IZVJEŠĆE O NEZAPOSLENOSTI 2018. GODINI OSJEČKO … · Ponuda radne snage (nezaposlenost) 14 Nezaposlenost prema spolu, dobi i razini obrazovanja 14 Nezaposlenost prema radnom iskustvu

REPUBLIKA HRVATSKA

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

SKUPŠTINA

Materijal za sjednicu

IZVJEŠĆE O NEZAPOSLENOSTI

I ZAPOŠLJAVANJU U

2018. GODINI NA PODRUČJU

OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Osijek, veljače 2019.

Podnositelj

Hrvatski zavod za zapošljavanje

Regionalni ured Osijek

2018.

Hrvatski zavod za zapošljavanje Regionalni ured Osijek

Osijek, veljača 2019.

IZVJEŠĆE NEZAPOSLENOST I ZAPOŠLJAVANJE OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

Nositelj izvješća: Izvjestitelj: Priprema i obrada:

Hrvatski zavod za zapošljavanje Regionalni ured Osijek Osijek, Kneza Trpimira 2 telefon: +385 31 252 500 telefax: +385 31 201 375 e-mail: [email protected] URL: http//www.hzz.hr Ivan Ravlić, dipl.oec. Predstojnik Regionalnog ureda Osijek Beba Madunović, dipl.oec. rukovoditelj Odjela analitike, statistike i informatike

Nezaposlenost i zapošljavanje 2018. Osječko-baranjska županija


1

Sadržaj

Ukratko 2

Radna snaga u Osječko-baranjskoj županiji 4

Stanovništvo 4

Zaposlenost i nezaposlenost 4

Potražnja za radnom snagom (zapošljavanje) 8

Prijavljena slobodna radna mjesta 8

Zapošljavanje osoba iz evidencije Zavoda 9

Struktura evidentiranog zapošljavanja 9

Struktura evidentiranog zapošljavanja ne temelju radnog odnosa 10

Stope zapošljavanja 12

Ponuda radne snage (nezaposlenost) 14

Nezaposlenost prema spolu, dobi i razini obrazovanja 14

Nezaposlenost prema radnom iskustvu i djelatnostima prethodnog zaposlenja 16

Nezaposlene osobe s invaliditetom 17

Nezaposleni hrvatski branitelji 19

Trajanje nezaposlenosti 19

Prostorna nezaposlenost 21

Prava tijekom nezaposlenosti 28

Novčana naknada 28

Prestanak vođenja evidencije o nezaposlenim osobama 29

Novčana pomoć i naknada troškova tijekom obrazovanja 29

Jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova 29

Profesionalno usmjeravanje i obrazovanje 30

Profesionalno informiranje i savjetovanje 30

Radionice za nezaposlene osobe 30

Profesionalna selekcija 30 Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri - CISOK 31

Aktivna politika zapošljavanja 32

Mjere aktivne politike zapošljavanja u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 32

Osnovni pokazatelji provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja 33

Projekti s potporom Europske unije 35

IPA komponenta II Prekogranična suradnja Mađarska-Hrvatska 35

IPA komponenta IV Razvoj ljudskih potencijala 35

Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Osječko-baranjske županije 35

Uspostavljanje partnerskih odnosa 35

Zaključak 36



2

Ukratko 2018.

Radna snaga

prema podacima HZMO tijekom 2018. registrirano Ø mjesečno 86.282 korisnika mirovinskog osiguranja

prema navedenim izvorima zaposlenost povećana za 2,1% ili 1.746 osoba

u isto vrijeme nezaposlenost smanjena za 18,5% te je s 19.113 nezaposlenih osoba procijenjena stopa nezaposlenosti bila 18,1%

u odnosu na prethodnu godinu procijenjena prosječna stopa nezaposlenosti smanjena za 3,6 postotnih bodova

najviše zaposlenih (podaci HZZO) u trgovini (15,9%), prerađivačkoj industriji (15,6%), obrazovanju (9,8%)

Zapošljavanje

s evidencije zaposlene temeljem radnog odnosa 17.094 osobe, 5,8% ili 1.047 osoba manje nego u 2017.

struktura zapošljavanja: - 57,9% žena - 63,8% srednjoškolskog obrazovanja - 90,1% na određeno vrijeme - 18,5% u hotelima i restoranima, 14,5% u prerađivačkoj industriji, 11,0% u trgovini stopa zapošljavanja 38,0%:

- povećanje za 3,2 postotna boda - viša razina obrazovanja veća stopa zapošljavanja: sa završenim fakultetom 47,7% - stope veće od ukupne stope u Donjem Miholjcu (42,5%), Đakovu (38,6%) i Osijeku (38,5%)

A Bez škole i nezavršena osnovna škola B Osnovna škola C SŠ za zanimanja u trajanju do 3 god. i škola za KV i VKV radnike D SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina, gimnazija E Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola F Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat

Mjere aktivne politike zapošljavanja 3.785 osoba zaposleno ili obrazovano:

- zapošljavanje: 765 osoba - obrazovanje: 1.161 osoba - javni radovi: 1.082 osoba - samozapošljavanje: 777 osoba posebne skupine:

- Romi: 170 osoba - osobe s invaliditetom: 123 osobe - hrvatski branitelji: 278 osoba struktura:

- 50,8% žena - 43,4% mladih do 29 godina - 53,2% srednjoškolskog obrazovanja

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

32

33

34

35

36

37

38

39

80

81

82

83

84

85

86

87

88

89

90

91

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

TisućeTisuće Grafikon 1. Zaposlenost i nezaposlenost (31.12.)

Zaposlenost Nezaposlenost

0,0 5,0 10,0 15,0 20,0 25,0 30,0 35,0 40,0 45,0 50,0

F

E

D

C

B

A

Stopa%

Razina obrazovanja Grafikon 2. Stope zapošljavanja

2018.

2017.



3

Nezaposlenost

tijekom 2018. registrirane Ø mjesečno 23.453 nezaposlene osobe

smanjenje Ø nezaposlenosti u odnosu na 2017. za 16,4% ili 4.609 osoba

razlog smanjenja: veći broj izlazaka/ zapošljavanja (29.380 osoba) od ulazaka u evidenciju (24.881 osoba)

sezonsko obilježje nezaposlenosti: - najniža: srpanj 20.621 osoba - najviša: siječanj 27.876 osoba

Struktura nezaposlenih

spol: 59,7% žena, 40,3% muškaraca razina obrazovanja: 29,4% sa

četverogodišnjom srednjom školom, 58,0% ukupno srednjoškolsko obrazovanje, 30,9% bez i sa završenom osnovnom školom

dob: 44,1% osoba starije od 45 godina trajanje: Ø 10 mjeseci, duže od godinu dana

čeka na posao 48,6% nezaposlenih staž: bez staža 16,4%, više od 5 godina

staža 41,2% Ø mjesečno evidentirano 678 osoba s

invaliditetom ili 3,6% od ukupno nezaposlenih evidentiran Ø mjesečno 1.790 hrvatskih

branitelja ili 9,4% nezaposlenih, smanjenje za 14,0% ili 291 branitelja

Prostorna nezaposlenost

Osječko-baranjska županija druga po nezaposlenosti u RH (11,9%)

Ø nezaposlenost smanjena na čitavom području županije, u Belom Manastiru za 24,8%, Donjem Miholjcu za 25,2%, Đakovu za 16,8%, Našicama za 26,4%, Osijeku za 11,8% i Valpovu za 18,0%

žene dominiraju u Našicama i Valpovu (62,3%), osobe starije od 45 godina u Donjem Miholjcu (49,7%), a u Belom Manastiru osobe bez i sa završenom osnovnom školom (47,1%)

najveći udio dugotrajno nezaposlenih je u Belom Manastiru (57,2%)

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

Bro

j os

ob

a

Tisuće

Mjeseci

Grafikon 4. Nezaposlenost tijekom 2017. i 2018. godine

2017.

2018.

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

9.000

Beli Manastir Donji Miholjac Đakovo Našice Osijek Valpovo

Bro

j os

ob

a

Grafikon 6. Prosječna nezaposlenost po ispostavama

2017.

2018.

25,0

30,0

35,0

40,0

45,0

50,0

55,0

60,0

Žene 59,7%

Stariji od 45 godina

Staž veći od 5 godinaDugotrajno nezaposleni

Bez i s osnovnom školom

Grafikon 5. Struktura nezaposlenih u 2018. godini

30,9% 44,1%

48,6% 41,2%



4

Radna snaga u Osječko - baranjskoj županiji

Prema službenim statističkim podacima i Popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Osječko-baranjske

županije živjelo je 305.032 stanovnika, što je 7,1% od ukupna broja stanovnika Republike Hrvatske (4.284.889).

U petogodišnjem razdoblju, od 2013. do 2017. godine, kada je na području županije živjelo prema procjeni

283.035 stanovnika, broj stanovnika smanjio se za 17.515 ili 6,0% (Državni zavod za statistiku, Priopćenje br.

7.1.4. www.dzs.hr).

Stanovništvo predstavlja proizvodnu (radnu) snagu koja pokreće i usmjerava sve djelatnosti u prostoru, te je

neophodno promatrati razvoj dobno-spolne strukture stanovništva. Demografsko starenje predstavlja temeljno

obilježje strukture stanovništva u Republici

Hrvatskoj, pa tako i u Osječko-baranjskoj

županiji. Za sadašnji i sveukupni razvoj, bitan

je odnos udjela sljedećih kategorija u ukupnom

stanovništvu: djeca (0-14), osobe u radnoj

dobni (15-64) i stariji (65+). Prema procjeni

stanovništva u 2017. godini, 14,2%

stanovništva pripadalo je dobnog skupini do 14

godina, 67,1% od 15 do 64 godine i 18,7%

dobnoj skupini od 65 i više godina. Dobna

struktura, posebno kod djece, nešto je slična i

na nacionalnoj razini. Međutim, smanjenje

ukupnog broja stanovnika nije linearno, već je

rezultat dugogodišnjeg snižavanja broja

živorođenih, čime se smanjuje udjel mladih i

priljev u radni kontingent, dok istovremeno

raste udio stanovništva starijeg od 65 godina. Tako se u odnosu na 2013. godinu udio mladih osoba do 14

godina smanjio za 0,7 postotnih bodova, a udio starijih od 65 i više godina povećao za 1,5 postotnih bodova.

Administrativni statistički izvori temelje se na podacima relevantnih ustanova koje prate i evidentiraju

registrirane zaposlene i nezaposlene osobe na tržištu rada: Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskog zavoda

za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Tablica 1.

Zaposlenost i nezaposlenost od 2009. do 2018. (stanje 31. prosinca)

Stanje 31.12.

Osiguranici HZMO Nezaposleni HZZ Radna snaga Stopa

nezaposlenosti Broj Udio u

RH Verižni indeks

Broj Udio u

RH Verižni indeks

Broj Udio u

RH Verižni indeks

2009. 90.659 6,0 92,7 31.430 10,8 121,2 122.089 6,7 98,7 25,7

2010. 87.721 6,0 96,8 34.211 10,7 108,8 121.932 6,8 99,9 28,1

2011. 88.404 6,0 100,8 33.474 10,6 97,8 121.878 6,9 100,0 27,5

2012. 85.438 6,0 96,6 37.426 10,4 111,8 122.864 6,9 100,8 30,5

2013. 81.131 5,8 95,0 38.309 10,5 102,4 119.440 6,8 97,2 32,1

2014. 80.190 5,8 98,8 34.940 11,0 91,2 115.130 6,7 96,4 30,3

2015. 81.382 5,8 101,5 32.133 11,3 92,0 113.515 6,7 98,6 28,3

2016. 83.321 5,8 102,4 27.272 11,5 84,9 110.593 6,6 97,4 24,7

2017. 84.411 5,7 101,3 22.773 12,2 83,5 107.184 6,5 96,9 21,2

2018. 87.421 5,8 103,6 17.740 11,9 77,9 105.161 6,4 98,1 16,9

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (Središnja služba Zagreb, Odjel plana i

analize, mjesečni podaci) tijekom 2018. godine u Osječko-baranjskoj županiji evidentirana su prosječno

mjesečno 86.282 korisnika mirovinskog osiguranja (zaposlena), što s 19.113 nezaposlenih osoba čini 105.395

ekonomski aktivnih stanovnika (radne snage). Prema istim izvorima, u odnosu na prosjek prethodne godine,

smanjena je razina radne snage za 2.594 osobe (2,4%), pod utjecajem povećanja zaposlenog (za 2,1% ili 1.746

osoba) i smanjenja nezaposlenog (za 18,5% ili 4.340 osoba) stanovništva, što znači da je jedan dio

32

34

36

38

40

42

44

46

48

50

52

54

do 14 15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65 i više

Bro

j s

tan

ov

nik

a

2013.

2017.

tisuće Grafikon 7. Procjena stanovništva

prema dobi u 2013. i 2017. godini



5

stanovništva izašao iz radno sposobnog stanovništva (stariji od 64 godine) ili otišao u ekonomski neaktivno

radno sposobno stanovništvo.

Tablica 2.

Struktura radne snage u 2017. i 2018. godini (prosjek)

2017. 2018. Indeks

2018/2017. Županija Udio u RH Županija Udio u RH

Radna snaga 107.989 6,4 105.395 6,3 97,6

Zaposleni 84.536 5,7 86.282 5,7 102,1

- Zaposleni kod pravnih osoba 72.599 5,7 74.142 5,7 102,1

- Zaposleni kod fizičkih osoba 6.299 5,6 6.311 5,6 100,2

- Obrtnici 2.886 4,9 3.077 5,1 106,6

- Poljoprivrednici 1.934 10,0 1.966 10,3 101,7

- Samostalne profesionalne djelatnosti 818 4,0 786 4,0 96,1

Nezaposleni 23.453 12,1 19.113 12,4 81,5

Stopa registrirane nezaposlenosti 21,7 11,6 18,1 9,2 -3,6

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje (mjesečni podaci)

Od ukupno 86.282 zaposlene osobe, 74.142 radnika (85,9%) bila su zaposlena kod pravnih i 6.311 (7,3%) kod fizičkih osoba. 3.077 (3,6%) je obrtnika, 1.966 (2,3%) poljoprivrednika, te 786 (0,9%) radnika koji obavljaju samostalne profesionalne djelatnosti. Prema spolu, dominiraju zaposleni muškarci s udjelom od 53,6% naspram 46,4% zaposlenih žena, te se u odnosu na prethodnu godinu smanjio udio zaposlenih muškaraca za 0,4 postotna boda. Prema istom izvoru podataka, prosječan broj zaposlenih (osiguranika, bez produženog osiguranja) u Republici Hrvatskoj bio je 1.517.117, te je županija sudjelovala s udjelom od 5,7%.

Procijenjena prosječna stopa registrirane nezaposlenosti Osječko-baranjske županije tijekom 2018. godine

iznosila je 18,1% (14,3% kod muške i 22,2% kod ženske populacije) naspram prosječnoj mjesečnoj stopi od

21,7% u 2017. godini. Istovremeno prosječna stopa nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj bila je 9,2%.

