Program doktorskog studija

Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Dubrovniku

PROGRAM DOKTORSKOG STUDIJA

Primijenjene znanosti o moru

Split, svibanj 2006.

N A S T A V N I P L A N I P R O G R A M

Doktorski studij: Primijenjene znanosti o moru

Sveučilišni studijski centar za studije mora Sveučilište u Splitu

Livanjska 5, HR-21000 Split Telefon: + 385 21 408 000 Telefaks: + 385 21 658 650 http://www.izor.hr/o-more

Odjel za akvakulturu Sveučilište u Dubrovniku

Ćira Carića 4, HR-20000 Dubrovnik Telefon: + 385 20 445 744 Telefaks: + 385 20 435 590

http://www.unidu.hr

http://www.izor.hr/o-more

http://www.unidu.hr/

D O K T O R S K I S T U D I J : P R I M I J E N J E N E Z N A N O S T I O M O R U

1. Uvod

1.1. Razlozi za pokretanje studija

Jadransko more je za Hrvatsku od neprocjenjive gospodarske važnosti, ali isto tako i ne manje važnosti za njeno povijesno, socijalno i kulturno nasljeđe. Povezanost s morem od najranijih dana do danas trajno pridonosi kvaliteti našeg života i našem indetitetu. Površina mora nad kojom Republika Hrvatska ostvaruje puni suverenitet (teritorijalno more) i suverena prava (isključivi gospodarski pojas) približno je jednaka njenoj kopnenoj površini. Znatan udio BDP proizlazi upravo iz maritimne djelatnosti i usluga (vezanih za more), međutim potencijali su znantno veći od današnjeg korištenja istih. Naime, široki je raspon prioriteta i mogućnosti korištenja morskog okoliša, njegovih živih i neživih bogatstava, posebice u dijelu njegovih neistraženih i neiskorištenih potencijala, podjednako obnovljivih i neobnovljivih.

Da bi se na razuman i dugoročno održivi način mogli koristiti nesumnjivi potencijali mora i podmorja, te njegova živa bogatstva, potrebno je poznavati okoliš, njegovo podmorje, posebice funkcioniranje morskog ekosustava. Samo znanost može pokrenuti razvoj i omogućiti praktičnu primjenu saznanja kako iz područja društvenih, tako i iz područja prirodnih i biotehničkih znanosti o moru, a u svrhu korištenja novijih i boljih rješenja u gospodarske svrhe. U ovome je pristupu nezaobilazna uloga sveučilišta u Hrvatskoj da promiču ovaj koncept gospodarskog razvitka i da kroz sustavnu izobrazbu kadrova osiguraju kontinuitet razvoja. U tu svrhu su potrebni visokoobrazovani stručnjaci koji će u najtješnjem doticaju s europskom i svjetskom znanošću tražiti najbolja rješenja za istraživanje i racionalno korištenje bogatstava mora, omogućiti razumno gospodarenje živim bogatstvima mora, usmjeravati regionalni razvoj kroz sveobuhvatno planiranje i usklađivanje interesa i potreba različitih korisnika u prostoru (turizam, transport, marikultura, tradicijski ribolov i dr.). Neke od navedenih aktivnosti nisu u suglasju i jedna drugoj mogu štetiti. Zbog toga su u strategiji razvoja jedne države potrebni stručnjaci koji će znati iskorištavati more na održiv način na dobrobit njenog stanovništva i morskih ekosustava. Taj se zadatak može ostvariti kroz sustavno obrazovanje koje ima sljedeće temeljne ciljeve: (1) steći osnovna znanja o društvenim znanostima o moru kako bi se legislativa pravilno donosila i primijenjivala; (2) biti u mogućnosti predviđati promjene u morskim ekosustavima kao odgovor na različite utjecaje; (3) kontrolirano i održivo iskorištavati morska bogatstva, te (4) razvijati biotehnološke procese iskorištavanja potencijalno obnovljivih bogatstava mora.

1.1.1. Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe istraživačkih djelatnosti u javnom i privatnom sektoru, posebice povezano s znanstveno-istraživačkim i tehnologijskim razvojem zemlje i odgovarajućim nacionalnim strateškim prioritetima

Priroda različitih poslova vezanih za istraživanje, kontrolu i zaštitu morskih

ekosustava, kao i upravljanju i gospodarenju njegovim bogatstvima, zahtijeva i hijerarhijsku


strukturu djelatnika s obzirom na njihovu razinu osposobljenosti za obavljanje određenih poslova, a koja mora biti posljedica stečenih znanja i vještina. Doktorski studij ima za cilj obrazovanje kadrova s većim kompentencijama i većom razinom samostalnog odlučivanja. Predloženi program studija je u skladu s nacionalnim dugoročnim i kratkoročnim strateškim prioritetima Republike Hrvatske u kojima je Jadransko more navedeno kao jedan od prioriteta istraživanja, a u svrhu planiranja i ostvarenja gospodarskog razvoja Republike Hrvatske. 1.1.2. Utemeljenje na kompetitivnim znanstvenim istraživanjima i kompetencijama

potrebnim za razvitak društva temeljenog na znanju Doktorski studij Primijenjene znanosti o moru je po svom sadržaju izrazito multidisciplinaran. U ovom se ciklusu školovanja na temeljna znanja iz prirodnih znanosti, posebice biološke, kemijske i fizičke oceanografije, zatim biotehničkih znanosti o moru nadograđuju znanja iz specifičnih područja neophodnih za osmišljavanje pravilnog (ili održivog) gospodarenja i zaštite Jadranskog mora. Studij se planira organizirati na razini najnovijih znanstvenih spoznaja i na njima utemeljenih vještina u suradnji sa znanstvenim institucijama koje se upravo bave istraživanjem mora (Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita i Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku), što pruža velike mogućnosti i za praktičnu izobrazbu ovakvih kadrova. Znanstveni programi IOR-a te sastavnica Sveučilišta u Dubrovniku omogućavaju uključivanje studenata u područja znanstvenog rada koja su upravo temelji za primijenjene znanosti o moru.

1.1.3. Uspostavljanje suradnih istraživanja, i na njima temeljenom obrazovanju, između visokih učilišta, znanstvenih instituta, privatnog i javnog poslovnog sektora

Studij će pružiti mogućnost stjecanja kompetentnosti iz primijenjenih znanosti o moru u suradnji dvaju sveučilišta (Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Dubrovniku) i s znanstvenim institucijama koje se bave istraživanjem mora (Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split i Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku), uz terenski rad s istraživačkim brodovima Instituta za oceanografiju i ribarstvo i Sveučilišta u Dubrovniku (m/b Bios i Naše more) bez kojih ovakve studije nije moguće organizirati i provoditi. Suradnja je uspostavljena i sa privatnim sektorom koji posjeduje pogone za očuvanje i preradu ribe i ostalih proizvoda iz mora, mrijestilišta i uzgajališta riba i školjkaša, te tovilišta tuna u kojima se studenti mogu upoznati s tehnološkim procesima koji se primjenjuju u Hrvatskoj (popis u točki 4.7.).

1.1.4. Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih učilišta Interdisciplinarni poslijediplomski studiji iz područja znanosti vezanih za more imaju dugogodišnju tradiciju na brojnim Sveučilištima diljem svijeta. Studenti koji završavaju takve intrerdiscipinarne programe stječu znanje koje im omogućuje uključivanje u rad znanstvenih ustanova, Sveučilišta, ali i gospodarstvu, ne-vladinim udrugama koje se bave zaštitom prirode i okoliša i drugim sličnim granama. Uspješni primjeri takvih akademskih programa uključuju: Sveučilište Massachusetts Boston (http://umb.edu), SAD, poslijediplomski programi:

- PhD i MSc iz «Envoronmental Sciences» - PhD i MSc iz «Marine Science and Technology»

Sveučilište Plymouth (www. plymouth. ac. uk), Velika Britanija dva akademska smjera:

http://umb.edu/


- PhD i MSc iz «Envoronmental and Marine Sciences» - PhD i MSc iz «Applied Biology»

Sveučilište Bangor (www.bangor.ac.uk), Velika Britanija, akademski programi: - MSc iz «Ecology», «Marine Mammal Sciences», «Molecular Plant Breeding and

Biotechnology» - PhD iz «Biological Sciences»

Sveučilište Delaware (www.ocean.udel.edu), SAD, akademski programi: - MSc iz «Marine Studies», «Marine Policy», «Ocean Engineering», «Marine

Managament» - PhD iz «Marine Studies», «Oceanography», «Ocean Engineering»

Sveučilište Szczecin, (www.ar.szczecin.pl), Poljska, akademski programi: - PhD i MSc iz «Food Sciences and Fisheries»

Sveučilište Olsztyn, (www.uwm.edu.pl), Poljska, akademski programi: - PhD i Msc iz "Fisheries and Environmental protection"

1.2. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Sveučilište u Splitu u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo organizira i provodi preddiplomske i diplomske studije Biologija i ekologija mora i studij Morsko ribarstvo, a Sveučilište u Dubrovniku studij Akvakulture. Dosadašnja iskustva s ovih studija se mogu ocijeniti vrlo pozitivnom ocjenom sa strane nastavnika i studenata. Analiza dosadašnjeg razdoblja postojanja studija ukazuje na trend podizanja kvalitete nastave i uvjeta studiranja. Zanimanje srednjoškolaca za ove studije je konstantno visoko (omjer prijavljenih učenika na razredbeni ispit i broja studenata koji se prima je svih ovih godina oko 3:1). Struktura primljenih učenika s obzirom na njihov uspjeh u srednjoj školi je više nego dobra (oko 95% svih primljenih studenata su u srednjoj školi bili odlični ili vrlodobri učenici). Važno je napomenuti da su studiji izašli iz lokalnih okvira, te studenti osim iz cijele Dalmacije dolaze iz Pule, Rijeke, Zagreba, Osjeka, kao i iz drugih zemalja (Slovenija, Makedonija). Kako završeni studenti pokazuju veliki interes za nastavkom školovanja, a uzimajući u obzir i potrebu cjeloživotnog obrazovanja, te potrebu za edukacijom kadra iz područja koje je uvršteno u prioritete RH, mišljenja smo da je predloženi doktorski studij logičan nastavak školovanja na postojeće studije. S druge strano predloženi program sadržajno pruža mogućnosti upisa i za druge srodne studije.

1.3 . Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Predloženi program je otvoren završenim studentima diplomskih studija prirodoslovnih, biotehničkih i srodnih struka s mogućnošću odabira raznovrsnih izbornih predmeta. Vjerujemo da će upravo ovakva ponuda izbornih predmeta predloženog doktorskog studija privući studente i s drugih studija, odnosno da će sadržaji nekih od ponuđenih predmeta biti u okviru njihovih interesa i konkretnih potreba. S druge strane, predloženi program omogućuje pribrajanje ECTS bodova postignutih odabirom predmeta na srodnim doktorskim studijima s drugih sveučilišta. Pokretljivost studenata poticat će se i mogućnošću njihovog boravka i

http://www.bangor.ac.uk/

http://www.ocean.udel.edu/

http://www.ar.szczecin.pl/


uključivanja u znanstveni rad u institucijama znanstvenog i stručnog karaktera s obzirom da je i u sam program predloženog doktorskog studija uključeno više institucija. Nadalje, nastojat će se uključivati studente i u međunarodne projekte u institucijama s kojih dolaze predavači na studiju (popis u točki 1.4.), te će kroz rad na projektima biti u kontaktu s drugim znanstvenicima i mogućim mentorima.

1.4 Uključivanje studija u zajednički program s inozemnim sveučilištima

U predavanja na studiju su uključeni profesori s nekoliko Sveučilišta iz Sjedinjenih Američkih država, Grčke, Italije i Turske i Francuske. Sa Sveučilišta Massachusetts Boston (http://umb.edu), Odjela za «Environmental, Earth and Ocean Sciences» gostujući predavač će biti dr. Anamarija Frankić. Dr. Alexis Conides, koji je uključen u dva kolegija iz područja marikulture, dolazi sa Helenic Centre for Marine Research, Institute for Marine Biological Resources, Coastal Zone Management Department, Grčka (http://www.hcmr.gr). Prof. Paulo Guidetti, sa Sveučilišta u Lecce, Italija (http://www.biologia.unile.it/), će predavati kolegij Metode u Ekologiji, a Prof. Metil Kumlu, Cukurova University, Turska (http://www.cu.edu.tr/Content/Asp/English/index.asp) kolegij Biologija i uzgoj rakova. Dr. François René iz Instituta IFREMER, Francuska (www.ifremer.fr), će predavati kolegij iz marikulture. Planira se i povećavanje aktivnosti stranih predavača kroz razvoj studijskog programa. Uključivanjem suradnika iz poznatih institucija koje se bave znanostima o moru nastojat će se uspostaviti suradnja na razini organiziranja zajedničkog međunarodnog studija.

1.5. Ostali elementi i potrebni podaci

Mišljenja smo da bi predloženim studijskim programom odgovorili na potrebe cjeloživotnog školovanja, odnosno predloženi program bi bio logičan nastavak školovanja postojećih studija Sveučilišta u Splitu (studiji Biologija i ekologija mora i Morsko ribarstvo), te postojećeg studija Sveučilišta u Dubrovniku (studij Akvakulture), kao i svih ostalih srodnih studija, a što je i u suglasju s Bolonjskim procesom školovanja (3+2+3). Osim toga zanimanje za kadrove koji su završili studijski program Biologije i ekologije mora i Morskog ribarstva, te studija Akvakulture, pokazuju znanstvene institucije koje se u Hrvatskoj bave istraživanjem mora (Institut za oceanografiju i ribarstvo Split, Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, Zavod za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković), gdje su neki završeni studenti i zaposleni. Zanimanje su pokazale i županijske službe primorskog dijela Hrvatske, gdje je na poslovima zaštite okoliša, te morskog ribarstva također zaposlen određeni broj završenih studenata navedenih studija. Obzirom da je predloženi program doktorskog studija u skladu s nacionalnim dugoročnim i kratkoročnim strateškim prioritetima Republike Hrvatske u kojima je Jadransko more navedeno kao jedan od prioriteta istraživanja, to očekujemo da će ovakvi kadrovi biti sve potrebniji u svrhu planiranja i ostvarenja gospodarskog razvoja Republike Hrvatske.

http://umb.edu/

http://www.hcmr.gr/

http://www.biologia.unile.it/

http://www.cu.edu.tr/Content/Asp/English/index.asp

http://www.ifremer.fr/


2. Opći dio

Naziv PRIMIJENJENE ZNANOSTI O MORU

Znanstvena područja, polja i grane

Znanstveno područje prirodnih znanosti, polje biologija

Predlagači Sveučilišni studijski centar za studije mora Sveučilišta u Splitu, Odjel za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku i Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split

Nositelji

Izvođači Sveučilišni studijski centar za studije mora Sveučilišta u Splitu, Institut za oceanografiju i ribarstvo Split, sastavnice Sveučilišta u Dubrovniku

Trajanje Tri godine (najdulje 5 godina)

ECTS 180

Institucijska strategija razvoja

Sveučilište u Splitu u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo organizira i provodi dodiplomske i diplomske studije Biologija i ekologija mora i studij Morsko ribarstvo, a Sveučilište u Dubrovniku studij Akvakulture. Dosadašnja iskustva s ovih studija se mogu ocijeniti vrlo pozitivnom ocjenom sa strane nastavnika i studenata. Analiza dosadašnjeg razdoblja postojanja studija ukazuje na trend podizanja kvalitete nastave i uvjeta studiranja. Zanimanje srednjoškolaca za ove studije je konstantno visoko (omjer prijavljenih učenika na razredbeni ispit i broja studenata koji se prima je svih ovih godina oko 3:1). Važno je napomenuti da su studiji izašli iz lokalnih okvira, te studenti osim iz cijele Dalmacije dolaze iz Pule, Rijeke, Zagreba, Osjeka, kao i iz drugih zemalja (Slovenija, Makedonija). Kako završeni studenti pokazuju veliki interes za nastavkom školovanja, a uzimajući u obzir i potrebu cjeloživotnog obrazovanja, te potrebu za obrazovanjem kadra iz područja koje je uvršteno u prioritete RH, mišljenja smo da je predloženi doktorski studij logičan nastavak školovanja na postojeće studije. S druge strano predloženi program sadržajno pruža mogućnosti upisa i za studente s drugih srodnih studija. Doktorski programi se trebaju organizirati samo u područjima u kojima postoji kritičan broj kvalitetnih mentora. U Institutu za oceanografiju i ribarstvo i sastavnicama Sveučilišta u Dubrovniku, u prvom redu Odjela za akvakulturu i Institutu za more i priobalje, djeluje 50-tak znanstvenika od docenata, odnosno znanstvenih suradnika do redovitih profesora, odnosno znanstvenih savjetnika, od kojih


ih je veći broj aktivno uključen u nastavu na preddiplomskim, diplomskim i podlijediplomskim studijima. Jednako imaju iskustva i u vođenju znanstvenih novaka, jer se u tim institucijama obrazuje oko 30 znanstvenih novaka. Svi ovi podatci govore u prilog nastojanjima MZOŠ da se znanstvenici uključe i u visokoškolsko obrazovanje. Obzirom na važnost Jadranskog mora za razvoj države i nedostatak kadra koji se bave primijenjenim znanostima o moru, to smo mišljenja da predloženi doktorski studij predstavlja značajan doprinos razvoju ovih znanosti. U navedenim znanstvenim institucijama i Odjelu Akvakulture Sveučilišta u Dubrovniku studentima će biti dostupna sva potrebita oprema za izradu njihovih doktorskih radova.

Inovativnost doktorskog programa

Interdisciplinarnost Tijekom studija studenti će biti u kontaktu sa svim područjima znanosti o moru, od kemijske, fizičke i biološke oceanografije, te ribarstva i marikulture. Osim toga u program predloženog studija su uključeni biotehnološki (tehnologija uzgoja i prerade proizvoda mora) i društveni predmeti (pravni, sociološki i ekonomski) koje je neophodno poznavati da bi se pravilno moglo upravljati morem i priobaljem. U tom smislu interdisciplinarnost je jedna od temeljnih odrednica predloženog programa. Kolaborativnost Predloženi doktorski studij je organiziran na način da je u izvođenje programa, osim sastavnica Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Dubrovniku, uključen i IOR- Split, najveći znanstveni institut koji se bavi istraživanjem mora. Na nacionalnoj razini studij će biti povezan i sa srodnim studijima drugih sveučilišta s mogućnošću slušanja izbornih predmeta i prenošenja ECTS bodova. U izvođenje nastave na studiju su uključeni i profesori s nekoliko Sveučilišta iz Sjedinjenih Američkih država, Grčke, Italije, Turske i Francuske s ciljem da se uspostave odnosi na međunarodnoj razini koji bi doprinijeli i organiziranju međunarodnog studija. Partnerstvo s privatnim sektorom Partnerstvo je uspostavljeno s privatnim sektorom koji posjeduje ribarsku flotu, pogone za očuvanje i preradu ribe i ostalih proizvoda iz mora, mrijestilišta i uzgajališta riba i školjkaša, te tovilišta tuna u kojima se studenti mogu upoznati s tehnološkim procesima koji se primjenjuju u Hrvatskoj, kao i utjecaju njihovih proizvodnih procesa na okoliš (popis u točki 4.7.)

Uvjeti za upis Upis u prvu godinu doktorskog studija uključuje sljedeće dokumente/izjave:

- Obrazac sveučilišta za upis na doktorski studij - Pismenu izjavu o razlozima za upis na doktorski studij (opis svog

znanstvenog interesa, planovi u budućnosti) - Službeni prijepis ocjena (završen studij) s relevantnog diplomskog

studija, prosjek najmanje 3,6. Iznimno se mogu upisati pristupnici


koji imaju prosjek manji od 3,6, a veći ili jednak 3.0, ali u tom slučaju pristupnik mora priložiti 2 relevantne preporuke od kojih jedna mora biti od voditelja diplomskog rada

- Razgovor s Povjerenstvom za upis na studij Studenti se biraju putem javnog natječaja i analize gore navedenih dokumenata/izjava.

Kompetencije koje se stječu završetkom studija

1. Iskustva stečena kroz sudjelovanja u znanstvenim projektima u znanstvenim institucijama i sastavnicama sveučilišta

2. Znanje stečeno iz određene grane znanosti o moru, ovisno o interesima studenta

3. Interdisciplinarno znanje i vještine koji omogućava kritičku analizu i kreativno nalaženje riješenja za potrebe integralnog upravljanja morem i priobaljem

4. Razvijanje biotehnoloških procesa iskorištavanja potencijalno obnovljivih bogatstava mora

5. Sposobnost primjene specifičnih znanja u praksi 6. Sposobnost rada u interdisciplinarnim timovima za rješavanje

određenih problema u okviru zaštite i upravljanja morem i priobaljem

Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

Doktor znanosti (dr.sc.) iz područja prirodnih znanosti, polja biologije (znanosti o moru), ekvivalent Ph.D.


3. Opis programa

3.1. Struktura i organizacija doktorskog programa

Program doktorskog studija iz Primijenjenih znanosti o moru uključuje nastavnu i samostalnu istraživačku komponentu pod nadzorom mentora (voditelja). Upis u prvu godinu doktorskog studija uključuje sljedeće dokumente/izjave:

• obrazac sveučilišta za upis na doktorski studij • službeni prijepis ocjena (završeni studij), prosjek najmanje 3,6. Iznimno se mogu

upisati i pristupnici s prosjekom većim ili jednakim 3,0, ali uz obvezno prilaganje 2 relevantne preporuke, od kojih jedna mora biti od voditelja diplomskog rada.

• pismenu izjavu o razlozima za upis na doktorski studij s opisom svog znanstvenog interesa

• razgovor s Povjerenstvom za upis na studij U 1. godini doktorskog studija studenti moraju odslušati obvezne i izborne predmete. Tijekom nastave iz obveznih predmeta studenti se uključuju u rad relevantnih laboratorija zbog učenja što većeg broja laboratorijskih metoda i upoznavanja sa istraživanjima znanstvenika koji su mogući potencijalni mentori. Studenti dobivaju savjetnika koji ih savjetuje tijekom prve godine studija. Najkasnije nakon 1. godine studija izabire se mentor i uz njegovu pomoć se planira tijek studija do završetka. Tijekom 2. godine student ima obvezu izraditi seminarski rad (kvalifikacijski postupak) iz teme doktorskog rada koju javno iznosi pred tročlanim povjerenstvom kojeg imenuje Vijeće doktorskog studija.

• povjerenstvo provjerava sposobnost kritičke analize znanstvene literature koju student koristi za izradu seminara, donošenja mišljenja o kvaliteti i važnosti rezultata, testira sposobnost studenta da definira znanstveni problem i predloži mogući plan njegova rješenja.

U razdoblju nakon pozitivno ocijenjenog seminarskog rada (2. i 3. godina doktorskog studija) i prihvaćanja teme doktorskog rada student se uključuje u rad na tekuće znanstveno-istraživačke projekte kroz koje će izraditi i obraniti doktorski rad. Popis znanstveno-istraživačkih projekata koji su u tijeku, a kroz koje se pristupnici mogu uključiti u rad i izraditi doktorat su dati pod točkom 4.3. Treba napomenuti da će pristupnici koji se opredijele za izradu rada iz područja marikulture biti uključeni u projekte Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku, iz područja ribarstva u projekte Instituta za oceanografiju i ribarstva u Splitu, a iz područja biologije i ekologije mora u projekte Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu ili Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.


• odabire se rad koji se može završiti tijekom dvije godine • sudjelovanje kandidata na različitim skupovima, seminarima i radionicama, koji su

usko vezani uz područje njegovog rada • doktorski kandidat mora objaviti najmanje 1 rad u časopisima koji se citiraju u Web of

Science (WoS) prije obrane doktorskog rada • kandidat mora biti prvi autor na najmanje jednom znanstvenom radu objavljenom u

WoS časopisima ili časopisima s memeđunarodnom recenzijom • izrada i obrana doktorskog rada • doktorski rad mora sadržavati rezultate kvalitetnog, originalnog istraživanja • osnivanje povjerenstva za obranu doktorskog rada (obično 3 člana), uz obvezu da

najmanje jedan član povjerenstva bude izvan institucija koje organiziraju studij • kandidat, mentor ili netko od članova povjerenstva može sazvati sjednicu povjerenstva

kad god žele, a povjerenstvo u svakom trenutku može zaustaviti postupak ako se pokaže da projekt nema potencijal za stjecanje doktorata

• obrana doktorata se može ponoviti samo jednom

D O K T O R S K I S T U D I J : P R I M J E N J E N E Z N A N O S T I O M O R U

3.2. Popis obveznih i izbornih predmeta

3.2.1. OBVEZNI PREDMETI

I. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava ECTSPZMO01 Uvod u primijenjene prirodne znanosti o moru 30 5PZMO02 Uvod u društvene znanosti o moru 30 5PZMO03 Uvod u biotehničke znanosti o moru 30 5PZMO04 Integralno upravljanje obalnim područjem 30 5PZMO05 Metode znanstveno-istraživačkog rada 30 5UKUPNO: 150 25

3.2.2. IZBORNI PREDMETI

3.2.2.1. STATISTIKA

II. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava * ECTSPZMI01 Statističke metode i obrada podataka* 20 4UKUPNO: 20 4

* Navedeni kolegij obvezatno upisuju studenti koji ga tijekom dodiplomskog i diplomskog studija nisu položili.

3.2.2.2. INTEGRALNO UPRAVLJANJE MOREM I PRIOBALJEM

II. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava ECTSPZMI02 Nacionalna strategija razvoja otoka i priobalja 20 4PZMI03 Socio ekonomski i antropogeni utjecaji u obalnom području 20 4PZMI04 Demografske značajke hrvatskog priobalja i otoka 20 4PZMI05 Međunarodno pravo mora 20 4PZMI06 Legislativa u području zaštite okoliša i ribarstva 20 4PZMI07 Ekonomika zaštite okoliša 20 4PZMI08 Ekonomija morskih bogatstava 20 4PZMI09 Ekonomija priobalja i otoka 20 4PZMI10 Kulturna baština obalnog područja 20 4PZMI11 Onečišćenje mora 20 4PZMI12 Studije o utjecaju na okoliš 20 4PZMI13 Balastne vode 20 4PZMI14 Onečišćenje brodovima 20 4PZMI15 Urbanizam, graditeljstvo i litoralizacija 20 4PZMI16 GIS u primijenjenim znanostima o moru 20 4UKUPNO: 300 60

11


3.2.2.3. BIOLOGIJA I EKOLOGIJA MORA

II. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava ECTSPZMI17 Konzervacijska ekologija 20 4PZMI18 Kruženje tvari i protok energije u morskim ekosustavima 20 4PZMI19 Mikrobni procesi u moru 20 4PZMI20 Embriologija i genetika morskih organizama 20 4PZMI21 Štetne fitoplanktonske cvatnje 20 4PZMI22 Klimatske promjene i morski ekosustavi 20 4PZMI23 Dinamika populacija morskih organizama 20 4PZMI24 Zaštićena morska područja 20 4PZMI25 Ekološko modeliranje 20 4PZMI26 Metode u ekologiji 20 4UKUPNO: 200 40

3.2.2.4. MORSKO RIBARSTVO

II. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava ECTSPZMI27 Gospodarenje živim bogatstvima mora 20 4PZMI28 Održivi ribolov i njegovo reguliranje 20 4PZMI29 Utjecaj ribolova na zajednice u moru 20 4PZMI30 Biologija i ekologija iskorištavanih vrsta 20 4PZMI31 Jadranska ihtiofauna 20 4PZMI32 Otrovni organizmi u moru 20 4PZMI33 Primjena oceanografije u ribarstvu i marikulturi 20 4PZMI34 Prehrambeni proizvodi morskog podrijetla i njihova tehnologija 20 4PZMI35 Mikrobiološki i toksikološki aspekti higijenske ispravnosti hrane

morskog podrijetla 20 4

PZMI36 Marketing u ribarstvu 20 4PZMI37 Sirovine morskog podrijetla u kemijskoj industriji i medicini 20 4PZMI38 Povijesni pregled istraživanja mora i morskog ribarstva 20 4UKUPNO: 240 48

3.2.2.5. MARIKULTURA

II. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava ECTSPZMI39 Trendovi u marikulturi 20 4PZMI40 Biologija, ekologija i uzgoj novih planktonskih vrsta u marikulturi 20 4PZMI41 Kontrolirana reprodukcija morskih organizama 20 4

12


PZMI42 Genetičke metode u akvakulturi 20 4PZMI43 Uzgoj morskih beskralješnjaka 20 4PZMI44 Uvođenje novih vrsta u marikulturu 20 4PZMI45 Biološko-ekološke značajke uzgajanih školjkaša 20 4PZMI46 Hranidba riba u marikulturi 20 4PZMI47 Fiziologija organizama u marikulturi 20 4PZMI48 Biologija i uzgoj rakova 20 4PZMI49 Sinergijski aspekti marikulture i ribarstva 20 4PZMI50 Marikultura i okoliš 20 4PZMI51 Patologija morskih organizama 20 4UKUPNO: 260 52

3.3. Obvezatne i izborne aktivnosti

Obvezatne aktivnosti su istraživački rad koji rezultira izradom doktorskog rada, seminari, polaganje ispita iz potrebnog broja kolegija, te druge znanstvene aktivnosti vezane za objavljivanje radova, odlazak na skupove, radionice i slična usavršavanja. Za završetak doktorskog studija svaki student mora steći 180 ECTS kako sljedi:

• 45 ECTS bodova za nastavne sadržaje koje upisuje u dogovoru sa savjetnikom vodeći računa o tome da predmeti budu vezani uz tematiku budućeg doktorskog rada. Kako je predloženi doktorski program izrazito multidisciplinaran kolegiji su razvrstani u 4 skupine kako je prikazano pod točkom 3.2.

• 15 ECTS bodova za javno obranjen seminarski rad • 30 ECTS bodova student može steći objavljivanjem znanstvenih autorskih ili koautorskih

radova, za sudjelovanje na seminarima, skupovima, radionicama, okruglim stolovima i slično. Kriterij za njihovo izražavanje u ECTS bodovima: a) radovi u časopisima: broj bodova = (20 ECTS - autorski redoslijed) x 1 (WoS časopisi) ili 10 (časopisi s međunarodnom recenzijom ili WoS sažetak, i sl.); b) edukacija u renomiranoj znanstvenoistraživačkoj ustanovi: 1 mjesec = 5 ECTS bodova, c) prezentacija na znanstvenom skupu: međunarodni skup, rad in extenso = 5 ECTS bodova; međunarodni skup, sažetak = 3 ECTS boda; domaći skup, rad in extenso = 2 ECTS boda; domaći skup, sažetak = 1 ECTS bod; d) sudjelovanje na znanstvenim i stručnim radionicama = 5 ECTS bodova.

• 90 ECTS bodova izrada doktorskog rada koji mora sadržavati rezultate kvalitetnog, originalnog istraživanja iz kojega pristupnik mora objaviti najmanje jedan rad u WoS časopisima prije obrane.

13


3.4. Opis predmeta

3.4.1. OBVEZNI PREDMETI

Naziv predmeta UVOD U PRIMJENJENE PRIRODNE ZNANOSTI U MORU

Kod PZMO01

Vrsta Predavanja, auditorne vježbe, seminarski radovi

Razina Doktorski studij – obvezni predmet

ECTS 5 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Mladen Šolić, Dr. sc. Ivica Vilibić, Dr. sc. Tomislav Zvonarić, Dr. sc. Danijela Bogner

Kompetencije koje se stječu

Studenti stječu temeljna znanja iz fizike, geologije, kemije, biologije i ekologije mora, neophodna za razumijevanje funkcioniranja morskih ekosustava

Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz ekologije, biologije, fizike, kemije i geologije

Sadržaj Primijenjena znanja iz fizika mora, Primjenjena znanja iz geologija mora, Primjenjena znanja iz kemija mora, Primjenjena znanja iz biologije i ekologija mora. Morski ekosustavi.

Preporučena literatura

Levinton, J.S. 1995. Marine Biology, Function, Biodiversity, Ecology. Oxford Univ. Press. 420 p. Tait, R.V. and F.A. Dipper. 1998. Elements of Marine Ecology. Butterworth-Heinemann, Oxford. 462 p. Mala internet škola oceanografije, http://skola.gfz.hrSeibold,E. & Berger, W.H.: The Sea Floor. An introduction to Marine Geology. Springer Verlag, Berlin, 1996. J. Millero and M.L.Sohn: CHEMICAL OCEANOGRAPHY, 2nd edit. (Marine Science) CRC Press 1992. P.J.Wangersky: MARINE CHEMISTRY: The Handbook of Environmental Chemistry, Vol.5 Water Pollution - Part D, Springer-Verlag Berlin Heidelberg New York, 2000.

Dopunska literatura Članci u časopisima i sadržaji na internetu koji se odnose na problematiku biologije, ekologije, fizike, kemije i geologije mora

Oblici provođenja nastave

Nastava koncentrirana u blokove Kombinirani oblici provođenja: frontalna predavanja; seminarski rad; gledanje video priloga diskusija i zaključivanje; grupno rješavanje problema, pokazne i auditorne vježbe. Korištenje modernih tehnologija (power point prezentacije, video materijali)

Način polaganja ispita

Praćenje i vrednovanje aktivnosti studenata u obavljanju zadataka. Završni ispit

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski Mogućnost prilagođavanja na engleski jezik

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Provođenje anketa s prikladnim pitanjima o usvojenim znanjima i vještinama, načinima provođenja nastave, sugestijama za poboljšanje nastave.

14

http://skola.gfz.hr/


Naziv predmeta UVOD U PRIMJENJENE DRUŠTVENE ZNANOSTI O MORU

Kod PZMO02



ECTS 5 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Ognjen Čaldarović, Prof. dr. sc. Vesna Barić Punda , Akademik prof. dr. sc. Davorin Rudolf


Polaznici se osposobljavaju za razumijevanje najznačajnijih društvenih aspekata korištenja mora u obalnom i otočkom području.

Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz društvenih znanosti

Sadržaj Polaznicima će se objasniti osnovni principi primjene društvenih znanosti u području obalnog pojasa, načini korištenja i razumijevanja mora, percepcija mora i obalnog pojasa kao resursa i dijela prirode. Ukazat će se na osnovne elemente pristupa koji su u okviru društvenih znanosti razvijeni u proučavanju fenomena vezanih uz more i obalni pojas.


1. Čaldarović, O. (1995). Socijalna teorija i hazardni život. Rizici i suvremeno društvo. Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, Biblioteka časopisa "Socijalna ekologija"

2. Čaldarović, O. (2001), “Socio-Economic Analysis of the Neretva Delta Area” (48 pp.), Regional Environmental Center Budapest/Zagreb Zagreb, June 2001.

3. Čaldarović, O. (2001), “The Research on the Awareness on the Need to Protect the Natural Habitat Between Different Interest Groups in the Neretva Delta Area”, (2001) Regional Environmental Center Budapest/Zagreb, May 2001.

4. Čaldarović, O. (2004), “Costal Zone Management Plan (CZMP)-Sociological Aspects”(sa I. Zorić), Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Uprava za ribarstvo, Zagreb, 112 pp.

5. Čaldarović, O. (2004), “Demersal Fishing (Project ‘DemMon’) – sociological aspects” (sa I. Zorić), Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Uprava za ribarstvo, Zagreb, pp. 75

Dopunska literatura 1. Burningham, Kate (2000). Using the Language of NIMBY: A Topic for Research, Not an Activity for Researchers. Local Environment, 5(1):55–67.

2. Cutter, S.L. (1993). Living With Risk 3. Čaldarović, O. (1996). Socijalne dimenzije strukture ekologijskog rizika.

Sigurnost, 38(3):203−215. 4. Perrow, Charles (1983). Normal Accidents. New Haven: Yale University Press. 5. Supek, Rudi: Ispitivanje javnog mnijenja (razna izdanja). 6. Smerić, T. (1993). Osobni strahovi i percepcija opasnih stanja − reakcije na

hazardne situacije i stanja. Socijalna ekologija, 2(1):19−29. 7. Škanata, D. (1996). "Prezentacija rizika kao osnovni element komuniciranja o

rizicima". Socijalna ekologija. 5(2):197−213. 8. Walker Ch. et al., (eds.), Too Hot to Handle?, New Haven and London: Yale

University Press


Predavanja, seminari.


Pismeni i usmeni ispit.


Hrvatski, engleski.

Način praćenja Ocjenjivanje nastavnika, sadržaja nastave.

15


Naziv predmeta UVOD U BIOTEHNIČKE ZNANOSTI O MORU

Kod PZMO03

Vrsta Predavanja, konzultacije i seminarski rad


ECTS 5 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Perica Cetinić, Doc. dr. sc. Branko Glamuzina


Savladavanjem ovog predmeta stječu se znanja i vještine koje omogućavaju upoznavanje s morskim ribarstvom i marikulturom, odnosno sa suvremenim tehnologijama ulova, uzgoja i prerade ribe te njihovom ulogom i značajem u proizvodnji hrane i prehrani stanovništva.

Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz biotehničkih znanosti

Sadržaj Definicija, ciljevi i povijest morskog ribarstva, ribolova, akvakulture i tehnoloogije prerade i korištenja proizvoda živih bogatstava mora. Opća ocjena stanja hrvatskog ribarstva i akvakulture. Kodeks odgovornog ribolova i zajednička ribarska politika EU. Značajke živih bogatstava mora kao objekata ribolova, temelji njihovog pravilnog gospodarenja i utjecaj ribolova na njihovo recentno stanje. Osnovne značajke akvakulture, domestifikacija morskih organizama i temeljni principi modernog uzgoja. Interakcija ribarstva i marikulture: uzgojno ribarstvo i uzgoj temeljen na divljoj mlađi. Uloga i značaj morskog ribarstva i akvakulture u proizvodnji hrane i prehrani stanovništva. Prehrambene i zaštitne vrijednosti proizvoda živih bogatstava mora. Stanje akvakulture u svijetu i u Hrvatskoj. Strategija razvoja ribarstva i akvakulture Hrvatske i EU.


1. Gulland, J.A. 1971. The fish resources of the ocean. Fishing News Books, Ltd. Surrey, England;

2. Caddy et al. 1994. Review of the state of world marine fishery resources. FAO Fish. Tech. Pap. Rome, 355 pp.

3. Iversen E.S. 1996. Living Marine resources. Their Utilization and Management. Chapman & Hall. 403 pp

4. Pillay, T. V. R. 1995. Aquaculture principles and practicies. Fishing News Books. 5. Spare, P. and Venema, S. C. 1998: Introduction to tropical fish stock assessment,

Part 1: Manual, FAO Fisheries Technical Paper 306/1, 407 p. 6. Cetinić, P., J. Swiniarski, 1985: Alati i tehnika ribolova, Logos, Split, 655 p. 7. Sainsbury, J. C. 1996: Commercial fishing methods: an introduction to vessels

and gears, Fishing News Books, 359 p. 8. Šoša, B., 1989: Higijena i tehnologija prerade morske ribe, Školska knjiga,

Zagreb, 183 pp. 9. Perović, S., 2000: Prehrana ribom u zdravlju i bolesti, Zadar, 144 pp.

Dopunska literatura 1. Anonymus, 2002. Aspccts of Fish markets in the Adriatic Sea. AdriaMed Technical Documents, 10, Termoli, Italy: FAO and MiPAF.

2. Anonymus, 2005: Aktualni trenutak hrvatskog ribarstva, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprava ribarstva, Zagreb, 84 pp.

3. Anonymus, 1995: Kodeks odgovornog ribarstva, FAO ADRIAMED, Rim, 34 pp. 4. Swift, Donald R. 1993. Aquaculture Training Manual. Fishing News Books,

Oxford. 5. Barnabe, G. 1990. Aquaculture 1 and 2. Ellis Horwood Limited.


Predavanja, konzulacije i seminarski rad.


Pismeni i usmeni način


Hrvatski i engleski

16



Provođenje anketa s odgovarajućim pitanjima o usvojenim znanjima i vještinama, načinima provođenja nastave i sugestijama za njezino poboljšanje.

17


Naziv predmeta INTEGRALNO UPRAVLJANJE OBALNIM PODRUČJEM

Kod PZMO04

Vrsta Predavanja, seminari


ECTS 5 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Ivan Katavić, Prof. dr. sc. Anamarija Frankić


Studenti stječu teoretska i praktična znanja na razini interdisciplinarnog pristupa sveobuhvatnom planiranju, upravljanju i zaštiti obalnih resursa. Kroz konkretne primjere studenti se upoznaju s mogućnostima riješavanja problema putem integralnog upravljanja, i načinima održivog korištenja obalnim i morskim ekosistemima.

Preduvjeti za upis Poznavanje temeljnih socio-ekonomskih, fizikalnih i bioloških varijabli koje determiniraju društvene, gospodarske i prirodne procese u priobalju kao graničnom području. Temeljna znanja o obalnim resursima i korisnicima kao i o funkcioniranju obalnog ekosustava poželjno.

Sadržaj Priobalje kao specifičan ekosustav (interface teritorry) s obzirom na složenost i nepredvidivost obalnih sustava; Povezanost i ovisnost izmedju prirodnih resursa, gospodarskih i društvenih razvojnih procesa (urbanizacija, turizam, poljoprivreda, ribarstvo i s njima vezane aktivosti; Rastući pritisak korisnika; Zabrinutost za dugoročnu stabilnost i održivost; Pregled povijesnog razvoja, primjene tehnologija (e.g. GIS, remote sensing); Trendovi u svijetu s posebnim osvrtom na Europu, Mediteran i Jadran; Metodologija adaptiranog načina upravljanja ('adaptive management'), uz primjene trenutno najboljih znanosti i procesa edukacije i učenja; Optimalno korištenje prirodnih potencijala i zaštita resursa; Sektorski planovi razvoja i integralni pristup planiranju i upravljanju sektorskih aktivnosti; Analiza konflikata i evaulacija; Trošak-korist analiza, procjene utjecaja na okoliš, procjena društvene korisnosti; Prepoznavanje slabih točaka i sugestuje za unapređenje; Lekcije iz prošlosti: primjeri dobrih i loših programa i planova upravljanja obalnim prostorm; 35 godina pokušaja, uspjeha i promašaja; Budućnost i perspektive Integralnog planiranja.


1. Katavić. I. et al. (eds) 2005. Guidelines to marine aquaculture planning, integration and monitoring in Croatia. Project “Coastal zone management plan for Croatia, Zagreb, pp. 78.

2. Frankić, A. 2003. Integrated coastal management and sustainable aquaculture development in the Adriatic Sea, Croatia.

33.. Cicin-Sain, B. and R. W. Knecht (1999). Integrated Coastal and Ocean Management: Concepts and Practices. Washington, DC, Island Press.

4. Guidelines for Integrated Management of Coastal and Marine Areas. UNEP Regional Seas Reports and Studies, 161, UNEP/PAP/RAC Split, Croatia, 2002

55.. Approaches for zoning of coastal areas with reference to Mediterranean aquaculture, PAP/RAC, 1996

6. KKaayy,, RR.. CC..,, AAllddeerr,, JJ..:: CCooaassttaall PPllaannnniinngg aanndd MMaannaaggeemmeenntt,, LLoonnddoonn,, RRoouuttlleeddggee,, 11999999..

7. Vallega A. 1999. Fundamentals of integrated coastal management. Kluwer Academic Publishers, Boston, Massachusetts.

Dopunska literatura 1. Chua, T.E. 1993. Elements of integrated coastal zone management. Ocean and Coastal Management, 21:81-108.

2. COM/00/547.2000. 3. Scialabba, N.(Ed) 1998. Integrated coastal area management and agriculture,

forestry and fisheries. FAO Guidelines. Environment and Natural resources Service, FAO, Rome. 256p

4. Sorensen J.C. 1997. National and international efforts of integrated coastal management: Definitions, achievements, and lessons. Coastal Manage. 25(1): 3-41.

Oblici provođenja Teorijska predavanja (Power Point), Studentski seminari

18


nastave Terenska nastava


Pismeni test, seminarski radovi, analiza problema/projekata


Jezik poduke hrvatski ili engleski, u dogovoru s voditeljem studija i studentima


Na početku i kraju kolegija anketa provedena među studentima o stečenim kompetencijama i o izvođenju nastave.

19


Naziv predmeta METODE ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

Kod PZMO05



ECTS 5 ECTS

Nastavnik Doc. dr. sc. Melita Peharda Uljević


Studenti stječu temeljna znanja potrebna za samostalno i timsko sudjelovanje u znanstveno istraživačkom radu, od definiranja hipoteze, planiranja istraživanja do pisanja i izlaganja znastvenog rada.

Preduvjeti za upis Temeljna znanja stečena tijekom izrade diplomskog rada

Sadržaj Znanost i znanstvena istraživanja; znanstvena područja (polja, grane); znanstveno istraživanje s obzirom na metode i s obzirom na razinu i svrhu istraživanja; pretraživanje baza podataka; korištenje znanstvene literature; postavljanje i testiranje hipoteza; organizacija i provođenje istraživanja; materijal (uzorci) u istraživanjima; metode istraživanja; prikupljanje i obrada podataka; prikaz rezultata istraživanja; pisanje znanstvenog rada; priprema i objavljivanje rezultata; građa (poglavlja) i sadržaj izvornog znanstvenog članka; kategorizacija članaka; doktorski rad – građa (poglavlja), sadržaj, tehnika i oprema; prijava doktorskog rada; drugi oblici iznošenja znanstvenih informacija; priprema i sudjelovanje na kongresima.


1. Ford, D. 2000. Scientific method for ecological research. Cambridge University Press, Cambridge

2. Silobrčić, V. 1998. Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Medicinska naklada, Zagreb.

Dopunska literatura 1. Quinn, G.P. and M.J. Keough. 2002. Experimental design and data analysis for biologists. Cambridge University Press, Cambridge

2. McMillan, V.E. 1997. Writing papers in the biological sciences. Bedford Books, Boston

3. Znanstveni radovi Oblici provođenja nastave

Predavanja, seminari, analize znanstvenih istraživanja i radova, gostujuća predavanja znanstvenika o osobnim iskustvima izrade doktorskih radova i provođenja znanstvenih istraživanja


Aktivno sudjelovanje u radnim zadatcima, izrada seminarskog rada koji se sastoji od pisanja preglednog znanstvenog rada iz izabrane teme srodne mogućem doktorskom radu, završni ispit


Hrvatski i Engleski


Na početku i kraju kolegija anketa provedena među studentima o stečenim kompetencijama i o izvođenju nastave.

20


3.4.2. IZBORNI PREDMETI

Naziv predmeta STATISTIČKE METODE I OBRADA PODATAKA

Kod PZMI01


Razina Doktorski studij – izborni predmet

ECTS 4 ECTS

Nastavnik Doc. dr. sc. Branka Grbec


Stječe se potrebno znanje iz analize i obrade podataka što omogućava samostalno planiranje eksperimenta te statističko odlučivanje pri riješavanju specifičnih problema okoliša. Stečene kompetencije olakšavaju obradu podataka pri izradi seminarskih radova i/ili doktorskog rada.

Preduvjeti za upis Opća znanja iz matematike i statistike

Sadržaj Uvodna poglavlja statističke analize i obrade podataka. Planiranje eksterimenta, uzorkovanja i mjerenja u okolišu. Problem nedovoljnog prostorno-vremenskog uzorkovanja. Vizualizacija podataka. Postavljanje hipoteze i njeno prihvaćanje/odbacivanje (statistički testovi). Prilagođavanje teorijske razdiobe empirijskim podacima Određivanje parametara populacije. Primjena na podatke iz morkog ekosustava. Analiza variance. Analiza vremenskih serija i metode grupiranja podataka (faktorske analize).


1. Data Analysis Methods in Physical Oceanography, W.J. Emery and R.E.Thomson, ELSEVIER 2001.

2. Statistics for the environmental I i II, Water Related Issues, Edited by V. Barnett and K. Feridun Turkman; John Wiley and Sons, 1994.

Dopunska literatura 1. A.J. Underwood Experiments in ecology. Cambridge University Press, 1997.


Izrađuje se manji istraživački projekt vezan za analizu podataka iz morskog okoliša.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit se polaže pismeno


Hrvatski, engleski


Ankete/testiranja tijekom predavanja što će pomoći praćenju uspješnosti usvajanja gradiva

21


Naziv predmeta NACIONALNA STRATEGIJA RAZVOJA OTOKA I PRIOBALJA

Kod PZMI02

Vrsta Predavanja , seminari


ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Ivan Katavić, Dr. sc. Nenad Starc


Studenti se osposobljavaju za praćenje i vrednovanje društveno-ekonomskog razvoja na otocima i u priobalju.

Preduvjeti za upis Poznavanje osnova društveno-gospodarske razvojne politike i upravljanja regionalnim razvojem. Poželjno poznavanje prirodnih, gospodarskih i društvenih posebnosti otoka i priobalja.

Sadržaj Rast, razvoj i održivi razvoj; razvojne posebnosti otoka i priobalja; gospodarska i ekološka ograničenja i prednosti; nužnost upravljanja regionalnim razvojem; institucije razvojnog upravljanja; razvojni instrumenti i mjere; strateški otočni razvojni programi; model mješovitog gospodarstva kao osnova otočnog razvitka: ribarstvo, mediteranska poljoprivreda, turizam;praćenje i vrednovanje provedbe; indikatori provedbe.


1. Filipić P., Šimunović I. (1993): O ekonomiji obalnih područja EFST, Nacionalni program razvitka otoka

Dopunska literatura Znanstveni radovi, internet

Oblici provođenja nastave Interaktivna predavanja, Seminari, Terenska nastava

Način polaganja ispita Pismeni test, seminarski radovi


Hrvatski i/ili Engleski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Skupna analiza pismenih testova i seminarskih radova; Anketiranje studenata o kvaliteti nastave na kraju kolegija

22


Naziv predmeta SOCIO-EKONOMSKI I ANTROPOGENI UTJECAJI U OBALNOM PODRUČJU

Kod PZMI03



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Ognjen Čaldarović


Polaznici se osposobljavaju za kompleksnije razumijevanje sinergijskog djelovanja i učinaka socijalnih i ekonomskih elemenata u obalnom području.

Preduvjeti za upis Opće znanje iz društvenih znanosti

Sadržaj U ovom kolegiju polaznicima će se objasniti osnovni principi socijalne i ekonomske analize u području obalnog pojasa. Ukazati će se na osnovne elemente iz područja sociologije rizika te na praktične aspekte primjene socijalne i ekonomske analize.


1. Čaldarović, O. (1995). Socijalna teorija i hazardni život. Rizici i suvremeno društvo. Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, Biblioteka časopisa "Socijalna ekologija"

2. Čaldarović, O., Rogić, I., Subašić, D., ur. (1997). Kako živjeti s tehničkim rizikom. Zagreb APO−Agencija za posebni otpad.

Dopunska literatura 1. Burningham, Kate (2000). Using the Language of NIMBY: A Topic for Research, Not an Activity for Researchers. Local Environment, 5(1):55–67.

2. Cutter, S.L. (1993). Living With Risk 3. Čaldarović, O. (1996). Socijalne dimenzije strukture ekologijskog rizika.

Sigurnost, 38(3):203−215. 4. Čaldarović, O. (1995). "Opasnosti i javnost: informiranje i osobne reakcije prema

rizičnim situacijama". Socijalna ekologija. 4(2−3):191−205. 5. Čaldarović, O. (2001), “Socio-Economic Analysis of the Neretva Delta Area” (48

pp.), Regional Environmental Center Budapest/Zagreb Zagreb, June 2001. 6. Čaldarović, O. (2001), “The Research on the Awareness on the Need to Protect

the Natural Habitat Between Different Interest Groups in the Neretva Delta Area”, (2001) Regional Environmental Center Budapest/Zagreb, May 2001.

7. Čaldarović, O. (2004), “Costal Zone Management Plan (CZMP)-Sociological Aspects”(s I. Zorić), Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Uprava za ribarstvo, Zagreb, 112 pp.

8. Čaldarović, O. (2004), “Demersal Fishing (Project ‘DemMon’) – sociological aspects” (sa I. Zorić), Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Uprava zaribarstvo, Zagreb, pp. 75

9. Fukuyama, Francis (2003). Kraj čovjeka? Naša poslijeljudska budućnost. Posljedice biotehnološke revolucije. Zagreb: Izvori

10. Perrow, Charles (1983). Normal Accidents. New Haven: Yale University Press. 11. Rifkin, Jeremy (1999). Biotehnološko stoljeće. Trgovina genima u osvit vrlog

novog svijeta. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk i Hrvatsko sociološko društvo. 12. Smerić, T. (1993). Osobni strahovi i percepcija opasnih stanja − reakcije na

hazardne situacije i stanja. Socijalna ekologija, 2(1): 19−29. 13. Škanata, D. (1996). "Prezentacija rizika kao osnovni element komuniciranja o

rizicima". Socijalna ekologija. 5(2): 197−213. 14. Walker Ch. et al., (eds.), Too Hot to Handle?, New Haven and London: Yale

University Press Oblici provođenja nastave

Predavanja, seminari.


Pismeni i usmeni ispit.

Jezik poduke i mogućnosti

Hrvatski, engleski.

23


praćenja na drugim jezicima


Ocjenjivanje nastavnika, sadržaja nastave.

24


Naziv predmeta SOCIO-DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE HRVATSKIH OTOKA I PRIOBALJA

Kod PZMI04

Vrsta Predavanja, konzultacije, seminarski rad, terenski rad


ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Martin Glamuzina, Doc. dr. sc. Nikola Glamuzina


Stječe se znanje o dinamici i strukturi stanovništva, sociogeografskim karakteristikama otoka i priobalja. Migracije unutrašnje i vanjske vezane za geografske promjene u ovom prostoru. Stanovništvo i djelatnost: mediteranska poljoprivreda, ribarstvo, pomorstvo, marikultura, turizam i sl.

