Zaposlenost i Nezaposlenost

ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST

Predmet: Ekonomski razvoj i ekologija

Mentor: prof.dr. Husein Muratovi

Studenti: Mujezinovi Azra 0527/13/BSR

Alibegovi Alma 0538/13/BSR

UNIVERZITET U BIHAU

EKONOMSKI FAKULTET

ODSJEK 3+0

UVOD

Problem zaposlenosti spada u red najvanijih pitanja ekonomske i socijalne politike te kao

takav zaokuplja izuzetnu panju savremenog svijeta .Upravo zbog toga je i prestavljen u

ovom seminarskom radu na temu ``zaposlenost i nezaposlenost`` .

U prvom dijelu rada se predstavljuju osnovni pojmovi vezani za navedenu tematiku i to

pojam zaposlenosti, zapoljavanja kao i cjelina formiranja ponude za zapoljavanje.

U daljem razmatranju teme, navedeni su i objanjeni rad i radna snaga, politike radne

snage. Kao primjer nezaposlenosti uzet je sluaj Bosne i Hercegovine s blagim osvrtom i na

ukupan ekonomski razvoj zemlje.

Potom su predstavljeni i pojmovi nezaposlenosti, uzroci nezaposlenosti te vrste

nezaposlenosti.

Na samom kraju rada dat je osvrt na materijalno-pravnu zatitu i osposobljavanje

zaposlenih i nezaposlenih te pregled po pojedinimn zemljama.

POJAM ZAPOSLENOSTI

Pojam zaposlenosti nije dovoljno odreen ve ima nekoliko znaenja. U najirem smislu

zaposlenost oznaava skup lica s izvjesnim zanimanjem koje slui za sticanje sredstava

za ivot. Tu spada radna snaga koja redovno prima novani dohodak i ona koja ga ne

prima, ali je ekonomski angaovana.

U neto uem smislu pojam nezaposlenosti obuhvata sva lica koja stiu stalni novani

dohodak na osnovu nekog aktivnog zanimanja u normalnom radnom vremenu. To je

stanje kod kojeg za rad sposobni lanovi drutva samostalno ili u zajednici s drugima

obavljaju neku drutveno korisnu djelatnost i pribavljaju tako sredstva za zadovoljavanje

svojih potreba i za podmirivanje odreenih drutvenih zahtjeva i obaveza.

Osnovu svake zaposlenosti ine mogunosti za rad a one su dvojake :

Da sposobni za rad i oni koji hoe da rade imaju vlastita proizvodna sredstva

Da imaju pristup nekoj proizvodnoj organizaciji

TEORIJSKI PRISTUP

Prema tome, mogunosti za ostvarivanje zaposlenosti mogu biti razliite.

Redovno je broj osoba koje se zapoljavaju znatno manji od broja ljudi koji pripadaju odreenoj zajednici. Prije svega zato to je samo jedan dio drutva sposoban , a ostali su nesposobni za rad zbog mladosti, starosti ili neke druge okolnosti.

No, i dio onih koji su sposobni za rad mogu da ne rade krae ili due vrijeme, zato to ne mogu nai posao, to prelaze s jednog na drugi posao itd.

Stopa zaposlenosti je veoma bitan faktor koji se izraava odnosom broja stanovnika koji obavljaju drutveno koristan rad radi pribavljanja sredstava za ivot prema ukupnom broju stanovnika. To je zapravo stopa zaposlenosti, kojom se izraava stupanj zaposlenosti, i ukoliko je ona vea, utoliko je vea i ekonomska aktivnost posmatranog podruja.(1)

Grupa autora; ``Ekonomski leksikon``, Beograd

TEORIJSKI PRISTUP

POJAM ZAPOLJAVANJA

Pojam zapoljavanja oznaava proces prelaska radne snage iz skupa ekonomskih

neaktivnih u skup ekonomski aktivnih lica koja imaju zanimanje i stiu sredstva za ivot,

bilo posredstvom novanog dohotka ili na neki drugi nain. Ovaj proces, u normalnim

uslovima razvoja, stalno poveava zaposlenost.

Podruje s niskim porezima ili bez poreza u kojemu drava odobrava djelomino ili

potpuno osloboenje od poreza na dobit (corporate income tax) za trgovaka drutva

koja otvaraju nova radna mjesta. Podruja su obino ograniena na dijelove u kojima je

strukturalna nezaposlenost naroito visoka. Podruja zapoljavanja openito se

ustanovljuju radi postizanja ovih ciljeva:

- ostvarenja zaposlenosti

- tehnoloke obnove

- unaprjeenja izvoza

- obnove gradova

- eksperimentiranja s novim sistemima gospodarskog upravljanja.

