nezaposlenost i inflacija

U ovom seminarskom radu obradili smo temu bdquoNezaposlenost i inflacija u ekonomskoj analizildquo Da bi bolje shvatili ovu temu seminarski rad smo podijelili na dijelove u kojem smo se svake od ovih cjelina dotakli na što je moguće bolji način Svjesni smo da je u svijetu puno nezaposlenih i da se ona konstantno povećava a to nije želja niti jedne privrede niti društva već svi teže boljim rezultatima odnosno što manjoj nezaposlenosti a punom kapacitetu zaposlenosti Koliko je to ostvarljivo i kako se nezaposlenost prikazuje izračunava i njen značaj su neke od tačaka koje smo obradili u prvom dijelu našeg seminarskog rada

Drugi dio seminarskog rada smo posvetili inflaciji te inflatornim kretanjima te antiinflacijskim mjerama Svako od nas se susreo s pojmom inflacije međutim koliko mi ustvari poznajemo inflaciju Inflacija najkraće rečeno predstavlja smanjenje kupovne snage novca ali to nije samo jedna njena odlika već ih ima znatno više Sam pojam inflacije smo obradili na način da smo koristeći različitu literaturu došli do konstantnog zaključka koji je itekako prihvatljiv

Inflacija i nezaposlenost su jedne od dvije najbitnije stavke svake ekonomije jer upravo svaka ekonomija teži da ove stavke budu što manje odnosno primjerne a to znači što manja nezaposlenost i što manja inflacijska stopa Upravo su ove dvije tačke itekako važne za ekonomsku analizu jer pomjeranje i promjene ovih stavki imaju odraz na cjelokupnu ekonomiju Sam razvoj ekonomije zavisi od ovih stavki

U dijelovima ovog seminarskog rada objasnili smo pojam uticaj i mjerenje nezaposlenosti Znamo da se nezaposlenost tumači na više načina pa smo se osvrnuli na ekonomsko tumačenje nezaposlenosti Dalje smo razradili pojam i historijski razvoj te tipove inflacije Znamo da inflacija mora imati određene posljedice što je i prikazano pomoću Phillipsove krive Da bi se spriječile posljedice inflacije može se vršiti kontrola i koristiti određene antiinflacijske mjere koje će uništiti ili bar smanjiti negativan uticaj inflacije na dalji privredni razvoj

1 TEORIJSKE OSNOVE NEZAPOSLENOSTI Kao što je opšte poznato nezaposlenost spada u osnovne probleme ekonomskog

života Visoka nezaposlenost je izraz neiskorištenih resursa privrede sa svim negativnim posljedicama na ukupnu ekonomsku aktivnost nacije ali i života pojedinca i njegove porodice Iako se čini da najdublje krize nisu više velika prijetnja naprednim tržišnim ekonomijama masovna nezaposlenost nastavlja mučiti suvremenu mješovitu ekonomiju1

Doista u industrijaliziranom je svijetu broj nezaposlenih radnika godine 1993 dosegao rekordnu razinu i iznosio 34 milijuna Kako mogu biti nezaposleni milijuni ljudi kad treba obaviti tako mnogo posla Koja pogreška u savremenoj mješovitoj ekonomiji prisiljava tako mnogo onih koji žele raditi da budu nezaposleni Bi li države trebale poduzeti korake da iskorijene patnje nezaposlenosti Ili kao što neki dokazuju smanjuju li visoke potpore nezaposlenima poticaj da rade i završava li to sve većom stopom nezaposlenosti Ta se pitanja stalno nameću svaki put kad se stopa nezaposlenosti poveća

21 Okunov zakon

Povećanje je stope nezaposlenosti najbolnija posljedica bilo koje recesije Kada se proizvodnja smanjuje poduzeća trebaju manje rada Stoga se u najam ne uzimaju novi i otpuštaju postojeći radnici Proizlazi da se nezaposlenost obično kreće zajedno s proizvodnjom Tačna priroda veze koju je prvi identificirao Arthur Okun poznata je sada kao Okunov zakon Okunov zakon izriče da se na svaka 2 posto smanjenja GDP-a u odnosu na potencijalni GDP stopa nezaposlenosti poveća 1 postotni poen Na primjer kad GDP započne sa 100 posto svog potencijala i padne na 98 posto potencijala - stopa se nezaposlenosti poveća za 1 postotni poen pretpostavite sa 6 na 7 posto 2

Grafikon 1 Ilustrirani Okunov zakon 1955-1993

Izvor Paul A Samuelson i William D Nordhaus bdquoEkonomijaldquo 15 Izdanje Mate doo Zagreb 1994 str 559str

1 Smailbegović S bdquo Makroekonomija i makroekonomsko okruženjeldquo Mostar 2004 str 2972 Paul A Samuelson i William D Nordhaus bdquoEkonomijaldquo 15 Izdanje Mate doo Zagreb 1994 str 559

Dvije crte prikazuju odstupanje proizvodnje i nezaposlenosti Raskorak proizvodnje je postotno odstupanje GDP-a od potencijalnog GDP-a Raskorak nezaposlenosti je odstupanje stope nezaposlenosti od prirodne stope nezaposlenosti u postotnim poenima

22 Utjecaj nezaposlenosti

Visoka je nezaposlenost i ekonomski društveni problem Kao ekonomski problem ona je rasipanje dragocjenih sredstava Kao društveni problem ona je izvor goleme patnje jer se nezaposleni radnici muče sa smanjenim dohodcima Tijekom razdoblja visoke nezaposlenosti ekonomska se tegoba prenosi i štetno djeluje na osjećaje ljudi i živote obitelji

221 Ekonomski utjecaj

Kada se stopa nezaposlenosti povećava ekonomija u biti gubi sva dobra i usluge koje bi nezaposleni radnici mogli proizvesti Tijekom je recesija tako kao da se velike količine automobila stanova odjeće i drugih dobara baci u ocean Visoka nezaposlenost utječe na smanjenje BDP-a Znači tom prilikom ne koristimo resurse koliko je to moguće tako da nismo u prilici proizvesti dobra i usluge koji će omogućiti ljudima da prežive i uživaju Koliki su rastrošni rezultati zbog visoke nezaposlenosti Koliki su oportunitetni troškovi recesija Tabela 1 daje izračun koliko se stvarna proizvodnja razlikovala od potencijalne proizvodnje tijekom glavnih razdoblja visoke nezaposlenosti u zadnjih pola stoljeća Najveći se ekonomski gubitak zbio tijekom Velike krize No i u ustajalim je 1970-im i 1980-im izgubljeno više od trilijun dolara proizvodnje

Gubitci tijekom razdoblja visoke nezaposlenosti najveći su dokumentirani gubitci u suvremenoj ekonomiji Oni su mnogo puta veći od ocijenjenih neefikasnosti od mikroekonomskog gubitka koji je posljedica monopola ili gubitka koji uzrokuju carine i kvote 3

Tabela 1 Ekonomski troškovi u razdobljima visoke nezaposlenostiProsječna stopa

Stopa nezaposlenosti

Izgubljeni GDP(1978 G)

Kao postotak GDP-a tjekom

razdoblja

Velika kriza (1930-1939) 182 2850 385Spore pedesete

(1954-1960) 52 46 03Ustajale

sedamdesete i osamdesete

(1975-1984)

77 1354 36

Izvor PSamuelson WDNordhaus opcit str 559

Tri velika razdoblja visoke nezaposlenosti od 1929 godine su Velika kriza spore pedesete i ustajalo razdoblje od 1975 do 1984 godine Prethodno prikazana izgubljena

3 Paul A Samuelson i William D Nordhaus bdquoEkonomijaldquoopcit str 559 i 560

proizvodnja izračunata je kao kumulativna razlika između potencijalnog i stvarnog GDP-a Zapazite da su gubitci tijekom Velike krize u odnosu na GDP bili veći više od 10 puta od gubitaka u novijim razdobljima sporog rasta (Izvor Ocjene autora na temelju službenih podataka za GDP i nezaposlenost)

222 Društveni utjecaj

Ekonomski su troškovi nezaposlenosti sigurno veliki No i trošak je društva golem Niti jedan novčani iznos ne može prikladno izraziti ljudski i psihološki danak stalne nedobrovoljne nezaposlenosti Osobna se tragedija nezaposlenosti stalno dokazuje Možemo čitati o ispraznosti traganja za poslom u San Franciscu tijekom Velike krize

Ustajao sam u pet sati ujutro i srljao prema luci Izvan bi pristupa Spreckles Sugar rafineriji bilo tisuće ljudi Prokleto dobro znate da ima samo tri ili četiri radna mjesta Mladić bi izišao sa dva mala Pinkertonova policajca raquoTrebam dva jaka mladića za brigadu Dva mladića da idu u rupulaquo Tisuće bi se ljudi borilo poput čopora aljaskih pasa da se probiju Probila bi se samo četvorica od nas

Ili možemo čuti uspomenu nezaposlenog građevinskog radnika Zvao sam krovopkrivačke brigade i one me nisu trebale jer su već imale ljude koji su

za njih radili pet ili šest godina Nije bilo tako mnogo povoljnih prilika Za većinu ste od njih morali imati fakultetsko obrazovanje Ja sam tražio bilo šta od pranja automobila do bilo čega Pa šta ste činili čitav dan Bili ste kući i sjedili I počeli ste se razočaravati sjedeći kod kuće Svatko je u kućanstvu počeo gubiti živce Započeli su se prepirati oko glupih stvari jer su čitavo vrijeme svi strpani u taj prostor Time je smlavljena čitava obitelj

Iznenadili bi se kad takva iskustva ne bi ostavila ožiljke Studije o javnom zdravstvu pokazuju da je nezaposlenost dovodila do narušavanja i fizičkog i psihičkog zdravlja većeg broja srčanih oboljenja alkoholizma i suicida Vodeći stručnjak na tom području dr M Harvey Brunner procjenjuje da bi 1 postotni poen povećanja stope nezaposlenosti tijekom 6 godina doveo do 37000 prijevremenih smrti u Sjedinjenim Državama Psihološke studije pokazuju da je otpuštanje s posla općenito traumatično kao smrt bliskog prijatelja ili neuspjeh u školi