U ostalim županijama (Tablica 5.) stope nezaposlenosti kretale su se od najniže 3,7% u Istarskoj do najviše od

21,0% u Sisačko-moslavačkoj županiji. Niže stope dominiraju i u Gradu Zagrebu (4,2%), Varaždinskoj (4,6%),

Međimurskoj županiji (5,7%), dok vrlo visoke u Virovitičko-podravskoj (20,1%) i Vukovarsko-srijemskoj županiji

(17,6%). Ako promatramo prosječnu stopu nezaposlenosti prema rastu/padu u odnosu na 2017. godinu, stopa

nezaposlenosti se smanjila na čitavom području Republike Hrvatske, a najizraženije u Sisačko-moslavačkoj (za

5,0 postotnih bodova), Vukovarsko-srijemskoj (za 4,9 postotnih bodova), Virovitičko-podravskoj (za 4,7

postotnih bodova) i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (za 4,6 postotnih bodova). Najmanje smanjenje zabilježeno

je u Istarskoj županiji, za 0,9 postotnih bodova.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje tijekom 2018. godine u Osječko-baranjskoj

županiji registrirano je prosječno mjesečno 97.745 korisnika zdravstvenog osiguranja (zaposlena), od kojih su

12.464 (12,8%) osobe iz samostalne gospodarske i profesionalne djelatnosti.

Najveći udio zaposlenih prema djelatnostima imaju poslovni subjekti trgovine (13.599 ili 15,9%), prerađivačke

industrije (13.342 ili 15,6%), obrazovanja (8.341 ili 9,8%), javne uprave i obrane (8.233 ili 9,7%), te djelatnosti

zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (6.467 ili 7,6%). Unutar prerađivačke industrije najveći broj zaposlenih je u

proizvodnji prehrambenih proizvoda (25,4%), proizvodnji strojeva i uređaja (10,3%), proizvodnji gotovih metalnih

proizvoda (8,3%), proizvodnji odjeće (8,0%) te proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda (7,3%).

U odnosu na prosjek 2017. godine zaposlenost je povećana za 1,7% ili 2.591 osobu, na što je utjecalo

povećanje zaposlenih u prerađivačkoj industriji (za 415 osoba), javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom

osiguranju (za 357 osoba), stručnim, znanstvenim i tehničkom djelatnostima (za 293 osobe) te informacijama i

komunikacijama (za 269 osoba). Smanjenje zaposlenih je u administrativnim i pomoćnim uslužnim

djelatnostima (za 70 osoba), opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (za 63 osobe) te

prijevozu i skladištenju (za 17 osoba).



6

Tablica 3.

Prosječni broj korisnika zdravstvenog osiguranja (zaposlenih) prema djelatnostima u 2018. godini

Djelatnost (NKD-2007)

Ukupno Prema spolu

Broj Sastav

%

Rast/pad (Ø 2017.) Muškarci Žene

% Broj

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 5.104 6,0 1,1 55 3.704 1.400

B Rudarstvo i vađenje 29 0,0 11,5 3 25 4

C Prerađivačka industrija 13.342 15,6 3,2 415 8.500 4.842

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klim. 1.185 1,4 -5,0 -63 920 265

E Opskrba vodom, ukl. otp. voda, gosp. otpadom 1.949 2,3 0,4 7 1.445 504

F Građevinarstvo 6.066 7,1 1,3 78 5.368 698

G Trgovina na veliko i malo; popravak mot. vozila i mot. 13.599 15,9 2,0 265 6.830 6.769

H Prijevoz i skladištenje 3.076 3,6 -0,5 -17 2.408 668

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usl. hrane 3.745 4,4 6,5 229 1.732 2.013

J Informacije i komunikacije 2.066 2,4 15,0 269 1.375 691

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 2.035 2,4 1,8 36 692 1.343

L Poslovanje nekretninama 347 0,4 7,1 23 176 171

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 3.851 4,5 8,2 293 2.150 1.701

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 2.874 3,4 -2,4 -70 1.615 1.259

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 8.233 9,7 4,5 357 4.839 3.394

P Obrazovanje 8.341 9,8 0,8 68 1.952 6.389

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 6.467 7,6 2,7 167 1.519 4.948

R Umjetnost, zabava i rekreacija 1.478 1,7 3,5 50 663 815

S Ostale uslužne djelatnosti 1.489 1,7 11,6 155 510 979

U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela 5 0,0 0,0 0 3 2

Ukupno 85.281 100,0 2,8 2.320 46.426 38.855

Samostalne gospodarske i profesionalne djelatnosti 12.464 2,2 271 7.265 5.199

Sveukupno 97.745 2,7 2.591 53.691 44.054

Izvor: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Služba za plan i analizu, mjesečni podaci

Tijekom 2018. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Regionalnom uredu Osijek registrirano je

prosječno mjesečno 19.113 nezaposlenih osoba, što je za 18,5% ili 4.340 osoba manje od prosjeka prethodne

godine. Na smanjenje/rast nezaposlenosti utječe priliv i odliv nezaposlenih osoba u(iz) evidenciju(e) Zavoda.

Tako je na smanjenje nezaposlenosti u 2018. godini utjecao izraženiji odljev od priljeva na evidenciju Zavoda, tj.

manji broj novoprijavljenih na evidenciju od brisanih/odjavljenih osoba s evidencije Zavoda.

Tablica 4.

Ulasci i izlasci iz evidencije nezaposlenih u 2018. godini

Broj Udio (%) Razlika 2017.

Stopa (%) rasta/pada

prosječna nezaposlenost 19.113 -4.340 -18,5

ukupno novoprijavljeni 22.158 100,0 -2.723 -10,9

- bili zaposleni 18.118 81,8 -2.093 -10,4

- prvi puta traže posao 4.040 18,2 -630 -13,5

ukupno brisani 27.191 100,0 -2.189 -7,5

- zapošljavanje 18.825 69,2 -1.129 -5,7

- izlaz iz radne snage 1.511 5,6 -250 -14,2

- nepridržavanje zakonskih odredbi 4.527 16,6 -852 -15,8

- odjava s evidencije 1.404 5,2 -172 -10,9

- ostali razlozi 924 3,4 214 30,1



7

Tijekom 2018. godine u evidenciju Zavoda

prijavilo se 22.158 novih osoba, što je za 10,9%

ili 2.723 osobe manje nego u 2017. godini.

Većina novoprijavljenih, njih 18.118 ili 81,8%,

bili su zaposleni, a najčešći dolazak u

evidenciju je zbog isteka ugovora na određeno

vrijeme ili sezonskih poslova (12.317 osoba ili

68,0%), na osnovi sporazuma radnika i

poslodavca (1.951 osoba ili 10,8%), te zbog

poslovno uvjetovanog otkaza (1.904 osobe ili

10,5%) nastalog iz gospodarskih, tehničkih ili

organizacijskih razloga. Prema aktivnosti prije

ulaska u evidenciju nezaposlenih, najviše

osoba došlo je direktno iz radnog odnosa

(63,9%) i iz neaktivnosti (24,7%). Preostalih

11,4% pristiglo je iz redovnog školovanja

(8,6%) ili nekog drugog oblika rada.

Istovremeno s evidencije nezaposlenih brisana je, zbog zaposlenja i ostalih razloga osim zaposlenja, 27.191

osoba, što je za 7,5% ili 2.189 osoba manje nego u 2017. godini.

Ukupni broj zaposlenih osoba s evidencije Zavoda, njih 18.825 čini 69,2% od ukupnih "izlazaka" iz evidentirane

nezaposlenosti, što je u odnosu na prethodnu godinu smanjenje za 5,7% ili 1.129 osoba. Od ovog broja 216

osoba ostvarivalo je mjesečni primitak/dohodak koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade, 633

osobe su se stručno osposobljavalo bez zasnivanja radnog odnosa, te su 904 osobe otvorile obrt (563 osobe),

poduzeće (311 osoba), odnosno prijavile obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (30 osoba).

Ostalih 30,8% ili 8.366 osoba brisano je iz evidencije nezaposlenih iz drugih razloga sukladno Zakonu o

posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti („Narodne novine“ br. 16/17). Najčešći

razlozi brisanja, osim evidentiranog zaposlenja, bili su: nepridržavanje zakonskih odredbi o aktivnom traženju

posla i raspoloživosti za rad (4.527 osoba ili 16,6% od ukupnih izlazaka iz evidencije), svojevoljni izlaz iz radne

snage (1.511 osoba ili 5,6%), te odjava s evidencije (1.404 osobe ili 5,2%).

Tablica 5.

Prosječna zaposlenost i nezaposlenost po županijama u 2018. godini

Županija Zaposlenost

HZMO Nezaposlenost

HZZ Radna snaga

Stopa nezaposlenosti

2018. Razlika

2018/2017.

I. Zagrebačka 78.997 6.658 85.655 7,8 -2,9

II. Krapinsko-zagorska 37.106 2.789 39.895 7,0 -2,2

III. Sisačko-moslavačka 39.521 10.528 50.049 21,0 -5,0

IV. Karlovačka 35.042 4.438 39.479 11,2 -3,4

V. Varaždinska 63.799 3.100 66.899 4,6 -1,6

VI. Koprivničko-križevačka 33.891 2.433 36.324 6,7 -2,9

VII. Bjelovarsko-bilogorska 30.964 5.516 36.480 15,1 -4,6

VIII. Primorsko-goranska 114.294 7.946 122.240 6,5 -1,5

IX. Ličko-senjska 15.402 2.035 17.436 11,7 -3,5

X. Virovitičko-podravska 20.523 5.154 25.676 20,1 -4,7

XI. Požeško-slavonska 19.088 2.873 21.961 13,1 -3,1

XII. Brodsko-posavska 38.154 7.026 45.180 15,6 -3,2

XIII. Zadarska 54.792 4.826 59.618 8,1 -1,9

XIV. Osječko-baranjska 86.282 19.113 105.396 18,1 -3,6

XV. Šibensko-kninska 32.011 4.433 36.444 12,2 -2,9

XVI. Vukovarsko-srijemska 41.187 8.782 49.969 17,6 -4,9

XVII. Splitsko-dalmatinska 153.068 25.559 178.627 14,3 -2,8

XVIII. Istarska 90.564 3.513 94.077 3,7 -0,9

XIX. Dubrovačko-neretvanska 46.072 4.922 50.993 9,7 -2,0

XX. Međimurska 40.805 2.446 43.251 5,7 -2,4

Grad Zagreb 445.557 19.453 465.010 4,2 -1,3

Republika Hrvatska 1.517.117 153.542 1.670.659 9,2 -2,4

63,9

2,8

8,6

24,7

69,2

5,6

16,6

5,23,4

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

Direktno iz

radnog odnosa

Iz nekog drugog

oblika rada

Iz redovnog

školovanja

Iz neaktivnosti Zapošljavanje Izlaz iz radne

snage

Nepridržavanje

zak. odredbi

Odjava Ostali razlozi

% Grafikon 8. Ulasci i izlasci iz evidencije nezaposlenih

u 2018. godini



8

Potražnja za radnom snagom (zapošljavanje)

Prijavljena slobodna radna mjesta

Tijekom 2018. godine Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Regionalnom uredu Osijek 2.230 poslodavaca

prijavilo je 15.150 slobodnih radnih mjesta, 1.041 radno mjesto ili 6,4% manje nego u 2017. godini. 3.848 radnih

mjesta je za rad na neodređeno vrijeme, 25,4% od ukupnih potreba ili 12,7% (435 radnih mjesta) više nego u

2017. godini. Kao i prethodnih godina, priprema za sezonske poslove u poljoprivredi, turizmu i građevinarstvu

uvjetovala je najviše slobodnih radnih mjesta u svibnju (2.076), a najmanje u prosincu (606 slobodnih radnih

mjesta).

S obzirom na rodove zanimanja sukladno Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja (NKZ 2010), poslodavci su tijekom

2018. godine najviše tražili radnike jednostavnih zanimanja (4.107 slobodnih radnih mjesta ili 27,1%) i

znanstvenike, inženjere i stručnjake (3.025 slobodnih radnih mjesta ili 20,0%), tj. medicinske sestre/tehničare,

više medicinske sestre/tehničare i doktore/doktorice medicine, diplomirane ekonomiste/ekonomistice,

pravnike/pravnice, građevinske inženjere/inženjerke i inženjere/inženjerke elektrotehnike, te odgojitelje/

odgojiteljice predškolske djece, nastavnike/ nastavnice, učitelje/učiteljice razredne nastave. Relativno dobra

tražena zanimanja bila su zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (2.475 ili 16,3%): zidar/zidarica,

tesar/tesarica, bravar/bravarica, fasader/fasaderka, soboslikar/soboslikarica, te mesar/mesarica.

Tablica 6.

Prijavljena slobodna radna mjesta prema rodovima zanimanjima u 2018. godini

Rod NKZ 2010 Ukupno Neodređeno Indeks

Broj % Broj % u uk. 2018/2017.

(1) Zakonodavci/zakonodavke, dužnosnici/dužnosnice i direktori/direktorice

9 0,1 1 11,1 56,3

(2) Znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje

3.025 20,0 991 32,8 91,4

(3) Tehničari/tehničarke i stručni suradnici/stručne suradnice 1.358 9,0 285 21,0 107,6

(4) Administrativni službenici/administrativne službenice 851 5,6 164 19,3 90,2

(5) Uslužna i trgovačka zanimanja 2.226 14,7 798 35,8 94,1

(6) Poljoprivrednici/poljoprivrednice, šumari/šumarke, ribari/ribarke, lovci/lovkinje

61 0,4 10 16,4 179,4

(7) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 2.475 16,3 875 35,4 87,0

(8) Rukovatelji/rukovateljice postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači/industrijske proizvođačice i sastavljači/sastavljačice proizvoda

1.038 6,9 337 32,5 99,7

(9) Jednostavna zanimanja 4.107 27,1 387 9,4 93,9

Ukupno 15.150 100,0 3.848 25,4 93,6

Također, najviše slobodnih radnih mjesta na neodređeno vrijeme bilo je za stručnjake i znanstvenike (991 ili

25,8%), te za zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (875 ili 22,7%). Najveći udio u ukupnim prijavljenim

slobodnim radnim mjestima imaju radna mjesta na neodređeno vrijeme za uslužna i trgovačka zanimanja

(35,8%).

Tablica 7.

Prijavljena slobodna radna mjesta po ispostavama u 2017. i 2018. godini

Godina RU

Osijek Beli

Manastir Donji

Miholjac Đakovo Našice Osijek Valpovo

2017. 16.191 1.874 519 2.502 1.154 9.160 982

2018. 15.150 1.659 507 2.386 1.206 8.352 1.040

Indeks 2018/2017. 93,6 88,5 97,7 95,4 104,5 91,2 105,9

Razlog smanjenja prijavljenih slobodnih radnih mjesta je smanjenje radnih mjesta u ispostavama Beli Manastir

(za 11,5% ili 215), Donji Miholjac (za 2,3% ili 12), Đakovo (za 4,6% ili 116) i Osijek (za 8,8% ili 808 slobodnih

radnih mjesta). Broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta se povećao u Našicama (za 4,5% ili 52) i Valpovu (za

5,9% ili 58 radnih mjesta). Udjel u ukupnom broju slobodnih radnih mjesta, u Osijeku se smanjio s 56,6% na



9

55,1%. Po udjelu slijede Đakovo (15,7%), Beli Manastir (11,0%), Našice (8,0%), Valpovo (6,9%) te Donji

Miholjac s udjelom od 3,3%.

