

3. Brnardić M, Bukljaš Skočibušić M. Razvojni potencijali infrastrukture RIS sustava u funkciji povećanja

prometa na europskim unutarnjim putovima. In: Steiner S, Božićević J, Bukljaš Skočibušić M, editors.

Ocjena dosadašnjeg prometnog razvitka Hrvatske i osnovne smjernice daljnjeg razvoja. Zagreb:

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2012;p. 240-247.

4. Brnardić M, Bukljaš Skočibušić M, Merzel L. Revaluation of the Croatian inland navigation

infrastructure network in the context of the European transport policy. In: Bukljaš Skočibušić M,

Ćavar I, Vidan P, editors. Proceedings of the 7th International Scientific Conference on Ports and

Waterways - POWA 2012. Zagreb: Faculty of Transport and Traffic Sciences, University of Zagreb,

2012;p. 120-128.

5. Bukljaš Skočibušić M, Brnardić M, Kireta S. Evaluation of legal and institutional implementation of

landlord port model in the function of Croatian inland port system management. In: Proceedings of

the 4th International Maritime Science Conference – IMSC. Split: Faculty of maritime studies Split,

2012; p. 19-25.

6. Stupalo V, Jolić N, Bukljaš Skočibušić M. Overview of Intermodal Liner Passenger Connections within

Croatian Seaports. In: Weintrit A, Neumann T, editors. Marine Navigation and Safety of Sea

Transportation. London: The Nautical Institute, 2013; p. 217-222.

7. Bukljaš Skočibušić M, Brnardić M, Vlahinić M, Bedeniković D. Masterplan for Sisak New Port -

Preliminary design solution. In: Bukljaš Skočibušić M, Šemanjski I, Vidan P, Grgurević I, Stupalo V,

editors. Proceedings of 8th International scientific conference Ports and Waterways - POWA 2013.

Zagreb: Faculty of Traffic and Transport Sciences, University of Zagreb, 2013; p. 20-33.

8. Bukljaš Skočibušić M, Brnardić M. Proposal for procedures in the event of navigation accidents on

inland waterways in Croatia. In: Proceedings of the 5th International Maritime Science Conference –

IMSC. Split: Faculty of Maritime Studies Split, 2013; p. 69-75.


-



361

Redni broj: 9.

Titula, ime i prezime mentora: prof. dr. sc. Tonči Carić




1. Miletić GM, Gašparović S, Carić T. Analysis of Socio-spatial Differentiation in Transport Mode Choice

Preferences. PROMET – Traffic&Transportation. 2017;29(2):233-242.


Prediction. In: Muštra M, Tralić D, Zovko-Cihlar B, editors. Proceedings ELMAR-2016: 58th



3. Erdelić T, Carić T, Ravlić M. Travel time prediction using speed profiles for road network of Croatia.

In: In: Muštra M, Tralić D, Zovko-Cihlar B, editors. Proceedings ELMAR-2016: 58th International

Symposium ELMAR-2016. Zagreb: Faculty of Electrical Engineering and Computing, University of

Zagreb, 2016; p. 97-100.

4. Ravlić M, Erdelić T, Carić T. Optimizing Charging Station Locations for Fleet of Electric Vehicles Using

Multi-Source Weber Problem. In: Muštra M, Tralić D, Zovko-Cihlar B, editors. Proceedings ELMAR-

2016: 58th International Symposium ELMAR-2016. Zagreb: Faculty of Electrical Engineering and

Computing, University of Zagreb, 2016; p. 107-111.

5. Rožić L, Fosin J, Carić T. Solving the Time Dependent Vehicle Routing Problem Using Realworld Speed

Profiles. In: Hunjak T, Kirinić V, Konecki M, editors. Proceedings of 26th International Central

European Conference on Information and Intelligent Systems CECIIS 2015. Varaždin: University of

Zagreb, Faculty of Organization and Informatics Varaždin, 2015: p. 192-200.



2014;55(2):124-132.

7. Galić A, Carić T, Fosin J. The Case Study of Implementing the Delivery Optimization System at a Fast-

Moving Consumer Goods Distributer. Promet - Traffic & Transportation. 2013;25(6):595-603.

8. Fosin J, Davidović D, Carić T. A GPU Implementation of Local Search Operators for Symmetric

Travelling Salesman Problem. Promet - Traffic & Transportation. 2013;25(3):225-234.


1



362

Redni broj: 10.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Anita Domitrović




1. Virovac D, Domitrović A, Bazijanac E. The Influence of Human Factor in Aircraft Maitnenance. Promet

– Traffic&Transportation. 2017;29(3):257 – 266.


vjesnik/Technical Gazette. 2015;22(5):1337-1344.

3. Švragulja D, Domitrović A. Review of Aircraft Fuel Efficiency Measures. In: Ščukanec A, Babić D,

editors. Faculty of Transport and Traffic Science. Proceedings of the International Conference ZIRP

2015, Science and Transport Development. Zagreb: Faculty of Transport and Traffic Sciences,


4. Tukarić I, Domitrović A, Pitor J. Proposal Of ECTM Programme For Aircraft Piston Engines. In:

Proceedings of the International Conference of Air Transport, INAR 2014: “Europe: How to Stay

Connected?”. Prague, 2014.

5. Tukarić I, Domitrović A, Bazijanac E. Analysis of Exhaust Gas Presence in a Cabin of an Aircraft with

Piston Engine. In: Šakić Ž, editor. Proceedings of 32nd Conference on Transportation System with

International Participation, Automation in Transportation 2012. Zagreb: KoREMA, 2012; p. 93-96.

6. Stojanovska D, Domitrović A, Husnjak S. Noise Investigation in Aircraft Maintenance Facility. In: Bucak

T, Jambrošić K, editors. AAAA 2012 Proceedings. Zagreb: Acoustical Society of Croatia, 2012.

7. Poljačić M, Bazijanac E, Domitrović A. Measurement and Analysis of an Aircraft Piston Engine Exhaust

Gasses. In: Proceedings of 32nd Conference on Transportation System with International

Participation, Automation in Transportation 2012. Zagreb: KoREMA, 2012; p. 89-92.


1



363

Redni broj: 11.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Tomislav Fratrović




1. Li L, Fratrović T, Jian Z, Bin R. Traffic speed prediction for highway operations based on a symbolic

regression algorithm. Promet - Traffic & Transportation. 2017; 29(4):433-441.

2. Li L, Fratrović T. Analysis of factors influencing the vehicle damage level in fatal truck-related

accidents and differences in rural and urban areas. Promet - Traffic & Transportation. 2016;28

(4):331-340.

3. Ivanković B, Fratrović T, Rupčić D, Rupčić J. Matematika 2 - odabrana poglavlja za primjenu u

prometu. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti; 2015.


-



364

Redni broj: 12.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Ivan Grgurević




1. Grgurević I, Vizner V, Miškulin I, Stjepanović K. A Survey of Network Simulation Tools in the Function

of Information and Communications Networks. In: Proceedings of the 15th International Conference

on Traffic Development, Logistics & Sustainable Transport (ZIRP 2017). Zagreb: Faculty of Transport

adn Traffic Sciences, University of Zagreb, 2017; p. 111-122.

2. Stančić A, Grgurević I, Kavran Z. Integration of Transport-Relevant Data Within Image Record of the

Surveillance System. Promet – Traffic&Transportation. 2016;28(5):517-527.

3. Stančić A, Grgurević I, Vyroubal V. Usage of the Steganography within Highway Information and

Communication Network. In: Proceedings of the 4th International Virtual Research Conference In

Technical Disciplines (RCITD-2016). Žilina: EDIS - Publishing Institution of the University of Žilina,

2016; p. 19-24.

4. Grgurević I, Kavran Z, Pušeljić A. Simulation Analysis of Characteristics and Application of Software-

Defined Networks. In: Proceedings of the 3rd International Virtual Research Conference In Technical


31.

5. Grgurević I, Peraković D, Forenbacher I, Milinović T. Application of the Internet of Things Concept in

Carsharing System, In:Katalinic B, editor. DAAAM International Scientific Book 2015, Chapter 34.

Vienna: DAAAM International Publishing & DAAAM International Vienna, 2015; p. 401-414.

6. Husnjak S, Grgurević I, Šarić Ž. Principle of measuring the effectiveness of eco-driving using

information and communication technologies. In: Proceedings in Research Conference In Technical


147.

7. Kavran Z, Grgurević I, Stančić A, Mostarac K. Integration of Video Surveillance System and Traffic Data

Using Augmented Reality. In: Conference proceedings of ISEP 2013, "ITS in real time".Ljubljana:

Electrotechnical Association of Slovenia, ITS Slovenia, 2013;P5.

8. Jolić N, Lazibat T, Kavran Z et al. Standardizacija prikupljanja i obrade podataka u području prometa

s ciljem razvoja znanosti i gospodarstva. Zagreb: Fond za razvoj Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet

prometnih znanosti, 2012.


-



365

Redni broj: 13.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Hrvoje Haramina




1. Haramina H, Andreas S, Bojić M. Računalno modeliranje i simulacija željezničkog prometa. Željeznice

21 - Stručni časopis Hrvatskog društva željezničkih inženjera. 2014;2:17-20.

2. Mandić M, Haramina H. Optimizacija potrošnje pogonske energije gradsko-prigradskih vlakova

primjenom sustava podrške u vožnji vlaka. Željeznice 21 : Stručni časopis Hrvatskog društva

željezničkih inženjera. 2013;12(4):7-14.

3. Haramina H, Brabec D, Grgić D. Influence of Train Control System on Railway Track Capacity. In:

Katalinić B, editor. DAAAM International Scientific Book 2012. Vienna: DAAAM International Vienna,

2012; p. 419-426.



MET'2015. Trogir, Croatia. Warsaw: Institute of Electrical Machines, Warshaw University of

Technology; 2015.

5. Haramina H, Ljubaj, I, Toš, I. An analysis of train driver's cognitive workload related to Croatian

national signalling system. In: Book of Proceedings 6th International Ergonomics Conference. Zagreb:

Croatian Ergonomics Society; 2016.

6. Toš M, Toš I, Haramina H. Automatic Train Operation and its Impact on the Train Driver Workload.

In: Proceedings of 5th International Conference ERGONOMICS 2013. Zagreb: Croatian Ergonomics

Society; 2013.

7. Haramina H, Mandić M, Ivanjko E. Appliance of Intelligent Transportation Systems within the Moving

Block Technology. In: 23rd International Central European Conference on Information and Intelligent

Systems (CECIIS 2012). Varaždin: University of Zagreb, Faculty of Organisation and Informatics, 2012.

8. Haramina H, Puljiz M, Petričević A. Mogućnost unapređenja željezničkog gradsko-prigradskog

prometa primjenom sustava podrške u vožnji vlaka. Ocjena dosadašnjeg prometnog razvitka hrvatske

i osnovne smjernice daljnjeg razvoja. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; 2012.


-



366

Redni broj: 14.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Rajko Horvat




1. Horvat R, Klobučar K, Brlek P. Utjecaj ergonomije sjedala na pogreške mladih vozača u tehnici vožnje

i sigurnost u prometu. In: Tridesetšesti skup o prometnim sustavima s međunarodnim sudjelovanjem

Automatizacija u prometu 2016. Krapina: KoREMA, 2016; p. 66 – 70.