Preduvjeti za upis Opće kompetencije iz društvenih znanosti

Sadržaj Cilj kolegija je upoznavanje polaznika sa osnovnim demogeografskim kretanjima na hrvatskom priobalju (njegovu užem zaleđu) i otocima. Kroz kolegij bi se obradile sljedeće teme: razvoj naseljenosti kroz prošlost i procesi migracije kao i dominantne struktura stanovništva; promjene u gospodarskoj strukturi na području hrvatske jadranske obale; migracije iz unutrašnjosti (Zagore) prema obali, migracije otoci, obala i obrnuto; vanjske migracije i depopulacija nekih jadranskih otoka (korijeni, razlozi, mogućnosti revitalizacije); litoralizacija od 1945. do 1965, od 1965. do 1990. i u razdoblju od 1990. do 2005. godine; regionalne razlike (Istra, Kvarner, otoci); suvremeni gospodarski razvoj i demografsko oživljavanje otoka i nekih djelova priobalja kroz obnavljanje starih djelatnosti (mediteranska poljoprivreda, pomorstvo, ribarstvo) kao i razvoj turizma


1. Friganović, M., Demogeografija (stanovništvo svijeta), Školska knjiga, Zagreb, 1990.

2. Friganović, M., Demografska osnova i razvoj Šibenske regije, Acta Geogr. Croatica, Zagreb, 1992., 1-14.

3. Friganović, M., Neka demografska obilježja i problemi Zadarskih otoka, Zadar, 1976.

4. Friganović, M., The demographic situation in Croatia, Geoadria, 3, Zadar, 1998., 29-56.

5. Friganović, M., Promjene u dinamici stanovništva Hrvatske 1981.-1991. kao funkcija urbanizacije, Geografski glasnik, 54, Zagreb, 1992., 63-74.

6. Glamuzina, M., Glamuzina N., Promjene u biološkoj i ekonomskoj strukturi stanovništva Južne Hrvatske (Dalmacije) od 1948. do 1991., Geoadria, 1, Zadar, 1996., 17-34.

7. Glamuzina, M., Glamuzina, N., Suvremena geografska problematika otoka Lopuda i Koločepa, Geoadria, 4, Zadar, 1999., 89-100.

8. Glamuzina, M., Glamuzina, N., Socio-economic and demographic characteristics of remote south-eastern Adriatic Island, Naše more, 2001., vol. 48, 5-6.

9. Nejašmić, I., Stanovništvo hrvatskih otoka, Bibl. Zavoda za javno zdrsvstvo Županije Splitsko-dalmatinske, Split, 1999.

10. Nejašmić, I., Promjene u dobno-spolnom sastavu stanovništva istočnojadranskog otočja, Acta geographica Croatica, 27, Zagreb, 1992., 15-34.

11. Wertheimer-Baletić, A., Predvidiva demografska kretanja u Hrvatskoj, Ekonomija, 5, Zagreb, 1998./99., 551-560.

Dopunska literatura 1. Friganović, M., Migracije kao konstanta prostora, Acta geographica Croatia, Zagreb, 1998.

2. J. S. Siegel, Applied demography: applicationsto business, government, law, and public policy, San Diego, 2002.

3. Razni znanstveni časopisi iz područja demografije i gospodarstva Oblici provođenja nastave

Predavanja, konzulatcije, seminarski i terenski rad


Pismeno i usmeno

25



Hrvatski i engleski


Anketiranje polaznika u svrhu stjecanja uvida o usvojenim znanjima i vještinama, kao i dobivanje povratne informacije radi eventualnih promjena u radu.

26


Naziv predmeta MEĐUNARODNO PRAVO MORA

Kod PZMI05

Vrsta Predavanja, konzultacije, seminarski rad, terenski rad


ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Vesna Barić Punda , Akademik prof. dr. sc. Davorin Rudolf


Stječe se temeljno znanje o međunarodnom pravu mora

Preduvjeti za upis Opće kompetencije iz društvenih znanosti

Sadržaj Pojam i izvori međunarodnoga prava mora. Povijesni razvoj. Kodifikacija: 1930.,1958.,1960.,1973-1982. Prednosti i nedostaci najnovijeg razvoja prava mora.Konvencija UN o pravu moru (1982). Pravni status različitih dijelova mora, morskog dna i podzemlja. Pravni režimi. Unutrašnje morske vode. Arhipelaško more. Teritorijalno more. Vanjski pojas. Gospodarski pojas. Zaštićeni ekološko ribolovni pojas Republike Hrvatske. Epikontinentski pojas. Otvoreno more. Zona. Razgraničenje morskih i podmorskih prostora. Pregled međunarodne sudske i arbitražne prakse o morskim razgraničenjima. Granice Republike Hrvatske na moru. Tjesnaci i morski kanali. Znanstveno istraživanje mora. Zaštita i očuvanje morskog okoliša s posebnim osvrtom na Sredozemno i Jadransko more.Sustav rješavanja sporova u Konvenciji UN o pravu mora (1982).


1. D.Rudolf, Međunarodno pravo mora, Zagreb,1985 2. D. Rudolf, Morski gospodarski pojas u međunarodnom pravu, Split, 1988. 3. V. Đ. Degan, Međunarodno pravo mora i izvori međunarodnoga prava, Zagreb,

1989. 4. V. Ibler, Međunarodno pravo mora i Hrvatska, Zagreb, 2001. 5. V. Đ. Degan Međunarodno pravo mora u miru i u oružanim sukobima, Rijeka,

2002. 6. M. Seršić, Međunarodno-pravna zaštita morskog okoliša, Zagreb, 2003, 7. B. Vukas, The Law of the Sea, Leiden/Boston, 2004.

Dopunska literatura 1. D. Rudolf, Enciklopedijski rječnik međunarodnoga prava mora, Split, 1989. 2. Konvencija UN o pravu mora (1982), Narodne Novine – Međunarodni ugovori,

9/2000 Oblici provođenja nastave

Predavanja, konzulatcije, seminarski rad


Usmeni završni ispit


Hrvatski i engleski


Pisani radovi, anketiranje studenata, redovita suradnja nastavnika u analizi izvođenja nastave i rezultata na ispitima

27


Naziv predmeta LEGISLATIVA U PODRUČJU ZAŠTITE MORSKOG OKOLIŠA

Kod PZMI06

Vrsta Predavanja, konzultacije


ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof.dr.sc. Branka Milošević Pujo


Stječu se znanja iz područja međunarodnog prava mora koja se odnose na spriječavanje onečišćenja i građansku odgovornost ako do onečišćenja dođe

Preduvjeti za upis Osnovne kompetencije iz legislative

Sadržaj Temeljna načela zaštite morskog okoliša;međunarodne organizacije i zaštita morskog okoliša;globalni i regionalni pristup u zaštiti morskog okoliša;izvori onečišćenja mora , onečišćenje s brodova , onečišćenje potapanjem ,onečišćenje s kopnenih izvora, onečišćenje djelatnostima u podmorju , onečišćenje iz zraka ili putem zraka;posebno zaštićena područja;odgovornost za onečišćenje morskog okoliša.


1. M. Seršić, Međunarodno pravna zaštita morskog okoliša; Zagreb 2003 2. O. Horvat Lončarić Pravo okoliša, Zagreb 2003 3. V. Ibler Međunarodno pravo mora i Hrvatska, Zagreb 2001

Dopunska literatura 1. P.W.Birnie,A.E.Boyle Internacional Law and Environment,Oxford,New York 1992.

2. D. Rudolf: Međunarodno pravo mora Zagreb 1985 Oblici provođenja nastave

Predavanja


Usmeno


Hrvatski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe

Ankete studenata

28


Naziv predmeta EKONOMIKA I ZAŠTITA OKOLIŠA

Kod PZMI07

Vrsta Predavanja, konzultacije, seminari


ECTS 4 ECTS

Nastavnik Doc. dr. sc. Maja Fredotović


Student stječe znanja o principima i vrijednosti okoliša. Student razvija vještine primjene metoda procjene vrijednosti okoliša odnosno utjecaja koji razvojni projekti i strategije mogu imati na okoliš. Student se osposobljava za interdisciplinarni timski rad.

Preduvjeti za upis Opće kompetencije iz ekonomskih znanosti

Sadržaj Okoliš, zaštita okoliša; ekonomika okoliša. Pojam javnog dobra. Ekološko dobro kao javno dobro. Vrijednost okoliša kao javnog dobra. Vlasnička prava i okoliš. Eksternalije: pojam, procjena, internalizacija. Tržište i eksternalije. Elementi vrijednosti okoliša. Metode utvrđivanja gospodarske vrijednosti okoliša i procjene ekoloških šteta. Razvojni projekti i procjena utjecaja na okoliš. Strateška procjena utjecaja na okoliš. Ekonomika prirodnih resursa: obnovljivi resursi, teško obnovljivi i neobnovljivi resursi, mjerenje i rješavanje problema ograničenosti resursa. Zaštita okoliša. Politika zaštite okoliša. Instrumenti politike zaštite okoliša.


1. Črnjar, M.: Ekonomika i politika zaštite okoliša, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Glosa Rijeka, Rijeka, 2002.

2. Markandya, A.; Harou, P.; Bellu, L.G.; Cistulli, V.: Environmental Economics for Sustainable Growth - A Handbook for Practitioners, Edward Elgar Publishing Limited, Chetlenham, UK, 2002.

Dopunska literatura 1. Kessler, J.J. et al.: Booklet with theoretical background to Strategic Environmental Analysis (SEAN), SNV Netherlands Development Organisation, Breda, The Netherlands, 2002.

2. Pearce, D.; Pearce, C.; Palmer, C.: Valuing the Environment in Developing Countries, Edward Elgar Publishing Ltd., Cheltenham, 2004.


Predavanja / Seminari / Samostalni zadatak Konzultacije


1. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave 2. Prezentacija samostalnog zadatka 3. Usmeni ispit


Nastava se provodi na hrvatskom jeziku, a moguće i engleskom jeziku.


Mišljenje studenata o kvaliteti putem ankete. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete povremeno surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Eksterna evaluacija od strane agencije na razini RH koju formira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

29


Naziv predmeta EKONOMIJA MORSKIH RESURSA

Kod PZMI08



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Dr.sc. Alexis J. Conides


Stječu se znanja o ekonomiji živih morskih resursa i organiziranju i provođenju socio-ekonomskih istraživačkih projekata

Preduvjeti za upis Matematika, statistika, biologija moraa

Sadržaj Elementi socio-ekonomskih analiza morskih resursa. Metode prikupljanja podataka. Metode analize podataka.Ekonomske strategije i ciljevi. Institucijska pitanja i elementi. Ekonomija ribarstva i akvakulture. Prirodni resursi i ekonomija. Primjeri: a) Ekonomika akvakulturnih projekata i ribarstva i b)Ekonomija zaštićenih područja


1. Natural Resource and Environmental Economics, 2003. Roger Perman et al., FT Prentice Hall, ISBN: 0273655590

2. Natural Resource Economics, 1990. Philip A. Neher. Cambridge University Press. ISBN: 0521311748

3. Environmental and Natural Resource Economics, 2005. Tom Tietenberg. Addison Wesley, ISBN: 0321311523

4. Policy Instruments for Environment and Natural Resource Management, 2001. Thomas Sterner, Resources for the Future

Language, ISBN: 1891853120 Dopunska literatura Znanstveni radovi, internet


Predavanja, ispiti, seminari


Pismeno(test) i usmeno

Jezik poduke Engleski


Provođenje ankete među studentima

30


Naziv predmeta EKONOMIJA PRIOBALJA I OTOKA

Kod PZMI09

Vrsta Predavanje, konzultacije


ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Ivo Ban


Ovladati teorijskim i praktičnim spoznajama o ekonomiji priobalja i otoka, ukazati na svjetska iskustva i suvremene tendencije s posebnim osvrtom na Sredozemlje, Jadran te hrvatska iskustva

Preduvjeti za upis Osnove ekonomskih znanosti

Sadržaj Pojmovno određivanje ekonomije priobalja i otoka. Povijesni razvoj, teorijska gledišta. Prostor – temeljni činitelj. Posebnosti, spajanje kopna i mora, povijesni, socio-ekonomski i politički uvjeti, prirodni uvjeti i resursi, prirodna osjetljivost, ekološki zahtjevi. Kontaktna funkcija, posrednička funkcija, graničarska funkcija, otvorenost, strateška funkcija, polistrukturna funkcija. Održivi razvitak, planiranje razvoja, upravljanje razvojem, razvojni rizici. Stupanj očuvanja prirodnog sustava. Odnos ekonomskog i prirodnog sustava. Pozitivni i negativni svjetski primjeri, uzroci i posljedice. Suvremene tendencije u svijetu. Iskustva na Sredozemlju i jadranskom priobalju. Stanje na hrvatskoj obali i otocima, izgledi za budućnost.


1. Filipić, P. & Šimunović, I., O ekonomiji obalnih područja – planiranje i upravljanje, Ekonomski fakultet Split, Split, 1993.

2. Penning-Roswell, E., Economics of Coastal Management, John Wiley & Sons, New York, 1994.

3. Turner, R.K., Bateman, I.J., & Adger, W.N. (Editors), Economics of Coastal and Water Resources: Valuing Environmental Functions (Studies in Ecological Economics), Springer, 1998.

4. Kay, R., Coastal Planning and Management, Spon Press, London, 1999. 5. Cicin-Sain, B., Pavlin, I. & Belfiore, S., Sustainable Coastal Management: A

Transatlantic and Euro-Mediterranean Perspective, NATO Science Service: IV Earth and Environmental Sciencem – Vol. 12, Springer, 2002.



Predavanja, seminari


Usmeni ispit

Jezik poduke Hrvatski i engleski


Anketa

31


Naziv predmeta KULTURNO-UMJETNIČKA BAŠTINA ISTOČNOJADRANSKOG OBALNOG

PODRUČJA Kod PZMI10



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Antun Karaman


Nakon apsolviranog gradiva polaznik će steći temeljno znanje o bogatstvu i raščlanjenost kulturno-umjetničke baštine na hrvatskoj jadranskoj obali u razdoblju od antike do današnjih dana.

Preduvjeti za upis Nema.

Sadržaj Kulturna baština i umjetnost antičkog razdoblja. Ranokršćanska umjetnost i umjetnički oblici u predromaničkom razdoblju.Pojava romanike i njeni učinci u slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi od 11.-14.st. Umjetnost gotike i tvrdokornost gotičkih prežitaka u 15. i 16.st.Umjetnost renesanse i manirizma.Dubrovačka renesansna slikarska škola. Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac. Barokna umjetnost. Oskudno vrijeme klasicizma i buđenje nacionalnog zanosa. Vlaho Bukovac, M.C.Medović. Emanuel Vidović i Ivan Meštrović vjesnici modernih vremena. Dubrovački koloristi i splitski majstori tonskog slikarstva.Slikarstvo i kiparstvo druge polovice 20.st.


1. Nenad Cambi, Antika,Naklada Ljevak, Zagreb 2002. 2. Radovan Ivančević, Umjetničko blago Hrvatske, ITP Motovun, Zagreb, 1993. 3. Enciklopedija hrvatske likovne umjetnosti, pojedina poglavlja. Razni autori, Les

arts en Croatie, L Oeil,Paris, 1998 4. Radoslav Tomić,Barokno slikarstvo u Dalmaciji 5. Grgo Gamulin, Hrvatsko slikarstvo 19.st, Naprijed , Zagreb, 1995. 6. Grgo Gamulin, Hrvatsko slikarstvo na prijelazu iz 19. u 20.st.,Naprijed Zagreb,

1995. 7. Grgo Gamulin, Hrvatsko slikarstvo 20.st.- 1 i 2 , Naprijed Zagreb,1987/88

Dopunska literatura 1. Joško Belamarić, Split-Od carske palače do grada, Split 1998. 2. Igor Fisković, Renesansno kiparstvo 3. Antun Karaman, Kolorizam dubrovačkog slikarskog kruga, doktorski rad.1996. 4. Vera Kružić Uchytil, Vlaho Bukovac 5. Vera Kružić Uchytil, Mato Celestin Medović 6. Grgo Gamulin, Kiparstvo u Hrvatskoj do 1950. 7. Antun Karaman, Kolorizam dubrovačkog slikarskog kruga, doktorski rad, 1996.


Predavanja kombinirana s video projekcijama, prezentacija seminarskih radova , kolokviji, diskusija


Pismeno (test) i usmeno


Hrvatski, mogućnost konzultacija na engleskom, francuskom i talijanskom jeziku


Precizno provođenje Izvedbenog programa i plana rada, provjera znanja kolokvijima (pisanim testovima) Provođenje ankete među studentima

32


Naziv predmeta ONEČIŠĆENJE MORA

Kod PZMI11

Vrsta Predavanja, seminari, auditorne vježbe, praktični rad u laboratoriju


ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Nada Krstulović, Dr.sc. Tomislav Zvonarić


Studenti će steći saznanja o promjenama koje u moru izazivaju pojedine grupe zagađivala, te će moći sudjelovati u radu tima koji se bavi procjenama utjecaja na okoliš.

Preduvjeti za upis Temeljna znanja o ekosustavu mora

Sadržaj Izvori onečišćenja mora. Mikrobiološka onečišćenja mora, organska zagađivala i teške kovine. Utjecaj zagađivala na ekosustav mora (postojanost u morskom okolišu, toksičnost i drugi štetni utjecaji, akumulacija u organizmima i sedimentu, biološke transformacije kojima nastaju štetne tvari, štetni utjecaji na sadržaj kisika u moru). Biomonitoring, bioindikatori i biomarkeri.


R.B. Clark, R.B. (2001). Marine Pollution, (Fifth Edition), Clarendon Press, Oxford, 248 pages.

Laws, E.A. (2000). Aquatic Pollution, An Introductory Text (Third Edition). Willey Intersci. Publ., New York, 672 pages.

Dopunska literatura Odbrani članci iz znanstvenih časopisa


Predavanja i seminari uz korištenje PowerPoint, video i sličnih prezentacija.


Usmeni ispit


Hrvatski jezik Mogućnost praćenja na engleskom jeziku


Putem anketa izrađenih na razini Sveučilišta u Splitu i Dubrovniku

33


Naziv predmeta STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ

Kod PZMI12



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Mladen Šolić


Upoznavanje s osnovnim elementima procjene utjecaja na okoliš koja se koristi kao jedan od suvremenih alata u planiranju održivog razvitka

Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz biologije i ekologije mora, Zagađenje mora

Sadržaj Procjena utjecaja na okoliš u sustavu planiranja i odlučivanja. Zakonski i institucionalni okvir za izradu SUO. Procjena potreba i obima SUO. Procjena utjecaja (identifikacija, analiza, značaj, prognoze). Vrednovanje alternativa. Sudjelovanje javnosti. Mjere za ublažavanje utjecaja. Pisani izvještaj. Ocjena i prihvaćenje SOU. Monitoring.


1. Canter, L.W.: Environmental Impact Assessment, McGraw-Hill Book Co. Singapure, pp 670, 1996.

2. Lee, N.: Environmental Impact Assessment, A Training Guide, EIA Centre, Department of Planning and Landscape, University of Manchester, pp. 184, 1989.

3. WHO-CEMP: Environmental and Health Impact Assessment of Development Projects, A Handbook for Practioners. Elsevier Applied Science, London, pp. 282, 1992.

Dopunska literatura Odabrani članci iz znanstveni i stručnih časopisa


Predavanja i seminari, grupni rad


Testovi i seminarski rad tijekom predavanja, usmeni ispit na kraju semestra


Hrvatski, mogućnost održavanja dijela nastave i ispita na Engleskom


Anonime ankete studenata tijekom predavanja i nakon ispita

34


Naziv predmeta BALASTNE VODE

Kod PZMI13

Vrsta Predavanja sa seminarima


ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Josip Lovrić, Prof. dr. Ivona Marasović


Osnovna znanja o funkciji vodenog balasta na brodu, organizmima koji su u njemu prisutni kao i štetama koje mogu prouzročiti, postupanju s vodenim balastom te pravnim mjerama zaštite akvatorija od unosa alohtonih organizama.

Preduvjeti za upis Osnovne kompetencije iz ekologije

Sadržaj Konstrukcija suvremenih teretnih brodova i uloga vodenog balasta na brodu; fitoplanktonski organizmi u vodenom balastu; zooplankton u vodenom balastu; negativne posljedice unosa alohtonih organizama; metode obrade vodenog balasta: mehaničko uklanjanje organizama, fizikalne i kemijske metode inaktivacije organizama u vodenom balastu; metode izmjene vodenog balasta; osvrt na IMO konvenciju; trenutno stanje i potrebne mjere zaštite Jadrana od kontaminacije alohtonim vrstama.


1. Leppakoski E, Gollasch S, Olenin S (2002) Invasive Aquatic Speciesof Europe: Distribution, Impacts and Management, Kluwer Academic Publishers, Netherlands, 600 pp.

2. Lovrić J, Milošević-Pujo B, Pećarević M (2005) O riziku kontaminacije brodskim vodenim balastom i pravnim aspektima zaštite Jadrana, Zbornik radova pravnog fakulteta u Splitu (Bačić A ur.), 3 (79): 391-398.

3. Endresen Ø, Lee Behrens H, Brynestad S, Andersen AB, Skjong R (2004) Challenges in global ballast water management, Marine Pollution Bulletin, 48: 615–623.

4. Pećarević M, Lovrić J (2005) Problematika unosa stranih organizama brodovima, Ispust vodenog balasta u hrvatskim lukama, Pomorski zbornik (Milošević M ur.), 1 (42): 233-249.

Dopunska literatura 1. Bax N, Williamson A, Aguero M, Gonzalez E, Geeves W (2003) Marine invasive alien species: a threat to global biodiversity, Marine Policy, 27: 313–323.

2. Drake JM, Lodge DM (2004) Global hot spots of biological invasions: evaluating options for ballast-water management, Proceedings The Royal Society London, 271: 575–580.

3. Ludsin SA, Wolfe AD (2001) Biological Invasion Theory: Darwin’s contributions from The Origin of Species, BioScience 51 (9): 780-789.

4. Streftaris N, Zenetos A, Papathanassiou E (2005) Globalisation in Marine Ecosystems: The story of non-indigenous marine species across European Seas, Oceanography and Marine Biology: An Annual Review (Gibson RN, Atkinson RJA, Gordon JDM ur.), 43: 419-453.

5. Sutherland TF, Levings CD, Elliott CC, Hesse WW (2001) Effects of a ballast water treatment system on survivorship of natural populations of marine plankton, Marine Ecology Progress Series, 210: 139–148.


Predavanja i praktični rad


Pismeni i usmeni ispit


Hrvatski, engleski

Način praćenja kvalitete

Anketa

35


Naziv predmeta ONEČIŠĆENJE BRODOVIMA

Kod PZMI14

Vrsta Teorijski kolegij s audiovizualnim vježbama


ECTS 4 ECTS

Nastavnik Doc. dr. sc. Vedran Jelavić


Studenti se osposobljavaju za cjelovito sagledavanje svih brodskih onečiščivača okoliša koji su tipični za različite vrste brodova i različita operativna stanja broda.

Preduvjeti za upis Nema

Sadržaj Postavljanje problema zagađivanja okoliša s brodova. Definiranje ekološki rizičnih brodskih sustava: sustav energetskog postrojenja; sustav nastambi; sustav tereta; sustav balasta; sustav trupa ispod vodene linije. Definiranje štetnih učinaka broda na okoliš: ispuštanje štetnih tvari; ispuštanje topline; proizvodnja i širenje buke; fizičko uništavanje trupom broda.


1. SNAME, Marine Engineering,The Society of naval architects and marine engineers, New York, 1992.

2. Jelavić V., Metoda procjene ekoloških rizika broda, Doktorski rad, Sveučilčište u Zagrebu, Zagreb, 2004.

3. Jelavić V., Ekološka analiza “St. Lawrence sea way max.” broda u Velikim Jezerima, Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1997.

Dopunska literatura 1. IMO-MEPC 44, Harmful effects of the use of anti-fouling paints for ships, International Maritime Organization summary reports, London 1999.

2. IMO-MEPC 49, Global ballast water management program, International Maritime Organization summary reports, London 2003.


Teorijska nastava, konzultacije i vježbe


Pismeni ispit i seminarski rad


Hrvatski, engleski


Anketa

36


Naziv predmeta URBANIZAM, GRADITELJSTVO, LITORALIZACIJA

Kod PZMI15

Vrsta Predavanja


ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof.dr.sc. Mijo Vranješ, Doc. dr. sc. Zrinka Rudež


Studenti stiču šire znanje o priobalnom inženjerstvu, te o procesima prostornog planiranja i upravljanja obalnim područjem.

Preduvjeti za upis Temeljno znanje iz geologije, fizike mora i ekologije

Sadržaj Prirodni procesi i pojavni oblici na obali. Prostorno i urbanističko planiranje – definicije. Urbanizacija – pojam i oblici. Zakonodavstvo na temu prostornog uređenja – hrvatski primjeri. Hidrodinamika u području priobalja. Fizikalni i numerički modeli. Obalni resursi i njihovi problemi. Upravljanje obalnim područjem, opravdanost, sredstva, tehnike. Elementi i primjeri. Prostorni planovi – vrste, sadržaj, cilj, namjena i korist. Prihvatni kapaciteti mora i priobalja, primjeri: turizam, marikultura itd.


Eric Bird, (2004), „Coastal Geomorphology, John Wiley and Sons, Ltd Colin D. Woodroffe, (2003), „ Coasts, Form, Processes and Evolution#, Cambridge University Press Robert G. Dean, Robert A. Dalrymple, (2004), „Coastal Processes with Engineering Applications“, Cambridge University Press Robert M. Sorensen, (2002), „Basic Coastal Engineering“, Kluwert Academic Publishers

Dopunska literatura Znantsveni radovi, Internet (u dogovoru s predmetnim nastavnicima)

Oblici provođenja nastave Teorijska predavanja (PP prezentacije)

Način polaganja ispita Pismeno i/ili usmeni ispit


Hrvatski ili njemački/engleski, u dogovoru sa voditeljem studija i studentima


Anketa

37


Naziv predmeta GIS U PRIMJENJENIM ZNANOSTIMA U MORU

Kod PZMI16



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Doc. dr. sc. Vlado Dadić


Upoznavanje polaznika s osnovama zemljopisnih informacijskih sustava i njihovom primjenom u primjenjenim znanostima o moru

Preduvjeti za upis Opće poznavanje strojnih i programskih sastavnica računala

Sadržaj Uvod u GIS. Prostorni modeli podataka. Baze podataka za GIS. Koordinatni sustavi i projekcije. Otvoreni GIS. Mobilni GIS. Protokoli i postupci za provjeru kvalitete podataka o moru. Kilmatološka analiza podataka o moru. Analiza nedostatnog broja podataka u prostoru i vremenu. Geostatistička analiza prostorno raspoređenih podataka i GIS. Osnovni kartografski slojevi. Tematski slojevi i njihovo preklapanje. Analiza prostornih polja prikazom na mapi s različitim tematskim slojevima. Primjena GIS-a u planiranju namjene morskog prostora. GIS u morskoj geodeziji i kartografiji. GIS u upravljanju morskog i vodenog prostora. GIS u informatici i zakonskoj regulative. GIS u ekoklogiji. GIS u ribarstvu. GIS i donositelji odluka.


1. Harmon, J.E and S.J. Anderson (2003). The Design and Implementation of Geographic Information Systems, Wiley

2. Geograhic information systems and science. ESRI press. 472 pp. 3. Maidment R. D., urednik (2003). Arc Hydro: GIS for Water resources. ESRI

press, CA. 203 pp. 4. Brail R. and Blustein J.E. (2000). Planning support systems: Integrated GIS,

models and visualisation tools. ESRI press. 468 pp. 5. Bernhardsen, T (2002). Geographic Information Systems: An Introduction

(3rd Ed.), Wiley.

Dopunska literatura 1. Amdabl G. (2004). GIS for public safety. ESRI press. 108 pp. 2. Deutch C.V. and A.G. Journel, 1998. GSLIB – Geostatistical software; library and

user’s guide. Oxford University Press. 369 pp. 3. Brukner, M., M. Olujić i S. Tomanić (1992). GIZS – Geogrfaski informacijski sustav

Republike Hrvatske. Metodološka studija. INA-INFO, Zagreb. 143 pp. 4. Wright J. Dawn, urednik (2002). Undersea with GIS. ESRI press, CA. 253 pp. 5. Marine geography: GIS or the oceans and seas. ESRI press. 224 pp. 6. Valavanis, V.D., (2002). Geographic information systems in Oceanography and

fisheries. Taylor and Francis. UK. 7. Kerekovic, D., urednik (2005). Geographic information systems in research and practice

– part two. GIS forum and University of Silesia. 404 pp. 8. Peng, Z.R and M.H. Tsou (2003). Internet GIS: Distributed Geographic Information

Services for the Internet and Wireless Network, John Wiley Oblici provođenja nastave

Prezentacija materijala pomoću videodispleja, izrada vježbi na računalu


Izrada praktičnih testova na računalima i seminarskih radova


Hrvatski i engleski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti

Anketa

38


Naziv predmeta KONZERVACIJSKA EKOLOGIJA

Kod PZMI17

Vrsta Predavanja, auditorne vježbe, seminarski rad


ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof. dr.sc. Mladen Šolić, Doc. dr. sc. Boris Antolić, Doc. dr. sc. Ivana Grubelić, Dr. sc. Ante Žuljević


Brzi rast ljudske populacije vrši snažan pritisak na opstanak populacija, zajednica i ekosustava na Zemlji. Cilj predmeta je upoznavanje s razmjerima rizika, razumijevanje važnosti očuvanja biološke raznolikosti, te upoznavanje s načinima na koje poznavanje ekologije može pomoći u povećanju vjerojatnosti održanja biološke raznolikosti u budućnosti.

Preduvjeti za upis Poznavanje temeljnih znanja iz ekologije

Sadržaj I. Smanjenje biološke raznolikosti pod utjecajem čovjeka: 1. Biološka raznolikost na Zemlji; 2. Nestanci vrsta; 3. Utjecaj čovjeka na nestanak vrsta; 4. Rizici nestanka; II. Očuvanje biološke raznolikosti: 5. Razlozi za očuvanje biološke raznolikosti; 6. Analiza održivosti populacija; 7. Zajednice i ekosustavi; 8. Očuvanje biološke raznolikosti u praksi


1. Groom, M.J., Meffe, G.K. and Carroll, C.R. 2005. Principles of Conservation Biology, Third Edition. Sinauer Associates, Inc.

2. Primack, R.B. A Primer of Conservation Biology. Third Edition. Sinauer Associates, Inc.

Dopunska literatura Članci u časopisima koji se odnose na problematiku očuvanja i zaštite biološke raznolikosti


Nastava koncentrirana u blokove Kombinirani oblici provođenja: frontalna predavanja; seminarski rad; gledanje video priloga, diskusija i zaključivanje; grupno rješavanje problema, pokazne i auditorne vježbe. Korištenje modernih tehnologija (power point prezentacije, video materijali)


Praćenje i vrednovanje aktivnosti studenata u obavljanju zadataka. Završni ispit


Hrvatski Mogućnost prilagođavanja na engleski jezik



39


Naziv predmeta KRUŽENJE TVARI I PROTOK ENERGIJE U MORSKIM EKOSUSTAVIMA

Kod PZMI18



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Ivona Marasović, Dr. sc. Grozdan Kušpilić


Nakon uspješno odslušanog predmeta student će biti sposoban opisati i razumjeti procese koji se odvijaju na različitim trofičkim razinama u morskim ekosustavima.

Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz biologije i ekologije

Sadržaj Produktivnost morskog ekosustava. Primarna i sekundarna proizvodnja u morskom ekosustavu. Dinamika protoka energije kroz morski ekosustav: Brzina prijenosa energije, Ekološka efikasnost. Trofičke razine i temeljni procesi. Kruženje elemenata i regeneracija hranjiva. Uloga sedimenta u regeneraciji hranjiva.


1. Šolić, M. i N. Krstulović, 2000. Ekologija morskog bakterioplanktona, Sveučilišni priručnik, IOR-Split, 472p.

2. Tait, R.V. and F.A. Dipper. 1998. Elements of Marine Ecology. Butterworth-Heinemann, Oxford. 462 p.

3. J. Millero and M.L.Sohn: CHEMICAL OCEANOGRAPHY, 2nd edit. (Marine Science) CRC Press 1992.



Predavanja i seminari uz korištenje PowerPoint, video i sličnih prezentacija


Usmeni ispit



40


Naziv predmeta MIKROBNI PROCESI U MORU

Kod PZMI19

Vrsta Predavanja, seminari, auditorne vježbe, praktični rad u laboratoriju


ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Nada Krstulović, Dr.sc. Stefanija Šestanović


Nakon uspješno završenog kolegija student će biti sposoban opisati uloge različitih skupina mikroorganizama u biogeokemijskim procesima u morskom okolišu.

Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz biologije i ekologije

Sadržaj Struktura i ekologija mikrobnih zajednica u vodenom stupcu i sedimentima; Mikroorganizmi u biogeokemijskim procesima u vodenom stupcu i sedimentima; Stvaranje mikrobnih prevlaka i biofilmova; Interakcija mikroorganizama i kovina u sedimentima; Mikroorganizami i organska zagađivala.


1. Kirchman, D.L. 2000. Microbial Ecology of the Oceans, Wiley Series in Ecological and Applied Microbiology, 542p.

2. Robert E. Riding & Stanley M. Awarmik. 2000. Microbial sediments. Springer-verlag Berlin Heidelberg New York. p.331

Dopunska literatura 1. Šolić, M. i N. Krstulović, 2000. Ekologija morskog bakterioplanktona, IOR-Split, 472p.

2. Austin, B. 1993. Marine Microbiology, Cambridge University Press, 218 p. 3. Znanstveni radovi i internet


Predavanja i seminari uz korištenje PowerPoint, video i sličnih prezentacija.


Usmeni ispit




Putem anketa izrađenih na razini Sveučilišta u Splitu i Dubrovniku

41


Naziv predmeta EMBRIOLOGIJA I GENETIKA MORSKIH ORGANIZAMA

Kod PZMI20

Vrsta Konzultacije i seminarski rad


ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Jakov Dulčić, Doc. dr. sc. Branko Glamuzina


Studenti trebaju steći saznanja o: osnovama embriologije i genetike morskih organizama, životnim ciklusima morskih organizama, spolnim organima, razvojem spolnih stanica, cikličkim razvojem gonada, osnovnim embrionalnim procesima, utjecajem ekoloških čimbenika na embrionalni razvoj, ranim razvojnim stadijima morskih organizama, značaju genetike u prirodnoj sredini i akvakulturi, oblicima interakcije gena, utjecaju okoliša na nasljednost i promjenjivost osobina kod morskih organizama, strukturi kromosoma morskih organizama, značaju istraživanja karitipova te genotoksičnih učinaka na kromosome te o značaju genetičke raznolikosti u očuvanju populacija morskih organizama.

Preduvjeti za upis Završen dodiplomski i diplomski studij iz znanstvenog područja prirodnih znanosti, polje biologija i geoznanosti, biotehničkih znanosti polje agronomija i biotehnologija te biomedicine i zdravstva, polje veterinarska medicina.

Sadržaj Uvod u embriologiju. Osnovna morfološka stanja i faze razvoja ontogenetskih sustava. Spolni organi i razmnožavanje. Gonade. Struktura, oblik i veličina jaja. Fekunditet. Partenogeneza i ginogeneza. Razvoj spolnih stanica. Gamete i gametogeneza. Osnovni embrionalni procesi. Utjecaj ekoloških čimbenika na embrionalni razvoj. Rani razvojni stadiji. Rast. Uvod u genetiku. Kvalitativna i kvantitativna genetika. Oblici interakcije među genima. Uticaj okoliša na nasljednost i promjenjivost osobina. Struktura kromosoma. Promjene u kromosomima kao izvor genetičke varijabilnosti. Kariotipovi i nasljeđivanje spola. Kromosmske aberacije. Biokemijska genetika. Problemi i metode selekcije. Genotoksični učinci i kromosomi. Hibridizacija. Značaj genetičke raznolikosti.


1. Gilbert, S.F. 2003. Developmental biology. Seventh Edition. Sinauer Associates. 838 pp.;

2. Purdom, C.E. 1993. Genetics and fish breeding. Chapman & Hall, 556 pp.; 3. Čurćić, B. 1984. Razviće životinja. Naučna knjiga, Beograd.

Dopunska literatura 1. Kiprichnikov, V.S. 1981. Genetic bases of fish selection. Springer and Verlag, 395 pp.;

2. Bond, C.E. 1984. Biology of fishes. Saunders College Pub., 576 pp. Oblici provođenja nastave

Predavanja, vježbe


Usmeni ispit.


Hrvatski jezik, Engleski jezik


Anketa.

42


Naziv predmeta ŠTETNE FITOPLANKTONSKE CVATNJE

Kod PZMI21

Vrsta Predavanja i praktični rad


ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof.dr.sc. Ivona Marasović, Doc. dr.sc. Živana Ninčević-Gladan


Cilj ovog kolegija je da se studenti upoznaju s cjelovitom problematikom štetnih fitoplanktonskih cvatnji, što je od izuzetnog značaja za budući razvoj hrvatske akvakulture.

Preduvjeti za upis Ekologija planktona; Biokemija

Sadržaj Uzroci i vrste štetnih fitoplanktonskih cvatnji (HAB). HAB vrste fitoplanktona. Prostorna i vremenska raspodjela toksičnog fitoplanktona. Metode ispitivanja toksičnosti školjkaša. Zakonska regulative vezana uz toksičnost školjkaša.


1. Hallegraef, G.M. 1991. Aquaculturist's guide to harmful Australian microalgae. CSIRO Australia, pp.58.

2. Hallegraef, G.M. 1993. A review of harmful algal blooms and their apparent global increase. Phycologia, 32: 79-99. Falconer, J.R. 1993. Algal Toxins in SeaFood and Drinking Water. University Press, Cambridge, pp.224.

3. Marasović, I., Ninčević Ž., Orhanović S., and Pavela-Vrančić M., 1998. A survey of shellfish toxicity in the central Adriatic Sea. Journal of Marine Biology Association U.K., 78: 745-754.

4. UNESCO 2003. Manual of Harmful Marine Microalgae. Eds. G.M. Hallegraef, D.M. Anderson and A.D. Cambella. Unesco Publ., Paris. Pp.793.

Dopunska literatura Objavljeni radovi predavača iz područja štetnh fitoplanktonskih cvatnji


Predavanja uz korištenje PowerPoint, Video i sličnih prezentacija Praktični rad u laboratoriju (mikroskop, HPLC)


Usmeni ispit




Anketa.

43


Naziv predmeta KLIMATSKE PROMJENE I MORSKI EKOSUSTAVI

Kod PZMI22



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Doc. dr. sc. Branka Grbec, Dr. sc. Mira Morović, Prof. dr. sc. Jakov Dulčić, Dr. sc. Ivica Vilibić


Tijekom predavanja stječu se znanja o globalnim i regionalnim klimatskim promjenama sustava atmosfera-kopno-oceani. Posebno se izdvajaju procesi antropogenog djelovanja. Znanja koja se stječu omogućavaju razumijevanje onih procesa koji se pod djelovanjem klimatskih promjena događaju u morskom ekosistemu, posebno jadranskom.

Preduvjeti za upis Opća znaja iz meteorologije i oceanografije

Sadržaj Uvodna poglavlja iz klime i klimatskih promjena. Klimatske promjene na globalnoj, hemisfernoj i regionalnoj skali. Klimatska varijabilnost: prirodne klimatske promjene i forsiranja, antropogeni utjecaji, kisele kiše, smog, ozonske rupe. Plinovi staklenika, aerosoli. Diskusija o globalnom zagirjavanju. Uravnoteženost topline i vlage u atmosferi. Atmosfera i more. Dinamika graničnog sloja: tokovi topline i vlage. Sinhronzirane oscilacije atmosfere i mora. NAO, EL NINO, MOI. Promjene razine mora, temperature mora i saliniteta. Promjene fitoplanktona i ribljeg stoka. Prilagodba morskog ekosustava.


1. H.H. Lamb. Climate: present, past and future, METHUEN, London, 1981. 2. T.Houghton et al., 1996. Climate change 1995: The science of climate change,

Cambridge Univ. Press 3. IPCC reports www.grida.no/climate

Dopunska literatura 1. Nacionalno izvješće o klimatskim promjenama. www.mzopu.hr 2. Znanstveni radovi 3. Videomaterijali i informacije s weba


Nastava se provodi kroz predavanja, upotrebom prezentacijskih alata, videosnimaka, te odabranih web materijala.


Usmeno


Hrvatski, Engleski


Ankete/testiranja tijekom predavanja što će pomoći predavačima pri praćenju uspješnosti usvajanja gradiva.

44

http://www.grida.no/climate

http://www.mzopu.hr/


Naziv predmeta DINAMIKA POPULACIJA MORSKIH ORGANIZAMA

Kod PZMI23



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Doc.dr.sc. Jasna Maršić-Lučić, Doc.dr. Nedo Vrgoč


Stjecanje teoretskih znanja iz genetike i dinamike populacija u svrhu zaštite raznolikosti i održivog gospodarenja populacija morskih organizama.

Preduvjeti za upis Osnovne kompetencije iz biologije

Sadržaj Populacija u genetskom smislu riječi. Faktori koji utječu na genetsku ravnotežu populacija. Prostorna rasprostranjenost populacija, efektivna veličina populacije, izmjena gena između populacija iste vrste. Značaj genetike populacija na okoliš: zaštita genetske varijabilnosti prirodnih-autohtonih populacija, utjecaj uzgajališta na prirodne populacije. Metode određivanja genetske strukture populacija. Russelov zakon. Dinamika rasta. Uginuće populacija. Procjena veličine stocka.


1. Hartl, D.L.& ClarkA.G.: Principles of population genetics, Sinauer asssociates, Inc. 1997.

2. Borojević, K. 1991. Geni i populacija, 2. izdanje Forum, Novi Sad, 544pp. 3. Futuyma, D.J.: Evolutionary Biology, Sinauer associates, Inc. 1986. 4. Sparre, Venema : Introduction to tropical fish stock assessment. 1998. FAO Fish.

Techn. Pap. 306/1 Dopunska literatura 1. Hedrick, P.W. 1983. Genetics of populations. Science Book Int. iNc. 630pp.


Predavanja


Usmeni


Hrvatski, Engleski


Anketa

45


Naziv predmeta POSEBNO ZAŠTIĆENA PODRUČJA MORA

Kod PZMI24



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Antonieta Požar-Domac


Znanje o značaju i utjecaju posebno zaštićenih područja mora za očuvanje bioraznolikosti mora i prirodnu obnovu biozaliha. Organizacija zaštite i upravljanje posebno zaštićenim područjima mora.

Preduvjeti za upis Kolegiji iz područja biologije i ekologije mora

Sadržaj Povijesni pregled osnivanja posebno zaštićenih područja mora (PZPM). Vrste zaštićenih područja prema IUCN- u.. Izbor područja za posebnu zaštitu. Planiranje režima zaštite i aktivnosti u PZPM. Uključivanje lokalnog stanovništva u zaštitu i upravljanje. Primjeri iz svjetskih i europskih mora i Jadrana. Hrvatska posebno zaštićena područja mora: gospodarenje, upravljanje, problemi.


1. Barber, C. V. et al 2004: Securing protected areas in the face of global change. WCPA, IUCN. 1-269.

2. WWF/IUCN 2004: The Mediterranean deep-sea ecosystems: an overview of their diversity structure, functioning and anthropogenic impacts, with proposal for conservation. IUCN Malaga and WWF Rome. 1-64.

3. Gubbay S. 1995: Marine protected areas. Principles and techniques for managements. Chapman & Hall, London. 1-232.

Dopunska literatura 1. Sanchirico J. N. Marine protected areas as fishery policy: A discussion of potential costs and benefits. Resources for the future Washington. 1-16.

2. Fraschetti et al 2002: Marine protected areas in the Mediterranean Sea: objectives, effectiveness and monitoring. P.S.Z.N: Marine Ecology 23, 1, 190-200.

3. Garcia Charton et al 2000: Evaluating the ecological effects of Mediterranean marine protected areas: habitat, scale and the variability of ecosystems. Environ. Conserv. 29, 159-178.


Predavanja


Seminari i usmeno


Hrvatski, francuski, talijanski


Anketa

46


Naziv predmeta EKOLOŠKO MODELIRANJE

Kod PZMI25



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Tarzan Legović


Razumjevanje potrebe za gradnjom modela dinamike populacija u moru; razumijevanje primjena, predviđanja, kontrole i upravljanja.

Preduvjeti Jedan kolegij statistike, jedan kolegij više matematike.

Sadržaj Dinamika jedne populacije u neograničenom, ograničenom, konstantnom, periodičkom i slučajnom okolišu. Maksimalan održivi izlov. Diskretan rast populacije i pojava kaotične dinamike. Kontrola i stabilizacija. Dinamika s generacijama koje se ne prekrivaju. Dinamika dviju populacija: plijen-predator, kompeticija i kooperacija. Kontrola. Meta-populacije. Hranidbenih lanaci i mreže. Utjecaji eutrofikacije i izlova.Teorija epidemije. Invazija populacije u prostor. Kontrola invazije. Modeli dinamike populacija algi, zooplanktona i riba u Jadranu. Definicija i nastanak prelova. Modeli eutrofikacije u Jadranu i sugestije za rješenje problema.

1. Sharov A. Quantitative Population Ecology, Virginia Tech., 1996 Preporučena literatura 2. http://www.gypsymoth.ento.vt.edu/~sharov/PopEcol/popecol.html

3. Edelstein-Keshet, L., Mathematical Models in Biology, SIAM, 2005. 4. Kott, M. Elements of Mathematical Ecology, Cambridge Univ. Press, 2001

Dopunska literatura 1. Beddington J. and R. M. May, Harvesting natural populations in a randomly fluctuating environment. Science, 197 (1977), 463.

2. Legović T.and Perić G., Harvesting populations in a periodic environment. Ecological Modelling, 24 (1984), 221.

3. May R., Simple mathematical models with very complicated dynamics, Nature, 261 (1976), 459.

Oblici nastave Predavanja, domaći zadaci, rad na računalu seminar

Polaganje ispita Pismeno i usmeno

Jezik poduke Hrvatski i engleski

Praćenje kvalitete Anonimni upitnik za studente od strane nastavnika i znanstvenog vijeća, analiza i izvješće o poboljšanju nastave.

47

http://www.gypsymoth.ento.vt.edu/%7Esharov/PopEcol/popecol.html


Naziv predmeta METODE U EKOLOGIJI

Kod PZMI26

Vrsta Konzultacije, seminarski rad, predavanje, auditorne vježbe


ECTS 4 ECTS

Nastavnik Doc. Dr. sc. Sanja Matić Skoko; Doc. dr. sc. Nedo Vrgoč, Doc. Dr. sc. Paolo Guidetti


Osnovni je cilj upoznati studente s primjenom znanstvenih metoda za rješavanje ekoloških i bioloških problema, ukazati im na principe znanstvenih metoda, prikupljanje podataka i uzorkovanje, postavljanje eksperimenata te dati im savjete kako efikasno napisati i prezentirati znanstveni rad, ali i izvještaj za nekog klijenta. Nadasve, pomoći u razvijanju vještina za kritičko razumjevanje ekoloških tema.

Preduvjeti za upis Vladanje temeljnim ekološkim pojmovima i principima

Sadržaj Ekološki podaci, planiranje terenskih istraživanja i zapis podataka. Procjene obilja. Prostorna raspodjela. Uzorkovanje i dizajn eksperimenata. Procjena parametara zajednice. Mjera bioraznolikosti. Procjene preživljavanja. Recenzija znanstvene literature. Pisanje znanstvenog rada i usmena prezentacija. Pisanje izvještaja i studija za klijente. Razvoj i vođenje istraživačkih programa.


1. Krebs, C.J., 1998. Ecological methodology. (eds: Fogarty, E. ; McDougal, V. and Murray, N.) Addison-Welsey Educational Publishers, Menlo Park, California, 620pp.

2. Gambi, M.C. and Dappiano, M., 2004. Mediterranean marine benthos: a manual of methods for its sampling and study. ICRAM, Livorno., 604pp.

Dopunska literatura 1. Clarke K.R. and R.M. Warwick, 2001. - Change in marine communities: An approach to statistical analysis and interpretation, 2nd edition. Plymouth: PRIMER-E Ltd.

2. Sparre, P.; Venema, S.C., 1992: Introduction to tropical fish stock assessment. Part 1. FAO Fisheries Technical Paper, Rome. 376p.


Konzultacije, predavanja, studentske prezentacije, analize znanstvenih radova


Seminar, usmeni ispit


Hrvatski i engleski



48


Naziv predmeta GOSPODARENJE ŽIVIM BOGATSTVIMA MORA

Kod PZMI27



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof. dr sc. Jakov Dulčić, Prof. dr sc. Perica Cetinić


Savladavanjem ovog predmeta stječu se znanja i vještine za racionalno gospodarenje živih bogatstava mora, procjenu nihovog stanja, reguliranja i određivanja optimalnog ribolova, projektiranja, konstruiranja, izrade i primjene ribolovnih alata i ribarskih brodova te općenito vođenja pravilne politike morskog ribarstva i gospodarenja živim bogatstvima mora, koji su predmet interesa morskog ribarstva.

Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz biologije mora

Sadržaj Živa bogatstva mora. Osobitosti života i živih bogatstava mora. Svjetska bogatstva. Stanje i kretanje svjetskog ribljeg bogatstva. Živa bogatstva pojedinih područja prema FAO. Obilnost i zalihe pojedinih ribarstvenih područja. Živa bogatstva Mediterana. Jadransko more i njegova živa bogatstva. Migracije riba i drugih morskih organizama. Klimatske promjene i živa bogatstva. Procjena količine riba putem metode ranih razvojnih stadija. Ostale metode procjene stanja biomase. Monitoring živih bogatstava. Nacionalna i međunarodna zakonska regulativa u gospodarenju živim bogatstvima mora. Trofički odnosi u ekosustavu mora. Područja u moru i ribolov. Značajke živih bogatstava mora kao objekata ribolova, Russelov zakon, teorija MSY-a i prelova. Čimbenici koji utječu na stanje živih bogatstava mora. Utjecaj ribolova na morski ekosustav. Alati gospodarskog ribolova i njihova podijela. Osnovi mehanike ribolovnih alata. Konstrukcija i način ribolova pojedinim tipovima alata gospodarskog ribolova. Metode ispitivanja ribolovnih alata i ocjena njihovog djelovanja.


1. Gulland, J.A. 1971. The fish resources of the ocean. Fishing News Books, Ltd. Surrey, England;

2. Caddy et al. 1994. Review of the state of world marine fishery resources. FAO Fish. Tech. Pap. Rome, 355 pp.

3. FAO Atlas of the living resources of the sea, 2000. Published by FAO,Rome. 4. Iversen E.S. 1996. Living Marine resources. Their Utilization and Management.

Chapman & Hall. 403 pp. 5. Spare, P. and Venema, S. C. 1998: Introduction to tropical fish stock assessment,

Part 1: Manual, FAO Fisheries Technical Paper 306/1, 407 p. 6. Cetinić, P., J. Swiniarski, 1985: Alati i tehnika ribolova, Logos, Split, 655 p. 7. Sainsbury, J. C. 1996: Commercial fishing methods: an introduction to vessels and

gears, Fishing News Books, 359 p. Dopunska literatura 1. Anonymous, 2002. Aspccts of Fish markets in the Adriatic Sea. AdriaMed

Technical Documents, 10, Termoli, Italy: FAO and MiPAF. 2. Vrgoč et al. 2004. Review of current knowledge on shared demersal stocks of the

Adriatic Sea. AdriaMed Technical Documents, 12, Termoli, Italy: FAO and MiPAF.

3. Dujmušić, A. 2000. Hrvatsko ribarstvo ispod površine. Rabus media, Zagreb, 215 str.

4. Kompowski, A., J. Horbowy, 1997: Wstęp do teorii optymalnych połowów, Akademia Rolnicza, Szczecin, 108p.

5. Treer, T., R. Safner, I. Aničić, M. Lovrinov, 1995: Ribarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 464 p.

6. Swiniarski, J., P. Cetinić, 1993: Technologia połowu organizmów morskich, Wydawnictwo Morsie, Gdańsk, 472 p.

7. Soldo, A. 2004: Konstrukcijsko-tehničke značajke i selektivnost pridnenih koća na Jadranu, Doktorski rad, Agronomski fakultet, Zagreb, 201 p.


Konzulacije i seminarski radovi

49



Usmeni i pismeni način


Hrvatski i engleski



50


Naziv predmeta ODGOVORNI RIBOLOV I NJEGOVO REGULIRANJE

Kod PZMI28



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Doc. dr. sc. Alen Soldo, Doc. dr. sc. Nedo Vrgoč


Savladavanjem ovog predmeta studenti stječu znanje o održivom iskorištavanju živih bogatstava mora u skladu sa okolišem, upotrebi onih postupaka u ribarstvu i marikulturi koji ne oštećuju ekosustave, resurse i kvalitetu tih resursa, te o nadzoru nad provođenjem propisa o zaštiti mora i njegovih živih bogatstava.

Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz morskog ribarstva

Sadržaj Priroda, djelokrug i ciljevi Kodeksa odgovornog ribolova; osnovna načela Kodeksa, njegova provedba, praćenje stanja i prilagodba; ribarstveno gospodarenje; obavljanje ribolova; razvoj marikulture; utjecaj ribolovnih alata na morski ekosustav;ribolovna smrtnost i selektivnost ribolovnih alata i njihov utjecaj na stanja živih bogatstava mora; integracija ribarstva u gospodarenje obalnog područja, zakonsko reguliranje u ribarstvu.


1. Pearse, P.H., 1980. Regulation of fishing effort: with special reference to Mediterranean trawl fisheries. FAO Fish. Tech. Pap. 197: 82 p.

2. Sparre, P. & Venema, S. C., 1998. - Introduction to tropical fish assessment, Part I: Manual, FAO Fish. Tech. Pap. 306/1: 407 p.

3. Beddington, J.R. & Rettig, R.B., 1984. Approaches to the regulation of fishing effort. FAO Fish. Tech. Pap. 243: 39 p.