Zapošljavanje osoba iz evidencije Zavoda

Tijekom 2018. godine iz evidencije Zavoda zaposleno je ukupno 18.825 osoba, što je za 1.129 osoba ili 5,7%

manje nego 2017. godine. 17.094 osobe ili 90,8% zaposlene su na temelju radnog odnosa, a 1.731 osoba ili

9,2% na temelju drugih poslovnih aktivnosti. I pored smanjenja zapošljavanja na temelju radnog odnosa u

odnosu na prethodnu godinu za 5,8% ili 1.047 osoba, njegov udio u ukupnom zapošljavanju ostao je gotovo

nepromijenjen, tj. smanjio se za 0,1 postotni bod. Sezonski poslovi (posebno u poljoprivredi, turizmu i

građevinarstvu) utjecali su na najveće zapošljavanje u svibnju (2.344 osobe) i travnju (2.330 osoba), a najmanje

u prosincu (1.110 osoba) i siječnju (1.168 osoba).

Struktura evidentiranog zapošljavanja

Od ukupna broja zaposlenih, 10.906 je žena, s udjelom u ukupnom zapošljavanju od 57,9%, naspram 54,0%

u 2017. godini. U odnosu na 2017. godinu zapošljavanje žena se povećalo za 1,3% ili 138 žena, a

zapošljavanje muškaraca smanjilo za 13,8% ili 1.267 muškarca.

Razina obrazovanja - nešto manje od 65% evidentiranog zapošljavanja odnosi se na osobe sa

srednjoškolskim obrazovanjem, uključujući osobe sa završenom četverogodišnjom srednjom školom i

gimnazijom (6.439 osoba ili 34,2%) te osobe s trogodišnjom srednjom školom i školom za KV i VKV radnike

(5.569 osoba ili 29,3%). Najmanji udio zapošljavanja bio je kod osoba s prvim stupnjem fakulteta, stručnim

studijem i višom školom, 1.100 osoba ili 5,8%. Međutim, u usporedbi s prethodnom godinom, samo kod njih je

zabilježeno povećanje (za 1,2% ili 13 osoba. Najizraženije smanjenje evidentiranog zapošljavanja je kod osoba

sa završenom trogodišnjom (za 6,7% ili 398 osoba) i četverogodišnjom (za 6,2% ili 426 osoba) srednjom

školom. Kod osoba bez obrazovanja, odnosno bez škole i nezavršene osnovne škole, zapošljavanje se smanjilo

za 14,7% ili 98 osoba.

Tablica 8.

Zaposlene osobe s evidencije nezaposlenih prema razini obrazovanja u 2017. i 2018. godini

Ukupno

Bez škole i nezavršena

osnovna škola

Osnovna škola

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više

godina, gimnazija

Prvi stupanj

fakulteta, stručni

studij i viša škola

Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat

A B C D E F

UK

UP

NO

2017. 19.954 668 2.977 5.967 6.865 1.087 2.390

Struktura (%) 100,0 3,3 14,9 29,9 34,4 5,4 12,0

2018. 18.825 570 2.821 5.569 6.439 1.100 2.326

Struktura (%) 100,0 3,0 15,0 29,6 34,2 5,8 12,4

Indeks 18/17. 94,3 85,3 94,8 93,3 93,8 101,2 97,3

ŽE

NE

2017. 10.768 328 1.610 2.542 3.914 699 1.675

Struktura (%) 100,0 3,0 15,0 23,6 36,3 6,5 15,6

2018. 10.906 314 1.711 2.649 3.866 732 1.634

Struktura (%) 100,0 2,9 15,7 24,3 35,4 6,7 15,0

Indeks 18/17. 101,3 95,7 106,3 104,2 98,8 104,7 97,6

MU

ŠK

AR

CI

2017. 9.186 340 1.367 3.425 2.951 388 715

Struktura (%) 100,0 3,7 14,9 37,3 32,1 4,2 7,8

2018. 7.919 256 1.110 2.920 2.573 368 692

Struktura (%) 100,0 3,2 14,0 36,9 32,5 4,6 8,7

Indeks 18/17. 86,2 75,3 81,2 85,3 87,2 94,8 96,8

Prostorno zapošljavanje - na kretanje zapošljavanja najveći utjecaj imaju promjene u zapošljavanju u

Osijeku, budući da Osijek dominira s udjelom od 42,7% u ukupnom broju zaposlenih. Po udjelu slijede Đakovo

(15,6%), Beli Manastir (14,7%), Našice (11,8%), Valpovo (9,8%) te Donji Miholjac (5,4%). U odnosu na 2017.



10

godinu povećanje zapošljavanja zabilježeno je na području ispostava Donji Miholjac (za 4,1% ili 40 osoba) i

Osijek (za 1,9% ili 153 osobe). Najizraženije smanjenje je u Belom Manastiru, za 23,1% ili 834 osobe.

Tablica 9.

Zaposlene osobe prema razini obrazovanja i ispostavama u 2018. godini

Razina obrazovanja

Ukupno Beli

Manastir Donji


UK

UP

NO

A 570 267 28 46 35 143 51

B 2.821 632 206 468 358 882 275

C 5.569 772 334 950 847 2.091 575

D 6.439 881 317 981 684 2.892 684

E 1.100 67 47 187 137 570 92

F 2.326 154 81 309 161 1.461 160

Ukupno 18.825 2.773 1.013 2.941 2.222 8.039 1.837

Indeks 18/17. 94,3 76,9 104,1 99,8 89,6 101,9 89,1

ŽE

NE

A 314 150 16 26 15 77 30

B 1.711 349 121 320 235 532 154

C 2.649 322 174 453 450 975 275

D 3.866 541 196 594 371 1.738 426

E 732 47 35 136 91 367 56

F 1.634 105 57 218 110 1.032 112

Ukupno 10.906 1.514 599 1.747 1.272 4.721 1.053

Indeks 18/17. 101,3 85,1 125,1 110,6 97,2 105,4 92,0

MU

ŠK

AR

CI

A 256 117 12 20 20 66 21

B 1.110 283 85 148 123 350 121

C 2.920 450 160 497 397 1.116 300

D 2.573 340 121 387 313 1.154 258

E 368 20 12 51 46 203 36

F 692 49 24 91 51 429 48

Ukupno 7.919 1.259 414 1.194 950 3.318 784

Indeks 18/17. 86,2 68,9 83,8 87,2 81,1 97,4 85,5

Struktura evidentiranog zapošljavanja na temelju radnog odnosa

Kao što smo naveli, 17.094 osobe ili 90,8% zaposlene su na temelju radnog odnosa, odnosno 5,8% ili 1.047

osoba manje u odnosu na 2017. godinu.

Poredak pojedinih rodova zanimanja (sukladno Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja NKZ 2010) u evidentiranome

zapošljavanju bio je sljedeći:

(9) Jednostavna zanimanja (3.820 osoba ili 22,3%)

(5) Uslužna i trgovačka zanimanja (3.625 osoba ili 21,2%)

(3) Tehničari/tehničarke i stručni suradnici/stručne suradnice (2.473 osobe ili 14,5%)

(2) Znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje (2.460 osoba ili 14,4%)

(4) Administrativni službenici/administrativne službenice (1.917 osoba ili 11,2%)

(7) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (1.902 osobe ili 11,1%)

(8) Rukovatelji/rukovateljice postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači/industrijske proizvođačice i

sastavljači/sastavljačice proizvoda strojevima i vozilima (807 osoba ili 4,7%)

(6) Poljoprivrednici/poljoprivrednice, šumari/šumarke, ribari/ribarke, lovci/lovkinje (84 osobe ili 0,5%)

te 6 osoba (1) zakonodavci/zakonodavke, dužnosnici/dužnosnice i direktori/direktorice

S obzirom na radno iskustvo, od ukupna broja zaposlenih, 14.843 osobe (86,8%) imale su prethodno radno

iskustvo, a 2.251 osoba (13,2%) se prvi put zaposlila. U usporedbi s prethodnom godinom, povećan je udio

zapošljavanja osoba bez radnog iskustva za 0,8 postotnih bodova.

Trajanje zaposlenja - na određeno vrijeme zaposleno je 15.398 osoba (90,1%), a na neodređeno 1.696

osoba (9,9%). U usporedbi s 2017. godinom povećan je udio zapošljavanja na neodređeno vrijeme, a smanjen

na određeno vrijeme za 1,6 postotnih bodova.



11

Djelatnosti zaposlenja - uobičajeno je da u evidenciju nezaposlenih najviše osoba s prethodnim radnim

iskustvom dolazi iz prerađivačke industrije, trgovine, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja

hrane. Međutim, ta tri područja djelatnosti, s građevinarstvom i poljoprivredom, šumarstvom, ribarstvom,

istodobno i zapošljavaju najveći broj osoba. U 2018. godini udio pet vodećih djelatnosti u ukupnom

zapošljavanju bio je 55,6% (9.500 osoba). Njihovo zapošljavanje utjecalo je i na promjene u ukupnom

zapošljavanju. Tako je u odnosu na prethodnu godinu zabilježeno smanjenje zapošljavanja na temelju radnog

odnosa u svih pet djelatnosti, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (za 9,8% ili 101 osobu), prerađivačkoj industriji

(za 5,0% ili 132 osobe), građevinarstvu (za 19,3% ili 249 osoba), trgovini (za 5,3% ili 106 osoba) te u

djelatnostima pružanja smještaja, pripremi i usluživanja hrane (za 9,2% ili 319 osoba).

Tablica 10.

Prijavljena slobodna radna mjesta i zapošljavanje na temelju ugovora o radu iz evidencije Zavoda prema djelatnostima u 2018. godini

Djelatnosti NKD-a

Prijavljena slobodna radna mjesta

Zaposleni s evidencije Zavoda

Broj % Indeks 18/17.

Broj % Indeks 18/17.

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1.104 7,3 96,9 927 5,4 90,2

B Rudarstvo i vađenje 1 0,0 16,7

C Prerađivačka industrija 2.307 15,2 105,8 2.487 14,5 95,0

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom

34 0,2 170,0 22 0,1 47,8

E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

89 0,6 65,9 192 1,1 85,0

F Građevinarstvo 1.590 10,5 96,1 1.040 6,1 80,7

G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla

1.160 7,7 85,8 1.880 11,0 94,7

H Prijevoz i skladištenje 442 2,9 100,0 400 2,3 119,0

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

781 5,2 76,9 3.166 18,5 90,8

J Informacije i komunikacije 221 1,5 79,5 238 1,4 110,7

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 22 0,1 53,7 66 0,4 97,1

L Poslovanje nekretninama 61 0,4 92,4 78 0,5 109,9

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 814 5,4 148,3 617 3,6 115,8

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 745 4,9 76,5 1.342 7,9 75,5

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 2.087 13,8 80,3 1.723 10,1 90,2

P Obrazovanje 1.695 11,2 105,0 1.226 7,2 102,9

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 1.198 7,9 84,9 827 4,8 128,4

R Umjetnost, zabava i rekreacija 109 0,7 123,9 194 1,1 90,2

S Ostale uslužne djelatnosti 691 4,6 109,5 624 3,7 135,1

T Djelatnosti kućanstava kao poslod.; proizvode razl. robu i usluge i obav. različite usluge za vl. potrebe

43 0,3 134,4

U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela 1 0,0 100,0

UKUPNO 15.150 100,0 93,6 17.094 100,0 94,2

Sezonsko zapošljavanje na moru - Regionalni ured Osijek, već tradicionalno, zapošljava djelatnike na

sezonskim poslovima na moru. Najtraženiji su kvalificirani radnici ugostiteljske struke - kuhari i konobari. Pored

njih se zapošljavaju i pomoćni radnici, poput pomoćnih kuhara, pomoćnih kuhinjskih radnika, pomoćnih

konobara, sobarica, čistačica. Posljednjih godina, poslodavci sve više iskazuju potrebe za prodavačima,

vozačima, zaštitarima. Mlađe osobe i studenti često se zapošljavaju kao turistički animatori. Za većinu radnih

mjesta najvažnije je radno iskustvo u ugostiteljskoj struci te poznavanje stranih jezika. Tijekom 2018. godine s

područja Osječko-baranjske županije 2.912 nezaposlenih osoba radilo je na sezonskim poslovima na moru, što

je za 12,9% ili 432 osobe manje nego 2017. godine. Budući da se pri zapošljavanju veliki broj nezaposlenih ne

prijavljuje Zavodu podaci se odnose na zapošljavanje prema mjestu rada, odnosno na zapošljavanje u

„morskim“ županijama. Najveći broj nezaposlenih se zapošljavao, kao i prethodnih godina, u Istarskoj županiji,

1.033 osobe ili 35,5%. Slijede Primorsko-goranska (572 osobe ili 19,9%), Dubrovačko-neretvanska (442 osobe

ili 15,2%), Splitsko-dalmatinska (402 osobe ili 13,8%), Zadarska (212 osoba ili 7,3%), Šibensko-kninska (151



12

osoba ili 5,2%) i Ličko-senjska županija (100 osoba ili 3,4%). Veliki hotelski lanci s Jadrana već su u studenom i

prosincu 2018. krenuli za potražnjom radne snage za sezonu 2019. po „kopnenim“ županijama.

Stope zapošljavanja

Godišnja stopa zapošljavanja pokazuje koliko se osoba zaposlilo na temelju radnog odnosa od ukupna broja

nezaposlenih koji su tijekom godine tražili zaposlenje. U 2018. godini stopa zapošljavanja iznosila je 38,0%, što

znači da se na sto novoprijavljenih i nezaposlenih zapošljavalo temeljem ugovora o radu 38 osoba. U odnosu

na prethodnu godinu stopa zapošljavanja povećala se za 3,2 postotna boda.

Razina obrazovanja i rodovi zanimanja - postoje značajne razlike u stopi zapošljavanja prema završenom

obrazovanju. Tako se kretala od 19,3% za radnike bez završene osnovne škole i 33,4% sa završenom

osnovnom školom, preko 39,0% za radnike s trogodišnjom i 40,0% sa četverogodišnjom srednjom školom, do

43,8% za radnike s prvim stupnjem fakulteta i 47,7% s fakultetom.

Da bi dobili što bolju sliku strukture nezaposlenih i zapošljavanja po zanimanjima u sljedećoj smo tablici

prikazali osnovne pokazatelje (spolna i dobna struktura, trajanje nezaposlenosti, stope zapošljavanja) za

ocjenjivanje lakše, odnosno teže zapošljivih rodova zanimanja. Postoje značajne razlike u stopi zapošljavanja

između zanimanja razvrstanih prema rodovima, tako se stopa zapošljavanja u 2018. godini kretala od 24,0% za

zakonodavce, dužnosnike i direktore do 49,3% za znanstvenike, inženjere i stručnjake.

Tablica 11.

Struktura nezaposlenih osoba 31. prosinca 2018. godine i stope zapošljavanja u 2018. godini prema rodovima zanimanja

Rod NKZ 2010 Ukupno Udio žena Udio

starijih od 45 god.

Ø trajanje nezaposl. (mjeseci)

Stope zapošljavanja

2018.