2. Horvat R, Huljak M, Brlek P. Fiksni uređaji za nadzor i mjerenje brzine vozila u funkciji sigurnosti

cestovnog prometa - CESTE 2016., In: 40. Stručni seminar o opremi, prometnoj infrastrukturni i

sigurnosti u prometu. Novigrad-Istra, 2016;p. 267 - 278.

3. Horvat R, Mekovec I, Huljak M. Mjere povećanja sigurnost pješaka u cestovnom prometu Republike

Hrvatske - CESTE 2013. 37. Stručni seminar o signalizaciji, opremi, obnovi, održavanju cesta i

sigurnosti u prometu. Poreč, 2013; p. 89 - 97.

4. Horvat R, Kos G, Ševrović M. Traffic Flow Modelling on the Road Network in the Cities, Technical

Gazette. Tehnički vjesnik (Technical Gazette): znanstveno-stručni časopis tehničkih fakulteta

Sveučilišta u Osijeku. 2015;22(2):475 – 486.

5. Horvat R, Huljak M, Perkec B. Control System the Distance Between Vehicles in a Tunnel in Functione

of Road Traffic Seafety. Tridesetčetvrti skup o prometnim sustavima s međunarodnim sudjelovanjem

Automatizacija u prometu 2014. Dubrovnik: KoREMA, 2014; p. 39 – 53.

6. Dadić I, Horvat R, Ševrović M, Jovanović B. Problems and solutions of traffic accidents location dana.

XI International Simposium. Novi Sad, 2012; p. 67 – 75.

7. Huljak M, Mataija J, Horvat R. Sigurnost cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj u kontekstu

europskih prometnih koridora (TEN-T). 36. Stručni seminar o signalizaciji, opremi, obnovi, održavanju

cesta i sigurnosti u prometu - CESTE 2012. Poreč, 2012; p. 9 - 21.

8. Horvat R, Ševrović M, Marijan D. Interchangeable traffic signs in function of traffic safety on

motorways. Tridesetprvi skup o prometnim sustavima s međunarodnim sudjelovanjem

AUTOMATIZACIJA PROMETU 2011. Pula: KoREMA, 2011; p. 49 – 53.

9. Horvat R, Barišić-Jaman B, Mršić G, Špoljarić I, Vrdoljak A, Pehar I. Method of Light Bulbs Analysis on

Vehicles Damaged in Traffic Accidents. PROMET-Traffic&Transportation. 2010; 22(4):259 – 271.


-



367

Redni broj: 15.

Titula, ime i prezime mentora: izv. prof. dr. sc. Dubravka Hozjan




1. Hozjan D, Novačko L, Pilko H. Uloga cesta i cestovnog povezivanja u prometnom sustavu Republike

Hrvatske. In: Zbornik radova VI. hrvatski kongres o cestama-Via Vita. Opatija, 2015;1-8.

2. Blašković Zavada J, Hozjan D, Humić R. Utjecaj međunarodnog okruženja na razvoj željeznice u

Republici Hrvatskoj. Suvremeni promet. 2015; 35(1-2):63-68.

3. Starčević M, Barić D, Hozjan D. Safety analysis at level crossings. In: Proceedings of the ZIRP 2014

Development possibilities of Croatian transport system-anniversary of EU membership. Zagreb:

Faculty of Transport and Traffic Sciences, University of Zagreb, 2014; p. 77-85.

4. Hozjan D, Tomšić Z, Starčević M. Modernization of the traffic management system on railway

corridors in the Republic of Croatia and their integration into European traffic network. In:

Proceedings 21th International Symposium on Electronics in Transport. Ljubljana, 2013; p. 8-9.

5. Barić D, Gambetta R, Hozjan D. The influence of e-ticketing on transport interoperability. In:

Mechanics, Transport, Communications. Sofia: University of Transport, 2013; p. 59-65.

6. Hozjan D; Vlašić M. Razvrstavanje cesta i mogućnosti primjene na Grad Zagreb. In: Proceedings of XIX

International Scientific Symposium on Transport Systems. Opatija, 2012; p. 302-306.


-



368

Redni broj: 16.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Edouard Ivanjko




1. Ivanjko E, Nechoska Koltovska D. Intelligent Traffic Control in Urban Areas. Horizons Series B. 2016;

3:165-176.

2. Gregurić M, Ivanjko E, Mandžuka S. The Use of Cooperative Approach in Ramp Metering. PROMET -

Traffic&Transportation. 2016; 28(1):11-22.

3. Ivanjko E, Koltovska Nečoska D, Gregurić M, Vujić M, Jurković G, Mandžuka S. Ramp metering control

based on the Q-learning algorithm. Cybernetics and Information Technologies. 2015; 15(5):88-97.

4. Jakšić L, Ivanjko E, Njavro M. Application of the correlated competitive profile matrix for support

adjustment to SMEs in winemaking. Journal of Wine Research. 2015; 26(2):135-152.



2014;55(2):124-132.


-



369

Redni broj: 17.

Titula, ime i prezime mentora: izv. prof. dr. sc. Niko Jelušić




1. Budimir D, Brčić D, Niko J. Analysis of the operational characteristics of public transport on the basis

of data collection mobile sensors. In: Proceedings of 38th International Convention MIPRO. Opatija:

Croatia, 2015.

2. Kovačić K, Ivanjko E, Jelušić N. Measurement of Road Traffic Parameters based on Multi-Vehicle

Tracking. In: Proceedings of the 4th Croatian Computer Vision Workshop. Zagreb: Faculty of Electrical

Engineering and Computing, 2015.


International journal for traffic and transport engineering. 2014; 4(2):183–93.

4. Jelušić N, Marija Š, Matija M. An RFID based Vehicle Identification System for Public Transport

Priority. In: Proceedings of 22nd International Symposium on Electronics in Transport. Ljubljana:

Electrotechnical Association of Slovenia, ITS Slovenia, 2014.

5. Matulin M, Mrvelj Š, Gold H, Jelušić N. Utilization of GPS in PT Performance Evaluation. In:

Proceedings of the 7th GNSS Vulnerabilities and Solutions Conference. Baska, Croatia. Royal Institute

of Navigation, 2013.

6. Matulin M, Mrvelj Š, Gold H, Jelušić N. Defining quantitative impacts of the PT priority system and

comparing different data collection methods. In: Trček F, Kos D, editors. Rethinking everyday

mobility, Results and lessons learned from the CIVITAS-ELAN project. Publishing House of the Faculty

of Social Sciences, 2012; p. 153-173.

7. Jelušić N, Vujić M, Grac M. Public Transport Priority - Past Activities and Possible Technical Solution

Case Study: Savska Street, City of Zagreb. In: Proceedings of International Scientific Conference - ZIRP

2012. Croatia: Faculty of Transport and Traffic Sciences – Zagreb, 2012.


1



370

Redni broj: 18.

Titula, ime i prezime mentora: prof. dr. sc. Marinko Jurčević




1. Horvat Đ, Jurčević M, Ivaković Babić M. Logistics as an Instrument of Trade Marketing. In: Čokorilo O,

editor. Proceedings of the International Conference on Traffic and Transport Engineering. Belgrade:

Scientific Research Center Ltd. Belgrade, 2012; p. 359-364.

2. Horvat Đ, Jurčević M, Ivaković M. Logistics as an instrument of trade marketing. In: Čokorilo O, editor.

Proceedings of International conference on traffic and transport engineering Beograd: Scientific

Research Center Ltd. Belgrade, 2012; p. 359-364.

3. Jurčević M, Oroz Štancl I, Ivaković Babić M. Human Resources Management Systems in the Logistic

Chain. In: Čokorilo O, editor. Proceedings of the International Conference on Traffic and Transport

Engineering. Belgrade: Scientific Research Center Ltd. Belgrade, 2012; p. 323-330.

4. Skoko I, Božić D, Jurčević M. Logistics Aspect of Offshore Support Vessels on the West Africa Market.

Promet - Traffic & Transportation. 2013; 25(6):587-593.

5. Tomašić D, Jurčević M, Peraković D. Interdependence between Inventory Management and

Employees' Satisfaction. Promet - Traffic & Transportation. 2013; 25: 245-254.

6. Dadić I, Ševrović M, Šoštarić M, Jurčević M. Detection of unnecessary traversing of traffic flows using

historical vehicle itineraries. In: Proceedings of 20th ITS World Congress. Tokyo, 2013.

7. Sumić D, Peraković D, Jurčević M. Contribution to ECDIS Reliability using Markov Model. Transactions

on Maritime Science ToMS. 2014; 3(2): 149-157.

8. Sumić D, Peraković D, Jurčević M. Contribution to ECDIS reliability. In: Jolić N, Bukljaš Skočibušić M,

Vidan P, editors. Proceedings of the 9th International Scientific Conference Ports and Waterways -

POWA 2014. Zagreb: University of Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences, 2014.


-



371

Redni broj: 19.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Biljana Juričić






Systems, 2017.

2. Pavlinović M, Juričić B, Antulov-Fantulin, B. Air Traffic Controllers’ Practical Part of Basic Training on

Computer Based Simulation Device. Proceedings of the 40th International Conference MIPR0 2017:

Computers in Education. Rijeka, 2017; p. 1026-1031.

3. Pavlinović M, Boras D, Juričić B. Development and Implementation of a Language Technology System

in Air Traffic Controller Student Training. International Journal of Education and Information

Technologies. 2016; 10:251-256.

4. Radišić T, Novak D, Juričić B. Development and Validation of an ATC Research Simulator. In:

Proceedings of INAIR 2015 International Conference on Air Transport Conference Proceedings.

University of Applied Sciences and University of Zilina, Air Transport Department. Amsterdam, 2015.


Environment of an Air Traffic Controller. In: Proceedings of 6th International Ergonomics Conference.

Čakovec, 2016; p. 23-30.

6. Juričić B, Antulov-Fantulin B, Ivković M. The New ATCO Training Requirements. Cooperation Model

of the Scientific and Educational Institutions and the Economy. In: Proceedings of International

Conference ZIRP 2015. Faculty of Transport and Traffic Sciences, Zagreb, 2015; p. 95-105.

7. Barta V, Juričić B, Kazda A. Simulation of Bosnia and Herzegovina Airspace Sectorization and its

Influence on FAB CE. In: Proceedings of the INAIR 2014 International Conference on Air Transport

"Europe: How to Stay Connected". University of Zilina. Air Transport Department. Prague, 2014; p.

13-18.

8. Pavlinović M, Boras D, Juričić B. Spoken corpus of radiotelephony phraseology. In: Proceedings of the

7th European Computing Conference – ECC ’13. Recent Advances in Computer Engineering Series.

Dubrovnik, 2013; p. 136-141.

9. Juričić B, Novak D, Bazijanac E. Model of Air Traffic Controller Education at the Faculty of Transport

and Traffic Sciences. In: Proceedings of INAIR 2013 - International Conference on Air Transport.

University of Zilina. Air Transport Department. Bratislava, 2013; p. 54-58.


-



372

Redni broj: 20.

Titula, ime i prezime mentora: izv. prof. dr. sc. Grgo Luburić




1. Rajsman M, Luburić G, Muhin M. Dynamics and Trends of the Development of Transport Relations in

Road Freight Transport. Tehnički vjesnik. 2017; 24(2); 635-642.

2. Missoni E, Luburić G, Posavec D. Kvalificiranje pokazatelja procjene cestovne sigurnosti u gradskom

prometu, posebno u blizini dječjih vrtića. In: Mehić A, Jašarević E,editors. Proceedings of Peti BiH

kongres o cestama. Sarajevo: Udruženje konzultanata inženjera Bosne i Hercegovine, 2016; p. 479-

482.