23 Mjerenje nezaposlenosti

Promjene su stope nezaposlenosti svaki mjesec u naslovima novina Šta stoji iza tih brojeva Podaci su o radu i nezaposlenosti među najbrižljivije oblikovanim i najsveobuhvatnijim ekonomskim podacima koji se u državi prikupljaju Podaci se prikup-ljaju mjesečno postupkom koji je poznat kao slučajno uzorkovanje stanovništva 4

Ponuda rada - radna snaga je ukupan broj radnika koji hoće da zarade dohodak Broj zaposlenih radnika plus oni koji mogu da rade ali s obzirom da ne mogu da nađu posao su nezaposleni Dakle zaposleni su stanovništvo koje obavlja bilo koji plaćen posao kao i oni koji imaju zaposlenje ali su odsutni sa posla zbog bolesti štrajkova praznika i slično Nezaposleni su skupina stanovništva koje nije zaposleno ali aktivno traži posao ili čekaju da se vrate na posao Da bi se uračunala kao nezaposlena osoba mora učiniti više od jednostavnog razmišljanja o poslu ili na primjer razmatranja mogućnosti da snimi film ili bude rock zvijezda Osoba mora navesti specifične napore (poput posjećivanja mjesnih

poduzeća ili odgovaranja na oglase) da traži posao Izvan radne snage je onaj dio stanovništva koje se školuje održava kuću koje je u mirovini koje je suviše bolesno da bi moglo raditi ili jednostavno one koji ne traže posao5

24 Ekonomsko tumačenje nezaposlenosti

Pri razvrstavanju strukture tržišta rada ekonomisti identificiraju tri različite vrste nezaposlenosti frikcijsku strukturnu i cikličku

Frikcijska nezaposlenost se javlja zbog neprestanog kretanja pučanstva između područja i zaposlenja ili kroz različite stadije životnog ciklusa Čak i kad bi ekonomija imala punu zaposlenost uvijek bi postojalo neko kolebanje dok diplomirani studenti traže zaposlenje ili dok se žene nakon poroda vračaju u radnu snagu Zbog toga što se frikcijsko nezaposleni radnici često kreću između zaposlenja ili traže bolja radna mjesta često se misli da su oni dobrovoljno nezaposleni6 Proizvodne mogućnosti društva tada su potpuno iskorištene i nezaposlenost je ne minimumu frikcione nezaposlenosti-privremeno su nezaposleni samo oni radnici koji prelaze sa jednog na drugi posao (oko5-6 ukupne radne snage) Održavanje zaposlenosti na ovom frikcionom minimumu vezuje se i za ne-ubrzavanje inflacije7

Strukturna nezaposlenost označava nepodudarnost između ponude i potražnje za radnicima Nepodudarnosti se mogu javiti zbog toga što potražnja za jednom vrstom rada raste dok se potražnja za drugom vrstom rada smanjuje u uvjetima kada se ponude rada ne mogu brzo prilagođavati Često vidimo strukturne neusklađenosti po zanimanjima ili područjima kad određeni sektori rastu dok se drugi smanjuju8 Dakle na kratak rok kapital je fiksan i to je gornja granica ponude rada koju jedna privreda može apsorbovati na kratak rok Ukoliko raspoloživa ponuda rada nadmaši ovu granicu tada se javlja strukturna nezaposlenost koja se može umanjiti ili otkloniti a) promjenama u strukturi ili veličini kapitala b) promjenama kvaliteta ponude rada koja se razlikuje od kvalitete tražnje za radom i kroz obrazovanje kvalifikacijeprekvalifikacije i prostorno realociranje9

Ciklička nezaposlenost postoji kada je sveukupna potražnja za radom niska Kad se

smanjuju potrošnja i proizvodnja nezaposlenost se praktički svugdje povećava Razlikovanje između cikličke i drugih vrsta nezaposlenosti ekonomistima pomaže da utvrde općenito zdravstveno stanje tržišta rada Visoke se razine frikcijske ili strukturne nezaposlenosti mogu javiti čak i kada je sveukupno tržište rada u ravnoteži na primjer kada je kolebanje veliko ili kada su prostorne neuravnoteženosti velike Ciklička se nezaposlenost javlja tijekom recesija kada se zaposlenost smanjuje zbog neravnoteže između agregatne ponude i agregatne potražnje10

241 Mikroekonomske osnove nezaposlenosti

5 Alibašić H i Jakšić M bdquoMakroekonomska analizaldquo Brčko 2005 str346 6 Paul A Samuelson i William D Nordhaus bdquoEkonomijaldquoopcit str 5627 IBD str 3468 IBD str 5629 IBD str 34610 IBD str 562

Uzroci nezaposlenosti u tržišnim ekonomijama često su predmet suprotstavljenih gledanja na ovaj problem Teoretski posmatrajući ekonomija uči da cijene padaju ili rastu u cilju ˝Čišćenja tržišta˝ U tim okolnostima kupci su spremni da kupe ono što su prodavci spremni da prodaju Međutim postoje uzroci koji remete funkcionisanje konkurencije na tržištu rada Imajući u vidu prirodu najamnina moguće je uočiti uzroke ovog problema Ekonomisti u rješavanju ovog pitanja traže odgovor i sa područja mikroekonomskog obuhvata ovog problema nastojeći da razumiju postojanje nezaposlenosti Iako nema univerzalno prihvaćenog objašnjenja mnogobrojne analize ukazuju na sličan zaključak da je to nefleksibilnost najamnina

242 Dobrovoljna i nedobrovoljna nezaposlenost

Dobrovoljna nezaposlenost Postojanje dobrovoljne nezaposlenosti ističe važno stajalište o nezaposlenosti Ono je da ekonomija doista može poslovati u vrhu efikasnosti premda pri tome stvara određeni broj nezaposlenih Dobrovoljno nezaposleni radnici možda više vole dokolicu ili druge aktivnosti nego radna mjesta uz tekuću nadnicu Ili su možda frikcijsko nezaposleni dok prelaze iz koledža na svoje prvo radno mjesto Ili su možda niskoproduktivni radnici koji više vole dokolicu ili socijalnu skrb ili osiguranje za neza-poslenost nisko plaćenog rada lma bezbroj razloga zašto ljudi mogu dobrovoljno izabrati da ne rade za tekuću nadnicu No neki se između njih prema službenoj statistici mogu registrirati kao nezaposleniVažno je uočiti da dobrovoljna nezaposlenost može biti ekonomski efikasna premda filozofi i političari nariču zbog činjenice da svatko ne može dobiti visoko plaćeno radno mjesto Baš kao što tvornica treba rezervne dijelove u slučaju kada prestane raditi kritični dio postrojenja možda ekonomija treba rezervne nezaposlene radnike koji žele raditi odmah kada se pojavi kritično slobodno radno mjesto Ovaj primjer pokazuje složenu suvremenu ekonomiju koja poslujući u vrhu svoje produktivnosti može uzrokovati nezaposlenost

Lijevi crtež na Grafikonu 2 (a) predočava uobičajen oblik konkurencijske ponude i potražnje s tržišnom ravnotežom u točki E i nadnicom W U konkurencijskoj ravnoteži u ravnoteži u kojoj se čiste tržišta poduzeća dobrovoljno uzimaju u najam sve kvalificirane radnike koji su voljni raditi za tržišnu nadnicu Broj se zaposlenih predočava crtom AE Neki bi članovi radne snage predočeni odreskom EF željeli raditi ali samo pri višoj nadnici Nezaposleni su radnici predočeni odsječkom EF dobrovoljno nezaposleni jer neće da rade za tržišnu nadnicu 11

Grafikon 2 Fleksibilnost nadnica

11 Paul A Samuelson i William D Nordhaus bdquoEkonomijaldquoopcit str 565

Izvor Paul A Samuelson i William D Nordhaus bdquoEkonomijaldquo opcit str 565

Moguće je opisati različite vrste nezaposlenosti uz pomoć mikroekonomskog okvira ponude i potražnje U slučaju (a) nadnice se gibaju gore dolje da bi se rasčistilo tržište rada Ne postoji nikad nikakva prisilna nezaposlenost Drugi dio (b) pokazuje što se događa ako se nadnice ne prilagođavaju radi rasčišćavaja tržišta rada Uz previsoke nadnice na tački W JH radnici su zaposleni ali HG radnici su prislino nezaposleni

Nedobrovoljna nezaposlenost Iskustvo mnogih nezaposlenih radnika ne možemo jednostavno uskladiti s lijepom klasičnom teorijom dobrovoljne nezaposlenosti Keyns je objasnio zašto povremeno vidimo redove nedobrovoljno nezaposlenih razdoblja u kojima kvalificirani radnici ne mogu dobiti posao uz tekuće nadnice Ključ je njegovu pristupu opažanje da se nadnice ne prilagodavaju da očiste tržišta rada Umjesto toga nadnice slabo reagiraju na ekonomske šokove Ako se nadnice ne kreću tako da čiste tržišta može se pojaviti neusklađenost između onih koji traže posao i slobodnih radnih mjesta Ta neusklađenost može dovesti do modela nezaposlenosti koji danas vidimo Kako nefleksibilne nadnice dovode do nedobrovoljne nezaposlenosti možemo razumjeti pomoću analize tržišta rada koje se ne čisti Ono je prikazano na grafikonu 2 (b) Taj primjer pretpostavlja da se na tragu ekonomske poremetnje tržišta rada zatiču sa suviše visokom nadnicom Cijena rada je u W a neravnotežna nadnica ili nadnica koja čisti tržište W Kada je nadnica previsoka više kvalificiranih radnika traži posao nego što ima radnih mjesta koje radnici traže Broj je radnika koji su spremni raditi za nadnicu W u točki G na krivulji ponude No kao što pokazuje krivulja potražnje poduzeća žele uzeti u najam samo H radnika Budući da je nadnica veća od nadnice koja čisti tržište postoji višak radnika Za nezaposlene se radnike predočene isprekidanom crtom HG kaže da su nedobrovoljno nezaposleni što znači da su oni kvalificirani radnici koji žele raditi za prevladavajuću nadnicu ali ne mogu naći posao Kad postoji višak radnika poduzeće će racionirati radna mjesta postavljajući oštrije zahtjeve za stručnu spremu i uzimajući najkvalificiranije i najiskusnije radnike