4. FAO, 2000. Kodeks odgovornog ribolova. FAO Adriamed: 38 p. Dopunska literatura 1. Greboval, D. (ed.), 1999. Managing fishing capacity: selected papers on

underlying concepts and issues. FAO Fish. Tech. Pap. 386: 206 p. 2. Cleveland, B.C. (ed.), 1985. Adjustments to changes in fisheries law and

economics. FAO Fish. Tech. Pap. 269: 115 p. 3. FAO, 1999. Guidelines for the routine collection of capture fishery data. FAO

Fish. Tech. Pap. 382: 113 p. Oblici provođenja nastave

Predavanja i seminari


Usmeno i pismeno


Hrvatski, engleski


Anketa

51


Naziv predmeta UTJECAJ RIBOLOVA NA BIOLOŠKE ZAJEDNICE U MORU

Kod PZMI29



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Doc. dr. sc. Boris Antolić; Doc. dr. sc. Sanja Matić-Skoko; Doc. Dr. sc. Ivana Grubelić; Doc. Dr. sc. Nedo Vrgoč


Osnovni je cilj upoznati studente s utjecajem ribolova, odnosno uporabe različitih ribolovnih alata na ekosustav mora, s obzirom da se tom djelatnošću narušava prirodna ravnoteža (smanjenje bioraznolikosti), ali i degradira okoliš (uništavanje pojedinih staništa). Potrebno je ukazati na velik broj problema te nastojanja kako ih izbjeći racionalnim i odgovornim ribolovom. Nadasve, pomoći u razvijanju vještina za kritičko razumjevanje ove teme.

Preduvjeti za upis Vladanje temeljnim ekološkim pojmovima i principima

Sadržaj Trendovi u svjetskom ribarstvu i srž problema. Prilov. Utjecaj koćarenja i dredžanja na bentosku faunu i staništa. Ribolov u priobalju. Odgovori predatora, plijena i kompetitora na odstranjenje ciljanih vrsta. Demerzalne riblje populacije. Dugotrajne promjene povezane s ribolovom. Konzervacijske metode, zahtjevi i učinci na bioraznolikost. Socio-ekonomski učinci i mehanizmi smanjenja utjecaja ribarstva.


1. Hall, S.J. 1999. The effects of fishing on marine ecosystem and communities. Blackwell Science, 274 pp.

2. Kaiser, M.J., de Groot, S.J. 2000. The effects of fishing on non-target species and habitats - biological, conservation and socio-economic issues. Blackwell Science, 399 pp.

Dopunska literatura 1. Clarke K.R. and R.M. Warwick, 2001. - Change in marine communities: An approach to statistical analysis and interpretation, 2nd edition. Plymouth: PRIMER-E Ltd.

2. Sparre, P.; Venema, S.C., 1992: Introduction to tropical fish stock assessment. Part 1. FAO Fisheries Technical Paper, Rome. 376p.


Konzultacije, predavanja, studentske prezentacije, analize znanstvenih radova


Seminar, usmeni ispit


Hrvatski i engleski



52


Naziv predmeta BIOLOGIJA I EKOLOGIJA ISKORIŠTAVANIH VRSTA

Kod PZMI30



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Ivan Jardas; Doc. dr. sc. Sanja Matić Skoko


Savladavanjem kolegija stječu se teoretska i praktična znanja o osnovnim biološkim i ekološkim obilježjima organizama koji predstavljaju značajne ribarstvene objekte u moru (mekušci, rakovi, ribe,), s posebnim osvrtom na Jadran, te o sistematskom razvrstavanju navedenih grupa i vrsta.

Preduvjeti za upis Vladanje temeljnim ekološkim pojmovima i principima.

Sadržaj Opći pregled ribarstveno značajnih organizama mora (svjetska mora, Mediteran, Jadran) te količine ulova. Biologija mekušaca, rakova i riba: glavna obilježja; položaj, građa i funkcija organskih sustava, način života; sistematski pregled (osobito jadranskih vrsta) s detaljnijim upoznavanjem važnijih vrsta. Trofička ekologija. Staništa. Reproduktivni i životni oblici. Migracije i zoogeografija. Osnovni principi razumnog iskorištavanja bioloških bogatstava mora. Determinacija i upoznavanje vrsta; Morfologija; Određivanje fekunditeta i starosti.


1. Bone, Q., Marshall, N.B., Blexter, J.H.S. 1999. Biology of Fishes. Stanly Thornes Publ., Cheltenham, pp. 332;

2. Diana, S.J., 1995. Biology and Ecology of Fishes. Biol. Sci. Press; 3. Jardas, I. 1996. Jadranska ihtiofauna. Školska knjiga d.d., Zagreb, pp. 533; 4. Matoničkin, I., Habdija, I., Primc-Habdija, B. 1998. Beskralješnjaci. Biologija

nižih avertebrata. Školska knjiga d.d., Zagreb, pp. 691; 5. 5. Matoničkin, I., Habdija, I. Primc-Habdija, B. 1999. Beskralješnjaci.

Dopunska literatura 1. Fisher, W., Bauchot, M.-L., Schneider, M. (réd.), 1987. Fiches FAO d'identification des espèces pour les besoins de la pêche.(Rev. 1). Mediterranée et mer Noire. Zone de pêche 37. Vol. I i II. Rome, FAO, pp. 1529;

2. Jardas, I., 1997. Ribe i glavonošci Jadranskog mora. IP «Svjetlost», Sarajevo, pp. 171;

3. Marguš, D., 1998. Školjkaši ušća rijeke Krke. Javna ust. «NP Krka», Šibenik, pp. 165.


Predavanja i vježbe


Kolokviranje vježbi i usmeni ispit


Hrvatski, Engleski



53


Naziv predmeta JADRANSKA IHTIOFAUNA

PZMI31 Kod Predavanja, auditorne vježbe, seminarski radovi Vrsta Doktorski studij – izborni predmet Razina 4 ECTS ECTS Prof. dr. sc. Ivan Jardas Nastavnik


Savladavanjem kolegija stječu se teoretska i praktična znanja o osnovnim biološkim, ekološkim i biogeografsksim obilježjima riba, njihovoj brojnosti, raspoznavanu (determinaciji), sistematskoj razdiobi, iskorištavanju i zaštiti u Jadranskom moru.

Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz biologije i ekologije riba

Sadržaj Povijesni razvoj ihtiologije u svijetu i kod nas. Osnovne morfološke i ekološke značajke mora s posebnim osvrtom na Jadran. Povijesni pregled poznavanja jadranske ihtiofaune (popisi riba). Morfološka, biološka i ekološka svojstva riba. Principi i pravila u biološkoj sistematici. Položaj riba u biološkom sustavu i sistematika riba s posebnim osvrtom na jadransku ihtiofaunu. Biogeografska obilježja jadranske ihtiofaune. Regionalna podjela Jadrana glede sastava ihtiofaune. Iskorištavanje i gospodarstveni značaj riba. Dugogodišnje promjene jadranske ihtiobaune. Zaštita (Crvena knjiga morskih riba Hrvatske). Morfologija. Determinacija i upoznavanje vrsta.


1. Jardas, I., 1982. Analitički pregled ihtiofaune Jadranskog mora. Ichthyologia, 15 (1): 15-35.

2. Nelson, J.S., 1994. Fishes of the World. J. Wiley & Sons, Inc., NY etc. 3. Diana, S.J., 1995. Biology and Ecology of Fishes. Biol. Sci. Press; 4. Jardas, I. 1996. Jadranska ihtiofauna. Školska knjiga d.d., Zagreb; 5. Helfman, SG., Collette, B.C., Facey, D.E., 1997. The Diversity of Fishes.

Blackwell Science, Berlin. Dopunska literatura 1. Grubišić, F., 1988. Ribe, rakovi i školjke Jadrana. ITRO «Naprijed», Zagreb.

2. Bone, Q., Marshall, N.B., Blexter, J.H.S. 1999. Biology of Fishes. Stanly Thornes Publ., Cheltenham






Hrvatski, Engleski


Anketa.

54


Naziv predmeta OTROVNI ORGANIZMI MORA

Kod PZMI32



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Ivan Jardas


Savladavanjem kolegija stječu se teoretska i praktična znanja o osnovnim biološkim, ekološkim i toksikološkim svojstvima otrovnih organizama u moru, kemijskom sastavu njihovog otrova i njegovom djelovanju.

Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz biologije i ekologije mora

Sadržaj Sistematski pregled otrovnih organizama mora. Osnovna biološka i ekološka svojstva otrovnih organizama mora. Rasprostranjenost otrovnih organizama u svjetskim morima. Pregled važnijih sistematskih grupa i vrsta otrovnih organizama mora: toksični fitoplankton (Dinoflagelata, Diatomeae), Porifera, Cnidaria, Mollusca, Anelida, Polychaeta, Echinodermata, Pisces, Ophidia. Otrovni aparati, toksini, njihova svojstva, simptomi trovanja. Otrovni organizmi Jadranskog mora.


1. Russel, F.E., 1965. Marine Toxine, Venomous and Poisonous Marine Animals. Adv. In Mar. Biol.;

2. Halstead, B.W., 1965-70. Poisonous and Venomous Marine Animals of the World, I-III, Washington;

3. Maretić, Z., 1967. Otrovne životinje i njihovi toksini. Pro medico, 3 4. Maretić, Z. 1986. Naše otrovne životinje i biljke. Stvarnost, Zagreb;

Dopunska literatura 1. Bakić, J., 1969. Otrovne životinje mora, tropa i morskog tereta. Pomorski zbornik, 7. Zadar;

2. Bakić, J. Otrovne morske životinje.






Hrvatski, Engleski


Anketa.

55


Naziv predmeta PRIMJENA OCEANOGRAFIJE U RIBARSTVU I MARIKULTURI

Kod PZMI33



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Doc. dr. sc. Gordana Beg Paklar, Prof. dr. sc. Jakov Dulčić, Dr. sc. Mira Morović


Cilj predmeta je da se studenti upoznaju s utjecajem hidrografskih i dinamičkih svojstava mora na morske organizme i ribarstvo. Studenti će nakon uspješno završenog kolegija moći koristiti rezultate oceanografskih in-situ i satelitskih mjerenja za istraživanje i primjenu u ribarstvu i morskoj ekologiji.

Preduvjeti za upis Znanja iz fizičke oceanografije, ribarstvene biologije i ekologije

Sadržaj Utjecaj geomorfoloških značajki na ribarstvo. Utjecaj fizikalnih i kemijskih svojstava mora - temperature, saliniteta, gustoće, optičkih svojstava, sadržaja kisika, CO2 i hranjivih soli - na morske organizme. Utjecaj dotoka slatkih voda. Djelovanje strujanja i procesa miješanja na migracije morskih organizama. Utjecaj klime mora na morski ekosustav. Implikacije fizikalno-kemijskih svojstava mora na kavezni uzgoj ribe. Primjena hidroakustike u ribarstvu. Procesi u sustavu atmosfere i mora i njihov utjecaj na ribarstvo (El Niño, La Niña, upwelling). Kontrola ribolovnih područja pomoću daljinskih metoda. Interpretacija i korištenje infracrvenih i satelitskih snimaka boje mora.


1. Harrison P. and A.F. Parsons (Eds.) Fisheries Oceanography, An Integrative Approach to Fisheries Ecology and Management Series: Fish and aquatic resources. Series 4, Blackwell Science, 347 pp.

2. Clay C.S. and H. Medwin 1998. Acoustical Oceanography: Principles and Applications. John Wiley & Sons, 544 pp.

3. Halpern D. (Ed.) 2000. Satellites, Oceanography and Society, Elsevier, Amsterdam, 376.

4. Nihoul J.C.J. 1984. Remote sensing of shelf sea hydrodynamics. Elsevier, Amsterdam, 354 pp.

5. Laevastu, T. and H. Ilmo 1970. Fisheries Oceanography: New ocean environmental services. Publisher: Fishing News, London, 238 pp.

Dopunska literatura 1. Robinson, I.S. 2004. Measuring the Oceans from Space. Springer Praxis Books, 669 pp.

2. Laveastu, T. and M.L. Hayes 1982. Fisheries Oceanography and Ecology. Publisher: Fishing News Books, London, 199 pp.

3. Odabrani članci iz znanstvenih časopisa Oblici provođenja nastave

Predavanja, konzultacije i seminari


Ocjenjivanje seminarskih radova, usmeni ispit


Hrvatski jezik, engleski jezik, talijanski jezik


Anketa nakon završenih predavanja

56


Naziv predmeta PREHRAMBENI PROIZVODI MORSKOG PODRIJETLA I TEHNOLOGIJA

NJIHOVOG KORIŠTENJA Kod PZMI34



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof. dr sc. Perica Cetinić


Savladavanjem ovog predmeta stječu se znanja i vještine za korištenje i proizvodnju proizvoda i hrane morskog podrijetla te upoznavanje njihovih prehrambenih i zaštitnih vrijednosti u prehrani.

Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz biotehnologije.

Sadržaj Morski organizmi koji se upotrebljavaju za prehranu i industrijsku preradu. Nutritivne i zaštitne vrijednosti proizvoda morskog podrijetla i njihove karakteristike. Procesi koji mijenjaju tehnološku pogodnost prehrambenih sirovina morskog podrijetla. Preliminarna obrada sirovina morskog podrijetla. Fizikalni postupci konzerviranja sirovina morskog podrijetla, kao očuvanje od kvarenja niskim temperaturama (hlađenje i smrzavanje), konzerviranje visokim temperaturama (pasterizacija, kzhanje, sterilizacija) i konzerviranje sušenjem. Kemijski postupci konzerviranja sirovima morskog podrijetla (mariniranje, soljenje, dimljenje) i konzerviranje sirovina morskog podrijetla kombiniranim postupcima, gdje se upotrebljavaju dva ili više spomenutih postupaka u cilju postizavanja pojačanog konzervirajućeg učinka.Konzerviranje riblje ikre i morskih beskralježnjaka. Temelji tehnologije prerađevina iz usitnjenog ribljeg mesa i morskih beskralježnjaka. Tehnologija prerade sporednih sirovina morskog podrijetla.


1. Šoša, B., 1989: Higijena i tehnologija prerade morske ribe, Školska knjiga, Zagreb, 183 pp.

2. Perović, S., 2000: Prehrana ribom u zdravlju i bolesti, Zadar, 144 pp. 3. Zaitsev, V., Kizevetter, I., Lagunov, L., Makarova, T.,Minder,L., Podsevalov, V.,

1969: Fish Curing and Processing, MIR Publishers, Moscow, 722 pp. Dopunska literatura 1. Andrović, E., Janežić, B., Lisac, H., Mladina, V., Parač, B., 1954: Tehnologija

industrijske prerade ribe, Novi list, Rijeka, 160 pp. 2. Sikorski, Z,E., 1980: Technologia zywnosci pochodzenia morskiego,

Wydawnictwa Naukowo-Techniczne, Warszawa, 568 pp. Oblici provođenja nastave

Konzultacije i seminarski rad


Pismeni i usmeni način


Hrvatski i engleski



57


Naziv predmeta MIKROBIOLOŠKI I TOKSIKOLOŠKI ASPEKTI HIGIJENSKE ISPRAVNOSTI

HRANE MORSKOG PODRIJETLA Kod PZMI35



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Doc. dr. sc. Ivona Mladineo, Doc. dr.sc. Jasna Maršić-Lučić


Prepoznavanje najučestalijih mikrobioloških uzročnika (nametnici, bakterije i virusi) i toksikoloških (fikotoksina, teških metala) koji mogu smanjiti higijensku ispravnost proizvoda ili namirnicu u potpunosti učiniti nepogodnom za ljudsku prehranu. Razumijevanje procesa koji pogoduju razvoju i djelovanju tih uzročnika, uz poznavanje metoda njihova uklanjanja ili uništavanja.

Preduvjeti za upis Osnovne kompetencije iz mikrobiologije i toksikologije

Sadržaj Organoleptičke, fizičke, kemijske i mikrobiološke odlike ribe i ribljih prerađevina. Ocjena kakvoće i higijenska ispravnost ribljih proizvoda prema važećim normama. Standardi Europske unije. Uvijeti razvoja saprofitskih i nametničkih organizama koji mijenjaju higijnsku ispravnost. Sekundarna kontaminacija ribe i ribljih prerađevina. Točke rizika za razvoj mikroorganizama od ulova do stola. Zoonoze koje se šire ribom i proizvodima. Mogućnosti melioracije i sanacije ribe i proizvoda. Neškodljivo uklanjanje i prijavljivanje mikroorganizama štetnih za ljudsko zdravlje. Značaj i zadatak higijenskog nadzora u ulovu, uzgoju, prijevozu, očuvanju i preradi proizvoda mora. Zagađivanje hrane iz mora. Teški metali u hrani. Toksikanti kao inhibitori biokemijskih procesa. Toksini u hrani morskog podrijetla.


1. Anon, 1972. Procedings of the 1971. National Conference on Food Protection. US Government Printing Office, Washington, 128 p.

2. FNB/NRC (Food and Nutrition Board, National Research Council, USA), 1985. An evaluation of the role of microbiological criteria for foods and food ingredients (Subcommittee on Microbiological Criteria, Committtee on Food Protection). National Academy Press, Washington, 56 p.

3. Gibson, G.G:, Walker, R.: Food Toxicology: Real or Imaginary Problems?, Taylor & Francis LTD, London (1985).

4. Heinz-Hermann Reichenbach-Klinke, 1964. Fish pathology. 5. Huss, H.H., 1994. Assurance of seafood quality, FAO Technical Report, Rim, 132

p. 6. Lom & Dykova, 1992.Protozoan parasites of fishes. 7. Miller, K. (ured.): Toxicological Aspects of Food, Elsevier Applied Science,

London (1987). 8. Šoša, B., 1989. Higijena i tehnologija prerade morske ribe, Školska knjiga,

Zagreb, 183 p. 9. Woo, 1995. Fish Diseases and Disorders, Volume 1: Protozoan and Metazoan

Infections. Dopunska literatura Znanstveni radovi


Predavanje.


Usmeni.


Hrvatski, engleski.


Anketa.

58


Naziv predmeta MARKETING U RIBARSTVU

Kod PZMI36



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Biljana Crnjak-Karanović, Doc. dr. sc. Maja Fredotović


Razumijevanje uloge i značenja primjene marketinga općenito, te posebice u ribarstvu. Razvijanje sposobnosti razumijevanja i analiziranja različitih tržišnih situacija s kojima se studenti mogu susresti u poslovanju. Usvajanje marketinških znanja i tehnika bitnih pri rješavanju praktičnih problema vezanih za tržišno poslovanje.

Preduvjeti za upis Osnovne kompetencije iz marketinga

Sadržaj Priroda marketinga: Temeljne odrednice i dimenzije marketinga; suština marketinške koncepcije; marketinške filozofije i pristupi poslovanja tvrtki Istraživanje mogućnosti i analiza tržišnih prilika: Proces istraživanja tržišta i informacijski sustavi u marketingu, ponašanje potrošača i poslovnih kupaca, identificiranje tržišnih segmenata, odabir ciljnih tržišta i pozicioniranje. Planiranje marketinških taktika – oblikovanje marketinškog miksa: Proizvod kao element miksa; prodaja i distribucija kao element miksa; cijene kao element miksa; promocija kao element miksa. Marketing u ribarstvu: tržište riba, morskih organizama i njihovih prerađevina u Hrvatskoj; usporedne analize s drugim mediteranskim zemljama; studiji slučaja


1. Previšić, J. i Ozretić Došen, Đ. (urednici): Marketing (2. izdanje), Zagreb, 2004, Adverta.

Dopunska literatura 1. Kotler, P.,: Upravljanje Marketingom, Analiza, Planiranje, Primjena i Kontrola, Zagreb, Informator, 2001.

2. Dibb, S., Simkin, L., Pride, W. .,Ferrel, O. C.,: Marketing, Europsko (studentsko) izdanje, Mate, Zagreb, 1995.


Predavanja, vježbe, konzultacije


1. Samostalni zadaci tijekom izvođenja nastave. 2. Ispit: pisani (pristupni rad/studij slučaja) i usmeni. Pozitivno ocijenjen pristupni

rad uvjet je za pristupanje usmenom dijelu ispita. Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku. Mogućnost izvođenja nastave na engleskom jeziku.


1. Mišljenje studenata o kvaliteti putem anketa. 2. Eksterna evaluacija od strane ovlaštene agencije.

59


Naziv predmeta SIROVINE MORSKOG PODRIJETLA U KEMIJSKOJ INDUSTRIJI I MEDICINI

Kod PZMI37

Vrsta Predavanja


ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Vanja Martinac


Studenti ovladavaju znanjem o mineralnim resursima mora i podmorja te njihovoj eksploataciji i primjeni.

Preduvjeti za upis Osnovne kompetencije iz kemije

Sadržaj Morski depoziti i promjene nivoa mora. Minerali morskih depozita- njihova uporaba i regionalna nalazišta. Mineralni depoziti koji se danas eksploatiraju i metode istraživanja. Morska voda - izvor mineralnih sirovina. Mogućnosti tehnološkog iskorištavanja morske vode. Metode eksploatacije mineralnih sirovina iz mora: NaCl, magnezijevih soli, broma, zlata i dr. Proizvodnja mineralnih sirovina prilikom desalinizacije morske vode. Nove tehnologije ekstrakcije minerala iz mora. Koncentracija elemenata u morskim organizmima. Sedimenti na dnu oceana. Karbonatni i silicijev mulj, glina i drugi minerali. Manganski noduli kao mineralni resursi. Fizikalne karakteristike nodula, eksploatacija, koncentracija Mn, Co, Ni, Cu i dr. Miješani sedimenti. Eksploatacija sedimenata iz dna oceana. Ekonomski aspekti iskorištavanja oceana. Zakonitosti koje se odnose na naslage oceana tzv. zakon mora.


1. Handbook of Marine Mineral Deposits by D. S. Cronan (Editor), CRC Press, Boca Raton, 2000.

2. K. Stowe, Exploring Ocean Science, Wiley, New York, 1995.; 3. E. Brown et al., Seawater: Its compositions, properties and behaviour, Butterworth

Heinemann in associattion with The Open University, 2nd Ed., Walton Hall, Milton Keynes, 1997.

4. H. Rabia, J. P. Levy, Delineation of Mine-sites and Potential in different Sea areas, In Seabed Minerals Series, Vol. 4., Kluwer Academic Publishers, Netherlands, 1987.

5. M. E. Q. Pilson, Introduction to the Chemistry of the Sea, 1st edition, Prentice Hall, 1998.

6. S. Kalogiron, Survey of solar desalination systems and system selection, Energy, 22(1997) 69-81.

Dopunska literatura 1. F. J. Millero, Chemical Oceanography, 2nd edition, CRC Press, Boca Raton, 1996. 2. O. V. Bonney, Recovery of magnesium as magnesium hydroxide from seawater,

US Pat. 43 149 85 (to Amstar Corporation, New York), 9 Feb. 1982., Chem. Abstr. 96 (1982) 124449.

3. M. J. Kennish, Practical Handbook of Marine Science, 3rd edition, CRC Press, Boca Raton, 2000.

4. E. D. Brown, Seabed Energy and Mineral Resources and the Law of the Sea, Crane Russak & Co, 1985.


Predavanja


Usmeni ispit


Hrvatski, engleski


Praćenje kvalitete uspješnosti obavljat će se na Sveučilišnoj razini.

60


Naziv predmeta POVIJESNI PREGLED ISTRAŽIVANJA MORA I MORSKOG RIBARSTVA

Kod PZMI38



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Akademik prof.dr.sc. Frano Kršinić, Prof.dr.sc. Jakov Dulčić


Kandidati trebaju steći saznanja o: povijesti istraživanja mora i morskog ribarstva u svijetu, Mediteranu i Jadranu (znanstveno-istraživačka krstarenja, znanstvenici i istraživači, znanstveno-istraživačke ustanove) i najvažnijim rezultatima i otkrićima od posebnog značaja postignutim na polju oceanografije i morskog ribarstva.

Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz biologije mora.

Sadržaj Kratki povijesni pregled istraživanja mora i morskog ribarstva. Povijest oceanografskih i ribarstvenih istraživanja u Mediteranu i Jadranu. Znanstveno- istraživačka krstarenja. Znanstveno-istraživačke ustanove. Poznati istraživači i znanstvenici u oceanografiji, ribarstvenoj biologiji i morskom ribarstvu. Kratki povijesni pregled dosadašnjih rezultata i otkrića od posebnog značaja postignutim na polju oceanografije, oceanologije i morskog ribarstva.


1. Zavodnik, D. 400 years of the Adriatic marine science. Thalassia Jugoslavica, 19 (1-4): 405-429.

2. Kršinić, F. 2000. Potraga za karikama života. More, 67: 100-103. 3. Županović, Š. 1995. Hrvati i more. 1 i 2 svezak. AGM, Zagreb.

Dopunska literatura 1. Ercegović, A. 1949. Život u moru. Biologijska oceanografija. Izdavački zavod JAZU, Zagreb, 325 str.

2. Zore-Armanda, M. 1995. 65 godina Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Monografija, pp. 1-144. IOR-Split.


Predavanja, seminarski radovi


Kolokviji, pismeni ispiti, usmeni ispit


Hrvatski jezik, Engleski jezik


Anketa

61


Naziv predmeta TRENDOVI U MARIKULTURI

Kod PZMI39

Vrsta Predavanja s filmovima


ECTS 4 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Alexis Conides

Kompetencije koje se stječu Cilj kolegija je upoznati studente s najnovijim dostignućima iz područja marikulture.

Preduvjeti za upis Temeljna znanja iz marikulture

Sadržaj Istraživanja u području razvoja marikulture. Primjena rezultata novih istraživanja na komercijalni uzgoj. Nove metode uzgoja. Područja uzgoja. Suvremena oprema. Nove uzgojne vrste. Istraživanja novih hrana za organizme u uzgoju.


1. Znanstveni časopisi: Aquaculture; Aquaculture International; Aquaculture Research; Aquaculture Nutrition.

Dopunska literatura U dogovoru s nastavnikom prema posebnim interesima studenata.

Nastavne metode Teorijska predavanja (PP prezentacije), filmovi

Metode ocjenjivanja Pismeni test, usmeni ispit


Engleski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe

Anketa

62


Naziv predmeta BIOLOGIJA, EKOLOGIJA I UZGOJ NOVIH PLANKTONSKIH VRSTA U MARIKULTURI

Kod PZMI40

Vrsta Predavanja, seminari, praktični rad, terenski rad


ECTS 4 ECTS

Nastavnik Doc. dr. sc. Davor Lučić, Dr. sc. Nenad Jasprica, Dr. sc. Boško Skaramuca


Studenti ce kroz torijski i prakticni rad upoznati biologiju i ekologiju pojedinih brojnih fitoplanktonskih i zooplanktonskih vrsta Jadranskog mora koje jos nemaju standardnu uporabu u marikulturi. Pratit će se biokemijski sastav pojedinih vrsta zbog usporedbe s literaturnim podacima za druge vrste. Kroz prezentacije prikazat ce se danasnja tehnologija proizvodnje mikroalgi i zooplanktona u svijetu.


Sadržaj Unatoč brojnim studijima koje su potv rdile važnosti uzimanja raznolike hrane i specifičnosti nutricionističkih potreba glavnine, danas komercijalno uzgojnih vrsta, ishrana njihovih najranijih stadija i dalje se zasniva na tradicionalnim organizmima. Npr. relativna jednostavnost produkcije kolnjaka i Artemia nauplija uzrok su skoro isključive primjene tih organizama pri uzgoju riblje mlađi. Mnoga istraživanja su ukazala na nutricionistički bitne razlike između predstavnika određenih zooplanktonskih skupina, npr. kopepoda i mizida, te tradicionalne hrane koja se upotrebljava u marikulturi. Kroz ovaj kolegij studenti studenti postaju osposobljeni za istraživački i primjenjeni rad na uvođenju novih planktonskih vrsta u marikulturi.


1. Raymont, J.E.G., 1983. Plankton and productivity in the oceans. 2nd ed. Vol. 1: Phytoplankton & Vol. 2: Zooplankton.

2. Brusca, R.C. and Brusca, C.J., 1990. Invertebrates. Sunderlad, Massacusetts 3. Støttrup, J.G., 2000. The elusive copepods: their production and suitability in

marine aquaculture. Aquaculture Research, 31: 703-711. 4. Støttrup, J. and McEvoy, L.A., 2002. Live Feeds in Marine Aquaculture.

Blackwell Publishing. Dopunska literatura 1. Bilio, M., Rosenthal, H. and Sindermann, C.J., 1981. Realism in aquaculture:

achievements, constraints, perspectives. European Aquaculture Society, Bredene, Belgium.

2. Walther, B.T. and Fyhn, H.J., 1993. Physiology and biochemistry of fish larval development, University of Bergen, Norway.


PowerPoint prezentacije, prozirnice, edukacijski filmovi, praktični rad


Seminari, usmeni ispit


Jezik poduke hrvatski ili engleski, u dogovoru s voditeljem studija i studentima


Sprovođenje ankete

63


Naziv predmeta KONTROLIRANA REPRODUKCIJA MORSKIH ORGANIZAMA

Kod PZMI41

Vrsta Predavanja s vježbama


ECTS 4 ECTS

Nastavnik Doc. dr.sc. Branko Glamuzina


Student upoznaje moderne tehnologije u razmnožavanju riba i školjkaša kojima se osigurava uspješna proizvodnja mlađi akvatičnih organizama u uvjetima zatočeništva. Ovladava tehnološkim znanjima o primjeni hormonalnih tretmana i utjecanju na reprodukciju manipulacijom ekoloških čimbenika. Student stječe teorijske i praktične osnove za rad na umjetnom mriještenju morskih organizama u mrijestilištu.

Preduvjeti za upis Osnovna predznanja o reprodukciji morskih organizama ili položeni slični predmeti na biološkim ili biotehničkim srodnim studijima.

Sadržaj Reproduktivni organi, reproduktivne stanice i reproduktivni razvoj riba i školjkaša (razvoj gameta, mrijest). Biološki čimbenici u reprodukciji (žljezde, hormoni, biotski i abiotski čimbenici). Proizvodnja mlađi morskih organizama - „usko grlo“ svake akvakulturne proizvodnje. Razmnožavanje riba i školjkaša u zatočeništvu. Glavni problemi na hormonalnoj i ekološkoj razini u spolnom sazrijevanju. Primjena hormonalnih tretmana u mriješćenju riba. Manipuliranje fizičkim čimbenicima u mriješćenju riba i školjkaša. Perspektive razvoja novih tehnologija razmnožavanja u akvakulturi.


1. Mellinger, J. 2002. Sexualite et Reproduction des Poissons. CNRS EDITIONS, Paris, France, 349 pp.

2. Spencer, B. E. 2002. Molluscan shellfish farming. Blackwell Publishing. 274 pp. 3. «Shellfish hatchery manual» i «Fish hatchery manula» FAO, 2004 i 1997.



Teorijska predavanja (PP prezentacije), filmovi Praktična nastava u laboratoriju i terenski rad

Način polaganja ispita Pismeni test, usmeni ispit

Jezik poduke Hrvatski ili engleski


Anketa

64


Naziv predmeta GENETIČKE METODE U MARIKULTURI

Kod PZMI42



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Dr.sc. Branko Glamuzina


Usvajanje znanja iz područja genetike organizama u uzgoju. Studenti će biti osposobljeni za primjenu genetskih metoda u unaprijeđenju komercijalne marikulturne proizvodnje.


Sadržaj Osnove opće genetike, Osnove populacijske genetike. Kvalitativna i kvantitativna genetika. Genetička selekcija i hibridizacija. Manipulacija genomom u akvakulturi, poliploidija i hibridizacija. Androgeneza i ginogeneza. Selekcija u marikulturi. Primjena genetski modificiranih organizama u marikulturi.


1. Kirpichnikov, V.S. 1981. Genetic Bases for Fish Selection. Springer-Verlag, New York, New York, USA

2. Tave, D. 1993. Genetics for Fish Hatchery Managers, 2nd ed. Van Nostrand Reinholf, New York, USA.

3. Tave, D. 1999. Inbreeding and brood stock management. Fish. Tech. Paper, 392. FAO, Rome.



Teorijska predavanja (PP prezentacije), filmovi Praktična nastava u laboratoriju, histološki preparati riba i školjkaša

Način polaganja ispita Pismeni test, usmeni ispit


Hrvatski ili engleski


Anketa

65


Naziv predmeta UZGOJ MORSKIH BESKRALJEŠNJAKA

Kod PZMI43

Vrsta Teorijski s audiovizuelnim vježbama


ECTS 4 ECTS

Nastavnik Dr.sc. Valter Kožul, Dr.sc. Leon Grubišić


Stjecanje spoznaja teorijskog i praktičnog znanja o anatomiji, histologiji i fiziologiji morskih beskralježnjaka. Upoznavanje s vrstama hrane korištenih u uzgoju kao i njihovim različitim učincima na rast, metabolizam i preživljavanje.

Preduvjeti za upis Osnovne kompetencije iz marikulture

Sadržaj Anatomska i histološka građa i fiziološke funkcije probavila morskih beskralježnajka. Umjetno uzgajane vrste. Fito i zooplanktonske kulture (kolnjaci, Artemia). Vrste umjetnih hrana i njihov utjecaj na rast, i preživljavanje nekih uzgajanih vrsta. Složeni utjecaji vanjskih čimbenika na te promjenjivosti i prilagodbe njihovoga kvalitetnijeg uzgoja.


1. Frank, H. Hoff & Terry W. Snell 1987. Plankton culture manual. Fifthedition.Florida aqua farms. Inc.

2. Moretti, A i dr. 1999. Manual on hatchery Production of seabass and giltheadseabream.Volume1. FAO

3. Landau., M. 1991. Introduction to aquaculture. John Wiley and Sons.Inc Phillips B.F. & J. Kittaka 1987. Spiny lobsters fisheries and culture.,Fishing News Books. second edition.

4. Spencer, B.E. 2002. Moluscaan shellfish farming. Blackwell Science, UK. 325p 5. Stickney, E. R. 2000. Encyclopedia of aquaculture. John Wiley & Sons, Inc.

1063p. Dopunska literatura Znanstveni radovi


Povremena nastava-konzultacija i vježbe


Pismeno i usmeno


Hrvatski, Engleski


Anketa.

66


Naziv predmeta UVOĐENJE NOVIH VRSTA U MARIKULTURU

Kod PZMI44

Vrsta Predavanja s vježbama i terenskom nastavom


ECTS 4 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Boško Skaramuca, Dr. sc. Leon Grubišić; Dr. sc. René


Student upoznaje značajke diversifikacije uzgoja morskih organizama u svijetu i Mediteranu. Obraditi će se tijek uvođenja lubina, orade i kamenice u mediteransku marikulturu. Upoznati potencijalno važne vrste za ubođenje u uzgojnu praksu i temeljne razloge i načine uvođenja pojedine vrste u uzgojnu praksu, od temeljnih i razvojnih istraživanja do analize potencijala tržišta.


Sadržaj

Povijest uzgoja riba, školjkaša i drugih morskih organizama. Razvitak industrije salmonida, lubina i orade. Perspektive uzgoja tuna u Hrvatskoj. Potencijalne vrste za hrvatsku marikulturu: sparidne vrste, kirnje, gof. Mogućnosti uzgoja plosnatica. Uzgoj novih brzorastućih vrsta riba. Trendovi u akvakulturi riba. Analiza svjetskog tržišta. Mogućnosti uzgoja novih vrsta riba u Hrvatskoj.


1. Bardach, J. E. 1997. Sustainable aquaculture. John Wiley & Sons Inc. 251 pp. 2. Znanstveni i stručni časopisi iz polja akvakulture: Aquaculture, Aquaculture

International, Aquaculture Research, Fish Farming International. 3. Serija publikacija CIHEAM Options Mediterraneae.


Nastavne metode Teorijska predavanja (PP prezentacije), filmovi Praktična nastava u laboratoriju i terenski rad

Metode ocjenjivanja Pismeni test, usmeni ispit


Hrvatski ili engleski


Anketa

67


Naziv predmeta BIOLOŠKE - EKOLOŠKE ZNAČAJKE UZGAJANIH ŠKOLJKAŠA

Kod PZMI45



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Doc. dr. sc. Melita Peharda Uljević, Dr. sc. Jakša Bolotin, Dr.sc. Adam Benović


Studenti stječu teorijsko i praktično znanje o morfologiji, anatomiji, fiziologiji, te životnom ciklusu i ekološkom okružju, kako školjkaša već nazočnih u suvremenoj marikulturnoj proizvodnji u svijetu, tako i potencijalno interesantnih vrsta za uvođenje u proces umjetnog uzgoja.

Sadržaj Morfologija školjkaša. Anatomija školjkaša. Fiziologija školjkaša s naglaskom na specifičnosti procesa hranjenja (filter feeders) i disanja. Ekologija školjkaša – trofička razina, geografska rasprostranjenost, stanište (vrsta podloge, litoralne stepenice), način života, pripadnost morskim životnim sredinama i odnos prema drugim bentoskim i ostalim vrstama (predatorstvo, parazitizam, kompeticija), važnost čimbenika okoliša i njihov utjecaj na tjelesne procese školjkaša. Životni ciklus (embrionalni razvoj, ličinački stadiji, metamorfoza, naseljavanje i obnova naselja školjkaša), produkcijski ciklusi i reproduktivni potencijal školjkaša.


1. Gosling, E., 2003. Bivalve Molluscs. Biology, Ecology and Culture. Fishing News Books. Blackwell Publishing. 443 pp.

2. Menzel, W., 1991. Estuarine and Marine Bivalve Mollusk Culture. CRC Press Inc, 362 pp.

3. Spencer, B. E., 2002. Molluscan Shellfish Farming. Fishing News Books. Blackwell Publishing. 274 pp.

4. Matoničkin, I., 1978. Beskralješnjaci – biologija nižih avertebrata. Školska knjiga. Zagreb. 692 pp.

5. Matthiessen, G. C., 2001. Oyster Culture. Fishing News Books. Blackwell Science. 162 pp.

Dopunska literatura Znanstveni radovi te druga literatura u dogovoru s nastavnikom prema posebnim interesima studenata


Predavanja (PP prezentacije), vježbe i konzultacije


Seminarski rad, usmeni ispit.

Jezik poduke Hrvatski ili engleski, u dogovoru s voditeljem studija i studentima



68


Naziv predmeta HRANIDBA RIBA U MARIKULTURI

Kod PZMI46



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Miro Kraljević, Dr. sc. Snježana Zrnčić


Studenti stječu spoznaje o anatomiji, histologiji i fiziologiji probavila riba, apsorpciji, opskrbi i specifičnim biokemijskim procesima u stanicama. Bit će upoznati s biokemijskim sastavom tkiva uzgajanih živih i neživih vrsta hrana korištenih u uzgoju kao i njihovim različitim učincima na rast, metabolizam i preživljavanje.


Sadržaj Anatomska i histološka građa i fiziološke funkcije probavila riba. Biokemijski procesi unutar stanica, tkiva i organa (glikoliza, ciklus trikarbonskih kiselina, oksidativna fosforilacija). Umjetno uzgajane vrste. Biokemijski sastavi fito i zooplanktonskih kultura (kolnjaci, Artemia). Vrste umjetnih hrana i njihov utjecaj na rast, metabolizam i preživljavanje nekih uzgajanih vrsta. Složeni utjecaji vanjskih čimbenika na te promjenjivosti i prilagodbe njihovoga kvalitetnijeg uzgoja.


1. Treer, T., Safner, R., Ančić, I. i M. Lovrinov, 1995. Hranidba riba. U: Ribarstvo. Nakladni zavod lobus, Zagreb: 239-283.

2. Skrudland, A., 1993. Nutrition in aquaculture. In: Aquaculture for veterinarians: fish husbandry and medicine. Ed: Brown L., Pergamon Press, Oxford, New York, Seul and Tokio: 153-159.

Dopunska literatura 1. Kraljević, M., 1995. Rast komarče, Sparus aurata L. I pica, Diplodus puntazzo Cetti, u prirodnim i kontroliranim uvijetima. Doktorski rad, Sveučilište u Zagrebu, 157pp.

2. Kraljević, M. Hranidba riba. Interna skripta Oblici provođenja nastave

Predavanja, konzultacija, praktični rad


Pismeno i usmeno


Hrvatski, Engleski


Anketa.

69


Naziv predmeta FIZIOLOGIJA ORGANIZAMA U MARIKULTURI

Kod PZMI47



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Čedomil Lucu


Studenti se upoznaju sa temeljnim i primjenjenim spoznajama iz područja fiziologije morskih organizama. Težnja je usmjerena na aspekte koji imaju praktičnu važnost kao što je utjecaj stresnih čimbenika u moru, temeljne spoznaje o djelovanju hormona u riba i rakova te mogućih promjena čimbenika okoliša koji djeluju na reprodukciju, rast i razvitak.

Preduvjeti za upis Osnovne kompetencije iz fiziologije

Sadržaj Mehanizmi osmoregulacije i prilagodbe u gospodarski važnih rakova i riba koštunjača. Molekularni pratioci i toplotom inducirani proteini u riba i rakova. Hormonski sustavi u riba i reprodukcija. Fiziološki aspekti pobude sazrijevanja gameta i mrijesta u riba. Fiziologija presvlačenja i rast u rakova. Utjecaj čimbenika stresa na funkcionalne mehanizme u morskih i bočatih organizama.


1. Wendelaar Bonga S.E. (1997) The stress response in fish. Physiological Reviews 77, 591-625

2. Lucu,Č. and Towle D.W.(2003) Na,K ATPase in gills of aquatic crustacea.Comp. Biochem. Physiol. 135, 195-214.

3. Spees JL, Chang,SA, Mykles DL, Snyder MJ, Chang ES (2003) Molt cycle-dependent molecular chaperone and polyubiquitin gene expression in lobster. Cell Stress and Chaperones , 8 ,258-264.

4. Spees JL, Sharon, A, Snyder MJ, Chang ES (2002) Thermal acclimation and stress in the American lobster, Homarus americanus: equivalent temperature shifts elicit unique expression pattern for molecular chaperones and polyubiquitin. Cell Stress and Chaperones 7, 97-108.

5. Blazques M, Bosma, PT, Fraser EJ, Van Look KJW, Trudeau VL (1998) Fish as models for the neuroendocrine regulation of reproduction and growth. Comp. Biochem. Physiol.119, 345-364.

Dopunska literatura 1. Reid S.G. Bernier N.J. and Perry SF (1998) The adrenergic response in fish: control of catecholamine storage and release. Comp. Biochem. Physiol. 120, 1-27.

2. Randall DJ and Perry SF (1992) Catecholamines: In: Fish physiology (ed. Hoar WS, Randall DJ and Farrell AP, Academic Press San Diego Vol. XIIB, p.255-300.


Predavanja, demonstracije, seminari


Usmeni i pismeni


Hrvatski, a po potrebi engleski ili njemački


Anketa

70


Naziv predmeta BIOLOGIJA I UZGOJ RAKOVA

Kod PZMI48



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Metin Kumlu


Teorijsko i praktično znanje o biologiji i uzgoju različitih vrsta rakova (jastozi, hlapovi, kozice, rakovice i slatkovodni rakovi). Osvrt na uređenje uzgajališta, nabavu matičnog stocka, hranjenje, mrijest, kvalitetu vode i na kraju plasiranje proizvoda na tržište.


Sadržaj

Sistematika i taksonomija rakova; Anatomija rakova; Biologija rakova; Ekologija rakova; Fiziologija rakova; Ekonomski značaj; Razmnožavanje; Životni ciklusi; Hranjenje i rast; Tehnike uzgoja rakova; Ekonomski aspekti uzgoja; Povijest uzgoja rakova s posebnim osvrtom na Mediteran; Trendovi u akvakulturi rakova; Analiza svjetskog tržišta; Mogućnosti uzgoja rakova u Hrvatskoj.


1. Lee, D.O.C., Wickins J.F. 1992. Crustacean Farming. Blackwell Scientific Publications.

2. Wyban, J.A., Sweeney, J.N. 1992. Intensive shrimp production technology. Argent Press.

Dopunska literatura

1. Bardach, J.E.,. Ryther J.H., McLarney W.O. 1972. Aquaculture – farming and hisbandry of freshwater and marine organisms. John Wiley & Sons, Science editions, 868 pp.

2. Barnabe, G. 1990. Aquaculture 1 and 2. Ellis Horwood Limited. Fallu R. 1991. Abalone Farming. Fishing News Books. Blackwell Science Ltd.

3. Caddy, J. F. 1989. Marine invertebrate fisheries - their assessment and management. Wiley-interscience publications, John Wiley & Sons, 752 pp.

4. Guillame, J., Kaushik S., Bergot P., Métailler R. 1999. Nutrition et alimentation des poissons et crustacés. Inra-Ifremer.

5. Pillay, T.V.R. 1990. Aquaculture principles and practices. Fishing News Books. 575 pp.

6. Swift, D. R. 1993. Aquaculture Training Manual. Fishing News Books, Oxford. 158 pp.

Oblici provođenja nastave Predavanja i vježbe


Pismeni i usmeni ispit

Jezik poduke Hrvatski ili engleski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti

Anketa

71


Naziv predmeta SINERGIJSKI ASPEKTI MARIKULTURE I RIBARSTVA

Kod PZMI49 Vrsta Predavanja , seminari Razina Doktorski studij – izborni predmet ECTS 4 ECTS Nastavnik Prof. dr. sc. Ivan Katavić Kompetencije koje se stječu

Studenti se osposobljavaju za praćenje i vrednovanje razvojnih potencijala ribarstva i marikulture, napose njihove povezanosti i uzajamne ovisnosti

Preduvjeti za upis Poznavanje osnova ribarstvene biologije, upravljanja i zaštite bioloških bogatstava, te kontroliranog uzgoja akvatičkih organizama. Poželjno poznavanje globalnih fiziografskih uvjeta u oceanima, marketinških, demografskih nutricionističkih trendova.

Sadržaj Ribarstveni resursi: globalni trendovi u ulovnom i uzgojnom ribarstvu; Rastuće potrebe, međunarodna razmjena i tržište kao glavni generatori razvoja. Različitosti i mđuovisnosti ribolova i akvakulture. Uloga u razvojnoj strategiji, smanjenju siromaštva i ruralnom razvitku. Društvena i gospodarska valorizacija razvoja ribarstva i akvakulture Akvakultura temeljena na ribolovu (ATR) – tuna, jegulja, orhan i dr. Mogućnosti unapređenja ATR kroz poribljavanje umjetno prozvedenom mlađi i unapređenje ishrane. Metodologija, monitoring i ocjena programa poribljavanja – ekonomska i ekološka. Opravdanost i perspektive ATR. Znanje, otvorena pitanja i istraživački prioriteti. Učinak uzgoja na divlje populacije i lokalno ribarstvo (FADs effect). Prostorna i vremenska skala agregiranja riba u prostoru kaveskih uzgajališta. Učinak akvakulture na prirodne populacije i lokalni ribolov. Utjecaj na okoliš, biološku raznolikost i napose na biocenoze livada morskih cvjetnica. Biološki načini smanjenja negativnih utjecaja akvakulture. Razvojna usmjerenja i očekivanja.


1. Bartley, D.M. and Leber, K.M. (eds), 2004. Marine ranching. FAO Fisheries Technical Paper. No. 429. Rome, FAO. 2004. 213p.

2. Ottolenghi, F. Silvestri, C., Giordano, P., Lovatelli, A., New, M.B. 2004. Capture-based aquaculture. The fattening of eels, groupers, tunas and yellowtails. FAO, Rome, 385p.

3. FAO, 2004. The state of world fisheries and aquaculture. FAO Rome, pp. 153. 4. Tudela, S., 2004. Ecosystem effects of fishing in the Mediterranean: an analysis of

the major threats of fishing gear and practices to biodiversity and marine habitats. Studies and Reviewes. General Fisheries Commission for the Mediterranean. No. 74. Rome, FAO. 2004. 44p.

Dopunska literatura 1. Katranidis, S., Nitsi, E. and Vakrou, A. 2003. Social acceptability of aquaculture development in coastal areas: the case of two Greek islands. Coastal Management, 31:37-53.

2. Dempster, T. et al. 2002. Attraction of wild fish to sea cage fish farms in the south-western Mediterranean Sea:spatial and short-term temporal variability. Mar Ecol Prog Ser, Vol. 242:237-252.

3. Katz, T., 2002. Gray mullets ameliorate organically enriched sediments below a fish farmi n the oligotrophic Gulf of Aqaba (Red Sea). Mar Ecol Prog Ser, Vol. 234:205-214.

Oblici provođenja nastave Interaktivna predavanja, seminari, terenska nastava

Način polaganja ispita Pismeni test, seminarski radovi


Hrvatski i/ili Engleski


Skupna analiza pismenih testova i seminarskih radova; anketiranje studenata o kvaliteti nastave na kraju kolegija

72


Naziv predmeta MARIKULTURA I OKOLIŠ

Kod PZMI50

Vrsta Predavanja, laboratorijske vježbe, terenski rad


ECTS 4 ECTS

Nastavnik Prof.dr.sc. Ivan Katavić

Ciljevi Cilj predmeta je da studente upozna s ekološkim čimbenicima presudnim za marikulturu kao i mogućim negativnim učincima marikulture na prirodnu sredinu. Polazeći od prednjih spoznaja studentima će biti olakšano razumijevanje mjesta i uloge marikulture u procesu sveobuhvatnog planiranja priobalnim prostorom, kao i odnos marikulture prema drugim gospodarskim djelatnostima.

Preduvjeti za upis Osnovna znanja iz marikulture

Sadržaj Predavanja: Definicija marikulture. Uzgoj u odnosu na rastuće potrebe pučanstva za proteinima; uzgoj u odnosu na klasični ribolov. Prirodni resursi koje koristi marikultura (voda, energija, prostor na kopnu) u odnosu na njihovu dostupnost, cijenu i odabir tehnologije. Ekološke pretpostavke marikulture, optimalni uvjeti uzgoja i razina tolerancije pojedinih vrsta na primjenjive ekološke čimbenike. Kriteriji o pogodnosti dijelova pomorskog dobra za marikulturu (posebno za uzgoj ribe, rakova i školjkaša). Hrana, hranjenje i otpad nastao procesom uzgoja. Potencijalni negativni utjecaji uzgoja na prirodnu sredinu-utjecaj na kemijske procese u sedimentima, sastav i strukturu životnih zajednica, te na fizikalno-kemijska obilježja morske vode. Praktične vježbe obuhvaćaju rad na uzgoju fito i zooplanktonskih kultura, inducirani mrijest i metode i tehnike uzgoja raznih razvojnih stadija morskih riba. Terenski rad: obilazak objekata marikulture – uzgajališta kaveskog uzgoja riba, mrijestilišta, te uzgajališta školjkaša.


1. Beveridge, M.: Cage aquaculture. Fisheris News Books, 1987. 2. Katavić, I.: Coastal resources and aquaculture, Institut za oceanografiju i ribarstvo

(skripta), 1985. 3. Treer i sur: Ribarstvo. Školska knjiga, 1996.

Dopunska literatura Znanstveni radovi

Nastavne metode Frontalna predavanja, individulane laboratorijske vježbe, grupni terenski rad

Metode ocjenjivanja Kolokviji ijekom semestra i završni usmeni ispit


Hrvatski, engleski


Anketa

73


Naziv predmeta PATOLOGIJA MORSKIH ORGANIZAMA

Kod PZMI51



ECTS 4 ECTS

Nastavnik Doc. dr.sc. Ivona Mladineo


Sposobnost prepoznavanja najčešćih grupa bolesti u uzgojnoj sredini i otvorenom moru. Korištenje mjere nadzora bolesti. Razumijevanje čimbenika koji dovode do izbijanja bolesti. Ovladavanje tehnikama izolacije i identifikacije bolesti. Korištenje raspoloživih mjera suzbijanja i uništavanja uzročnika bolesti.

Preduvjeti za upis Osnovne kompetencije iz veterine

Sadržaj Defincija bolesti. Epizootiološki čimbenici, anamneza, klinička slika, patomorfološke promjene. Dijagnoza i terapija. Opća podijela bolesti. Bolesti ekonomski značajnih morskih organizama. Patohistološke osobitosti bolesti. Bakterijske, virusne, nametničke bolesti i bolesti usljed loše zootehnike. Ekologija i učinak bolesti. Bolesti u umijetnom ekosustavu. Izolacija i identifikacijske tehnike i metode. Zoonoze. Mijere uništavanja i eradikacije bolesti.


1. Woo, P.T. K., 1995. Fish Diseases and Disorders, Volume 1: Protozoan and Metazoan Infections. CABI Publishing, Wallingford, 808 p.

2. Woo, P.T. K., 1999. Fish Diseases and Disorders, Volume 2: Bacterial and viral diseases. CABI Publishing, Wallingford, 874 p.

3. Woo, P.T. K., 1998. Fish Diseases and Disorder, Volume 3: Non-infectious Diseases. CABI Publishing, Wallingford, 386 p.

4. Lom J, Dykova I, 1992.Protozoan parasites of fishes. 5. Poulin R, Morand S, Skorping A, 2000. Evolutionary biology of host-parasite

relationships: theory meets reality. 6. Radujković R, Raibaut A, 1989. Parasitofauna of Monte Negro fish. 7. Rohde K, 2005. Marine Parasitology. CABI press. 8. Thomas F, Renaud F, Guegan JF. 2005. Parasitism & Ecosystems. Oxford

University Press. 9. Woo PTK, 1995. Fish Diseases and Disorders, Volume 1: Protozoan and

Metazoan Infections. CABI Publishing, Wallingford, 808 p. Dopunska literatura 1. Gibson DI, Jones J, Bray, RA, 2001. Keys to the trematoda, volume 1, 2, 3. CABI

Publishing, Wallingford, 521 p. 2. Khalil LF, Jones A, Bray RA, 1994. Keys to the cestode parasites of vertebrates.

CAB International. Oblici provođenja nastave

Predavanja, praktikum, terenska nastava.


Usmeni.


Hrvatski, engleski.