3. Posavec D, Luburić G, Missoni E. Program odgoja i obrazovanja kao čimbenik sigurnosti djece u


4. Luburić G, Hasani H, Bagarić A. Relationship Between Education Instructor Driver with Road Accidents

to Young Drivers. In: Proceedings of International Conference on Interdisciplinary Studies. Tirana,

Albania. 2016; p. 266-271.

5. Luburić G, Hasani H. Comparative analysis of trainings for driver candidates among Republic of

Kosovo and regional countries. Balkan Journal of Interdisciplinary research. 2016; 374-379.

6. Luburić G, Hasani H, Dedaj N. The Link Between the Social-Economic Indicator and Traffic Accidents

by Young Drivers. In: Proceedings of Second International Conference on Interdisciplinary Studies -

Global Challenge 2015. Tirana, Albania. 2015; p. 252-256.

7. Missoni E, Luburić G, Hasani H. Preschool Children Traffic Casualties and Drivers' Behaviour, In:

Proceedings of International Conference on Innovative Technologies, IN-TECH 2015. Dubrovnik,

Croatia. 2015; p. 77-79.

8. Luburić G, Hasani H, Dedaj N. The Effect of the Training Process on Young Drivers. In: Proceedings of

The Tenth International Annual Meeting of Alb- Science Institute Skopje. Skopje, Macedonia. 2015;

p. 227-231.

9. Luburić G, Miljković G, Buntak K. Model of Investment in Road Maintenance as Preservation of Road

Infrastructure Value. Promet-Traffic & Transportation. 2012; 24(1): 73-83.

10. Luburić G, Šoštarić M, Slavulj M. Measuring of Transit Traffic in Cities. Tehnički vjesnik. 2011; 18(4):

619-625.


-



373

Redni broj: 21.

Titula, ime i prezime mentora: prof. dr. sc. Sadko Mandžuka






Transportation Research Part C: Emerging Technologies. 2017; 80: 257-71.

2. Mandžuka S, Huzjan B, Kos G. Cooperative Highway Traffic Safety Management Systems. In:

Mladenov V, editor. Proceedings of the 19th International Conference on Systems (part of CSCC'15).

Sofia: Technical University of Sofia, 2015; p. 661-666.

3. Mandžuka S, Ivanjko E, Vujić M, Škorput P, Gregurić M. The Use of Cooperative ITS in Urban Traffic

Management. In: Perallos A, Hernandez-Jayo U, Onieva E, García-Zuazola I J, editors. Intelligent

Transport Systems: Technologies and Applications. New York: John Wiley & Sons, Inc., 2015; p. 272-

288.

4. Novacko L, Mandzuka S, Petrovic M. Application of Microscopic Simulation of Traffic Flows in

Developing Evacuation Plans for Inhabitants. Journal of Civil Engineering and Architecture. 2014;

8(7): 920-927.

5. Greguric M, Ivanjko E, Galic I, Mandzuka S, Gold H. Urban highways level of service improvement

based on intelligent ramp metering. In: Hunjak T, Lovrenčić S, Tomičić I, editors. Proceedings of 25th

International Central European Conference on Information and Intelligent Systems. Varaždin: Faculty

of Organization and Informatics Varazdin, 2014; 296-303.

6. Greguric M, Ivanjko E, Mandzuka S. Cooperative ramp metering simulation. In: Biljanović P, editor.

Proceedings of 37. international convention on information and communication technology,

electronics and microelectronics MIPRO 2014. Rijeka, 2014; p. 1204-1209.

7. Mandžuka S, Žura M, Horvat B, Bićanić D, Mitsakis E. Directives of the European Union on Intelligent

Transport Systems and their impact on the Republic of Croatia. Promet-Traffic&Transportation.

2013; 25(3): 273-83.

8. Gregurić M, Buntić M, Ivanjko E, Mandžuka S. Improvement of highway level of service using ramp

metering. In: Erjavec R, Anžek M, Gostiša B, Hernavs B, Kos S, Meše P, Štern A, editors. Proceedings

of the 21st international symposium on electronics in transport–ISEP. Ljubljana: Elektrotehniška

zveza Slovenije, 2013; R14-pages 6.

9. Mandžuka S. Optimal Covariance Control Theory in Automotive Suspension Control System Design.

Proceedings of the 8th WSEAS International Conference on Dynamical Systems and Control

(CONTROL '12). Porto, Portugal, 2012.


4



374

Redni broj: 22.

Titula, ime i prezime mentora: prof. dr. sc. Eduard Missoni




1. Golubić J, Vogrin Z, Missoni E. Dynamic Anthropometric Characteristics of Pedestrians in Case of Car

Collision. Promet – Traffic&Transportation. 2016; 28(5): 549-556.

2. Lulić Z, Missoni E, Tomić R. The Relevance of GNG Emissions from Motor Vehicles. Transactions of

FAMENA. 2013; 37(2): 39-56.

3. Posavec D, Luburić G, Missoni E. Program odgoja i obrazovanja kao čimbenik sigurnosti djece u


4. Posavec D, Missoni E. Cestovna sigurnost djece u zemljama Europske unije i Republici Hrvatskoj.

Suvremeni promet. 2013; 33 (3-4): 239-242.

5. Posavec D, Missoni E. Mjere i aktivnosti zaštite djece u cestovnom prometu. Suvremeni promet.

2014; 34 (5-6): 377-380.


-



375

Redni broj: 23.

Titula, ime i prezime mentora: prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić




1. Ljubaj I, Mlinarić T. J. Solution Proposal for Botllenecks on Rijeka Traffic Direction: A Case Study of

Generalski Stol – Gornje Dubrave. In: Proceedings of Horizonty železničnej dopravy 2016 Strečno.

Univrersity of Zilina, 2016; p. 145 - 154.

2. Mlinarić T J, Brabec D. Stabiliziranje pruge i pružnog profila primjenom novih tehnologija. Suvremeni

promet, časopis za pitanja teorije i prakse prometa. 2013; 33(5-6): 383-387.

3. Mlinarić T J, Brabec D. Upravljanje željezničkim prometom temeljem realnih informacija u stvarnom

vremenu. Suvremeni promet, časopis za pitanja teorije i prakse prometa. 2013; 33(5-6):378-382.

4. Petrović M, Mlinarić T J, Hozjan D. Identifying Criteria for Evaluating the Location of Railway Stations.

Proceedings of Mechanics Transport Communications. Sofia, 2013; p. I-51-I-57.


on Rijeka-Zagreb Line after the Catenary Voltage Unification. In: Proceedings of MET'2013

Conference. Institute of Electrical Machines, Warsaw University of Technology, 2013; p. 27-31.

6. Mlinarić T J, Lauš D, Vilić M. Technical and technological preconditions for implementation of the

integrated timetable in regional passenger transport in the Republic of Hungary. In: Proceedings of


7. Mlinarić T J, Pleša T, Ljubaj I. Technical and technological preconditions for implementation of

integrated timetable in regional passenger transport with the Republic of Slovenia. In: Proceedings

of the Conference CETRA – Road and Rail Infrastructure. Dubrovnik, 2012; p. 841-846.

8. Mlinarić T J, Pleša T, Balagić I. Implementation of Periodic Timetable in regional passenger transport

of Republic of Croatia. In: Proceedings of the Conference CETRA – Road and Rail Infrastructure.

Dubrovnik, 2012; p. 875-880.

9. Haramina H, Mlinarić T J, Mihaljević B. Model of fuzzy inference system for forecasting dwell time

required by commuter trains at stops. Tehnicki Vjesnik-Technical Gazette. 2012; 19(2): 281-286.


2



376

Redni broj: 24.

Titula, ime i prezime mentora: izv. prof. dr. sc. Štefica Mrvelj




1. Matulin M, Mrvelj Š. State-of-the-Practice in Evaluation of Quality of Experience in Real-Life

Environments. PROMET – Traffic&Transportation. 2013; 25(3): 255-263.

2. Matulin M, Mrvelj Š, Jelušić N, Gold H. Utilization of GPS in PT Performance Evaluation. In:

Proceedings of the 7th GNSS Vulnerabilities and Solutions Conference, Royal Institute of Navigation.

Baska, Krk Island, Croatia, 2013; p. 145-158.


International journal for traffic and transport engineering. 2014; 4(2): 183-193.

4. Matulin M, Mrvelj Š. Subjective Evaluation of Quality of Experience for Video Streaming Service. In:

Proceedings in Research Conference In Technical Disciplines (RCITD) 2014. University of Zilina, Žilina,

Slovačka, 2014; p. 60-64.

5. Mrvelj Š, Matulin M. Impact of packet loss on the perceived quality of UDP-based multimedia

streaming: a study of user quality of experience in real-life environments. Multimedia Systems. 2017;

p. 1-21.

6. Mrvelj Š, Matulin M. Development of Fuzzy Relationships between Different Quality of Experience

Parameters. In: Proceedings in Research Conference In Technical Disciplines (RCITD) 2016. University

of Zilina, Žilina, Slovačka, 2016; p. 9 – 14.

7. Matulin M, Mrvelj Š, Adlešić D. Application of the M/G/1/∞/∞/FCFS Queueing System for the

Internet Node Performance Analysis. In: Proceedings in Research Conference In Technical Disciplines

(RCITD) 2016. University of Zilina, Žilina, Slovačka, 2016; p. 15 – 18.

8. Mrvelj Š, Matulin M, Kontek I. An object-oriented model for expansion of the minimum set of data

transmitted during e-Call sessions. Proceedings in International conference on traffic development,

logistics & sustainable transport (ZIRP) 2017. University of Zagreb Faculty of Transport and Traffic

Sciences, Opatija, Croatia, 2017; p. 231-239.


1



377

Redni broj: 25.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Mario Muštra




1. Muštra M, Grgić M. Robust automatic breast and pectoral muscle segmentation from scanned

mammograms. Signal processing. 2012;93: 2817-2827.

2. Muštra M, Grgić M, Rangayyan RM. Review of recent advances in segmentation of the breast

boundary and the pectoral muscle in mammograms. Medical & biological engineering & computing.

2015; 1-22.

3. Muštra M, Grgić M, Delač K. Breast Density Classification Using Multiple Feature Selection.

Automatika. 2012; 53(4): 362-372.


Prediction. In: Muštra M, Tralić D, Zovko-Cihlar B, editors. Proceedings ELMAR-2016: 58th



5. Andraši P, Radišić T, Muštra M. Performance Assessment of Commercial GNSS Receivers. In:

Proceedings of 11th Annual Baska GNSS Conference, 2017.

6. Muštra M, Fosin J, Carić T. Validation of speed profiles using FMCW radars. In: Proceedings of 10th

Annual Baska GNSS Conference, 2016.


-



378

Redni broj: 26.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Mladen Nikšić




1. Nikšić M, Šolić S. Ocjenjivanje sukladnosti za uporabu interoperabilnih sastavnih dijelova tračničkih

sustava. Kvaliteta prometne infrastrukture - ključ razvoja gospodarstva. In: Lakušić S, editor.

Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za prometnice, 2015; p. 363-380.

2. Miloš K, Nikšić M, Breznik M. Aluminium Foams in the Design of Impact-sensitive Parts of Light Rail

Vehicles. In: Alar Ž, Jakovljević S, Šolić S, editors. Proceedings of MATRIB 2013 International

Confrence Proceedings. Hrvatsko društvo za materijale i tribologiju, Zagreb, 2013; p. 288-303.


on Rijeka-Zagreb Line after the Catenary Voltage Unification. In: Szelag A, editor. Proceedings of

MET'2013 conference proceedings. Varšava: Institute of Electrical Machines, Warsaw University of

Technology, 2013; p. 27-31.