Obrnut se slučaj javlja kada je nadnica niža od nadnice koja čisti tržište Tu u ekonomiji u kojoj nedostaje radne snage poslodavci ne mogu naći dovoljno radnika da bi popunili postojeća prazna radna mjesta Poduzeća na prozore stavljaju natpise raquoTraže se radnicilaquo oglašavaju u novinama i čak regrutiraju ljude iz drugih gradova12

Izvori nefleksibilnosti Teorija nedobrovoljne nezaposlenosti pretpostavlja da su nadnice neefikasne No to nameće još jedno pitanje Zašto se nadnice ne povećavaju ili smanjuju tako da očiste tržište Zašto tržišta rada nisu poput akcijskih tržišta za žitarice kukuruz i obične dionice Ta su pitanja medu najdubljim neriješenim zagonetkama suvremene ekonomike Malo bi ekonomista danas dokazivalo da se nadnice mijenjaju tako brzo da iskorijeni nestašice i viškove rada No nitko ipak potpuno ne razumije razloge za sporo reagiranje nadnica i plaća Stoga ne možemo dati više od približne procjene izvora nefleksibilnosti nadnica

Na primjer banka može imati 15 različitih kategorija osoblja tri razreda tajnica dva razreda blagajnika i tako dalje Svake će godine menedžeri banke odlučiti koliko će se povećati plaće i nadnice - pretpostavite prosječno 5 posto za 1996 godinu Katkada će se naknada za svaku kategoriju povećati toliko posto Katkada poduzeće može odlučiti da nekoj kategoriji poveća plaću više ili manje od prosječnog povećanja Kada je postupak kojim se određuju nadnice i plaće zadan za velike prilagodbe ima malo prostora kad poduzeće utvrdi

nestašice ili prezasićenosti na posebnom području Osim u krajnjim slučajevima poduzeće će nastojati prilagoditi minimalne kvalifikacije koje se zahtijevaju za radno mjesto a ne svoje nadnice kad utvrdi da tržište rada nije u ravnoteži Za sindikalizirana su tržišta rada modeli nadnica čak i krući Nadnični se razredi obično određuju za ugovorena razdoblja od tri godine Nadnice se tijekom tog razdoblja na posebnim područjima ne prilagođavaju prekomjernoj ponudi ih potrošnji Štoviše sindikalizirani radnici rijetko prihvaćaju sniženje nadnica čak i onda kad su mnogi radnici učlanjeni u sindikat nezaposlenih13

243 Prirodna stopa nezaposlenosti

Prirodna stopa nezaposlenosti predstavlja takvu stopu pri kojoj se tržišta rada i proizvoda nalaze u ravnoteži Puna zaposlenost ne znači 100 zaposlenosti radnog kontigenta i podrazumijeva se postojanje jedne prirodne stope nezaposlenosti a ta se situacija izjednačava sa punom zaposlenošću Visina te stope nije tačno utvrđena ali se u literaturi susreće shvatanje da je to interval koji se kreće oko 47 do 5 radne snage (DonrbuschFischef) SamuelsonNordhaus navode da se mnogi ekonomisti opredjeljuju za prirodnu stopu od 6 Tzv prirodna stopa nezaposlenosti znači da ne postoji ciklička nezaposlenost dok postoji frikciona i strukturna nezaposlenost Puna zaposlenost ne znači da privreda uspijeva realizovati svoj potencijalni proizvod odnosno da je na nivou prirodne stope nezaposlenosti što istovremeno ne znači da je ta stopa stalna veličina i imuna na uticaje institucionalnih i demografskih faktora Prirodnu stopu nezaposlenosti mogli bi definisati kao onu stopu na kojoj se uzlazni i silazni uticaji na inflatorna pomjeranja cijena i najamnina nalaze u ravnoteži Na nivou prirodne stope nezaposlenosti inflacija jc stabilna odnosno nema tendencija ubrzavanja ili opadanja cijena

U današnjim privredama prirodna stopa predstavlja najviši nivo zaposlenosti koji se može podržati a koji odgovara nacionalnom potencijalnom proizvodu Dva su faktora od značaja za analizu prirodne stope nezaposlenosti prije svega ona predstavlja stvarni broj nezaposlenih u privredi pune zaposlenosti (nije 0) Privrede su danas podložne mobilnosti i raznolikosti ukusa potrošača promjenama ponude i tražnje velike količine roba pa prema tome uvijek postoji frikciona i strukturna nezaposlenost Tako je u SAD 2-3 radne snage nova radna snaga koja prvi put traži posao kao i povratnici na posao a oko 1 su nezaposleni radnici koji su napustili posao 14

Prema ovome u 80-tim godinama 3-4 radne snage je bilo nezaposleno iako ni jedan od njih nije izgubio posao Druga karakteristika prirodne stope nezaposlenosti je njena uska veza sa inflacijom Izvjesno je da svaka ekonomija teži niskoj stopi nezaposlenosti ali ne znači da ova stopa nezaposlenosti može slobodno i bez rizika da se spušta ispod prirodne stope (na 2 ili 3) Zašto Odgovor je istovremeno i jednostavan i kompleksan Jednostavan je zato što ja pojavno prepoznatljiv složen jer je inflacija poseban ekonomski fenomen Niske stope nezaposlenosti niža od prirodne stope prouzrokovale bi inflaciju od 10 15 ili 20 godišnje Zbog toga je prirodna stopa nezaposlenosti najniža koja privreda može da podnosi bez stvaranja većih neizvjesnosti u odnosu na nivo inflacije

Drugačije rečeno prirodna stopa je zlatna sredina između suviše niskog i suviše visokog nivoa nezaposlenosti odnosno takvog nivoa koji ne povećava previše stopu inflacije bez obzira na ponašanje tražnja ili ponude na tržištu rada Radi se dakle o pragu nezaposlenosti ispod koga pritisak na tržištu rada i dobara teži da podigne najamnine i cijene što viša i što brže Savremene privrede su pod permanentnim pritiskom i neizvjesnosti zbog

13 Paul A Samuelson i William D Nordhaus bdquoEkonomijaldquoopcit str 56614 Smailbegović S bdquo Makroekonomija i makroekonomsko okruženjeldquo op cit str300

napora koji se ulažu u borbu protiv inflacije Zbog toga zvanični kreatori ekonomske politike ne poduzimaju korake u pravcu korištenja stopa iznad potencijalnog GDP-a što bi vodilo stopi nezaposlenosti ispod prirodne stope nezaposlenosti i generisalo inflaciju15

3 INFLACIJA

Osnovna karakteristika današnje inflacije je njena univerzalnost trajnost i moć brzog prenošenja i širenja U ekonomskoj teoriji uopšte nema pitanja koje je tako široko obrađivano kao problem inflacije Brojnost radova je posljedica sigurne prvorazredne aktuelnosti problematike ali i dokaz da ne postoji opšteprihvaćena bdquoopšta teorija inflacijeldquo koja bi zadovoljila i dala najveći broj odgovora na složene fenomene inflacionog poremećaja a istovremeno nosiocu ekonomske politike dala dovoljno sigurnih indikatora za vođenje efikasne politike stabilizacije Posebno u socijalističkim zemljama nije još izrađen konzistentan teorijski koncept inflacije16

31 Pojam inflacije

15 Smailbegović S bdquo Makroekonomija i makroekonomsko okruženjeldquo op cit str30116 Komazec S Ristić Ž bdquoMakroekonomijaldquo Beograd 2009 str 215

Inflacija je vrlo složena ekonomska kategorija problem koji danas opterećuje gotovo sve zemlje svijeta i istovremeno problem koji je u ekonomskoj literaturi još uvijek nedovoljno shvaćen Fenomen inflacije postao je predmet vrlo važnih studija i rasprava koje nas obavještavaju o pojmu uzrocima i posljedicama ove ekonomske kategorije No teoretičari kako buržoaske tako i socijalističke ekonomije nisu suglasni u pogledu karaktera i definisanja inflacije Jedni smatraju da je inflacija svako povećanje opticaja novca bez obzira na to da li je ono izazvalo pomjeranje cijena ili ne Drugi zastupaju stajalište da ona obavezno izaziva skok cijena kao posljedicu neodmjerene monetarno-kreditne emisije U novije vrijeme ona se često objašnjava nesrazmjernim porastom nadnica i plaća Nerijetko se tretira kao posljedica ponude i potražnje itd

Nobelovac Paul A Samuelson definira inflaciju na slijedeći način bdquoPod inflacijom podrazumijevamo period općeg rasta cijena roba i faktora proizvodnje ndash rastu cijene kruha automobila šišanja rastu najamnine rente itd Jasno je da ova definicija nije potpuna Uzroci inflacije se uopšte ne navode Funkcionisanje savremene tržišne ekonomije nije moguće shvatiti bez odgovarajućeg uključivanja u analizu i cjenovnog aspekta Ako uzmemo u obzir da je posljednih decenija rast cijena postao ozbiljan problem koji može ugroziti i koji remeti optimalne odnose makroekonomskih agregata svaka makroekonomska politika zasnovana na teoretskim analizama u situaciji je da se koncentriše na problematiku cijena i inflacije Čak u recesionim uslovima kada se značajno umanjuju output i zaposlenost a raste nezaposlenost ukupni nivo cijena pokazuje tendenciju rasta Zbog toga ćemo posvetiti pažnju problemima agregatnog nivoa cijena i inflacije Pokušat ćemo odgovoriti na pitanje zašto u uslovima visoke nezaposlenosti cijene pokazuju trend rasta zašto se javlja strah od visoke inflacije i koje mjere se moraju preduzimati protiv rasta inflacije te zašto se stvaraoci ekonomske politike prije odlučuju za višu stopu nezaposlenosti nego za nižu stopu inflacije pa se toleriše i visoka nezaposlenost samo da bi se izbjegla inflacija U tom smislu razmatranja će se baviti definicijom mjerenjem i troškovima inflacije kao i ostalim odrednicama ovog ekonomskog fenomena tako je inflacija u svakodnevnom životu često upotrebljavan izraz njen pojam često nije jasan pa je potrebno dati bar neku opštu formulaciju inflacije Može se reći da se inflacija pojavljuje kada opšti nivo cijena počinje da raste pa se kaže da je to opšti porast cijena Stopa inflacije formuliše se kao stopa promjena nivoa cijena mjereno indeksom potrošačkih cijena CPI 17