TEORIJSKI PRISTUP

FORMIRANJE PONUDE ZA ZAPOLJAVANJE Zapoljavanje angauje radnu snagu iz brojnih izvora. Postoje tri osnovna izvora

formiranja ponude za zapoljavanje:

prirataj radne snage koji trai zaposlenje u tekuem periodu

osloboena radna snaga iz poljoprivrede i drugih djelatnosti u tekuem periodu

slobodna radna snaga koja prelazi iz prethodnog u tekui bilansni period

Ukoliko navedene potrebe nisu dovoljne da angauju svu ponuenu radnu snagu za

zapoljavanje u odreenom periodu, javljaju se faktori apsorpcije van zemlje. U tom

sluaju radna snaga odlazi u drugu zemlju da bi se zaposlila. Odlazak moe da bude

stalan ili privremen. (2)

Dr. Ilijas Bosnjovic; ``Razvoj i zaposlenost``, Sarajevo, 1980.godine str. 13-16

TEORIJSKI PRISTUP

RAZVOJ I ZAPOSLENOST

Razvoj predstavlja odluujui inilac u ostvarivanju i irenju zaposlenosti. Zaposlenost u

toku razvoju postaje sve vea da bi u odreenom vremenu i u datim uslovima angaovala svu ili gotovu svu raspoloivu radnu snagu i dostigla najvei mogui obim. To je puna zaposlenost.

Zapoljavanje i stvaranje uslova za punu zaposlenost ovise od naina razvoja. S druge strane, brzina razvoja u velikoj mjeri zavisi od odnosa dva faktora:

Tehnikog progresa

Zaposlenosti

Jaa zastupljenost tehnikog progresa su relativno slabiji, ali u apsolutnom smislu dosta visok porast zaposlenosti, dovodi do vrlo brzog razvoja.

Meutim, ukoliko je zaposlenost u veoj mjeri zastupljena i istovremeno ispoljava tendencije da se dalje iri na raun tehnikog progresa, razvoj e u duem periodu nuno usporiti svoj intenzitet.

Razvoj i zaposlenost se meusobno uslovljavaju ali im je odnos daleko sloeniji nego to to izgleda na prvi pogled. Njihov odnos ima izuzetnu ekonomsku i socijalnu teinu.(3)

Dr. Ilijas Bonjovi; ``Razvoj i zaposlenost``, Sarajevo, 1980.godine str.18

TEORIJSKI PRISTUP

RAD I RADNA SNAGA

Ljudski rad je svjestan i svrsishodan. To je djelatnost kojom rukovodi razum, poseban

proizvod ljudske vrste. Ali sama ljudska vrsta je poseban proizvod tog oblika rada.

Rad je snaga koja je stvorila ovjecanstvo i kojom je ovjecanstvo stvorilo svijet onakav

kakv znamo.

To je, kao svi ivotni procesi i tjelesne funkcije, neotuivo vlasnitvo ljudske individue.

ovjek radom, zato to ga oblikuje i njime upravlja razumjevanje koje se razvija u

sklopu drutva i kulture, moe obavljati niz produktivnih aktivnosti.

Aktivni radni procesi koji su potencijalno sadrani u radnoj snazi ljudi toliko su raznoliki

po tipu, nainu obavljanja, da se praktino moe rei kako nemaju granica.

Poznato je da se ljudskim radom moe proizvesti vie nego to se troi, i ta sposobnost

stvaranja vika rada ponekad se smatra posebnim darom ovjeanstva.

Radnu snagu jednog drutva ini jedinstvo ljudi, s proizvodnim iskustvom i radnim

navikama. ovjek je ne samo svjesni element proizvodnih snaga ve je i jedini stvaralac

i pokreta svih procesa u drutvu.

Njegovo znanje, umjeanost, proizvodna iskustva i radne navike su rezultat historijskog

razvitka neprekidne proizvodne aktivnosti ljudskog drutva kao i razvitka nauke i

tehnike. (4)

Prof. dr. Halil Kapi; ``Uvod u ekonomiju``, Biha, 2006. godine str. 39

TEORIJSKI PRISTUP

POLITIKA RADNE SNAGE

ovjek je tvorac svake organizacije kao sistema i predstavlja njhov osnovni element u strukturi. Uloga ovjeka, odnosno radne snage, je tako velika da bez njegovog uea, misaonog i fizikog rada, nema funkcionisanja niti ostvarivanja ciljeva.

Politika radne snage je fenomen koji se javio odreenog trenutka u demografskom i tehnolokom razvoju industrijskih drutava.

Politika radne snage predstavlja individualni problem za svaku zemlju.