4. Nikšić M, Pleša T, Koritar P. Determination of Transport and Technical Characteristics of New Multiple

Unit Trains for Croatian Network. In: Petar K, editor. Proceedings of Mechanics Transport

Communications, Academic journal. Sofia: University of Transport ”Todor Kableshkov”, 2013; p. 28-

32.

5. Legac I, Nikšić M, Pilko H. Comparative Analysis of Elements in the Choice of Rapid Urban Rail

Systems. In: Kolić D, editor. Under City, Proceedings of the Colloquium on Using Underground Space

in Urban Areas in South-East Europe. Zagreb: Croatian Society for Concrete Engineering and

Construction Technology, 2012; p. 387-394.

6. Nikšić M, Mlinarić T J Brkić M. Utvrđivanje prometne i tehnološke potražnje za željezničkim vozilima

u Republici Hrvatskoj. In: Steiner S, Božičević J, Bukljaš Skočibušić M, editors. Znanstveni skup Ocjena

dosadašnjeg prometnog razvitka Hrvatske i osnovne smjernice daljneg razvoja. Zagreb: Hrvatska

akademija znanosti i umjetnosti, 2012; p. 103-111.

7. Haramina H, Mandić M, Nikšić M. New Method for Energy-Efficient Train Operation on Commuter

Rail Networks. Tehnički vjesnik – Technical Gazette. 2012; 19(4): 801 - 806.



MET'2015. Trogir: Institute of Electrical Machines, Warshaw University of Technology, 2015; p. 54-

58.


-



379

Redni broj: 27.

Titula, ime i prezime mentora: prof. dr. sc. Natalija Kavran




1. Bauk S, Šekularac-Ivošević S, Jolić N. Seaport positioning supported by the combination of some

quantitative and qualitative approaches. Transport. 2015; 30(4): 385-396.

2. Stupalo V, Jolić N, Bukljaš Skočibušić M. Overview of intermodal liner passenger connections within

Croatian seaports. Marine Navigation and Safety of Sea Transportation: Maritime Transport &

Shipping. 2013; 217-222.

3. Kavran N, Perko N, Žgaljić D. Croatian maritime ports capacity services and development plans. In:

Proceedings of 7th International on Maritime Transport. Barcelona: Španjolska, Universitat

Politecnica de Catalunya, 2016.

4. Kavran N, Jugović A, Kavran Z. Adriatic Motorways of the Sea analysis. In: Proceedings of 7th

International on Maritime Transport. Barcelona: Španjolska, Universitat Politecnica de Catalunya,

2016.

5. Jolić N, Bukljaš Skočibušić M, Stupalo V. Croatian macro economic context and maritime system

development. In: Proceedings of 6th International Maritime Science Conference. Split: Hrvatska,


6. Stupalo V, Jolić N, Jugović A, Bukljaš Skočibušić M. Organization of maritime traffic in Split City port.

In: Proceedings of 9th International scientific conference Ports and Waterways. Sisak: Hrvatska,

Fakultet prometnih znanosti, 2014.

7. Stupalo V, Jolić N, Perko N. Port service quality indicators – the passenger perspective. In:

Proceedings of 5th International Maritime Science Conference. Split: Hrvatska, Pomorski fakultet,

2013.


4



380

Redni broj: 28.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Luka Novačko




1. Krasić D, Novačko L. The Impact of Public Transport Network Accessibility on Trip Generation Model.

Promet - Traffic & Transportation. 2015; 27( 2): 165 – 172.

2. Novačko L, Šimunović Lj, Krasić D. Estimation of Origin-Destination Trip Matrices for Small Cities.

Promet - Traffic & Transportation. 2014; 26(5): 419 – 428.


areas. International Journal for Traffic and Transport Engineering IJTTE. 2014; 4(1): 117-127.


Developing Evacuation Plans for Inhabitans. Journal of Civil Engineering and Architecture. 2014; 8(7):

920-927.


Flow. In: Proceedings of 1st International Conference: Transport for Today's Society. Bitola: Faculty

of Technical Sciences Bitola, 2016.

6. Novačko L, Ferko M. Traffic Flow Management in Emergency Situations. In: Proceedings of

International Scientific Conference: Perspectives on Croatian 3PL Industry in Acquiring International

Cargo Flows. Zagreb: University of Zagreb – Faculty of Transport and Traffic Sciences, 2016.


a better and sustainable public transport in the City of Zagreb. In: Proceedings of 18th International

Conference on Urban Transport and the Environment - Urban Transport XVIII. A Coruña: Wessex

Institute of Technology of the UK (WIT), 2012.


-



381

Redni broj: 29.

Titula, ime i prezime mentora: izv. prof. dr. sc. Doris Novak






Systems, 2017.

2. Novak D, Alfirević I, Popović B. Influence of Airspeed Measurement Error - Implications for Dead

Reckoning Navigation. Transactions of FAMENA. 2015; 39(2): 13-22.


Logistics Engineering. 2015; 3(1): 31-35.

4. Novak D, Radišić T. Pavlinović M. Ecological and Operational Aspects of Continuous Descent

Approach - Croatian Case. Journal of Traffic and Logistics Engineering. 2014; 2(2): 95-99.

5. Sužnjević M, Andraši P, Novak D. GNSS Final Approach Trajectory Analysis for General Aviation

Aircraft. In: Proceedings of INAIR 2016 - International Conference on Air Transport. Vienna, 2016;

p.127-131.

6. Andraši P, Novak D, Bucak T. Ergonomic Aspect of LCD Display Panels in Flight Training Devices. In:

Proceedings of 6th International Ergonomics Conference. Zadar, 2016; p. 17-22.

7. Novak D. Profesionalizacija doktorske izobrazbe - vodič za mentore i doktorande, fakultetski

priručnik. Fakultet prometnih znanosti. Zagreb, 2016.


2



382

Redni broj: 30.

Titula, ime i prezime mentora: izv. prof. dr. sc. Jasmina Pašagić Škrinjar




1. Pašagić Škrinjar J, Rogić K, Stanković R. Locatin of Urban Logistics Terminals as Hub Location Problem.


2. Pašagić Škrinjar J, Drljača M, Kavran Z. Logistics of International Express Shipping and Air Traffic.


3. Pašagić Škrinjar J, Brnjac N, Žgaljić D. Location problems in transport network. Scientific Journal of

Maritime Research. 2014;28(1): 94-98.

4. Pašagić Škrinjar J, Abramović B, Brnjac N. The use of Game Theory in Urban Transport Planning.


5. Vugrinec S, Pašagić Škrinjar J, Stanković R. International Logistic Outsourcing Agents: 4PL Operators

Specijalised in Logistic Outsourcing on the Far East. In: Proceedings of ZIRP 2012, 17th April 2012. p.

11-17.

6. Abramović B, Brnjac N, Pašagić Škrinjar J. Railway Industrial Track as the Last Mile in Supply Chain

Management. In: Proceedings of the Second International Conference on Traffic and Transport

Engineering, 2014. p. 890-897.

7. Furdić M, Pašagić Škrinjar J, Brnjac N. Modern Tehnologies of Transportation and Risk within

Transportation process. In: Proceedings of the 1st International Scientific Conference LOMI, 2014. p.

108.


-



383

Redni broj: 31.

Titula, ime i prezime mentora: prof. dr. sc. Stanislav Pavlin




1. Pavlin S, Bračić M, Celio Cega I, Dudić A, Milaković S. Aerodrome Areas Analysis in Function of Aircraft

Operation Safety. In: Zbornik radova „Razvitak logističkog poslovanja i prometnog sustava uz potporu


2. Pavlin S, Starčević M, Bračić M. Possible Solutions of Connecting Zagreb Airport with the City of

Zagreb by Rail. In: Zbornik radova „Razvitak logističkog poslovanja i prometnog sustava uz potporu


3. Pavlin S, Bračić M, Škurla Babić R. Problematika Zračne luke Zagreb u novoj strategiji prometnog

razvitka Republike Hrvatske. In: Zbornik radova „Ocjena dosadašnjeg prometnog razvitka Hrvatske i

osnovne smjernice daljnjeg razvoja“, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb; 2012. p. 150-

158.

4. Pavlin S, Šimecki A, Bračić M. Polazne osnove za izradbu nove strategije prometnog razvitka Hrvatske

s posebnim osvrtom na aerodrome. In: Zbornik radova „Ocjena dosadašnjeg prometnog razvitka

Hrvatske i osnovne smjernice daljnjeg razvoja“, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb;

2012. p. 184-188.

5. Fakultet prometnih znanosti. Civitas Elan, istraživačko-razvojni projekt mobiliziranja građana za

vitalne gradove (mobilising citisens for vital cities) u Gradu Zagrebu, TREN/FP7/218954/Elan, 2008-

2012(2013).

6. Pavlin S. Prostorno-prometna studija prometnog sustava Grada Osijeka sa širim okruženjem, dio

zračni promet, Institut IGH i Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb; 2013.

7. Pavlin S. Idejno rješenje uređenja aerodroma Lučko, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u

Zagrebu, Zagreb; 2013.


9



384

Redni broj: 32.

Titula, ime i prezime mentora: prof. dr. sc. Dragan Peraković




1. Forenbacher I, Peraković D, Husnjak S. Hedonic Modeling to Explore the Relationship of Cell Phone

Plan Price and Quality in Croatia. Telematics and Informatics. 2016;33(4): 1057-1070.

2. Husnjak S, Peraković D, Cvitić I. Relevant Affect Factors of Smartphone Mobile Data Traffic. Promet –

Traffic & Transportation. 2016;28(4): 435-444. Available from: doi:

http://dx.doi.org/10.7307/ptt.v28i4.2091)

3. Peraković D, Periša M, Remenar V. Model of Guidance for Visually Impaired Persons in the Traffic

Network. Transportation Research Part F: Traffic Psychology and Behaviour. 2015;31: 1-11.

4. Periša M, Peraković D, Vaculík J. Adaptive Technologies for the Blind and Visual Impaired Persons in

the Traffic Network. Transport. Special Issue on Smart and Sustainable Transport. 2015;30(3): 247-

252.

5. Periša M, Peraković D, Šarić S. Conceptual Model of Providing Traffic Navigation Services to Visually

Impaired Persons. Promet - Traffic & Transportation. 2014;26(3): 209-218. Available from: doi:


6. Tomašić D, Jurčević M, Peraković D. Interdependence Between Inventory Management and

Employees' Satisfaction. Promet – Traffic & Transportation. 2013;25(3): 245-254. Available from: doi:



4



385

Redni broj: 33.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Marko Periša




1. Peraković D, Periša M, Sente RE. New Challenges of ICT usage in Transport and Logistics. In:

Proceedings of the 6th International Conference Transport & Logistics, University of Niš, Faculty of

mechanical engineering, Department for material handling equipment and logistics systems, 2017.

p. 9-16.

2. Periša M, Cvitić I, Sente RE. Comparative Analysis of Mobile Phone Application Solutions Accessibility

for informing Visually Impaired Persons in Traffic Environment. In: Proceedings of the 25th

International Symposium on Electronics in Traffic (ISEP 2017), Electrotechnical Association of

Slovenia, ITS Slovenia, 2017.