Stopa inflacije (godina t) = nivo cijenau godini tminusnivo cijenau godini tminus1

nivo cijena(godinatminus1) 100

Trendovi rasta prosječnog nivoa cijena izražavaju se inflacijom odnosno inflacija izražava postotak promjene nivoa cijena i to putem indeksa cijena Pojava suprotna od inflacije je deflacija Ona znači opadanje nivoa cijena a dezinflacija podrazumijeva opadanje stope inflacije Indeks cijena mjeri se prosjekom individualnih cijena Indeksi cijena su CPI bdquoindeks potrošačkih cijena i PPI bdquoindeks proizvođačkih cijena i GDP deflator Indeks potrošačkih cijena koristi se najčešće kao pokazatelj inflacije i to prije svega kao bdquokorpe potrošačkih proizvoda i usluga na tržištu18

32 Historijski razvoj

17 Smailbegović S bdquo Makroekonomija i makroekonomsko okruženjeldquo op cit str30418 IBD str304

Inflacioni procesi historijski gledano javljaju se vrlo rano Tako su nedavno na primjer turski arheolozi koji su vršili iskopavanja starog grčko-rimskog naselja Afrodizijas otkrili preko 300 ispisanih kamenih pločica iz kojih su utvrdili da je još rimski imperator Dioklecijan 301 godine nove ere izdao naredbu o zamrzavanju cijena kako bi spriječio širenje inflacije Na pločama se naime nalazio spisak proizvoda koji se moraju prodavati po fiksnim cijenama Veliko obezvrjeđivanje novca zahvata Europu u XVI stoljeću Tada je kao posljedica kolonijalnih osvajanja počelo u Španjolsku Portugal i Nizozemsku masovno pritjecanje zlata Od njega se kovao novac kojim su se kupovali razni proizvodi i usluge Budući da je proizvodnja u to vrijeme još uvijek bila na niskom nivou to je neminovno porast cijena uspostavljao ravnotežu između dodatne potražnje i nedovoljne ponude Sljedeći bitan slučaj je zabilježen u XVII stoljeću kada je John Law škotski bankar dobivši dozvolu za otvaranje emisione banke donio odluku da nije ni potrebna konvertibilnost novčanica U tom smislu je emitirao novac u velikim količinama za pokriće troškova kraljevske kuće i pothvata za eksploataciju područja u Sjevernoj Americi

Međutim tek dvadeseto stoljeće nazivamo stoljećem inflacije Velike ratne inflacije katastrofalnih razmjera javljaju se za vrijeme i poslije Prvog svjetskog rata u Njemačkoj Austriji Mađarskoj Poljskoj Rusiji itd Inflacija u Njemačkoj po svojim razmjerama bila je najzapaženija Za financiranje rata povećan je od godine 1914 do 1918 novčani opticaj sa 29 milijardi maraka na 221 milijardu Da bi se nadoknadila šteta ratnog pustošenja krajem rata trebalo je osigurati ogromna financijska sredstva Sredstva za tu svrhu dobivana su daljnjim povećanjem novčanog opticaja što je nesumnjivo izazvalo i dalji porast cijena Cijene na malo pa kroz to i troškovi života stalno su rasli Koncem decembra 1923 godine u Berlinu je na primjer jedan kilogram kruha koštao 428 milijardi papirnatih maraka jedan kilogram maslaca 5600 milijardi dnevna štampa 200 tramvajska karta 150 a poštanska marka 100 milijardi papirnatih maraka No tek od početka pedesetih godina XX stoljeća inflacija dobija globalni karakter Javlja se u svim zemljama kako nerazvijenim tako i u razvijenim Prodire jednako i u socijalističke kao i u kapitalističke zemlje19

4 TIPOVI (VRSTE) INFLACIJE

Inflacije se mogu podijeliti (klasificirati) po različitim kriterijima kao što su slijedeći kriteriji1) uzrok nastanka inflacije2) intenzitet inflacije3) vrijeme trajanja inflacije4) porijeklo inflacije5) posljedice inflacije6) uticaj na cijene7) prema namjeri države itd

Prema uzroku nastanka inflacije obično se inflacije klasificiraju naa) inflaciju tražnje

19 Alijagić M Lazibat T Knego N Konjhodžić H bdquoMonetarna ekonomijaldquo Ekonomski i Pravni fakultet u Bihaću 2004 Str266

b) troškovnu inflacijuc) strukturnu inflaciju

Moguća podjela je i ovaa) inflacija efektivne novčane tražnjeb) inflacije zbog nesrazmjerne raspodjele nacionalnog dohotkac) inflacija izazvana smanjivanjem robnih fondovad) inflacija zbog nepovoljnog platnog bilansa zemlje

41 Inflacije prema intenzitetu djelovanja

Prema intenzitetu inflacije gdje je bitna brzina inflatornog procesa i stepen obezvrijeđenja novca imamo slijedeće vrste inflacijea) latentne ili potencijalne inflacije (ili umjerene inflacije)b) srednje inflacijec) galopirajuće ili hiperinflacije (superinflacije ili katastrofalne inflacije)20

411 Umjerena inflacija

Cijene koje rastu sporo i predvidivo karakteriziraju umjerenu inflaciju Možemo je definirati kao jednobrojčane godišnje stope inflacije Kada su cijene relativno stabilne stanovništvo ima povjerenje u novac Ono je voljno držati novac jer će on vrijediti gotovo jednako za mjesec ili godinu koliko i danas Ljudi su spremni potpisivati dugoročne ugovore u novčanim terminima jer su uvjereni da cijene i troškovi dobara što će ih oni kupovati i prodavati neće znatno odstupati od onoga što oni zamišljaju

412 Galopirajuća inflacija

Dvocifrena ili trocifrena inflacija u rasponu od 20100 ili 200 posto godišnje označava se kao raquogalopirajuća inflacijalaquo Na donjem kraju ovog spektra katkada nalazimo napredne industrijske zemlje poput Italije Mnoge su latinoameričke zemlje kao što su Argentina i Brazil 1970-ih i 1980-ih imale stope inflacije od 50 do 700 posto godišnje21

Jednom kada se galopirajuća inflacija ukloni javljaju se ozbiljni ekonomski poremećaji Općenito većina se ugovora indeksira u skladu s indeksom cijena ili sa stvarnom valutom poput dolara U tim uvjetima novac vrlo brzo gubi svoju vrijednost pa ljudi drže samo minimalnu količinu novca nužnu za dnevne transakcije Financijska tržišta odumiru dok kapital odlazi u inozemstvo Stanovništvo gomila dobra kupuje kuće i nikada ne daje novac u zajam uz niske nominalne kamatnjake Iznenađenje je da ekonomija može preživjeti uz galopirajuću inflaciju Neki se obogaćuju iako se sustav cijena ponaša tako loše

413 Hiperinflacija

Dok se čini da ekonomije preživljavaju u uvjetima galopirajuće inflacije treće se i smrtno iskušenje odigrava kad napada karcinom inflacije Ništa se dobro ne može reći o tržišnoj ekonomiji u kojoj cijene rastu milijun ili čak trilijun posto godišnje Hiperinflacije su posebno zanimljive za one koji proučavaju inflacije jer rasvjetljavaju pogubne učinke Razmotrite ovaj opis hiperinflacije u Konfederaciji tijekom Građanskog rata

20 Alijagić M bdquoMonetarne finansijeldquo Ekonomski fakultet u Bihaću Bihać 2003 str23021 Paul A Samuelson i William D Nordhaus bdquoEkonomijaldquoopcit str579

Obično smo išli s novcem u našim džepovima i vraćali se s hranom u našim košarama Sada idemo s novcem u košarama i vraćamo se s hranom u našim džepovima Svega nedostaje osim novca Cijene su kaotične i proizvodnja neorganizirana

Grafikon 3 Novac i hiperinflacija u Njemačkoj od 1922 do 1924 godine Njemačka hiperinflacija

1922 1923 1924 Godina

Izvor Paul A Samuelson i William D Nordhaus bdquoEkonomijaldquo opcit str 579str

Početkom 1920-ih mlada se Weimarska Republika Njemačka naprezala da zadovolji zajmodavce Ona nije mogla pozajmljivati ili prikupiti dovoljno poreza da plati potrošnju države Stoga je pribjegla tiskarskom stroju Od početka 1922 godine do prosinca 1923 godine količina se novca astronomski povećala i cijene su se spiralno kretale prema gore dok se stanovništvo pomamno pokušavalo osloboditi svoga novca prije nego što izgubi svu vrijednost Najtemeljitije dokumentirani slučaj hiperinflacije odigrao se u Weimarskoj Republici Njemačkoj 1920-ih Grafikon 3 prikazuje kako je država dopustila strojevima za tiskanje novca da odvedu i novac i cijene do astronomskih razina Od siječnja 1922 godine do studenog 1923 godine indeks se cijena povećao od 1 na 10000000000 Da je osoba početkom 1922 godine imala 300 milijuna $ vrijednosti njemačkih obveznica za taj se iznos dvije godine kasnije ne bi mogao kupiti bombon22

Po porijeklu nastanka inflacije se dijele na

a) domaće inflacije gdje su uzroci nastanka inflacije u samoj zemlji ib) uvozne (uvezene) ili prenesene inflacije iz inostranstva a do kojih dolazi putem vanjske trgovine (platnog bilansa zemlje) putem međunarodnog kretanja kapitala putem revalvacije ili devalvacije stranih valuta inflacije u drugim zemljama (lančano prenošenje inflacije) itd

Kriterij ili aspekt posljedica inflacije nam govori koje sve vrste posljedica u jednoj ekonomiji izaziva ili do kojih inflacija dovodi Posljedice ili efekti inflacije reflektiraju se na skoro sve sfere i elemente ekonomskog života u jednoj zemlji (na proizvodnju raspodjelu platni bilans devizni kurs kamatne stope investicije kredite potrošnju itd)