Kao neke ciljeve ove politike navode se slijedei (5):

Program potreba u radnoj snazi i program zadovoljavanja tih potreba

Organizovnje sistema prilagoavanja radne snage i pruanja mogunosti zapoljavanja

Obezbjeenje na tritu zapoljavanja potrebnih sredstava radi usaglaavanja ponude i potranje radne snage kako bi se unaprijedio ekonomski razvoj zemlje i omoguilo svakom da se maksimalno angauje u svom radu

Uestvovanje u izradi i primjeni elemenata ekonomske politike i prakse koji utiu na radnu snagu i zapoljavanje ili koji podlijeu njegovom uticaju

Dr. Ilijas Bonjovi; ``Razvoj i zaposlenost``, Sarajevo, 1980.godine str.23

TEORIJSKI PRISTUP

EKONOMSKI RAZVOJ U BIH

I pored relativnog napretka u periodu prije rata, Bosna i Hercegovina, je trenutno meu

zemljama sa najniim ivotnim standardom u jugoistonoj Evropi.

Razarajue posljedice rata ukljuuju gubitak kljunih privrednih resursa, kao sto su

fiziki i drutveni kapital, ljudski resursi, poslovne zajednice i akademske institucije.

U 2003. godini BDP po glavi stanovnika je iznosio 1.642, stavljajui je iza Albanije,

Srbije i Crne Gore, Hrvatske, Rumunije.

I pored izrazito negativnih posljedica rata, Vlada BiH je ostvarila znaajan napredak u

stabilizaciji makroekonomskog okruenja.

Stavie, BiH je postigla trostruki rast BDP-a u periodu 1995. do 2004. godine. Uprkos

stalnom rastu BDP-a iz 2006. godine na primjer, jo uvijek je iznosio oko 80 %

nominalnog BDP-a iz 1989. godine.

Nedavni ekonomski rast u BiH nije znaajno uslovio poveanje zaposlenosti tako da

nivo zaposlenosti stagnira daleko ispod prosjeka EU. Posebno je niska stopa

zaposlenosti mladih osoba do 24 godine i starijih osoba od 55 do 64 godine.

TEORIJSKI PRISTUP


Nezaposlenst je znaajna, dugoronog je karaktera a znaajan porast udjela nesigurnih poslova.

Statistika gotovo i ne prati podatke o viestrukoj zaposlenosti.

Zvanina stopa nezaposlenosti iznosi 44 % to je i najvea stopa nezaposlenosti u regionu. Drava takoer biljei i znaajan porast ``sive`` ekonomije koja se procjenjuje na 33 % do 50 % registrovane ekonomske aktivnosti.

Veliki dio stanovnitva se nalazi ispod granica siromatva a procjena je da je oko 70 % stanovnitva ostalo ispod granice siromatva kroz period od tri godine dok je oko 76 % svih nezaposlenih bilo nezaposleno due od dvije godine.

Visok je i procenat (42 % ) stanovnitva sa niskim nivoom obrazovanja, a nedostaju i politike za usavravanje tokom ivotnog, odnosno radnog vijeka, pa to dodatno umanjuje mogunosti za novi poetak i, samim tim, mogunost izlaska iz siromatva.(6)

www.credo.ba

TEORIJSKI PRISTUP


Odrivost, transparentnost i prilagoenost potrebama su osnovni problemi

postojeeg sistema.

Iako se mladi ljudi u BiH suoavaju sa velikim brojem problema, veina

stavlja nezaposlenost u sami vrh liste problema.

Mladi ljudi se osjeaju nemono, suoeni s oslabljenom ekonomijom, a

nedostatak razumijevanja o tome kako da budu konkurentni na tritu rada

pri ionako ogranienim mogunostima zapoljavanja, dodatno pojaava

njihovo nezadovoljstvo.

Mladi ljudi e biti uvjereni da imaju budunost u BiH jedino

prevladavanjem ovih nedostataka, i samo tada e uvidjeti da aktivno uee

u javnom ivotu ima smisla. Ekonomsko osposobljavanje mladih ljudi je

zbog toga neophodno, ako ele da postanu aktivni graani. To je takoer

vano u promociji lokalnog ekonomskog razvoja.

TEORIJSKI PRISTUP

POJAM NEZAPOSLENOSTI

Nezaposlenost je gorui svjetski ekonomski i socijalni problem. Nezaposlenost

karakterie izraz situacije u kojoj je jedno radno sposobno lice lieno mogunosti da

zasnuje radni odnos zu dohodak, platu, ili neku drugu vrstu naknade za svoj rad.

Pod pojmom nezaposleno lice smatramo svako lice kome drutvo ne daje mogucnost da

radi i pored toga to ono hoe da radi i trai posao prema svojim mogunostima.