3. Periša M, Cvitić I, Kolarovszki P. Challenges of Information and Communication Technologies Usage

in E-Business Systems. In: Peraković D. (ed.) E-Business – State of the Art of ICT Based Challenges and

Solutions. Rijeka: InTech; 2017. p. 1-19.

4. Peraković D, Periša M, Sente RE, Bijelica N, Brletić L, Bucak B, Ignjatić A, Mišić V, Papac A, Zorić P.

Information and Communication System for informing Users in Traffic Environment – SaforA. In:

Proceedings of the 1st EAI International Conference on Management of Manufacturing Systems EAI

MMS 2016, 22-24- Nov 2016, Bratislava, Slovakia. Bratislava: EAI European Alliance for Innovation;

2016.

5. Cvitić I, Peraković D, Periša M, Jerneić B. Availability Protection of IoT Concept Based Telematics

System in Transport. In: Mikulski J. (ed.) Challenge of Transport Telematics. Katowice-Ustroń, Poland:

Springer International Publishing; 2016. p. 109-121.

6. Periša M, Sente RE, Brletić L. Proposal of Information Communication Technology Architecture for

People with Disability. In: Proceedings of the ScieConf 2016. Žilina: EDIS - Publishing Institution of the

University of Zilina; 2016. p. 197-202.

7. Kolarovszki P, Kolarovszká Z, Peraković D, Periša M. Laboratory Testing of Active and Passive UHF

RFID Tags. Transport and Telecommunication Journal. 2016;17(2): 144-154.

8. Kolarovszki P, Tengler J, Peraković D, Periša M. Impact of sorting machine on life cycle of passive UHF

RFID tags placed on letter mail. Komunikácie. 2016;2: 143-147.

9. Peraković D, Periša M, Remenar V. Model of guidance for visually impaired persons in the traffic

network. Transportation Research part F - Traffic Psychology and Behaviour. 2015;31: 1-11.

10. Periša M, Peraković D, Vaculík J. Adaptive technologies for the blind and visual impaired persons in

the traffic network. Transport. Special Issue on Smart and Sustainable Transport. 2015;30(3): 247-

252.


-



386

Redni broj: 34.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Marjana Petrović






920-927.


areas. International Journal for Traffic and Transport Engineering IJTTE. 2014;4(1): 117-127.

3. Rožić T, Petrović M, Ogrizović D. Container Transport Flows as a Prerequisite for Determination of

Inland Terminal Location. Pomorstvo - Scientific Journal of Maritime Research. 2014;28(1): 3-9.

4. Petrović M, Mlinarić TJ, Hozjan D. Identifying Criteria for Evaluating the Location of Railway Stations.

In: Proceedings of the 21st International Scientific Conference Transport 2013, Varna, Bulgaria; 2013.

5. Ćavar I, Petrović M, Vujić M. Microscopic Simulation of a Multimodal Urban Traffic Network. In:

Proceedings of the Industrial Simulation Conference 2013 - EUROSIS-ETI, Gent, Belgium; 2013.


-



387

Redni broj: 35.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Hrvoje Pilko




1. Pilko H, Mandžuka S, Barić D. Urban Single-lane Roundabouts: A New Analytical Approach Using

Multi-criteria and Simultaneous Multi-objective Optimization of Geometry Design, Efficiency and

Safety. Transp Part C: Emer Techn. 2017;80: 257-271.

2. Barić D, Pilko H, Strujić J. An Analytic Hierarchy Process Model to Evaluate Road Section Design.

Transport. 2016;31(3): 312-321.

3. Starčević M, Barić D, Pilko H. Survey Based Impact of Influencing Parameters on Level Crossings

Safety. Promet – Traffic & Transportation. 2016;28(6): 639-649.

4. Pilko H, Tepeš K, Brezina T. Policy and Programs for Cycling in the City of Zagreb – A Critical Review.


5. Pilko H, Brčić D, Šubić N. Study of Vehicle Speed in the Design of Roundabouts. Građevinar.

2014;66(5): 407-416.

6. Šubić N, Legac I, Pilko H. Analysis of Capacity of Roundabouts in the City of Zagreb According to HCM

C-2006 and Ning Wu Methods. Tehnički vjesnik – Technical Gazette. 2012;19(2): 451-457.


-



388

Redni broj: 36.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Tomislav Radišić





and Validation of Novel Complexity Indicators. To be published in IEEE Transactions on Intelligent

Transportation Systems. [Preprint] 2017. Available from: doi: 10.1109/TITS.2017.2666087

2. Radišić T, Novak D, Juričić B. Development and Validation of an ATC Research Simulator. In: Zhao W.

(ed.) Proceedings of the INAIR 2015 International Conference on Air Transport Conference; 2016.

3. Antulov-Fantulin B, Rummens M, Radišić T. Using Human-Machine Interaction Frequency as a Proxy

Measure of Subjective Air Traffic Complexity. In: Zhao W. (ed.) Proceedings of the INAIR 2015

International Conference on Air Transport Conference; 2016.

4. Novak D, Radišić T, Pavlinović M. Ecological and Operational Aspects of Continuous Descent

Approach - Croatian Case. Journal of Traffic and Logistics Engineering. 2014;2(2): 95-99.

5. Novak D, Radišić T, Alfirević I. Determining the influence of outside air temperature on aircraft

airspeed. Transactions of FAMENA. 2012;36(3): 45-54.


-



389

Redni broj: 37.

Titula, ime i prezime mentora: izv. prof. dr. sc. Marijan Rajsman




1. Rajsman M, Luburić G, Muhin M. Dynamics and Trends of the Development of Transport Relations in

Road Freight Transport. Tehnički vjesnik – Technical Gazette. 2017;24(2): 635-642.

2. Rajsman M, Ratković D, Biškupić Grgačević H. The Dynamic of the Suburban Railway Passenger

Transport in the Traffic System of the City of Zagreb. Journal of Traffic and Logistics Engineering.

2015;3(1): 1-5.

3. Rajsman M, Horvat R, Rajsman M. Public Urban Passenger Transport as Important Factor in the

Development of Cities. Journal of Traffic and Logistics Engineering. 2014;2(3): 172-175.

4. Rajsman M, Pros N. Integrated Management System of a Transport Company. Tehnički vjesnik –

Technical Gazette. 2014;21(5): 1165-1175.

5. Rajsman M, Soleša D, Tolić I. Development of Bus Transport System Modelling in the City of Zagreb.


6. Rajsman M, Tolić I, Rajsman B. Development of Trend Model of the Passenger Demand for Public Bus

Transport. Journal of Traffic and Logistics Engineering. 2013;1(2): 218-221.

7. Rajsman M, Tolić I, Papić M. Development of Tram Transport System Modelling in the City of Zagreb.

Tehnički vjesnik, Technical Gazette. 2012; 19(4): 965-971.


-



390

Redni broj: 38.

Titula, ime i prezime mentora: prof. dr. sc. Kristijan Rogić




1. Rožić T, Rogić K, Bajor I. Research Trends of Inland Terminals: A Literature Review. Promet – Traffic

& Transportation. 2016;28(5): 539-548.

2. Božić D, Stanković R, Rogić K. Possibility of applying business process management methodology in

logistic processes optimization. Promet – Traffic & Transportation. 2014;26(6): 507-516.

3. Pašagić Škrinjar J, Rogić K, Stanković R. Location of Urban Terminals as Hub Location Problem. Promet

– Traffic & Transportation. 2012;24(5): 433-440.

4. Rogić K, Rožić T, Kolarić G. Functionality of Distribution Logistics Centers as Inland Port Terminals (dry

port terminals) - Case Study City of Zagreb. In: Proceedings of International Scientific Conference:

Planning and Development of Sustainable Transport System (ZIRP 2013), Zagreb; 2013. p. 83-95.

5. Rogić K, Bajor I. Return Centers Concepts on the Croatian Market. In: Proceedings of International

Scientific Conference: Development of Logistics Business and Transport System Supported by EU

Funds (ZIRP 2012), Zagreb; 2012. p. 208-215.


4



391

Redni broj: 39.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Marko Slavulj




1. Šojat D, Brčić D, Slavulj M. Analysis of public transport service improvements on tram network in the City of Zagreb. Tehnički vjesnik. 2017;24(1): 217-223.

2. Brčić D, Šimunović Lj, Slavulj M. Upravljanje prijevoznom potražnjom u gradovima. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti; 2016.

3. Slavulj M, Kanižaj K, Đurđević S. The Evolution of Urban Transport – Uber. In: Proceedings of 4th Road and Rail Infrastructure CETRA; 23-25 May 2016, Šibenik, Hrvatska. Zagreb: Faculty of Civil Engineering; 2016.

4. Slavulj M, Brčić D, Rogić K, Šojat D. Analysis of Energy Efficient and Environmentally Sustainable Public Transport Vehicles in the City of Šibenik. In: Proceedings of the 5th International Conference "Towards a Humane City"; 5-6 November 2015, Novi Sad, Srbija. University of Novi Sad, Faculty of Technical Sciences Department of Traffic Engineering; 2015.

5. Šojat D, Brčić D, Slavulj M. The Role of Public Transport Priority in Sustainable Urban Mobility. In: Book of Conference Proceedings – Keeping up with Technologies to Make Healthy Places. 18-19 June 2015, Nova Gorica, Slovenija. University of Ljubljana, Faculty of Architecture; 2015.

6. Brčić D, Slavulj M, Šojat D. The impact of public transport performance improvements on sustainable urban mobility – an example of the City of Zagreb. In: Proceedings of the 3th Road and Rail Infrastructure CETRA, 28-30 April 2014, Split, Hrvatska. Zagreb: Department of Transportation, Faculty of Civil Engineering, University of Zagreb; 2014.

7. Šimunović Lj, Ćosić M, Slavulj M. Student bicycle sharing system in Zagreb –Studocikl. In: Proceedings of the 3th Road and Rail Infrastructure CETRA, 28-30 April 2014, Split, Hrvatska. Zagreb: Department of Transportation, Faculty of Civil Engineering, University of Zagreb; 2014.

8. Brčić D, Šimunović Lj, Slavulj M. Sustainable Urban Mobility Plans in Europe. In: Proceedings of the International Academic Conference on Places and Technologies; 3-4 April 2014, Beograd, Srbija. University of Belgrade – Faculty of Architecture; 2014.

9. Slavulj M, Brčić D, Šojat D. Carpooling in municipality of Gornja Stubica. In: Proceedings of the Second International Conference on Traffic and Transport Engineering, 27-28 November 2014, Belgrade, Serbia. Belgrade: Scientific Research Center; 2014.

10. Slavulj M, Grgurević I, Golubić J. Analysis of possible risks in introducing congestion charging and carpooling measures in Zagreb. In: Pratelli A (ed.) Public Mobility Systems. Southampton: Wessex Institute of Technology WIT Press; 2014. p. 51-62.


-



392

Redni broj: 40.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Ratko Stanković




1. Pašagić Škrinjar J, Rogić K, Stanković R. Location of Urban Logistic Terminals as Hub Location Problem.


2. Stanković R, Radulović S, Hrupački S. Applying mathematical models in planning logistic operations.

Tehnički Glasnik – Technical Journal. 2013;7(3): 290-295.


Logistic Processes Optimization. Promet – Traffic & Transportation. 2014;26(6): 507-516.

4. Đurić N, Stanković R, Pašagić Škrinjar J. Optimizing the Cross-Dock Door Assignment by Applying

Mathematical Model. In: Proceedings of the International Scientific Conference ZIRP 2015, Zagreb;

2015.