Anketa

74


3.5. Uvjeti i način studiranja

U prvoj godini studija student/doktorand u dogovoru sa studijskim savjetnikom upisuje nastavne sadržaje s opterećenjem od 45 ECTS bodova. 25 ECTS bodova stječe upisom obveznih predmeta, a preostalih 20 upisom izbornih predmeta. Pri upisu izbornih predmeta treba voditi računa o tome da predmeti budu vezani uz problematiku budućeg doktorskog rada. Student mora testirati godinu. Za odslušane kolegije i konsultacije potrebno je dobiti prvi i drugi potpis nastavnika. Za upis u drugu godinu, potrebno je položiti ispite iz predmeta koji donose najmanje 25 ECTS bodova. U drugoj godini studija se upisuje Seminarski rad (kvalifikacijski postupak) iz teme doktorskog rada. Za upis u treću godinu potrebno je položiti sve odslušane kolegije i javno obraniti seminarski rad koji je preduvjet za izradu doktorskog rada. U trećoj godini studenti završavaju doktorski rad.. Za završetak doktorskog studija svaki student mora steći 180 ECTS bodova, unutar kojih je obveza publiciranja barem jednog znanstvenog rada u časopisima s međunarodnom recenzijom u kojemu je glavni autor ili u časopisima koji se nalaze u WoS bazi u kojima može biti koautor. Student završava doktorski studij obranom doktorskog rada.

3.6. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij

Svakom studentu pri upisu na doktorski studij dodjeljuje se savjetnik koji ga savjetuje pri odabiru izbornih predmeta i prati njegov rad tijekom 1. godine studija. Nakon 1. godine studija izabire se mentor i uz njegovu pomoć se planira tijek studija do završetka. Mentorom može biti birana osoba koja ima znanstveno nastavno ili znanstveno zvanje (od docenta ili znanstvenog suradnika pa više). Mentor je suodgovoran za napredovanje studenta, njegovo uključivanje u znanstveno istraživanje i znanstveno usavršavanje. Mentor mora biti znanstveno aktivan iz područja odabranog doktorskog rada, što dokazuje znanstvenim radovima objavljenima u posljednjih 5 godina. Mentora imenuje Vijeće doktorskog studija na prijedlog studenta i uz suglasnost mentora o prihvaćanju te dužnosti. Doktorski studij iz Primijenjenih znanosti o moru mogu upisati studenti koji su završili prirodoslovni diplomski studij, biotehnički diplomski studij, u prvom redu Morsko ribarstvo i Marikultura. Pristupnici sa završenim srodnim diplomskim studijem koji nije odgovarajući (agronomija, veterina, ekonomija, strojarstvo, elektrotehnika…), mogu upisati studij uz obvezu polaganja dodatnih sadržaja iz gradiva prirodoslovnih dodiplomskih i diplomskih studija prema odluci Vijeća doktorskog studija. Doktorski kandidati se biraju javnim natječajem. Moraju imati prosjek ocjena diplomskog studija najmanje 3,6. Iznimno se mogu upisati i pristupnici s prosjekom ocjena od 3,0 i više, ali uz dvije relevantne preporuke (jednu obvezno od voditelja diplomskog rada). Molbe studenta za upis na doktorski studij razmatra Vijeće doktorskog studija i donosi konačnu odluku o odobravanju upisa na studij.

75


3.7. Popis predmeta ili modula koje studenti mogu upisati s drugih studija

Studenti kao izborne predmete, osim ponuđenih na ovom studiju, mogu upisati najviše do 8 ECTS bodova iz drugih doktorskih studija, posebice srodnih doktorskih studija kao što su Oceanologija i Ekologija PMF-a, Ribarstva s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Veterinarskog fakulteta Sveučiliša u Zagrebu, a koji su usko vezani uz područje odabira doktorskog rada. Po potrebi studenti mogu upisivati i predmete iz dodiplomskih i diplomskih studija. Za upis svih tih predmeta potrebna je suglasnost voditelja doktorskog studija Primijenjene znanosti o moru i voditelja studija s kojih su predmeti odabrani.

3.8. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Za gotovo sve predmete navedene u programu ovog studija je naznačeno da se izvode na hrvatskom jeziku, ali s mogućnošću izvođenja i na engleskom jeziku.

3.9. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS-bodova

Studentima koji upišu kolegije s drugih doktorskih studija, ti kolegiji donose onoliko ECTS bodova koliko im je dodijeljeno na matičnoj instituciji. Studenti mogu upisati najviše do 8 ECTS bodova s drugih studija. Sve izborne predmete, odabire student uz konzultacije sa svojim savjetnikom i eventualno budućim mentorom.

3.10. Način završetka studija i uvjeti prijave teme doktorskog rada

Nakon 2. godine student ima obvezu izraditi seminarski rad (kvalifikacijski postupak) u kojemu obrađuje temu doktorskog rada koju javno iznosi pred tročlanim povjerenstvom kojeg imenuje Vijeće doktorskog studija. Povjerenstvo prosuđuje znanstveni doprinos rada i mogućnosti rada prema zahtjevima doktorskog rada. Posebna pozornost se poklanja metodološkom dijelu i provjeri kandidata u svezi metoda istraživanja, koje namjerava upotrijebiti. Razmatra se i mogućnost izrade u zadanom roku. Povjerenstvo daje pismenu prosudbu o iznijetoj temi doktorskog rada. Ako je prosudba pozitivna, temu potvrđuje Vijeće studija i prosljeđuje je Senatu na odobrenje. U slučaju pozitivnih odluka pristupnik može pristupiti izradi rada. U slučaju negativne prosudbe, pristupnik ima pravo na ponovnu provjeru nakon tri mjeseca. Ako bi i tada prosudba bila negativna, pristupnik gubi pravo na izradbu doktorske teze. Za završetak doktorskog studija svaki student uz stjecanje 180 ECTS bodova, prema prethodno opisanim uvjetima stjecanja ECTS bodova, mora javno braniti temu doktorskog rada. Rad ocjenjuje povjerenstvo od najmanje tri člana od kojih je jedan mentor, koji ne može biti predsjednik povjerenstva, i jedan s drugog sveučilišta. Povjerenstvo bira Vijeće doktorskog studija Primijenjene znanosti o moru. Članovi povjerenstva mogu biti nastavnici i znanstvenici u zvanju docenta odnosno znanstvenog suradnika ili višemu. Povjerenstvo ocjenjuje rad, pri čemu vodi računa da doktorska teza mora sadržavati izvorni znanstveni doprinos, mora biti dokazom studentova poznavanja suvremene znanstvene problematike na području teze, zatim njegova poznavanja teorijskih podloga i metoda kojima se služio, te konačno, njegove sposobnosti da svoje

76


ideje, rezultate i znanje samostalno uobliči u suvisli i čitljiv tekst. Pisano izvješće (izvješća) povjerenstva za ocjenu doktorskog rada podnosi na usvajanje Vijeću studija. Doktorand uvezuje doktorski rad nakon prihvaćanja ocjene, a prije obrane. Doktorski rad se brani javno, pred povjerenstvom koje bira vijeće studija prema istim principima kao što se bira i povjerenstvo za ocjenu rada s tim da se mora imenovati i jednog zamjenika. Obrana se sastoji od izlaganja doktoranda koje se ne prekida i može trajati najviše 60 minuta, zatim od njegovih odgovora na pitanja članova povjerenstva, te od odgovora na pitanja iz slušateljstva. Povjerenstvo većinom glasova odlučuje o uspješnosti obrane doktorskog rada, te javno pred njim i slušateljstvom obznanjuje svoju odluku. O obrani doktorskog rada vodi se zapisnik kojega potpisuju svi članovi povjerenstva. Zapisniku se prilaže životopis doktoranda, sažetak rada i popis objavljenih radova. Diplome doktorata znanosti studija «Primijenjene znanosti o moru» izdavat će zajednički Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Dubrovniku, a uručivat će ih jedan od rektora navedenih sveučilišta na svečanoj promociji.

3.11. Uvjeti nastavka studija

Studenti se mogu ponovno uključiti, u skladu s točkama 3.10. i 3.14. u obrazovni proces na onom mjestu gdje su ga prekinuli osim ako nisu izgubili pravo studiranja na načine kako to predviđa Statut Sveučilišta.

3.12. Uvjeti stjecanja potvrde (certfikata) o apsolviranom dijelu programa

Ukoliko je student apsolvirao doktorski studij može mu se izdati potvrdnica o odslušanim i položenim kolegijima, i obavljenim stručnim i znanstvenim aktivnostima. Tekst i izgled takve potvrdnice treba usuglasiti na razini Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Dubrovniku.

3.13. Uvjeti za izvanredan način stjecanja doktorata znanosti

Izradi doktorskog rada bez pohađanja nastave i polaganja ispita može pristupiti osoba, bez obzira na prethodno obrazovanje, koja ima publicirane radove iz područja znanosti o moru, u kojima je glavni autor, a koji nose najmanje 75 ECTS bodova u skladu s točkom 3.3., te uz obvezno javno polaganje seminara pred tročlanim povjerenstvom u skladu s točkom 3.10.

3.14. Maksimalna duljina trajanja studiranja

Prijedlog je da studij traje tri godine, ali studentu se mogu dodatno odobriti studentska prava za još dvije godine. Ukoliko postoje opravdani i dokumentirani razlozi, Vijeće studija može iznimno na temelju zamolbe studenta produžiti trajanje svih prava za još jednu akademsku godinu. Ukoliko student i nakon toga roka ne postigne doktorat znanosti gubi pravo na daljnje školovanje na ovom studiju.

77


4. Uvjeti izvođenja studija

4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa

Predloženi doktorski studij se planira izvoditi na sastavnicama Sveučilištu u Splitu, Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu i sastavnicama Sveučilištu u Dubrovniku. U razdoblju nakon pozitivno ocijenjenog seminarskog rada (2. i 3. godina doktorskog studija) i prihvaćanja teme doktorskog rada student se uključuje u rad na tekuće znanstveno-istraživačke projekte kroz koje će izraditi i obraniti doktorski rad. Popis znanstveno-istraživačkih projekata koji su u tijeku, a kroz koje se pristupnici mogu uključiti u rad i izraditi doktorat su dati pod točkom 4.3. Treba napomenuti da će pristupnici koji se opredijele za izradu rada iz područja marikulture biti uključeni u projekte Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku, iz područja ribarstva u projekte Instituta za oceanografiju i ribarstva u Splitu, a iz područja biologije i ekologije mora u projekte Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu ili Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.

4.2. Podaci o prostoru i opremi

Sveučilište u Splitu bi organizaciju i izvođenje nastave stručnih predmeta povjerilo Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, koji posjeduje cjelokupnu infrastrukturu za izvođenje ovakve nastave. Znanstveni se rad u Institutu provodi kroz projekte Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH (popis u točki 4.3) iz kojih je vidljivo da IOR pokriva sva područja oceanologije od kemijske, fizičke, biološke oceanografije do ribarstva i marikulture. Bez dvojbe je vodeća institucija u biološkoj oceanografiji i ribarstvu u Hrvatskoj i iz tih područja kompetitivna na međunarodnom planu. Opremljen je suvremenom opremom za navedenu problematiku.

U okviru Instituta za oceanografiju i ribarstvo postoje opremljene 3 učionice, od kojih jedna ima 50 mjesta, preostale dvije po 20 studentskih mjesta sa svom potrebitom elektroničkom opremom. Najveći dio nastave će se, ovisno o interesima studenata, obavljati u laboratorijima Instituta:

• Laboratoriju za mikrobiologiju mora • Laboratoriju za plankton • Laboratoriju za bentos • Laboratoriju za ihtiologiju i ribarstvo • Laboratoriju za ribarstvenu biologiju, gospodarenje pridnenim i pelagičkim naseljima • Laboratoriju za marikulturu • Laboratoriju za kemijsku oceanografiju i sedimentologiju • Laboratoriju za fizičku oceanografiju

78


U okviru predloženog programa će se koristiti istraživački brod “Bios” opremljen svom potrebitom oceanografskom opremom, a koji može primiti grupe od 20 studenata, te manji (10 m) brzi brod “Navicula”.

U Institutu se nalazi knjižnica koja posjeduje oko 3700 naslova knjiga i oko 8000 naslova separata. Redovito prima 281 naslov domaće i strane periodike. Pokriva područja fizičke, kemijske i biološke oceanografije, te područja ribarstva i marikulture. Bibliotečni fond ove biblioteke je bez dvojbi jedan od najbogatijih iz ovih područja u Hrvatskoj. Knjižnica osim prostora gdje je smješten bibliotečni fond posjeduje čitaonicu sa oko 20 radnih mjesta koji studenti mogu nesmetano koristiti.

Nastava na Sveučilištu u Dubrovniku će se odvijati u sljedećim sastavnicama sveučilišta:

1. Odjel za akvakulturu 2. Odjel za pomorstvo 3. Institut za more i priobalje u Dubrovniku 4. Razvojno-istraživački centar za marikulturu u Stonu 5. Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju

Odjeli za akvakulturu i pomorstvo Sveučilišta u Dubrovniku raspolažu s približno 3.500 četvornih metara predavaoničkog prostora, tj. 6,25 četvornih metara po studentu (međunarodni akademski standard je 2,5 četvorna metra po studentu). Također, u predavaonički prostor ugrađeno je 1410 stolica raspoređenih u: 1. velikom amfiteatru s 290 mjesta, 2. malom amfiteatru s 160 mjesta, 3. predavaonici s 70 mjesta, 4. predavaonici s 64 mjesta namijenjenoj učenju na daljinu, 5. deset predavaonica do 50 mjesta, 6. deset predavaonica do 35 mjesta, 7. četiri predavaonice do 25 mjesta, te do 20 mjesta u biološkom i kemijskom laboratoriju Odjela za akvakulturu. Prostorije su suvremeno opremljene za uspješno odvijanje nastavnog procesa na novom doktorskom studiju. Knjižnica raspolaže zbirkama publikacija i polupublikacija. Također njeguje i zavičajnu zbirku vezanu za povijest i razvoj pomorstva u Dubrovniku. Danas sadržava približno 7.000 monografija, oko 2.700 diplomskih, magistarskih i doktorskih radova, 43 naslova domaćih časopisa, 35 naslova stranih časopisa, više domaćih i stranih enciklopedija, leksikona, rječnika, atlasa, stručnih priručnika iz raznovrsnih područja. Osim toga knjižnica ima veći broj udžbenika i knjiga objelodanjenih u nakladi dosadašnjeg Veleučilišta u Dubrovniku. Sveučilište u Dubrovniku raspolaže i s istraživačkim brodom „Naše more“, koji koriste oba navedena odjela.

79


Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku Institut za more i priobalje je pravni sljednik dubrovačkog dijela Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Split. Od 01.01.2006. Institut djeluje u sklopu Sveučilišta u Dubrovniku, kao jedna od njegovih sastavnica. Institut je smješten u tvrđavi Sv. Ivana. Danas se sastoji od dva laboratorija: Laboratorij za plankton i Laboratorij za ekologiju i akvakulturu. Pored toga u Institutu se nalazi i najveći akvarij na istočnoj obali Jadrana. Institut ima i predavaonicu za rad s manjim grupama studenata, smještenu u sklopu biblioteke koja posjeduje zbirku važnih časopisa iz područja morskih znanosti. Razvojno-istraživački centar za marikulturu u Stonu Razvojno-istraživački centar za marikulturu u Stonu je trgovačko društvo za promicanje marikulture u 100% vlasništvu Sveučilišta u Dubrovniku. Centar je osnovan s ciljem povezivanja znanstvenih istraživanja i visokog obrazovanja s poduzetništvom u marikulturi. Centar posjeduje pokusne proizvodne i eksperimentalne objekte:

• mrijestilište školjkaša, koje se sastoji od zatvorenog pogona za uzgoj fitoplanktona površine 20 m3, pogona za uzgoj ličinki od 6 bazena po 1000 litara, postrojenja za kondicioniranje matičnih stokova školjkaša površine 20m2, te zatvorenog pogona za uzgoj mlađi površine 60m2 s nizom istalacija tipa „upwelling“ i „downwelling“.

• Objekta plastenika za masovnu proizvodnju mikroalgi • Mrijestilišta riba, koje se sastoji od 6 velikih bazena od 10m3 i 4 mala bazena od 2

m3. • Svi pogoni su opskrbljeni s ambijentalnom morskom vodom, morskom vodom iz

50 metarske podzemne bušotine i slatke vode, te zrakom. • Uređen je laboratorij za terenske biološke i kemijske analize, te je opremljen

mikroskopima i lupama, hladnjacima i ostalom pratećom opremom nužnom za kvalitetnu pripremu uzoraka, te stalne analize uzgojnih procesa u mrijestilištu i uzgajalištu morskih organizama.

• Plovila za rad na uzgajalištima i terenski istraživački rad: dvije drvene barke, jedna drvena motorna i jedna plastična barka.

• Uređen prostor za izvođenje teorijske i praktične nastave za manje grupe do deset studenata.

U koncesiji Sveučilište u Dubrovniku ima morsku površinu od oko 100 000m2 u uvali Bistrina predviđenog za istraživanja uzgoja školjkaša i oko 150 000m2 u uvali Bjejevica predviđenog za istraživanja uzgoja riba. Obje koncesije su opremljene instalacijama za uzgoj školjkaša i platformom sa 16 kaveza za uzgoj ribe. Na Bistrini su izgrađena i dva apartmana i dvije sobe za smještaj istraživača i studenata, te su dostupne za korištenje studentima doktorskog studija.

80


4.3. Popis znanstvenih i razvojnih projekata na kojima se temelji program

Znanstveni projekti MZOS

• Strukturne i trofičke promjene jadranske kontinentalne podine (0001001) • Bioraznolikost i stanje ihtionaselja u hrvatskom priobalju (0001002) • Monitoring i dinamika pelagičkih i pridnenih populacija Jadrana (0001003) • Biologija i ekologija novih vrsta u akvakulturi (0001004) • Pridnene životne zajednice Jadranskog mora (0001005) • Problematika unosa alohtonih organizama brodovima (0275001) • Značenje repertoara tradicionalne arhitekture u turističkoj ponudi Dubrovnika (0275986) • Proces obrazovanja u funkciji optimiziranja pomorskog prometa (0224002)

Tehnološki projekti MZOS

• Pokusna proizvodnja mlađi školjkaša (5023) • Polikulturni uzgoj riba u bočatim i slatkim vodama delte Neretve (1015) • Uređaj za inaktivaciju organizama u brodskom vodenom balastu (5019)

Ostali tehnološko-razvojni projekti

• Proizvodnja mlađi malostonske kamenice (VIP Projekt MPVŠ): Dr.sc. Branko Glamuzina • Javni matični stokovi malostonske kamenice (Županija Dubrovačko-neretvanska): Dr.sc.

Branko Glamuzina

4.4. Institucijsko rukovođenje doktorskim programom

Kako predloženi program organiziraju dva sveučilišta i jedan javni institut to se planira da rukovođenje doktorskim studijem obavlja Vijeće doktorskog studija sastavljno od članova iz sve tri institucije. Rad Vijeća koordinirat će voditelj studijskog programa kroz Sveučilišni studijski centar za studije mora Sveučilišta u Splitu.

4.5. Ugovorni odnosi između studenata i nositelja doktorskog studija

Prema Bolonjskom procesu, svaki od studenata će potpisati ugovor s institucijom koja rukovodi doktorskim studijem. Detalji ovog ugovora bit će regulirani naknadno u skladu s pravnim propisima Sveučilišta koja sudjeluju u izvođenju studija.

81


4.6. Nastavnici i suradnici

Predmet Nastavnici i suradnici: Uvod u primijenjene prirodne znanosti o moru Mladen Šolić, Ivica Vilibić , Tomislav Zvonarić,

Danijela Bogner Uvod u primjenjene društvene znanosti o moru Ognjen Čaldarović, Vesna Barić Punda, Davorin

Rudolf Uvod u biotehničke znanosti o moru Perica Cetinić, Branko Glamuzina

Integralno upravljanje obalnim područjem Ivan Katavić, Anamarija Frankić

Metode znanstveno-istraživačkog rada Melita Peharda Uljević

Statističke metode i obrada podataka Branka Grbec

Nacionalna strategija razvoja otoka i priobalja Ivan Katavić, Nenad Starc

Socio ekonomski i antropogeni utjecaji u obalnom području Ognjen Čaldarović

Demografske značajke hrvatskog priobalja i otoka Nikola Glamuzina, Martin Glamuzina

Međunarodno pravo mora Vesna Barić Punda, Davorin Rudolf

Legislativa u području zaštite okoliša i ribarstva Branka Milošević Pujo

Ekonomika zaštite okoliša Maja Fredotović

Ekonomija morskih bogatstava Alexis J. Conides

Ekonomija priobalja i otoka Ivo Ban

Kulturna baština obalnog područja Antun Karaman

Onečišćenje mora Nada Krstulović, Tomislav Zvonarić

Studije o utjecaju na okoliš Mladen Šolić

Balastne vode Josip Lovrić, Ivona Marasović

Onečišćenje brodovima Vedran Jelavić

Urbanizam, graditeljstvo i litoralizacija Mijo Vranješ, Zrinka Rudež

GIS u primijenjenim znanostima o moru Vlado Dadić

Konzervacijska ekologija Mladen Šolić, Boris Antolić, Ivana Grubelić, Ante Žuljević

Kruženje tvari i protok energije u morskim ekosustavima Ivona Marasović, Grozdan Kušpilić

Mikrobni procesi u moru Nada Krstulović, Stefanija Šestanović

Embriologija i genetika morskih organizama Jakov Dulčić, Branko Glamuzina

Štetne fitoplanktonske cvatnje Ivona Marasović, Živana Ninčević Gladan

Klimatske promjene i morski ekosustavi Branka Grbec, Mira Morović, Jakov Dulčić, Ivica Vilibić

Dinamika populacija morskih organizama Jasna Maršić Lučić, Nedo Vrgoč

Zaštićena morska područja Antonieta Požar Domac

Ekološko modeliranje Tarzan Legović

Metode u ekologiji Sanja Matić Skoko, Nedo Vrgoč, Paolo Guidetti

Gospodarenje živim bogatstvima mora Jakov Dulčić, Perica Cetinić

Održivi ribolov i njegovo reguliranje Alen Soldo, Nedo Vrgoč

Utjecaj ribolova na zajednice u moru Boris Antolić, Sanja Matić Skoko, Ivana Grubelić, Nedo Vrgoč

Biologija i ekologija iskorištavanih vrsta Ivan Jardas, Sanja Matić Skoko

82


Jadranska ihtiofauna Ivan Jardas

Otrovni organizmi u moru Ivan Jardas

Primjena oceanografije u ribarstvu i marikulturi Gordana Beg Paklar, Jakov Dulčić, Mira Morović

Prehrambeni proizvodi morskog podrijetla i njihova tehnologija Perica Cetinić

Mikrobiološki i toksikološki aspekti higijenske ispravnosti hrane morskog podrijetla

Ivona Mladineo, Jasna Maršić Lučić

Marketing u ribarstvu Biljana Crnjak-Karanović, Maja Fredotović

Sirovine morskog podrijetla u kemijskoj industriji i medicini Vanja Martinac

Povijesni pregled istraživanja mora i morskog ribarstva Frano Kršinić, Jakov Dulčić

Trendovi u marikulturi Alexis J. Conides

Biologija, ekologija i uzgoj novih planktonskih vrsta u marikulturi

Davor Lučić, Nenad Jasprica, Boško Skaramuca

Kontrolirana reprodukcija morskih organizama Branko Glamuzina

Genetičke metode u akvakulturi Branko Glamuzina

Uzgoj morskih beskralješnjaka Leon Grubišić, Valter Kožul

Uvođenje novih vrsta u marikulturu Boško Skaramuca, Leon Grubišić, François René

Biološko-ekološke značajke uzgajanih školjkaša Melita Peharda Uljević, Jakša Bolotin, Adam Benović

Hranidba riba u marikulturi Miro Kraljević, Snježana Zrnčić

Fiziologija organizama u marikulturi Čedomil Lucu

Biologija i uzgoj rakova Metin Kumlu

Sinergijski aspekti marikulture i ribarstva Ivan Katavić

Marikultura i okoliš Ivan Katavić

Patologija morskih organizama Ivona Mladineo

83


Nastavnik Boris Antolić

Ustanova zaposlenja Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, Hrvatska

E-mail [email protected]

Osobna web-stranica -

Kratki životopis (opis kretanja u struci)

Školovanje: • Sveučilište u Zagrebu, PMF, Doktor prirodnih znanosti, polje biologija, 1994. • Sveučilište u Zagrebu, PMF, Magistar prirodnih znanosti, polje geoznanosti, grana

oceanologija, 1976. • Sveučilište u Zagrebu, PMF, Diplomirani inženjer biologije, 1973

Radna iskustva: • Institut za oceanografiju i ribarstvo, Laboratorij za fitobentos, Split. Znanstveni

suradnik 04. 1974.-danas • Sveučilište u Splitu, Odjel za studij mora, Split, Docent, kolegij Botanika mora

.2000/2001.- danas Istraživačka aktivnost:

• Voditelj projekta MZOS-a: “Pridnene životne zajednice Jadranskog mora” • Istraživač na programu Nacionalnog monitoringa Jadranskog mora • Od 1974. sudjelovao u izradi oko 70 ekološki studija uzduž naše obale za

potrebe različitih privrednih organizacija. Do danas sam objavio samostalno ili u koautorstvu 66 znanstvena rada u domaćim i stranim časopisima i zbornicima radova, te 41 priopćenja na domaćim i stranim kongresima. Glavnina se moga znanstvenog djelovanja odnosi na izučavanje sastava, građe, rasprostranjenja i promjena u flori i vegetaciji bentoskih alga i morskih cvjetnica Jadranskoga mora.

Popis radova u zadnjih 5 godina

1. Antolić, B., A. Špan, A. Žuljević & A. Vukovič. 2001. Check list of the benthic marine macroalgae on the eastern Adriatic coast: I. Chlorophyta. Acta Adriat., 42 (2): 43-58.

2. Antolić, B., A. Žuljević & A. Špan. 2001. Preliminary results of epiphytic flora found on Caulerpa taxifolia in Stari Grad Bay (Hvar Island, Croatia). “Fourth International Workshop on Caulerpa taxifolia”, Gravez V., Ruitton S., Boudouresque C.F., Le Direac’h L., Meinesz A., Scabbia G. & Verlaque M. edit., GIS Posidonie publ., Fr.: 195 - 203.

3. Meinesz, A., T. Belsher, T. Thibaut, B. Antolić, K. Ben Mustapha, C.F.Boudouresque, D.Chiaverini, F.Cinelli, J.M.Cottalorda, A.Djellouli, A.El Abed, C.Orestano, A.M.Grau, LJ.Iveša, A.Jaklin, H.Langar, E.Massuti-Pascual, A.Peirano, L.Tunesi, J.de Vaugelas, N.Zavodnik & A.Žuljević. 2001. The introduced green alga Caulerpa taxifolia continues to spread in the Mediterranean. Biological Invasions, 3: 201-210.

4. Antolić, B. 2002. Epiphytic flora and vegetation on Posidonia oceanica (L.) Delile leaves in the Hvar Island area (middle Adriatic, Croatia). Acta Adriat., 43 (2): 3-27.

5. Žuljević, A. & B. Antolić. 2002. Appearance and eradication of Caulerpa taxifolia in Croatia. In Williams, E. and E.Grosholz: International Caulerpa taxifolia - Conference Proceedings, San Diego. University of California, Department of Envinronmental Science and Policy, 1-10.

6. Žuljević, A., B. Antolić & V. Onofri. 2003. First record of Caulerpa racemosa (Caulerpales: Chlorophyta) in the Adriatic Sea. J.Mar.Biol.Ass.U.K., 83 (4): 711-712.

7. Antolić, B., A. Žuljević, I. Grubelić & M. Despalatović. 2004. Situation in shallow-water Cystoseira settlements on the eastern Adriatic coast. Rapp.Comm.int.Mer Médit., 35: 475. Antolić, B., A.Žuljević, V.Onofri & A.Smirčić. 2000. Characteristics of the Caulerpa prolifera (Forsskål) Lamouroux on the rocky vertical bottom. Proc. of the First Medit.Symp.on Mar.Veg., 65-68.

8. Antolić, B., A. Žuljević, I. Grubelić & M. Despalatović. 2004. Situation in shallow-water Cystoseira settlements on the eastern Adriatic coast. Rapp.Comm.int.Mer

84


Médit., 35: 475.

Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave

Sve gore navedeno

Datum zadnjeg izbora u zvanje 24.11. 2005. Viši znanstveni suradnik

Predmet(-i) koje izvodi Konzervacijska ekologija; Utjecaj ribolova na zajednice u moru

85


Nastavnik Ivo Ban

Ustanova zaposlenja Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, Hrvatska




Dr. sc. Ivo Ban redoviti je profesor na Odjelu ekonomije i poslovne ekonomije Sveučilišta u Dubrovniku. Rođen je u Dubrovniku gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je i magistrirao na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirao na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Radio je na izbornim rukovodnim mjestima u turizmu, trgovini i upravi. Biran je na polju ekonomije u grani opće ekonomije i međunarodne ekonomije. Sudjelovao je na više od 20 međunarodnih znanstvenih skupova u inozemstvu i zemlji. Bio je istraživač u više znanstvenoistraživačkih projekata. Istraživač je u znanstvenoistraživačkom projektu koji je u tijeku. Objavio je preko 100 znanstvenih i stručnih radova u domaćim i inozemnim izdanjima. Bio je član u nekoliko organizacijskih i programskih odbora znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Član je Hrvatskog znanstvenog društva za promet, Hrvatskog društva ekonomista, Znanstvenog vijeća za turizam Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Institute for Operating Research and the Management Science (SAD), Association for Global Business (SAD). Nositelj je kolegija na poslijediplomskim znanstvenim studijima «Poslovna ekonomija u turizmu» i «Europske integracije» koji se izvode na Odjelu ekonomije i poslovne ekonomije Sveučilišta u Dubrovniku.


1. Total quality management in tourist transport: reality or illusion (2001.), Naše gospodarstvo - revija za aktualna gospodarska vprašanja, 46(5-6), (Ekonomsko-poslovna akulteta Maribor in Društvo ekonomistov Maribor), pp. 756.-763.

2. Turistička krstarenja u svijetu (2001.), Suvremeni promet, 21(1-2), pp. 20.-28. 3. Entrepreneurship in various conditions: Croatian and Chinese experiences

(2001.), Ekonomicke Razhlady (Economic Review), 30(3), pp. 317.-331. (koautor Zhao Baomei)

4. The impact of cultural events on tourism in Dubrovnik (2001.), 12th ELRA Congress, Amsterdam, Netherland, 18-22 April 2001, Congressbook, pp. 20.-27. (koautor V. Vrtiprah)

5. The role of cultural heritage in tourism (2001.), in: D.A. Jelinčić (edited by), Proceedings of the 1st international conference on Culture: A Driving Force for Urban Tourism - Application of Experiences to Countries in Transition, Dubrovnik, 18-19 May 2001, Institute for International Relations, Zagreb, pp. 107.-117. (koautor V. Vrtiprah)

6. No better alternative to air transport in tourism (2002.), in: P. Keller & T. Biegr (eds), Air Transport and Tourism Publication of the AIEST, Vol. 44, 52nd Congress on «Air Transport and Tourism», 18th – 23rd August 2002, Salvador – Bahia (Brazil), St. Gallen (Switzerland), pp. 165.-184. (koautori: V. Vrtiprah & M. Račić)

7. Marketing management of cultural tourist attractions (2002.), in: Robert J. Keating (ed.), Proceedings of the Annual Meeting of the Association for Global Business and The International Academy of Linguistics, Behavioral and Social Sciences, Volume 13/2002, November 21-23, 2002, Las Vegas, Nevade, USA, The Association for Global Business and The International Academy of Linguistics, Behavioral and Social Sciences, pp. 138.-142. (koautor V. Vrtiprah)

8. Logistics in Seaports (2003.), in: Yasser Dessouky (ed.), Proceedings of 31st International Conference on Computers & Industrial Engineering, San Jose State University, San Francisco, USA, February 2-4, 2003, pp. 504.-509. (koautor V. Vrtiprah)

9. The importance of sports in the tourist supply: The case of Dubrovnik (2003.), in: P. Keller & T. Bieger (eds), Sport and Tourism, Publication of AIEST, Vol. 45, 53rd Congress 2003, on «Sport and Tourism», 7th to 11th September, 2003, Athens, Greece, St. Gallen (Switzerland), pp. 343.-360. (koautor V. Vrtiprah)

86

mailto:[email protected]


10. Culture and tourism in Dubrovnik (2003.), Tourism and Hospitality Management, Vol. 9, No. 1, pp. 1.-16. (koautor V. Vrtiprah)

11. Reality or illusion: Implementation of TQM in transport for tourism (2004.), 17th Biennial International Congress «Tourism & Hospitality Industry 2004, New Trends in Tourism and Hospitality Management, April 14-16, 2004, Opatija, pp.17.-26.

12. Cruises – A great challenge for Dubrovnik (2004.), 17th Biennial International Congress «Tourism & Hospitality Industry 2004, New Zrends in Tourism and Hospitality Management, April 14-16, 2004, Opatija, pp 27.-42. (koautor K. Vojvodić)

13. Kako u Hrvatskoj ostvariti dinamičan razvoj uz manjak prometne infrastrukture (2004.), Zbornik radova 2004., Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu, Dubrovnik, pp. 1.-51.


Sve gore navedeno

Datum zadnjeg izbora u zvanje 11. 07. 2002. Redoviti profesor

Predmet(-i) koje izvodi Ekonomija priobalja i otoka

87


Nastavnik Vesna Barić Punda

Ustanova zaposlenja Pravni fakultet, Sveučilište u Splitu, Split




Izvanredni profesor (2002), prodekan Pravnog fakulteta 1997.-2000, ravnateljica poslijediplomskog znanstvenog studija Pomorsko pravo i pravo mora od 2004.,pročelnik katedre za međunarodno pravo


1. Pravo progona u propisima Republike Hrvatske i praksi Ministarstva unutarnjih poslova od 1992. do 2002. godine, koautorstvo sa mr. sc. D. Juras, Poredbeno pomorsko pravo- Comparative Maritime Law, 158 (2004), str.85-99.

2. Zaštićeni ekološko ribolovni pojas Republike Hrvatske i međunarodno pravo mora, Zbornik radova Pravnoga fakulteta u Mostaru, XVII, Mostar, 2004, str. 177-198.)

3. Proširenje jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru, Adrias, 11, 2004, str.119-133.

4. Prijedlog izmjena i dopuna javnopravnih odredbi Nacrta pomorskog zakonika Republike Hrvatske, koautorstvo sa dr.sc. D. Rudolf, Adrias, 11, 2004, str.205-222.

5. The principle of equal rights and self-determination of peoples and the dissolution of Yugoslavia, u : International law and the use of force at the turn of centuries, Essays in honour of V.Đ. Degan, Rijeka, 2005., str.257-277.

6. Mirno rješavanje sporova u suvremenim europskim dokumentima, Adrias, Zagreb-Split, 12, 2005, str.53-64.

7. Zaštićeni ekološko ribolovni pojas Republike Hrvatske i međunarodno pravo mora, Strani pravni život – teorija, zakonodavstvo i praksa, Beograd,2005., str.71-94.

8. Ampliacion de la aplicacion de Derechos de soberania y jurisdiccion sobre el Mar Adriatico por parte de la Republica de Croacia, Estudios sobre derecho del Mar, Cordoba, 2005., 9-34.

9. Interpretation and Evaluation of the Opinions of the Arbitration (Badinter) Commission in the International Legal Doctrine of Croatia and SR Yugoslavia, Festschrift für Prof. Dr. Herwig Roggemann zum 70. Geburtstag, Berlin , 2005., 283-296.


gore navedeni radovi i aktivnosti

Datum zadnjeg izbora u zvanje 20.12.2002. Izvanredni profesor

Predmet(-i) koje izvodi Uvod u primjenjene društvene znanosti o moru, Međunarodno pravo mora

88


Nastavnik Gordana Beg Paklar

Ustanova zaposlenja

Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, Hrvatska


Osobna web-stranica

-


Diplomirala sam 1989. godine na Fizičkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagreb, smjer Geofizika s meteorologijom. Od 1989. godine zaposlena sam u Laboratoriju za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Magisterij iz područja fizičke oceanografije obranila sam 1992. na Poslijediplomskom studiju Oceanologije Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Od 1993. predajem kolegij Oceanografija na Odjelu za studij mora i pomorstva Sveučilišta u Splitu. Doktorat iz fizike mora obranila sam 2000. godine na Poslijediplomskom studiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Od 2003. sudjelujem u izvedbi kolegija ‘Odabrana poglavlja fizike more’ na Poslijediplomskom studiju Geofizike Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.


1. G. Beg Paklar, V. Isakov, D. Koračin, V. Kourafalou, M. Orlić (2001): A case study of bora-driven flow and density changes on the Adriatic shelf (January 1987). Continental Shelf Research, 21, 1751-1783.

2. G. Beg Paklar, M Zore-Armanda, V. Dadić (2002): Currents in the Kaštela Bay: empirical analysis and results of numerical model. Acta Adriatica, 43(1), 33-64.

3. A. Šimunović, C. Piccinetti, G. Beg Paklar, M. Despalatović, I. Grubelić, B. Antolić, A. Žuljević (2003): The occurrence of hypoxia in the northern Adriatic at the end of 1994. Fresenious Environmental Bulletin, 12, 740-745.

4. J. Dulčić, B. Grbec, L. Lipej, G. Beg Paklar, N. Supić, A. Smirčić (2004): The effect of the hemispheric climatic oscilations on the Adriatic ichthyofauna. Fresenious Environmental Bulletin, 13(3b), 293-298.

5. I. Grubelić, B. Antolić, M. Despalatović, B. Grbec, G. Beg Paklar (2004): Effect of climatic fluctuations on the distribution of warm-water coral Astroides calycularis in the Adriatic Sea: new records and review Journal of the Marine Biological Association of the United Kingdom. 84, 599-602

6. G. Beg Paklar, A. Bajić, V. Dadić, B. Grbec, M. Orlić (2005): Bora-induced currents corresponding to different synoptic conditions above the Adriatic. Annales Geophysicae, 23, 1082-1091.


Završen poslijediplomski studij iz Oceanologije, znanstveni radovi i sudjelovanje u nizu multidisciplinarnih oceanografskih istraživanja i projekata.

Datum zadnjeg izbora u zvanje

15. 04. 2004. Docent

Predmet(-i) koje izvodi

Primjena oceanografije u ribarstvu i marikulturi

89



Nastavnik Adam Benović

Ustanova zaposlenja

Institut za more i priobalje, Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, Hrvatska


Osobna web-stranica

-


Radi u Institutu za oceanografiju i ribarstvo, Laboratoriji u Dubrovniku od 1971 do sada. Od 1979 do 1989 voditelj Biološkog zavoda u Dubrovniku. Od 2000. do danas istraživač u Institutu u statusu znanstvenog savjetnika.


1. Benović, A. and D. Lučić, Jellyfish outbreaks: natural cycle or stress response effect? CIESM 2001., Gelatinous zooplankton outbreaks: theory and practice. CIESM Workshop Series, no 14, 112 pages, Monaco.

2. Peharda, M., M. Hrs-Brenko, V.Onofri, D. Lučić and A.Benović, A visual census of bivalve distributions in the saltwater lake Malo Jezero (Mljet, National Park, South Adriatic Sea). Acta Adriat., 43(1), 65-75, 2002.

3. Peharda, M., Hrs-Brenko, M., Bogner, D., Lučić, D., Onofri,V., Benović, A.: Spatial distribution of live and dead bivalves in saltwater lake Malo jezero (Mljet National Park). Periodicum Biologorum. 104 (2002), 2; 115-122.

4. Benović, A., Invasive alien species in Adriatic Sea, Current threats and possibilities for prevention, Ballast water from tankers., Proc. 4th int. Symp. Pan-European Ecological Network. Marine and coastal biodiversity and protected areas, Dubrovnik, 16-17 Oct. 2003. Council of Europe publ., Environmental Encounters Series, 56, 217-220, 2004.

5. Benović, A., Lučić, D., Onofri, V., Batistić, M., Njire, J.: Bathymetric distribution of medusae in the open waters of the middle and south Adriatic Sea during spring 2002. J.Plant.Res., 27, 1, 79-89, 2005.

6. Benović, A., Kršinić, F., Lovrić, J., Lučić, D., Onofri, V., i D. Viličić, 1996. Studija o iskorišćavanju akvatorija Malostonskog zaljeva za marikulturu. Veleučilište u Dubrovniku, pp. 51

7. Peharda, M., Bolotin, J. Onofri, V. i A.Benović, Školjkarstvo i zaštita Malostonskog zaljeva. Dubrovnik. 11 (2000), 1-2; 227-231.

8. Tutman, P. i A. Benović: Prilog za biografiju prirodoslovca Balda Kosića. Prirodoslovlje, I (1), 1-2, 147-154, 2001.

9. Bratoš, A., Glamuzina, B. i A. Benović: Hrvatsko školjkarstvo – prednosti i ograničenja. Naše more, 1-2, 59-62, 2004.

10. Benović, A., Skaramuca, B., Bolotin, J., Kožul, V., Lučić, D., Carić, M., Jasprica, N., Onofri, V., Tutman, P., Glavić, N. i M. Škoda, 2004. Studija utjecaja na okoliš zahvata marikulture na području Malostonskog zaljeva i Malog mora (Strateška procjena utjecaja na okoliš), Institut za oceanografiju i ribarstvo, Laboratoriji Dubrovnik, pp. 111.


Većina objavljenih radova se bavi specifičnom problematikom planktona i ekologije mora i akvakulturom školjkaša, teoretskim pretpostavkama bioraznolikosti, istraživanjem specifičnih ekosustava Mljetskih jezera i Malostonskog zaljeva, biološkim komponentama prijenosa alohtonih vrsta u morskim ekosustavima i problematikom proizvodnje mlađi autohtone malostonske kamenice.


21.07.1998. Znanstveni savjetnik.

Predmet (-i) koje izvodi

Biološko-ekološke značajke uzgajanih školjkaša

90


Nastavnik Danijela Bogner



Osobna web-stranica

-


Rođena sam 1966. godine u Poreču, gdje sam završila osmogodišnju školu. Srednju školu pohađala sam u Poreču i Pazinu. Diplomirala sam 1992. godine na zajedničkom studiju iz područja geologije (Rudarsko-geološko-naftni fakultet i Prirodoslovno matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu). Od 1993. zaposlena sam u Laboratoriju za kemijsku oceanografiju i sedimentologiju mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. U lipnju 1996. sam stekla stupanj magistra iz područja prirodnih znanosti (polje geoznanosti, grana oceanologija), a u lipnju 2001. godine stupanj doktora prirodnih znanosti iz područja geologije obranivši disertaciju pod naslovom “Površinski sedimenti i sedimentacija na dijelu sjeverojadranskog Hrvatskog šelfa”. Stručna aktivnost vezana je za sudjelovanje u nizu elaborata i studija u kojima je određivan granulometrijski sastav te njegova promjena tjekom holocena, metali u tragovima te organski ugljik.


1. Bogner, D., Ujević, I. i A. Barić. 2005. Trace metals (Cd, Pb, Cu, Zn and Cr) distribution in sediment along east coast of the Adriatic Sea (Croatia). Fresenius Environmental Bulletin. 14(1), 50-58.

2. Bogner, D., Ujević, I., Odžak, N., Crmarić, R. i Barić, A. 2004. Cadmium and lead distribution in sediment of the Baćina lakes. Fresenius Environmental Bulletin. 13(7), 626-632.

3. Bogner, D., Ujević, I., T. Zvonarić i A. Barić. 2004. Distribution of selected trace metals in coastal surface sediments from the middle and south Adriatic. Fresenius Environmental Bulletin. 13(11b), 1281-1287.


Završen poslijediplomski studij iz Oceanologije, sudjelovanje u nizu multidisciplinarnih projekata, te domaćih i međunarodnih kongresa:

1. Bogner, D., V. Ćosović, M. Juračić i A. Barić 2004. Foraminiferal distribution in the middle Adriatic Sea. Rapport du 37e Congres de la CIESM. 9.

2. Matijević, S., G. Kušpilić, D. Bogner i A. Barić. 2004. Fish farming influence on physical and chemical properties of sediment and wather column in the middle Adriatic. Rapport du 37e Congres de la CIESM. 222.

3. Bogner, D., M. Juračić, I. Ujević, Z. Kljaković-Gašpić i A. Barić. 2001. Lead content in a sediment core off Rab Island (Croatia). Rapport du 36e Congres de la CIESM. 112.

Datum zadnjeg izbora u zvanje 12. 05. 2005. Znanstveni suradnik

Predmet(-i) koje izvodi Uvod u primijenjene prirodne znanosti o moru

91


Nastavnik Jakša Bolotin

Ustanova zaposlenja

Institut za more i priobalje, Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, Split



Od svibnja 1983. god. zaposlen sam u Biološkom zavodu u Dubrovniku, dijelu IOR-a Split. Magistrirao sam 1989. god. s radnjom „Prilog poznavanju uzgoja dagnji (Mytilus galloprovincialis, Lamarck) na dubrovačkom području“, te stekao akademski stupanj magistra znanosti. 1998. god. obranio sam doktorsku disertaciju pod naslovom „Ekološki i genetski aspekti prirodnih i uzgajanih populacija dagnji (Mytilus spp.) na istočnoj obali Jadrana“, te stekao akademski stupanj doktora prirodnih znanosti iz polja biologije na Sveučulištu u Zagrebu. Radim u Laboratoriju za ekologiju i uzgoj morskih organizama kao znanstveni suradnik, a od 2005. god predajem na odjelu Akvakulture Sveučlišta u Dubrovniku kolegij „Uzgoj školjkaša“.


1. Skaramuca, B., V. Kožul, Z. Teskeredzić, J. Bolotin and V. Onofri, 2001: Growth rate of tank-reared Mediterranean amberjack, Seriola dumerili (Risso 1810) fed on three different diets. J. Appl. Ichthyol., 17, 130-133.

2. 2. Bratoš, A., J. Bolotin, M. Peharda and J. Njire, 2002: Seasonal distribution of the bivalve Ostrea Edulis (Linnaeus, 1758) larvae in the Bay of Mali Ston, Adriatic Sea. Journal of Shellfish Research, 21(2), 763-767.

3. Glamuzina B., P Tutman, A.J. Conides, V. Kožul, N. Glavić, J. Bolotin, D. Lučić and B. Skaramuca, 2003: Preliminary results on growth and feeding of wild-caught young goldblotch grouper, Epinephelus costae in captivity. J. Appl. Ichthyol., 19(4), 209-214.

4. Lučić, D., J. Njire, M. Morović, R. Precali, D. Fuks and J. Bolotin, 2003: Microzooplankton in the open waters of the Northern Adriatic Sea from 1990 to 1993: the importance of copepod nauplii densities. Helgoland Marine Research, 57, 73-81.

5. Peharda, M., J. Bolotin, N. Vrgoč, N. Jasprica, A. Bratoš and B. Skaramuca, 2003: A study of the Noah’s Ark shell (Arca noae Linnaeus 1758) in Mali Ston Bay, Adriatic Sea. Journal of Shellfish Research, 22(3), 705-709.

6. Bolotin, J., M. Hrs-Brenko, P. Tutman, N.Glavić, V. Kožul, B. Skaramuca, D. Lučić and J. Dulčić, 2005: First record of Idas simpsoni (Mollusca, Bivalvia: Mytilidae) in the Adriatic Sea. J. Mar. Biol. Ass. UK., 85(4), 977-978.

7. Peharda, M., I. Mladineo, J. Bolotin, L. Kekez and B. Skaramuca, 2005: The reproductive cycle and potential protandric development of the Noah's Ark shell, Arca noae L.: Implications for aquaculture. Aquaculture, (u tisku)


Sve gore navedeno


03. 12. 2003. Znanstveni suradnik

Predmet koje izvodi

Biološke i ekološke značajke uzgajanih školjkaša

92


Nastavnik Perica Cetinić

Ustanova zaposlenja

Centar za studije mora, Sveučilište u Splitu, Split, Hrvatska


Osobna web-stranica

-


1960. god. upisao Ribarski fakultet u Poljskoj i 1965. god. stekao diplomu magistra inženjera ribarstva, a 1977 god. na Fakultetu morskog ribarstva i tehnologije prehrane, također u Poljskoj, doktorat poljoprivrednih znanosti, za granu ribarstvo. 1980 god. imenovan u zvanje znanstvenog suradnika, 1997 u zvanje izvanrednog profesora, a 2001. u zvanje redovitog profesora. Od 1985 do 1989. god. ravnatelj Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Od 1991 do 2001 god. voditelj studija «Morsko ribarstvo» na Odjelu za studij mora Sveučilišta u Splitu a od 2001 god. pročelnik tog Odjela, koju dužnost i sada obnaša. U Institutu za oceanografiju i ribarstvo je radio do kraja svibnja 2005. godine, od kada je zaposlenik Odjela za studij mora Sveučilišta u Splitu.


1. Cetinić P., Soldo A., Dulčić J., Pallaoro A. 2002: Specific method of fishing for Sparidae species in the eastern Adriatic, Fisheries Research, 55 (1-3) : 131-13

2. Soldo A., Cetinić P. 2002: Underwater observation of different trawl construction in the Eastern Adriatic, Contributions on the Theory of Fishing Gears and Related Marine Systems. Vol. 2., Rostock:275-284;

3. Dulčić J., Pallaoro A., Cetinić P., Kraljević M., Soldo A., Jardas I. 2003: Age, growth and mortality of picarel, Spicara smaris L. (Pisces: Centracanthidae), from the eastern Adriatic (Croatian coast), Journal of Applied Ichthyology, 19 (1) : 10-14;

4. Peharda M., Soldo A., Pallaoro A., Matić S., Cetinić P. 2003: Age and growth of the Mediterranean scallop Pecten jacobaeus (Linnaeus 1758) in the nothern Adriatic Sea, Journal of Shellfish Research, 22 (3) : 639-642;

5. Soldo A., Cetinić P. 2005: Technical parameters of different trawl constructions, Contributions on the Theory of Fishing Gears and Related Marine Systems, Vol. 3., Rostock: 173-179;


Predhodno navedeni radovi, magisterij iz tehnologije ribarskog broda, doktorat iz tehnologije ribolova, knjige «Alati i tehnika ribolova», od 1985 (655 str.), «Sportski ribolov na moru» od 1987 (162 str.) i «Technologia polowu organizmow morskich» od 1993 god. (knjiga tiskana na poljskom jeziku) te višegodišnje održavanje nastave na dosadašnjem dodiplomskom studiju «Morsko ribarstvo» iz predmeta Alati i tehnika ribolova, Iskorištavanje ribarskog broda i ribarske luke te Gospodarenje živim bogatstvima mora.


27. 09. 2001. Redovit profesor 24. 07. 2002. Znanstveni savjetnik


Uvod u biotehničke znanosti o moru; Gospodarenje živim bogatstvima mora; Prehrambeni proizvodi morskog podrijetla i njihova tehnologija.

93


Nastavnik Alexis J. Conides

Ustanova zaposlenja

Hellenic Centre for Marine Research, Agios Kosmas, 16610 Hellinikon, Athens, Greece

E-mail [email protected], [email protected]

Osobna web-stranica

www.hcmr.gr


Rođen u Ateni, Grčka, 1996. BcS iz Biologije, Sveučilište u Ateni. Doktorat akvakulture, Sveučilište u Ateni, 1992. Doktorat (u tijeku) iz priobalnog ribarstva, Sveučilište u Ateni. Specijalizacija iz ekonomije i financija srednjih i malih poduzeća, Sveučilište u Ateni, 2003. Specijalizacija u ekonomiji i pravu, Sveučilište u Ateni, 2004. Kratki kurs iz bioekonomije ribarstva, Sveučilište u Maryland-u, SAD. Kratki kurs iz socioekonomije ribarstva, Sveučilište u Portsmouth-u, Engleska, 2003.


1. Bartulović, V., Glamuzina, B., Conides, A., Dulčić, J., Lučić, D., Njire, J. and Kožul, V., 2004. Age, growth, mortality and sex ratio of sand smelt, Atherina boyeri Risso, 1810 (Pisces: Atherinidae) in the estuary of the Mala Neretva River (middle-eastern Adriatic, Croatia). Journal of Applied Ichthyology, 20: 427-430.

2. Bartulović, V., Lučić, D., Conides, A., Glamuzina,., Dulčić, J., Hafner, D. and Batistić, M., 2004. Food of sand smelt, Atherina boyeri Risso, 1810 (Pisces: Atherinidae) in the estuary of the Mala Neretva River (middle-eastern Adriatic, Croatia). Scientia Marina, 68 (4): 597-603.

3. Glamuzina B., Tutman P., Conides AJ., Kozul V., Glavic N., Bolotin J., Lucic D., Onofri V. and B. Skaramuca,2003. Preliminary results on growth and feeding of wild-caught young goldblotch grouper, Epinephelus costae, in captivity. Journal of Applied Ichthyology. 19(4):209-214

4. Conides, A., and Glamuzina, B., 2001. Study of the early larval development and growth of the red porgy, Pagrus pagrus with emphasis on the mass mortalities observed during this phase. Scientia Marina, 65(3), 193-200.

5. Conides, A., and Glamuzina, B., 2001. Study of the early larval development and growth of the red porgy, Pagrus pagrus with emphasis on the mass mortalities observed during this phase. Scientia Marina, 65(3), 193-200

6. Conides, A., and Glamuzina, B. 2002, Study on the effects of rearing density, temperature and salinity on hatching performance of the European sea bass, Dicentrarchus labrax (Linnaeus, 1758). Aquaculture International, 9(3), 217-224

7. Conides, A.J., and Zacharaki, P.E., 2001. Modelling the effects of Ferres irrigation system (Evros River, North Greece) on the coastal lagoons. Irrig. Sci.,j. 2, 157-169

8. Conides, A., and Papaconstantinou, C., 2001. The basis of coastal fishery management for small fishing communities: the case of the shrimp (Penaeus kerathurus) fishery in Western Greece. Nase More, 48(5-6), 231-236

Kompetencije nastavnika za izvođenje nastave kolegija

1988-1994- asistent na predmetu «Osnove biologije» i «Akvakultura» na Odjelu biologije, Sveučilišta u Ateni. 2000- glavni instruktor seminara «Strateški razvoj mediteranske marikulture i zakonski okvir u EU, Nicosia, Cipar


2003- izabran za istraživača klase B u Institutu za biološke morske resurse, Grčkog centra za istraživanje mora u Ateni.