Nezaposlenost se javlja kada je ponuda vea od potranje radne snage. Ona moe da

opada ali i da raste u odreenom vremenskom periodu.

Vie autora istie nezaposlenost kao opasnost po zdravlje (Smith, 1985), a dobro je

prisjetiti se rijei Josepha Schumpetera iz 1981 godine gdje kae : ``Bez obzira da li je

trajna ili prolazna, da li se pogorava ili ne, nezaposlenost je sigurno velika pokora, i to

je uvijek i bila. Ipak, drim da prava tragedija nije sama nezaposlenost, ve

nezaposlenost plus nemogunost prikladne skrbi za nezaposlene```.

TEORIJSKI PRISTUP

Nezaposlenost se kree od preko 10 % u razvijenim zemljama i preko 30 % u zemljama u razvoju.

Otvaranje novih radnih mjesta, odnosno poveanje zaposlenosti zavisi u krajnjoj liniji od investicionih mogunosti datog drutva. Prosjena cijena otvaranja jednog radnog mjesta u evropskim uslovima kree se oko 15.000.(7)

Kao primjer uzeta je, svakim danom sve gora situcija u Bosni i Hercegovini.

Naime, u posljednjih est mjeseci zabiljeeno je poveanje nezaposlenih.

U Federalnom zavodu za zapoljavanje u januaru ove godine registrovano je 357.664 lica, dok je prema podacima kantonalnih slubi za zapoljavanje u februaru na evidencijama prijavljeno 132 magistra i etiri doktora nauka.

U Agenciji za rad i zapoljavanje BiH tvrde da je u BiH u januaru bez posla bilo 516.321 osoba, od ega 25.283 sa fakultetskim obrazovanjem.

Takoer, istraivanja pokazuju da svaki peti stanovnik BiH gladuje, a da je standard graana u 2009. bio znatno loiji nego prethodne godine.

Razlog svemu tome je i globalna ekonomska kriza koja se odrazila i na ovaj region ali dobrim dijelom je odgovorna i sama vlast.

Istraivanja pokazuju i da je BiH na kraju 2009. godine imala 70.000 vie nezaposlenih nego u prethodnoj godini te se upozorava da e broj nezaposlenih i dalje rasti.(8)

7- prof. dr. David . Dai; ``Principi internacionalne ekonomije``, Beograd

2007. godine

8- www.weekend.ba

TEORIJSKI PRISTUP

Uzroci nezaposlenosti

Postoje mnogi uzroci nezaposlenosti i razliiti su od zemlje do zemlje. U osnovne

uzroke nezaposlenosti spaduju:

Ekonomska politika zamlje

Struktura privrede

Tehniko-tehnoloki faktori

Nedostatak kapitala

Koncept razvoja

Migracije stanovnitva

TEORIJSKI PRISTUP

Vrste nezaposlenosti

Nezaposlenost se moe ispoljavati kao :

Tekua ( vezana je za neravnomjerni razvitak proizvodnje )

Latentna ( vezana je za poljoprivredu i za agrarnu prenaseljenost; ima

ogromne razmjere u nerazvijenim zemljama sa visokim prirastom

stanovnitva )

Stagnantna ( obuhvata one koji godinama ne mogu da nau posao i koji su

igubili svu vjeru da e ga ikad dobiti; ti ljudi su pali na dno drutvenog

ivota i iz njihovih redova se najee regrutuje drutveni olo- prosjaci,

skitnice, kriminalci)

TEORIJSKI PRISTUP

MATERIJALNO-PRAVNA ZATITA I OSPOSOBLJAVANJE ZAPOSLENIH I

NEZAPOSLENIH

Ratna razaranja, poveana nezaposlenost, strukturne promjene kroz koje prolazi ovjeanstvo, te narasle potrebe za socijalnu skrb uz smanjenu ljudsku aktivnost oteavaju finansiranje socijalne skrbi u irem smislu.

Kako je nezaposlenost selektivna i posebno pogaa pojedine kategorije stanovnitva : mlade, ene i strune radnike, a njome su najvie pogoeni oni koji due ekaju na zaposlenje, to je potrebna aktivna uloga cijelog drutva u njenom rjeavanju.

To podrazumjeva da e u politici zapoljavanja i rjeavanju nezaposlenosti biti nuno i selektivnim i solidarnim mjerama, koje e imati potrebnu trinu komponentu, ublaiti poloaj najugroenijih kategorija stanovnitva.

Nezaposlenost sigurno nije samo problem u naoj zemlji.

U posljednjim godinama nezaposlenost manje ili vie raste i u zemljama Evropske unije te je postala ``najozbiljniji problem`` s kojim se danas susreu zemlje lanice.