Logistic Industry Development. Tehnički vjesnik – Technical Gazette. 2016;23(5): 1497-1503.

6. Hrupelj L, Stanković R, Božić D. Demand Forecasting in Pharmaceutical Industry. In: Proceedings of

the International Scientific Conference ZIRP 2017, Opatija; 2017.


-



393

Redni broj: 41.

Titula, ime i prezime mentora: prof. dr. sc. Sanja Steiner




1. Steiner S, Brnjac N. Koridor Jadran-Podunavlje u kontekstu intermodalnog sustava Baltik-Jadran-Crno

more.Zbornik radova sa znanstvenog skupa Valorizacija intermodalnoga logističkoga koridora Ploče-

Sarajevo-Vukovar (Srednji Jadran-Podunavlje), 25. travanj 2017. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti

i umjetnosti; 2017. p. 151-155.


Airport. In: Proceedings of the 7th International Maritime Science Conference IMSC 2017, 20-21 April

2017, Solin, Croatia. Split: Faculty of Maritime Studies University of Split; 2017. p. 395-403.

3. Brajković V, Lazić B, Polanščak F, Steiner S. Development Potential of UAV Operations in Croatia. In:

Proceedings of the 7th International Maritime Science Conference IMSC 2017, 20-21 April 2017,

Solin, Croatia. Split: Faculty of Maritime Studies University of Split; 2017. p. 412-423.

4. Nešić A, Čokorilo O, Steiner S. Modeling the Costs oft he Bird Strikes Prevention. Proceedings of the

Third International Conference on Traffic and Transport Engineering ICTTE 2016, 24-25 November

2016, Belgrade, Serbia. Belgrade: City Net Scientific Research Center; 2016. p. 36-43.

5. Steiner S, Šimecki A, Ljubojević S. Air transport Connectivity Scenario of Regional Development. In:

Proceedings of the 17th International Conference on Transport Science ICTS 2015, 21-22 May 2015,

Portorož, Slovenia. Portorož: Faculty of Maritime Studies University of Ljubljana; 2015. p. 460-473.

6. Mihetec T, Milak I, Steiner S. Analysis of Airspace Complexity in FAB CE. In: Proceedings of the Second

International Conference on Traffic and Transport Engineering ICTTE 2014, 27-28 November 2014,

Belgrade, Serbia. Belgrade: Scientific Research Center; 2014. p. 431-444.

7. Steiner S, Božičević J. Promet – Razvojni potencijal zelene ekonomije. Zbornik radova znanstvenog

skupa Razvojni potencijali hrvatskog gospodarstva, 16. listopada 2014., Zagreb, Hrvatska. Zagreb:

Hrvatska akademijaznanosti iumjetnosti, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; 2014. p. 307-331.

8. Steiner S. Potencijali razvoja zračnog prometa u okruženju luke Ploče.Zbornik radova sa znanstvenog

skupa Valorizacija intermodalnoga logističkoga koridora Ploče-Sarajevo-Vukovar (Srednji Jadran-

Podunavlje), 11. lipnja 2014., Zagreb, Hrvatska. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti;

2014. p. 63-74.

9. Steiner S, Feletar P, Šimecki A. Prometno-prostorna interakcija regionalnog razvoja. Zbornik radova

sa znanstvenog skupa Valorizacija intermodalnoga logističkoga koridora Ploče-Sarajevo-Vukovar

(Srednji Jadran-Podunavlje), 11. lipnja 2014, Zagreb, Hrvatska. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti

i umjetnosti; 2014. p. 44-62.


5



394

Redni broj: 42.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Davor Sumpor




1. Žebec MS, Crnko I, Palavra V, Sumpor D. Indicators of Selective Attention Functioning Dynamics on


in the work organization and living environment; 2017.


Performance and Temporary Threshold Shift. Promet – Traffic & Transportation. 2016;28(5): 487-

496.

3. Žebec MS, Crnko I, Sumpor D. Selective Attention of Croatian Railroad Engineers from 25 to 59 Years

of Age: Empirical Findings and Implications. In: Sušić A, et al. (eds.) Proceedings of the 6th

International Ergonomics Conference „Ergonomics 2016 – Focus on synergy“, 15-18 June 2016,

Zadar; 2016. p. 413-426.

4. Sumpor D, Taboršak D, Jurum-Kipke J. Anthropometric Measures Important for Control Panel Design

in Locomotive or Railcar. Tehnički vjesnik – Technical Gazette. 2015;22(1): 1-10.

5. Sumpor D, Jurum-Kipke J, Musabašić N. Cognitive Approach to the Ergonomic Design of the Work

and Traffic Environment. Safety: Journal for the safety in the work organization and living

environment. 2014;56(2): 95-112.

6. Ivošević J, Sumpor D, Ugrina I. Permanent threshold shift analysis of diesel traction engine drivers.

In: Borkowski B. (ed.) Proceedings of the 7th Forum Acusticum 2014 Krakow. Krakow: Polish

Acoustical Society; 2014.

7. Milenković M, Lisak N, Sumpor D. Ergonomic Assessment of Accessibility of the Passengers' Space in

Trams in Zagreb. In: Jolić N, et al. (eds.) Proceedings of 9th International Scientific Conference on

''POWA 2014''. Zagreb: University of Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences; 2014.

8. Musabašić N, Toš Z, Sumpor D. Comparative Ergo-assessment of Control Panel for New Trams

Produced in the Republic of Croatia and Bosnia and Herzegovina. In: Mijović B, et al. (eds.)

Proceedings of 5th International Ergonomics Conference „Ergonomics 2013“. Croatian Ergonomics

Society; 2013. p. 175-180.


-



395

Redni broj: 43.

Titula, ime i prezime mentora: prof. dr. sc. Mario Šafran




1. Ćužić M, Šafran M, Radulović S. Overview of Parcel shipment Transport in the Republic of Croatia

with proposed Improvements. In: Proceedings of the International Scientific Conference ZIRP 2012.

Zagreb: Faculty of Transport and Traffic Sciences; 2012.

2. Tomašić D, Đukić G, Šafran M. Inventory management in reverse logistics – analysis of Croatian

automotive industry postsale practices. Tehnički vjesnik – Technical Gazette. 2013;20(3): 471-477.

3. Stanković R, Šafran M, Radulović S. Logistics costs rationalization by applying outsourcing. In:

Proceedings of the International Scientific Conference ZIRP 2013. Zagreb: Faculty of Transport and


4. Stanković R, Šafran M, Rogić K. Development perspectives of the logistic industry in Croatia upon

accession to the European Union. In: Proceedings of the 1st Logistics International Conference –

LOGIC 2013, Beograd; 2013.

5. Stanković R, Šafran M, Božić D. Redefining the role of freight forwarders in foreign trade upon

Croatian accession to the European union. In: Proceedings of the International Scientific Conference

ZIRP 2014. Zagreb: Faculty of Transport and Traffic Engineering; 2014.

6. Stanković R, Šafran M, Hrupački S. Structure of Logistic Services Demand in Croatian Economy. In:

Proceedings of the International Scientific Conference on Industrial Logistics, Bol, Croatia; 2014.

7. Brkić J, Božić D, Šafran M. ABC/XYZ cross analysis in spare parts inventory management. In:

Proceedings of the International Scientific Conference ZIRP 2015. Zagreb: Faculty of Transport and


8. Stilinović L, Šafran M, Božić D. Inventory optimization by 3-D printing. In: Proceedings of the

International Scientific and Professional Conference ZIRP 2015. Zagreb: Faculty of Transport and


9. Čefko D, Šafran M, Tomašić D. Multi-echelon inventory optimization. In: Proceedings of the

International Scientific Conference ZIRP 2016. Zagreb: Faculty of Transport and Traffic Sciences;

2016.

10. Maretić D, Šafran M, Šuljagić N. Influence of maximum stock on the supply chain. In: Proceedings of

the International Scientific Conference ZIRP 2016. Zagreb: Faculty of Transport and Traffic Sciences;

2016.


-



396

Redni broj: 44.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Željko Šarić




1. Xiao D, Wen Z, Xu X, Šarić Ž. Simulation and Analysis of the Buffer Function of Freeway Greening on

Out-of-Control Vehicles. Promet – Traffic & Transportation. 2016;28(3): 257-265.

2. Xu X, Šarić Ž, Kouhpanejade A. Freeway Incident Frequency Analysis Based on CART Method. Promet

– Traffic & Transportation. 2014;26(3): 191-199.

3. Xu X, Kouhpanejade A, Šarić Ž. Analysis on influencing factors identification of crash rates using

simultaneous equation tobit model. Promet – Traffic & Transportation. 2013;25(3): 217-224.


According to Road Traffic Safety. In: Proceedings of 13th International Symposium Road Accidents

Prevention, 13-14 Oct 2016, Novi Sad, Serbia; 2016.

5. Šarić Ž, Kunštek A, Drača I. The impact of using mobile devices on road traffic safety. In: RCITD -

Proceedings in Research Conference in Technical Discipline, 17-21 Oct 2016, Žilina, Slovakia; 2016.

6. Zovak G, Pejić G, Šarić Ž. Analysis of exhaust emissions with regard to vehicle age. In: Proceedings of

the 5th International Conference Urban Transport 2030-Mastering Change, 5-6 Nov 2015, Novi Sad,

Serbia; 2015.


In: Proceedings of the 9th International Conference Road Safety in Local Communities, 9-14 Apr 2014,

Beograd, Serbia; 2014.


Collision. In: Proceedings of the 4th International Conference Transport in Cities of Southeastern

Europe, 24-25 Oct 2013, Novi Sad, Serbia; 2013.


Vehicles. In: Proceedings of the 24th International Automotive Conference Science and Motor

Vehicles, 23-24 Apr 2013, Beograd, Serbia; 2013.


-



397

Redni broj: 45.

Titula, ime i prezime mentora: prof. dr. sc. Anđelko Ščukanec




1. Babić D, Ščukanec A, Fiolić M. Traffic Sign Analysis as a Funcition of Traffic Safety on Croatian State

Road D3. Proceedings of the Second International Conference on Traffic and Transport Engineering.

City Net Scientific Research Center Ltd, Beograd; 2014; 275-283.

2. Ščukanec A, Babić D, Sokol H. Methodology for Measuring Traffic Signs Retroreflection. ISF 2013: 1st

International Scientific Forum. European Scientific Institute Tirana, Albania; 2014; 134-141.


on Road Infrastructure Safety Management. Road Safety in Local Community, Conference Journal

Proceedings. RS: Kriminalističko-policijska akademija, Beograd; 2015; 21-30.

4. Babić D, Ščukanec A, Krleža J. The Possibilities for Improving Safety on Croatian State Roads D3 and

D29 with the Analysis of the Traffic Signs Quality. ZIRP 2015: Cooperation Model of the Scienfitic and

Educational institutions and the Economy. Fakultet prometnih znanosti, Zagreb; 2015; 9-18.

5. Babić D, Ščukanec A, Babić D. Determining the Correlation Between Daytime and Night-time Road

Markings Visibility, Baltic Journal of Road and Bridge Engineering; 2016; 11, (4). 283-290.

6. Babić D, Ščukanec A, Fiolić M. Predicting State of Traffic Signs Using Logistic Regression. International

Journal for Traffic and Transport Engineering. 2016; 6, 3; 280-288.


Flow. The Proceedings of the First International Conference: Transport for Today's Society. Faculty

of Technical Sciences Bitola, Bitola; 2016; 63-71.