(0) Vojna zanimanja 3 1,1

(1) Zakonodavci/zakonodavke, dužnosnici/dužnosnice i direktori/direktorice

2 50,0 0,9 24,0

(2) Znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje

1.515 68,3 17,1 4,2 49,3

(3) Tehničari/tehničarke i stručni suradnici/stručne suradnice

2.112 51,8 21,6 5,1 40,0

(4) Administrativni službenici/administrativne službenice 2.017 73,2 32,1 6,5 35,3

(5) Uslužna i trgovačka zanimanja 3.420 74,9 28,3 5,0 40,3

(6) Poljoprivrednici/poljoprivrednice, šumari/šumarke, ribari/ribarke, lovci/lovkinje

128 54,7 50,0 26,6 28,1

(7) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 1.620 27,4 39,1 6,5 38,8

(8) Rukovatelji/rukovateljice postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači/industrijske proizvođačice i sastavljači/sastavljačice proizvoda

712 33,3 59,6 15,1 43,7

(9) Jednostavna zanimanja 6.211 56,8 64,2 23,5 31,2

Ukupno 17.740 58,9 42,0 10,4 38,0

Unutar rodova zanimanja također postoje velike razlike u stopi zapošljavanja između skupina zanimanja.

Tablica 12. prikazuje deset skupina zanimanja s najvećom i najnižom stopom zapošljavanja. Obuhvaćene su

najfrekventnije skupine zanimanja (iznad 30 nezaposlenih) na kraju 2018. godine.



13

Tablica 12.

Skupine zanimanja s najvećom i najnižom stopom zapošljavanja

Skupine zanimanja

Nezaposlenost 31.12.2018. Stope

zapošljavanja 2018. Ukupno Žena

Ø trajanje nezaposl. (mjeseci)

10 s najvećim stopama zapošljavanja

(2341) Učitelji/učiteljice razredne/predmetne nastave u osn. školama 79 71 1,9 66,6

(8344) Rukovatelji/rukovateljice teškim kamionima s dizalicom 58 1 14,4 66,3

(7223) Kovinoglodači/kovinoglodačice i srodna zanimanja 95 5 5,8 65,8

(2342) Predškolski odgajatelji/predškolske odgajateljice 33 33 2,6 64,0

(8332) Vozači/vozačice teretnih vozila i kamiona 98 3 4,1 60,1

(2221) Glavni medicinski tehničari/glavne medicinske sestre opće njege 66 49 3,4 59,3

(2330) Nastavnici/nastavnice u srednjim školama 123 88 2,8 58,2

(9215) Radnici/radnice za jednostavne šumarske radove 70 13 6,4 55,3

(9111) Čistači/čistačice i kućne pomoćnice i srodna zanimanja 318 287 18,1 51,9

(2142) Inženjeri/inženjerke građevinarstva 38 21 3,0 48,9

10 s najnižim stopama zapošljavanja

(5141) Frizeri/frizerke 228 224 6,2 27,7

(9613) Čistači/čistačice ulica i srodna zanimanja 504 206 23,4 27,4

(9212) Radnici/radnice na stočarskoj farmi 57 13 26,1 26,9

(9213) Radnici/radnice na polj. gospodarstvu mješovite proizvodnje 458 241 18,7 26,4

(6113) Vrtlari/vrtlarke, hortikulturni djelatnici/hortikulturne djelatnice 61 35 29,6 24,3

(9333) Rukovatelji/rukovateljice teretom 493 137 41,7 23,0

(5211) Prodavači/prodavačice na štandovima 149 123 32,1 22,3

(9621) Dostavljači, nosači/dostavljačice, nosačice i srod. zan. 100 26 45,1 21,3

(9321) Ručni pakiratelji/ručne pakirateljice 227 121 52,7 15,5

(9612) Radnici/radnice na razvrstavanju otpada 44 13 24,0 1,6

Promatramo li stopu zapošljavanja po regionalnim područjima naše županije, tj. po ispostavama prosječna

stopa zapošljavanja bila je 38,3%. Stope relativno više od prosječne ostvarene su u Donjem Miholjcu (42,5%),

Đakovu (38,6%) i Osijeku (38,5%). Novoprijavljene osobe, kao i zaposlene osobe, utjecale su na niže stope

zapošljavanja u Belom Manastiru (36,6%), Našicama (37,3%) i Valpovu (36,3%).

Tablica 13.

Stope zapošljavanja po ispostavama u 2017. i 2018. godini

Godina RU

Osijek Beli

Manastir Donji


2017. 34,8 36,7 33,1 34,2 33,4 37,7 35,2

2018. 38,0 36,6 42,5 38,6 37,3 38,5 36,3

Razlika 2018/2017. 3,2 -0,1 9,4 4,4 3,9 0,8 1,1



14

Ponuda radne snage (nezaposlenost)

Tijekom 2018. godine broj nezaposlenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Regionalnog ureda

Osijek kretao se prema uobičajenom sezonskom obrascu. Početkom godine nezaposlenost je bila visoka i

blago opadala, potom se završetkom sezonskih poslova, krajem ljeta, povećavala sve do kraja godine. U skladu

s tim, najveći broj nezaposlenih zabilježen je u siječnju (23.560 osoba), a najmanji u rujnu (16.530 osoba).

Registrirana nezaposlenost se tijekom 2018. godine smanjivala prosječno mjesečno za 2,0% ili 419 osoba, na

što je utjecalo povećanje u siječnju za 3,5% ili 787 osoba, prosječno mjesečno smanjenje od veljače do rujna za

4,3% ili 879 osoba, prosječno mjesečno povećanje od listopada do studenog za 3,8% ili 644 osobe, te

smanjenje u prosincu za 0,4% ili 78 osoba. Istovremeno, nezaposlenost žena smanjivala se po prosječnoj

mjesečnoj stopi od 2,1% ili 266 žena, a muškaraca po stopi od 1,7% ili 153 muškarca.

Tablica 14.

Broj evidentiranih nezaposlenih osoba u 2017. i 2018. godini

Godina Prosječni

broj Verižni indeks

Dana 31.12.

Verižni indeks

2017. 23.453 83,6 22.773 83,5

2018. 19.113 81,5 17.740 77,9

Krajem prosinca 2018. godine u Regionalnom uredu Osijek evidentirano je 17.740 nezaposlenih osoba, što je

22,1% ili 5.033 osobe manje nego na kraju 2017. godine. Na taj dan, udio nezaposlenih u ukupnoj populaciji

Republike Hrvatske bio je 11,9%.

Nezaposlenost prema spolu, dobi i razini obrazovanja

U 2018. godini prosječni broj nezaposlenih smanjio se za 18,5% ili 4.340 osoba u usporedbi s prethodnom

godinom. Međutim, smanjenje nezaposlenosti nije bilo isto u oba spola. Za razliku od prethodnih godina, a zbog

većeg zapošljavanja žena, prosječni broj nezaposlenih žena smanjio se za 18,9%, a nezaposlenih muškaraca

za 17,9%.

Tablica 15.

Prosječni broj nezaposlenih prema spolu u 2017. i 2018. godini

Ukupno Žene Muškarci

2017. 23.453 14.064 9.389

Struktura (%) 100,0 60,0 40,0

2018. 19.113 11.408 7.705

Struktura (%) 100,0 59,7 40,3

Indeks 2018/2017. 81,5 81,1 82,1

Budući da je postotno smanjenje prosječna broja nezaposlenih žena veće od ukupnog smanjenja, udio žena se

u ukupnom broju nezaposlenih smanjio s 60,0% u 2017. godini na 59,7% u 2018. godini.

Što se tiče nezaposlenosti prema dobi, prosječni broj nezaposlenih smanjio se u svim dobnim skupinama, a

najizraženije kod srednjih dobnih skupina, od 30 do 34 godine (za 22,3%), od 35 do 39 godina (za 21,9%) te od

25 do 29 godina (za 20,5%). Iako se broj nezaposlenih u skupini od 55 i više godina smanjio (za 13,1% ili 637

osoba), izdvajamo nezaposlene osobe starije od 60 godina kod kojih se prosječan broj nezaposlenih smanjio za

6,7% ili 119 osobe.

Tijekom jednogodišnjeg razdoblja udio najstarijih nezaposlenih osoba (starijih od 50 godina) u prosječnoj

nezaposlenosti povećao se za 1,3 postotna boda, te čine nešto više od trećine nezaposlenih (34,3%). Potrebno

je napomenuti da se radi o jednoj od najugroženijih kategorija na tržištu rada danas. Naime, kada ostanu

nezaposlene, te osobe vrlo teško nalaze novi posao te najčešće upadaju u zamku dugotrajne nezaposlenosti.

Iako se udio mladih osoba od 15 do 24 godine posljednjih godina smanjuje (s 16,7% u 2017. godini na 16,6% u

2018. godini) i dalje se treba obraćati posebna pozornost na njihovo što brže uključivanje u svijet rada.



15

Tablica 16.

Prosječni broj nezaposlenih osoba prema dobi u 2017. i 2018. godini

Dob 2017. 2018. Indeks

18/17. Ukupno % Muškarci Žene Ukupno % Muškarci Žene

Od 15 do 19 1.143 4,9 583 560 939 4,9 471 468 82,2

Od 20 do 24 2.775 11,8 1.218 1.557 2.228 11,7 938 1.290 80,3

Od 25 do 29 2.633 11,2 998 1.635 2.092 10,9 811 1.281 79,5

Od 30 do 34 2.364 10,1 783 1.581 1.836 9,6 616 1.220 77,7

Od 35 do 39 2.333 9,9 762 1.571 1.822 9,5 608 1.214 78,1

Od 40 do 44 2.130 9,1 710 1.420 1.756 9,2 618 1.138 82,4

Od 45 do 49 2.325 9,9 728 1.597 1.881 9,8 600 1.281 80,9

Od 50 do 54 2.884 12,3 1.050 1.834 2.330 12,2 854 1.476 80,8

55 i više 4.866 20,7 2.557 2.309 4.229 22,1 2.189 2.040 86,9

Ukupno 23.453 100,0 9.389 14.064 19.113 100,0 7.705 11.408 81,5

Smanjenje prosječnog broja nezaposlenih tijekom 2018. godine, prvenstveno je rezultat smanjenja broja

osoba sa završenom srednjom školom, četverogodišnjom za 19,1% ili 1.327 osoba i trogodišnjom za 18,7% ili

1.253 osobe. Najmanje smanjenje zabilježeno je kod nezaposlenih osoba sa završenim fakultetom za 15,0% ili

237 osoba, te prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom za 16,5% ili 157 osoba. Razlog tome

je smanjenje ukupnog zapošljavanja, posebno zapošljavanja na temelju drugih poslovnih aktivnosti. To

potvrđuje i visoka stopa zapošljavanja koja se izračunava prema novoprijavljenima i zapošljavanju temeljem

radnog odnosa.

Tablica 17.

Prosječni broj nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja u 2017. i 2018. godini

Ukupno


osnovna škola

Osnovna škola



godina, gimnazija

Prvi stupanj

fakulteta, stručni

studij i viša škola


A B C D E F

UK

UP

NO

2017. 23.453 2.088 5.178 6.713 6.943 950 1.581

Struktura (%) 100,0 8,9 22,1 28,6 29,6 4,1 6,7

2018. 19.113 1.702 4.198 5.460 5.616 793 1.344

Struktura (%) 100,0 8,9 22,0 28,6 29,4 4,1 7,0

Indeks 18/17. 81,5 81,5 81,1 81,3 80,9 83,5 85,0

ŽE

NE

2017. 14.064 1.106 3.045 3.680 4.542 623 1.068

Struktura (%) 100,0 7,9 21,7 26,2 32,3 4,4 7,6

2018. 11.408 904 2.464 2.992 3.630 511 907

Struktura (%) 100,0 7,9 21,6 26,2 31,8 4,5 8,0

Indeks 18/17. 81,1 81,7 80,9 81,3 79,9 82,0 84,9

MU

ŠK

AR

CI

2017. 9.389 982 2.133 3.033 2.401 327 513

Struktura (%) 100,0 10,5 22,7 32,3 25,6 3,5 5,5

2018. 7.705 798 1.734 2.468 1.986 282 437

Struktura (%) 100,0 10,4 22,5 32,0 25,8 3,7 5,7

Indeks 18/17. 82,1 81,3 81,3 81,4 82,7 86,2 85,2

Najviše nezaposlenih bilo je u obrazovnoj skupini sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i

više godina i gimnazijom - 29,4% od ukupna prosječna broja nezaposlenih. Nakon te skupine, slijedi skupina

nezaposlenih osoba sa srednjom školom za zanimanja do 3 godine ili školom za KV i VKV radnike (28,6%) i sa

završenom osnovnom školom (22,0%). Osobe sa završenom srednjom školom, bilo koje vrste, čine 58%

ukupna prosječna broja nezaposlenih. Međutim, ne treba izgubiti iz vida da osobe s nezavršenom ili završenom

osnovnom školom čine 31% nezaposlenih. Naposljetku, udio osoba sa završenim prvim stupnjem fakulteta,

fakultetom i akademijom čini manjinu nezaposlenih (11,1%), međutim, njihov udio posljednjih godina doživljava

najveći rast.



16

Struktura nezaposlenih žena prema završenom obrazovanju nešto je povoljnija od strukture nezaposlenih

muškaraca. Tako je 31,8% nezaposlenih žena četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja, a muškaraca

25,8%. Žene su i fakultetski obrazovanije (12,5% nezaposlenih žena), međutim, tu moramo uzeti u obzir

činjenicu da se fakultetski obrazovani muškarci (9,4% nezaposlenih muškaraca) brže zapošljavaju. Udio

nezaposlenih muškaraca bez završene osnovne škole je 10,4%, dok je kod žena 7,9%.

Nezaposlenost prema radnom iskustvu i djelatnostima prethodnog zaposlenja

Tijekom 2018. godine u ukupnoj evidentiranoj nezaposlenosti prosječno mjesečno 3.139 osoba bilo je bez

radnog staža, tj. 16,4% od prosječne nezaposlenosti. Izraženije smanjenje osoba bez radnog iskustva (za

22,0% ili 885 osoba), u odnosu na broj osoba s prethodnim radnim iskustvom, utjecalo je na smanjenje njihovog

udjela u ukupnoj prosječnoj nezaposlenosti za 0,8 postotnih bodova. Udio nezaposlenih žena bez radnog

iskustva je 62,2%, što je veći udio od ukupne nezaposlenosti za 2,5 postotnih bodova.

Tablica 18.

Prosječni broj nezaposlenih osoba prema prethodnom radnom iskustvu u 2017. i 2018. godini

Radni staž 2017. 2018. Indeks

18/17. Ukupno % Muškarci Žene Ukupno % Muškarci Žene

bez staža 4.024 17,2 1.578 2.446 3.139 16,4 1.188 1.951 78,0

do 1 godine 3.641 15,5 1.402 2.239 2.998 15,7 1.132 1.866 82,3

1 - 2 godine 2.665 11,4 871 1.794 2.265 11,9 758 1.507 85,0

2 - 3 godine 1.423 6,1 463 960 1.239 6,5 416 823 87,1

3 - 5 godina 1.920 8,2 601 1.319 1.586 8,3 524 1.062 82,6

5 - 10 godina 2.912 12,4 1.029 1.883 2.333 12,2 860 1.473 80,1

10 - 20 godina 3.494 14,9 1.514 1.980 2.871 15,0 1.276 1.595 82,2

20 - 30 godina 2.386 10,2 1.171 1.215 1.917 10,0 972 945 80,3

30 i više godina 988 4,2 760 228 765 4,0 579 186 77,4

Ukupno 23.453 100,0 9.389 14.064 19.113 100,0 7.705 11.408 81,5

Dakle, kudikamo veći broj nezaposlenih jesu osobe s prethodnim radnim iskustvom, kojih je tijekom godine bilo

prosječno mjesečno 15.974 ili 83,6%, gdje dominiraju osobe s radnim iskustvom do jedne godine (2.998 osoba

ili 15,7%) i od 10 do 20 godina (2.871 osoba ili 15,0%). Zabrinjava vrlo visok udio nezaposlenih sa stažem od 20

i više godina (1.443 osobe ili 14,0%), jer su to osobe koje pripadaju starijim dobnim skupinama (od 50 i više

godina). U odnosu na 2017. godinu prosječni broj nezaposlenih s radnim iskustvom smanjio se za 17,8% ili

3.445 osoba.