Ekonomija morskih bogatstava; Trendovi u marikulturi

94


Nastavnik Biljana Crnjak-Karanović

Ustanova zaposlenja

Ekonomski fakultet, Sveučilište u Splitu, Split, Hrvatska


Osobna web-stranica


Rođena je u Skopju 19. 08. 1954. godine. Državljanka Republike Hrvatske. Hrvatica. Diplomirala je 1978., magistrirala 1987., specijalistički poslijediplomski studij (marketing management) završila u inozemstvu 1991., i doktorirala 1997. na Ekonomskom fakultetu – Zagreb. Na Ekonomskom fakultetu u Splitu zaposlena je od rujna 1982. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabrana je 1998. godine. Tijekom svog dosadašnjeg radnog vijeka permanentno se znanstveno i stručno usavršavala te je bila je sudionik brojnih domaćih i inozemnih savjetovanja, simpozija i konferencija od kojih dio navodimo: World Marketing Congress, (2003, 2001, 1999), Global Entrepreneurship for the New Millennium, Syracuse, New York (2000), Enterprise in Transition, Split, Croatia (2003, 2001, 1999), Public-Private Sector Partnership, Fostering Enterprise, Ljubljana, Slovenia (1998, 1997). Također je dobila i koristila više stipendija za znanstveno i stručno usavršavanje u inozemstvu od kojih navodimo: Liberty Fund Colloquium: “The impact of Factor Endowments, Culture, and Politics, on Long-Run Economic Performance” (May 2001, Alpbach, Austria), International Business and Globalization (November, 2000, CE University, Budapest), Country Focused Training Course: Export Promotion (February-March, 2000, Japan). Autor je i koautor 55 znanstvenih i stručnih radova. U svom istraživačkom radu posebno se bavi međunarodnim marketinškom strategijama, globalizacijom, izgrađivanjem konkurentskih prednosti kompanija malih zemalja, umrežavanjem, marketingom odnosa i suradnje, poslovnom etikom, makromarketingom, te tranzicijskim problemima malih zemalja primjenjujući pri tom marketinški pristup. Voditeljica je poslijediplomskog stručnog studija “Marketing“. Pročelnica je katedre za Marketing. Član je strukovnih udruženja: Hrvatskog društva ekonomista, The Academy of Marketing Science – USA, član Upravnog odbora Regionalne udruge za marketing CROMAR- Split. Također je jedan od osnivača i član udruge Alumni JICA-Croatia (Japan International Cooperation Agency).


1. “Get In Or Get Lost: Is International Networking Essential For Companies In Small Transitional Countries?”, “Proceedings of the Fourth International Conference on Enterprise in Transition“, Faculty of Economics, Split, 2001: 1530-1545.,

2. “International Networking: The Essence and Strategic Implications for Companies in Small Transitional Countries”, Rad objavljen u zborniku World Marketing Congress, Conference Proceeding, Edited by Spotts, E., H., Meadow, H., L., Smith, M., S., On Global Marketing Issues at the Turn of the Millennium, Vol. X, Academy of Marketing Science, Cardiff, Wales, 2001: 250-255.

3. “The EPRG Framework and its Potential use when selecting Foreign Investor”, Akademija MM, Slovenska znanstvena revija za trženje, Letnik V/9, 2002, Ljubljana, maj 2002: 65-73.

4. “Culture and Whistle Blowing: A Study of Croatia and United States Managers”, International Conference on Business Ethics in the Knowledge Economy, Hong Kong, 2-4 April 2002. Conference Proceedings, Hong Kong Baptist University, School of Business, Management Ethics II: 1-24, u koautorstvu s Keenan, P., J., Tavakoli, A.

5. "Marketing a Country: Conceptual Framework for Foreign Investors Assessment", Rad objavljen u zborniku World Marketing Congress, Conference Proceeding, Edited by J.E. Lewin, Boston College, USA, Marketing across Borders and Boundaries: Understanding Cross-Functional and Inter-Disciplinary Interfaces Within an increasingly Global Environment, Vol. XI, 2003, Academy of Marketing Science, Perth, Western Australia, 2003: 296-300.

6. “Country Image form the Other side from the Mirror: The Case of Croatia”, Rad objavljen u zborniku, “Proceedings of the Fifth International Conference Enterprise in Transition“, Faculty of Economics, Split, 2003:. 1514-1527.

95



7. “Culture and Whisleblowing: An Empirical Study of Croatian and United States Managers Utilizing Hofstede’s Cultural Dimensuions”, Journal of Business Ethics 43: 49-64, 2003. Kluwer Academic Publishers. Printed in the Netherlands. (47 referenci), u koautorstvu s Keenan, P., J., Tavakoli, A.

8. “Relationship Marketing, Guanxi and Competition In Croatia”, “Proceedings of the Sixteenth International Conference in Global Business“, Association for Global Business, 2004. Charles M., Byles (Editor), Virginia Commonwealth University: 1-12, u koatorstvu s Pecotich, A., Renko, N.


Osim gore navedenih radova, za izvođenje nastave iz područja marketinga kvalificira je višegodišnje iskustvo na brojnim visokoškolskim ustanovama, kako na dodiplomskome tako i na poslijediplomskome studiju. Bila je gost predavač u inozemstvu (poslijediplomski studij) te je održala i pozvana predavanja u Hrvatskoj. Surađuje u istraživačkim timovima i projektima, aktivno sudjeluje na domaćim i inozemnim konferencijama i kongresima, objavljuje znanstvene i stručne radove samostalno i u koautorstvu kako s kolegama iz Hrvatske, tako i s kolegama iz SAD-a i Australije.


29. 10. 2002. Izvanredni profesor


Marketing u ribarstvu

96


Nastavnik Ognjen Čaldarović

Ustanova zaposlenja

Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za sociologiju, Zagreb, Ivana Lučića 3


Osobna web-stranica

www.ffzg.hr/socio/caldarovic


Ognjen Čaldarović je rođen 02.08.1947., završio je gimnaziju, a 1966 upisao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studijske grupe Sociologija i Filozofija. Diplomirao je 1971, a magistrirao iz područja urbane sociologije 1977. g. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je 1980. g. na Sveučilištu u Zagrebu. Bio je u više navrata na usavršavanju – 1974. u Nizozemskoj (6 mjeseci), ak . god. 1982-83 u SAD (Fulbright fellow), ak. God.1993-94 u SAD (Fulbright senior fellow). Objavio je ukupno 11 knjioga i ca 100 članaka, osvrta, prijevoda, istraživačkih studija. Radio je u Urbanističkom zavodu grada Zagreba (1972-1975), a od 1975. je stalno zaposlen na Filozofskom fakultetu u Zagrebu kao asistent (1975-1977), znanstveni asistent (1977-1980), docent (1981-1986), profesor (1986-1991), te redoviti profesor (1991- ). Nalazi se u statusu redovitog profesora u trajnom zvanju i predaje tri kolegija – «Sociologija rizika», «Sociologija grada» i «Suvremene sociološke teorije». Osim na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, drži nastavu i na Sveučilištu u Zadru (poslijediplomska nastava), na Visokoj školi za sigurnost s pravom javnosti u Zagrebu (poslijediplomski studij), na Sveučilištu u Splitu, te na Studiju krajobrazne arhitekture na Agronomskom fakultetu u Zagrebu (dodiplomski studij).


1. (sa S. Podgorelec, C. Brčić, M. Švob (2001). “Integrationsprozesse in Zagreber Stadtteil Dubrava”, in: International Lernen-Lokal Handeln, ed. by Leiprecht, R, et. al, IKO-Verlag, Frankfurt am Main-London, pp. 121-149.

2. Marginalizacija i stigmatizacija u pregovaranju o riziku (2003), Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 24 (2): 739-752.

3. Socijalni kontekst hrvatske arhitekture (2003), u: Zagrebački salon 2003, Zagreb, Udruženje hrvatskih arhitekata, pp16-18.

4. Multiculturalism and territorialization: an example in transitional society (Croatia) (2004), in: Mesić, M. ed., Perspectives of Multiculturalism: Western and Transitional Countries, Zagreb, Faculty of Philosophy & Croatian Commission for UNESCO, pp. 297-307

5. Očekivane i neočekivane posljedice prometnog povezivanja (2004), u: Prometna povezanost Dubrovačko-Neretvanske županije (ur. J. Radić), Zbornik radova savjetovanja, Zagreb: Hrvatski inženjerski savez, str. 91-95

6. Socjologia chorwacka po roku 1990: ku nowej instytucjonalizacji?, u: Pierwsze lata suwerennošci: socijologia Europy srodkowo-wschodniej o krajach teko regionu, editors J. Mucha, M. F., Keen), (2004), Warszawa: Instytutu Filozofii i Socjologii PAN, pp. 183-193

7. Neboderi u Zagrebu – najznačajniji sociološki aspekti – Skyscrapers in Zagreb – the Most Important Sociological Aspects, u: Mattioni, V., ur. (2004), Neboderi u Europi – Skyscrapers in Europe (international workshop). Gradski zavod za planiranje Grada i zaštitu okoliša – Zagreb (City Bureau for Development Planning and Environment Protection – Zagreb), pp. 117-131.

8. “Risk production at the Global Scale: Ethical Questions and Social Responsibility”. Lock Haven International Review (2001) 15: 24-44.

9. “Terorizam kao globalna i lokalna opasnost”, Defendologija (poseban broj: “Zaštita od terorizma i drugih oblika nasilja”), V, lipanj, 2002, str. 5-13.

10. “Socio-Economic Analysis of the Neretva Delta Area” (2001), (48 pp.), Regional Environmental Center Budapest / Zagreb Zagreb, June 2001.

11. “The Research on the Awareness on the Need to Protect the Natural Habitat Between Different Interest Groups in the Neretva Delta Area”, (2001) Regional Environmental Center Budapest/Zagreb, 2001.

12. “Costal Zone Management Plan (CZMP)-Sociological Aspects”(sa I. Zorić), Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Uprava za ribarstvo, Zagreb, 2004, 112 pp.

97

http://www.ffzg.hr/socio/caldarovic


13. “Demersal Fishing (Project ‘DemMon’) – sociological aspects” (sa I. Zorić), Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Uprava zaribarstvo, Zagreb, 2004, pp. 75

14. “Sociološka studija za potrebe Studije utjecaja na okoliš projekta ‘Družba Adrija’” (sa Mikulić, Đ., Rendeli, N., Tretinjak, M., Zorić, I.), Janaf – Jadranski naftovod, Zagreb, 2004, 135p.


Sve gore navedeno


1997. Redoviti profesor


Uvod u primjenjene društvene znanosti o moru; Socio-ekonomski i antropogeni utjecaji u obalnom području

98


Nastavnik Vlado Dadić

Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica

www.izor.hr/~dadic


Diplomirao elektroniku na FESB-u u Splitu, magistrirao na problemima oceanografske mjerne instrumentacije i doktorirao na problemima prikupljanja, analize i obrade oceanografskih podataka na FER-u Zagrebu. Zaposlen u IOR-u od 1976. godine u kojem se bavio oceanografskom instrumentacijom, problemima obrade podataka, geoinformacijskim sustavima i bazama podataka. Vodio je računalni sustav od 1981. do do 1994. godine kad je prešao u znanstveni sektor. Projektirao je relacijsku bazu oceanografskih podataka (MEDAS) s primjenom GIS tehnologije, a zadnjih godina koordinira izradom mjernog oceanografskog sustava s plutačama s prijenosom podataka u stvarnom vremenu. Predaje više kolegija na Sveučilištu u Splitu. Sudjelovao u međunarodnim projektima u vezi s prikupljanjem, analizom i rukovanjem oceanografskih podataka među kojima su: MEDAR/MEDATLAS, SEA-SEARCH, SIPAM, GODAR, EACE, ITHACA, ADRICOSM, DOLCEVITA, MEDALPEX, POEM, itd. Izložio je više pozivnih predavanja u USA, Njemačkoj, Francuskoj, Grčkoj i Malti. Hrvatski je predstavnik u Odboru za razmjenu oceanogarfskih podataka: IODE (UNESCO), Odboru za promidžbu akvakulture Mediterana: SIPAM (FAO) i član je više stručnih udruga kao što su CIESM, ELMAR, IEEE i HR-GIS. Predsjednik je hrvatske GIS udruge. Sudjelovao je u organiziranju više međunarodnih konferencija vezanih za primjnu GIS tehnologije u različitim područjima: GIS-ODYSSEY 2002, 2004 i 2005.


Od 29 znanstevenih i stručnih radova objavljenih u zadnjih 5 godina navode se radovi vezani za primjenu GIS sustava:

1. Dadić V. and M. Srdelić, (2001). Planning of assignment and protection of marine area in Split-Dalmatia County. Proceedings. Geographic Information Systems, Warsaw, Ecology (2): 179-189.

2. Dadić, V., M. Srdelić and Z. Gržetić (2001). Analysis of oceanographic properties of the Adriatic Sea by GIS technique. 20th International cartographic conference, Beijing, China, 6-10 August, 2001. Proceedings, Vol: 575-584.

3. Dadić V., (2001). An application of kriging method in objective analysis of randomly distributed oceanographic data. 43rd ELMAR International Symposium.

4. Dadić V., M. Srdelić and Z. Gržetić (2002). Analysis of oceanographic properties of the Adriatic Sea by GIS technique. Cartography and geoinformation, (1): 46-59.

5. Dadić, V. and D. Ivanković, 2004. MEDAS system for archiving, visualisation and validation of oceanographic data, Monography of Marine biodiversity data, Hamburg, Analysis (5): 137-141.

6. Mišura A, I. Jahutka, V. Dadić and Josip Suić (2004). Information system of fishery in Croatia. Croatian GIS FORUM – GIS forum and University of Silesia, Poland: 436: 92-103.

7. Krstulović-Šifner S, V. Dadić and N. Vrgoč (2004). GIS presentation of distribution of two elenoid species in the Adriatic Sea. Croatian GIS FORUM – GIS forum and University of Silesia, Poland: 436: 124-131.

8. Dadić, V., M. Bone and D. Ivanković (2005). Reconstruction of oceanographic spatial fields by numerical model and real-time data acquisition – case study. Croatian GIS FORUM – GIS forum and University of Silesia, Poland: 436: 96-101.

9. Vrgoč, N., V. Dadić, S. Krstulović-Shifner and I. Isajlović (2005). Spatial and temporal fishery regulation measures in the Croatian part of the Adriatic Sea. Croatian GIS FORUM – GIS forum and University of Silesia, Poland: 436:102-111.

10. Dadić V., M. Srdelić and D. Ivanković (2005). GIS usage in planing of marine area assignment – Case study. IEEE conference and exibition OCEANS'05 EUROPE,

99


June 20-23 2005. Brest, France.


Objavio je preko 100 znastvenih i stručnih radova od kojih je veći broj u svezi informnacijskih sustava, problemima prikupljanja, validacije i rukovanja oceanografskim podataka, zatim u sevzi oceanografskih mjernih sustava i primjene GIS tehnologije u istraživanjima i upravljanjem morskim okolišom. Vodio je projekt Ministarstva znanosti «Baza oceanografskih podataka» (1-99-105), a vodi projekt: Mjerni sustavi s plutačama s automatskim prijenosom podataka u stvarnom vremenu (1998 -). Predavo je ili predaje kolegije: Introduction to information system u CZORZR (1982-1990), Primjena elektroničkih računala na Studijima mora Sveučilišta u Splitu (1996-), te 3 kolegija: Računalnu grafiku, Internet i web, i GIS sustavi na PMF u Splitu (2000 -).


18. 12. 2002. Znanstveni suradnik


GIS-a u primjenjenim znanostima o moru

100


Nastavnik Jakov Dulčić

Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica

-



oceanologija, 1992. • Sveučilište u Sarajevu, PMF, Profesor biologije, 1989

Radna iskustva: • Institut za oceanografiju i ribarstvo, Laboratorij za ihtiologiju i priobalni

ribolov, Split (1989 -danas) Znanstveni savjetnik, 05.2005.-danas • Sveučilište u Splitu, Odjel za studij mora, Split, Redovni profesor, kolegiji Živa

bogatstva mora, Biologija i ekologija ihtioplanktona, Embriologija i genetika riba, 07.2002.- danas; Predstojnik ustrojbene jedinice Morsko ribarstvo, Odjela za studij mora, Sveučilišta u Splitu (započevši od 2001. godine)

Istraživačka aktivnost: • Voditelj na temi Ministarstva: “Bioraznolikost i stanje ihtionaselja u hrvatskom

priobalju» (0001002)” • Voditelj teme na programu Nacionalnog monitoringa Jadranskog mora • Voditelj bilateralnog međunarodnog projekta (hrvatsko-slovenski): "Klimatske

promjene i jadranska ihtiofauna" • Od 1989 istraživač na brojnim (organiziranje i učestvovanje na kongresima,

radionicama, interkalibracijama i seminarima) Važnija usavršavanja:

• 1994. Cascais-Lisboa, Portugal, Laboratorio Maritimo da Guia-Cascais: Rani razvojni stadiji riba

• 1993. Marsaxlokk, Malta, FAO: FAO-FiSAT ICLARM Stock Assesment Tools


baze.irb.hr, bib.irb.hr, 39 radova u zadnjih 5 godina u SCI i CC časopisima, preko 40 radova u časopisima s međunarodnom recenzijom. Neki od njih:

1. Dulčić, J., Matić-Skoko, S., Kraljević, M., Fencil, M., Glamuzina, B. 2005. Seasonality of a fish assemblage in shallow waters of Duće-Glava, eastern middle Adriatic. Cybium 1:57-63

2. Dulčić, J. 2005. On the record of the African threadfish Alectis alexandrinus (Pisces: Carangidae) from the Adriatic Sea. Journal of the Marine Biological Association United Kingdom. 85 (2005); 1013-1014.

3. Dulčić, J., Glamuzina, B., Tutman, P. 2005. First record of ruffe Gymnocephalus cernuus (Percidae) in the Hutovo Blato wetland, Adriatic drainage system of Bosnia and Herzegovina. Cybium. 29, 2; 205-206

4. Dulčić, J., Kraljević, M., Pallaoro, A., Glamuzina, B. 2005. Unusual catch of blurfish Pomatomus saltatrix (Pomatomidae) in Tarsko cove (northern Adiatic). Cybium 29, 2; 207-208.

5. Dulčić, J., Soldo, A. 2005. Absence of caudal fin in Solea solea (Soleidae) collected in the Northern Adriatic. Cybium. 29, 3; 308-309.

6. Dulčić, J., Grbec, B., Lipej, L., Beg Paklar, G., Supić, N., Smirčić, A. 2004. The effect of the hemispheric climatic oscillations on the Adriatic ichthyofauna. Fresenius Environmental Bulletin. 13, 3b; 293-298.

Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za

Publicirani znanstveni radovi iz navedenih tematika; Interne skripte: Živa bogatstva mora, Biologija i ekologija ihtioplanktona, Embriologija i genetika riba

101

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=198155












izvođenje nastave


2005- Znanstveni savjetnik 2005 – Redovni profesor


Gospodarenje živim bogatstvima mora; Primjena oceanografije u ribarstvu, Povijesni pregled istraživanja mora i morskog ribarstva; Embriologija i genetika morskih organizama

102


Nastavnik Anamarija Frankić

Ustanova zaposlenja

University of Massatchusets Boston, USA i Virginia Institute of Marine Science/Center for Coastal Resources Management, USA


Osobna web-stranica

http://alpha.es.umb.edu/faculty/af/frankic.htmlhttp://www.vims.edu/ccrm/frankic_a.html


Školovanje: Ph.D. 1998 Virginia Institute of Marine Science, College of William and Mary (Marine Science) M.S. 1992 University of Zagreb, Natural & Mathematical Sciences, Croatia (Ecology and Limnology) B.S. 1985 University of Zagreb, Natural & Mathematical sciences, Croatia (Experimental Biology) Radna iskustva: 2004 - Assistant Professor, Univ. Massachusetts Boston – EEOS 2002 – 2004 Research Faculty Associate, VIMS, College of William & Mary 1999 – 2002 The World Bank, Ecologist and Biodiversity Consultant, Washington DC 1999 – 2000 Project Specialist, Coastal States Organization (CSO), Washington DC 1997 – 1998 Sea Grant Congressional Fellow, Office of the US Senator Daniel Akaka (D-HI), Washington DC:


1. Frankic, A. 2005. "A Protected Environment in the Adriatic Area: A Key for Sustainable Economic Development"; in: Global Marketing Briefings: Doing Business with Croatia. GMB Publishing

2. Frankic, A. 2004. Assessment of the protected areas in Dalmatia, Croatia. 3. Frankic, A. 2004. "Analytical approach for integrating natural and social sciences in

the coastal management". Panellist speaker The Coastal Society 19th International Conference, May 23-26, 2004. Newport, RI. ProceedingsFrankic, A. 2004. "The environment sets the limits for sustainable coastal management and development." Workshop on marine spatial planning: Making the Plan. University of Gent, Belgium, January 15-18 2004. Proceedings

4. Frankic, A. and C. Hershner. 2003. Sustainable Aquaculture: Developing the promise of aquaculture. Aquaculture international, 11 (6): 517-530. Frankic, A. 2003. ICZM Plan for Croatia with special focus on aquaculture. Workshop, Zagreb, Croatia, June 15-18 2003.

5. Frankic, A. 2001. USA-Adriatic Cooperation in coastal affairs. NATO Research Workshop, Ljubljana, Slovenia, July 2001. in B.C. Sain et al (eds.), Sustainable Coastal Management: A Transatlantic and Euro-Mediterranean Perspective, 173-180. Kluwer Academic Publisher, 2002.

6. Frankic, A., and C. Hershner. 2001. Seafood recipes: balancing aquaculture development with coastal planning. Pp 83-100 in Burnell, G.; Goulletquer, P.; Mees, J.; Seys, J.; Stead, S. (edd.): Aquaculture and its role in integrated coastal zone management: handbook of contributions presented at the International Workshop on "Aquaculture and its role in Integrated Coastal Zone Management" Oostende, Belgium, April 19-21, 2001. European Aquaculture Society. Flanders Marine Institute: Oostende, Belgium.


Sve gore navedeno i slijedeće: 1. Frankic, A. 1999. Technology and information needs of the coastal and estuarine

management community. Report, No. 40AANC801324, pp. 60, and Survey Report, pp. 202, NOOA/CICEET, Silver Spring, MD.

2. Frankic, A. 1998.A framework for planning sustainable development in coastal regions: and island pilot project in Croatia. Dissertation.

3. Frankic, A. and M. P. Lynch. 1996. Ecostar-A program for identifying ecotourism activities that support sustainable development in coastal regions. Coastal and

103

http://alpha.es.umb.edu/faculty/af/frankic.html

http://www.vims.edu/ccrm/frankic_a.html


Marine Tourism World Congress. Honolulu, Hawaii, June 1996. Proceedings, pp. 252-267.


09. 2004, Docent


Integralno upravljanje obalnim područjem

104


Nastavnik Maja Fredotović

Ustanova zaposlenja

Ekonomski fakultet, Sveučilište u Splitu, Split, Hrvatska


Osobna web-stranica

http://www.efst.hr/nastava/profesor.php?p=49


Rođena je u Splitu 1963. godine. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu 1985. godine, gdje je i doktorirala na temi "Konvergencija i metoda integralnog pristupa" 2002. godine. Od 1986. godine zaposlena je na Ekonomskom fakultetu Split kao asistent, a od 2002. godine kao docent. U prosincu 2004. godine izabrana je za voditelja Centra za znanstveni rad i razvoj Ekonomskog fakulteta Split. Tijekom nastavnog rada izvodila je više kolegija na sveučilišnom studiju: "Osnove informatike", "Ekonomika i ekonomska politika", "Teorije razvitka". Angažirana je na kolegijima: "Planiranje", "Razvoj i okoliš", "Čovjek i okoliš". Pripremila je skripte iz kolegija "Teorije razvitka", i "Čovjek i okoliš". Bila je mentorom na izradi više od pedeset diplomskih radova, a sudjelovala je i u radu povjerenstava za ocjenu prijava tema magistarskih radova. Koordinator je na međunarodnom TEMPUS projektu CD_JEP-18123-2003 "Education in Coastal Management for the Mediterranean", čiji je cilj osnivanje međunarodnog interdisciplinarnog diplomskog studija iz područja upravljanja obalnim područjima. Objavila je, samostalno i u koautorstvu, više od 50 znanstvenih i stručnih radova, te aktivno sudjelovala u radu brojnih znanstvenih skupova. Bila je u više navrata na studijskom boravku u inozemstvu: Bologna, Italija, 1992.; Bratislava, Slovačka 1993.; Lexington, Kentucky 1995.; Glasgow, Škotska 2003.; Venecija, Italija 2003., sve u svezi problema razvitka, njegove održivosti i upravljanja, s posebnim osvrtom na problematiku okoliša, u funkciji osobnog stručnog usavršavanja i unapređenja izvođenja nastave. Članstvo u Društvu ekonomista Hrvatske, EUROCOAST Hrvatska, ERSA Hrvatska.


1. Fredotović, M.: Konvergencija i metoda integralnog pristupa: doktorski rad; Ekonomski fakultet Split, Split, 2002., str. 188.

2. Fredotović, M.: Economic Instruments for Combating Land-Based Pollution in the Mediterranean; Proceedings 6th International Symposium LITTORAL 2002, Eurocoast and EUCC, Porto, 2002; Vol. 1. pp. 145-150

3. Šimunović, I.; Fredotović, M.; Golem, S.: Metropolitanizacija Splita, poglavlje u knjizi: Filipić, P. et at. (ur.): Osnove gospodarskog razvitka grada Splita, Grad Split, Ekonomski fakultet Split, Split, 2003.

4. Fredotović, M.: Globalisation vs. Transition; Proceedings: 5th International Conference on "Enterprise in Transition", 2003, Faculty of Economics Split, Split, 2003.

5. Taylor, T.; Fredotović, M.; Povh, D.: Sustainable Tourism and Economic Instruments: The Case of Hvar, Croatia; Proceedings: International Conference on Tourism and Sustainable Development: Macro and Micro Economic Issues, CRENOS and FEEM, supported by the World Bank, Sardinia, 2003

6. Fredotović, M.: From tourist eco-charge to sustainable development of the town of Hvar; Proceedings 6th International Conference on the Mediterranean Coastal Environment MEDCOAST 2003, Ravenna, MEDCOAST, 2003

7. Fredotović, M.; Mišura, A.: Fish marketing and trading in Croatia, AdriaMed Technical Documents No. 10, FAO, Termoli, 2003.

8. Fredotović, M.: Economic Forces Driving Biodiversity Loss, GEF COAST PDF A Report, UNDP, 2003.

9. Fredotović M.: Sustainable Development - Planning Redefined; Proceedings 17th European Advanced Studies Institute in Regional Science, 2004, Faculty of Economics Split, European Regional Science Association, Croatian Section of the European Regional Science Association

10. Šimunović, I.; Fredotović, M.: Strategic Environmental Assessment In Coastal Zone Planning; Proceedings 7th International Symposium Littoral 2004, Eurocoast,

105


Aberdeen, 2004., Vol. 2., pp. 479-483


Projekti: 1. "Očuvanje biodiverziteta i održivi razvitak srednje i južnodalmatinskih otoka",

ekonomski aspekti, WWF, 2001.-2002.; istraživač na projektu 2. SAP MED projekt; podprojekt "Sustainability of SAP MED"; pilot projekt "Borba

protiv kopnenih izvora onečišćenja u obalnom moru Grada Hvara"; GEF; 2001.-2005.; voditelj pilot projekta

3. "Conservation and Sustainable USe of Biodiversity in the Dalmatian Coast through Greening Coastal Development (COAST)", PDF A, ekonomski aspekti; GEF - UNDP; 2002.-2003.; istraživač na projektu; PDF B: 2004.-2005.; nacionalni ekspert za multisektorsku analizu

4. "Osnove gospodarskog razvitka grada Splita", parcijalna studija "Metropolitanizacija", Grad Split i Ekonomski fakultet Split, 2002.-2003.; suradnik na projektu

5. "Uloga gradova i regija priobalja u gospodarskom razvitku Hrvatske", Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2002.-2004.; istraživač na projektu

6. "Utvrđivanje stanja i sagledavanje mjera upravljanja demerzalnim biološkim bogatstvima u teritorijalnom moru RH (DemMon), ekonomski aspekti demerzalnog ribarstva; Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva; 2002.-2004.; istraživač na projektu

7. "Odgovorno ribarstvo na Jadranu", socio-ekonomski aspekti; FAO; 2002.-2005.; istraživač na projektu

8. "Nacrt programa održivog razvitka otočnih skupina Zlarin i Prvić", Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ekonomski fakultet Split; 2003.-2005.; voditelj projekata

9. "Regionalni operativni program Splitsko-dalmatinske županije", prirodni resursi, infrastruktura i poljoprivreda; Županija Splitsko-dalmatinska i Ekonomski fakultet Split; 2004.-2005.; suradnik i koordinator poglavlja "Prirodni i izgrađeni resursi"

10. "Strateški razvojni programa Grada Kaštela", prirodni i izgrađeni resursi; Grad Kaštela i Ekonomski fakultet Split; 2005.; suradnik i koordinator poglavlja "Prirodni i izgrađeni resursi"

Ekspert pri: UNEP, UNDP, FAO, WWF, GEF


16. 07. 2002. Docent


Ekonomski aspekti zaštite okoliša; Marketing u ribarstvu

106


Nastavnik Branko Glamuzina

Ustanova zaposlenja

Odjel za akvakulturu, Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, Hrvatska


Kratki životopis Radio u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu (1986-1990) i Dubrovniku (1998-2002). Od 2002. pročelnik Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku. Od 2002. do 2005. direktor Razvojno-istraživačkog centra za marikulturu u Stonu.


www.bib.ir.hr; 30 radova u CC indeksiranim časopisima, popis nekih od njih: 1. Bartulović, V., Glamuzina, B., Conides, A., Dulčić, J., Lučić, D., Njire, J. and

Kožul, V., 2004. Age, growth, mortality and sex ratio of sand smelt, Atherina boyeri Risso, 1810 (Pisces: Atherinidae) in the estuary of the Mala Neretva River (middle-eastern Adriatic, Croatia). Journal of Applied Ichthyology, 20: 427-430.

2. Bartulović, V., Lučić, D., Conides, A., Glamuzina,., Dulčić, J., Hafner, D. and Batistić, M., 2004. Food of sand smelt, Atherina boyeri Risso, 1810 (Pisces: Atherinidae) in the estuary of the Mala Neretva River (middle-eastern Adriatic, Croatia). Scientia Marina, 68 (4): 597-603.

3. Tutman, P. N. Glavić, V. Kožul, B. Skaramuca, B. Glamuzina, 2004. 3. Preliminary Information on Feeding and Growth of Pompano, Trachinotus Ovatus (Linnaeus, 1758) (Pisces; Carangidae) in Captivity. Aquaculture International, pp. 387-393

4. Bartulović, V., Conides, A. and Glamuzina, B., 2004. Preliminary results on early growth and habitat preference of young wild grey mullet (Mugil cephalus Linnaeus, 1758) along the East Adriatic coast (Croatia). In (Mascle, J., Lascaratos, A., Fisher, N., Herndl, G., Tursi, A., Galil, B., Stergiou, K. and Boero, F., ed.) Rapp. Comm. int. Mer Medit., 37: 308

5. Moravec F. Glamuzina B. Marino G. Merella P. Di Cave D., 2003. Occurrence of Philometra lateolabracis (Nematoda: Philometridae) in the gonads of marine perciform fishes in the Mediterranean region. Diseases of Aquatic Organisms, 53(3): 267-269

6. Glamuzina B., Tutman P., Conides AJ., Kozul V., Glavic N., Bolotin J., Lucic D., Onofri V. and B. Skaramuca, 2003. Preliminary results on growth and feeding of wild-caught young goldblotch grouper, Epinephelus costae, in captivity. Journal of Applied Ichthyology. 19(4): 209-214

7. Bratoš A, Glamuzina B i A. Benović, 2004. Hrvatsko školjkarstvo - prednosti i ograničenja. Naše more, 51 (1-2): 59-62


1. Glamuzina, B., B. Skaramuca, N. Glavić and V. Kožul., 1998. Preliminary studies on reproduction and early life stages in rearing trials with dusky grouper, Epinephelus marginatus (Lowe, 1834). Aquaculture Research, 29: 769-771.

2. Glamuzina B., Glavić, N., Skaramuca, B. and V. Kožul., 1998. Induced sex reversal of the dusky grouper, Epinephelus marginatus. Aquaculture Research, 29: 563-568.

3. Glamuzina B., Jug Dujaković J. and Katavić I., 1989. Preliminary results of spawning and larval rearing of common dentex, Dentex dentex. Aquaculture, 77: 75-84.

4. Jug Dujaković J. and Glamuzina B., 1988. Preliminary studies of reproduction and early life hystory of Diplodus vulgaris in captivity. Aquaculture, 69: 367-377.

5. Glamuzina B., 1998. Umjetno mriješćenje i karakteristike ranih razvojnih stadija kirnje goleme, Epinephelus marginatus (Lowe, 1834). Sveučilište u Zagrebu. str. 152.

Trenutno se bavim razvojem tehnologije proizvodnje mlađi autohtone malostonske kamenice, te vodim projekte koji se bave razmnožavanjem i spolnim ciklusom kamenice, kućice i hridinastog ježinca, te reprodukcijom nekoliko vrsta cipala u Jadranu.


30.03.2006. Znanstveni savjetnik 02. 2006. Docent


Uvod u biotehničke znanosti o moru, Embriologija i genetika morskih organizama, Kontrolirana reprodukcija morskih organizama, Genetičke metode u marikulturi

107

http://www.bib.ir.hr/


Nastavnik Martin Glamuzina Ustanova zaposlenja Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru, Zadar, Hrvatska

e-mail [email protected]

http://www.unizd.hr/odjeli/pedagogija/martin_glamuzina.html Kratki životopis Školovanje:

• Godina: 1967. Mjesto: Zagreb Fakultet: Geografski odsjek PMF-a, Sveučilište u Zagrebu Zvanje: profesor geografije • Godina: 1980. Mjesto: Zagreb Fakultet: Fakultet političkih znanosti Zvanje: diplomirani politolog • Godina: 1981. Mjesto: Zagreb Fakultet: Geografski odsjek PMF-a, Sveučilište u Zagrebu Zvanje: magistar prirodnih znanosti • Godina: 1985. Mjesto: Zagreb Fakultet: Geografski odsjek PMF-a, Sveučilište u Zagrebu Zvanje: doktor prirodnih znanosti

Radna iskustva: 1967. – 1998: Gimnazija Metković 1970. – 1980: gostujući predavač na Višoj pomorskoj školi Split 1996. – 1998: gostujući profesor na Odjelu za geografiju, Filozofskog fakulteta u Zadru 1998. – 2006: profesor na Odjelu za geografiju, Sveučilišta u Zadru 2000. –: Pročelnik Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru Magisterij: Gospodarsko značenje voda delte Neretve Doktorat: Suvremene agrarne promjene u delti Neretve


1. Glamuzina, M., Glamuzina, N., Glamuzina, B.: Changes of the living water resources use in the Neretva delta (Croatia) under the influence of different management strategies; Seas and Oceans, Volume 1, Szczecin – Poland, 2001.

2. Glamuzina, M., Šiljković Ž.: Linking north Croatia with Adriatic ports by introducing new transport technology and new traffic road; Seas and Oceans, Volume 1, Szczecin – Poland, 2001.

3. Glamuzina, M., Glamuzina, N.: Socio-economic and demographic characteristics of remote south-eastern Adriatic islands NTNU, Trondheim, Norway, Colleqium Reguzinum, Dubrovnik, R/D Center for Mariculture, Ston, Dubrovnik, Croatia 3-7. 10. 2001. – časopis Naše more, Vol. 48, 5-6, 2001.

4. Glamuzina, M., Glamuzina, N., Mamut, M.: What Are the Perspectives of Metković and Ploče Port (Croatia) with Reference to New Geogstrategic Division in Southeastern Europe? 6th International Symposium Littoral 2002, Porto, 22.-26. rujna 2002.

5. Glamuzina, M., Feletar, D.: Die kroatisch-ungarische Grenze auf alten Landkarten, Geoadria, br. 6/2001.

6. Feletar, D., Glamuzina, M.: Prostona distribucija zaposlenosti i nezaposlenosti kao pokazatelj diferenciranosti na prostoru Hrvatske, Podravina 2/2002.

7. Faričić, J., Šiljković, Ž., Glamuzina, M.: Agrarian changes in Lower-Neretvian Area from the 18th to the 20th century, Agricultural History, 2005.

8. Šiljković, Ž. , Glamuzina, M.: Janjevo and Janjevci – from Kosovo to Zagreb, Geoadria, Vol. 9/1, 2004.

Radovi i ostalo što Sve gore navedeno

108


nastavnika kvalificira za izvođenje nastave

Od 2002. voditelj projekta (glavni istraživač) Ministarstva znanosti i tehnologije pod nazivom «Kretanje stanovništva, naseljenosti i naselja Dalmatinske Zagore (Južne Hrvatske)» Od 2002. zaposlen kao predavač na poslijediplomskom studiju «Geografske osnove litoralizacije Hrvatske» na Odjelu za geografiju, Sveučilišta u Zadru


2004 Izvanredni profesor

Predmet (i) koje izvodi

Demografske značajke hrvatskog priobalja i otoka

109


Nastavnik Nikola Glamuzina Ustanova zaposlenja Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru, Zadar, Hrvatska

e-mail [email protected] Kratki životopis • Godina: 1995.

Mjesto: Zagreb Fakultet: Geografski odsjek PMF-a, Sveučilište u Zagrebu Zvanje: profesor geografije • Godina: 1998. Mjesto: Zagreb Fakultet: Geografski odsjek PMF-a, Sveučilište u Zagrebu Zvanje: magistar prirodnih znanosti • Godina: 2002. Mjesto: Zagreb Fakultet: Geografski odsjek PMF-a, Sveučilište u Zagrebu Zvanje: doktor prirodnih znanosti

Magisterij: Urbani sustavi u delti Neretve Doktorat: Turistička valorizacija poluotoka Pelješca


1. Glamuzina, B., Glamuzina, M., Glamuzina, N.: Changes of the living water resources use in the Neretva delt, Croatia under the influence of different management strategies, Seas and Oceans, vol. 1, 189-194. Szczeczin, 2001.

2. Glamuzina, M., Glamuzina, N.: Socio-economic and demographic characteristics of remote south-eastern Adriatic islands, Naše more, vol. 5-6, 248-251. Dubrovnik, 2001.

3. Glamuzina, M., Glamuzina, N. , Mamut, M.: The water supply of the middle Dalmatian islands (Croatia) – Regional water supply-system Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo-Mljet, Littoral – The changing coast, 145-148. Porto, 2002.

4. Glamuzina, M., Glamuzina, N., Mamut, M.: What are the perspectives of Metković and Ploče port (Croatia) with reference to new geostrategic division in southeastern Europe? Littoral – The changing coast, 469-472., Porto, 2002.

Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za Izvođenje nastave

1. Glamuzina, N., Favro, S., Contemporary probems of nautical tourism development in Croatia, Traffic, 17, Triesete, 2005.

2. Glamuzina, N., Geografija Argentine, Meridijani, Samobor, 2005. 3. Glamuzina, M., Glamuzina, N., Suvremena geografska problematika otoka

Lopuda i Koločepa, Geoadria, 4, Zadar, 1999. 89-100. 4. Glamuzina, M., Glamuzina, N., Problem centralnog naselja u općini Gradac,

Geoadria, 3, Zadar, 1998. 57-65. 5. Glamuzina, M. – Glamuzina, N.: Socio-economic and demographic

characteristics of remote south-eastern Adriatic islands, Naše more, vol. 5-6, 248-251. Dubrovnik, 2001.

Od 2001. zaposlen kao stalni gostujući predavač na Ekonomskom fakultetu u Splitu Od 2002. – 2003. zaposlen kao predavač na poslijediplomskom studiju Geografske osnove litoralizacije Hrvatske, Sveučilišta u Zadru, Odjel za geografiju


2003. Docent

Predmet (i) koje izvodi

Demografske značajke hrvatskog priobalja i otoka

110


Nastavnik Branka Grbec

Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica

www.izor.hr/~grbec


Diplomirala sam na odjelu za geofiziku i meteorologiju Sveučilištu u Zagrebu 1982. godine. 1985. do 1989. godine radila u Pomorskom meteorološkom centru DHMZ u Splitu kao stručni suradnik. Krajem 1989. godine zaposlila se u Institutu za oceanografiju i ribarstvo . Doktorsku disertaciju obranila na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagredu 1996. godine.


1. Grbec B, Dulcic J. and Morovic M. (2002). Long-term changes in landings of small pelagic fish in the eastern Adriatic - possible influence of climate oscillations over the Northern Hemisphere. Clim. Res. 20, 241-252.

2. Barić, A., Grbec, B., Kuspilić, G, Marasović, I., Ninčević, Ž. And Grubelić, I. (2003). Mass mortality event in a small saline lake (Lake Rogoznica) caused by holomictic conditions. Scientia Marina 67 (2), 129-141.

3. Grubelic I. Antolic B. Despalatovic M. Grbec B. Paklar GB (2004). Effect of climatic fluctuations on the distribution of warm-water coral Astroides calycularis in the Adriatic Sea: new records and review. Journal of the Marine Biological Association of the United Kingdom. 84(3):599-602.

4. Supic N. Grbec B. Vilibic I. Ivancic I. (2004) Long-term changes in hydrographic conditions in northern Adriatic and its relationship to hydrological and atmospheric processes. Annales Geophysicae-Atmospheres Hydrospheres & Space Sciences. 22(3): 733-745.

5. Dulcic J. Grbec B. Lipej L. Paklar GB. Supic N. Smircic A. The effect of the hemispheric climatic oscillations on the Adriatic ichthyofauna (2004). Fresenius Environmental Bulletin. 13(3B): 293-298.

6. Vilibić I., Grbec, B. Supić, N (2004). Dense water generation in the north Adriatic in 1999 and its recirculation along the Jabuca Pit. Deep Sea Research I 51 (2004) 1475-1474.


1. Grbec, B., Dadić, V., Ivanković, D., Morović. M. and Matić, F. (2001) The first year of the Automatic Metocean Station Split Marjan Cape - preliminary results. Acta Adriat., 42(1).23-34.

2. Bone, M. and Grbec, B. (2001) A simple solar radiation model applicable in numerical hydrodinamical modeling on seasonal time-scale. Acta Adriat., 42(1).15-22.

3. Grbec, B. Morović, M. and Zore-Armanda, M. (2003). Mediterranean oscillation and its relationship to salinity fluctuation in the Adriatic Sea. Acta Adriatica 44(1), 61-76.

Održavanje automatskih meteoroloških postaja i rad na obradi podataka.


01.04. 2004. viši znanstveni suradnik 06.03. 2003. docent


Klimatske promjene i morski ekosustavi Statističke metode i obrada podataka

111


Nastavnik Ivana Grubelić

Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica

-


Diplomirala 1973.g. studij Biologije (PMF Sveučilišta u Zagrebu), te predavala na srednjoj školi. Od 1979.g. radi u IOR Split, Laboratorij za zoobentos, te sudjeluje u državnim i međunarodnim znanstvenim i stručnim aktivnostima Instituta. Magistrirala 1991.g. (Oceanologija), doktorirala 2001.g. (Biologija) na Sveučilištu u Zagrebu. Polje istraživanja: biologija i ekologija zoobentoskih vrsta, utjecaj ekoloških faktora, onečišćenja mora i drugih zahvata na sastav i distribuciju bentoskih biocenoza, te njihova zaštita. Od 2000.g. izvodi nastavu na studijima Biologija i ekologija mora i Morsko ribarstvo Odjela za studij mora Sveučilišta u Splitu, te vodi izradu diplomskih, magistarskih i doktorskih radnji. Usavršavala se u srodnim institucijama u Italiji.


1. Šimunović A, Piccinetti Manfrin G, Bartulović M, Grubelić I (2001) Distribution of Atrina fragilis (Pennant, 1777) (Pinnidae, Mollusca, Bivalvia) in the Adriatic Sea. Acta Adriat, 42 (1): 61-70

2. Grubelić I, Antolić B, Bartulović M, Žuljević A, Šimunović A (2001) Does tropical alga Caulerpa taxifolia (Vahl) C. Agardh influence the macrozoobenthos composition? Rapp Comm Int Mer Médit, 36: p 390

3. Bartulović M, Šimunović A, Grubelić I (2001) Catch of the species Holothuria tubulosa GMELIN, 1788 on continental shelf in the Adriatic Sea. Rapp Comm Int Mer Médit, 36: p 235

4. Despalatović M, Antolić B, Grubelić I, Žuljević A (2002) First record of the Indo-Pacific gastropod Melibe fimbriata in the Adriatic Sea. J Mar Biol Ass U K, 82: 923-924

5. Šimunović A, Piccinetti C, Despalatović M, Grubelić I (2002) Experimental catches and distribution of Queen scallop Aequipecten opercularis (Linnaeus, 1758) (Pectinidae, Mollusca Bivalvia) in the Adriatic Sea. Acta Adriat., 43 (2): 49 – 57

6. Barić A, Grbec B, Kušpilić G, Marasović I, Ninčević Ž, Grubelić I (2003) Mass mortality event in a small saline lake (Lake Rogoznica) caused by unusual holomictic conditions. Sci Mar, 67 (2): 129-141

7. Šimunović A, Piccinetti C, Beg Paklar G, Despalatović M, Grubelić I, Antolić B, Žuljević A (2003) The occurrence of hypoxia in the Northern Adriatic at the end of 1994. FEB, 12 (7): 740-745

8. Despalatović M, Grubelić I, Šimunović A, Antolić B, Žuljević A (2003) New data about reproduction of the holothurian Holotrhuria forskali (Echinodermata) living in geographically different places. FEB, 12 (11): 1345-1347

9. Despalatović M, Grubelić I, Šimunović A, Antolić B, Žuljević A (2004) Reproductive biology of the holothurian Holothuria tubulosa (Echinodermata) in the Adriatic Sea. J Mar Biol Ass U K, 84: 409-414

10. Grubelić I, Antolić B, Despalatović M, Grbec B, Beg Paklar G (2004) Efect of climatic fluctuations on the distribution of warm-water coral Astroides calycularis in the Adriatic Sea: new records and review. J Mar Biol Ass U K, 84: 599-602

11. Grubelić I, (2004) The date-shell Lithophaga lithophaga L. colonization of immersed rocks at the eastern part of the Adriatic Sea. Rapp Comm Int Mer Médit, 37: p 520

12. Desplatović M, Grubelić I, Šimunović A (2004) Catches of the holothurian Stichopus regalis (Cuvier, 1817) during the “Pipeta” Expedition in the Adriatic Sea. Rapp Comm Int Mer Médit, 37: p 345


Sve gore navedeno

112




03. 12. 2003. Znanstveni suradnik 17. 01. 2005. Docent


Konzervacijska ekologija, Utjecaj ribolova na zajednice u moru

113


Nastavnik Leon Grubišić

Ustanova zaposlenja Institut za Oceanografiju i ribarstvo, Split, Hrvatska




- 15.05.1970, rođen u Splitu - 1989-1995 studij ribarstva Akademia Rolnicza, Wydzial Rybactwa Morskiego i

Technologii Ziwnosci, Szczecin (Poljska) - 1995 magisterij “Iskorištavanje i pročišćavanje otpadnih voda iz tvornica za

preradu ribe pomoću uzgoja Artemia salina“ - 1997 znanstveni novak IOR-Split - 1998 usavršavanje “Biotehnologija akvakulture” Olsztyn university of

agriculture & technology Poljska - 2002 doktorat “Biološke i uzgojne značajke zubaca krunaša, Dentex gibbosus

(Rafinesque 1810) - 2004 izbor u zvanje suradnika, predavač na Kemijsko tehnološkom fakultetu

Split, “Tehnologija marikulture” Voditelj i suradnik na brojnim znanstvenim i razvojnim projektima. Autor i koautor znanstvenih radova s međunarodnom i domaćom recenzijom. Konzultant Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske, mentor diplomskih radova.


1. Dulčić, J., Grubišić, L., Katavić, I., Skakelja, N., 2001. Embryonic and larval development of laboratory reared yellow gurnard (Trigla lucerna). Journal of the Marine Biological Association of the United Kingdom.

2. Tičina, V., Grubišić, L., Katavić, I., Jeftimijades, I. and Franicevic, V. 2003. Tagging of small bluefin tuna in the growth-out floating cage – report of the research activities on tuna farming in the Adriatic Sea during 2002. ICCAT Coll. Vol. Sci. Pap. 55(3): 1278-1281.

3. Katavić, I., Tičina, V., Grubišić, L., Franičević, V., 2003. Tuna farming as a new Achievement in Mariculture of Croatia. In: Oray, I.K. and Karakulak, F.S. (eds) “Workshop on Framing Management and Conservation of Bluefin Tuna”. Istanbul, Turkey, 2003. Publication no 13: 10-20.

4. Tičina, V., Grubišić, L., Katavić, I., Miletić, I., Jeftimijades. I., Emrić-Tičina, V. and Franičević, V. 2003. Some difficulties in sampling and tagging live bluefin tuna in the growth-out floating cages. SCRS/2003

5. Tičina, V., Grubišić, L. and Katavić, I., 2004. Sampling and tagging of live bluefin tuna in growth-out floating cages. Aquaculture Research, 35:307-310.


Sve gore navedeno; iskustvo u predavanju na dodiplomskom studiju


2004 Znanstveni suradnik

Predmet(-i) koje izvodi Uzgoj morskih beskralježnjaka; Uvođenje novih vrsta u marikulturu

114


Nastavnik Paolo Guidetti

Ustanova zaposlenja

Laboratorij Zoologije i Biologije mora, Odjel za prirodne znanosti i tehnologiju, Sveučilište u Lecce, Italija




Školovanje i radno iskustvo: 1994: University degree 110/110 in Biological Sciences at the University of Genova

(Laboratory of Marine Biology and Animal Ecology). 1996: Research contract with ICRAM (Central Institute for the Scientific and Technological

Research Applied to the Sea, Rome) for research on the fish fauna of the marine reserve of Ustica Island (Italy).

1997-1998: Collaboration with ENEA (Italian Agency for Energy and Environment) for research on climatic changes and thermophilic fishes.

1999-2000: Research contract with ICRAM for sampling design and assessment of the effects of the Haven oil spill on sediments and macrobenthos in the Ligurian Sea (Italy).

2004: PhD in ‘Fundamental Ecology’ at the University of Lecce. Thesis entitled: ‘Top-down control in shallow Mediterranean rocky-reef communities’.

2004: Post-doc research position at the Lab. of Marine Biology and Zoology, University of Lecce for research on trophic cascades in Mediterranean rocky reef communities.

Surađuje s brojnim oceanološkim i ekološkim laboratorijima u kojima je bio i gostujući znanstvenik (University of Genova; Laboratory of Benthic Ecology, Stazione Zoologica ‘A. Dohrn’, Naples, Italy; Institute of Oceanography and Fisheries, Split; Scripps Institution of Oceanography, University of California, San Diego, USA) Redovno sudjeluje na svim međunarodnim kongresima, radionicama i seminarima vezanim za problematiku ekologije i biologije. Stalno se znanstveno usavršava na tečajevima dizajna i analize bioloških eksperimenata. Kordinator 3 talijanska znanstvena projekata. Sudionik MARBEF-a. Istraživač na 4 trenutna talijanska projekta. Nastavna djelatnost 2005: izvanredni profesor (2005-2006) Sveučilište u Lecce, kolegij “Conservation and

management of the marine environment” 2005: izvanredni profesor (2005-2006) Sveučilište u Genova, kolegij “Fish visual census

methods” Voditelj brojnih seminara, te mentor diplomskih radnji. Član nekoliko međunarodnih bioloških i ekoloških društava (SIBM, SitE, UZI, ESA). Znanstveni recenzent u više od 20 svjetskih znanstvenih časopisa iz područja prirodnih znanosti.


Više od 40 radova u zadnjih 5 godina citiranih u SCI i CC časopisima. Kratki izbor iz navedenih referenci:

1. Terlizzi A., Benedetti-Cecchi L., Bevilacqua S., Fraschetti S., Guidetti P., Anderson M.J., 2005. Multivariate and univariate asymmetrical analyses in environmental impact assessment: a case study of Mediterranean subtidal hard substrate sessile assemblages. Marine Ecology Progress Series, 289: 27-42.

2. Guidetti P., Bussotti S., Boero F., 2005. Evaluating the effects of protection on fish predators and sea urchins in shallow artificial rocky habitats: a case study in the northern Adriatic Sea. Marine Environmental Research, 59: 333-348.

3. Guidetti P., Verginella L., Viva C., Odorico R., Boero F., 2005. Protection effects on fish, and comparison of two visual-census techniques in shallow artificial rocky habitats in the northern Adriatic Sea. Journal of the Marine Biological Association of the United Kingdom, 85: 247-255.

4. Guidetti P., Mori M., 2005. Morpho-functional defences of Mediterranean sea urchins, Paracentrotus lividus and Arbacia lixula, against fish predators. Marine Biology, 147: 797-802.

5. Guidetti P., Terlizzi A., Boero F., 2004. Effects of the edible sea urchin,

115


Paracentrotus lividus, fishery along the Apulian rocky coasts (SE Italy, Mediterranean Sea). Fisheries Research, 66: 287-297.