8. Mitrović A, Ščukanec A, Babić D, Impact of Winter Maintanance on Retroreflection of Road Markings.

ZIRP 2016: Perspectives on Croatian 3PL Industrying Acquiring International Cargo Flows. Zagreb;

2016; 119-127.

9. Burghardt TE, Ščukanec A, Babić D, Babić D. Durabilit of Waterborne Road Marking Systems with

Various Glass Beads, International Conference on Traffic Development, Logistics & Sustainable

Transport: „New Solutions and Innovations in Logistics and Transportation“. Faculty of Transport and

Traffic Sciences, University of Zagreb, Zagreb; 2017; 51-58.

10. Babić D, Babić D, Ščukanec A. The Impact of Road Familarity on the Perception of Traffics Signs – Eye

Tracking Case Study. Vilnius: The Proceedings of the 10th International Conference: „Environmental

Engineering“. VGTU Press, 2017; 1-7.


2



398

Redni broj: 46.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Ivana Šemanjski




1. Lopez Aguirre AJ, Semanjski I, Gautama S and Ochoa Donoso D. Assessment of Smartphone

Positioning Data Quality in the Scope of Citizen Science Contributions. Mobile Information Systems,

2017.

2. Semanjski I, Gautama S. Sensing human activity for smart cities' mobility management. Smart cities

technologies. Da Silva, Ivan Nunes, Andrade Flauzino, Rogerio (ur.). InTech. Rijeka, Croatia. 2016;

211-235.

3. Gautama S, Gillis D, Pace G, Semanjski I. Cohousing and EV sharing: field-tests in Flanders. E-mobility

in Europe: trends and good practice. Filho; Walter Leal, Kotter, Richard (ur.). Cham, Switzerland.

Springer International Publishing, 2015; 209-235.


the frame of creating a set of sustainable mobility indicators. Sustainability;2016; 8, 1; 29-1-29-30.

5. Semanjski I, Bellens, R Gautama, S Witlox, F. Integrating big data into a sustainable mobility Policy

2.0 planning support system. Sustainability. 2016; 8, 11; 1142-1.


viability of car sharing practices. Energies. 2016; 9, 12; 1025-1.

7. Semanjski I, Gautama S. Crowdsourcing mobility insights : reflection of attitude based segments on

high resolution mobility behaviour data. Transportation research part c-emerging technologies.

2016; 71: 434-446.

8. Semanjski I, Lopez Aguirre AJ, De Mol J, Gautama S. Policy 2.0 platform for mobile sensing and

incentivized targeted shifts in mobility behavior. Sensors. 2016; 16, 7; 1035.

9. Semanjski I, Gautama S. Smart City Mobility Application—Gradient Boosting Trees for Mobility

Prediction and Analysis Based on Crowdsourced Data. Sensors. 2015; 15, 7; 15974-15987.


-



399

Redni broj: 47.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Marko Ševrović




1. Miler M, Todić F, Ševrović M. Extracting accurate location information from a highly inaccurate traffic

accident dataset: A methodology based on a string matching technique. Transportation research part

c-emerging technologies. 2016; 68:185-193.

2. Radosović G, Ševrović M, Brčić D, Jovanović B. Planovi za podizanje razine sigurnosti cestovnog

prometa u sklopu redovnog održavanja cesta. XI International Conference Road Safety in Local

Community. Beograd: Kriminalističko-policijska akademija; 2016; 315-324.

3. Horvat R, Kos G, Ševrović M. Traffic flow modelling on the road network in the cities. Tehnički vjesnik:

znanstveno-stručni časopis tehničkih fakulteta Sveučilišta u Osijeku. 2015; 22:475-486.

4. Ševrović M, Brčić D, Ko, G. Transportation Costs and Subsidy Distribution Model for Urban and

Suburban Public Passenger Transport. Promet - Traffic & Transportation, Scientific Journal on Traffic

and Transportation Research. 2015; 27 (1):23-33.


predavanje). Zbornik radova sa Šestog kongresa o cestama; Opatija: Via Vita Hrvatsko društvo za

ceste i Hrvatske ceste. 2015; 15-22.

6. Ševrović M. Plan investiranja u podizanje razine sigurnosti na odabranim cestovnim pravcima u

Republici Hrvatskoj prema iRAP tehnologiji. Stručni skup Stručno usavršavanje u graditeljstvu. Umag:

2014.

7. Ševrović M, Jovanović B, Viduka K. Identified traffic safety risk levels comparative analysis on main

roads in Croatia in 2007-2012 period. KoREMA - Automatizacija u prometu 2014. Zagreb; 2014; 37-

40.



Possibilities of Croatian Transport System – Anniversary of EU Membership”. Zagreb, Croatia.


Perner Transport Faculty; 2014; 97-106.

9. Dadić I, Škaro D, Vidović K, Ševrović M, Šoštarić M, Jeremić D. Advanced Method of Detection of

Unnecessary Conflicts of Traffic Flows. 15th International IEEE Conference on Intelligent

Transportation Systems (ITSC 2012). Anchorage, Alaska. USA; 2012; 178-181.


-



400

Redni broj: 48.

Titula, ime i prezime mentora: izv. prof. dr. sc. Ljupko Šimunović




1. Brčić D, Šimunović L, Šojat D. Safety performance indicators of Public surface Transport in Urban

areas. U: International Conference Transport Safety Performance Indicators. Belgrade; 2014; 119–

28.

2. Šimunović L, Novačko L, Ćosić M. Road Network Safety Management in the Republic of Croatia.

Suvremeni Promet časopis za pitanja Teor i prakse prometa. 2014.;3–4(34):240–4.

3. Šimunović L, Ćosić M, Slavulj M. Student bicycle sharing system in Zagreb – Studocikl. U: Road and

Rail Infrastructure III - CETRA. Split; 2014; 961–7.

4. Šimunović L, Ćosić M, Klešković R. Controlled Car Parking Based on Parking Zones in the City of Zagreb

– The Present and the Future. U: 5th International Conference „Towards a Humane City“. Novi Sad;

2015; 317–25.

5. Mandžuka B, Šimunović L, Ćosić M. Intelligent Transport Systems for Smart Cities. U: Book of

Conference Proceedings Places and Technologies 2015 – Keeping up with Technologies to Make

Healthy Places. Ljubljana; 2015; 511–7.

6. Šimunović L, Ćosić M, Kordić Z. Traffic Calming as a Contribution to Safety of Vulnerable Road Users

in Urban Area. Suvremeni promet časopis za pitanja Teor i prakse prometa. 2015;3–4(35):179–85.

7. Ćosić M, Šimunović L, Brčić D. Mapping and analysing road accidents involving vulnerable road users

in the City of Zagreb. U: Road Safety in Local Community. Belgrade: Academy of Criminalistic and

Police Studies; 2016; 41–50.

8. Šimunović L, Šojat D, Krijan I. Carsharing - using instead of owning. U: Keeping Up With Technologies

In The Context Of Urban And Rural Synergy. Sarajevo; 2017; 461–9.


2



401

Redni broj: 49.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Pero Škorput




1. Škorput P, Mandžuka S, Jelušić N. Real-time detection of road traffic incidents. PROMET -

Traffic&Transportation. 22, (4) 2010; 273-283.

2. Škorput P, Vujić M, Bokulić D. Upravljanje znanjem u domeni inteligentnih transportnih sustava. 24th

Telecommunications Forum, TELFOR 2016. 22 - 23 November 2016; Belgrade, Serbia.

3. Škorput P, Mandžuka S, Schatten M. Ontologies in the area of cooperative intelligent transport

system. 21st Telecommunications Forum, TELFOR 2013. 26 - 28 November 2013; Belgrade, Serbia.

4. Škorput P, Mandžuka S, Bošnjak I. Ontology development in ITS domain. 19th Intelligent Transport

Systems World Congress, ITS 2012. 22 - 26 October 2012; Vienna, Austria.

5. Škorput P, Mandžuka S, Kljaić Z. Applying of Semantic Web in the critical infrastructure protection

management. 19th Telecommunications Forum, TELFOR 2011. 22 - 24 November 2011; Belgrade,

Serbia.


-



402

Redni broj: 50.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Ružica Škurla Babić




1. Škurla Babić R, Tatalović M, Bajić J. Air Transport Competition Challenges. International Journal for

Traffic and Transport Engineering (IJTTE). 2017;7 (2):144-163.

2. Ozmec-Ban M, Tatalović M, Škurla Babić R. Network Revenue Management Commonly Used

Approaches. Proceedings of the ZIRP 2017 International Conference on Traffic Development,

Logistics & Sustainable Transport: New Solutions and Innovations in Logistics and Transportation.

2017 June 1-2; Opatija, Croatia. Zagreb: Faculty of Transport and Traffic Sciences, 2017.Available

from: http://www.fpz.unizg.hr/zirp-lst/assets/files/ZIRP-2017-conference-proceedings.pdf

3. Škurla Babić R, Ozmec-Ban M, Bajić J. Recent Trends in Premium Air Travel. Proceedings of the ZIRP

2017 International Conference on Traffic Development, Logistics & Sustainable Transport: New

Solutions and Innovations in Logistics and Transportation. 2017 June 1-2; Opatija, Croatia. Zagreb:

Faculty of Transport and Traffic Sciences, 2017.Available from: http://www.fpz.unizg.hr/zirp-

lst/assets/files/ZIRP-2017-conference-proceedings.pdf

4. Kovačić I, Vasigh B, Škurla Babić R. Quality of Service Index Factors and Passengers Perspective

Implication. Proceedings of the 2013 ATRS Conference Air Transport Research Society. 2013 June 26-

29; Bergamo, Italy. Maryland: Air Transport Research Society, 2013.

5. Škurla Babić R. Model predviđanja potražnje u sustavu dinamičkog upravljanja kapacitetima

zrakoplova [PhD thesis]. Qld: University of Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences; 2013.


-



403

Redni broj: 51.

Titula, ime i prezime mentora: doc. dr. sc. Marko Šoštarić




1. Brčić D, Šoštarić M, Šojat D. Sustainable Urban Mobility Plans. Proceedings of the 4th International

Conference on Road and Rail Infrastructure – CETRA 2016. Šibenik, Croatia. University of Zagreb,

Department of Transportation Facultiy of Civil Engineering, 2016; 373-377.

2. Šoštarić M, Ćosić M, Jakovljević M. Environmental Aspects of the Reversible Traffic Lane Systems in

Cities Zbornik radova s 36. skupa o prometnim sustavima s međunarodnim sudjelovanjem

“Automatizacija u prometu 2016”. Krapina, Hrvatska. 2016; 51-54.

3. Šoštarić M, Lale O, Jakovljević M. Mogućnost unaprjeđenja prometne povezanosti zračne luke

Dubrovnik s gradom Dubrovnikom. Zbornik radova s Petog BiH kongresa o cestama. Sarajevo, Bosna

i Hercegovina. 2016; 237-244.


on Road Infrastructure Safety Management (Invited paper). X International Conference Road Safety

in Local Community, Conference Proceedings. Kragujevac, Serbia. Academy of Criminalistic and

Police Studies, Bergische Universität Wuppertal, Faculty of Transport and Traffic Sciences, University

of Zagreb, Serbian Road Safety Association, 2015; 21-29.