Po kriteriju uticaja inflacije na kretanje cijena u jednoj zemlji inflacija se dijeli na

a) aktivnu inflaciju koja utiče na porast cijena

22 IBD str579

b) neaktivnu inflaciju koja u početku ne utiče na porast cijenac) otvorenu ili slobodnu inflaciju (ili neobuzdanu inflaciju) a to je inflacija koju

neometaju pojedine protumjere države Od ovakve inflacije svako se brani a istovremeno svako se od nje koristi Najčešće su mjere države da se inflacija suzbije nemoćne i neefikasne

d) prikrivena prigušena ili obuzdana inflacije je karakteristična po aktivnoj borbi države na obuzdavanju inflacije Država najčešće koristi ove mjere racionisanje roba propisivanje maksimalnih cijena i plaća smanjenje investicija itd

42 Inercijska inflacija

Pored navedenih vrsta inflacije neki autori navode da postoji tzv inercijska ili ustrajna inflacija To je inflacija koja se očekuje i koja se ugrađuje u ekonomski sistem (npr u sporazume između radnika i poslodavca u vezi plaća) Proces ove inflacije može se grafički prikazati23 Grafikon 4 Uzlazna spirala cijena i nadnica

Uzlazna spirala cijena i nadnica javlja se onda kada se agregatna ponuda i agregatna potražnja zajedno pomaknu gore U ovom primjeru troškovi proizvodnje rastu 4 posto svake godine Prema tome za svaku će razinu proizvodnje krivulja AS biti 4 posto viša sljedeće godine još 4 posto godinu nakon toga i tako dalje Ako se AD pomiče prema gore istim tempom proizvodnja će i dalje biti približno jednaka potencijalnoj proizvodnji i cijene će također porasti za 4 posto Dok se makro ravnoteža premješta iz E u E i iz E u E cijene stalno rastu zbog inercijske inflacije24

Ekonomske sile mogu spustiti nivo cijena ispod nivoa koji bi inače cijene dostigle Ipak zbog zamaha troškova i cijena privreda može nastaviti preživljavati inflaciju unatoč tim kontrakcijskim šokovima Ovo je bitno za shvatanje fenomena stagflacije (inflacija plus ekonomska stagnacija) ili visoke inflacije u uslovima visoke nezaposlenosti Sve dok je snažna inercija povećanja proizvodnih troškova recesija se može pojaviti s visokom inflacijom iako nižom u odnosu na prethodnu inercijsku stopu inflacije To je prikazano na prethodnoj slici gdje je proizvodnja mnogo niža od potencijalne u recesijskoj tački E

23 Alijagić M bdquoMonetarne finansijeldquo op cit str231 i 23224 Paul A Samuelson i William D Nordhaus bdquoEkonomijaldquoopcit str580

Međutim cijene još uvijek rastu jer je nivo cijena koji odgovara tački (nivou) E možda 3 iznad nivoa cijena prethodnog razdoblja u P25

43 Inflacija potražnje

Jedna utjecajna teorija inflacije potražnje monetarizam smatra da je ponuda novca primarna odrednica inflacije Rasuđivanje na kojemu se temelji ovaj pristup je to da ponuda novca povećava agregatnu potražnju što sa svoje strane povećava razinu cijena U ovom je primjeru smjer uzročnosti jasan On ide od ponude novca kroz agregatnu potražnju do inflacije Prema tome kada je njemačka centralna banka od 1922-1923 godine tiskala milijarde i milijarde papirnih maraka i kada su one ušle na tržište u traganju za kruhom ili stanovanjem nije bilo čudno da je razina cijena u Njemačkoj porasla milijardu puta čineći novac bezvrijednim To je bila inflacija potražnje s osvetom Ova se scena ponovila kada je ruska vlada financirala svoj proračunski deficit tiskanjem rublji ranih 1990-ih Rezultat je bila stopa inflacije koja je prosječno iznosila 25 posto mjesečno ili 100 x (12512 -1 ) = 1355 posto godišnje

Grafikon 5 ilustrira proces inflacije potražnje pomoću agregatne ponude i agregatne potražnje Polazeći od početne ravnoteže u točki E pretpostavite da se pojavi ekspanzija koja krivulju AS gura prema gore i udesno Ravnoteža se ekonomije premješta iz E u E Na toj višoj razini potražnje cijene su porasle s P na P Zbila se inflacija potražnje26

Grafikon 5 Inflacija potražnje

25 Alijagić M bdquoMonetarne finansijeldquo op cit str23326 Paul A Samuelson i William D Nordhaus bdquoEkonomijaldquoopcit str585

Grafikon 5 Inflacija se potražnje javlja kad suviše izdataka kupuje premalo roba Na visokim razinama kad raste agregatna potražnja rastući se izdaci nadmeću za ograničena dobra Sa strmom krivuljom AS veliki dio povećanog agregatnog trošenja završava u višim cijenama Cijene rastu od P do P To je inflacija potražnje Kako bi se inflacija troškova analizirala u ovom okviru

44 Inflacija troškova

Klasični su ekonomisti shvatili počela inflacije potražnje i koristili su ih za objašnjavanje kretanja cijena tijekom povijesti No tijekom zadnjeg pola stoljeća proces se inflacije promijenio kao što nas podsjeća letimičan pogled na povijest cijena Cijene danas idu jednosmjernom ulicom ndash rastu u recesijama još brže rastu u poletima To vrijedi za sve tržišne ekonomije na svijetu Ono što razlikuje suvremenu od jednostavne inflacije potražnje jeste da cijene i nadnice počinju rasti prije nego što se dostigne puna zaposlenost One rastu čak onda kada je 30 posto tvorničkih kapaciteta neiskorišteno i kada je nezaposleno 10 posto radne snage Ova je pojava poznata kao inflacija troškova ili inflacija ponude

Inflacija koja proizlazi iz rastućih troškova tijekom razdoblja visoke nezaposlenosti i nepotpunog iskorištavanja sredstava zove se inflacija troškova Ne izgleda da se inflacija troškova javljala u početnim stadijima tržišne ekonomije Ona se prvi put pojavila 1930-ih i 1940-ih godina To je dovelo do dramatičnih promjena modela ponašanja cijena nakon Drugog svjetskog rata prikazanog na grafikonu 5 Pri traženjima objašnjenja za inflaciju troškova ekonomisti često počinju s nadnicama koje su očito važan dio troškova poslovanja Godine su se 1982 na primjer u kojoj je stopa nezaposlenosti iznosila skoro 10 posto nadnice povećale 5 posto Neki ekonomisti ističu sindikate kao odgovorne strane jer oni prisiljavaju da se nominalne nadnice povećaju čak i onda kada je mnogo njihovih članova bez posla No i nesindikalizirane su se nadnice čak i u razdobljima recesije brzo povećavale27

5 POSLJEDICE INFLACIJE

Kada se razmatraju efekti i posljedice djelovanja inflacije privredi redovno treba prije svega imati u vidu o kakvoj se inflaciji radi u pogledu njenog intenziteta dužine trajanja namjernoj ili nenamjernoj inflaciji domaćoj ili uvoznoj inflaciji itd Inflacija je bolest privrednog organizma čiji su negativni efekti veći od pozitivnih djelovanja te je stoga treba negativno ocijeniti Negativni efekti inflacije će biti utoliko veći ukoliko inflacija poprimi brži razvoj odnosno ukoliko se pretvori u hiperinflaciju U slučaju hiperinflacije njene posljedice mogu biti upravo katastrofalne jer dolazi do sloma cjelokupnog privrednog a posebno finansijskog sistema do deformisanja privredne strukture društvenih odnosa potpune deformacije raspodjele i sl28

51 Inflacija raspodjela dohotka i potrošnja

Inflatorni procesi izazivaju određene i karakteristične promjene u preraspodjeli dohotka među privrednim i potrošačkim jedinicama Inflacija ide u prilog dužnicima i svim primaocima profita Za vrijeme inflacije kada cijene skaču i kada je realizacija robnih i

27 IBD str58528 Komazec S Ristić Ž bdquoMakroekonomijaldquoopcit str246

novčanih fondova brza zbog sklonosti kupovine robe proizvodnim jedinicama je osigurana izvanredna dobit Naime u međuvremenu od kada proizvođač kupi robu do kad je proda cijene rastu i zbog toga dobit raste često brže nego troškovi proizvodnje Ukoliko proizvođač (a to je redovna pojava u suvremenoj privredi) putem bankarskih kredita postaje i dužnik korist od inflacije je za njega još veća

Država kao dužnik također ima korist od inflacije Tipičan primjer razduživanja države putem inflacije je Njemačka u 1923 godini Njemačka se tada otplaćivanjem duga pomoću depreciranog novca oslobodila golemog unutrašnjeg zaduženja Suvremen primjer pružaju gotovo sve zemlje svijeta Međutim korist od inflacije imaju i svi ostali dužnici Plaćanje starih dugova u obezvrijeđenom novcu je zaista veliko olakšanje Tako ako je netko uzeo na zajam određenu svotu novaca s dužim rokom otplate i ako na primjer u međuvremenu porastu cijene za 100 onda će on vraćajući dug vratiti realno samo polovicu duga Na taj način se u stvari prelijeva dohodak iz džepa štediša i zajmodavaca u korist dužnika

Inflacija ide na štetu primalaca fiksnih dohodaka i povjerilaca Povjerioci primaju natrag obezvrijeđene novčane sume te se uslijed toga zaračunavaju visoke kamate Realna vrijednost najamnine također pada Ukoliko dolazi do porasta nominalnih najamnina one ipak ne mogu kompenzirati porast troškova života Porast cijena se naročito odražava na kvalificirane radnike a osobito na intelektualce Razlog je najviše u tome što službenici (profesori administracija itd) nemaju tako dobro organizirana udruženja kao radnici u proizvodnji i drugo što su državni službenici većinom plaćeni iz sredstava državnog budžeta čiji prihodi ne mogu rasti sa stupnjem inflacije Rentijeri kućevlasnici penzioneri i svi ostali koji imaju fiksni prihod trpe isto tako veoma velike štete od inflacije Njihov dohodak nominalno tj novčano izraženo ostaje isti Realno gledano on pada pošto cijene roba rastu Sa istim primanjima mogu sada kupiti daleko manju količinu robe Sve oštećene grupe se pokušavaju zaštititi od nezasluženih gubitaka prije svega bijegom u realna dobra Pretvaraju novac u devize zlato nekretnine ulažu novac u države sa sigurnijom valutom itd29