Značajne se razlike u broju nezaposlenih osoba, koje su prethodno bile zaposlene, pojavljuju ako se one

razvrstaju prema djelatnosti prethodnog zaposlenja. Tako je najveće smanjenje broja nezaposlenih zabilježeno

među osobama koje su prethodno radile u pet velikih djelatnosti, prerađivačkoj industriji (718 osoba), trgovini

(479 osoba), djelatnostima pružanja smještaja, pripremi i usluživanja hrane (289 osoba), poljoprivredi,

šumarstvu i ribarstvu (270 osoba) te građevinarstvu (243 osobe).

Spomenute promjene broja nezaposlenih prema djelatnosti prethodnog zaposlenja donijele su bitnu preinaku

sastava ukupna broja nezaposlenih. Tako se smanji udio nezaposlenih koji su prethodno radili u prerađivačkoj

industriji, trgovini, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, dok se povećao u djelatnosti pružanja smještaja,

pripreme i usluživanja hrane, za 0,8 postotnih bodova. Unatoč tomu, udio nezaposlenih koji su prethodno radili

u prerađivačkoj industriji ostao je na prvom mjestu s udjelom od 16,0%. Slijede skupine nezaposlenih koji su

prethodno bili zaposleni u javnoj upravi i obrani (16,0%), trgovini (12,9%), te djelatnostima pružanja smještaja te

pripreme i usluživanja hrane (12,8%), a zbog zapošljavanja u javnim radovima i sezonskog zapošljavanja u

turizmu.



17

Tablica 19.

Prosječni broj nezaposlenih osoba prema djelatnosti prethodnog zaposlenja u 2018. godini

Djelatnost 2018. Indeks 2018/2017.

Ukupno Udio% Žene Muškarci Uk. Ž M

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1.203 7,5 584 619 81,7 80,8 82,5

B Rudarstvo i vađenje 11 0,1 2 9 40,7 50,0 39,1

C Prerađivačka industrija 2.561 16,0 1.514 1.047 78,1 79,1 76,6

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom

32 0,2 7 25 139,1 100,0 156,3

E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelat. sanacije okoliša

315 2,0 142 173 76,8 72,4 80,8

F Građevinarstvo 1.116 7,0 173 943 82,1 76,2 83,3

G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla

2.062 12,9 1.371 691 81,1 79,7 84,3

H Prijevoz i skladištenje 270 1,7 93 177 81,6 77,5 83,9

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

2.037 12,8 1.388 649 87,6 85,4 92,6

J Informacije i komunikacije 140 0,9 65 75 90,9 89,0 92,6

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 148 0,9 100 48 75,5 75,2 76,2

L Poslovanje nekretninama 65 0,4 46 19 98,5 104,5 86,4

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 495 3,1 313 182 82,8 82,8 82,7

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 889 5,6 519 370 85,2 85,9 84,1

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

2.551 16,0 1.570 981 82,1 80,9 84,1

P Obrazovanje 494 3,1 404 90 84,2 82,1 94,7

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 456 2,9 367 89 84,6 85,3 81,7

R Umjetnost, zabava i rekreacija 148 0,9 98 50 86,5 84,5 90,9

S Ostale uslužne djelatnosti 818 5,1 568 250 82,1 79,7 88,3

T Djelatnosti kućanstava kao poslodavac 162 1,0 132 30 81,0 83,5 71,4

U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela 1 0,0 1 50,0 100,0 0,0

Ukupno 15.974 100,0 9.457 6.517 82,2 81,4 83,4

Nezaposlene osobe s invaliditetom

U skladu s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda i

Akcijskim planom Vijeća Europe, 20. travnja 2017. godine Vlada Republike

Hrvatske donijela je Nacionalnu strategiju izjednačavanja mogućnosti za

osobe s invaliditetom za razdoblje od 2017. do 2020. godine. Praksa uvođenja

međunarodnih standarda u nacionalne dokumente nastavlja se i ovom

Nacionalnom strategijom, za čiju je koordinaciju zaduženo Ministarstvo za

demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, radi povezivanja aktivnosti među

različitim sektorima i na različitim razinama te kontinuiranog praćenja

provedbe.

Cilj Nacionalne strategije je učiniti hrvatsko društvo što osjetljivijim i prilagođenijim za nužne promjene u korist

izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom, odnosno stvoriti uvjete za njihovo aktivno uključivanje i

ravnopravno sudjelovanje u društvu kroz sprečavanje bilo kakve diskriminacije i snaženje svih oblika društvene

solidarnosti.

Tijekom 2018. godine u Regionalnom uredu Osijek evidentirano je prosječno mjesečno 678 nezaposlenih

osoba s invaliditetom, odnosno 10 osoba (1,5%) manje u odnosu na prosjek 2017. godine i udio nezaposlenih

osoba s invaliditetom u ukupnoj nezaposlenosti bio je 3,6%. Istovremeno u Republici Hrvatskoj evidentirano je

prosječno 6.048 osoba s invaliditetom (3,9% od ukupna broja nezaposlenih osoba), te je Osječko-baranjska

županija s udjelom od 11,2% druga po broju evidentiranih osoba s invaliditetom (iza Grada Zagreba).



18

Tablica 20.

Prosječni broj nezaposlenih osoba s invaliditetom prema stjecanju invaliditeta u 2017. i 2018. godini

Ukupno Invalidi

domovinskog rata

Invalidi rada

Kategorizirana omladina

Ostali invalidi

Vojni invalidi

UK

UP

NO

2017. 688 27 23 476 150 12

Struktura 100,0 3,9 3,3 69,2 21,8 1,7

2018. 678 21 18 442 185 12

Struktura 100,0 3,1 2,7 65,2 27,3 1,8

Indeks 18/17. 98,5 77,8 78,3 92,9 123,3 100,0

ŽE

NE

2017. 309 3 3 233 68 2

Struktura 100,0 1,0 1,0 75,4 22,0 0,6

2018. 322 1 3 232 84 2

Struktura 100,0 0,3 0,9 72,0 26,1 0,6

Indeks 18/17. 104,2 33,3 100,0 99,6 123,5 100,0

MU

ŠK

AR

CI

2017. 379 24 20 243 82 10

Struktura 100,0 6,3 5,3 64,1 21,6 2,6

2018. 356 20 15 210 101 10

Struktura 100,0 5,6 4,2 59,0 28,4 2,8

Indeks 18/17. 93,9 83,3 75,0 86,4 123,2 100,0

Struktura (prosjek) nezaposlenih osoba s invaliditetom:

Spolna struktura: 322 ili 47,5% nezaposlenih žena s invaliditetom i 356 ili 52,5% nezaposlenih muškaraca s

invaliditetom. U odnosu na prosjek 2017. godine udio nezaposlenih žena se povećao za 2,6 postotnih bodova.

Dobna struktura: nezaposlenošću su jednako pogođene sve dobne skupine - od 15 do 24 godine (128

osoba ili 18,9%), od 25 do 34 godine (180 osoba ili 26,5%), od 35 do 44 godine (158 osoba ili 23,3%), od 45 do

54 godine (127 osoba ili 18,7%) i od 55 godina i više (85 osoba ili 12,5%). U odnosu na prosjek 2017. godine,

dominira povećanje kod najmlađe dobne skupine od 19 do 24 godine, za 4,9% ili 6 osoba, dok je smanjenje kod

dobne skupine od 45 do 54 godine, za 8,6% ili 12 osoba. Tako se udio najmlađih povećao za 1,2 postotna

boda.

Razina obrazovanja: dominiraju nezaposlene osobe sa završenom srednjom školom u trajanju do 3 godine

i školom za KV i VKV radnike, 458 osoba ili 67,6%. Slijede osobe sa završenom osnovnom školom (96 osoba ili

14,2%), srednjom školom u trajanju od 4 i više godina (80 osoba ili 11,8%), fakultetom (15 osoba ili 2,2%) i

prvim stupnjem fakulteta (7 osoba ili 1,0%). 22 osobe s invaliditetom (3,2%) su bez škole i nezavršene osnovne

škole. Na ukupno smanjenje u odnosu na prosjek 2017. godine, utjecalo je smanjenje nezaposlenih osoba s

invaliditetom sa završenom trogodišnjom srednjom školom, za 31 osobu.

Radno iskustvo: većina osoba s invaliditetom je bez radnog iskustva (231 osoba ili 34,0%) ili imaju staža do

jedne godine (168 osoba ili 24,8%). U odnosu na prosjek 2017. godine, njihov udio se smanjio za 0,2 postotna

boda.

Trajanje nezaposlenost: 439 osoba s invaliditetom (64,8%) čeka na posao duže od godinu dana, a među

njima čak 293 osobe (43,1% od ukupno nezaposlenih osoba s invaliditetom) čeka na posao duže od 3 godine.

Udio dugotrajno nezaposlenih osoba se u odnosu na prosjek 2017. godine smanjio za 3,7 postotnih bodova.

Kako je velika uloga savjetnika u posredovanju pri zapošljavanju, u regionalnom uredu Osijek radi savjetnik

specijaliziran za rad s nezaposlenim osobama s invaliditetom. Naglašen je individualni rad s nezaposlenim

osobama s invaliditetom kako bi što bolje i pouzdanije utvrdili njihove osobne i radne potencijale te u konačnici

napravili realne profesionalne planove koji bi bili u skladu sa stvarnim mogućnostima osoba s invaliditetom, ali i

potrebama otvorenog tržišta rada. Osim rada s nezaposlenim osobama s invaliditetom, sudjeluje u aktivnostima

vezanim uz rad udruga, poslodavaca, lokalne uprave i samouprave, kako u izradi zakonskih i strateških

dokumenata (projekata), tako i u pomoći kod prilagođavanja radnih mjesta osobama s invaliditetom.

Tijekom 2018. godine s evidencije Regionalnog ureda Osijek na temelju radnog odnosa zaposleno je 309

osoba s invaliditetom (11 osoba zaposleno je temeljem drugih poslovnih aktivnosti), odnosno 10 osoba (3,1%)



19

manje nego u 2017. godini i udio u ukupnom zapošljavanju bio je 1,8%. Istovremeno u Republici Hrvatskoj

zaposleno je na temelju radnog odnosa 3.106 osobe s invaliditetom (2,0% od ukupna broja zaposlenih osoba),

te je Osječko-baranjska županija s udjelom od 9,9% druga po broju zaposlenih osoba s invaliditetom (iza Grada

Zagreba).

Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi mjere aktivne politike zapošljavanja od kojih su neke nam ijenjene

skupinama teško zapošljivih osoba, među kojima su i nezaposlene osobe s invaliditetom. Riječ je o potpori za

zapošljavanje osoba s invaliditetom (Potpore za zapošljavanje): obuhvaća nezaposlene osobe s invaliditetom

koje su prijavljene na evidenciji Zavoda i zaposlene osobe s invaliditetom koje su u otkaznom roku temeljem

viška radnika ili poslovno uvjetovanog otkaza. Sufinanciranje traje 12 mjeseci za osobe svih razina obrazovanja.

Tijekom 2018. godine, 123 osobe s invaliditetom bile su uključene u mjere aktivne politike zapošljavanja: 12

osoba u program potpore za zapošljavanje, 14 osoba u obrazovanje nezaposlenih, 9 osoba u stručno

osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (Mjere za stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništva),

te 88 osoba u program javnih radova.

Nezaposleni hrvatski branitelji

U 2018. godini, smanjenje nezaposlenih hrvatskih branitelja bilo je niže od smanjenja ukupne nezaposlenosti.

Tako je tijekom 2018. godine u Regionalnom uredu Osijek evidentirano prosječno mjesečno 1.790 hrvatskih

branitelj, što je za 291 branitelja ili 14,0% manje nego 2017. godine. Nezaposlenost hrvatskih branitelja tijekom

godine kretala se slično kao i ukupna nezaposlenosti, najviše evidentiranih nezaposlenih hrvatskih branitelja bilo

je u siječnju (2.104 branitelja), dok najmanje u rujnu (1.547 branitelja). Prosječno mjesečno prijavljivala su se 82

nova nezaposlena hrvatska branitelja, dok su se zapošljavala 72 (ukupno zaposlena 866 hrvatskih branitelja) i

brisala iz evidencije (iz ostalih razloga osim zaposlenja) prosječno mjesečno 52 hrvatska branitelja.

Tablica 21.

Prosječni broj nezaposlenih hrvatskih branitelja prema razini obrazovanja u 2017. i 2018. godini

Ukupno


osnovna škola

Osnovna škola



godina, gimnazija

Prvi stupanj

fakulteta, stručni studij i

viša škola


2017. 2.081 181 740 655 407 36 62

Struktura 100,0 8,7 35,6 31,5 19,6 1,7 3,0

Udio (%) u nezap. 8,9 8,7 14,3 9,8 5,9 3,8 3,9

2018. 1.790 145 624 568 360 34 59

Struktura 100,0 8,1 34,9 31,7 20,1 1,9 3,3

Udio (%) u nezap. 9,4 8,5 14,9 10,4 6,4 4,3 4,4

Indeks 2018/2017. 86,0 80,1 84,3 86,7 88,5 94,4 95,2

U strukturi nezaposlenih hrvatskih branitelja, prema završenom obrazovanju, najviše je bilo osoba sa

završenom osnovnom školom, te je njihov udio (34,9%) mnogo veći od udjela ukupne nezaposlenosti, dok je

kod osoba sa završenom četverogodišnjom srednjom školom mnogo manji (20,1%). Izrazito veliki broj

nezaposlenih hrvatskih branitelja ima završenu trogodišnju srednju školu, 31,7% hrvatskih branitelja.

Najveći broj evidentiranih nezaposlenih hrvatskih branitelja je na području Osijeka, 671 ili 37,5%. Slijede

ispostave Đakovo s 390 (21,8%), Našice s 233 (13,0%), Valpovo s 205 (11,5%), Beli Manastir sa 168 (9,4%) i

Donji Miholjac sa 123 (6,9%) nezaposlena hrvatska branitelja. U odnosu na prosjek 2017. godine smanjenje

nezaposlenih hrvatskih branitelja zabilježen je na čitavom području Osječko-baranjske županije, Belom

Manastiru za 32,3% ili 80 osoba, Donjem Miholjcu za 12,1% ili 17 osoba, Đakovu za 15,9% ili 74 osobe,

Našicama za 21,0% ili 62 osobe, Osijeku za 4,8% ili 34 osobe i Valpovu za 10,2% ili 24 osobe.