5. Škorić J, Majstorović Ž, Ščukanec A, Šoštarić M, Jakovljević M. Provođenje RSIA smjernice europske

direktive i njen utjecaj na izradu prostorno planske dokumentacije. Zbornik radova sa Šestog

kongresa o cestama. Opatija: Via Vita Hrvatsko društvo za ceste i Hrvatske ceste, 2015; 346-512.


predavanje). Zbornik radova sa Šestog kongresa o cestama. Opatija: Via Vita Hrvatsko društvo za

ceste i Hrvatske ceste, 2015; 15-22.

7. Jagatić I, Bužanić V, Šoštarić M, Babić S. Road Safety Auditors as a Factor of Increasing Traffic Safety

in Local Communities. Conference Journal of 9th International Conference “Road Safety in Local

Community”, Volume 2. Zaječar, Serbia. Kriminalističko – policijska akademija, 2014; 337-342.



Possibilities of Croatian Transport System – Anniversary of EU Membership”. Zagreb, Croatia.


Perner Transport Faculty, 2014; 97-106.


-



404

Redni broj: 52.

Titula, ime i prezime mentora: izv prof. dr. sc. Andrija Vidović





Model Determination. Journal of Advanced Transportation. 2017; 2017 (2017). doi:

10.1155/2017/2850860

2. Vidović A, Mihetec T, Galić D. Mostar Airport Strategic Development Model. Tehnički vjesnik –

Technical Gazette, Scientific professional Journal of technical faculties of the Josip Juraj Strossmayer

University of Osijek. 2017; 24 (2): 627-634. doi: 10.17559/TV-20140307121226


Noise at Airports. ZIRP 2016 - Perspectives on Croatian 3PL Industry in Acquiring International Cargo

Flows; 2016 Apr 12; Zagreb, Croatia. Faculty of Transport and Traffic Sciences; 2016.

4. Vidović A, Diminić D. Possibility of Implementing Unmanned Aerial Vehicles in Firefighting

Operations. ZIRP 2014 - Development Possibilities of Croatian Transport System - Anniversary of EU

Membership. 2014 Apr 15; Zagreb, Croatia. Faculty of Transport and Traffic Sciences, 2014.


International Journal for Traffic and Transport Engineering. 2013; 3 (1): 69 – 81.

6. Vince D, Vidović A, Kovačić I. Determinants for Choosing Air Carrier in Conecting North America and

Croatia. ICTS 2013 - 16th International Conference on Transport Science; 2013 May 27; Portorož,

Slovenia. Faculty of Maritime Studies and Transport; 2013.

7. Vidović A, Mihetec T, Steiner S. Low-cost Airlines Traffic Evolution in South-East Europe. TTEM -

Technics Technologies Education Management. Journal of Society for Development of Teaching and

Business Processes in New Net Environment in B&H. 2012; 7 (1): 369-375.


1



405

Redni broj: 53.

Titula, ime i prezime mentora: prof. dr. sc. Zvonko Kavran




1. Stančić A, Grgurević I, Kavran Z. Integration of Transport-relevant Data within Image Record of the

Surveillance System. Promet-Traffic &Transportation. 2016; 28(5): 517-527.

2. Ćavar I, Kavran Z, Jolić N. Calibration of a Microscopic Model of an Urban Traffic Network, Computer

Technology and Application. 2013; 4(5): 254-258.

3. Ćavar I, Kavran Z, Bošnjak R. Estimation of Travel Times on Signalized Arterials, Journal of Civil

Engineering and Architecture. 2013; 7(9): 1141-1149.

4. Bošnjak R, Kavran Z, Bauk S. Application of Fuzzy Logic in the Regulation of the Automatic Heeling

System for Ships, 5th International Maritime Science Conference; 2013 Apr 22-23; Split, Hrvatska.



7



406

Redni broj: 54.

Titula, ime i prezime mentora: izv. prof. dr. sc. Goran Zovak




1. Zovak G, Kos G, Huzjan B. The driver behaviour and impact of speed on road safety on the motorways

in Croatia. PROMET-Traffic&Transportation. 2017; 29(2): 155-164.

2. Papić Z, Zovak G, Bogdanović V, Saulić N. Empirical Approach for determining lane change distance

at obstacle avoidance manoeuvre. Promet - Traffic & Transportation. 2016; 28(3): 267-275.

3. Remenar V, Peraković D, Zovak G. Information and Communication Systems e-Forensic Framework.

International Journal of Digital Information and Wireless Communications. 2012; (2): 306-313.


According to Road Traffic Safet. Proceedings of 13th International Symposium Road Accidents

Prevention. 2016 Oct 13-14; Novi Sad, Serbia. 2016.

5. Šarić Ž, Kunštek A, Drača I. The impact of using mobile devices on road traffic safety. RCITD -

Proceedings in Research Conference in Technical Discipline. 2016 Oct 17-21; Žilina, Slovakia. 2016.

6. Zovak G, Pejić G, Šarić Ž. Analysis of exhaust emissions with regard to vehicle age. Proceedings of 5th

International Conference Urban Transport 2030-Mastering Change. 2015 Nov 05-06; Novi Sad,

Serbia. 2015.


Proceedings of 9 th International Conference Road Safety in Local Communities. 2014 Apr 09-14;

Beograd, Serbia. 2014.


Collision. Proceedings of 4 th International Conference Transport in Cities of Southeastern Europe.

2013 Oct 24-25; Novi Sad, Serbia. 2013.


Vehicles. Proceedings of 24 th International Automotive Conference Science and Motor Vehicles. Apr

23-24; Beograd, Serbia.2013.

10. Zovak G, Šarić Ž, Svorenji B. Impact of pneumatics on vehicle stopping distance. Proceedings of 11th

International Symposium Road Accidents Prevention. 2012 Oct 11.-12; Novi Sad, Serbia. 2012.


2



407

A.6.3. POPIS ZNANSTVENIH, UMJETNIČKIH I RAZVOJNIH PROJEKATA NA KOJIMA SE TEMELJI PROGRAM

DOKTORSKOG STUDIJA

Redni broj: 1.

Naziv projekta: Sustav za optimizaciju ruta u dinamičkom transportnom okruženju - SORDITO

Šifra projekta: RC.2.2.08-0022

Trajanje projekta: 10/2014 – 02/2016

Financiranje projekta: Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, Strukturni fond EU za regionalni razvoj

Redni broj: 2.

Naziv projekta: Uvođenje na tržište samohodnog vagona za prijevoz rasutog tereta – SELF PROP RAIL

Šifra projekta: ECO/12/332951/SI.656700-SELPROPRAIL


Financiranje projekta: Europska komisija - CIP-EIP-Eco innovation programme

Redni broj: 3.

Naziv projekta: Green Intermodal Freight Transport - GIFT

Šifra projekta: SEE/C/0003/3.3/X-GIFT


Financiranje projekta: Europska komisija - South East Europe Transnational Cooperation Programme

Redni broj: 4.

Naziv projekta: Harmonized Inland Navigation Transport through education and information technology -

HINT

Šifra projekta: SEE/D/ 0080/3.2/X



Redni broj: 5.

Naziv projekta: Intelligent Cooperative Sensing for Improved Traffic Efficiency - ICSI

Šifra projekta: ICSI 317671


Financiranje projekta: FP7 - Framework Programme 7



408

Redni broj: 6.

Naziv projekta: Crocodile2 - Uvođenje ITS Direktive i DATEX II standarda

Šifra projekta: FPZ-ITS-C2C


Financiranje projekta: Javno poduzeće

Redni broj: 7.

Naziv projekta: Intelligent Transport Systems in South East Europe

Šifra projekta: FPZ-ITS-SEE



Redni broj: 8.

Naziv projekta: Istraživanje učestalosti poštivanja ograničenja brzina, korištenja pokazivača smjera i

mobitela kod vozača motornih vozila te svrhovitost instaliranja preventivnih radara - cijela RH

Šifra projekta: FPZ-ZPP-900-42


Financiranje projekta: Ministarstvo unutarnjih poslova – nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa

Redni broj: 9.

Naziv projekta: Implementacija mjera za povećanje sigurnosti najranjivijih sudionika u prometu na

željezničko-cestovnim prijelazima

Šifra projekta: FPZ-901-6



Redni broj: 10.

Naziv projekta: Istraživanje učestalosti korištenja sigurnosnog pojasa u osobnim automobilima i zaštitnih

kaciga na motociklima i mopedima




Redni broj: 11.

Naziv projekta: Studija i plan mobilnosti za Grad Dubrovnika u okviru Adria.MOVE IT! Projekta



409

Šifra projekta: FPZ-ZPP-900-21; 2117/01-02-12-72 Adria.MOVE IT!


Financiranje projekta: Europska komisija – IPA Program

Redni broj: 12.

Naziv projekta: Studija i plan mobilnosti za Grad Kotor u okviru Adria.MOVE IT! Projekta

Šifra projekta: FPZ-ZPP-900-22; 01-1832 Adria.MOVE IT!



Redni broj: 13.

Naziv projekta: Studija i plan mobilnosti za Grad Novigrad-CIttanova u okviru Adria.MOVE IT! Projekta

Šifra projekta: FPZ-ZPP-37-2013; 6/12 Adria.MOVE it!



Redni broj: 14.

Naziv projekta: Studija i plan mobilnosti za Grad Umag-Umago u okviru Adria.MOVE IT! Projekta

Šifra projekta: FPZ-ZPP-36-2013; 406-01/12-01/40 Adria.MOVE IT!

Trajanje projekta:12/2012 – 10/2013


Redni broj: 15.

Naziv projekta: Prometna studija Grada Raba

Šifra projekta: FPZ-ZPP-900-24; IPA ADRIATIC_246-2009/A3-NET/010-2013



Redni broj: 16.

Naziv projekta: Program energetske učinkovitosti u gradskom prometu Grada Dubrovnika



Financiranje projekta: Jedinica lokalne samouprave



410

Redni broj: 17.

Naziv projekta: Program energetske učinkovitosti u gradskom prometu Grada Labina




Redni broj: 18.

Naziv projekta: Izrada studije uvođenja europskog sustava upravljanja željezničkim prometom

Šifra projekta: FPZ-ERTMS; 6/15 EU


Financiranje projekta: Javno poduzeće

Redni broj: 19.

Naziv projekta iRAP Star Rating Scoring (SRC) and Pavement Condition Rating of Lebanese Road Network

Šifra projekta: FPZ-ZPP-900-72, 19700


Financiranje projekta: Council for Development and Reconstruction, Lebanon

Redni broj: 20.

Naziv projekta: Provision of services relating to the iRAP Road Protection Scoring (RPS) of the Highways

England - iRAP Star Rating SRN North



Financiranje projekta: TRL Limited, United Kingdom

Redni broj: 21.


England - iRAP Star Rating SRN South




Redni broj: 22.


England - Project Support and Pilot Study



411




Redni broj: 23.

Naziv projekta: Road Assessments in Addis Ababa, Ethiopia and Accra, Ghana



Financiranje projekta: Bloomberg Global Road Safety Initiative, United Kingdom

Redni broj: 24.

Naziv projekta: Plan održive urbane mobilnosti Grada Koprivnice




Redni broj: 25.

Naziv projekta: Sisak Urban Transport - Sustainable Urban Mobility Planning

Šifra projekta: FPZ-SUMP; C32480/EBSF-2015-08-142


Financiranje projekta: European Bank for Reconstruction and Development

Documents

PROGRAM DOKTORSKOG STUDIJA - static.fpz.hrstatic.fpz.hr/files/Program-doktorskog-studija-HR.pdf · unapređenja mobilnosti prijevoza robe i putnika, učinkovite mreže za multimodalno