Preraspodjela nacionalnog dohotka koju vrši inflacija iz džepa radnika penzionera i štediša i drugih primalaca fiksnog dohotka u džep poduzetnika i zajmoprimaca predstavlja njen najnepovoljniji društveni efekt i čini je uzrokom socijalnih teškoća i nepravdi jer pogađa posebno one koji moraju živjeti od niskih stalnih prihoda Inflacija također zaoštrava suprotnosti sela i grada a na selu suprotnosti između seoskih gazda i nadničara Na kraju ona izaziva krupne teškoće u održavanju budžetske ravnoteže Naime kako uvođenje novih poreza i korekture starih iziskuju prilično vremena dok obezvrjeđenje novca teče rapidnom brzinom to se budžet i cijelo državno gospodarstvo ne uspijeva uravnotežiti Ovo se posljednje svakako odnosi na galopirajuću inflaciju Nestabilan novac je razlog da se uvelike i sam obujam potrošnje poveća Nemajući povjerenja u stabilnost valuta svatko nastoji kupovati i trošiti što više Kupuje se i ono što prije nije bilo potrebno Nitko ne štedi već naprotiv troši i postojeće sve do iscrpljenja Stanovništvo se lako zadužuje i odaje luksuznom životu u nadi da će se kasnije lako razdužiti30

52 Inflacija i platna bilanca

29 Konjhodžić H Muratović H bdquoMonetarna znanostldquo Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru Mostar 2009 str 229 i 23030 Konjhodžić H Muratović H bdquoMonetarna znanostldquo op cit str230

Inflatorni procesi višestruko utječu na vanjske odnose jedne zemlje Porast cijena čini platnu bilancu deficitarnom i tako izaziva postupno iscrpljenje nacionalnih deviznih rezervi Djelovanje inflacije na platnu bilancu može se prije svega objasniti utjecajem promjene odnosa između domaćih i inozemnih cijena na uvozne i izvozne tokove Ako pretpostavimo da su tečajevi privremeno stabilni porast domaćih cijena u odnosu na inozemne smanjuje konkurentsku sposobnost nacionalnih proizvođača i rentabilnost izvjesnih poslova pri inače nepromijenjenim drugim uvjetima Izvoz tada opada jer su domaći proizvodi preskupi za strance Cijene inozemnih proizvoda računate u domaćoj valuti postaju privlačnije nego ranije što daje maha potražnji za uvozom pod pretpostavkom daje elastična u odnosu na cijene Tako se postupno nacionalne devizne rezerve iscrpljuju

Ovaj efekt inflacijskog procesa na bilancu plaćanja dopunjuje se raznim špekulacijama s devizama Špekulanti izbjegavaju novac očekujući da će mu se smanjiti vrijednost Psihoza zbog nestabilne privredne situacije obezvrjeđivanja novca i špekulacije su tri osnovna faktora koji utječu na pad tečajeva valute zemlje u kojoj je počela inflacija Domaće cijene gube kontakt s cijenama u inozemstvu i zemlja postaje jeftina za kupce s konvertibilnim devizama Veće padanje cijena dovodi u zemlju sve veći broj stranaca jer oni sa svojim čvrstim valutama mogu izuzetno jeftino živjeti i kupovati Stranci otkupljuju sve što im vrijedno dođe do ruke (krzno nakit umjetničke slike itd) i na taj način nastaje neka vrsta nacionalne rasprodaje31

6 PHILLIPSOVA KRIVA

Ekonomist A W Phillips koji je kvantificirao odrednice inflacije nadnica razradio je koristan način prikazivanja procesa inflacije Nakon brižljivog proučavanja podataka o nezaposlenosti i novčanim nadnicama u Ujedinjenom Kraljevstvu za razdoblje dulje od jednog stoljeća Phillips je pronašao obrnutu vezu između nezaposlenosti i promjena nadnica Utvrdio je da su nadnice rasle kada je nezaposlenost niska i obrnuto Zašto visoka nezaposlenost može sniziti rast novčanih nadnica Zbog toga što bi radnici činili slabiji pritisak da se povećaju nadnice kad bi bilo manje alternativnih radnih mjesta i zbog toga što bi poduzeća pružala čvršći otpor zahtjevima da se povećaju nadnice kad su profiti visoki

Phillipsova je krivulja korisna za analiziranje kratkoročnih kretanja nezaposlenosti i inflacije Najjednostavnija je verzija predočena grafikon 6 Vodoravna je osa na dijagramu stopa nezaposlenosti Lijevo okomito mjerilo je godišnja stopa inflacije cijena Desno okomito mjerilo pokazuje stopu inflacije nadnica Kada se po Phillipsovoj krivulji krećete ulijevo smanjujući nezaposlenost stopa povećanja cijena i nadnica označena krivuljom postaje viša

31 IBD str230

Stopa nezaposlenosti (posto)

Grafikon 6 Phillipsova krivulja

Phillipsova krivulja pokazuje obrnutu vezu između inflacije i nezaposlenosti Mjerilo promjene nadnica na desnoj okomitoj osi više je od lijevog mjerila za pretpostavljenu stopu rasta prosječne produktivnosti rada od 2 posto Phillipsova krivulja ilustrira bdquorazmjenskuldquo teoriju inflacije U skladu s tim stajalištem neka država može sakupiti nižu razinu nezaposlenosti ako je spremna platiti cijenu više stope inflacije Uvjeti su razmjene određeni nagibom Phillipsove krivulje 32

Teorija prirodne stope koja je izrasla na teoretskom radu Edmunda Phelpsa i Miltona Friedman i testirana rezultatima ekonometričara čini razliku između dugoročne Phillipsove krivulje i kratkoročne Phillipsove krivulje Ona tvrdi da Phillipsova krivulja opada kao na Grafikonu 6 samo u kratkom roku Dugoročno postoji samo jedna stopa nezaposlenosti koja je u skladu sa stabilnom inflacijom Ta se stopa nezaposlenosti zove prirodna stopa nezaposlenosti Ta teorija ima za posljedicu okomitu Phillipsovu krivulju Da bismo shvatili novu teoriju trebamo jasnu definiciju prirodne stope nezaposlenosti Prirodna stopa nezaposlenosti je ona stopa pri kojoj se snage koje djeluju na povišenje i smanjenje inflacije cijene i nadnice u ravnoteži Pri prirodnoj stopi inflacija je stabilna bez tendencije ubrzavanja ili smanjivanja U ekonomiji koja je zabrinuta za sprječavanje visokih stopa inflacije prirodna stopa nezaposlenosti je najniža razina koja se može održavati Ona je dakle najviša održiva razina zaposlenosti i u skladu je s potencijalnom proizvodnjom zemlje

62 Pomicanje Phillipsove krivulje

Važna se zamisao da šokovi pomiču Phillipsovu krivulju može shvatiti kao niz koraka ilustriranih bdquociklusom poletaldquo koji se ovdje opisuje i na grafikonu 7

Grafikon 7 Kako šokovi pomiču Phillipsovu krivulju

Ovaj grafikon prikazuje kako se u razdoblju niske nezaposlenosti pomiče kratkoročna Phillipsova krivulja Ekonomija započinje u točki A Potom se širi uz nezaposlenost koja se snizi ispod prirodne stope u točki B u razdoblju 2 Zbog toga inflacija raste većom od inercijske stope Tijekom vremena međutim predviđa se viša inflacija i ugrađuje u novu kratkoročnu Phillipsovu krivulju SRPC Kada se ekonomija vrati natrag na prirodnu stopu u D u razdoblju 4 opterećena je višom inercijskom i stvarnom stopom inflacije Uočite da tačke možete povezati kada tačke A B C i D predočavaju različite godine Krivulja koja se miče proizvela je uvojak koji ide u smjeru kazaljke na satu poput onog na grafikonu 733

Razdoblje 1 U prvom razdoblju je prirodna stopa nezaposlenosti Nema iznenađenja potražnje ili ponude i ekonomija je u tački A na nižoj kratkoročnoj Phillipsovoj krivulji (SRPC) na Grafikonu 7

Razdoblje 2 Brzi rast proizvodnje tijekom ekonomske ekspanzije snižava stopu nezaposlenosti Dok se nazaposlenost smanjuje poduzeća sve jače novače radnike i neka poduzeća povećavaju svoju naknadu brže nego što su to činili u prethodnom razdoblju Kad proizvodnja postane veća od potencijalne proizvodnje raste iskorištenost kapaciteta i povećavaju se cjenovne marže Nadnice se i cijene počinju ubrzavati Riječima naše Phillipsove krivulje ekonomija se premješta gore i ulijevo u tačku B na kratkoročnoj Phillipsovoj krivulji (uzduž SRPC na grafikonu 7) Inflacijska se očekivanja još nisu promijenila no niža stopa nezaposlenosti povećava inflaciju tijekom drugog razdoblja

Razdoblje 3 S višom nadnicom i inflacijom cijena poduzeća i radnici započinju očekivati višu inflaciju Veća se očekivana stopa inflacije utjelovljuje u odluke o nadnicama i cijenama Stoga se povećava inercijska ili očekivana stopa inflacije Viša se očekivana inflacija javlja gore u okviru Phillipsove krivulje tada se kratkoročna Phillipsova krivulja pomiče prema gore i nova je ravnoteža u tački C Nova kratkoročna Phillipsova krivulja (na

33 Paul A Samuelson i William D Nordhaus bdquoEkonomijaldquoopcit str588 i 589

grafikonu 7 označena sa SRPC) leži iznad izvorne Phillipsove krivulje i odražava višu očekivanu stopu inflacije

Razdoblje 4 U zadnjem razdoblju dok se ekonomija usporava kontrakcija ekonomske aktivnosti proizvodnju vraća na njezin potencijal dok se zaposlenost vraća na prirodnu stopu u tački D Inflacija se smanjuje zbog veće nezaposlenosti

Zapazite iznenađujući ishod Budući da se povećala očekivana ili inercijska stopa inflacije stopa je inflacije viša u četvrtom razdoblju nego tijekom prvog razdoblja premda je stopa nezaposlenosti jednaka Ekonomija će ostvarivati jednaki realni GDP i razinu nezaposlenosti kao u prvom razdoblju premda nominalne veličine (cijene i nominalni GDP) sada rastu brže nego što su rasle prije povećane očekivane stope inflacije koju je uzrokovala ekspanzija Katkada vidimo bdquooštar ciklusldquo koji se javlja kad nezaposlenost raste i kad stvarna stopa inflacije padne ispod inercijske stope U tom se slučaju inercijska stopa inflacije smanjuje i ekonomija ostvaruje nižu stopu inflacije kada se vrati na prirodnu stopu nezaposlenosti Nešto se poput ovog mučnog oštrog ciklusa zbilo tijekom Carter-Volcker-Reaganovih ratova protiv inflacije tijekom razdoblja od 1979-1984 godine