Lawson 1986 smatra da se u Evropi mogu razlikovati etiri vrste nezapolenosti i mjera koje se poduzimaju da se ona suzbije.

U prvoj skupini su zemlje poput Velike Britanije, s velikom nezaposlenou koja u prvom redu pogaa negativno selekcionirane grupe unutar radne snage. (9)

9- prof. dr. Murat Prao; ``Uticaj transformacije vlasnitva na nezaposlenost i

zapoljavanje``,

Sarajevo 2000 godine, str 363

TEORIJSKI PRISTUP

U drugoj skupini su zemlje poput Nizozemske, s masovnom nezaposlenou koja je za razliku od Velike Britanije, ublaena opom materijalnom pomoi nezaposlenim osobama.

U treoj skupini su zemlje poput Belgije, Francuske, Njemake i Italije, u kojima nezaposlenost posebno pogaa pojedine kategorije radne snage : mlade, radnike pred mirovinu, ene i nacionalne grupe.

U navedenim kategorijama esta je dugotrajna nezaposlenost a novana naknada je uglavnom ograniena na godinu dana.

U etvrtoj skupini su zemlje poput Danske, u kojima je zatita za vrijeme nezaposlenosti bolje rijeena nego u drugim evropskim zemljama.

Veina nezaposlenih dobiva novane naknade u prilino visokim iznosima.

Takoer je injenica da prosjeno koritenje novane naknade traje tri do etiri puta due u Njemackoj, Britaniji te Francuskoj nego u SAD-u sto objasnjava zasto je dugotrajnija nezaposlenost mnogo ea u Evropi. U SAD-u se esto uje miljenje da visoke i dugotrajne novane naknade demotiviraju nezaposlene u aktivnijem traenju zaposlenja.

TEORIJSKI PRISTUP

PREGLED MATERIJALNO-PRAVNE ZATITE

NEZAPOSLENIH PO ZEMLJAMA

Kao primjer, razmotrit emo materijalno-pravne zatite nezaposlenih u nekoliko zemalja

te nain njihovog suoavanja s najveim problemom dananjice.

Njemaka

U ovoj zemlji se radnici koji ele raditi a ne rade ili rade manje od 18 sati sedmino,

smatraju nezaposlenim i imaju prava na odreene oblike pomoi i zatite.

Najvei dio novane pomoi nezaposlenim je novana naknada koja za nezaposlenu

osobu s najmanje jednim djetetom iznosi 68 % a za ostale 63% visine prethodne nadnice

ili plae nakon oporezivanja.

Trokovi socijalne pomoi u Njemakoj plaaju se iz doprinosa koji se odreuju na

temelju : obraunskog iznosa i stope doprinosa.

TEORIJSKI PRISTUP

Francuska

Francuska preko Nacionalne slube za zapoljavanje vodi politiku zapoljavanja koja

obuhvata evidenciju i zatitu nezaposlenih.

Nezaposlena osoba ima pravo na novanu naknadu ako je nedobrovoljna nezaposlena,

ako je voljna i sposobna za rad, evidentirana u slubi za zapoljavanje, mlaa od 60

(uvjetno 65) i ako je bila odreeno vrijeme osigurana od nezaposlenosti (najmanje est

mjeseci).

Ovisno o duini osiguranja duina koritenja naknade kree se od 4 do 27 mjeseci a njen

iznos je 40 % prethodne nadnice.(10)


zapoljavanje``,


TEORIJSKI PRISTUP

Sjedinjene Amerike Drave

Sastav materijalno-pravne zatite nezaposlenih u SAD-u uspostavljen je

dosta kasnije u odnosu na razvijene evropske zemlje i relativno se sporo

razvijao.

Pravo na novanu naknadu se ostvaruje ako je osoba u godini prije

nezaposlenosti radila izmeu 14 i 20 sedmica.

U veini drava novana naknada se odobrava najdue do 26 sedmica dok

se u uvjetima recesije i visoke nezaposlenosti u nekim dravama odobrava

produena novana naknada za dodatnih 13 sedmica.

TEORIJSKI PRISTUP

vedska

U vedskoj se donedavno primjenjivala solidaristika politika

nadnica, restrikivna fiskalna politika i progresivno oporezivanje te je

jak uticaj drave na politiku zapoljavanja omoguio manju

nezaposlenost.

U odnosu na SAD, Kanadu i Veliku Britaniju, vedski sustav pomoi

nezaposlenim je vrlo uspjean u ublaavanju njihovog poloaja i

ujednaavanja prihoda obitelji (zaposleni i nezaposleni ).