Trajanje nezaposlenosti

Osobe u evidenciji nezaposlenih mogu se razvrstati prema trajanju njihove nezaposlenosti. Smanjenje

novoprijavljenih osoba na evidenciju Zavoda utjecalo je na značajno smanjenje prosječnog trajanja

nezaposlenosti, te je potkraj 2018. godine prosječno trajanje nezaposlenosti bilo 10 mjeseci, što je za jedan

mjesec manje u odnosu na kraj 2017. godine. Tijekom godine 63,6% nezaposlenih osoba bilo je nezaposleno



20

duže od 6 mjeseci, a 48,6% duže od jedne godine. U usporedbi s prethodnom godinom, smanjio se udio osoba

dužeg trajanja nezaposlenosti, a povećao udio kratkotrajno nezaposlenih osoba, za 2,5 postotnih bodova.

Osim što nezaposlene žene čine veći udio u ukupnoj nezaposlenosti, one i duže čekaju na zaposlenje. 49,6%

nezaposlenih žena čekalo je na zaposlenje duže od godinu dana, dok je taj udio kod nezaposlenih muškaraca

bio 47,0%.

Tablica 22.

Prosječni broj nezaposlenih osoba prema trajanju nezaposlenosti u 2017. i 2018. godini


2017. 2018. Indeks 18/17. Ukupno % Muškarci Žene Ukupno % Muškarci Žene

Do 3 mjeseca 5.161 22,0 2.278 2.883 4.351 22,8 1.915 2.436 84,3

3 - 6 mjeseci 3.177 13,5 1.258 1.919 2.613 13,7 1.079 1.534 82,2

6 - 9 mjeseci 1.817 7,7 666 1.151 1.694 8,9 650 1.044 93,2

9 - 12 mjeseci 1.302 5,6 465 837 1.168 6,1 438 730 89,7

1 - 2 godine 3.013 12,8 1.139 1.874 2.469 12,9 840 1.629 81,9

2 - 3 godine 1.721 7,3 683 1.038 1.260 6,6 463 797 73,2

3 - 5 godina 2.946 12,6 1.133 1.813 1.831 9,6 744 1.087 62,2

5 - 8 godina 2.078 8,9 927 1.151 1.735 9,1 755 980 83,5

8 i više 2.238 9,5 840 1.398 1.992 10,4 821 1.171 89,0

Ukupno 23.453 100,0 9.389 14.064 19.113 100,0 7.705 11.408 81,5

Trajanje nezaposlenosti različito je s obzirom na razinu završenog obrazovanja, tj. trajanje nezaposlenosti

opada s povećanjem razine obrazovanosti. Kratkotrajna nezaposlenost (do jedne godine) bila je najučestalija

kod osoba sa završenim fakultetom - 69,1% nezaposlenih tijekom 2018. čekalo je na posao do jedne godine. U

najnepovoljnijem položaju bile su osobe bez škole (67,6% dugotrajnih) i sa završenom osnovnom školom

(59,0% dugotrajnih).

Tablica 23.

Struktura (%) nezaposlenih osoba prema trajanju nezaposlenosti i razini obrazovanja u 2018. godini (godišnji prosjek)


Ukupno


osnovna škola

Osnovna škola



godina, gimnazija

Prvi stupanj


viša škola


Kratkotrajna Nezaposlenost

51,4 32,4 41,0 52,3 57,6 66,6 69,1

Dugotrajna nezaposlenost

48,6 67,6 59,0 47,7 42,4 33,4 30,9

Dugotrajna nezaposlenost najizraženija je kod nezaposlenih osoba najstarijih dobnih skupina. Međutim, ako

znamo da duže čekanje na posao (preko godinu dana) otežava povratak u aktivnost, možemo reći da su i

mlađe nezaposlene osobe pogođene dugotrajnom nezaposlenošću. Tako u svim dobnim skupinama od 40

godina, više od 50% nezaposlenih čekalo je posao duže od godine dana: od 40 do 44 godine 56,4%, od 45 do

49 godina 58,6% i 68,5% nezaposlenih osoba životne dobi od 50 i više godina čekalo je posao duže od godinu

dana.

Tablica 24.

Struktura (%) nezaposlenih osoba prema trajanju nezaposlenosti i dobi u 2018. godini (godišnji prosjek)


Ukupno Dobna struktura

15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50 više

Kratkotrajna nezaposlenost

51,4 90,1 80,2 75,2 59,7 50,2 43,6 41,4 31,5

Dugotrajna nezaposlenost

48,6 9,9 19,8 24,8 40,3 49,8 56,4 58,6 68,5



21

Grafikon 9. Struktura nezaposlenih osoba

prema trajanju nezaposlenosti u 2017. i 2018. godini

Prostorna nezaposlenost

Kao što je već prethodno istaknuto, prosječni broj nezaposlenih u 2018. godini bio je za 18,5% ili 4.340 osoba

manji od prosječna broja nezaposlenih u 2017. godini. Međutim, analiza nezaposlenosti pokazuje da su

postojale značajne razlike u opsegu smanjenja nezaposlenosti između gradova i općina.

Smanjenje prosječne nezaposlenosti zabilježeno je u svim gradovima, Belom Manastiru za 17,0% ili 197 osoba,

Belišću za 16,5% ili 170 osoba, Donjem Miholjcu za 23,5% ili 139 osoba, Đakovu za 14,3% ili 260 osoba,

Našicama za 26,3% ili 396 osoba, Osijeku za 14,2% ili 907 osoba i Valpovu za 18,3% ili 170 osoba. Od 35

općina, najveće smanjenje prosječna broja nezaposlenih osoba zabilježeno je u općinama Gorjani (za 34,3% ili

46 osoba), Viljevo (za 31,3% ili 61 osobu), Koška (za 31,0% ili 119 osoba), Podgorač (za 28,9% ili 124 osobe),

Petrijevci (za 26,9% ili 46 osoba), dok je najmanje smanjenje zabilježeno u općinama Drenje (za 8,0% ili 18

osoba), Vuka (za 10,4% ili 7 osoba), Strizivojna (za 11,4% ili 15 osoba), Jagodnjak (13,0% ili 47 osoba) te

Ernestinovo (14,6% ili 22 osobe).

S obzirom na spol, najveći udio žena u ukupnom broju nezaposlenih po gradovima i općinama u 2018. godini

imale su općine Vladislavci (68,7%), Donja Motičina (66,4%), Ernestinovo (64,3%), Punitovci (63,8%), Viškovci

(62,9% nezaposlenih žena), dok gradovi Belišće (65,5%) i Našice (63,2%). Nezaposleni muškarci dominirali su

samo u Magadenovcu (54,4% nezaposlenih muškaraca).

Najveći udio nestručnih osoba, osoba bez škole, nezavršene i završene osnovne škole, imale su općine

Jagodnjak (58,0%), Darda (53,9%), Draž (51,3%), Popovac (50,9%) i Petlovac (49,8%), dok gradovi Beli

Manastir (38,8%) i Belišće (38,8% nezaposlenih osoba). Stručne osobe dominiraju u Čepinu (78,5%),

Petrijevcima (74,4%), Antunovcu (73,2%), Ernestinovu (72,1%) i Bizovcu (70,0%), dok u gradovima u Đakovu

(80,8%) i Osijeku (80,5%).

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (Središnja služba Zagreb, Odjel plana i analize,

mjesečni podaci), prosječan broj korisnika mirovinskog osiguranja (zaposlenih) u 2018. godini u odnosu na

prosjek 2017. godine povećan je u 33 općine i gradovima Beli Manastir za 3,6% ili 96 osoba, Belišće za 3,3% ili

89 osoba, Đakovo za 3,4% ili 246 osoba, Našice za 1,4% ili 62 osobe, Osijek za 1,0% ili 455 osoba, Valpovo za

2,4% ili 56 osoba, osim u Donjem Miholjcu gdje se zaposlenost smanjila za 0,6% ili 16 osoba. Najveće

apsolutno povećanje broja zaposlenih zabilježeno je u općinama Čepin (za 104 osobe), Đurđenovac (za 49

osoba), Kneževi Vinogradi (za 47 osoba), dok je smanjenje zabilježeno samo u Feričancima (za 29 osoba) i

Dardi (za 19 osoba.). Prema spolu, zaposleni muškarci dominiraju u većini općina i gradova Osječko-baranjske

županije, osim u općinama Ernestinovo (63,2% žena), Čeminac (54,9% žena), Gorjani (50,6% žena) i gradu

Valpovo (53,8% žena).

Napominjemo da se ovdje radi o podacima prema mjestu rada, te se zbog dnevnih migracija ne mogu

uspoređivati s brojem nezaposlenih koji se vode prema mjestu stanovanja.

0,0 5,0 10,0 15,0 20,0 25,0

do 3 mj.

3 - 6 mj.

6 - 9 mj.

9 - 12 mj.

1 - 2 g.

2 - 3 g.

3 - 5 g.

5 g. i više

Udio%

Trajanje

2018.

2017.



22

Tablica 25.

Prosječna nezaposlenost prema općini/gradu stanovanja od 2014. do 2018. godine

Grad/Općina 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. Indeks

2018/2009. Indeks

2018/2017.

Antunovac 404 360 297 247 194 74,3 78,5

Beli Manastir 1.618 1.506 1.347 1.160 963 66,8 83,0

Belišće 1.627 1.443 1.241 1.030 860 59,9 83,5

Bilje 636 556 469 380 285 60,8 75,0

Bizovac 592 518 465 368 303 69,5 82,3

Čeminac 384 338 296 262 213 76,9 81,3

Čepin 1.182 975 785 622 503 55,8 80,9

Darda 1.183 1.076 971 830 677 63,9 81,6

Donja Motičina 290 269 230 180 140 61,1 77,8

Donji Miholjac 1.069 963 789 592 453 51,7 76,5

Draž 454 429 378 323 263 71,7 81,4

Drenje 327 284 253 224 206 72,5 92,0

Đakovo 3.006 2.518 2.133 1.820 1.560 74,8 85,7

Đurđenovac 1.086 1.068 909 736 562 53,4 76,4

Erdut 1.049 907 722 591 493 56,3 83,4

Ernestinovo 230 219 185 151 129 75,9 85,4

Feričanci 322 281 255 210 158 56,4 75,2

Gorjani 194 167 150 134 88 59,9 65,7

Jagodnjak 477 452 420 361 314 84,4 87,0

Kneževi Vinogradi 808 703 606 524 408 69,3 77,9

Koška 623 561 485 384 265 54,3 69,0

Levanjska Varoš 169 148 140 126 93 71,5 73,8

Magadenovac 270 249 206 166 125 63,5 75,3

Marijanci 319 278 233 162 122 55,0 75,3

Podravska Moslavina 166 129 129 101 79 65,3 78,2

Našice 2.332 2.100 1.899 1.504 1.108 55,9 73,7

Osijek 9.805 8.765 7.487 6.388 5.481 75,8 85,8

Petlovac 396 376 337 304 239 72,9 78,6

Petrijevci 289 251 211 171 125 56,6 73,1

Podgorač 606 570 501 429 305 67,9 71,1

Popovac 419 378 324 278 220 71,4 79,1

Punitovci 230 193 174 167 141 84,4 84,4

Satnica Đakovačka 293 242 225 192 158 72,8 82,3

Semeljci 579 495 441 388 304 112,2 78,4

Strizivojna 246 201 170 132 117 59,7 88,6

Šodolovci 262 216 203 174 142 83,5 81,6

Trnava 230 185 180 155 124 81,0 80,0

Valpovo 1.483 1.314 1.154 930 760 65,4 81,7

Viljevo 319 279 238 195 134 57,0 68,7

Viškovci 266 201 162 150 124 72,5 82,7

Vladislavci 252 193 174 145 115 52,0 79,3

Vuka 140 111 88 67 60 54,1 89,6



23

Tablica 26.

Prosječni broj korisnika mirovinskog osiguranja (zaposlenih) prema mjestu rada u 2017. i 2018. godini

Grad/Općina 2017. 2018. Indeks

18/17. Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene

Antunovac 296 167 129 334 176 158 112,8

Beli Manastir 2.652 1.347 1.305 2.748 1.395 1.353 103,6

Belišće 2.711 1.994 717 2.800 2.062 738 103,3

Bilje 685 373 312 730 385 345 106,6

Bizovac 566 286 280 586 299 287 103,5

Čeminac 212 110 102 257 116 141 121,2

Čepin 1.196 645 551 1.300 716 584 108,7

Darda 2.538 1.688 850 2.519 1.683 836 99,3

Donja Motičina 64 38 26 79 42 37 123,4

Donji Miholjac 2.820 1.678 1.142 2.804 1.631 1.173 99,4

Draž 262 142 120 271 142 129 103,4

Drenje 306 181 125 309 181 128 101,0

Đakovo 7.325 3.912 3.413 7.571 3.990 3.581 103,4

Đurđenovac 1.118 624 494 1.167 640 527 104,4

Erdut 620 361 259 654 371 283 105,5

Ernestinovo 313 120 193 329 121 208 105,1

Feričanci 373 238 135 344 207 137 92,2

Gorjani 338 177 161 362 179 183 107,1

Jagodnjak 202 127 75 222 136 86 109,9

Kneževi Vinogradi 629 337 292 676 353 323 107,5

Koška 386 223 163 426 246 180 110,4

Levanjska Varoš 86 53 33 106 55 51 123,3

Magadenovac 281 154 127 297 164 133 105,7

Marijanci 198 115 83 207 123 84 104,5

Podravska Moslavina 103 59 44 108 63 45 104,9

Našice 4.560 2.582 1.978 4.622 2.585 2.037 101,4

Osijek 47.654 24.537 23.117 48.109 24.764 23.345 101,0

Petlovac 153 100 53 161 103 58 105,2

Petrijevci 443 289 154 480 307 173 108,4

Podgorač 287 154 133 303 165 138 105,6

Popovac 140 79 61 154 79 75 110,0

Punitovci 171 111 60 181 113 68 105,8

Satnica Đakovačka 303 191 112 330 192 138 108,9

Semeljci 703 411 292 748 425 323 106,4

Strizivojna 605 349 256 609 349 260 100,7

Šodolovci 31 22 9 42 25 17 135,5

Trnava 139 82 57 142 72 70 102,2

Valpovo 2.297 1.096 1.201 2.353 1.087 1.266 102,4

Viljevo 152 83 69 171 92 79 112,5

Viškovci 259 185 74 288 195 93 111,2

Vladislavci 229 143 86 237 142 95 103,5

Vuka 130 71 59 146 79 67 112,3

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba Zagreb, Odjel plana i analize (mjesečni statistički podaci)



24

Tablica 27.