63 Okomita dugoročna Phillipsova krivulja

Vidjeli smo da će se stopa inflacije promijeniti kada stopa nezaposlenosti odstupi od prirodne stope nezaposlenosti Što se zbiva kad se raskorak između stvarne stope nezaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti nastavi Na primjer zamislite da je prirodna stopa 6 posto dok je stvarna stopa nezaposlenosti 4 posto Zbog raskoraka inflacija će iz godine u godinu rasti Inflacija može biti 6 posto u prvoj godini 7 posto u drugoj godini 8 posto u trećoj godini i može se nakon toga nastaviti kretati prema gore Kad bi se ta uzlazna spirala zaustavila U skladu s teorijom prirodne stope ona će se zaustaviti samo onda kada se nezaposlenost vrati na prirodnu stopu Drugačije rečeno dok god je nezaposlenost ispod prirodne stope inflacija će imati uzlaznu tendenciju34

Suprotno će se ponašanje vidjeti pri višoj nezaposlenosti U tom će slučaju inflacija imati silaznu tendenciju dok god je nezaposlenost iznad prirodne stope Jedino kada je nezaposlenost na prirodnoj stopi inflacija će se stabilizirati Samo će tada pomaci ponude i potražnje na različitim tržištima rada biti u ravnoteži Inflacija samo tada bez obzira kolika je njezina inercijska stopa neće imati ni tendenciju povećanja niti tendenciju smanjivanja U skladu s teorijom prirodne stope prirodna je stopa nezaposlenosti jedina stopa koja je u skladu sa stabilnom inflacijom Dugoročna se Phillipsova krivulja u skladu s tom teorijom mora nacrtati kao okomita crta koja ide do prirodne stope nezaposlenosti kao što pokazuje okomita crta DA na grafikonu 7 35

34 Paul A Samuelson i William D Nordhaus bdquoEkonomijaldquoopcit str589 i 59035 IBD str590

7 KONTROLA I SUZBIJANJE INFLACIJE

Za vrijeme inflacije u jednoj zemlji borba protiv inflacije i njeno suzbijanje može se provoditi na dva načina1) zaustavljanjem ili usporavanjem daljeg porasta cijena i2) suzbijanjem tj otklanjanjem uzroka koji su doveli do inflacije

Sve mjere koje se odnose i na zaustavljanje i ili usporavanje inflacijskog tempa i mjere eliminisanja uzroka inflacije jednim imenom se zovu antiinflacijske mjere Često se koristi i termin mjere ili politika stabilizacije gdje se također misli na stabilizaciju cijena tj monetarnu stabilnost u zemlji što je jedan od ciljeva monetarne politike Kako je inflacija oblik monetarne neravnoteže kod koje je poremećena unutrašnja (u zemlji) vrijednost (domaćeg) novca to je potrebno onda poduzeti mjere monetarne korekture unutrašnje vrijednosti novca Kod inflacije radi se o tzv dezinflaciji Kod provođenja mjera dezinflacije treba se voditi računa da privreda ne dođe u stanje deflacije

Kod provođenja dezinflacije mogu se koristiti razne dezinflacijske strategije Najpoznatije su 1) ortodoksna i 2) heterodoksna strategija

Prva dezinflacijska ili antiinflacijska strategija polazi od monetarističkog stava da između kretanja novčane mase i inflacije postoji proporcionalni odnos Teorijska osnova ove strategije zasniva se na monetarističkoj teoriji novca a osnovna pretpostavka je stabilnost funkcije realne tražnje novca Suština ortodoksne dezinflacijske strategije svodi se na restriktivnu monetarnu i fiskalnu politiku i na devalvaciju nacionalne valute Po monetaristima sprovođenje restriktivne politike je jedini i dovoljan uslov koji automatski vodi usporavanju rasta cijena tj inflacije Zbog stabilnosti tražnje novca manji rast novčane mase dovodi do smanjenja agregatne tražnje što u krajnjoj liniji putem makroekonomskih procesa prilagođavanja dovodi do smanjivanja inflacije

Druga heterodoksna dezinflacijska strategija zasniva se na tzv šok terapiji tj na naglom i brzom obaranju inflacije putem zamrzavanja cijena i dohodaka Ova strategija podrazumijeva kontrolu deviznog kursa i kamate Šok terapija treba naglo da presječe tzv inercijsku inflaciju Uvodi se kontrola cijena razbija se očekivana inflacija i eliminiše pritisak cijena

Heterodoksna strategija privremenim zamrzavanjem cijena i nadnica prekida generiranje inflacione spirale troškovnog tipa cijene-nadnice-cijene Za suzbijanje inflacije po ovoj strategiji također treba fiksirati (zamrznuti) i devizni kurs Potrebne su i mjere fiskalne politike naročito mjere kresanja budžetskih rashoda i smanjenje budžetskog deficita Za razliku od heterodoksne dezinflacijske strategije koja zagovara naglo i elastično obaranje cijena (šok terapija) ortodoksna strategija podrazumijeva postepeno obaranje cijena tj postepeno smanjivanje stope inflacije i to na duži rok putem postepenog smanjivanja novčane mase Zbog toga se ova strategija dezinflacija još naziva i gradualistička (postepena) dezinflacijska ili antiinflacijska strategija36

U mjere zaustavljanja ili usporavanja inflacije a koje se uglavnom sprovode administrativnim putem spadaju

1 mjere tržišne prirode a to su racioniranje roba široke potrošnje ograničavanje investicija limitiranje i plafoniranje plaća i cijena i sl

2 monetarne mjere koje podrazumijevaju ograničavanje ekspanzije bankarskih depozita restrikcija kredita otežavanje uslova za dobivanje kredita limitiranje kredita stimulisanje štednje itd

3 financijske mjere u koje ulazi uvođenje unutrašnjih zajmova od strane države (smanjenje novčane mase) povećanje poreskog opterećenja uvođenje novih poreza itd Sve ove mjere ne mogu dovesti do monetarne stabilnosti jer one sprječavaju da se inflatorni proces dalje razvija

Mjere kojima se žele ukloniti uzroci inflacije mogu dovesti do monetarne stabilnosti i zato se ove mjere često zovu i mjerama stabilizacione politike u jednoj ekonomiji I ove mjere se po prirodi svoga djelovanja mogu podijeliti na tržišne monetarne i finacijske Lepeza mjera je dosta široka kao na primjer stimulisanje povećanja proizvodnje usporavanje rasta plaća zavođenje deviznog režima i kontrole vanjske trgovine devalvacija domaće valute prestanak deficitnog finansiranja države od strane centralne banke (prestanak zaduživanja države kod centralne banke) kresanje budžetske potrošnje eliminisanje budžetskog deficita (politika tvrdog i realnog budžeta) korištenje eventualnog budžetskog suficita za vraćanje

36 Alijagić M bdquoMonetarne finansijeldquo op cit str238 i 239

državnih dugova itd U antiinflacijskoj i stabilizacijskoj politici koriste se mjere i instrumenti monetarne politike fiskalne politike devizne politike politike plaća i cijena itd

Strategija antiinflacijske politike može se voditi na slijedeće načine1 Prepuštanjem da se inflacije odvija svojim tokom pri čemu će se bez veće državne

intervencije inflacija sama smiriti snagom tržišnog mehanizma2 Preduzimanje određenih mjera monetarne fiskalne vanjskotrgovinske politike i

politike dohodaka da bi se smirila inflacija To je tip klasične ortodoksno vođene stabilizacione politike vezan uglavnom za antiinflacionu politiku razvijenih privreda kapitalizma

3 Povremena kontrola inflacije politikom stop-go odnosno povremeno zamrzavanje i odmrzavanje cijena koje je praćeno sa dvije mogućnosti

da je taj proces praćen i drugim mjerama stabilizacione politike reformama privrednog sistema i

kontrola inflacije praćena samo manjim institucionalnim mjerama (promjena naziva valute djelomična valutna reforma devalvacija itd što zamrzavanje cijena čini isključivom mjerom Poslije odmrzavanja cijena bez drugih izmjena u ekonomskom sistemu i bez adekvatnih makroekonomskih mjera dolazi do prave eksplozije cijena i ekspanzije klasične hiperinflacije

ekonomska valutna reforma i tehnička valutna reforma

Kod ekonomske valutne reforme država vrši zamjenu starog obezvrijeđenog domaćeg novca za novi novac u omjeru od npr 101 (odnos jedinice starog naprema jedinici novog novca) a da pri tome ne mijenja ni cijene ni plaće ili se mijenjaju u nižem razmjeru Tehnička valutna reforma je također zamjena stare za novu domaću valutu ali se u omjeru u kojem je izvršena ova zamjena vrši i preračunavanje plaća cijena poreza dugova i sl37

ZAKLJUČAK

Na osnovu svega navedenog u ovom seminarskom radu vidimo da nezaposlenost spada u osnovne probleme ekonomskog života Visoka nezaposlenost je izraz neiskorištenih resursa privrede sa svim negativnim posljedicama na ukupnu ekonomsku aktivnost nacije ali i života pojedinca i njegove porodice Povećanje je stope nezaposlenosti najbolnija posljedica bilo koje recesije

Visoka je nezaposlenost i ekonomski društveni problem Kao ekonomski problem ona je rasipanje dragocjenih sredstava Kao društveni problem ona je izvor goleme patnje jer se nezaposleni radnici muče sa smanjenim dohodcima Ponuda rada-radna snaga je ukupan broj radnika koji hoće da zarade dohodak Broj zaposlenih radnika plus oni koji mogu da rade ali s obzirom da ne mogu da nađu posao su nezaposleni Dakle zaposleni su stanovništvo koje obavlja bilo koji plaćen posao kao i oni koji imaju zaposlenje ali su odsutni sa posla zbog bolesti štrajkova praznika i slično Nezaposleni su skupina stanovništva koje nije zaposleno ali aktivno traži posao ili čekaju da se vrate na posao Pri razvrstavanju strukture tržišta rada ekonomisti identificiraju tri različite vrste nezaposlenosti frikcijsku strukturnu i cikličku Prirodna stopa nezaposlenosti predstavlja takvu stopu pri kojoj se tržišta rada i proizvoda nalaze u ravnoteži