Pravo na novanu naknadu ostvaruje se ako nije osoba nezaposlena a

visina naknade ovisi prijanjim prihodima. Pravo na novanu

naknadu ne moe se ostvariti ako je nezaposlenost nastala zbog

trajka ili uzrokovana industrijskim sporom.

TEORIJSKI PRISTUP

Irska

Novana naknada u Irskoj isplauje se iz fondova u koje uplauju poslodavci i

zaposleni. Pravo na naknadu ostvaruje se nakon to je osoba najmanje 39 mjeseci

uplaivala doprinos. Pravo na novanu naknadu se ne ostvaruje ako je nezaposlenost

posljedica trajka ili industrijskog sukoba.

Pravo ostvaruje osoba koja je nezaposlena zbog trajka ali u njega nije bila neposredno

ukljuena.

Pravo na novanu naknadu, takoer, nemaju osobe koje su same prekinule posao ili su

nezaposlene svojom krivnjom, koje su odbijale ponueni posao ili koje ne pokazuju

dovoljno volje u traenju odgovarajueg zaposlenja.

TEORIJSKI PRISTUP

Nizozemska

Pravo na novanu naknadu se ostvaruje nakon najmanjeg osiguranja u trajanju 26

sedmica u posljednjih 12 mjeseci koji su prethodili nezaposlenosti. Ne postoji

obavezno vrijeme ekanja na novanu naknadu.

Naknada iznosi priblino 70 % prethodne nadnice prije oporezivanja. Naknada se

ostvaruje od 6 do 54 mjeseca ovisno o prethodnom radu i godinama korisnika.(11)

11- prof. dr. Murat Prao; ``Uticaj transformacije vlanistva na nezaposlenost i

zapoljavanje``,


TEORIJSKI PRISTUP

PROGRAMI OSPOSOBLJAVANJA ZAPOSLENIH I

NEZAPOSLENIH OSOBA

kolovanjem se poboljava kvalifikacijska struktura trailaca zapolenosti, ime se pospjeuje i njihova profesionalna mobilnost i mogunosti zapoljavanja.

Ujedno i kolovanjem se pomae nezaposlenima, da to svrsishodnije iskoriste vrijeme nezaposlenosti, te da sauvaju ranije steena znanja i sposobnosti.

Prikladnim obrazovnim programima se pokuava sprijeiti mogua nezaposlenost, odnosno dodatno uskladiti ponuda i potranja zaposlenja.

Glavni cilj obrazovanja je zadovoljavanje potrebe za strunim radnicima. U razdobljima smanjenih mogunosti zapoljavanja obrazovne aktivnosti se vie usmjeravaju na dio nezaposlenih koji je privremeno ostao bez posla zbog smanjene tranje za radnicima.

Oni se tada ukljuuju u odgovarajue programe strunog usavravanja, osposobljavanja i kolovanja, kako bi se sprijeio gubitak znanja i sposobnosti.

Osim profesionalnog usavravanja, u mnogim zemljama se poduzimaju i raznovrsne socijalno-psiholoke mjere da bi se umanjile tekoe koje izaziva dugotrajna nezaposlenost.(12)


zapoljavanje``,Sarajevo 2000. godine,str. 407

TEORIJSKI PRISTUP

ZAPOSLENOST U HRVATSKOJ

Ukupan broj zaposlenog stanovnitva determiniran je ukupnim broj stanovnika,

njegovom ekonomskom strukturom, dobnom i spolnom strukturom. Ukupan broj

stanovnika RH, prema popisima od 2001. (4.437.460) do 2011. (4.284.460) smanjen je

za 152.571 ili 3,4%.

Takav nepovoljni trend kretanja stanovnitva uz postojeu drutveno-ekonomsku

situaciju nepovoljno se odrazio na strukturu ukupnog broja zaposlenih prema

gospodarskim subjektima (pravni subjekti, obrt i slobodne profesije te individualni

poljoprivrednici).


Podaci prezentirani na slici pokazuju kretanje ukupnog broja zaposlenih u RH od 2005.

do aprila 2014., zaposlenih u pravnim osobama, obrtu i slobodnim profesijama te

individualnim poljoprivrednicima. Ukupan broj zaposlenih od 2005. do prva etiri

mjeseca 2014. smanjen je za 7,4% ili za 105,5 hiljada. U tom razdoblju najvee

smanjenje zaposlenih registrirano je prvi puta poetkom recesije, oko 2009. (1.449

hiljada zaposlenih ili pad od 106 hiljada), i drugi puta 2013. to je manje za 31 hiljadu

zaposlenih ili 2,2%, nego u 2012. Visoki pad zaposlenosti posljedica je smanjenja

zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama te individualnih poljoprivrednika. Struktura

zaposlenosti prema spolu pokazuje da su od ukupnog broja zaposlenih, 47,0% ene i taj

udio se kree izmeu 45 i 47% od 2005. U ukupnom broju zaposlenih dominantno

mjesto zauzimaju zaposleni u pravnim osobama - 84%, u obrtu i slobodnim profesijama