6. Costagliola D., Robertson D.R., Guidetti P., Stefanni S., Wirtz P., Heiser J.B., Bernardi G., 2004. Ecology and evolution of the coral reef fish genus Thalassoma (Labridae): 2. Evolution of the Eastern Atlantic species. Marine Biology, 144: 377-383.

7. Guidetti P., Boero F., 2004. Effects of the desertification caused by Lithophaga lithophaga (Mollusca) fishery on adult and juvenile abundance of a Mediterranean rocky-reef fish. Marine Pollution Bulletin, 48: 978-982.

8. Guidetti P., Fraschetti S., Terlizzi A., Boero F., 2004. Desertification caused by Lithophaga lithophaga (Mollusca) fishery along Apulian rocky coasts (SE Italy, Mediterranean Sea): effects on littoral fish assemblages. Conservation Biology, 18: 1417-1423.

9. Guidetti P., 2004. Fish assemblages associated with coastal defence structures in southwestern Italy (Mediterranean Sea). Journal of the Marine Biological Association of the United Kingdom, 84: 669-670.

10. Guidetti P., 2004. Consumers of sea urchins, Paracetrotus lividus and Arbacia lixula, in shallow Mediterranean rocky reefs. Helgoland Marine Research, 58: 110-116.

11. Guidetti P., Bianchi C.N., Chiantore M., Schiaparelli S., Morri C., Cattaneo-Vietti R., 2004. Living on the rocks: substrate mineralogy and the structure of subtidal rocky substrate communities in the Mediterranean Sea. Marine Ecology Progress Series, 274: 57-68.

12. Guidetti P., Terlizzi A., Fraschetti S., Boero F., 2003. Changes in Mediterranean rocky-reef fish assemblages exposed to sewage pollution. Marine Ecology Progress Series, 253: 269-278.

13. Guidetti P., Bussotti S., 2002. Effects of seagrass canopy removal on fish in shallow Mediterranean seagrass meadows (Cymodocea nodosa and Zostera noltii): a local scale approach. Marine Biology, 140 (3): 445-453.

14. Guidetti P., 2002. Mediterranean MPAs: the importance of experimental design in detecting the effects of protection measures on fish. Aquatic Conservation: Marine and Freshwater Ecosystems, 12: 619-634.

15. Guidetti P., Fanelli G., Fraschetti S., Terlizzi A., Boero F., 2002. Coastal fish indicate human-induced changes in the Mediterranean littoral. Marine Environmental Research, 53 (1): 77-94.


Sve gore navedeno

Datum zadnjeg izbora u zvanje 2005 Izvanredni profesor

Predmet (i) koje izvodi Metode u ekologiji

116


Nastavnik Ivan Jardas

Ustanova zaposlenja

Institut za oceanografiju i ribarstvo, 21000 Split, Šet. I. Meštrovića 63


Osobna web-stranica

-


Rođen 04. 05. 1942. Diplomirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1966. Na istom fakultetu magistrirao 1970. i doktorirao 1977. Postignuta znanstvena zvanja: znan suradnik 1977., viši znanstveni suradnik 1980., znanstveni savjetnik 1987. (drugi izbor 1998.). U znanstveno-nastavno zvanje red. prof. izabran na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Splitu 1993. (drugi izbor 2001.). Dužnosti: pročelnik Odjela za ribarstvo i marikulturu IOR-a 1995.-1997., voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov IOR-a 1995.-2002., direktor progr. trajne istraživačke djelatnosti IOR-a 1996.-2002., pročelnik Odjela za studij mora i pomorstva Sveučilišta u Splitu 1998.-1999., zamjenik pročelnika Odjela od 2003.


Ukupno 37 radova, od toga 15 radova u Curent Contents (CC) časopisima.Važniji CC radovi: 1. Dulčić, J., Pallaoro, A., Cetinić., P., Kraljević, M., Soldo, A., Jardas, I., 2003. Age,

growth and mortality of picarel, Spicara smaris L. (Pisces: Centracanthidae), from the eastern Adriatic. J. Appl. Ichthyol., 19: 10-14;

2. Pallaoro, A., Jardas, I., 2003. Some biological properties of peacock wrasse, Symphodus (Crenilabrus) tinca (L., 1758) (Pisces: Labridae), from the middle eastern Adriatic. Sci. Mar., 67 (1): 33-41;

3. Pallaoro, A., Šantić, M., Jardas, I., 2003. Feeding habits of the saddled bream, Oblada melanura (Sparidae) in the Adriatic Sea. Cybium, 27 (4): 262-268;

4. Šantić, M., Jardas, I., Pallaoro, A., 2003. Feeding habits of Mediterranean horse mackerel, Trachurus mediterraneus (Carangidae), in the central Adriatic Sea. Cybium, 27 (4): 247-253;

5. Jardas, I., Šantić, M., Pallaoro, A., 2004. Diet composition and feeding intensity of horse mackerel, Trachurus trachurus (Osteichthyes: Carangidae), in the eastern Adriatic. Mar. Biol., 144 (6): 1051-1056;

6. Jardas, I., Šantić, M., Pallaoro, A., 2004. Diet composition of the eagle ray, Myliobatis aquila (Chondrichthyes, Myliobatidae), in the eastern Adriatic Sea. Cybium, 28 (4): 372-374;

7. Pallaoro, A., Šantić, M., Jardas, I., 2004. Diet composition of young-of-th-eyear saddled bream, Oblada melanura (L., 1758) from the eastern central Adriatic sea. J. Appl. Ichthyol., 20 (3): 228-230.

8. Šantić, M., Jardas, I., Pallaoro, A., 2005. Feeding habits of horse mackerel, Trachurus trachurus (Linnaeus, 1758), from the central Adriatic Sea. J. Appl. Ichthyol., 21 (2): 125-130.

9. Pallaoro, A., Jardas, I., Šantić, M., 2005. Weight-length relationships of 11 chondrichthyan species in the eastern Adriatic Sea. Cybium, 29 (1): 93-96.

10. Dulčić, J., Jardas, I., Pallaoro, A., 2005. New records of Opah, Lampris guttatus (Lampridae), in the Adriatic waters with a review of Adriatic records. Cybium, 29 (2): 195-197.


Radovi: dosad više od 200 objavljenih. Knjige: «Fauna i flora Jadrana – Jabučka kotlina», I. (415 pp.), II (526 pp.), 1989; «Jadranska ihtiofauna» (533 pp.), 1996; «Ribe i glavonošci Jadranskog mora» (171 pp.), 1977. Višegodišnje održavanje nastave na dodiplomskom studiju «Morsko ribarstvo» iz predmeta «Ribarstvena biologija» i studiju «Biologija i ekologija mora» iz predmeta «Kralješnjaci mora». Održavanje nastave na drugim fakultetima (Split, Zadar, Zagreb) te na poslijediplomskom studiju na Sveučilištu u Zagrebu.

117



1998. Znanstveni savjetnik 2001. Redoviti profesor


Biologija i ekologija iskorištavanih vrsta, Jadranska ihtiofauna, Otrovni organizmi mora

118


Nastavnik Nenad Jasprica

Ustanova zaposlenja



Osobna web- stranica

-


Rođen 24. rujna 1960. u Janjini (Pelješac). Obrazovanje: Srednja Ekonomska škola u Dubrovniku (1979.); Studij biologije (smjer Eksperimentalna biologija) na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (Bosna i Hercegovina) (1983.); Poslijediplomski studij prirodnih znanosti na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Biologija-Oceanologija, (1987.); Doktorski rad na Botaničkom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, (1994.). Zaposlenje: Institut za oceanografiju i ribarstvo od 1984; Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, od studenog 2005 Mentorstvo: 7 diplomskih radova i 1 doktorski rad Članstvo u strukovnim društvima: u 5 domaća i 3 međunarodna


Nenad Jasprica; 6 radova u CC indeksiranim časopisima; Popis ostalih radova vidjeti na: http://bib.irb.hr: Neki od njih:

1. Jasprica, N., Hafner, D., Batistić, M., Kapetanović, T. 2005. Phytoplankton in three freshwater lakes in the Neretva River delta (Eastern Adriatic, NE Mediterranean). Nova Hedwigia. 81, 1-2; 37-54

2. Batistić, M., Kršinić, F., Jasprica, N., Carić, M., Viličić, D., Lučić, D. 2004. Gelatinous invertebrate zooplankton of the South Adriatic: species composition and vertical distribution. Journal of Plankton Research. 26, 4; 459-474.

3. Jasprica, N., Carić, M., Batistić, M. 2003. The Marshland Vegetation (Phragmito-Magnocaricetea, Isoëto-Nanojuncetea) and Hydrology in the Hutovo Blato Natural Park (Neretva River Delta, Bosnia and Herzegovina). Phyton (Horn, Austria). 43, 2; 281-294.

4. Peharda, M., Bolotin, J., Vrgoč, N., Jasprica, N., Bratoš, A., Skaramuca, B. 2003. A study of the Noah's ark shell (Arca noar Linnaeus 1758) in Mali Ston bay, Adriatic sea. Journal of Shellfish Research. 22, 3; 705-709

5. Jasprica, Nenad; Carić, Marina. 2002. Vegetation of the natural park of Hutovo Blato (Neretva river delta, Bosnia and Herzegovina). Biologia, Bratislava. 57, 3; 505-516


Nastavna aktivnost na sveučilištima od 1996. do danas. Objavljeni znanstveni, stručni i popularni radovi iz oblasti taksonomije i ekologije fitoplanktona i bilja.


2003. Znanstveni suradnik



119


http://bib.irb.hr/













Nastavnik Vedran Jelavić

Ustanova zaposlenja

Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, Hrvatska


Osobna web-stranica

-


• Radna iskustva: 2005 pročelnik odjela za pomorstvo, Sveučilište u Dubrovniku, Hrvatska. 2005 član Poglavarstva grada Dubrovnika zadužen za znanost, obrazovanje i šport. 1999 predavač, American College of Management and Technology. 1998-2004 Pročelnik Strojarskog odjela, Veleučilište u Dubrovniku, Hrvatska. 1993-1997 Pomorac, RZV, Nurnberg, Njemačka. 1987-1993 Znanstveni asistent, Pomorski Fakultet u Dubrovniku, Hrvatska. 1986-1987 Vježbenik stroja, Atlantska Plovidba, Dubrovnik, Hrvatska.

• Obrazovanje: Doktorat tehničkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Poslije diplomski studij amerikanistike,Interuniverzitetski centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu. Fakultet za pomorstvo (brodostrojarski smjer), Rijeka. Srednja pomorska škola, Dubrovnik., Osnovna škola Lapad, Dubrovnik. Pohađao 15 tečajeva izobrazbe za pomorce i različite tečajeve pri sustavima kakvoće. Autor 1 knjige; 14 znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovao u 6 međunarodnih i domaćih projekata. Sudjelovao na mnogim međunarodnim i domaćim simpozijima. Gost predavač na europskim i američkim sveučilištima. Pored nastave na Sveučilištu u Dubrovniku i Američkoj visokoj školi za management i tehnologiju sudjeluje u izvođenju 10 tečajeva izobrazbe za pomorce propisanih od strane Međunarodne pomorske organizacije (IMO).


1. Kurtela Ž., Jelavić V., Mohović R., Pristup odabiru metode primarne obrade brodskog vodenog balasta, Naše More 52 (1-2): 64-74, Dubrovnik, 2005.

2. Jelavić V.; Radan D.: Ecologic risks from crude oil tankers in Croatian part of Adriatic Sea. Proceedings of the 16th Symposium on Theory and Practice of Shipbuilding SORTA 2004, Plitvice, 2004, Tema 11, rad 3: 1-8.

3. Jelavić V., Radan D.: Ecological risks from typical types of ships. Proceedings of the 3rd DAAAM International Conferance on Advanced Technologies for Developing Countries ATDC'04, Split, 2004: 321-326.

4. Jelavić V., Radan D.: Coastal Express-Analysis of maritime transport solutions along the coast of Eastern Adriatic, RDPC workshop (Releasing Development Potentials at the Coast), Kotor 2003.

5. Jelavić V., Kurtela Ž.: Student’s training onboard training vessel “Naše more”. Proceeding of The International Conference on Engineering Education ICEE 2001,Oslo, Norway, 2001, p. 7B6-7B11.

6. Jelavić V., Milić L., Beusan N.: Ecologic analysess of the passenger cruising ships visiting port of Dubrovnik in 1998, Proceedings of The International Maritime Asscotiation of Mediteranean IMAM 2000, Naples, Italy 2000.

7. Bupić M., Jelavić V., and Tireli E.: Application of the STCW Convention for Seafarers Training at the Polytechnic of Dubrovnik. Proceedings of The International Conference on Engineering Education ICEE 2000, Taipei, Taiwan, 2000.

8. Jelavić V., Milić L., Hudspeth D.: Application of Graphic Design in Visually Aided Educational Methods, Proceeding of the 6th International Design Conferance DESIGN 2000, Dubrovnik, 2000: 447-452.

Radovi i ostalo što Sve navedeno

120



Znanstveni područje izraženo kroz teme magistarskog rada, doktorata i znanstvenih projekata na kojima radi.


25. 10. 2005. Docent

Predmet koji izvodi

Onečišćenje brodovima

121


Nastavnik Antun Karaman

Ustanova zaposlenja

Sveučilište u Dubrovniku


Osobna web-stranica

-


Rođen sam u Dubrovniku 25.ožujka 1945. Nakon završene gimnazije upisao sam studij Povijesti umjetnosti i Francuskog jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i diplomirao 1970. godine. Na istom fakultetu završio sam postdiplomski studij 1986. te obranio doktorsku disertaciju 1997. godine. Od 1970.– 1999.g. radio sam u Umjetničkoj galeriji u Dubrovniku na poslovima ravnatelja , a od 1999-2005.g. na poslovima muzejskog savjetnika. Uz opsežan autorski rad u muzeološko-izložbenoj djelatnosti od sredine '70 godina, objavio sam i više znanstvenih radova te brojne likovne kritike, eseje, osvrte i prikaze o likovnim zbivanjima ili pojedinim likovnim umjetnicima u više časopisa i u dnevnom tisku. Radom na galerijskim poslovima i u izložbenoj djelatnosti 1981. stekao sam zvanje višeg kustosa, a 1985. i zvanje muzejskog savjetnika. Član sam Muzejskog društva Hrvatske i AICA – Hrvatska.1996. godine odlikovan sam "Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića".1998. godine dobio sam godišnju nagradu za kulturu Županije Dubrovačko-neretvanske. 1991. – 1995. godine predavao sam na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku.Od 2000. godine predajem na Akademiji likovnih umjetnosti – Široki Brijeg.Od 2001. godine predajem na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.Od 2005. godine zaposlen sam na Sveučilištu u Dubrovniku gdje sam i pročelnik Odjela za umjetnost i restauraciju.


Objavio sam što samostalno što s drugim autorima 55 stručnih i znanstvenih (recenziranih) radova među kojima se mogu izdvojiti:

1. Fra Jozo Pejić – ravnatelj ALU Široki Brijeg, monografija Akademije likovnih

umjetnosti Široki Brijeg, Široki Brijeg, BiH, 2001: 78 – 80. 2. Uloženo s ljubavlju višestruko se vraća, monografija Akademije likovnih

umjetnosti Široki Brijeg, Široki Brijeg, BiH, 2001: 103 – 115. 3. Matko Trebotić, Zagovor prepoznavanja vlastitosti, predgovor i katalog, Muzej za

umjetnost i obrt, Zagreb, 2001: 48p. 4. Otisci očiju, predgovor u grafičkoj mapi Matko Trebotić i Luko Paljetak, Medika,

Zagreb, rujan 2001:10p. 5. Crteži Vlaha Bukovca iz fundusa Umjetničke galerije Dubrovnik, predgovor i

katalog, , Umjetnička galerija Dubrovnik, 2002: 18p. 6. Ivan Ettore , Gabro Rajčević i Božidar Rašica, predgovor i katalog, Umjetnička

galerija Dubrovnik, 2002: 34 str. 7. Sjaj razvodnjene boje, predgovor i katalog, Umjetnička galerija Dubrovnik, 2003:

14 p 8. Sjaj boje i svjetla, o vitrajima Iva Dulčića u crkvi sv. Vlaha u Dubrovniku, 1972.),

«Dubrovački horizonti» br. 42, Zagreb, 2003: 205-210. 9. Skulpture iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik, predgovor i katalog,

Umjetnička galerija Dubrovnik, 2003: 8p 10. Gradske zidine i tvrđave – štit i simbol dubrovačke opstojnosti i slobode , Turistička

naklada Zagreb , 2003., 72p 11. Likovna umjetnost 2 -Opća povijest umjetnosti od pretpovijesti do suvremenosti,

udžbenik za drugi razred gimnazije s dvogodišnjim programom likovne umjetnosti , Školska knjiga Zagreb, 2004: 284p

12. 111 grafičkih listova iz fundusa Umjetničke galerije Dubrovnik predgovor i katalog, Umjetnička galerija , 2004: 14p.

13. Veze Dalmacije, Dubrovnika i Bosne tijekom gotičkog razdoblja, Bosna

122


Franciscana, br. 21, Sarajevo, BiH, 2005: 203 – 221. 14. Likovna umjetnost 1-Osnovni elementi, oblici i vrste likovnog govora, udžbenik za

1. razred gimnazije s dvogodišnjim programom likovne umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

15. Zajedno s J.Serdarevićem, Likovna umjetnost 1 – Osnovni elementi, oblici i vrste likovnog govora, Priručnik za nastavnike, Školska knjiga, Zagreb 2005.


Uz navedenu literaturu također i izvođenje nastave na poslijediplomskim i dodiplomskim studijima na Sveučilištu u Mostaru (ALU na Širokom Brijegu, Filozofski fakultet u Mostaru) i na Sveučilištu u Dubrovniku (Odjel za umjetnost i restauraciju).


15. 06. 2005. Izvanredni profesor

Predmet Kulturna baština obalnog područja

123


Nastavnik Ivan Katavić

Ustanova zaposlenja

MPŠVG – Uprava ribarstva - privremeno Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split – radni odnos u mirovanju

E-mail [email protected]; [email protected]

Osobna web-stranica

-


Osobni podatci: rođen 2. siječnja 1951. Školovanje:

• 1984/1985 Post doctorant, Fullbrightov stipendist, US Fish and Wildlife Service, Marion (AL) i Memphis State University (TN), SAD

• 1984 Doktor znanosti iz područja biologije mora, Prirodoslovno matematički fakultet, Sveučilišta u Zagrebu

• 1976 Magistar znanosti iz područja oceanologije, Međusveučilišni studij, Zagreb

• 1974 Diploma iz Biologije mora, Prirodoslovno matematički fakultet, Zagreb Radna iskustva:

• 2001-: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, pomoćnik mistra / ravnatelj Uprave ribarstva

• 1990-2001 Institut za oceanografiju i ribarstvo (IOR), Split, znanstveni savjetnik, voditelj Laboratorija za akvakulturu

• 1986-1990 IOR, Split, znanstveni suradnik • 1978-1984 IOR, Split, znanstveni asistent • 1974-1977 Biološki zavod, Dubrovnik, poslijediplomski student

Preko 30 godina znanstveno-istraživačkog rada, objavljeni znanstveno-stručni radovi i tehničke studije, 25 godina kontinuirane nastavničke aktivnosti na dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi, pozivani predavač na brojnim nacionalnim i međunarodnim forumima, međunarodna prepoznatljivost u području ribarstva, akvakulture i s njima vezanih aktivnosti. Angažiran je u vođenju studenata tijekom izrade doktorskih teza i poslijediplomskih i diplomskih radnji. Od 2001. je angažiran na uspostavi međunarodne suradnje na području ribarstva koja uključuje niz vladinih resora, znanstvenih i stručnih institucija u zemlji i inozemstvu. Tako je pokrenuo projekt Integralnog planiranja obalnim zonama za akvakulturu (ICZMP), Projekt Demerzalnog monitoringa (DemMon), te program Monitoringa ribolovnih bogatstava na graničnim vodama RH.


1. Katavić, I., 2005. Marikultura i okoliš. Poglavlje u knjizi (u tisku) 2. Katavic, I., Herstad, T-J., Krivy, H., White, P., Franićević, V. And Skakelja, N.,

2005. Guidelines on marine aquaculture planning, integration and monitoring in Croatia. Project “Coastal zone management plan for Croatia”, Zagreb, 2005, pp.78.

3. Katavić, I. 2004. Strateške smjernice za razvitak marikulture (engl. summary:Strategic plans for the development of Croatian mariculture). Naše more, 51 (1-2): 6-11.

4. Tičina, V., Grubišić, L. and Katavić, I., 2004. Sampling and tagging of live bluefin tuna in growth-out floating cages. Aquaculture Research, 35: 307-310.

5. Katavić, I., 2003. Učinci kaveznih uzgajališta riba duž istočne obale Jadrana na morski okoliš. Ribarstvo, 61 (4): 175-194.

6. Katavić, I. and Skakelja, N. 2003. Status and future of Croatian marine fisheries. Croatian International Relations Review. Vol. IX, No.32-2003: 28-32.

7. Katavić, I., V. Tičina and V. Franičević, 2003. Bluefin tuna (Thunnus thynnus L.) farming on the Croatian coast of the Adriatic Sea – present stage and future plan. In: C.R. Bridges, H. Gordin, A Garcia (eds.) Domestication of the Bluefin Tuna, Thunnus thynnus thynnus. Cashiers Options Mediterraneennes, Vol 60: 101-106.

8. Katavić, I., V. Tičina and V. Franičević, 2003. Rearing of small bluefin tunas (Thunnus thynnus L.) in the Adriatic Sea - preliminary study. In: C.R. Bridges, H. Gordin, A Garcia (eds.) Domestication of the Bluefin Tuna, Thunnus thynnus thynnus. Cashiers Options Mediterraneennes, Vol 60: 95-99.

124




9. Katavić, I., Tičina,V., Grubišić, L., Franičević, V., 2003. Tuna farming as a new Achievement in Mariculture of Croatia. In: Oray, I.K. and Karakulak, F.S. (eds) “Workshop on Framing Management and Conservation of Bluefin Tuna”. Istanbul, Turkey, 2003. Publication no 13: 10-20.

10. Katavić, I., Tičina,V. and Franičević,V. 2003. Bluefin tuna (Thunnus thynnus L.) farming on the Croatian coast of the Adriatic Sea – present stage and future plan. Proceedings of the First International Symbosium on Domestication of the Bluefin Tuna, Thunnus thynnus thynnus (DOTTT), 3-8 February 2002, Cartagena, Spain.

11. Tičina, V., Grubišić, L., Katavić, I., Jeftimijades, I. and Franičević, V. 2003. Tagging of small bluefin tuna in the growth-out floating cage – report of the research activities on tuna farming in the Adriatic sea during 2002. ICCAT Coll. Vol. Sci. Pap., 55(3):1278-1281.

12. Katavić, I., 2002. Status and future of Croatian marine fisheries. Proceedings from International Conference on Mediterranean Fisheries, Naples 21-22 June 2002, 421-428p.

13. Katavić, I. i Skakelja, N. 2002. Dometi prolagodbe i buduća konkurentnost hrvatskog ribarstva prema EU. Agronomski glasnik 1-2:43-64.

14. Katavić, I., V. Tičina and V. Franičević, 2002. A preliminary study of the growth rate of bluefin tuna from Adriatic when reared in the floating cages. ICCAT Coll. Vol. Sci. Pap., 54(2): 472-476.

15. Tičina, V., Katavić, I. and Franičević, V., 2002, Croatian bluefin tuna catches in the Adriatic during 1999 through 2001 by year/month/size structure. ICCAT Coll.Vol.Sci.

16. Dulčić, J, Grubišić, L., Katavić, I. and Skakelja, N. 2001. Embrionic and larval development of the tub gurnard Trigla lucerna (Pisces: Triglidae). J. Mar. Biol. Ass. U.K. 81:313-316.

17. Katavić, I. and Vodopija, T. 2001. Razvojne mogućnosti marikulture u Republici Hrvatskoj. /engl. summary: Development possibilities for mariculture development in the Republic of Croatia). Ribarstvo 59(2):71-84.


Sve gore navedeno, pozvana predavanja na skupovima, radionicama, višegodišnje iskustvo u predavanju na diplomskim i poslijediplomskim studijima


02.10. 2001. Znanstveni savjetnik 2001. Redoviti profesor

Predmet Integralno upravljanje obalnim područjem; Nacionalna strategija razvitka otoka i priobalja; Marikultura i okoliš; Sinergijski aspekti marikulture i ribarstva.

125


Nastavnik Valter Kožul, PhD

Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica

-


Rođen sam 27. siječnja 1967. u Dubrovniku gdje sam završio osnovnu i srednju školu. Godine 1986. upisao sam Fakultet poljoprivrednih znanosti u Zagrebu, a diplomirao u travnju 1991. godine s diplomskim radom pod naslovom: "Rast lubina Dicentrarchus labrax u kaveznom uzgoju". U Biološkom zavodu u Dubrovniku zaposlen sam od prosinca 1991., a početkom 1992. godine upisao sam Poslijediplomski studij prirodnih znanosti iz oceanologije Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu. Magistrirao sam 1996. godine s temom “Utjecaj naglih promjena temperature na populacije fitoplanktona i zooplanktona u uzgoju”. U istraživačko zvanje asistenta izabran sam 5. veljače 1995. godine. Doktorsku disertaciju pod temom “Biološke i ekološke karakteristike populacija gofa (Seriola dumerili, Risso) i mogučnost njegova uzgoja u južnom Jadranu” obranio sam 1999. i stekao akademski stupanj doktora biotehničkih znanosti iz polja agronomije na Sveučilištu u Zagrebu. U istraživačko zvanje višeg asistenta iz područja biotehničkih znanosti iz polja agronomije izabran sam 2000. godine. U istraživačko zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti iz polja agronomije izabran sam 2003. godine. Trenutno radim u Laboratoriju za ekologiju i akvakulturu Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Dubrovniku, ujedno kao redovni profesor od 2003. predajem. na odjelu Aquaculture, Sveučilišta u Dubrovniku.


1. Batistić, M., P.Tutman, D. Bojanić, B. Skaramuca, V. Kožul, N. Glavić, V. Bartulović, (2005). Diet and diel feeding activity of juvenile pompano (Trachinotus ovatus) (Carangidae, Teleostei) from the southern Adriatic, Croatia. Journal of the Marine Biological Association of the United Kingdom, 85; 1533-1534.

2. Bolotin, J., M. Hrs-Brenko, P.Tutman, N.Glavić, V. Kožul, B. Skaramuca, D. Lučić, J. Dulčić (2005). First record of Idas simpsoni (Mollusca; Bivalvia; Mytilidae) in the Adriatic Sea. Journal of the Marine Biological Association United Kingdom, 85; 977-978.

3. Kožul, V., P.Tutman, N.Glavić, B. Skaramuca, J. Bolotin. (2005) First record of the yellowmouth barracuda, Sphyraena viridensis (Cuvier, 1829). Cybium, 29, 2; 201-202.

4. Bartulović, V., B. Glamuzina, A. Conides, J. Dulčić, D. Lučić, J.Njire, V. Kožul (2004). Age, growth, mortality and sex ratio of sand smelt, Atherina boyeri Risso, 1810 (Pisces: Atherinidae) in the estuary of the Mala Neretva River (middle-eastern Adriatic, Croatia). Journal of Applied Ichthyology, 20, 5; 427-430.

5. Tutman P., V. Kožul, N. Glavić, B. Skaramuca, B. Glamuzina, (2004) Preliminary information on feeding and growth of pompano, Trachinotus ovatus (Linnaeus, 1758) (Pisces; Carangidae) in captivity. Aquaculture International, 12, 4-5; 387-393.

6. Lazar, B., P. Casale, N. Tvrtković, Kožul, V., P. Tutman, N. Glavić (2004) The presence of green sea turtle, Chelonia mydas, in the Adriatic Sea. Herpetological Journal, 14; 143-147.

7. Glamuzina, B., P. Tutman, A. Conides, V. Kožul, N. Glavić, J. Bolotin, D. Lučić, V. Onofri, B. Skaramuca (2003). Preliminary results on growth and feeding of wild-caught young goldblotch grouper, Ephinephelus costae, in captivity. Journal of Applied Ichthyology, 19; 209-214.

8. Glamuzina, B., P. Tutman, V. Kožul, N. Glavić, B. Skaramuca (2002). The first record occurence of mottled grouper, Mycteroperca rubra (Serranidae), in the southestern Adriatic Sea. Cybium, 26, 2; 156-158.

9. Kožul, V., B. Skaramuca, B. Glamuzina, N. Glavić and P. Tutman (2001). Comparative gonadogenesis and hormonal induction of spawning of cultured and wild mediterranean amberjack (Seriola dumerili, Risso 1810). Scientia marina, 65 (3): 215-220.

126



10. Skaramuca B. Kožul V. Teskeredzic Z. Bolotin J. Onofri V. (2001) Growth rate of tank-reared Mediterranean amberjack, Seriola dumerili (Risso 1810) fed on three different diets. Journal of Applied Ichthyology, 17(3):130-133

11. Kožul V. Skaramuca B. Kraljevic M. Dulcic J. Glamuzina B (2001) Age, growth and mortality of the Mediterranean amberjack Seriola dumerili (Risso 1810) from the south-eastern Adriatic Sea. Journal of Applied Ichthyology, 17(3):134-141.

12. Glamuzina B. Glavic N. Skaramuca B. Kožul V. Tutman P. (2001) Early development of the hybrid Epinephelus costae female x E-marginatus male. Aquaculture, 198 (1-2):55-61


Gore navedeni radovi Trenutno predajem: Akvaristiku, Uzgoj morskih beskralježnjaka i glavonožaca


28.02.2003. Znanstveni suradnik


Uzgoj morskih beskralježnjaka

127


Nastavnik Miro Kraljević

Ustanova zaposlenja

Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split


Osobna web-stranica

-


Od 1975. zaposlen u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu na mjestu asistenta pripravnika. Magistrirao 1977 s radnjom "O eksperimentalnom hranjenju komarče (Sparus aurata L.) u akvarijskim uvjetima", te iste godine stekao akademski stupanj magistra znanosti, dok je 1995 obranio doktorsku disertaciju pod temom "Rast komarče, Sparus aurata L., i pica Diplpdus puntazzo Cetti, u prirodnim i kontroliranim uvjetima", te stekao akademski stupanj doktora prirodnih znanosti iz polja biologije na Sveučilištu u Zagrebu. Trenutno radi u Laboratoriju za ihtiologiju i ribarstvo Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu kao znanstveni savjetnik, a ujedno i kao redovni profesor od 2002. predajem na Odjelu za studij mora i pomorstva, Studij: Morsko ribarstvo, Sveučilišta u Splitu, te od 2004. na odjelu Akvakultura, Sveučilišta u Dubrovniku.


1. Dulčić, J., Matić, S. and Kraljević, M. 2002. Shallow coves as nurseries for non-residente fish: a case study in the eastern middle Adriatic. J.Mar.Biol. Ass.U.K., 82: 991-993.

2. Kraljević, M., Tudor, M., Dulčić, J. and Skaramuca, B. 2004. Effects of three diets on growth and body composition of gilthead sea bream, Sparus aurata (L.). Acta Adriat., 45: 51-63.

3. Matić-Skoko, S., Antolić, B. and Kraljević, M. 2004. Ontogenetic and seasonal feeding habits of the annular seabream (Diplodus annularis L.) in Zostera sp.beds, estern Adriatic Sea. J.Appl. Ichthyol., 20: 376-381.

4. Matić-Skoko, S., Kraljević, M., J. Dulčić and Pallaoro, A. 2004. Growth of juvenile salema, Sarpa salpa (Teleostei: Sparidae), in the Kornati Archipelago, estern Adriatic sea. Sci.Mar., 68: 411-417.

5. Dulčić, J., Kraljević, M., Pallaoro, A. and Glamuzina B. 2005. Unusual catch of bluefish Pomatomus saltatrix (Pomatomidae) in Tar cove (northern Adriatic). Cybium, 29: 207-208.


Gore navedeni radovi Interne skripte iz predmeta: Hranidba riba, Bolesti riba i Fiziologija riba


2006. Redoviti profesor- u postupku 24.11.2005. Znanstveni savjetnik


Hranidba riba u marikulturi

128



Nastavnik Nada Krstulović

Ustanova zaposlenja

Institut za oceanografiju i ribarstvo Split


Osobna web-stranica


Školovanje: • Sveučilište u Beogradu, PMF, Doktor prirodnih znanosti, polje biologija, 1989. • Sveučilište u Zagrebu, PMF, Magistar prirodnih znanosti, polje geoznanosti, grana

oceanologija, 1975. • Sveučilište u Zagrebu, PMF, Diplomirani inženjer biologije, 1973.

Radna iskustva i važnije dužnosti: • Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split od 1973. • Voditelj Laboratorija za mikrobiologiju od 1984. • Znanstveni savjetnik, trajno zvanje od 2003. • Predsjednica Znanstvenog vijeća IOR-a od 1998. do 2004. • Član Matičnog odbora za područje prirodnih znanosti polja biologije (drugi mandat) • Sveučilište u Splitu, Odjel za studij mora Sveučilišta u Splitu, Redoviti profesor,

trajno zvanje (predmeti Opća mikrobiologija i Mikrobiologija mora). • Predavač na poslijediplomskim studijima: Kemijsko inženjerstvo na Kemijsko-

tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Splitu (predmet Sanitarna mikrobiologija, Oceanologija na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu (predmet Mikrobiologija mora).

Vođenje znanstvenih projekata: Međunarodni:

• Comparison of faecal coliform levels in mussel flesh and flesh/intervalvular fluid (MED POL Phase II Research), 1987.-1989.

• Presence and density of Salmonella and Staphylococcus aureus in polluted recreational areas and their correlation with bacterial indicator organisms (WHO/UNEP Research Project), 1989.-1990.

• National monitoring programme (MED POL Phase II), 1988.-1992. • National monitoring programme (MED POL Phase III), 2000.-2005.

Nacionalni: • Uloga bakterija u pelagičkoj hranidbenoj mreži (Ministarsvo znanosti i tehnologije,

Zagreb, 1996-2002) • Tema: Utjecaj gospodarskih djelatnosti na priobalno more Hrvatske, “Projekt

Jadran”, (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH od 1998) Važnija usavršavanja:

• Marine Laboratory, Aberdeen (Škotska), 1979. • Schoopl of Ocean Sciences-University of Bangor (Engleska),1987. • Sogesta-Corso sulla lotta all’inquinamento del Mare Adriatico (Italia), 1989. • Marine Institute, Athens (Grčka), 1992. • Sudjelovanje u nizu znanstvenih radionica


1. Krstulović, N., M. Šolić, 2001. Distribution of phototrophic sulfur bacteria throughout the time scale of the anoxic water renewal in the Rogoznica Lake. Fresenius Env. Bulletin, 10: 586-589.

2. Bojanić, N., M. Šolić, N. Krstulović, I. Marasović, Ž. Ninčević and O. Viđak. 2001. Seasonal and vertical distribution of the ciliated protozoa and micrometazoa in Kaštela Bay (central Adriatic). Helgol. Mar. Res., 55: 150-159.

3. Šolić, M., N. Krstulović and S. Šestanović. 2001. The roles of predation, substrate supply and temperature in controlling bacterial abundance: interaction between spatial and seasonal scale. Acta Adriatica, 42: 35-48.

4. Šolić, M. and N. Krstulović. 2001. Effect of temperature on the rate of concentration of faecal coliforms in mussels. Rapp. Comm. int. Mer Medit., 36: 360-361.

5. Krstulović, N. and M. Šolić. 2001. Total and sulfur bacteria during holomictic period

129


and period of stratification in the saline Rogoznica Lake (Central Adriatic). Rapp. Comm. int. Mer Medit., 36: 194-195.

6. Šestanović, S., M. Šolić and N. Krstulović, 2004. Seasonal and vertical distribution of planktonic bacteria and heterotrophic nanoflagellates in the middle Adriatic Sea. Helgol. Mar. Res. 58: 83-92.

7. Šestanović, S., M. Šolić and N. Krstulović. 2004. Bacterial biomass in sediments of coastal Adriatic Sea. Rapp. Comm. int. Mer Medit., 37: 289-290.

8. Bojanić, N., M. Šolić, N. Krstulović, S. Šestanović, I. Marasović & Ž. Ninčević. 2005. Temporal variability in abundance and biomass of ciliates and copepods in the eutrophicated part of Kaštela Bay (Middle Adriatic Sea). Helgolander Marine Research, 59: 107-120.

9. Šestanović, S., M. Šolić, N. Krstulović, D. Šegvić, I. Ciglenečki. 2005. Vertical structure of microbial community in an eutrophic meromictic saline lake. Fresenius Environmental Bulletin, 14: 668-675.

10. Šestanović, S., M. Šolić, N. Krstulović and D. Bogner. 2005. Volume, abundance, and biomass of sediment bacteria in the eastern mid Adriatic Sea. Acta Adriat., 46: 177-193.


Objavljene 2 knjige (1 sveučilišni priručnik, 1 sveučilišni udžbenik), 70-tak znanstvenih radova iz područja mikrobiologije mora, niz popularnih stručnih radova, iskustvo u nastavi na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima, vođenje doktorata, magisterija i diplomskih radova.

Datum zadnjeg izbora u zvanje i područje/polje/grana

05. 2003. Znanstveni savjetnik - trajno zvanje 10. 2005. Redoviti profesor – trajno zvanje


Onečišćenje mora, Mikrobni procesi u moru

130


Nastavnik Frano Kršinić

Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica

www.hazu.hr


Rođen je 23. kolovoza 1947. godine u Lumbardi. Na studiju biologije na Prirodoslovno matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao 1972. godine s temom iz područja zooplanktona. Magistarski rad "Problemi i pokušaj određivanja reprezentativnog uzorka mikrozooplanktona u neritičkim vodama južnog Jadrana" obranio je 1974. godine. Doktorat prirodnih znanosti iz područja biologije, stekao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s tezom " Kvalitativna i kvantitativna istraživanja tintinida uz istočnu obalu Jadranskog mora", 16. lipnja 1977. godine. Nakon završenog fakulteta od velječe 1972. godine radi bez prekida u bivšem Biološkom Institutu u Dubrovniku, sada Institutu za oceanografiju i ribarstvo, Laboratoriji Dubrovnik. Od 18.05.2000 je redoviti član HAZU.


1. Kršinić, F. & J. Njire (2001). An invasion by Muggiaea atlantica CUNNINGHAM 1892 in the northern Adriatic Sea in the summer of 1997 and the fate of smallcopepods. Acta Adriat. 42, 49 – 59.

2. Kršinić, F., & B. Grbec (2002): Some distributional characteristics of small zooplankton at two stations in the Otranto Strait (Eastern Mediterranean). Hydrobiologia, 482, 119-136.

3. Kršinić, F. (2003): Mesaiokeras hurei n. sp. (Copepoda, Calanoida, Mesaiokeratidea) from the Adriatic Sea. Journal of Plankton Research. 25, 939-948.

4. Batistić, M., Kršinić, F., Jasprica, N., Carić, M., Viličić, D., Lučić, D. (2004): Gelatinous invertebrate zooplankton of the South Adriatic: species composition and vertical distribution. Journal of Plankton Research, 26, 459-474.

5. Kršinić, F. (2005): Speleohvarella gamulini gen. et ap. Nov., a new copepod (Calanoida, Stephidae) from an anchialine cave in the Adriatic Sea. Journal of Plankton Research, 26, 607-615.

6. Kršinić, F. (2005): Badijella jalzici – a new genus and species of calanoid copepod (Calanoida, Ridgewayiidae) from an anchialine cave on the Croatian Adriatic coast. Marine Biology Research, 5, 281-289.

7. Ciglenečki, I., Carić, M., Kršinić, F., Viličić, D., Cosović, B., (2005): The extiction by sulfide-turnover and recovery of a naturally eutrophic, meromictic seawater lake. Journal of Marine Systems. 56, 29-44.


Sudjeluje u nastavi poslijediplomskog studija prirodnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu od 1987. godine: kolegiji " Povijest istraživanja mora” "Zooplankton Sredozamnog i Jadranskog mora" i " Sezonske i godišnje oscilacije zooplanktona". Također kolegij "Zooplankton i zoobentos mora" na poslijediplomskom studiju prirodnih znanosti polje biologija i smjer ekologija. Mentor brojnih diplomskih i magistarskih radova te doktorskih radova.


20. 07. 1998. Redoviti profesor


Povijesni pregled istraživanja mora i morskog ribarstva

131




Nastavnik Metin Kumlu

Ustanova zaposlenja

Faculty of Fisheries, Çukurova University, Adana, Turkey


Osobna web-stranica

www.cu.edu.tr


Od 1988. do danas zaposlen na Fakultetu za ribarstvo, Odjel za akvakulturu, Sveučilišta Çukurova, Balcalı, Adana u Turskoj. Dekan fakulteta od 2005. Od 1990. do 1995. završio magistarski i doktorski studij u Velikoj Britaniji.


1. Kumlu, M., Eroldoğan, O.T., Aktas, M., Sağlamtimur, B. 2001. Larval growth, survival and development of Metapenaeus monoceros (Decapoda: Penaeidae) cultured in different salinities. Aquaculture Research 32: 81-86.

2. Kumlu, M., Eroldogan, O.T., Sağlamtimur, B. 2001. The effects of salinity and added substrates on growth and survival of Metapenaeus monoceros (Decapoda: Penaeidae) postlarvae. Aquaculture 196: 177-188.

3. Yanar, M., Kumlu, M. 2001. The anaesthetics effects of quinaldine sulphate and/or diazepam on sea bass (Dicentrarchus labrax) juveniles. Turk J.Vet. Anim. Sci.25:184-189.

4. Eroldoğan, O.T., Kumlu, M. 2002. Growth performance, body traits and composition of the European Sea Bass Dicentrarchus labrax reared in various salinities and freshwater Turk J. Vet. Anim. Sci. 26: 993-1001.

5. Kumlu, M., Eroldoğan, O.T., Aktaş, M., Göçer, M. 2002. New Records: A new shrimp record for the Turkish Seas: Melicertus hator (Burkenroad, 1959) (Penaeidae: Crustacea). Israel J. Zool. 48: 246-247.

6. Soyel, H.İ., Kumlu, M. 2003. The effects of salinity during the nursery culture of Penaeus semisulcatus (Decapoda, Penaeidae). Turkish Journal of Zoology 27: 221-225.

7. Aktaş, M., Kumlu, M., Eroldoğan, O.T., 2003. Off-season maturation and spawning of Penaeus semisulcatus by photoperiod, and/or temperature and eyestalk ablation in subtropical conditions. Aquaculture 228(1-4): 361-370.

8. Kumlu, M., Aktaş, M., Eroldoğan, O.T. 2003. Pond Culture of Penaeus semisulcatus in Sub-tropical Conditions of Türkiye. EU, Journal of Fisheries and Aquatic Sciences, 20(3/4): 367-372.

9. Eroldoğan, O.T., Kumlu, M., Aktaş, M. 2004. Optimum feeding rates for European Sea bass Dicentrarchus labrax L. reared in seawater and freshwater. Aquaculture 231: 501–515.

10. Kır, M., Kumlu, M., Eroldoğan, O.T. 2004. Effects of Temperature on Acute Toxicity of Ammonia to Penaeus semisulcatus Juveniles. Aquaculture, 241(1-4): 479-489.

11. Aktas, M., Eroldogan, O.T., Kumlu, M. 2004. Combined effects of temperature and salinity on egg hatching rate and incubation time of Penaeus semisulcatus (decapoda: penaeidae). The israeli journal of Aquaculture – Bamidgeh 56(2):124-128.

12. Kiris, I.G.A., Eroldogan, O.T., Kır, M., Kumlu, M. 2004. Influence of neuropeptide Y (NPY) on food intake and growth of penaeid shrimps Marsupenaeus japonicus and Penaeus semisulcatus (Decapoda : Penaeidae). Comparative Biochemistry and Physiology, Part A, 139(2): 239-244.

13. Kumlu, M., Kır, M. 2005. Food consumption, moulting and survival of Penaeus semisulcatus during over-wintering. Aquaculture Research 36: 137-143.

14. Eroldoğan, O.T., Kumlu, M., Kır, M., Kiriş, G.A. 2005. Enhancement of growth and feed utilization of the European Sea bass (Dicentrarchus labrax L.) fed dietary supplementary salt in freshwater. Aquaculture Research 36: 361-369.


Predaje slične kolegije na matičnom sveučilištu u Turskoj. Bavi se uzgojem rakova i vodi niz projekata na komercijalnim i eksperimentalnim uzgajalištima rakova u Turskoj, što potvrđuje i brojnim radovi o toj tematici.


04. 2004. Redoviti profesor.


Biologija i uzgoj rakova

132


Nastavnik Grozdan Kušpilić

Ustanova zaposlenja

Institut za oceanografiju i ribarstvo, Šetalište Ivana Meštrovića 63, 21000 Split


Osobna web-stranica

-


Školovanje: • Sveučilište u Zagrebu, PMF, Doktor prirodnih znanosti, područje kemija, 2001 • Sveučilište u Zagrebu, PMF, Magistar prirodnih znanosti, polje geoznanosti, grana

oceanologija, 1990. • Sveučilište u Splitu, Tehnološki fakultet, Dipl. inž. kemijske tehnologije, 1984

Radna iskustva: • Institut za oceanografiju i ribarstvo, Laboratorij za kemijsku oceanografiju i

sedimentologiju, Split. Znanstveni suradnik, 16.4. 2002.-danas Istraživačka aktivnost:

• Istraživač na projektu MZOS «Strukturne i trofičke promjene u pelagijalu kontinentalne podine» (2002-2006)

• Istraživač na programu Nacionalnog monitoringa Jadranskog mora Važnija usavršavanja:

• 1989, Institut R. Bošković, Zagreb: Primjena elektrokemijskih tehnika u prirodnim vodama

• 1991. Melreux, Belgija, Summer school: Biogeochemical processes in estuaries • 1992. Institut za zoologiju, Beč, Austrija: Ciklus sumpora u sedimentu,

Gostujući znanstvenik • 1994. La Rochelle; Francuska, Workshop: Estuarine ecology, Coastal

management • 2002. Split, UNEP/MAP, Workshop: Strategic Action Programme to address

polution from land based sources • 2004. Split, UNEP/MAP, Workshop: River fluxes to the Mediterranean • 2005. Salvador, Brazil, UNEP/UNDP/UNESCO/GEF: International Waters


1. Kušpilić, G., A. Barić, S. Matijević & M. Branica, 2001. Benthic fluxes of nutrients in the middle and southern Adriatic Sea. Rapp. Comm. int. Mer Medit., 36, 140.

2. Ninčević, Ž., I. Marasović & G. Kušpilić, 2002. Deep chlorophyll-a maximum at one station in the middle Adriatic Sea. Journal of the Marine Biological Association of the United Kingdom. 82, 9-19.

3. Barić, A., G. Kušpilić, & S. Matijević, 2002. Nutrient (N, P, Si) fluxes between marine sediments and water column in coastal and open Adriatic. Hydrobiologia. 475, 151-159.

4. Barić, A., B. Grbec, G. Kušpilić, I. Marasović, Ž. Ninčević & I. Grubelić. 2003. Mass mortality event in a small saline lake (Lake Rogoznica) caused by unusual holomictic conditions. Scientia Marina. 67, 129-141.

5. Kušpilić, G., B. Grbec, G. Beg Paklar, M. Morović & A. Barić. 2004. Changes of oxygen saturation in the bottom layer of the middle-eastern Adriatic during the period 1972-2002. Rapp. Comm. int. Mer Medit., 37, 216.

6. Marasović, I., Ž. Ninčević, G. Kušpilić, S. Marinović & S. Marinov. 2005. Long-term changes of basic biological and chemical parameters at two stations in the middle Adriatic. Journal of Sea Research. 54, 3-14.

7. Vidjak, O., N. Bojanić, G. Kušpilić, I. Marasović, Ž. Ninčević Gladan &I. Brautović. 2006. Annual variability and trophic relations of the mesozooplankton community in the eutrophicated coastal area (Vranjic Basin, eastern Adriatic Sea). Journal of the Marine Biological Association of the United Kingdom, 86, 19-26.

Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za

Gore navedeni radovi i aktivnosti; Sudjelovanje u brojnim studijama o utjecaju na okoliš. Izračun temeljnog unos onečišćenja za Republiku Hrvatsku (UNEP/Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva). Izrada pogravlja: «Anthropogenic inputs,

133



izvođenje nastave ecological state and impacts on biodiversity in the marine environment» za UNDP Projekt «Conservation and Sustainable Use of Biodiversity in the Dalmatian Coast through Greening Coastal Development»




Kruženje tvari i protok energije u morskim ekosustavima

134


Nastavnik Tarzan Legović

Zaposlenje Institut Ruđer Bošković, Zagreb, Hrvatska


Web-stranica www.irb.hr/korisnici/legovic


1973 Diplomirao, matematika i fizika, Sveučilište u Rijeci. 1976 Magistrirao, ekološko modeliranje, University of Toronto, Kanada.1980 Doktorirao, fizika - ekološko modeliranje, Sveučilište u Zagrebu.1981-82 Voditelj grupe, EAWAG / ETH, Zűrich / Dűbendorf, Švicarska. 1985-87 Voditelj grupe, Institute of Ecology, University of Georgia, Athens, SAD. 1991 Dobitnik nagrade «Ruđer Bošković» za značajno otkriće (sa dr. sc. V. Žutić) 1994-95 Pozvani prof., Center for Advanced Studies, Blanes, Španjolska 1997- Predsjednik europskog i potpredsjenik svjetskog društva za ekol. modeliranje. 1999- Redoviti prof., University of Innsbruck, Austrija. 2000-01 Pozvani prof., University of Kassel, Witzenhausen, Njemačka. 2003-06 Predstojnik, Zavod za istraživanje mora i okoliša, Institut R. Bošković. Do 2004 publicirao preko 100 znanstvenih radova od kojih je preko 50 u časopisima s međunarodnom recenzijom. Mentor 7 diplomskih, 3 magistarske i 8 doktorskih radnji. Sudjelovao u 60-tak znanstvenih projekata za vanjske naručioce.

Izbor radova u zadnje 4 godine

1. Mikulić N., Oreščanin V., Legović T., Žugaj R., Estimation of heavy metals (Cu, Zn, and Pb) input into the Punat bay. Environmental Geology, 46 (2004), 62-70.

2. Legović T. The Exclusive Economic Zone - a first step toward sustainable management of marine ecosystems Croatian International Relations Review, 9 (2003) Dossier, 35-39.

3. Legović T., Janeković I., Viličić D., Petricioli D., Smoljan Z. Effects of freshwater release to a marine bay. Journal of Environmental Science and Health, A38 (2003), 1411-1420.

4. Legović T, Prediction of seawater quality around the island of Rab (Adriatic Sea) Ecological Modelling, 160 (2003) 131-143.

5. Bayraktaroglu E., Legović T., Velasquez Z.R. and Cruzado A., Thalassiosira weissflogii in oligotrophic versus eutrophic culture: kinetics and ultrastructure. Ecological Modelling, 170 (2003), 237-243.

6. Benz J., Hoch R. and Legović T. ECOBAS - modelling and documentation, Ecological Modelling, 138 (2001) 3-16.

7. Geček S. and Legović T. Nutrients and grazing in modelling the deep chlorophyll maximum, Ecological Modelling, 138 (2001) 143-152.

8. Klanjšček T. and Legović T. Towards a closed life support system for long interplanetary missions, Ecological Modelling, 138 (2001) 41-54.

Kvalifikacija za izvođenje nastave?

2000 g studenti biologije Zagrebačkog sveučilišta su ocijenili kolegij ekološko kao najbolji od 75 kolegija na studiju. 2001 g. kolegij je ocijenjen kao jedan od najboljih na PMF Sveučilišta u Zagrebu.

Izbor u zvanje 04.05.1999. Redoviti profesor

Predmet(-i) Ekološko modeliranje

135


Nastavnik Josip Lovrić

Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica

-


1946. g. završen Tehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjer Brodogradnja. 1980. g. stjecanje titule doktora znanosti na Fakultetu za strojarstvo i brodogradnju Sveučilišta u Zagrebu. 1987.-1990. g dekan i redoviti profesor na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku. 1990.-1992. g. rektor Sveučilišta u Splitu. 1992.-1996. g. dekan i redoviti profesor na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku. 1996.-1998. g. rektor Veleučilišta u Dubrovniku. 1998.-2004. g. redoviti profesor Veleučilišta u Dubrovniku. 2004.- profesor emeritus Sveučilišta u Dubrovniku. Od 1979. g. glavni urednik znanstvenog časopisa za more i pomorstvo „Naše more“.


1. Radan D, Lovrić J, Prce I (2002) Pregled istraživanja obrade balastnih voda toplinskom metodom, Naše more 5-6: 23-33.

2. Crnčević M, Peharda M, Bolotin J, Dobrović S, Benović A, Bratoš A, Lovrić J, Ružinski N (2003) Učinak UV zračenja i ozona na preživljavanje cista i nauplija račića Artemia (Crustacea, Branchiopoda): mogućnost primjene za obradu brodskih balastnih voda, Zbornik sažetaka priopćenja osmog Hrvatskog biološkog kongresa (Besendorfer V, Kopjar N ur.), Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 317-318.

3. Crnčević M, Bratoš A, Benović A, Lovrić J (2003) Pristup istraživanju i osmišljavanju upravljanja brodskom balastnom vodom, Zbornik radova treće Hrvatske konferencije o vodama, Zagreb: Hrvatske vode, 235-239.

4. Crnčević M, Peharda M, Bolotin J, Dobrović S, Benović A, Bratoš A, Kožul V, Glavić N, Tutman P, Lovrić J, Ružinski N (2004) Effects of UVC radiation on survival of Artemia cysts and nauplii (crustacea, Branchiopoda), Rapport du 37e Congres de la CIESM (Briand, Frederic ur.), Monaco: CIESM, 338.