Inflacija je vrlo složena ekonomska kategorija problem koji danas opterećuje gotovo sve zemlje svijeta i istovremeno problem koji je u ekonomskoj literaturi još uvijek nedovoljno shvaćen U novije vrijeme ona se često objašnjava nesrazmjernim porastom nadnica i plaća Nerijetko se tretira kao posljedica ponude i potražnje itd S obzirom na različito tumačenje inflacije postoji i više podjela inflacije

Inflacija ide u prilog dužnicima i svim primaocima profita Za vrijeme inflacije kada cijene skaču i kada je realizacija robnih i novčanih fondova brza zbog sklonosti kupovine robe proizvodnim jedinicama je osigurana izvanredna dobit Inflacija ide na štetu primalaca fiksnih dohodaka i povjerilaca Povjerioci primaju natrag obezvrijeđene novčane sume te se uslijed toga zaračunavaju visoke kamate Realna vrijednost najamnine također pada Prirodna stopa nezaposlenosti je ona stopa pri kojoj se snage koje djeluju na povišenje i smanjenje inflacije cijene i nadnice u ravnoteži

Mjere kojima se žele ukloniti uzroci inflacije mogu dovesti do monetarne stabilnosti i zato se ove mjere često zovu i mjerama stabilizacione politike u jednoj ekonomiji

SADRŽAJ ILUSTRACIJA

Grafikon 1 Ilustrirani Okunov zakon 1955-1993 helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip2Grafikon 2 Fleksibilnost nadnica helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip7Grafikon 3 Novac i hiperinflacija u Njemačkoj od 1922 do 1924 godine helliphelliphelliphelliphelliphellip13Grafikon 4 Uzlazna spirala cijena i nadnica helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip14Grafikon 5 Inflacija potražnje helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip16Grafikon 6 Phillipsova krivulja helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip19Grafikon 7 Kako šokovi pomiču Phillipsovu krivulju helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip20

Tablica 1 Ekonomski troškovi u razdobljima visoke nezaposlenosti helliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphelliphellip3

LITERATURA

Alibašić H i Jakšić M bdquoMakroekonomska analizaldquo Brčko 2005 str 346

Alijagić M bdquoMonetarne finansijeldquo Ekonomski fakultet u Bihaću Bihać 2003 str230-233 238-240

Alijagić M Lazibat T Knego N Konjhodžić H bdquoMonetarna ekonomijaldquo Ekonomski i Pravni fakultet u Bihaću 2004 str 266

Komazec S Ristić Ž bdquoMakroekonomijaldquo Beograd 2009 str 215 246

Konjhodžić H Muratović H bdquoMonetarna znanostldquo Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru Mostar 2009 str 229 i 230

Paul A Samuelson i William D Nordhaus bdquoEkonomijaldquo 15 Izdanje Mate doo Zagreb 1994 str 559-562 565 566 579 580 585-590

Smailbegović S bdquo Makroekonomija i makroekonomsko okruženjeldquo Mostar 2004 str 297 300 301 304

31 Pojam inflacije

1 TEORIJSKE OSNOVE NEZAPOSLENOSTI Kao što je opšte poznato nezaposlenost spada u osnovne probleme ekonomskog

života Visoka nezaposlenost je izraz neiskorištenih resursa privrede sa svim negativnim posljedicama na ukupnu ekonomsku aktivnost nacije ali i života pojedinca i njegove porodice Iako se čini da najdublje krize nisu više velika prijetnja naprednim tržišnim ekonomijama masovna nezaposlenost nastavlja mučiti suvremenu mješovitu ekonomiju1

Doista u industrijaliziranom je svijetu broj nezaposlenih radnika godine 1993 dosegao rekordnu razinu i iznosio 34 milijuna Kako mogu biti nezaposleni milijuni ljudi kad treba obaviti tako mnogo posla Koja pogreška u savremenoj mješovitoj ekonomiji prisiljava tako mnogo onih koji žele raditi da budu nezaposleni Bi li države trebale poduzeti korake da iskorijene patnje nezaposlenosti Ili kao što neki dokazuju smanjuju li visoke potpore nezaposlenima poticaj da rade i završava li to sve većom stopom nezaposlenosti Ta se pitanja stalno nameću svaki put kad se stopa nezaposlenosti poveća

21 Okunov zakon

Povećanje je stope nezaposlenosti najbolnija posljedica bilo koje recesije Kada se proizvodnja smanjuje poduzeća trebaju manje rada Stoga se u najam ne uzimaju novi i otpuštaju postojeći radnici Proizlazi da se nezaposlenost obično kreće zajedno s proizvodnjom Tačna priroda veze koju je prvi identificirao Arthur Okun poznata je sada kao Okunov zakon Okunov zakon izriče da se na svaka 2 posto smanjenja GDP-a u odnosu na potencijalni GDP stopa nezaposlenosti poveća 1 postotni poen Na primjer kad GDP započne sa 100 posto svog potencijala i padne na 98 posto potencijala - stopa se nezaposlenosti poveća za 1 postotni poen pretpostavite sa 6 na 7 posto 2

Grafikon 1 Ilustrirani Okunov zakon 1955-1993

Izvor Paul A Samuelson i William D Nordhaus bdquoEkonomijaldquo 15 Izdanje Mate doo Zagreb 1994 str 559str

1 Smailbegović S bdquo Makroekonomija i makroekonomsko okruženjeldquo Mostar 2004 str 2972 Paul A Samuelson i William D Nordhaus bdquoEkonomijaldquo 15 Izdanje Mate doo Zagreb 1994 str 559

razdoblja

(1954-1960) 52 46 03Ustajale

(1975-1984)

77 1354 36

3 INFLACIJA

31 Pojam inflacije

413 Hiperinflacija

1922 1923 1924 Godina

22 IBD str579

6 PHILLIPSOVA KRIVA

31 IBD str230

ZAKLJUČAK

LITERATURA

31 Pojam inflacije

razdoblja

(1954-1960) 52 46 03Ustajale

(1975-1984)

77 1354 36

3 INFLACIJA

31 Pojam inflacije

413 Hiperinflacija

1922 1923 1924 Godina

22 IBD str579

6 PHILLIPSOVA KRIVA

31 IBD str230

ZAKLJUČAK

LITERATURA

31 Pojam inflacije

3 INFLACIJA

31 Pojam inflacije

413 Hiperinflacija

1922 1923 1924 Godina

22 IBD str579

6 PHILLIPSOVA KRIVA

31 IBD str230

ZAKLJUČAK

LITERATURA

31 Pojam inflacije

3 INFLACIJA

31 Pojam inflacije

413 Hiperinflacija

1922 1923 1924 Godina

22 IBD str579

6 PHILLIPSOVA KRIVA

31 IBD str230

ZAKLJUČAK

LITERATURA

31 Pojam inflacije

3 INFLACIJA

31 Pojam inflacije

413 Hiperinflacija

1922 1923 1924 Godina

22 IBD str579

6 PHILLIPSOVA KRIVA

31 IBD str230

ZAKLJUČAK

LITERATURA

31 Pojam inflacije

3 INFLACIJA

31 Pojam inflacije

413 Hiperinflacija

1922 1923 1924 Godina

22 IBD str579

6 PHILLIPSOVA KRIVA

31 IBD str230

ZAKLJUČAK

LITERATURA

31 Pojam inflacije

3 INFLACIJA

31 Pojam inflacije

413 Hiperinflacija

1922 1923 1924 Godina

22 IBD str579

6 PHILLIPSOVA KRIVA

31 IBD str230

ZAKLJUČAK

LITERATURA

31 Pojam inflacije

3 INFLACIJA

31 Pojam inflacije

413 Hiperinflacija

1922 1923 1924 Godina

22 IBD str579

6 PHILLIPSOVA KRIVA

31 IBD str230

ZAKLJUČAK

LITERATURA

31 Pojam inflacije

413 Hiperinflacija

1922 1923 1924 Godina

22 IBD str579

6 PHILLIPSOVA KRIVA

31 IBD str230

ZAKLJUČAK

LITERATURA

31 Pojam inflacije

413 Hiperinflacija

1922 1923 1924 Godina

22 IBD str579

6 PHILLIPSOVA KRIVA

31 IBD str230

ZAKLJUČAK

LITERATURA

31 Pojam inflacije

413 Hiperinflacija

1922 1923 1924 Godina

22 IBD str579

6 PHILLIPSOVA KRIVA

31 IBD str230

ZAKLJUČAK

LITERATURA

31 Pojam inflacije

1922 1923 1924 Godina

22 IBD str579

6 PHILLIPSOVA KRIVA

31 IBD str230

ZAKLJUČAK

LITERATURA

31 Pojam inflacije

6 PHILLIPSOVA KRIVA

31 IBD str230

ZAKLJUČAK

LITERATURA

31 Pojam inflacije

6 PHILLIPSOVA KRIVA

31 IBD str230

ZAKLJUČAK

LITERATURA

31 Pojam inflacije

6 PHILLIPSOVA KRIVA

31 IBD str230

ZAKLJUČAK

LITERATURA

31 Pojam inflacije

6 PHILLIPSOVA KRIVA

31 IBD str230

ZAKLJUČAK

LITERATURA

31 Pojam inflacije

6 PHILLIPSOVA KRIVA

31 IBD str230

ZAKLJUČAK

LITERATURA

31 Pojam inflacije

ZAKLJUČAK

LITERATURA

31 Pojam inflacije

ZAKLJUČAK

LITERATURA

31 Pojam inflacije

ZAKLJUČAK

LITERATURA

31 Pojam inflacije

ZAKLJUČAK

LITERATURA

31 Pojam inflacije

ZAKLJUČAK

LITERATURA

31 Pojam inflacije

ZAKLJUČAK

LITERATURA

31 Pojam inflacije

LITERATURA

31 Pojam inflacije

LITERATURA

31 Pojam inflacije

Documents

nezaposlenost i inflacija