Prosječni broj nezaposlenih osoba po općinama/gradovima i razini obrazovanja u 2018. godini

Grad/Općina Ukupno Muškarci Žene


osnovna škola

Osnovna škola



godina, gimnazija

Prvi stupanj


viša škola


Antunovac 194 78 116 9 43 81 48 5 8

Beli Manastir 963 403 560 146 228 213 311 29 36

Belišće 860 297 563 95 239 222 256 19 29

Bilje 285 126 159 31 59 90 86 6 13

Bizovac 303 123 180 17 74 110 87 6 9

Čeminac 213 91 122 17 56 69 63 4 4

Čepin 503 203 300 23 85 170 158 27 40

Darda 677 289 388 221 144 141 137 16 18

Donja Motičina 140 47 93 7 44 52 29 3 5

Donji Miholjac 453 192 261 15 104 153 132 24 25

Draž 263 102 161 57 78 54 65 2 7

Drenje 206 79 127 14 60 70 52 6 4

Đakovo 1.560 670 890 48 251 483 559 88 131

Đurđenovac 562 216 346 49 156 200 129 20 8

Erdut 493 199 294 48 145 133 137 16 14

Ernestinovo 129 46 83 8 28 45 38 2 8

Feričanci 158 59 99 15 35 62 36 5 5

Gorjani 88 38 50 2 32 34 18 1 1

Jagodnjak 314 133 181 93 89 67 59 4 2

Kneževi Vinogradi 408 177 231 63 131 98 98 7 11

Koška 265 107 158 29 56 100 63 10 7

Levanjska Varoš 93 44 49 12 33 31 16 1

Magadenovac 125 68 57 10 43 38 25 5 4

Marijanci 122 58 64 11 39 37 27 4 4

Podravska Moslavina 79 30 49 3 26 27 19 2 2

Našice 1.108 408 700 105 219 380 281 55 68

Osijek 5.481 2.198 3.283 215 855 1.380 1.910 350 771

Petlovac 239 90 149 55 64 54 55 6 5

Petrijevci 125 56 69 6 26 42 35 6 10

Podgorač 305 117 188 55 92 103 47 4 4

Popovac 220 90 130 47 65 46 56 2 4

Punitovci 141 51 90 8 47 49 32 2 3

Satnica Đakovačka 158 66 92 13 45 52 36 4 8

Semeljci 304 138 166 39 100 96 60 3 6

Strizivojna 117 47 70 10 31 37 33 2 4

Šodolovci 142 54 88 14 40 43 37 4 4

Trnava 124 49 75 6 55 32 23 5 3

Valpovo 760 295 465 38 144 236 268 30 44

Viljevo 134 66 68 23 43 42 21 3 2

Viškovci 124 46 78 7 39 44 26 4 4

Vladislavci 115 36 79 14 37 31 26 2 5

Vuka 60 23 37 4 18 13 22 3



25

Neujednačenost kretanja nezaposlenosti u proteklom desetogodišnjem razdoblju bilježimo i u ispostavama

Regionalnog ureda Osijek:

Tablica 28.

Prosječni broj nezaposlenih osoba po ispostavama u razdoblju od 2009. do 2018. godine

Godina Ukupno Žene Beli

Manastir Donji


2009. 28.561 17.146 5.221 1.652 4.010 4.481 9.943 3.254

2010. 32.723 18.336 5.682 1.936 4.999 4.885 11.743 3.478

2011. 32.663 18.114 5.635 1.879 5.205 4.853 11.702 3.389

2012. 34.438 18.746 6.073 2.003 5.426 5.036 12.383 3.517

2013. 36.627 19.780 6.301 2.117 5.725 5.187 13.348 3.949

2014. 36.632 20.048 6.384 2.146 5.517 5.265 13.327 3.993

2015. 32.467 18.305 5.815 1.899 4.634 4.849 11.744 3.526

2016. 28.062 16.195 5.149 1.597 4.028 4.279 9.941 3.068

2017. 23.453 14.064 4.422 1.216 3.490 3.443 8.383 2.499

2018. 19.113 11.408 3.324 910 2.905 2.535 7.391 2.048

Indeks 18/09. 66,9 66,5 63,7 55,1 72,4 56,6 74,3 62,9

Beli Manastir: U proteklih deset godina nezaposlenost se smanjila za 36,3%. Tijekom 2018. godine

registrirane su prosječno mjesečno 3.324 nezaposlene osobe, što je za 24,8% ili 1.098 osoba manje u odnosu

na prosjek 2017. godine. Nezaposlenost se tijekom godine smanjivala po prosječnoj mjesečnoj stopi od 2,8% ili

za 109 osoba. Najveća nezaposlenost zabilježena je u siječnju (4.418 osoba), a najmanja u rujnu (2.779

osoba). U prosincu 2018. godine evidentirano je 3.050 nezaposlenih osoba, što je za 30,0% ili 1.310 osoba

manje u odnosu na prosinac 2017. godine.

Donji Miholjac: U proteklih deset godina nezaposlenost se smanjila za 44,9%. Tijekom 2018. godine

registrirano je prosječno mjesečno 910 nezaposlenih osoba, što je za 25,2% ili 306 osoba manje u odnosu na

prosjek 2017. godine. Nezaposlenost se tijekom godine smanjivala po prosječnoj mjesečnoj stopi od 3,2% ili za

33 osobe. Najveća nezaposlenost zabilježena je u siječnju (1.207 osoba), a najmanja u rujnu (701 osoba). U

prosincu 2018. godine evidentirano je 767 nezaposlenih osoba, što je za 34,0% ili 395 osoba manje u odnosu

na prosinac 2017. godine.

Đakovo: U proteklih deset godina nezaposlenost se smanjila za 27,6%. Tijekom 2018. godine registrirano je

prosječno mjesečno 2.905 nezaposlenih osoba, što je za 16,8% ili 585 osoba manje u odnosu na prosjek 2017.

godine. Nezaposlenost se tijekom godine smanjivala po prosječnoj mjesečnoj stopi od 2,2% ili za 72 osobe.

Najveća nezaposlenost zabilježena je u siječnju (3.604 osobe), a najmanja u rujnu (2.437 osoba). U prosincu

2018. godine evidentirana je 2.631 nezaposlena osoba, što je za 24,7% ili 864 osobe manje u odnosu na

prosinac 2017. godine.

Našice: U proteklih deset godina nezaposlenost se smanjila za 43,4%. Tijekom 2018. godine registrirano je

prosječno mjesečno 2.535 nezaposlenih osoba, što je za 26,4% ili 908 osoba manje u odnosu na prosjek 2017.

godine. Nezaposlenost se tijekom godine smanjivala po prosječnoj mjesečnoj stopi od 3,1% ili za 86 osoba.

Najveća nezaposlenost zabilježena je u siječnju (3.252 osobe), a najmanja u prosincu (2.140 osoba). U

prosincu 2018. godine evidentirano je 2.140 nezaposlenih osoba, što je za 32,4% ili 1.028 osoba manje u

odnosu na prosinac 2017. godine.

Osijek: U proteklih deset godina nezaposlenost se smanjila za 25,7%. Tijekom 2018. godine registrirana je

prosječno mjesečno 7.391 nezaposlena osoba, što je za 11,8% ili 992 osobe manje u odnosu na prosjek 2017.

godine. Nezaposlenost se tijekom godine smanjivala po prosječnoj mjesečnoj stopi od 1,0% ili za 86 osoba.

Najveća nezaposlenost zabilježena je u siječnju (8.689 osoba), a najmanja u rujnu (6.633 osobe). U prosincu

2018. godine evidentirano je 7.140 nezaposlenih osoba, što je za 12,6% ili 1.031 osobu manje u odnosu na

prosinac 2017. godine.

Valpovo: U proteklih deset godina nezaposlenost se smanjila za 37,1%. Tijekom 2018. godine registrirano

je prosječno mjesečno 2.048 nezaposlenih osoba, što je za 18,0% ili 451 osobu manje u odnosu na prosjek

2017. godine. Nezaposlenost se tijekom godine smanjivala po prosječnoj mjesečnoj stopi od 1,4% ili za 34

osobe. Najveća nezaposlenost zabilježena je u siječnju (2.517 osoba), a najmanja u srpnju (1.754 osobe).



26

U prosincu 2018. godine evidentirano je 2.012 nezaposlenih osoba, što je za 16,8% ili 405 osoba manje u

odnosu na prosinac 2017. godine.

Tablica 29.

Prosječni broj nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja i ispostavama u 2018. godini

Razina obrazovanja

Ukupno Beli

Manastir Donji


UK

UP

NO

A 1.702 701 62 160 260 364 155

B 4.198 863 256 691 601 1.304 483

C 5.460 751 296 924 897 1.981 611

D 5.616 852 223 852 583 2.459 647

E 793 69 38 115 96 414 61

F 1.344 88 35 163 98 869 91

Ukupno 19.113 3.324 910 2.905 2.535 7.391 2.048

Indeks 18/17. 81,5 75,2 74,8 83,2 73,6 88,2 82,0

ŽE

NE

A 904 387 27 82 131 206 71

B 2.464 500 127 398 385 752 302

C 2.992 388 155 484 552 1.057 356

D 3.630 566 142 535 376 1.570 441

E 511 43 29 78 66 254 41

F 907 52 18 106 70 596 65

Ukupno 11.408 1.936 498 1.683 1.580 4.435 1.276

Indeks 18/17. 81,1 76,2 75,8 82,1 72,7 87,5 81,1

MU

ŠK

AR

CI

A 798 314 35 78 129 158 84

B 1.734 363 129 293 216 552 181

C 2.468 363 141 440 345 924 255

D 1.986 286 81 317 207 889 206

E 282 26 9 37 30 160 20

F 437 36 17 57 28 273 26

Ukupno 7.705 1.388 412 1.222 955 2.956 772

Indeks 18/17. 82,1 73,8 73,7 84,8 75,3 89,2 83,5

Prostorne razlike ne postoje samo u opsegu već i u strukturi nezaposlenih osoba. Prema prosjeku nezaposlenih

tijekom 2018. godine, najlošiju strukturu imale su nezaposlene osobe s područja Belog Manastira, Donjeg

Miholjca i Našica. U Belom Manastiru dominira udio nezaposlenih bez i sa završenom osnovnom školom

(47,1%) i dugotrajno nezaposlenih (57,2%), u Donjem Miholjcu starijih od 45 godina (49,7%), a u Našicama i

Valpovu dominira udio nezaposlenih žena (62,3%).

Tablica 30.

Struktura prosječne nezaposlenosti i stope zapošljavanja u 2018. godini po ispostavama

Ispostava Ukupno Udio žena Dob

stariji od 45 godina

Bez i sa završenom osnovnom

školom

Trajanje duže od 1 godine

Stope zapošljav.

2018.

Beli Manastir 3.324 58,2 49,6 47,1 57,2 36,6

Donji Miholjac 910 54,7 49,7 34,9 49,8 42,5

Đakovo 2.905 57,9 41,9 29,3 43,1 38,6

Našice 2.535 62,3 41,8 34,0 53,3 37,3

Osijek 7.391 60,0 42,8 22,6 45,3 38,5

Valpovo 2.048 62,3 44,1 31,2 47,9 36,3

Ukupno 19.113 59,7 44,2 30,9 48,6 38,0

Na području naše zemlje nisu sve regije podjednako pogođene nezaposlenošću. Potkraj 2018. godine najveći

apsolutni broj evidentiranih nezaposlenih osoba imale su Splitsko-dalmatinska županija (26.835 osoba ili 18,0%

ukupne nezaposlenosti Republike Hrvatske), Osječko-baranjska županija (17.740 osoba ili 11,9%) i Grad

Zagreb (17.450 osoba ili 11,7%). Tako je u Osječko-baranjskoj županiji, nakon dugog niza godina, evidentirana

druga najveća republička nezaposlenost.



27

Tablica 31.

Nezaposlene osobe po županijama 31. prosinca 2018. godine

Županija Nezaposlenost Indeks

Ukupno % Žene Udio žena 12.18/12.17. Ø18/Ø17.

I. Zagrebačka 6.001 4,0 3.207 53,4 77,5 73,5

II. Krapinsko-zagorska 2.463 1,7 1.283 52,1 71,8 75,6

III. Sisačko-moslavačka 9.521 6,4 5.522 58,0 76,6 78,4

IV. Karlovačka 3.977 2,7 2.378 59,8 73,1 74,8

V. Varaždinska 2.665 1,8 1.378 51,7 73,0 75,0

VI. Koprivničko-križevačka 2.096 1,4 1.169 55,8 68,1 68,0

VII. Bjelovarsko-bilogorska 4.819 3,2 2.527 52,4 70,2 74,4

VIII. Primorsko-goranska 7.981 5,4 4.564 57,2 81,2 81,3

IX. Ličko-senjska 2.065 1,4 1.102 53,4 82,3 77,3

X. Virovitičko-podravska 4.964 3,3 2.831 57,0 79,7 78,6

XI. Požeško-slavonska 2.663 1,8 1.566 58,8 72,9 78,8

XII. Brodsko-posavska 6.468 4,3 3.844 59,4 75,7 82,2

XIII. Zadarska 5.512 3,7 3.093 56,1 87,0 83,3

XIV. Osječko-baranjska 17.740 11,9 10.447 58,9 77,9 81,5

XV. Šibensko-kninska 5.159 3,5 2.742 53,1 92,6 81,3

XVI. Vukovarsko-srijemska 7.860 5,3 4.604 58,6 68,3 75,9

XVII. Splitsko-dalmatinska 26.835 18,0 15.166 56,5 86,4 83,9

XVIII. Istarska 4.410 3,0 2.315 52,5 88,3 84,8

XIX. Dubrovačko-neretvanska 6.071 4,1 3.362 55,4 96,4 84,7

XX. Međimurska 2.199 1,5 1.244 56,6 75,1 69,1

Grad Zagreb 17.450 11,7 9.063 51,9 77,7 76,7

Republika Hrvatska 148.919 100,0 83.407 56,0 79,5 79,2

Regionalne razlike ne postoje samo u opsegu već i u strukturi nezaposlenih osoba. Da bismo što bolje uočili te

razlike, izdvojili smo županije s najvećim brojem evidentiranih nezaposlenih osoba, kao i udjele nezaposlenih

prema najnižem i najvišem završenom obrazovanju.

Tablica 32.

Struktura (%) nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja i županijama 31. prosinca 2018. godine

Županija Ukupno

Bez škole i nezavrš. osnovna

škola

Osnovna škola



godina, gimnazija

Prvi stupanj


viša škola


Splitsko-dalmatinska 26.835 0,8 13,8 34,9 33,0 7,9 9,7

Osječko-baranjska 17.740 8,5 20,7 29,2 30,4 4,3 7,0

Grad Zagreb 17.450 5,5 14,0 21,7 29,4 9,6 19,9

Sisačko-moslavačka 9.521 11,3 27,9 29,8 24,8 3,5 2,7

Primorsko-goranska 7.981 5,9 14,6 27,5 30,8 7,7 13,5

Vukovarsko-srijemska 7.860 2,4 23,7 35,0 28,7 5,3 5,0

Republika Hrvatska 148.919 5,8 19,1 30,8 28,9 6,6 8,8

Udio nezaposlenih bez završene i sa završenom osnovnom školom u Republici Hrvatskoj je 24,9%

nezaposlenih, a udio nezaposlenih s prvim stupnjem fakulteta i fakultetom 15,4%. U Gradu Zagrebu, Splitsko-

dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji su najveća odstupanja u odnosu na republičku strukturu

nezaposlenih. Udio nezaposlenih s najnižim obrazovanjem je ispod republičkog, dok udio nezaposlenih s

najvišim obrazovanjem iznad republičkog.



28

Prava tijekom nezaposlenost

Prava nezaposlenih osoba, prema odredbama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme

nezaposlenosti („Narodne novine“ br. 16/17) (dalje: Zakona), sastoje se od prava na: novčanu naknadu,

mirovinsko osiguranje, novčanu pomoć, naknadu troškova tijekom obrazovanja, jednokratnu novčanu pomoć,

naknadu putnih i selidbenih troškova.