5. Tomšić S, Lovrić J (2004) Povijesni pregled uzgoja kamenica u Malostonskom zaljevu, Naše More, (51) 1-2: 17-23.

6. Pećarević M, Lovrić J, Bratoš Cetinić A (2005) Ballast water issues in Croatia, ICES WGBOSV Report, 79-80.

7. Lovrić J, Milošević-Pujo B, Pećarević M (2005) O riziku kontaminacije brodskim vodenim balastom i pravnim aspektima zaštite Jadrana, Zbornik radova pravnog fakulteta u Splitu (Bačić A ed.), (79) 3: 391-398.

8. Pećarević M, Lovrić J (2005) Problematika unosa stranih organizama brodovima, Ispust vodenog balasta u hrvatskim lukama, Pomorski zbornik (Milošević M ur.), (42) 1: 233-249.


Sve gore navedeno; Voditelj znanstvenog projekta: Problematika unosa alohtonih organizama brodovima; voditelj tehnologijskog projekta: Uređaj za inaktivaciju organizama u brodskom vodenom balastu.


09. 11. 1998. Profesor emeritus


Balastne vode

136


Nastavnik Čedomil Lucu

Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica

-


2005- danas redoviti profesor Sveučilišta u Dubrovniku 1985 – 2003 znanstveni savjetnik u Institutu R. Bošković, CIM, Rovinj 1981-1985 redoviti profesor Medicinski fakultet u Rijeci i predstojnik Zavoda za biologiju 1973-1976 znanstveni suradnik, Institut Ruđer Bošković, Rovinj 1963-1972 znanstveni asistent, Institut Ruđer Bošković, Rovinj


1. Lucu, Č. and Towle, D.W: Na, K-ATPase in gills of aquatic Crustacea. Comp. Biochem. Physiol. Review paper, 135A, 195-214, 2003

2. Pavičić-Hamer, D., Devescovi,M., Lucu,Č. Activation of carbonic anhydrase in branchial cavity tissues of lobsters (Homarus gammarus) by dilute seawater exposure. J. Exp. Mar. Biol. Ecol. 287,79-92, 2003

3. Devescovi, M. and Lucu,Č. Growth tissues related to haemolymph copper throughout the moult cycle in lobsters, Homarus gammarus. Mar. Ecol. Prog. Ser. 247,165-172,2003

4. Pavičić-Hamer, D. and Lucu, Č. Activity of carbonici anhydrase in the antennal gland of lobster Homarus gammarus and crayfish Astacus torrentium. Period. Biol. 105, 359-490, 2003.

5. Klarić,S., Pavičić-Hamer, D. and Lucu, Č. Seasonal variations of arsenic in mussels Mytilus galloprovincialis. Helgol. Mar. Res. 58,216-220, 2004.


Predavač na poslijediplomskom studiju na PMFu u Zagrebu i na Medicinskom Fakultetu u Rijeci


1997 Redoviti profesor


Fiziologija organizama u marikulturi

137


Nastavnik Davor Lučić

Ustanova zaposlenja

Institut za more i probalje, Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, Hrvatska


Osobna web-stranica

-


Rođen: 15.08.1959 Mjesto: Dubrovnik Diplomirao 1982. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistarski rad obranio 1985, doktorsku disertaciju 1996, oboje na Sveučilištu u Zagrebu. U zvanje višeg znanstvenog suradnika u području prirodnih znanosti, polje biologija izabran u prosincu 2005.


www.bib.ir.hr; Davor Lučić; 12 radova u CC indeksiranim časopisima, popis nekih: 1. Benović, Adam; Lučić, Davor; Onofri, Vladimir; Batistić, Mirna; Njire, Jakica.

2005. Bathymetric distribution of medusae in the open waters of the middle and south Adriatic Sea during spring 2002. Journal of Plankton Research. 27, 1; 79-89

2. Bolotin, Jakša; Hrs-Brenko, Mirjana; Tutman, Pero; Glavić, Nikša; Kožul, Valter; Skaramuca, Boško; Lučić, Davor; Dulčić, Jakov. 2005. First record of Idas simpsoni (Mollusca ; Bivalvia ; Mytilidae) in the Adriatic Sea. Journal of the Marine Biological Association United Kingdom. 85, 977-978

3. Bonnet, D.; Richardson, A.; Harris, R.; Hirst, A.; Beaugrand, G.; Edwards, M.; Ceballos, S.; Diekman, R.; Lopez-Urrutia, A.; Valdes, L.; Carlotti, F.; Molinero, J.H.; Weikert, H.; Greve, W.; Lučić, Davor; Albaina, A.; Daly Yahia, N.; Fonda Umani, S.; Miranda, A.; Santos dos A.; Cook, K.; Robinson,S.; Puelles, M.L.F. 2005. An overview of Calanus helgolandicus ecology in European waters. Progress in Oceanography. 65, 1; 1-53

4. Fonda Umani, Serena; Milani, Luisella; Borme, Diego; de Olazabal, Alessandra; Parlato, Stefania; Precali, Robert; Kraus, Romina; Lučić, Davor; Njire, Jakica; Totti, Cecilia; Romagnoli, Tiziana; Pompei, Marinella; Cangini, Monica. 2005. Inter-annual variations of planktonic food webs in the northern Adriatic Sea. Science of the Total Environment. 353, 218-231

5. Lučić, Davor; Benović, Adam; Batistić, Mirna; Njire, Jakica; Onofri, Vladimir. 2005. Calycophorae (Siphonophora) in the open waters of the central and southern Adriatic Sea during spring 2002. Journal of the Marine Biological Association of the United Kingdom. 85, 3, 495-501


Temeljna istraživanje biologije i ekologije zooplanktona i nektona Jadranskog mora, te ishrana ličinačkih stadija riba objavljena su u nizu znanstvenih radova. Od 1999. predajem na Sveučilištu u Splitu, studij „Biologija i ekologija morskih organizama“ predmet „Biologija morskih beskralježnjaka“ (nosilac kolegija). Od 2002. predajem na Sveučilištu u Dubrovniku, studij „Akvakultura“ predmete „Opća biologija“ i „Osnove biologije mora“


2005. Docent



138

http://www.bib.ir.hr/











Nastavnik Ivona Marasović

Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica

-


1972 - diplomirala PMF Sveučilište Zagreb, 1975 - magistrirala Oceanologija, Sveučilište Zagreb 1990 - doktorirala Biologija, Sveučilište Zagreb 1992 - Viši znanstveni suradnik, 1997 - Znanstveni savjetnik (I) 2003-Znanstveni savjetnik (II) 1995 - Pročelnik Odjela za oceanografiju IOR i voditelj Laboratorija za plankton 1997 - Ravnatelj Instituta za oceanografiju i ribarstvo


1. Bojanić, N., M. Šolić, N. Krstulović, I. Marasović, Ž. Ninčević & O. Viđak (2001). Seasonal and vertical distribution of the ciliated protozoa and micrometazoa in Kaštela Bay (Central Adriatic). Helgoland Marine Research, 55: 150-159.

2. Pavela-Vrančić, M., V. Meštrović, I. Mrasović, M. Gillman, A.Furey & K. James (2001). The occurrence of 7-epi-pectentoxin-2 seco acid in the coastal waters of the Central Adriatic (Kaštela Bay). Toxicon, 39: 771-779.

3. Ninčević, Ž., I. Marasović & G. Kušpilić, (2002). Deep chlorophyll a maximum at one station in the middleAdriatic Sea, Journal of Marine BiologyAssociation U.K, 82: 9-19.

4. Pavela-Vrančić, M., V. Meštrović, I. Marasović, M. Gillman, A.Furey& K.J. James. (2002). DSP toxin profile in the coastal waters of the central Adriatic Sea. Toxicon, 40: 1601-1607.

5. Barić, A., B. Grbec, G. Kušpilić, I. Marasović, Ž. Ninčević & I. Grubelić (2003). Physical, chemical and biological characteristics of a small saline lake (Lake Rogoznica) caused by unusual holomictic conditions. Scientia Marina, 67 (2): 129 – 141.

6. Pavela-Vrančić, M. & I. Marasović (2004). Paralytic Shellfish Poisoning (PSP) in the Central Adriatic Sea. Croatica Chemica Acta, 77 (4): 627-631.

7. Bojanić, N., M. Šolić, N. Krstulović, S. Šestanović, I. Marasović & Ž. Ninčević. (2005). Temporal variability in abundance and biomass of ciliates and copepods in the eutrophicated part of the Kaštela Bay (Middle Adriatic). Helgoland Marine Research, 59 (1).

8. Marasović, I., Ž. Ninčević, G. Kušpilić, S. Marinović & S. Marinov (2005). Long-term changes of basic biological and chemical parameters at two stations in the middle Adriatic. Journal of Sea Research, 54: 3-14.

9. Viličić, D., I. Marasović & D. MiokovićĆ, 2002. Checklist of phytoplankton in the eastern Adriatic Sea. Acta Botanica Croatica, 61: (1) 57-91.


Sve gore navedeno. 1. Marasović, I., Ninčević, Ž., Orhanović, S. & Pavela-Vrančić, M.1998. A survey of

shellfish toxicity in the central Adriatic Sea. Journal of Marine Biology Association U.K, 78: 745-754.

2. Marasović, I. 1989. Encystment and Excystment of Gonyaulax polyedra during Red Tide. Estuarine, Coastal and Shelf Scence, 28: 35-41.

3. Marasović, I., T. Pucher Petković & V.J. Petrova-Karadžova. 1990. The Prorocentrum minimum in the Adriatic and Black Sea. Journal of Marine Biology Association U.K, 70: 473-476.

4. Marasović, I., M. Gačić, V. Kovačević, N. Krstulović, G. Kušpilić, T. Pucher-Petković, N. Odžak & M. Šolić. 1991. Development of the red tide in the Kaštela Bay (Adriatic Sea). Marine Chemistry, 32: 375-385.

5. Orhanović, S., Ž. Ninčević, I. Marasović & M. Pavela-Vrančić. 1996. Phytoplankton Toxins in the Central Adriatic Sea. Croatica Chemica Acta, 69 (1): 291-303

6. Marinović, S., S. Skejić, Ž. Ninčević-Gladan & I. Marasović (u tisku) Occurrence

139


of DSP toxicity in the Northern Adriatic shellfish farms. Journal of Shellfish Research.

7. Marasović, I. 1992. Preliminary observations on the relationship between temporary and resting cysts of Lingulodinium polyedra (STEIN) Dodge. In: Toxic Marine Phytoplankton (Eds. T. J. Smayda & Y. Shimizu). Elsevier North Holland, pp. 139-142.

8. Marasović, I., Ž. Ninčević & N. Odžak, 1995. The effect of temperature on blooms of Lingulodinium polyedra In: Harmful Marine Algal Blooms (Eds. P. Lassus, G. Arzul, E. Erard- Le Denn, P. Gentien & C. Marcaillou-Le Baut), Lavoisier Science Publishers, Paris, pp. 187-192.

9. Marasović, I. 1995. Environmental problems relating to aquaculture and fisheries. Public Enterprise, 15: 295-302.

10. Pucher-Petković, T. & I. Marasović, 1982. Quelques caracteristiques du phytoplancton dans les eaux du large de l ‘ Adriatique Centrale. Acta Adriat., 23: 61-74.

11. Kušpilić, G., I. Marasović. I. Vukadin, N. Odžak & L. Stojanoski, 1991. Hydrographic conditions and nutrient requirements during red tide in the Kaštela Bay (middle Adriatic). Acta Adriat,. 32 (2): 813-826.

12. Marasović, I. 1990. Eutrophication an concomitant plankton blooms in the central Adriatic. In: MAP Tehnical Reports Series (Ed. UNEP). Athens, No. 37: 1-14.

13. Marasović, I. 1990. Studies of toxic dinoflagellate species in the inshore waters of the eastern Adriatic coast. In: MAP Tehnical Reports Series (Ed.UNEP). Athens, No. 40: 1-12.

14. Marasović, I. & I. Vukadin. 1982. Red tide in the Vranjic basin (Kaštela Bay). Bilješke-Notes, 48: 1-7.

Tečajevi o toksičnim algama: Newport (USA), 1991; Vigo (Španjolska), 1992; Copenhagen (Danska), 1996


07. 2003. Znanstveni savjetnik 10. 2005. Redoviti profesor


Balastne vode; Štetne fitoplanktonske cvatnje; Kruženje tvari i protok energije u morskim ekosustavima

140


Nastavnik Jasna Maršić Lučić

Ustanova zaposlenja

Institut za Oceanografiju i ribarstvo, Split, Hrvatska


Osobna web-stranica

-


1985. Diplomirala na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, smjer: biokemijsko inženjerstvo 1988. Zaposlena u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, Laboratorij za akvakulturu 1991. Magistrirala na na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu 1995. Doktorirala na na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu 2002. Izabrana u nastavno zvanje docenta usavršavanje: 1990.- pohađala sam seminar FAO/IOC/UNEP UNEP o statističkom tretmanu i interpretaciji podataka u kemiji mora. 1994. boravila u Lab. za genetiku i okoliš, Universiteta Montpellier II, Montpellier, Francuska, radi usvajanja metodologije rada i statističke obrade podataka iz oblasti genetike populacija riba i školjkaša


1. Maršić-Lučić,J. Mladineo.I. and Tudor.M.: 2005. Comparative effectiveness of 2-phenoxyethanol and propiscin as anestetics for juvenile sea bass. Aquaculture International: 13 (6): 543-553.

2. Mladineo, I.; Maršić-Lučić, J.; Bužančić, M. 2005. Toxicity and gross pathology of Ivermectin bath treatment in sea bream (S.aurata, L). Ecotoxicology and Environmental Safety (In press).

3. Maršić-Lučić, J. 2004. Toxicity of 2-phenoxyethanol and Propiscin as a new anaesthetic for larval sea bass (Dicentrarchus labrax, L). Rapport Commission International Mer Mediterranee. 37: 395.

4. Maršić-Lučić, J.; David, P. 2003. Relationship between multiple-locus heterozygosity and growth rate in O. edulis populations. Journal of Molluscan Studies. 69: 4; 319-323.

5. Mladineo, I. and Maršić-Lučić, J. Host switch of Lamellodiscus elegans (Monogenea: Monopisthocotylea) and Sparicotyle chrysophrii (Monogenea: Polyopisthocotylea) between cage-reared sparids. Veterinary Research Communications. (In press)


1. Maršić-Lučić, J. 1999. Genetic structure of natural and cultured populations of the oyster (Ostrea edulis, L.) in the Adriatic Sea. Acta Adriatica 40 (2): 55-65.

2. M. Tudor, I. Katavić, J. Maršić Lučić.1994. Accute toxicity of ammonia to juvenile sea bass (Dicentrarchus labrax,L.) at different aeration levels. Aquaculture, 128, 89-95.

3. Jasna Maršić Lučić, Mladen Tudor, Ivan Katavić. 1992. Distribution of ascorbic acid in juvenile gilthead sea bream (S. aurata, L.) organs at different dietary treatments. Acta Adriatica, 33(1/2): 215-233.


17.12. 2002. Docent


Dinamika populacija morskih organizama Mikrobiološki i toksikološki aspekti higijenske ispravnosti hrane morskog podrijetla.

141


Nastavnik Vanja Martinac

Ustanova zaposlenja Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, Split, Hrvatska




Rođena 28.01.1959. god. u Splitu, Hrvatska. Diplomirala na Tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Splitu 1982. god. Magistrirala na Tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Splitu 1987.god Doktorirala na Tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Splitu 1994. god. Na Kemijsko-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Splitu 1984. godine u Laboratoriju za termodinamiku. Znanstveno djeluje u području tehničkih znanosti, polje kemijsko inženjerstvo, grana analiza i sinteza procesa. Znanstvena aktivnost vezana je za istraživanja u oblasti dobivanja magnezijeva oksida iz morske vode, te izotermnog i aktiviranog sinteriranja magnezijeva oksida. Objavila je 32 izvorna znanstvena rada, od kojih je 13 objavljeno u časopisima koji su registrirani u Current Contentsu, 10 u časopisima s međunarodno priznatom recenzijom, 8 u zbornicima radova s domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova, 1 kao poglavlje u knjizi “Science of Sintering” Ed. by D. P.Uskoković, H. Palmour III, R. M. Spriggs, Plenum Press, New York and London, 1989, te 2 stručna rada. Suautor je knjige “Tehnička termodinamika” (N. Petric, I. Vojnović, V. Martinac) kao visokoškolskog udžbenika Sveučilišta u Splitu (Izdavač: Hinus, Zagreb, 1999.- ISBN 953-97716-1-7). Sudjelovala je referatima na 31 domaćem i međunarodnom znanstvenom skupu. Voditelj je 10 diplomskih radova, 1 magistarskog rada, te 1 doktorskog rada. Sudjelovala je u radu 4 znanstvena projekta, a od 2002. god. voditelj je znanstvenog projekta “Aktivirano sinteriranje magnezijeva oksida”. Član je Hrvatskog kemijskog društa (HKD) - (od 1998.god predsjednik HKD-podružnice Split), Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI), te Udruge kemijskih iženjera i tehnologa Split (UKITS). Dosadašnja nastavna aktivnost : Dodiplomski studij: "Mineralne sirovine mora i podmorja"(predavanja), "Tehnička termodinamika"(predavanja, seminar) , “Termodinamika realnih procesa” (predavanja,seminar), “Termodinamika” (predavanja,seminar) Poslijediplomski studij: Kemijsko-inženjerska termodinamika (predavanja), Mineralne sirovine mora i podmorja (predavanja) Stručni studij: Termodinamika i termotehnika (predavanja, seminar)


1. V. Martinac, N. Petric, M. Labor, An examination of B2O3 in magnesium oxide obtained from seawater, Mater. Tehnol., 35 (2001) 113-116.

2. V. Martinac, M. Labor, N. Petric, Utjecaj TiO2 i načina ispiranja na svojstva magnezijeva oksida iz morske vode, Kem. Ind. 50 (2001) 543-550.

3. V. Martinac, M. Labor, N. Petric, The effect of the pH of the rinsing solution on the properties of magnesium oxide from seawater, Mater. Tehnol., 36 (2002) 395-399.

4. V. Martinac, N. Petric, M. Labor, V. Tripalo, B2O3 in Magnesium Oxide from Seawater, The Journal of Global Issues and Solutions [on line], III, 2003, 4, 1-8.

5. V. Martinac, M. Labor, N. Petric, Boric oxide in seawater derived magnesia, Indian J. Mar. Sci., 33 (2004) 226-230.

6. V. Martinac, M. Labor, N. Petric, Utjecaj načina ispiranja na udjel B2O3 u magnezijevu oksidu iz morske vode, Kem. Ind. 54 (2005) 419-423.


1. N. Petric, I. Vojnović, V. Martinac, Tehnička termodinamika, Hinus, Zagreb, 1999. 2. N. Petric, V. Martinac, M. Labor, M. Mirošević - Anzulović, Activated Sintering

of Magnesium Oxide from Sea Water, Chem.Eng.Technol., 22 (1999) 451-456. 3. N. Petric, V.Martinac, M. Labor, M. Mirošević-Anzulović, Aktivirano sinteriranje

magnezij-oksida, Kem. Ind., 48 (1999) 145-150. 4. N. Petric, V. Martinac, M. Labor, O. Jurin, Effect of 818A and 827N flocculant on

seawater magnesia process, KZLTET, 33 (1999) 473-478. 5. N. Petric, B. Petric, V. Martinac, N. Bogdanić, M. Mirošević-Anzulović, M.Labor,

Sintering of magnesium oxide obtained from seawater, J. Eur. Ceram. Soc., 13 (1994) 545-549.

142



6. N. Petric, B. Petric, V. Martinac, M. Labor, M. Mirošević-Anzulović, Effect of TiO2 on properties of magnesium oxide obtained from sea water, J. Mater. Sci., 29 (1994) 6548-6550.

7. N. Petric, B. Petric, V. Martinac, Influence of B2O3 on isothermal sintering of magnesium oxide from sea water, Ind. Eng. Chem. Res., 31 (1992) 1819-1822.

8. N. Petric, B. Petric, V. Martinac, E. Tkalčec, H. Ivanković, Thermodynamic Analysis of Results obtained by examination of the Forsterite and Spinel formation reactions in the process of Magnesium Oxide sintering, Ind. Eng. Chem. Res., 28 (1989) 298-301.

Datum zadnjeg izbora u zvanje 06.03.2001. Izvanredni profesor

Predmet (-i) koje izvodi Sirovine morskog podrijetla u kemijskoj industriji i medicini

143


Nastavnik Sanja Matić Skoko

Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica



oceanologija, 2001. • Sveučilište u Splitu, PF, Inženjer pomorskog prometa, smjer nautika, 1999. • Sveučilište u Splitu, PF, Diplomirani inženjer pomorskog prometa, smjer pomorsko

ribarska tehnologija, 1998. Radna iskustva:

• Institut za oceanografiju i ribarstvo, Laboratorij za ihtiologiju i priobalni ribolov, Split. Znanstveni suradnik, 11.2005. - danas

• Institut za oceanografiju i ribarstvo, Laboratorij za ihtiologiju i priobalni ribolov, Split. Znanstveni novak, 11.1999. – 11. 2005.

• Sveučilište u Splitu, Odjel za studij mora, Split, kolegiji Ekologija riba, Ponašanje riba, vježbe iz kolegija Fiziologija riba i Embriologija i genetika riba: 10. 2001. - danas.

Istraživačka aktivnost: • Istraživač na temi Ministarstva: “Bioraznolikost i stanje ihtionaselja u hrvatskom

priobalju” • Istraživač na programu Nacionalnog monitoringa Jadranskog mora • Od 1999 istraživač na brojnim institutskim projektima (organiziranje i učestvovanje

na radionicama, interkalibracijama i seminarima) Važnija usavršavanja:

• 2004. Split: Training Workshop on Statistical Analysis and Interpretation of Community Data from Marine Ecology, using PRIMER for Windows (v5) taken by PRIMER-E

• 2001. Split: Regional training course on fish population dynamics and stock assessment. FAO.


Objavila sam 33 rada od čega 10 u znanstvenim časopisima citiranim u CC (Curent Contents) i 11 u onima s međunarodnom recenzijom. (http://bib.irb.hr/pretrazivanje_rezultat projekt 0001002). Neki od njih:

1. Dulčić, J, Matić, S. and Kraljević, M., 2002. Shallow coves as nurseries for non-resident fish: a case study in the eastern middle Adriatic. J. Mar. Biol.Ass. U.K. , 82: 991-993.

2. Dulčić, J, Matić, S, Kraljević, M, Franičević, M. and Lipej, L., 2002. New data on the cuskeel, Ophidion rochei (Osteichthyes: Ophidiidae), from the eastern Adriatic. J. Mar. Biol. Ass. U.K. , 82: 1045-1046.

3. Matić-Skoko, S., Antolić, A and Kraljević, M., 2004. Ontogenetic and seasonal feeding habits of the annular seabream (Diplodus annularis L.) in the Zostera sp. Beds, eastern Adriatic Sea. J. Appl. Ichthol., 20: 1-7.

4. Matić-Skoko, S, Kraljević, M, Dulčić, J and Pallaoro A., 2004. Growth of juvenile salema, Sarpa salpa (Pisces: Sparidae) in the Kornati Archipelago, eastern Adriatic Sea. Sci. Mar., 68 (3): 411-417.

5. Dulčić J, Matić-Skoko S, Kraljević M., Fencil M, Glamuzina B., 2005. Seasonality of a fish assemblage in shallow waters of Duće-Glava, eastern middle Adriatic. Cybium 29: 57-63.


Gore navedeni radovi i aktivnosti, vođenje diplomskih radova, 5 godina iskustva u nastavi iz gore navedenih predmeta.

144

http://bib.irb.hr/pretrazivanje_rezultat



20.06. 2006. Docent


Metode u ekologiji; Utjecaj ribolova na ekosustav mora; Biologija i ekologija iskorištavanih vrsta

145


Nastavnik Branka Milošević Pujo

Ustanova zaposlenja Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, Hrvatska



Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu sam završila 1978 nakon čega sam dvije godine radila kao pripravnik u Općinskom javnom tužilaštvu u Dubrovniku.Položila sam pravosudni ispit 1980 godine.poslijediplomski studij prava mora i pomorskog prava sam završila 1983 godine obranivši mag .rad Doktorirala sam 1987 godine sa temom Pravni aspekti međunarodne plovidbe u svijetlu nove konvencije o pravu mora.Od 1980 pa do 1991 godine zaposlena sam kod brodarskog poduzeća Jugooceanija Kotor. Od 1991 pa do danas radim na Pomorskom fakultetu sada Sveučilištu u Dubrovniku


1. Uloga špeditera u prijevozu robe lučka špedicija. Naše more, 48 2001, izvorni znanstveni rad

2. Stjecanje i gubitak državne pripadnosti. Naše more, 49 2002, pregledni članak 3. Pravo progona u međ. Konvencijama i hrvatskom zakonodavstvu. Naše more, 3-

4 2003, pregledni članak 4. Odgovornost zračnog prijevoznika za fizički int. Putnika Review for law and

economics br. 2 2004. Mostar, br. 2 2004 pregledni znanstveni rad 5. Onečišćenje mora iz zraka emisijom ispušnih plinova. Naše more, 5-6 2004

prethodno priopćenje 6. Property responsibility for sea pollution and its impact on tourism Reviewed

proceeding of 9th internacional conference Tabor, 2004 7. Ugovor o prijevozu putnika i njihove prtljage morem osnovne značajke. Zbornik

Pravnog fakulteta u Splitu 1-2 2004 izvorni znanstveni rad


Sudjelujem kao istraživačica u znanstveno istraživačkom projektu Problematika unosa alohtonih organizama brodovima, u tom smislu napisala sam rad u koautorstvu sa dr sc Josip Lovrić i Marijana Pećarević dipl ing, O riziku kontaminacije brodskim vodenim balastom i pravnim aspektima zaštite Jadrana Član sam Udruženja za pomorsko pravo sa sjedištem u Rijeci. U koautorstvu sa Natašom Jurjević dipl.ing napisala sam rad “Protection from sea oil bunker pollution damage -consequences on tourism” s kojim ćemo sudjelovati na međunarodnom Savjetovanju Travel trade regional development and education u Taboru u svibnju ove godine. Napisala sam knjigu “Morski prostori i njihova zaštita” koja je udžbenik za studente pomorskih studija. U pripremi je knjiga « Pomorsko pravo odabrane teme prema STCW konvenciji ».

Datum zadnjeg izbora u zvanje 24. 06. 2003. Izvanredni profesor

Predmet koji izvodi Legislativa u području zaštite okoliša i ribarstva

146


Nastavnik Ivona Mladineo

Ustanova zaposlenja

Institut za oceanografiju i ribarstvo


Osobna web-stranica

/


1998. Diplomirala na Veterinarskom fakultetu, Zagreb; 2000. Zaposlena na Institutu za oceanografiju i ribarstvo, Split, Laboratorij akvakulture 2004. Doktorirala na Veterinarskom fakultetu Zagreb, ihtiopatologiju 2006. Izbor u nastavno-znanstveno zvanje docenta u tijeku http://bib.irb.hr/pretrazivanje_rezultatPopis radova u

zadnjih 5 godina 1. Mladineo, I. and Tudor, M. (2004): Digenea of Adriatic cage-reared bluefin tuna

Thunnus thynnus thynnus. Bulletin of the European Association of Fish Pathologists. 144-153.

2. Mladineo, I. (2003): Myxosporidian infections in Adriatic cage-reared fish. Bulletin of the European Association of Fish Pathologists. 23, 113-122.

3. Mladineo, I. (2003): The immunochistochemical study of nodavirus changes in larval, juvenile and adult sea bass Dicentrarchus labrax tissue. Journal of Applied Ichthyology. 19, 366-370.

4. Mladineo, I. (2003): The life cycle of Ceratothoa oestroides (Risso: 1826), a cymothoid isopod parasite, from sea bass Dicentrarchus labrax and sea bream Sparus aurata. Diseases of Aquatic Organisms. 57, 97-101.

5. Mladineo, I. and Valić, D. (2002): The mechanism of infection of the buccal isopod parasite Ceratothoa oestroides (Risso, 1826) under experimental conditions. Bulletin of the European Association of Fish Pathologists. 22, 304-310.


2000. Usavršavanje mijesec dana u IFREMER-u, Palavas, Francuska, u Laboratorij za imunopatologiju na istraživanju patohistoloških i imunohistokemijskih promjena lubina inficiranih noda virusom i serološkoj dijagnozi (ELISA) bolesti. 2001. Usavršavanje tri mjeseca u Laboratoriju veterinarske javne higijene i animalne patologije na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Bolonji, Italija, na istraživanju parazitofaune slatkovodnih i morskih kavezno uzgojenih riba. Sudjelovanje u «Workshop and Training Course on Fish Parasites» održanom u Biološkoj postaji Neusiedler See Illmitz, Austrija, pod voditeljstvom prof. dr. sc. John Lewis, prof. dr. sc. Clive Kennedy i prof. dr. sc. Alois Herzig. 2004. Tri mijeseca rada u IFREMER-u, Palavas, Francuska, u Laboratorij za imunopatologiju na molekularnoj dijagnozi nodaviroze. 2005. Član organizacijskog odbora bilateralne radionice ”Integrated sustainable aquaculture in the coastal zone”, održane 01-03. lipnja.


28. 02. 2006. Docent


Mikrobiološki i toksikološki aspekti higijenske ispravnosti hrane morskog podrijetla, Patologija morskih organizama

147

http://bib.irb.hr/pretrazivanje_rezultat


Nastavnik Mira Morović

Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica

http://www.izor.hr/~morovic


Doktorat iz oceanologije, 1999. Sveučilište u Zagrebu; Magisterij iz oceanologije, 1986. Sveučilište u Zagrebu; Evaluator Europske Komisije za FP6 programe od 2003; Voditelj za Hrvatsku EU projekta MAMA (Mediterranean network to Assess and upgrade Monitoring and forecasting Activity in the region http://www.izor.hr/mama/eng/index.html); Bilateralni projekt ADRICOSM-zadužena za VOS2 (http://www.izor.hr/adricosm/index.htm) suradnik na međunarodnim projektima MEDUZA; ITACA; DART5. Specializacija iz optičke oceanografije i daljinskih istraživanja na sveučilištu u Copenhagen-u, Space Application Institute JRC Ispra, Sveučilištu u Veneziji, CSIC CMIMA u Barceloni.Tečajevi i radionice u Trstu, Montpellieru, Copenhagenu, European Space Agency-Frascati. Sudjelovala na 30-tak međunarodnih konferencija i workshopa, 30-tak ekoloških studija, 40-tak oceanografskih krstarenja; član profesionalnih udruženja: CIESM, AMS, OSA, HMD, HFD.


1. Morović, M., and R. Precali, 2004. Comparison of satellite color data to in-situ chlorophyll measurements. Int. Journ. Rem. Sens., Taylor&Francis, April 2004. Vol 25 (/-8): 1507-1516.

2. Morović M., F. Matić, B. Grbec 2004. Optical and thermohaline characteristics of the South Adriatic water in July 2003. Rapp. Comm. int. Mer Medit. 37 pp 125.

3. Davor Lučić, Jakica Njire, Mira Morović, Robert Precali, Dragica Fuks and Jakša Bolotin, 2003. Microzooplankton in the open waters of the northern Adriatic Sea from 1990 to 1993: the importance of copepod nauplii densities. Helgol Mar Res 57: 73-81.

4. Grbec, B., M. Morović and M. Zore-Armanda, 2003. Mediterranean Oscillation Index and its relationship to inerannual salinity fluctuations in the Adriat. Sea"Acta Adriat.44(1):61-76.

5. M. Morović, Seasonal and interannual pigment changes in the Adriatic Sea 2002. Proc. Indian Acad. Sci. (Earth Planet. Sci.). Bangalore, India, 111 (3): 215-225.

6. B. Grbec, J. Dulčić, M. Morović, 2002. Historical changes of the small pelagic fish landing data in the Eastern Adriatic - Connection to climatic oscillations over the Northern Hemisphere. Climate Research. 20 241-252.

7. M. Zore-Armanda, M. Morović, P. La Violette, 2001. Divergence of currents in the Northern Adriatic. Acta Adriatica. 42 (1): 5-13.

8. B. Grbec, V. Dadić, D. Ivanković, M. Morović, F. Matić, 2001. The First Year of the Automatic Metocean Station Split Marjan-Cape - Preliminary Results. Acta Adriatica 42 (1) 23-34.

9. M. Morović, M. Bone, B. Grbec, G. Beg Paklar, 2001.The role of optical properties in the Kaštela Bay dynamics Rapp. Comm. int. Mer Medit., 36 (1) pp75.

10. G. Beg Paklar, M. Morović, M. Bone, 2001. The role of optical properties for the dynamics at the open sea station Stončica. Rapp. Comm. int. Mer Medit., 36 (1) pp52.


Predavač «Marine oceanography» na međunarodnom tečaju iz ribarstva za zemlje u razvoju u periodu 1980-1990.; Pozvana predavanja na Sveučilištu u Veneciji; Predavanja na sveučilištu u Dubrovniku «Fizika i dinamika mora» 2002-2003


05. 2003 Znanstveni suradnik


Klimatske promjene i morski ekosustavi

148

http://www.izor.hr/mama/eng/index.html

http://www.izor.hr/adricosm/index.htm


Nastavnik Živana Ninčević Gladan

Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica

-


1992. diplomirala na Prirodoslovno – matematičkom fakultetu, Zagreb, odjel Biologija (smjer: ekologija); 1996. magistrirala na Prirodoslovno – matematičkom fakultetu, Zagreb,područje: Oceanologija; 2000. doktorirala na Prirodoslovno – matematičkom fakultetu, Zagreb, znanstveno polje: Biologija Fullbright-ova stipendija za školsku god. 2002/2003 za projekt “The Influence of Nutrient Ratios and Oligoelements on Phytoplankton Community Structure”


1. Bojanić, N., M. šolić, N. Krstulović, I. Marasović, Ž. Ninčević and O. Vidjak (2001) Seasonal and vertical distribution of the ciliated protozoa and micrometazoa in Kaštela Bay (Central Adriatic). Helgol. Mar. Res. 55: 150-159.

2. Ninčević, Ž., Marasović, I., & Kušpilić, G. 2002. Deep chlorophyll a maximum at one station in the middle Adriatic Sea. J. Mar. Biol. Ass. U.K. 82: 9-19.

3. Barić, A., Grbec, B., Kušpilić, G., Marasović, I., Ninčević, Ž., and Grubelić, I.2004. Mass mortality event in a small saline lake (Lake Rogoznica) caused by unusual holomictic conditions. Scientia Marina 67: 129-141.

4. Šestanović, S., Šolić, M., Krstulović, N. and Ninčević, Ž. 2004. Seasonal and vertical distribution of planktonic bacteria and heterotrophic nanoflagellates in the middle Adriatic Sea. Helgoland Marine Research, 58: 83-92.

5. Bojanić, N., M. Šolić, N. Krstulović, S. Šestanović, I. Marasović, Ž. Ninčević, 2004 Temporal variability in abundance and biomass of ciliates and copepods in the eutrophicated part of Kaštela Bay (Middle Adriatic Sea). Helgoland Marine Research, (in press).

6. M. Pavela-Vrančić, I. Ujević, Ž. Ninčević Gladan, A. Furey. 2005 Accumulation of diarrheic toxins in the mussel Mytilus galloprovincialis from the Adriatic.Croatica Chemica acta (in press)


1994. seminar o kvalitativnom i kvantitativnom određivanju toksina alga, Jena Njemačka 1995. seminar o određivanju toksičnih fitoplanktonskih vrsta i određivanju njihovih toksina u školjkašima, Sendai, Japan 2001. Rad sa fitoplanktonskim kulturama i određivanje optimalnog omjera hranjivih soli dušika i fosfora za njihov rast (2 mjeseca) u Rosenstiel School of Marine and Atmospheric Science, University of Miami


11.12.2003. Docent


Štetne fitoplanktonske cvatnje

149


Nastavnik Melita Peharda Uljević

Ustanova zaposlenja

Institut za oceanografiju i ribarstvo


Osobna web-stranica

-



oceanologija, 2000. • College of the Atlantic, Bar Harbor, SAD, dipl. ing Humane ekologije, 1997.

Radna iskustva: • Institut za oceanografiju i ribarstvo, Lab. za ribarstvenu biologiju i gospodarenje

pridnenim i pelagičnim naseljima, Split. Znanstveni suradnik 01.2006 - • Institut za oceanografiju i ribarstvo, Laboratorij za akvakulturu, Split. Znanstveni

novak, 09.2001.-12.2005. • Sveučilište u Splitu, Odjel za studij mora, Split, Predavač, kolegij Biološka

raznolikost, 09.2003.- danas • Institut za oceanografiju i ribarstvo, Lab. za ekologiju i uzgoj morskih organizama,

Dubrovnik, Znanstveni novak, 02.1998. – 08.2001. • Američka visoka škola za management i tehnologiju, Dubrovnik. Predavač, kolegij

“Environmental science”, 09.1999. – 02.2001. • Dodatna istraživačka iskustva stečena tijekom rada za Tethys Research Institution

(1992/3), Allied Whale (USA, 1993-96), Woods Hole Oceanographic Institute (USA, 1996), School of Ocean Sciences (U.K., 2001), University of Cambridge (U.K., 2005) i dr.


1. Bigatti G, Peharda M, Taylor JD (2004) Size at first maturity, oocyte envelopes and external morphology of sperm in three species of Lucinidae (Mollusca: Bivalvia) from Florida Keys, USA. Malacologia 46(2): 417-426

2. Bratoš A, Bolotin J, Peharda M, Njire J (2002) Seasonal distribution of the bivalve Ostrea edulis (Linnaeus 1758) larvae in the Bay of Mali Ston, Adriatic Sea. J Shellfish Res 21(2): 763-767

3. Peharda M, Richardson C, Onofri V, Bratoš A, Crnčević M (2002) Age and growth of Noah's Ark shell, Arca noae L., in the Croatian Adriatic Sea. J Moll Stud 68(4): 297-300

4. Peharda M, Bolotin J, Vrgoč N, Jasprica N, Bratoš A, Skaramuca B (2003) A study of Noah’s Ark shell (Arca noae Linnaeus 1758) in Mali Ston Bay, Adriatic sea. J Shellfish Res 22(3): 705-709

5. Peharda M, Soldo A, Pallaoro A, Matić S, Cetinić P (2003) Age and growth of the Mediterranean scallop Pecten jacobaeus (Linnaeus 1758) in the northern Adriatic sea. J Shellfish Res 22(3): 639-642

6. Peharda M, Mladineo I, Bolotin J, Kekez L, Skaramuca B (2006) The reproductive cycle and potential protandric development of the Noah’s Ark shell, Arca noae L.: Implications for aquaculture. Aquaculture 252: 317-27

7. Peharda M, Morton B (2006) Experimental prey species preferences of Hexaplex trunculus (Gastropoda: Muricidae) and predator-prey interactions with the Black mussel Mytilus galloprovincialis (Bivalvia: Mytilidae). Marine Biology 148: 1011-1019

8. Richardson CA, Peharda M, Kennedy HA, Kennedy P, Onofri V (2004) Age, growth rate and season of recruitment of Pinna nobilis in the Croatian Adriatic determined from Mg:Ca and Sr:Ca shell profiles. J Exp Mar Biol Ecol 299(1): 1-16

9. Žerlić T, Peharda M (2003) Population study of the fan shell Pinna nobilis L. in Malo and Veliko Jezero of the Mljet National Park (Adriatic Sea). Sci Mar 67(1): 91-98

10. Taylor JD, Glover E, Peharda M, Bigatti G, Ball A (2004) Extraordinary flexible shell sculpture: the structure and formation of calcified periostracal lamellae in

150


Lucina pensylvanica (Bivalvia: Lucinidae). Malacologia 46(2): 277-294 11. Mladineo I, Peharda M (2005) Histopathology of Gymnophallus sp. sporocysts in

edible mytilid Modiolus barbatus. J Shellfish Res 24(4): 1097-1100 Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave

Sve gore navedene publikacije, šest godina predavačkog iskustva na dodiplomskoj nastavi.


20.06.2006. Docent

Predmeti koje izvodi

Metode znanstveno-istraživačkog rada, Biološko-ekološke značajke uzgajanih školjkaša

151


Nastavnik Antonieta Požar-Domac

Ustanova zaposlenja

Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska


Osobna web-stranica

-


Osnovnu školu i gimnaziju završila u Zagrebu. 1967. diplomirala Eksperimentalnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 1972. magistrirala (Kvalitativna i kvantitativna istraživanja poliheta i njihov odnos prema bentoskim biocenozama sjevernog Jadrana), a 1982. doktorirala (Polychaeta u bentoskim biocenozama Jadrana s posebnim obzirom na ekološke i biogeografske probleme). Od 1969. radi u Zoologijskom zavodu kao asistent, 1983. izabrana za znanstvenog suradnika i docenta, 1989. za višeg znanstvenog suradnika i izvanrednog profesora, 1997. reizbor, a 2000. za redovitog profesora. Od 1988. do 1992. ravnatelj je Prirodoslovnih odjela Prirodoslovno -matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od 1992. do 1994. prodekan za financije. Objavila je 56 znanstvenih i 15 stručnih radova i 4 knjige (2 urednik). Pozvana je na 6 međunarodnih ekspertnih sastanaka (Conseil de l’Europe, UNEP). Održala 6 pozvanih plenarnih predavanja na međunarodnim, a 2 na domaćim znanstvenim skupovima. Aktivno je sudjelovala na 33 međunarodna znanstvena skupa i 40 domaćih. Voditelj je 45 diplomskih radova, a mentor ili komentor 6 magisterija i 6 doktorata. Studijski boravci: 1965. Libanon i 1969. Izrael - Mediterranean Association for the Study of Marine Biology and Oceanology. Tijekom razdoblja od 1966. do 1968. boravila je više mjeseci u Stazione zoologica, Napulj, a od 1986. do 1994. u Pisi u Dipartimento di Scienze dell'Ambiente e del Territorio dell'Università di Pisa. Voditelj je međunarodnog projekta od l985. do 1987. “Polychaeta Jadranskog mora” i domaćih: Očuvanje bioraznolikosti Jadrana; Područje rasprostranjenosti morske cvjetnice Posidonia oceanica, Zaštita bioraznolikosti i prirodna obnova biozaliha; Osnivanje posebno zaštićenih područja "morskih parkova" Ćutin i Vrhovnjaci; Očuvanje bioraznolikosti Jadrana - livade morske cvjetnice Posidonia oceanica, Inventarizacija vrsta litoralnih biocenoza u Parku prirode ″Telašćica″ i Inventarizacija vrsta u životnim zajednicama na strminama u Nacionalnom parku ″Mljet″. Na dodiplomskom studiju predaje kolegije Biološka oceanografija, Biologija mora, Gospodarenje i zaštita Jadrana, a na poslijediplomskom Odabrana poglavlja zoologije i filogenije mnogočetinaša, Biologija i ekologija mora, Zoobentos mora, Ekološka i biocenološka istraživanja mora te Očuvanje bioraznolikosti Jadrana.


1. Radošević, M., Požar-Domac, A. 2002: Adriatic’s Bryozoa. Nat. Croat. 10, 4, 367-422.

2. Kružić, P., Požar-Domac, A. 2002: Skeleton growth rates of coral bank of Cladocora caespitosa (Anthozoa, Scleractinia) in lake Veliko jezero (Mljet National park). Period. biol. 104, 2, 123-129.

3. Kružić, P., Zibrowius, H., Požar-Domac, A. 2002:Actinaria and Scleractinia (Cnidaria, Anthozoa) from the Adriatic Sea (Croatia): first records, confirmed occurences and significant range extensions of certain species. It. J Zool. 69: 345-353.

4. Novosel, M., Bakran-Petricioli, T., Požar-Domac, A., Kružić, P., Radić, I. 2002: Bentos sjevernog dijela Velebitskog kanala (Jadransko more, Hrvatska). Nat. Croat. 11, 4, 387-409.

5. Kružić, P., Požar-Domac, A. 2003: Banks of the coral Cladocora caespitosa (Anthozoa, Scleractinia) in the Adriatic Sea. Coral Reefs 22, 4, 536.

6. Novosel, M., Požar-Domac, A., Pasarić, M. 2004: Diversity and distribution of the Bryozoa along underwater cliffs in the Ariatic Sea with special reference to thermal regime. P.S.Z.N. Marine Ecology 25 ( 2), 155-170.

7. Požar-Domac, A., Kružić, P., Novosel, M., Radić, I. 2004: Threats to seagrass

152


Posidonia oceanica meadows in the Adriatic Sea.. Littoral 2004 - Delivering sustainable coasts: connecting science and policy. 2; 739-741.

8. Novosel, M., Olujić, G., Cocito, S., Požar-Domac, A. 2005: Submarine freshwater springs in the Adriatic Sea: a unique habitat of the bryozoan Pentapora fascialis. U: Moyano, Cancino, Wyse Jackson eds. Bryozoan Studies 2004. London: Balkema Publishers, 215-221.

9. Kružić, P., Radić, I., Požar-Domac, A. 2005: First record of Cladocora debilis (Cnidaria: Anthozoa) in the Adriatic Sea. J. Mar. Biol. Ass. U. K. JMBA2 Biodiversity Records. 1555-1556.


Sve gore navedeno.

Stručno-znanstvena aktivnost: Znanstveni savjet za pomorstvo JAZU, International Polychaeta Working-Group, ekspertna grupa UNEP - RAC/SPA i Vijeća Europe za ugrožene vrste i posebno zaštićena područja Sredozemnog mora, Vijeće za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana i Znanstveno vijeće za zaštitu prirode HAZU, ekspertna grupa UN i Konvencije za bioraznolikost mora i obalnog područja, Stručni savjet za morsko ribarstvo MPŠ RH, Povjerenstvo za Plavu zastavu i turizam DUZPO RH, Upravno vijeće NP “Kornati”, Radna skupina nositelja izrade nacionalnog plana djelovanja na okoliš MZOPU RH te Nacionalno povjerenstvo MZOPU RH za SAPMED i SAP BIO projekte.


2006. Redoviti profesor


Zaštićena morska područja

153


Nastavnik François René

Ustanova zaposlenja

IFREMER – Palavas les flots- France.


Osobna web-stranica

1968-1970: Fakultet poljoprivrednih znanosti – Sveučilište u Montpellier- Francuska 1970 : Magisterij iz Biološke oceanografije – Sveučilište u Montpellier - Francuska 1976 : Doktorat iz Biološke oceanografije – Sveučilište u Marseille - Francuska 1977 : Magisterij iz poslovne administracije – Sveučilište u Montpellier - Francuska


1. F. René Covès, D., C. Fauvel, M. Suquet, G. Breuil, J.-M. Fromentin, N. Caill-Milly, M. Etienne, J.-M. Deslous Paoli (2001). Projet aquaculture des thonidés. Version 1. 18-06-2001. IFREMER, Palavas-les-Flots, 2001. 133 p.

2. F. René Covès, D., C. Fauvel, J.-M. Fromantin, M. Suquet, G. Breuil, N. Caill-Milly, M. Etienne, J.-M. Deslous Paoli (2001). Projet de recherche : Déterminisme du recrutement et aquaculture du thon rouge : version 2, septembre 2001. IFREMER, Palavas-les-Flots, 88 p.

3. Chabanet, P., Teissier, E., Durville, P., Mulocheau, T., René, F. (2002). Peuplement ichtyologique des bancs de Geyser et Zélée (Océan Indien occidental). Cybium, 26 (1) : 11-26

4. F. René Covès D., C. Fauvel (2002). Optimizing the exploitation of wild and reared bluefin tunas under the constraint of sustainability : the IFREMER R & D project. First international symposium DOTT Domestication of Thunnus thynnus, 3-8 February, 2002, Cartagena, Spain, abstracts. European commission, Brussels, 1 p.

5. F. René Covès D., C. Fauvel (2003). Optimizing the exploitation of wild and reared bluefin tunas under the constraint of sustainability : the IFREMER R & D project. Proceedings of the first international symposium DOTT domestication of Thunnus thynnus, Cartagena, Spain, 3-8 February, 2002, Edited by C.R. Bridges, H. Gordin, A. Garcia. Cah. Options Méditerr., 60 Centre international de hautes études agonomiques méditerranéennes (CIHEAM), Paris, p. 51-52.

6. René F. (2003). General introduction about topics of interest in BFT research : a fishery and aquaculture integrated challenge. Proceedings of the first international symposium DOTT domestication of Thunnus thynnus, Cartagena, Spain, 3-8 February, 2002, Edited by C.R. Bridges, H. Gordin, A. Garcia. Cah. Options Méditerr., 60 Centre international de hautes études agonomiques méditerranéennes (CIHEAM), Paris, p. 169-170.

7. F. René Breuil G., (2003). New trends for the mediterranean aquaculture : fish health, fish welfare and fish adaptation versus open sea cage constraints. Book of abstracts International aquaculture conference 2003, Fish farming in Mediterranean Europe : quality for developing markets, Verona, 15th-16th October 2003. VeronaFiere, Verona, p. 51

8. F. René Breuil G., (2005). Biosecurity in marine aquaculture : new constraints and new horizons ? World aquaculture, Aquaculture Europe, 36, 1, 3-6; 9.

9. F. René Lacroix D., (2005). Deuxième réunion du groupe de travail sur « Aquaculture et environnement » dans une perspective de développement durable : organisée par l’IUCN (Union internationale pour la conservation de la nature) : Barcelone, 30 novembre-2 décembre 2005. IFREMER, Palavas-les-Flots, 11 p.

10. Paquotte P., F. René (2005). Quality and image. Aquaculture innovation network, Environmental control solutions for aquaculture, 26-30 September 2005, Szarvas, Hungary, Projet CSN INTRAN. IFREMER, Palavas-les-Flots, 22 p. (cédérom) (diaporama)

11. René F. (2005). Actualités du développement de l’aquaculture dans le monde et en Méditerranée. Atelier international sur le développement durable de l’aquaculture méditerranéenne, Alger, Algérie, 25-27 juin 2005. IFREMER, Palavas-les-Flots,

12. René F., G. Breuil (2005). Biosecurity in fish aquaculture. Aquaculture innovation network, Environmental control solutions for aquaculture, 26-30 September 2005, Szarvas, Hungary, Projet CSN INTRAN. IFREMER, Palavas-les-Flots, 55 p. (cédérom) (diaporama)

154


13. René F., J.P. Blancheton, H. Loreal (2005). Quality standards for the EU market: major trends and certification. Aquaculture innovation network, Environmental control solutions for aquaculture, 26-30 September 2005, Szarvas, Hungary, Projet CSN INTRAN. IFREMER, Palavas-les-Flots, 50 p. (cédérom) (diaporama)

14. René F., J.P. Blancheton (2005). For a sustainable aquaculture in the Mediterranean. Conference University of Maryland/Center of marine biotechnology, July 2005, Baltimore, USA. IFREMER, Palavas-les-Flots, 51 p. (diaporama)


1. F. René Covès D., (2003). De l’embouche du thon rouge à une dynamique de recherche européenne. Les Journées nationales de l’aquaculture, Rabat, Maroc, 22-23 octobre, 2003. IFREMER, Palavas-les-Flots, 49 p. (Diaporama)

2. René F. (2005). Integrated sustainable aquaculture in the coastal zone, Split, Croatie, 01-02 June 2005. IFREMER, Palavas-les-Flots,

3. René F. (2005). Organisation de l’atelier international sur le développement durable de l’aquaculture méditerranéenne UICN/FEAP. Alger, Algérie, 25-27 juin 2005. IFREMER, Palavas-les-Flots, 13 p.

4. René F., D. Covès, J.P. Blancheton (2004). Positionnement et problématique des poissons à croissance rapide. Journées SFAM, 18-19 mars 2004, Montpellier. IFREMER, Palavas-les-Flots, 30 p. (diaporama)

Datum zadnjeg izbora u zvanje 2000. Znanstveni savjetnik

Predmeti koje izvodi Uvođenje novih vrsta u marikulturu

155


Nastavnik Zrinka Rudež

Ustanova zaposlenja Županijski zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik, Hrvatska




1978. U radnom odnosu na Institutu za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta Sarajevo u grupama za urbanizam i prostorno planiranje. Sudjelovala u izradi 23 stručna, 7 znanstvenih radova te 4 natječajna rada.

1979. Položila stručni ispit iz urbanizma i prostornog planiranja sa temom "Sistem naselja općine Pale".

1980. Promaknuta u zvanje asistenta. 1987. Nakon rada na doktorskoj disertaciji na RTWH Aachen od 1983-1987.

nastavlja sa radom na Institutu. 1989. Promaknuta u zvanje viši znanstveni suradnik. 1990. Odabrana za rukovoditelja Odsjeka za prostorno planiranje i uređivanje

prostora u Sekretarijatu za komunalne, stambene poslove, izgradnju i prostorno uređenja Općine Dubrovnik.

1990-1994. Rukovoditelj Odsjeka za prostorno uređenje u Sekretarijatu za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, stanovanje i zaštitu okoliša Općine Dubrovnik

1994. Naimenovana za ravnatelja Županijskog zavoda za prostorno uređenje, Dubrovnik u Županiji dubrovačko-neretvanskoj

1999. Viši predavač na predmetu "Razvoj i prostorno planiranje" na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu Dubrovnik, Sveučilište u Splitu

2002. - Docent na predmetu "Razvoj i prostorno planiranje" na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu Dubrovnik, Sveučilište u Splitu


1. Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, koordinator, 2000./2002. 2. Sa M.Oreb, N.Bobanović, S.Kovačić, izrada Programa za Arhitektonsko-

urbanistički natječaj "Muzej Vid, Narona, Metković", 2001. 3. Izvješće o stanju u prostoru Dubrovačko-neretvanske županije i Program mjera

za unapređenje stanja u prostoru Dubrovačko-neretvanske županije, koordinator, 2003.

4. Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) Općine Dubrovnik za područje Općine Konavle, koordinator, 2003.