- 14,5% te individualni poljoprivrednici 1,8%. U promatranom razdoblju broj

registriranih pravnih osoba povean je za 31%. Istovremeno se broj zaposlenih smanjio

za 7,4% ili 105,5 hiljada. Kretanje broja zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama

kontinuirano je u padu od 2009. te je broj zaposlenih od 2014. manji za 26% ili 67,2

hiljade u odnosu na 2005. Najvei pad broja zaposlenih imaju individualni

poljoprivrednici, i to za dvostruko vie (52,4%) ili 25,7 hiljada.

NEZAPOSLENOST U HRVATSKOJ

Kao i u ostalim zemljama u socijalizmu, i u Hrvatskoj su nekadanje administrativne slube bile predimenzionirane, vrijednost inovacija mala, a preduzea su imala socijalne funkcije neuobiajene za poduzea u trinim privredama (viak radnika se nije otputao, nego se poveavao broj prikriveno nezaposlenih to jest tehnoloki viak). Iz tog su proizali osnovni problemi vezani uz tranziciju koji su samo bili zaotreni ratom u kojemu se raspala socijalistika Jugoslavija. 1990. godine u Hrvatskoj je zapoeo rat uslijed ega je dolo do prekida ekonomskih veza s ostalim jugoslavenskim republikama, krize u ostalim socijalistikim zemljama i financijskog kaosa u hrvatskoj privredi.

Tokom 1991. godine u Hrvatskoj su drutvena preduzea nacionalizirana, a onda preko Hrvatskog fonda za privatizaciju prodavana. Tada su brojna preduzea dospjela u ruke ljudi koji nisu znali, a niti imali namjeru odrati proizvodnju, ve su im kupljena preduzea trebala posluiti za pekulantsko kratkorono bogaenje. To je znatno doprinijelo smanjenju nekadanje proizvodnje i otputenju otprilike 700 000 radnika. Iz procesa privatizacije proizalo je to da su preduzea dodatno iscrpljivana kako bi ih novi vlasnici otplaivali, ili jo ee, koristili za daljnje pekulativne transakcije.


Od 2005. do 2013. broj nezaposlenih osoba vei je za 11,8% ili 36,4

hiljada, a time je stopa registrirane nezaposlenosti poveana sa 17,9%

na 20,2%. Najvei broj nezaposlenih osoba registriran je prole godine

(345,1 nezaposlenih osoba ).


Uzroci nezaposlenosti u zemljama u tranziciji, ukljuujui Hrvatsku, meusobno su

povezani i mnogobrojni. Nezaposlenost se najvie povezuje s razliitim privrednim

ureenjem u odnosu na socijalizam, propalim poduzeima, promaenom privatizacijom i

neuinkovitim privatnim sektorom te radom u sivoj ekonomiji. Osim toga, loa

makroekonomska politika i odgaanje provoenja strukturalnih reformi u Hrvatskoj

smanjuju perspektivu promjene na bolje.

Potrebno je osvrnuti se i na fenomen "zamke nezaposlenosti" (unemployment trap). Taj

se pojam odnosi na korisnike socijalne pomoi zbog nezaposlenosti. Ako dobiju posao

pomo se ukida, to znai da je i pomo od zapoljavanja mala ili nikakva, pogotovo ako

se radi o slabo plaenom poslu. Zato e korisnici pokuati zadrati pomo, a eventualne

dodatne prihode ostvariti radom na crno . Isto tako, postoji mnogo nezaposlenih koji ne

primaju nikakvu pomo, te zarauju na crno. Po procjeni I. Biania najmanje etvrtina

BNP-a hrvatskog gospodarstva nastaje u neslubenom gospodarstvu radom na crno,

dok je zaposlenost u neformalnom gospodarstvu u 1996. godine procijenjena na 15 %

ukupne zaposlenosti.

ZAPOSLENOST U BIH

U februaru 2015. godine broj zaposlenih u pravnim osobama BiH iznosio je 706.411, a

od toga 293.697 ena. U odnosu na januar 2015. godine broj zaposlenih u pravnim

osobama se smanjio za 0,1%, a broj zaposlenih ena se nije mijenjao.