5. Zrinka Rudež: Gospodarsko korištenje i zaštita mora i priobalja. Primjer: Izrada Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, Znanstveni skup sv. 5: Uvjeti i izgledi ekonomskog razvoja Hrvatske početkom 21. stoljeća, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2000.

6. Zrinka Rudež, u suradnji sa Taslaman, Silvana ing.građ., Savin, Barbara dipl.ing.arh.: Izvori onečišćenja s kopna na području Dubrovačko-neretvanske županije, Zbornik radova 2003., Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu Dubrovnik, Dubrovnik 2003.

7. Zrinka Rudež, u suradnji sa Taslaman, Silvana ing.građ., Savin, Barbara dipl.ing.arh.: Izvori onečišćenja s kopna na području Dubrovačko-neretvanske županije, Simpozij “Jadran-Srednjoeuropsko more”, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zadar 2003.

8. Zrinka Rudež, u suradnji sa M.Oreb, N.Bobanović i S.Kovačić: Muzej Narona – Arheološki park sa središnjom građevinom, Sažet prikaz programa za raspis arhitektonsko-urbanističkog natječaja, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, sv.22, Zagreb-Metković-Split, 2003.

9. Zrinka Rudež: Analiza krajobraznih vrijednosti nekih dionica Pelješke ceste, Zbornik radova 2004., Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu Dubrovnik,

156


Dubrovnik, 2004.


Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, koordinator, 2000. /2002.

1. Sa M. Oreb, N. Bobanović, S. Kovačić, izrada Programa za Arhitektonsko-urbanistički natječaj "Muzej Vid, Narona, Metković", 2001.

2. Zrinka Rudež: Analiza krajobraznih vrijednosti nekih dionica Pelješke ceste, Zbornik radova 2004., Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu Dubrovnik, Dubrovnik, 2004.

3. Sudionik/član žirija, brojnih urbanističkih natječaja, nadležna za praćenje izrade/donošenja svih prostornih planova u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Datum zadnjeg izbora u zvanje 29. 03. 2002. Docent

Predmet(-i) koje izvodi Urbanizam, graditeljstvo i litoralizacija

157


Nastavnik Davorin Rudolf

Ustanova zaposlenja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, Hrvatska




Sveučilišni profesor, akademik, ministar, veleposlanik


1. Međunarodno pravo mora, Zagreb,1985. 2. Morski gospodarski pojas u međunarodnom pravu, Split, 1988. 3. Enciklopedijski rječnik međunarodnoga prava mora, Split, 1989 4. In search of an effective universal system of security, Changing Threats fo Global

Security,: Peace of Turmoil, The Finnish Institute of International Affairs, Helsinki, 2004., str. 333-335.

5. Postignuća i utopije, Nakladni zavod Globus, Zagreb 2005 6. Europska unija možda nije najsretniji izbor ali je jedini, u: Nacionalni i kulturni

identitet Hrvatske i članstvo u Europskoj uniji, Split, 2005.,str.53-60. Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave

Gore navedeni radovi i aktivnosti. Objavljene knjige : Međunarodno pravo mora, Morski gospodarski pojas u međunarodnom pravu, Enciklopedijski rječnik međunarodnoga prava mora.

Datum zadnjeg izbora u zvanje 1990. Akademik

Predmet(-i) koje izvodi Uvod u primjenjene društvene znanosti o moru, Međunarodno pravo mora

158


Nastavnik Boško Skaramuca

Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica

-


Rođen 1941. u Ravnom. Prirodoslovno- matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu završio 1969. Poslijediplomski studij magisterij završio na Sveučilištu u Zagrebu 1975., a doktorsku radnju obranio na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1980. Od 1970. radim u Biološkom institutu, a zatim IOR-u u Dubrovniku u zvanju Asistenta do 1975., Višeg asistenta do 1980., Znanstvenog suradnika do 1986. Višeg znanstvenog suradnika, do 1998. Znanstvenog savjetnika, a od 2003. Znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju. Tijekom rada Voditelj znastvenih teme I projekata. Po prvi put 1980. u Biološkom zavodu u Dubrovniku uspostavio, opremio i ekipiraoLaboratorij za ekologiju i uzgoj morskih organizama i otpočeo sa sustavnim istraživanjima u Marikulturi. Cijelo vrijeme voditelj sam navedenog laboratorija, a od 2001. Glavni istraživač na Projektu “Biologija I ekologija novih vrsta u akvakulturi”gdje su okupljeni svi istraživači koji se bave navedenom problematikom u Dubrovniku I u Splitu. Sudjelujem u nastvi Poslijediplomskog studija na Oceanologija, Sveučilišta u Zagrebu, Ribarstvo, Sveučilišta u Splitu, Ribarstvo na Agronomskom fakultetu Svečilišta u Zagrebu, te dodiplomskog studija Akvakulture, Veleučilišta u Dubrovniku.


1. Skaramuca, B., V. Kožul, Z. Teskeredžić, J. Bolotin and V. Onofri, (2001). Growth rate of the Mediterranenan amberjack, Seriola dumerili (Risso, 1810) in tanks fed on three diferent food, Journal of Applied Ichtiology, 17 (3): 130-133.

2. Kožul, V., B. Skaramuca, M. Kraljević, J. Dulčić and B. Glamuzina (2001). Age, growth and mortality of the Mediterranean amberjack Seriola dumerili (Risso 1810) from the south-eastern Adriatic Sea. Journal of Applied Ichthyology, 17 (3): 134-141.

3. Glavić, N., Valter , K., P. Tutman, B. Glamizina and B. Skaramuca (2001). Morphological characceristic of Mediterranenan slipper lobster, Scyllarides latus (Latreille, 1803) (Decapoda: Scyllaridae) stage i phyllosoma. Rapp. Comm. int. Mer Medit., 36, p.271.

4. Kozul, V., P. Tutman, N. Glavić, B. Glamuzina and B. Skaramuca (2001). The first record of bluefish fingerling, Pomatomus saltator (Linnaeus, 1766) (Piscs : Pomatomidae) in the shutheastern Adriatic Sea. Rapp. Comm. int. Mer Medit., 36, p. 290.

5. Tutman, P., N. Glavić, V. Kozul, B. Glamuzina and B. Skaramuca (2001). Structure of juvenile fish asseblage in Lopud, South-East Adriatic Sea. Rapp. Comm. int. Mer Medit., 36, p. 333.

6. Glamuzina, B., N. Glavić, B. Skaramuca, V. Kozul and P. Tutman (2001). Early development of the hybrid Epinephelus costae x E. marginatus x. Aquaculture 198 (2001) 55-61.

7. Kozul, V., B. Skaramuca, B. Glamuzina, N. Glavić and P. Tutman (2001). Comparative gonadogenesis and hormonal induction of spawning of cultured and wild mediterranean amberjack (Seriola dumerili, Risso 1810). Scientia marina, 65 (3): 215-220.

8. Glamuzina, B., Tutman, P., Kozul, V., Glavic, N. and B. Skaramuca (2002). The first recorded occurrence of the mottled grouper, Mycteroperca rubra (Serranidae), in the southeastern Adriatic Sea. Cybium, 26 (2): 156-158.

9. Kozul, V., N. Glavic, P. Tutman, B. Glamuzina, B. Skaramuca and L. Grubisic (2002). Study on the early development of laboratory-reared Flounder Platichthys flesus (Linnaeus, 1758) from the South Adriaric Sea. aSeafarming today and tomorrow, aquaculture europe 2002, Trieste, october 16-19, 2002,European Aquaculture Society, Special publication No. 32, 281-282.

159



10. Tutman, P., N. Glavic, V. Kozul, B. Glamuzina and B. Skaramuca (2002). Preliminary information on growth and feeding of pompano, Trachinotus ovatus, (Linnaeus, 1758), in captivity. Seafarming today and tomorrow, aquaculture europe 2002, Trieste, october 16-19 2002, European Aquaculture Society, Special publication No. 32, 512-514.

11. Glamuzina, B., P. Tutman, A.J. Conides, V. Kožul, N. Glavić, J. Bolotin, D. Lučić, V. Onofri and B. Skaramuca (2003). Preliminary results on growth and feeding of wild-caught young glodblotch grouper, Epinephelus costae, in captivity. J. Appl. Ichthyol. 19, 209-214.

12. Peharda, M. J. Bolotin, N. Vrgoč, N. Jasprica, A. Bratoš and B. Skaramuca (2003). A study of the Noah's Ark shell (Arca noae Linnaeus 1758) in the Mali Ston Bay, Adriatic Sea. Journal of Shell Research, 22, 3, 705-709.

13. Glavic, N., P. Tutman, V. Kozul and B. Skaramuca, 2004: Charasteristics of summer generation of adriatic mysid Hemimysis lamornae (Couch, 1856) from the aquarium population, evaluation for aquaculture application. Rapp. Comm. Int. Mer. Medit., 37, 2004.

14. Kozul V., P. Tutman, N. Glavic, B. Skaramuca and J. Bolotin, 2004: Early juvenile development of the cuttlefish (Sepia officinalis L.) and Squid (Loligo vulgaris L.). Rapop. Comm. Int. Mer. Medit., 37, 2004.

15. Tutman, P., Glavic, N., Kozul, V. and Skaramuca, B., 2004. Short-term investigation of the fish community in Mali Ston bay reservation, Croatia, Southern Adriatic. Rapp. Comm. Intl. Mer. Medit., 37, 2004.

16. Kraljević M., M. Tudor, J. Dulčić and B. Skaramuca, 2004: Effects of three diets on growth and body composition of gilthead sea bream, Sparus aurata (L.). Acta Adriat., 45 (1): 51-63.

17. Kožul, V. D. Skaramuca, Z. Teskeredžić, P. Tutman, N. Glavić and J. Bolotin, 2004: The chemical compositin of the stony sea urhin Paracentrotus lividus gonads from natural and laboratory conditions, Biotechnologies for quality, Aquaculture Europe, Barcelona, October 20-23, 2004, Special publication No. 34, 467-468.

18. Tutman P. Glavic N, Kozul V. Skaramuca B. B. Glamuzina (2004): Preliminary information on feeding and growth of pompano, Trachinotus ovatus (Linnaeus 1758) (Pisces; Carangidae) in captivity. Aquaculture International. 12 (4-5): 387-393.


Navedeno u kratkom životopisu i 107 do sada objavljnih radova od čega preko 80% iz problematike akvakulture.


09.05.2003. Znanstveni savjetnik.


Uvođenje novih vrsta u marikulturu; Biologija i uzgoj novih planktonskih vrsta u marikulturi

160


Nastavnik Alen Soldo

Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica


1996. u Splitu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, na Pomorskom fakultetu stječe zvanje diplomiranog inženjera pomorskog prometa, smjer pomorsko-ribarska tehnologija. U travnju 1999. stječe i zvanje inženjera pomorskog prometa, smjer nautika. 2001. godine, po završetku poslijediplomskog studija Ribarstva pri Agronomskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu stječe zvanje magistra biotehničkih znanosti, polje biotehnologija, smjer ribarstvo, a 2004. godine, također na Agronomskom fakultetu, brani doktorsku disertaciju pod naslovom “Konstrukcijsko – tehničke značajke i selektivnost pridnenih koća na Jadranu”, te stječe zvanje dokotra biotehničkih znanosti, polje biotehnologija, smjer ribarstvo. Tijekom 2003. godine stječe i zvanje CMAS instruktora znanstvenog ronjenja.


1. Soldo, A., 2004. Konstrukcijsko-tehničke osobine i selektivnost pridnenih koća na Jadranu. Doktorski rad, Agronomski fakultet, Zagreb: 210 p.

2. Cetinić, P., Soldo, A., Dulčić, J., Pallaoro, A., 2002. Specific method of fishing for Sparidae species in the Eastern Adriatic. Fisheries Research. 55 , 1-3; 131-139

3. Dulčić, J., Pallaoro, A., Cetinić, P., Kraljević, M., Soldo, A., Jardas I. 2003: Age, growth and mortality of picarel, Spicara smaris L. (Pisces: Centracanthidae), from the eastern Adriatic (Croatian coast), Journal of Applied Ichthyology, 19 (1) : 10-14;

4. Soldo, A. & Cetinić, P. 2002. Underwater observation of different trawl constructions in the Eastern Adriatic. Contributions on the Theory of Fishing Gears and Related Marine Systems. Vol. 2., Rostock: 275-284

5. Soldo, A. & Cetinić, P. 2005. Technical parameters of different trawl constructions. Contributions on the Theory of Fishing Gears and Related Marine Systems. Vol. 3., Rostock: 173-180

6. Soldo, A., Cetinić, P., Dulčić, J., Jardas, I., Kraljević, M., Pallaoro, A., Matić Skoko, S., 2004. Fishing of the common sole, Solea solea (Linnaeus, 1758) in the eastern Adriatic Sea. Rapp.Comm.int.Mer Medit. 37: 442


Prethodno navedeni radovi, diplomski iz ihtiologije, magisterij i doktorat iz tehnologije ribolova, višegodišnje iskustvo iz autonomnog ronjenja te zvanje CMAS instruktora znanstvenog ronjenja, te višegodišnje održavanje nastave (predavanja i vježbe) na dosadašnjem dodiplomskom studiju Morsko ribarstvo iz predmeta «Proizvodnost, lovnost i selektivnost ribolovnih alata», «Alati i tehnika ribolova», «Iskorištavanje ribarskog broda i ribarske luke», «Gospodarenje živim bogatstvima mora». Sudski vještak za ribarstvo te voditelj nekoliko znanstveno-istraživačkih projekata iz problematike ribarstva.


02.2006. Docent


Održivi ribolov i njegovo reguliranje

161



Nastavnik Nenad Starc

Ustanova zaposlenja Ekonomski institut Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska




1974. godine zaposlio se u Ekonomskom institutu Zagreb gdje radi i danas. Do konca 1980-ih bavio se ocjenom investicijskih projekata, regionalnom i urbanom ekonomijom te ekonomijom okoliša. Izlagao na skupovima o zaštiti okoliša i regionalnom razvoju u Hrvatskoj, Grčkoj, Njemačkoj i Finskoj. 1984. godine vodi projekt ocjene investicijskog projekta izgradnje termoelektrane PLOMIN II (prvi put u nas primijenjena benefit-cost analiza industrijskog ulaganja s značajnim utjecajem na okoliš). 1987. godine sudjeluje u osnivanju općinskog Centra za otoke u Malom Lošinju i postaje njegovim savjetnikom, a 1989. i voditeljem. Od tada se prvenstveno bavi otočnim razvojem. Vodio je desetak otočnih razvojnih projekata na Unijama, Cresu, Lošinju, Lastovu, Korčuli i Šolti. Od 1987. do danas izlagao na skupovima o otočnom razvitku na svim većim hrvatskim otocima, u Francuskoj, Japanu, Grčkoj, Nizozemskoj, Portugalu i na Malti te na Kanarskim i Azorskim otocima. Jedan je od osnivača i stalni suradnik nevladine udruge za znanstveno istraživanje otoka International Scientific Council for Island Development - INSULA osnovane 1989. u Brestu u Francuskoj. Član je znanstvenog udruženja European Regional Science Associaton (ERSA). Početkom 1995. angažiran kao vanjski suradnik Uprave za nacionalne programe Ministarstva razvitka i obnove. Bio je koordinator izrade i glavni autor Nacionalnog programa razvitka otoka. Sudjelovao u postupku usvajanja Programa u Hrvatskom državnom saboru i obrazlagao ga na sastancima saborskih odbora (NPRO je usvojen veljače 1997.). Glavni je autor nacrta Zakona o otocima. Početkom 1999. vodio je javne rasprave o nacrtu Zakona na hrvatskim otocima i obrazlagao nacrt na sastancima saborskih odbora (Zakon o otocima donesen je travnja 1999). Autor je metodologije izrade programa održivog razvoja otoka koja se prema Zakonu o otocima primjenjuje prilikom izrade otočnih razvojnih programa (Uredba o metodologiji i obaveznom sadržaju programa održivog razvoja otoka na snazi je od kolovoza 2002). Do kraja 1999. volonterski savjetovao Centar za razvitak otoka Ministarstva razvitka, useljeništva i obnove RH. Svibnja 2000 imenovan savjetnikom Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Surađuje s Upravom za razvoj otoka i regionalni društveno-ekonomski razvoj Ministarstva. Sudjelovao u izradi nacrta Izmjena i dopuna Zakona o otocima. Sudjeluje u izradi nacrta Izmjena i dopuna Zakona o područjima posebne državne skrbi. Lipnja 2003. određen je za metodološkog koordinatora izrade 25 programa održivog razvoja otoka i otočnih skupina koji se izrađuju prema Zakonu o otocima. Voditelj je Odjela za prostornu ekonomiju Ekonomskog instituta. Vodi trajne institutske projekte “Human Development Report – Croatia” (naručitelj je UNDP) i “Savjetovanje u regionalnom razvoju Republike Hrvatske“ (naručitelj je Deutsche Gesellschaft fuer Technische Zusammenarbeit (GTZ)). 2001. bio je predsjednikom Upravnog vijeća Javne ustanove Nacionalni park Mljet. Sudjeluje u pripremi Zakona o zaštiti prirode i Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Priprema metodologiju izrade planova upravljanja nacionalnim parkovima. Početkom 2003. godine vodio je tim Ekonomskog instituta na međunarodnom projektu "Capacity Building for Regional Development of the Rrepublic of Croatia" u okviru programa CARDS 2002.


Brojni radovi. Popis nekih od njih: 1. Filipić, P and Starc N (2002): Application of Participative Methodology in

Designing Sustainable Development Program for Islands - Croatian Case, Litoral

162


2002, The Changing Coast. EUROCOAST/EUCC, Porto - Portugal , Ed. EUROCOAST - Portugal, ISBN 972-8558-09-0 pp 159 – 168

2. Starc, N (ed) (2001): Human Development Report – Croatia 2001,UNDP, Zagreb. 80p

3. Starc, N (2001): Fascination with the Future - Planning, Decision Making, Managing, Human Development Report – Croatia 2001,UNDP, Zagreb, pp. 44-72

4. Starc, N (ed) (2002): Human Development Report – Croatia 2002, UNDP, Zagreb. 161p

5. Starc, N (2002): Croatian Spatial Planning System and the EU Standards, Human Development Report – Croatia 2002,UNDP, Zagreb, pp. 107-131.

6. Starc, N (2003): Preparing a Strategic Development Programme - a Methodological Proposal, CARDS 2002 - Capacity Building for Regional Development of the Republic of Croatia: Strategic Planning, Technical Ddocument 4.3., Zagreb, July, 48p

7. Sumpor, M and Starc, N (2003): Pro-Active Regional Development Policy - the Croatian Case, 43rd Congress of the European Regional Science Association, 27-30 August 2003, University of Jyväskylä, Finland

8. Draeger, S, Sumpor, M and Starc, N (2003): Basic Guidelines for the Elaboration of Strategic Development Programs at the Local Level, Ministry of Public Works, Re-Construction and Construction, Deutsche Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit and Institute of Economics Zagreb, September, 85p

9. Kordej-De Villa, Ž., Rašić-Bakarić, I., Starc, N., Stubs, P., Sumpor, M., Šišinački, J. (2004): The Spatial Dimensions of Development in Croatia – from Theory to Policy Vacuum, Proceedings from the 65th Anniversary Conference of the Institute of Economics, Zagreb, Institute of Economics, Zagreb, Zagreb, Croatia, November 18-19, 2004

10. Đokic, I., Starc, N. and Stubbs, P. (2005): Participation in Transition: the problems and possibilities of participatory approaches to strategic development management in three localities in Croatia, International Conference on "Local Development and Governance in Central, East and South-East Europe", OECD LEED Trento Centre for Local Development, Trento , Italy 6-8 June 2005


Predavao predmet Ekološka ekonomija na 4. godini studija Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu školske godine 2002/23003. Godine 1980. predavao je Investicionu politiku i analizu na Fakultetu građevinskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu zajedno s dr. Jadrankom Bendekovićem. Sudjelovao je u izradi udžbenika: Bendeković, Jadranko - Brković, Dušan - Starc, Nenad (1980): Investiciona politika i analiza, Fakultet građevinskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Interno izdanje, Zagreb. 277 stranica.Asistent na predmetu Ekonomika prostornog planiranja Fakulteta vanjske trgovine školske godine 1978/1979 i 1979/1980. Povremeno predaje ekološko ekonomske teme na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Datum zadnjeg izbora u zvanje 2004. Viši znanstveni suradnik

Predmet(-i) koje izvodi Nacionalna strategija razvoja otoka i priobalja

163


Nastavnik Stefanija Šestanović

Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica

-


Školovanje: • Sveučilište u Zagrebu, PMF, Doktor prirodnih znanosti, polje biologija, 2004. • Sveučilište u Zagrebu, PMF, Magistar prirodnih znanosti, polje geoznanosti,

grana oceanologija, 2000. • Sveučilište u Splitu PMF, Profesor biologije i kemije, 1995.

Radna iskustva: • Institut za oceanografiju i ribarstvo, Laboratorij za mikrobiologiju mora, Split. • Viši asistent , 2005.-danas • Sveučilište u Splitu, Odjel za studij mora, Split, viši asistent, kolegiji Opća

mikrobiologija, Mikrobiologija mora Istraživačka aktivnost:

• Istraživač na temi Ministarstva: “Uloga bakterija u pelagičkoj hranidbenoj mreži”

• Istraživač na programu Nacionalnog monitoringa Jadranskog mora Važnija usavršavanja:

• 2001. Marine Science Institute of the University of Ancona (Italy): studijski boravak

2004. Training Workshop on Statistical Analysis and Interpretation of Community Data from Marine Ecology, Institute of Oceanography and Fisheries, Split


1. Šestanović, S., M. Šolić, N. Krstulović & Ž. Ninčević 2004. Seasonal and vertical distribution of planktonic bacteria and heterotrophic nanoflegellates in the middle Adriatic Sea. Helgolander Marine Research, 58: 83-92.

2. Šestanović, S., M. Šolić & N. Krstulović. 2004. Bacterial biomass in sediments of coastal Adriatic Sea. Rapp. Comm. int. Mer Medit., 37: 289.

3. Šestanović, S., M. Šolić, N. Krstulović, N. Bojanić & Ž. Ninčević. 2004. Simultaneous effect of different variables on bacterial and HNF abundances in Kaštela Bay (Adriatic Sea). Rapp. Comm. int. Mer Medit., 37: 290.

4. Bojanić, N., M. Šolić, N. Krstulović, S. Šestanović, I. Marasović & Ž. Ninčević (2005). Temporal variability in abundance and biomass of ciliates and copepods in the eutrophicated part of Kaštela Bay (Middle Adriatic Sea). Helgolander Marine Research, 59: 107-120.

5. Šestanović, S., M. Šolić, N. Krstulović, D. Šegvić, I. Ciglenečki 2005. Vertical structure of microbial community in an eutrophic meromictic saline lake. Fresenius Environmental Bulletin, 14: 668-675.

6. Šestanović, S., Šolić, M., Krstulović, N., Bogner, D.2006.Volume, abundance, and biomass of sediment bacteria in the eastern mid Adriatic Sea. Acta Adriatica, in press.


Gore navedeni radovi i aktivnosti; Vođenje diplomskih radova; 7-godišnje iskustvo u nastavi iz predmeta Opća mikrobiologija, Mikrobiologija mora


03. 03. 2005. Viši asistent


Mikrobni procesi u moru

164


Nastavnik Mladen Šolić

Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica

-



oceanologija, 1987. • Sveučilište u Zagrebu, PMF, Diplomirani inženjer biologije, 1982

Radna iskustva: • Institut za oceanografiju i ribarstvo, Laboratorij za mikrobiologiju mora, Split.

Znanstveni savjetnik, 05.2005.-danas • Sveučilište u Splitu, Odjel za studij mora, Split, Izvanredni profesor, kolegiji

Ekologija, Ekologija mora, 07.2002.- danas Istraživačka aktivnost:

• Istraživač na temi Ministarstva: “Uloga bakterija u pelagičkoj hranidbenoj mreži”

• Istraživač na programu Nacionalnog monitoringa Jadranskog mora • Od 1987 istraživač na brojnim UNEP/WHO istraživačkim projektima

(organiziranje i učestvovanje na radionicama, interkalibracijama i seminarima) Važnija usavršavanja:

• 1988. Atena: Međunarodna interkalibracija mikrobioloških metoda • 1990. Split: Training workshop on statistical treatment and interpretation of

marine community data • 1991 Institute für Meereskunde, Kiel, Njemačka: Studijski boravak • 2000. Trst: Ciesm Workshop: The eastern Mediterranean climatic transient: its

origin, evolution and impact on the ecosystem • 2002. Regional Training Workshop on Environmental Impact Assessment for

Trainers in METAP Countries. Organized by the Tunis International Center for Environmental Technologies Tunis. Under the EIA Institutional Strengthening Project of the METAP Countries. Tunisia 4.- 8. February 2002.


1. Bojanić, N., M. Šolić, N. Krstulović, I. Marasović, Ž. Ninčević & O. Viđak. 2001. Seasonal and vertical distribution of the ciliated protozoa and micrometazoa in Kaštela Bay (central Adriatic). Helgolander Marine Research, 55: 150-159.

2. Šolić, M., N. Krstulović & S. Šestanović. 2001. The roles of predation, substrate supply and temperature in controlling bacterial abundance: interaction between spatial and seasonal scale. Acta Adriatica, 42: 35-48.

3. Krstulović, N. & M. Šolić. 2001. Distribution of phototrophic sulphur bacteria throughout the time scale of the anoxic water renewal in the Rogoznica Lake. Fresenius Environmental Bulletin, 10: 586-589.

4. Šestanović, S., M. Šolić, N. Krstulović & Ž. Ninčević 2004. Seasonal and vertical distribution of planktonic bacteria and heterotrophic nanoflegellates in the middle Adriatic Sea. Helgolander Marine Research, 58: 83-92.

5. Šestanović, S., M. Šolić & N. Krstulović. 2004. Bacterial biomass in sediments of coastal Adriatic Sea. Rapp. Comm. int. Mer Medit., 37: 289.

6. Šestanović, S., M. Šolić, N. Krstulović, N. Bojanić & Ž. Ninčević. 2004. Simultaneous effect of different variables on bacterial and HNF abundances in Kaštela Bay (Adriatic Sea). Rapp. Comm. int. Mer Medit., 37: 290.

7. Bojanić, N., M. Šolić, N. Krstulović, S. Šestanović, I. Marasović & Ž. Ninčević (2005). Temporal variability in abundance and biomass of ciliates and copepods in the eutrophicated part of Kaštela Bay (Middle Adriatic Sea). Helgolander Marine Research, 59: 107-120.

8. Šestanović, S., M. Šolić, N. Krstulović, D. Šegvić, I. Ciglenečki 2005. Vertical structure of microbial community in an eutrophic meromictic saline lake. Fresenius

165


Environmental Bulletin, 14: 668-675.


Gore navedeni radovi i aktivnosti; Objavljena knjiga «Ekologija morskog bakterioplanktona»; Vođenje doktorskih, magistarskih i diplomskih radova; 7-godišnje iskustvo u nastavi iz predmeta «Ekologija» i «Ekologija mora»


17. 07. 2002.Izvanredni profesor 13. 05. 2005.Znanstveni savjetnik


Uvod u primijenjene prirodne znanosti o moru; Studije utjecaja na okoliš; Konzervacijska ekologija

166


Nastavnik Ivica Vilibić



Osobna web-stranica http://www.izor.hr/~vilibic


Školovanje: 1994: diplomirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, smjer meteorologija 1998: magistrirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, smjer oceanologija 2002: doktorirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, smjer geofizika Usavršavanja: 1997: Seminar iz dinamike plitkih i okrajnjih mora, Međunarodni centar za teorijsku fiziku, Trst 1997: IOC/CIESM Seminar iz mjerenja i analize razine mora, Proudman Oceanographic Laboratory, Bidston, Velika Britanija Radna iskustva: 1994 - 2002: fizičar–meteorolog u Hrvatskom hidrografskom institutu u Splitu 2002 – 2004: voditelj laboratorija za meteorologiju u Hrvatskom hidrografskom institutu 2004 -: znanstveni suradnik u Institutu za oceanografiju i ribarstvo


1. Vilibić, I., Domijan, N., Čupić, S., 2005. Wind versus air pressure seiche triggering in the Middle Adriatic coastal waters. Journal of Marine Systems, 57, 189-200.

2. Vilibić, I., 2005. Numerical study of the Middle Adriatic coastal waters sensitivity to the various air pressure travelling disturbances. Annales Geophysicae, 12: 3569-3578.

3. Vilibić, I., Supić, N., 2005. Dense water generation on a shelf: the case of the Adriatic Sea. Ocean Dynamics, DOI 10.1007/s10236-005-0030-5.

4. Vilibić, I., 2006. The role of the fundamental seiche in the Adriatic coastal floods. Continental Shelf Research, 26: 206-216.

5. Supić, N., Vilibić, I., 2006. Dense water climatology in the northern Adriatic in relation to surface fluces and Po River discharges. Estuarine Coastal and Shelf Science, 66 (3/4): 580-593.

6. Vilibić, I., Domijan, N., Orlić, M., Leder, N., Pasarić, M. 2004. Resonant coupling of a traveling air-pressure disturbance with the east Adriatic coastal waters. Journal of Geophysical Research – Oceans, 109, C10001, doi: 10.1029/2004JC002279.

7. Vilibić, I., Dadić, V., Mihanović, H., 2004. Large-amplitude internal Kelvin waves trapped off Split (middle Adriatic Sea). Estuarine Coastal and Shelf Science, 61, 623-630.

8. Vilibić, I., Grbec, B., Supić, N., 2004. Dense water generation in the north Adriatic in 1999 and its recirculation along the Jabuka Pit. Deep-Sea Research I, 51, 1457-1474.

9. Vilibić, I., Supić, N., 2004. Dense-water generation epizodes in the northern Adriatic. Il Nuovo Cimento C, 27, 47-57.

10. Supić, N., Grbec, B., Vilibić, I., Ivančić, I., 2004. Long-term changes in hydrographic conditions in northern Adriatic and its relationship to hydrological and atmospheric processes. Annales Geophysicae, 22, 733-745.

11. Vilibić, I., Mihanović, H., 2003. A study of resonant oscillations in the Split harbour (Adriatic Sea). Estuarine Coastal and Shelf Science, 56, 861-867.

12. Vilibić, I., 2003. An analysis of dense water production on the North Adriatic shelf. Estuarine Coastal and Shelf Science, 56, 697-707.

13. Vilibić, I., Orlić, M., 2002. Adriatic water masses, their rates of formation and transport through the Otranto Strait. Deep-Sea Research I, 49, 1321-1340.

14. Vilibić, I., Orlić, M., 2001. Least-squares tracer analysis of water masses in the South Adriatic (1967-1990). Deep-Sea Research I, 48, 2297-2330.

167


http://www.izor.hr/%7Evilibic



Sudjelovanje u međunarodnim i domaćim projektima i programima istraživanja mora. Sudjelovanje i organizacija međunarodnih radionica i konferencija. Izrada edukativnih sadržaja na internetu.

Datum zadnjeg izbora u zvanje 01. 04. 2004. Znanstveni suradnik

Predmet(-i) koje izvodi Klimatske promjene i morski ekosustavi

168


Nastavnik Dr. sc. Mijo Vranješ, izvanredni profesor

Ustanova zaposlenja

Građevinsko-arhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu


Osobna web-stranica


Rođen je 16. prosinca 1948. godine u Josipovcu. Tehničku građevinsku školu pohađao je u Splitu. Diplomirao 1973. na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, magistriarao 1980., doktorirao 1992. pri istom fakultetu. Na Građevinskom fakultetu u Zagrebu-Odjel Split 21. srpnja 1975. godine izabran je za asistenta na predmetima Mehanika fluida i Eksperimentalna hidraulika. Reizborom 1979. godine postavljen je za asistenta iz predmeta Hidromehanika i Hidraulika objekata i sistema. U razdoblju od studenoga 1994. godine do listopada 2001. bio je nastavnik u izboru docenta iz predmeta Pomorski objekti i luke te Vodogradnje, a od 03. listopada 2001. godine do danas je u znanstveno-nastavnom zvanju izvanredni profesor iz predmeta Luke i pomorske građevine te Obalno inženjerstvo.

Gotovac, H., Andričević, R., Vranješ, M. 2001. Effects of aquifer heterogeneity on the intrusion of sea water. // First International Conference on Saltwater Intrusion and Coastal Aquifers - Monitoring, Modeling, and Management. Essaouira, Morocco. pp. 20-26.


Vranješ, M. and Barbalić, I. 2001. The formation of the sea-shore eastern section in the city of Split, The seventh international symposium on water management and hydraulic engeneering, 10-12. september 2001. , Poland. Džeba, T.; Vranješ, M.; Prskalo, M.; Jović, V.; Šestanović, S. 2003. Zaslanjenje vodonosnika Gabela polje // Voda u kršu slivova Cetine, Neretve i Trebišnjice / Goluža, Mato (ur.), Mostar, Sveučilište u Mostaru, pp. 399-410 Gotovac, H.; Andričević, R.; Vranješ, M. 2003. Modeliranje prodora slane vode u obalne vodonosnike // Jadran-srednjoeuropsko more pod pritiskom / Brkić, Vladislav (ur.), Zagreb : INA Naftaplin, Ministarstvo turizma RH, pp. 37-44 Gotovac, H.; Andričević, R.; Gotovac, B.; Vranješ, M. 2003. Collocation method in solving saltwater intrusion problems // Second International Conference on Saltwater Intrusion and Coastal Aquifers - Monitoring, Modeling, and Management / Marin, Luis E. (ur.). Merida, Mexico : USGS, pp. 153-156 Vidoš, D., Švonja, M., Vranješ, M., Žugaj, R.2003. Rješenje obrane od poplava desnog zaobalja grada Metkovića, 3. Hrvatska konferencija o vodama, Hrvatske vode u 21. stoljećuGereš, D. (ur.), Zagreb : Hrvatske vode Zagreb, pp. 969-977. Gotovac, H.; Andričević, R.; Gotovac, B.; Vranješ, M.; Radelja, T. 2005. Multilevel adaptive modeling of multiphase flow in porous media // Multiphase Flow 2005 / C.A. Brebbia (ur.). Sothampton, UK : WIT Press, UK. pp. 23-28 Romić, D., Ondrašek, G., Romić, M., Vranješ, M., Petošić, D. 2005. Salinity and irrigation method affect crop yield and soil quality // Proceedings Integrated Land and Water Resources Management: Towards Sustainable Rural Developement, 15-19 May (2005), Frankfurt (Oder), Germany and Slubice, Poland / GNC - ICID (ur.). Munchenberg, Germany; GNC- ICID, pp. 1-5


Niz studija i idejnih projekata u hidrotehnici. Više izrađenih idejnih rješenja lučica i marina. Sudjelovanje u izradi GUP-a grada Splita (priobalje) Izgradnja i opremanje hidrotehničkog laboratorija pri Građevinsko-arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Ocjenjivanje studija utjecaja na okoliš u priobalju (predsjednik komisije)


03. listopada 2001. godine


Urbanizam, graditeljstvo i litoralizacija obale

169
















Nastavnik Nedo Vrgoč

Ustanova zaposlenja



Osobna web-stranica

-


Diplomirao 1991. godine na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti u Splitu. Na IOR-u zaposlen od 1992. godine. Magistrirao na PMF-u Zagreb 1995. godine iz područja Oceanologije, te doktorirao 2000. godine iz područja Biologije.


1. Jukić, S., N. Vrgoč, S. Krstulović Šifner, C. Piccinetti, G. Marano and N. Ungaro, 2000. Demersal resources of the Adriatic Sea: data comparison between two trawl surveys carried out at fifty years period (Hvar 1948 expedition vs. MEDITS 1998 expedition). Fishery Research, 1106:1-10.

2. Kljaković Gašpić, Z., N. Vrgoč, N. Odžak, T. Zvonarić and A. Barić, 2002. Cadmium and lead in selected tisues of two commercially important fish species from the Adriatic Sea. Water Research, 36: 5023-5028.

3. Peharda, M., J. Bolotin, N. Vrgoč, N. Jasprica, A. Bratoš and B. Skaramuca. 2003. A study of the Noah's ark shell (Arca noae, Linnaeus 1758) in Mali Ston bay, Adriatic sea. Journal of Shellfish Research, 22(3): 705-709.

4. Krstulović Šifner, S., N. Vrgoč, 2004. Population structure and reproduction of the European squid, Loligo vulgaris, in the Central Adriatic Sea. Fisheries Research 69 (2): 239-249.

5. Vrgoč, N., E. Arneri, S. Jukić-Peladić, S. Krstulović Šifner, P. Mannini, B. Marčeta, K. Osmani, C. Piccinetti and N. Ungaro. 2004. Review of current knowledge on shared demersal stocks of the Adriatic Sea. AdriaMed Technical Documents, 12: 91 pp


Od 1991. do sada vodim vježbe iz predmeta “Ekologija životinja i zoogeografija” na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti u Splitu. Od 1994. vodim vježbe iz predmeta “Ribarstvena biologija” i “Dinamika populacija” na studiju Ribarstvene tehnologije, a 2000. i vježbe iz predmeta “Kralježnjaci mora” na studiju Biologije i ekologije mora. Bio sam mentor desetak diplomskih radova na studiju Biologije ekologije mora i Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti u Splitu, te više puta član povjerenstva za ocjenu i obranu diplomskih radova i jednom za obranu doktorata.


09.05.2003. Znanstveni suradnik 2005. Docent


Dinamika populacija morskih organizama; Održivi ribolov i njegovo reguliranje; Metode u ekologiji, Utjecaj ribolova na zajednice u moru

170


Nastavnik Snježana Zrnčić

Ustanova zaposlenja

Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska


Osobna web-stranica

-


Školovanje: • Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, Doktorat medicinskih znanosti,

polje veterina, 1999. • Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, magisterij znanosti u području

bolesti riba,1990. • Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, doktor veterinarske medicine

1985. Radno iskustvo:

• 1986. – 1994. – Sveučilište u Zagrebu Veterinarski fakultet, Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela

• 1995. - danas- Hrvatski veterinarski institut, Odjel za bolesti riba i akvakulturu, Zagreb

Istraživačka aktivnost: • Istraživač na projektu MZT “Utjecaj hranidbe i liječenja životinja na zdravlje ljudi “ • Istraživač na projektu MPŠ ”Unapređenje uzgoja i prevencija onečišćenja školjaka

na OPG” Usavršavanja: • 1993. FAO training worshop: “Fish pathology and immunology”, Poland. • 1998. Workshop: “Short course in molluscs diseases”, OIE Ref.Lab. for Bivalve

Molluscs Diseases, La Tremblade, France. • 1999. Stipendija Francuske vlade u OIE Ref.Lab. for Bivalve Molluscs Diseases, La

Tremblade, France. • 2001. – Izobrazba u Institutu za eksperimentalnu zooprofilaksu, Padova, Italija


1. S. Zrnčić, F. Le Roux, D. Oraić, B. Šoštarić, F.C.J. Berthe (2001): First record of Marteilia sp. in mussels Mytilus galloprovincialis in Croatia. Diseases of Aquatic Organisms 44: 143-148.

2. D. Oraić, S. Zrnčić, B. Šoštarić, D. Bažulić, Z. Lipej (2002): Occurrence of enteric red mouth disease in rainbow trout (Oncorhynchus mykiss) on farms in Croatia. Acta veterinaria Hungarica 50(3).

3. Zrnčić, S., D. Oraić, B. Šoštarić (2003.): Cause of the mortalities of sea bass: a case report. EAFP 11th International Conference on “Diseases of Fish and Shellfish” od 21 – 26. rujna 2003., St Julians, Malta. Book of Abstracts, P-97.

4. Oraić, D., S. Zrnčić, B. Šoštarić (2003.): Lesions of possible parasitic etiology in Atlantic bluefin tuna (Thunnus thynnus). EAFP 11th International Conference on “Diseases of Fish and Shellfish” od 21 – 26. rujna 2003., St Julians, Malta. Book of Abstracts, P-105.

5. Oraić, D., S. Zrnčić (2005): An overview of health control in Croatian aquaculture. Veterinary Research Communication 29: 139-142


Gore navedeni radovi i aktivnosti, Objavljen priručnik za veterinare «Preventiva, kontrola bolesti i ocjena higijenske kakvoće riba i školjaka»



Predmet(-i) Hranidba riba u marikulturi

171

http://wos.irb.hr/CIW.cgi?612571_2637D382_612571-0&Func=Abstract&doc=1/1

http://wos.irb.hr/CIW.cgi?612571_2637D382_612571-0&Func=Abstract&doc=1/1


Nastavnik Tomislav Zvonarić

Ustanova zaposlenja

Institut za oceanografiju i ribarstvo - Split


Osobna web-stranica

www.izor.hr


Rođen u Jakšiću (Požega, Hrvatska) 5. kolovoza 1948. Maturirao (Gimnazija) u Slav. Požegi 28.06.1967.godine.Diplomirao na Tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 01.03.1972. Magistrirao na poslijediplomskom studiju iz Oceanologije u Zagrebu 1975. god. Doktorirao na Fakulteti za naravoslovje in tehnologijo, Univerza v Ljubljani na području kemijske tehnologije 29.06.1989.godine. Od 1972. do 1977. god zaposlen u Institutu Ruđer Bošković, Centar za istraživanje mora u Rovinju. Od 1977. stalno zaposlen u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. U okviru suradnje s Institutom “J. Stefan” na nuklearnom reaktoru Podgorica (Voditelj Dr. Peter Stegnar) proveo preko dvije godine na usavršavanju s područja analitike tragova teških kovina u morskoj vodi, sedimentima i biološkim materijalima (neutronska aktivacijska analiza /NAA/ i spektrometrija atomne absorpcije /AAS/). U okviru UNEP/MED POL, a u suradnji s WHO, FAO i IJS aktivni sudionik i koordinator u Projektu procjene moguće opasnosti za zdravlje rizičnih populacija zbog sadržaja toksičnog oblika žive (metil-žive) u morskoj hrani, u razdoblju 1986.-1988. god. U razdoblju od 1985 do danas voditelj i kordinator brojnih domaćih i stranih projekata vezanim uz biogeokemijski ciklus žive, te općenito onečišćenja priobalnog dijela Jadrana. Dugogodišnji član brojnih domaćih i međunarodnih kemijskih društava. U okviru nastavnih aktivnosti od 1993. do 2002. godine predavač kolegija "Analitička kemija" na zajedničkom studiju Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Instituta za oceanografiju i ribarstvo, a od 1998. god. predaje kolegij “Osnove kemijske oceanografije” na Sveučilišnom studiju Biologija i ekologija mora. Po pozivu predavao na poslijediplomskom studiju Inženjerska kemija Tehnološkog fakulteta u Splitu kolegij Kemija mora. Uz to do sada vodio jedan diplomski, 3 magistarska i 3 doktorska rada


1. Odžak,N., T.Zvonarić, Z.Kljaković-Gašpić, and A.Barić (2001). Biomonitoring of copper, cadmium, lead, zinc and chromium in the Kaštela Bay using transplanted mussels. Fresenius Environmental Bulletin, 10 (1):37-41.

2. Kljaković-Gašpić,Z., T.Zvonarić, N.Vrgoč, N.Odžak, and A.Barić (2002). Cadmium and lead in selected tissues of two commercially important fish species from the Adriatic Sea, Water Research, 36(20): 5023-5028.

3. M.Horvat, J.Kotnik, M.Logar, V.Fajon, T.Zvonarić, and N.Pirrone (2003). Speciation of mercury in surface and deep-sea waters in the Mediterranean Sea. Atmospheric Environment 37 Supplement No. 1: S93-S108.

4. Milun,V., A.Baric and T.Zvonarić (2004). Temporal and spatial distribution of chlorinated hydrocarbons in mussels from the Kastela Bay (Adriatic Sea). Fresenius Environmental Bulletin, 13 (11b): 1237-1243.

5. Z.Kljakovic-Gaspic, B.Antolić, T.Zvonaric and A.Baric (2004). Distribution of cadmium and lead in Posidonia oceanica (L) Delile from the Middle Adriatic Sea. Fresenius Environmental Bulletin, 13 (11b):1210-1215.

6. Bogner,D., I.Ujevic, T.Zvonaric and A.Baric (2004). Distribution of selected trace metals in coastal surface sediments from the Middle and South Adriatic Sea. Fresenius Environmental Bulletin, 13 (11b): 1281-1287.

7. Z.Kljakovic-Gaspic, N.Odzak, I.Ujevic, T.Zvonaric, M.Horvat and A.Baric (2005), Biomonitoring of mercury in polluted coastal area using transplanted mussels. Science of the Total Environment,.(in press)

8. V.Milun, D.Bogner, A.Baric and T.Zvonarić (2006). Distribution of polychlorinated biphenyls (PCBs) in surface sediments from the Middle and South Adriatic coastal waters. Fresenius Environmental Bulletin, 15 (No.7/8/9/10): (in press)

Radovi i ostalo što Sve gore navedeno

172




02.04. 2004. Znanstveni suradnik


Onečišćenje mora

173


Nastavnik Ante Žuljević

Ustanova zaposlenja

Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split


Osobna web-stranica

-


Od 1997. zaposlen u Laboratoriju za bentos, IOR Split. Magistrirao 2001. god. na na temi: "Pojava i širenje vrste Caulerpa taxifolia (Vahl) C. Agardh (Caulerpales, Chlorophyta) u Jadranu"; doktorirao 2005. na temi “Rod Caulerpa (Caulerpales, Chlorophyta) u Jadranskom moru. Sudjelovao na 17 kongresa i stručnih skupova od kojih večina na temu invazivnih vrsta. Od 1997. vodi projekte pračenja širenja i uklanjanja invazivnih algi roda Caulerpa. Na projektu "Jadran" uključen je na temu "Neuobičajene pojave". Član je radne skupine za invazivne alge Ministarstva zaštite okoliša RH.


1. Meinesz A., Belsher T., Thibaut T., Antolic B., Mustapha K.B., Boudouresque C.F., Chiaverini D., Cinelli F., Cottalorda J.M., Djellouli A., El Abed A., Orestano C., Grau A.M., Ivesa L., Jaklin A., Langar H., Massuti-Pascual E., Peirano A., Tunesi L., De Vaugelas J., Zavodnik N., Žuljevic A. (2001.) The introduced green alga Caulerpa taxifolia continues to spread in the Mediterranean. Biol. Invasions., 3 (2): 201-210.

2. Panayotidis P. and Žuljević A. (2001.) Sexual reproduction of the invasive green alga Caulerpa racemosa var. occidentalis in the Mediterranean Sea. Oceanol. Acta, 24 (2): 199-203.

3. Žuljević A., Thibaut T., Elloukal H. i Meinesz A. (2001.) Sea slug disperses the invasive Caulerpa taxifolia. J. Mar. Biol. Ass. U. K., 81: 343-344

4. Despalatović M., Antolić B., Grubelić I. and Zuljević A. (2002). First record of the Indo-Pacific gastropod Melibe fimbriata in the Adriatic Sea. J. Mar. Biol. Ass. U. K., 82: 923-924.

5. Žuljević A., Antolić B. i Onofri V. (2003). First record of Caulerpa racemosa (Caulerpales, Chlorophyta) in the Adriatic Sea. J. Mar. Biol. Assoc. U.K, 83: 711-712.


Objavio je 22 rada koje se dotiču problema bioraznolikosti, pojave i širenja alohtonih organizama, biološke invazije te kontrole njihovog širenja. Autor je brojnih stručnih izvještaja o pojavi i širenju alohtonih organizama u Jadranskom moru i projekata njihove kontrole. Aktivno radi na javnoj prezentaciji znanosti: objavljuje znanstveno popularne članke, održava javna predavanja i sudjeluje u izradi edukativnog materijala kao što su filmovi i internet stranice (www.fauna.hr).


20.09.2005. Viši asistent


Konzervacijska ekologija

174


4.7. Popis radilišta (nastavnih, istraživačkih i stručnih baza)

Pored nastavnih i istraživačkih institucija navedenih pod točkama 4.1. i 4.2. planirano je da studenti kao stručnu bazu mogu koristiti i privatni sektor koji posjeduje pogone za očuvanje i preradu ribe i ostalih proizvoda iz mora, mrijestilišta i uzgajališta riba i školjkaša, te tovilišta tuna u kojima se studenti mogu upoznati s tehnološkim procesima koji se primjenjuju u Hrvatskoj, kao i o utjecaju njihovih proizvodnih djelatnosti na okoliš.

Popis privatnog sektora: Pogoni za očuvanje i preradu ribe «Sardina», d.d. iz Postira, «Trenton» d.o.o. iz Splita i «Ostrea» d.o.o. iz Benkovca tijekom koje će se studenti upoznati sa svim tehnološkim procesima koje se primjenjuju kod očuvanja, prerade i konzerviranja ribe i drugih morskih organizama. Za praktičnu nastavu u ovim pogonima prilažu se suglasnosti rukovoditelja nastavnih baza, odnosno navedenih tvrtki u kojima se odvija praktična nastava te izjava o postojanju potrebne opreme i prostora za izvođenje praktične nastave sukladno studijskom programu. Praktični dio nastave u «Sardini» d.d. iz Postira će izvoditi Boris Radica, dipl. ing. pomorsko ribarske tehnologije, u «Trentonu» d.o.o. iz Splita Andrea Kuzmanić Zupan, dipl. ing. pomorsko ribarske tehnologije, a u «Ostrei» d.o.o. iz Benkovca mr Neven Bosnić, dipl. ing. pomorsko ribarske tehnologije i Miće Dimitrović, dipl. ing. prehrambene tehnologije. Praktična nastava zainteresiranim studentima će se održavati i u mrijestilištima i uzgajalištima ribe i školjkaša te u tovilištima tune, tijekom koje će se studenti upoznati s proizvodnjom žive hrane za poslijeličinačke stadije uzgajanih riba, proizvodnjom jednostaničnih algi, hranjenjem roditeljskog jata (matica), anesteziranjem matica, biopsijom matica, prikupljanjem mlađi školjkaša, nasađivanjem mlađi na uzgojne instalacije, hranjenjem tuna u uzgoju, hranjenjem lubina, komarče i ostalih uzgajanih vrsta u kavezima i utjecajem uzgajališta na okoliš., kao i na istraživačkom brodu, na kojem će studenti steći praktični uvid u način rada ehosondera, pripremu za njegov rad i zapise eho signala na papirnoj traci, podešavanju parametara i njihov utjecaj na rad ehosondera, analizu zapisa ehointegratora, određivanju dubine mora i vrste morskog dna, praktični prikaz i tumačenje ehograma na ehosonderu s kolor monitorom, planiranje uzorkovanja tijekom eho-monitoringa, planiranje trasa broda, izvođenje eho-monitoringa te kartiranje dobivenih rezultata (ehograma). Ova će se praktična nastava održavati u uzgajalištu morske ribe i školjkaša te tovilištu tune «Sardina» d.d. iz Postira, u eksperimentalnom mrijestilištu i uzgajalištu morske ribe Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, u mrijestilištu morske ribe «Maring» iz Splita te Razvojno-istraživačkom centru za marikulturu u uvali Bistrina Odjela za akvakulturu i obalni menadžment Sveučilišta u Dubrovniku, kao i na istraživačkom brodu «Bios» Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Za ovu praktičnu nastavu prilažu se suglasnosti rukovoditelja nastavnih baza u kojima se održava praktična nastava te izjave o postojanju potrebne opreme i prostora za izvođenje praktične nastave sukladno studijskom programu. Praktični dio nastave u uzgajalištu ribe i školjkaša te u tovilištu tune «Sardina» d.d. iz Postira će izvoditi diplomirani inženjeri pomorsko ribarske tehnologije Marko Domijan i Božena Bonačić Piculović, u mrijestilištu i uzgajalištu ribe Instituta za oceanograiju i ribarstvo iz Splita dr sc. Leo Grubišić, u mrijestilištu morske ribe «Maring» iz Splita, u Razvojno-istraživačkom centu u uvali Bistrina Odjela za akvakulturu i obalni menadžment Sveučilišta u Dubrovniku doc. dr. sc. Branko Glamuzina i suradnici, a na istraživačkom brodu «Bios» Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita doc. dr sc. Alen Soldo i doc. dr. sc. Nedo Vrgoč.

175


4.8. Optimalan broj studenata

Optimalan broj studenata koji se mogu upisati na predloženi studij je do pet (5) po akademskoj godini za svako od sveučilišta koji sudjeluju u organiziranju studija.

4.9. Procjena troškova studija po studentu

Procijenjeno je da bi ukupni troškovi tijekom doktorskog studija iznosili oko 100.000,00 kn po studentu. U troškove studija nisu uključeni troškovi osobnih dohodaka, putovanja i sl.

4.10. Financiranje doktorskog programa

Procjenjujemo da će znanstvene novake u sustavu financiranja MZOŠ financirati navedeno Ministarstvo i institucija u kojoj se novak obrazuje kroz uključivanje u projekte. Za part-time studente (iz inozemstva, zaposlenike različitih tvrtki), troškovi studiranja trebaju biti osigurani iz drugih izvora (razne stipendije ili financiranje tvrtke koja kandidate šalje na školovanje) koji moraju biti predočeni prije upisa studenta na predloženi studij.

4.11. Kvaliteta doktorskog programa

Kvaliteta doktorskog studija pratila bi se:

• Evaluacijom putem studentskih anketa

• Praćenjem realizacije ciljeva doktorskog programa (stjecanje kompetencija)

• Institucijskim mehanizmi za unapređenje kvalitete doktorskog programa (samoevaluacijski postupci, istraživanje uspješnosti provođenja programa, indikatori uspješnosti).

• Razgovorima i intervjuima sa završenim studentima, što bi zasigurno bio jedan od važnijih korektiva za ocjenu programa i njegovo unaprijeđenje.

176


5. Ostale napomene

Studij je izrazito multidisciplinaran, no kako prema postojećim zakonskim odredbama koje tretiraju znanost i visoko obrazovanje ne postoji mogućnost da ga se na taj način i razvrsta, to smo ga razvrstali u područje prirodnih znanosti polje biologija čemu je po svome sadržaju najbliži.

177