ZAPOSLENOST U BIH

Broj zaposlenih u pravnim osobama rezultat je obrade podataka redovnog godinjeg

istraivanja i redovnog mjesenog istraivanja, kojim je obuhvadeno 70% zaposlenih iz

svakog odjeljka KD. Tim istraivanjima obuhvadene su pravne osobe svih oblika

vlasnitva, organi dravne vlasti i organi jedinica lokalne i podrune (regionalne)

samouprave na podruju BiH.

Podaci se prikupljaju izvjetajem koji se u pravnim osobama popunjava na osnovu

evidencija o zaposlenima. Podaci o zaposlenima u obrtu i djelatnostima slobodnih

profesija obrauju se na osnovu matine evidencije o osiguranicima penzionog

osiguranja, a podaci se preuzimaju od Zavoda za penziono osiguranje.

NEZAPOSLENOST U BIH

Broj nezaposlenih u februaru 2015. godine se smanjio za 0,2%, a broj nezaposlenih ena

se u odnosu na januar 2015. godine smanjio za 0,2%.

U februaru 2015. godine broj registrovanih nezaposlenih u BiH iznosio je 550.063. Ako

kao baznu godinu uzmemo 2013. (2013.=100) i uporedimo februar 2015. sa istim

mjesecom 2014. godine, uoit emo pad nezaposlenosti od 1,2 indeksna poena ili u

apsolutnom iznosu broj osoba koje se vode kao nezaposlene smanjio se za 6.805.

Napomena: Potrebno je naglasiti da ovaj broj registrovanih nezaposlenih osoba ne moe

da se uporeuje sa brojem nezaposlenih osoba koji je dobiven putem Ankete o radnoj

snazi, kao jedinog meunarodno uporedivog indikatora nezaposlenosti u BiH.

NEZAPOSLENOST U BIH

NEZAPOSLENOST U BIH

Kao nezaposleni vodi se najmanji broj osoba vieg obrazovanja, tj. VS 7.505, a slijede

ih osobe sa visokom kolskom spremom 41.124 (ukljuujui doktore nauka i magistre).

Udio enske populacije u registrovanim nezaposlenima iznosi 50,7% ili u apsolutnom

iznosu 279.070 osoba enskoga spola. U enskoj populaciji najvei broj nezaposlenih

osoba je sa srednjom spremom 86.727, nekvalifikovanih NK 81.423 i sa VKV i KV

kvalifikacijom 78.815 osoba enskog spola.

Ako poredimo registrovane nezaposlene po kvalifikacionoj strukturi uoava se da je

najvei broj nezaposlenih osoba sa VKV i KV kvalifikacijom 193.524, zatim slijede

osobe sa NK 148.846 i sa srednjom strunom spremom 147.431 osoba.

ZAKLJUAK

U uslovima kada privreda BiH konstantno nazaduje, teko je nai pravi odgovor odnosno rjeenje na gorui problem dananjice, nezaposlenost.

Naime, pad BDP-a, smanjenje doznaka iz inostranstva, smanjenje produktivnosti realnog sektora, smanjenje priliva u budete na svim nivoima, poveanje broja nezaposlenih, postojanje budetskog deficita, sve vei administrativni aparat bez poveanja kvaliteta usluga stanovnitva samo su jo neki problemi BiH privrede.

Zastraujua je injenica je da je u BiH oko 500.000 nezaposlenih i to se predvia dalji porast broja nezaposlenih.

Kao mogunost rjeavanja ili bar ublaavanja ovog problema predlae se izgradnja i jaanje institucionalnih kapaciteta sektora poljoprivrede te da se taj sektor izdvoji kao poseban sektor jer ima znaajne potencijale za zapoljavanje.

Smatra se da BiH ima anse da povea uee poljoprivrede u bruto nacionalnom dohotku koji sad iznosi samo 10 %.

Bez novih investicionih ulaganja nemogue je rjeavati problem nezaposlenosti. Nova investiciona sredstva mogu se osigurati samo zu ubrzan ekonomski rast i razvoj. Meutim, takvog rasta i razvoja nema opet bez novih ulaganja kapitala.

To je jedan od zaaranih ekonomskih krugova sa kojim su posebno suoene zemlje u razvoju i tranziciji.

LITERATURA

http://www.poslovni-info.eu/sadrzaj/gospodarstvo-rh/zaposlenost-i-nezaposlenost-

u-hrvatskoj-i-eu-%281%29/

http://mjesec.ffzg.hr/nezaposlenost/2.3.html

http://www.bhas.ba/saopstenja/2015/ZAP_2015M01_001_01-bos.pdf

Grupa autora; ``Ekonomski leksikon``, Beograd

prof. dr. Murat Prao; ``Uticaj transformacije vlanistva na nezaposlenost i

zapoljavanje``,


Documents

Zaposlenost i Nezaposlenost