Novčana naknada

Pravo na novčanu naknadu nezaposlena osoba stječe pod uvjetom da u trenutku prestanka radnog odnosa ima

9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu, mora

se u roku od 30 dana od prestanka radnoga odnosa, prestanka bolovanja, odnosno porodiljskog dopusta

prijaviti ovlaštenoj službi za zapošljavanje te podnijeti zahtjev za ostvarivanje naknade. Pravo na novčanu

naknadu ne može ostvariti osoba kojoj je radni odnos prestao njezinom krivnjom ili sporazumom. Dužina prava

na novčanu naknadu ovisna je o ukupnom vremenu provedenome na radu, kako je to utvrđeno Zakonom.

Nezaposlenoj osobi koja ima pravo na novčanu naknadu može se, na njezin zahtjev, isplatiti naknada u

jednokratnom iznosu. Isplata novčane naknade u jednokratnom iznosu može se odobriti za otvaranje obrta

odnosno samostalne djelatnosti, a i za zapošljavanje u trgovačkom društvu. Osnovica za utvrđivanje visine

novčane naknade čini prosjek obračunate plaće umanjen za doprinose za obvezna osiguranja ostvaren u

tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. Novčana naknada za prvih 90 dana

korištenja iznosi 60% a za preostalo vrijeme korištenja 30% od osnovice.

U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Regionalnom uredu Osijek, tijekom 2018. godine novčanu naknadu

koristilo je prosječno mjesečno 2.215 nezaposlenih osoba, što je za 10,5% ili 259 korisnika manje nego u 2017.

godini. Od prosječna broja nezaposlenih novčanu naknadu koristilo je 11,6% nezaposlenih osoba.

Smanjenje prosječna broja korisnika novčane naknade zabilježeno je u svim ispostavama, Belom Manastiru za

30,2% ili 117 korisnika, Donjem Miholjcu za 12,5% ili 18 korisnika, Našicama za 6,4% ili 18 korisnika, Osijeku za

10,3% ili 112 korisnika, Valpovu za 3,1% ili 8 korisnika, osim u Đakovu gdje je prosječan broj porastao za 4,5%

ili 14 korisnika.

Tablica 33.

Prosječni broj korisnika novčane naknade prema razini obrazovanja i ispostavama u 2018. godini

Razina obrazovanja

Ukupno Beli

Manastir Donji


UK

UP

NO

A 59 16 1 7 6 22 7

B 346 58 20 52 49 117 50

C 738 78 54 112 103 303 88

D 768 97 38 114 80 349 90

E 100 5 6 16 11 53 9

F 204 16 7 27 15 129 10

Ukupno 2.215 270 126 328 264 973 254

Indeks 18/17. 89,5 69,8 87,5 104,5 93,6 89,7 96,9

Ž Ukupno 1.205 161 69 171 130 543 131

Indeks 18/17. 88,9 72,5 98,6 99,4 94,2 88,1 95,6

M Ukupno 1.010 109 57 157 134 430 123

Indeks 18/17. 90,3 66,1 77,0 110,6 93,1 91,7 98,4



29

Grafikon 10. Korisnici novčane naknade

u 2017. i 2018. godini

Prestanak vođenja evidencije o nezaposlenim osobama

Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti propisano je kada se

nezaposlena osoba prestaje voditi u evidenciji nezaposlenih. U 2018. godini doneseno je 5.146 prvostupanjskih

rješenja o brisanju osoba iz evidencije nezaposlenih. Na rješenja o brisanju podneseno je 55 žalbi, od kojih je

30 riješeno pozitivno.

Novčana pomoć i naknada troškova tijekom obrazovanja

Pravo na novčanu pomoć u visini najnižeg iznosa novčane naknade iz članka 43.stavka 2. Zakona, razmjerno

broju dana prisutnosti na obrazovanju i osposobljavanja ima nezaposlena osoba koju je Zavod uputio na

obrazovanje i osposobljavanje koje organizira, odnosno troškove snosi Zavod. Nezaposlena osoba koju je

Zavod uputio na obrazovanje i osposobljavanje ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini stvarnih

troškova prijevoza sredstvima javnog prijevoza, za dane provedene na obrazovanju i osposobljavanju. U 2018.

godini doneseno je 1.089 rješenja o novčanoj pomoći za vrijeme obrazovanja.

Jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova

Nezaposlena osoba kojoj Zavod nije u mogućnosti osigurati zaposlenje u mjestu prebivališta, a koja sama ili

posredovanjem Zavoda nađe zaposlenje u drugom mjestu, ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć, te na

naknadu putnih i selidbenih troškova za sebe, bračnog druga i djecu, od mjesta prebivališta do mjesta

zaposlenja. Uvjeti za korištenje ovoga prava utvrđeni su Pravilnikom o jednokratnoj novčanoj pomoći i naknadi

putnih i selidbenih troškova. U 2018. godini novčanu naknadu u jednokratnom iznosu za otvaranje obrta ili

trgovačkog društva koristilo je 326 osoba, jednokratnu novčanu pomoć za nezaposlene osobe koje su same ili

posredstvom Zavoda našle zaposlenje u drugom mjestu koristila je jedna osoba, a putne troškove za

zapošljavanje izvan mjesta prebivališta koristilo je 2.005 osoba.

1.500

1.700

1.900

2.100

2.300

2.500

2.700

2.900

3.100

3.300

3.500

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

Bro

j os

ob

a

Mjeseci

2017.

2018.



30

Profesionalno usmjeravanje i obrazovanje

Prema standardima kvalitete usluga profesionalnog usmjeravanja i obrazovanja, u Hrvatskom zavodu za

zapošljavanje Regionalnom uredu Osijek, Odsjek za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje provodi niz

stručnih postupaka kojima je cilj utjecati na razinu zapošljivosti nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja, ali i

preventivno djelovati na usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada davanjem stručne pomoći učenicima

završnih razreda osnovne i srednje škole pri odabiru škole, odnosno zanimanja.

Profesionalno informiranje i savjetovanje

Profesionalno informiranje i savjetovanje su aktivnosti usmjerene na različite korisnike: nezaposlene osobe -

vezano za doškolovanje i razvoj profesionalne karijere, učenike VIII. razreda osnovne škole koji se nalaze pred

izborom prvog zanimanja i maturante kojima su nužne informacije i savjeti o mogućnostima studiranja i

zapošljavanja. Posebna pozornost posvećena je posebnim kategorijama nezaposlenih (osobama sa

invaliditetom, starijoj populaciji bez osnovne škole, socijalno isključenima) i učenicima s teškoćama u razvoju i

zdravstvenim teškoćama, koji imaju sužene mogućnosti izbora zanimanja.

Korisnici Profesionalno informiranje

i savjetovanja Broj

korisnika

Učenici osnovnih škola

Grupno informiranje 293

Individualno informiranje i savjetovanje 313

Poticanje upisa učenika VIII. razreda u deficitarna zanimanja

72

Učenici srednjih škola Individualno informiranje i savjetovanje 13

Nezaposleni i tražitelji zaposlenja

Grupno informiranje o mogućnostima zapošljavanja i osposobljavanja

733


Radionice za nezaposlene osobe

Radionice: Kako tražiti posao, Kako se predstaviti poslodavcu, Radionica samoprocjene i Radionica o

osposobljavanju, usmjerene su na pružanje pomoći nezaposlenim osobama s ciljem povećanja njihove

zapošljivosti, kroz aktivno traženje posla, pripremu za razgovor s poslodavcem i pomoć u procjeni osobnih

radnih potencijala, te definiranju ostvarivog profesionalnog cilja.

Motivacija dugotrajno nezaposlenih osoba je dvodnevna radionica usmjerena na dugotrajno nezaposlene osobe

korisnike socijalne pomoći čiji je cilj poboljšati motivaciju ciljane skupine za pronalaženje posla, kao i povećati

njihovo samopouzdanje kako bi se uspješnije predstavili potencijalnim poslodavcima i to kroz unaprjeđivanje

komunikacijskih vještina sudionika, osvještavanje pozitivnog mišljenja, povećanjem osjećaja samopoštovanja i

samopouzdanja učenjem novih i praktičnih metoda suočavanja sa svakodnevnim stresom, nepovoljnim životnim

okolnostima te osmišljavanjem kreativnih načina rješavanja teškoća.

Naziv radionice Broj radionica Broj osoba

„Kako tražiti posao“

69 454 „Kako se predstaviti poslodavcu“

Radionica samoprocjene

Radionica o osposobljavanju

Motivacija dugotrajno nezaposlenih osoba 10 70

Profesionalna selekcija

Profesionalna selekcija provodi se na temelju zahtjeva poslodavaca za potrebe novog zapošljavanja ili u svrhu

osposobljavanja ili doškolovanja nezaposlenih osoba. Profesionalna selekcija obuhvaća stručni odabir

kandidata za određeno radno mjesto ili obrazovanje u kojem se odabiru kandidati koji najbolje udovoljavaju



31

postavljenim zahtjevima. Uključuje ispitivanje sposobnosti, osobina ličnosti, interesa, motivacije, i prema potrebi,

specifičnih znanja i zdravstvenog stanja i njihovo uspoređivanje sa zahtjevima radnog mjesta.

Naziv Broj selekcija Broj osoba

Profesionalne selekcije za poslodavce 37 329

Profesionalne selekcije za obrazovanje 22 728

Osim navedenih aktivnosti, Odsjek za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje u suradnji s civilnim udrugama,

održavao je radionice i van Zavoda. Posebna pozornost posvećena je radu sa osobama s invaliditetom, za koje

se također održavaju prilagođene spomenute radionice i bivšim ovisnicima kojima pruža usluge profesionalnog

usmjeravanja: informiranje o mogućnostima osposobljavanja, prekvalifikacije i radionice o aktivnom traženju

posla.

Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri - CISOK

Projektom „Usluge HZZ-a klijentima: Unaprjeđenje cjeloživotnog

profesionalnog usmjeravanja i ICT podrška“ kojega je Hrvatski zavod

za zapošljavanje provodio u sklopu IPA IV „Razvoj ljudskih potencijala“, 2. kolovoza 2013. godine započeo je

rad Centra za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK) Osijek (Trg Ante Starčevića 3). Od tada su otvoreni i

u Zagrebu, Varaždinu, Koprivnici, Zadru, Šibeniku, Slavonskom Brodu, Splitu, Dubrovniku, Vukovaru, Karlovcu i

Bjelovaru.

CISOK Osijek je mjesto pružanja usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja namijenjeno građanima s

ciljem pomoći pri odabiru obrazovanja, zapošljavanja i razvoja kompetencija za upravljanje karijerom kroz:

dostupnost i unapređenje kvalitete cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja

promicanje cjeloživotnog učenja i trajnog zapošljavanja

pružanje informacija o svim vidovima edukacije

Tijekom 2018. godine CISOK centar je održao 183 grupne aktivnosti, a putem individualnih i grupnih

informiranja/savjetovanja, usluge Centra je koristilo ukupno 2.916 osoba.

Korisnici Vrsta usluge Broj

korisnika

Učenici osnovnih i srednjih škola Grupno informiranje 1.499


Nezaposleni i tražitelji zaposlenja

Usluga samo-pomoći

1.377 Djelomične usluge pomoći

Individualizirane usluge

Naziv aktivnosti Broj aktivnosti Broj osoba

Informiranje učenika osnovne škole o izboru zanimanja

52 1.003

Informiranje maturanata srednjih škola 18 300

Živa knjižnica - za učenike završnih razreda osnovne škole

5 160

Živa knjižnica - za učenike završnih razreda srednje škole

3 36

Informiranje roditelja o izboru srednje škole 5 30

Kako napisati životopis, molbu za posao i motivacijsko pismo?

49 72

Predstavljanje usluga CISOK-a i vještina koje doprinose zapošljivosti

42 301



32

Aktivna politika zapošljavanja

Mjere aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u 2018. godini

Na 73. sjednici održanoj dana 28.12.2017. godine Vlada Republike Hrvatske usvojila je Smjernice za razvoj i

provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2018. do 2020. godine.

Na temelju analize stanja i kretanja na tržištu rada, kao i relevantnih europskih i hrvatskih strateških

dokumenata u području zapošljavanja, odnosno Programu rada Vlade RH za mandat 2016.–2020., Strateškog

plana Ministarstva rada i mirovinskoga sustava za razdoblje od 2018.–2020., Strategije cjeloživotnog

profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere 2016.– 2020., Nacionalnog programa reformi 2017., Operativnog

programa učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., Plana implementacije Garancije za mlade za razdoblje od

2017. do 2018. godine, Strategije Europa 2020, Integriranih smjernica za ekonomske politike i politike

zapošljavanja, Smjernice definiraju osnovne prioritete i ciljeve aktivne politike zapošljavanja za razdoblje od

2018. – 2020. godine, koji su podloga za konkretne mjere i aktivnosti.

Na temelju Smjernica kao strateškog dokumenta koji postavlja okvir za provedbu aktivne politike zapošljavanja

u navedenom razdoblju, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) donosi uvjete i načine korištenja sredstava za

provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja u 2018. godini, a u skladu sa sljedećim ciljevima: povećanje stope

zaposlenosti, usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada, Pojačati aktivnosti informiranja sudionika na

tržištu rada.

Provedbene mjere iz nadležnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (potpore za zapošljavanje, potpore za

usavršavanje, financiranje obrazovanja nezaposlenih osoba, zapošljavanje u javnim radovima i ostale mjere iz

nadležnosti HZZ-a) temelje se na člancima 34. – 36. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za

vrijeme nezaposlenosti (NN 16/17).

Prava vezana uz korisnike mjera mjere iz nadležnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje vezana su uz Zakon

o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN 16/17), Zakon o državnim potporama

(NN 47/2014), Zakon o poticanju zapošljavanja (NN 57/12, 120/12, 16/17) te Zakon o socijalnoj skrbi (NN

152/14, 99/15 i 52/16).

Potpore za zapošljavanje i usavršavanje usklađene su sa Zakonom o državnim potporama (NN 47/2014),

Smjernicama politike državnih potpora za razdoblje 2016. – 2020. (NN 2/18), Uredbom o skupnim izuzećima

(EK) br. 651/2014, koja je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 2017/1084., Uredbom o potporama male

vrijednosti (EK) br. 1407/2013, te imaju obilježja horizontalnih potpora, namijenjenih svim poduzetnicima, ali

isključuju poduzetnike u teškoćama.

Potpore za zapošljavanje iz nadležnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje usklađene su s definicijama iz

članaka 32. i 33. Odluke o objavljivanju općih pravila o skupnim izuzećima u području državnih potpora koja su

sadržana u Uredbi Komisije (EK) br. 651/2014, koja je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 2017/1084.

Potpore za zapošljavanje mogu se dodijeliti u obliku subvencije za plaće za zapošljavanje radnika u

nepovoljnom položaju na tržištu rada i zapošljavanje radnika s invaliditetom.

Potpore za usavršavanje iz nadležnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje usklađene su s definicijama iz

članka 31. Odluke o objavljivanju općih pravila o skupnim izuzećima u području državnih potpora koja su

sadržana u Uredbi Europske komisije (EK) br. 651/2014, koja je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br.

2017/1084 . Potpore za usavršavanje dodjeljuju se za usavršavanje novozaposlenih radnika ili radnika kojima

prijeti gubitak radnih mjesta zbog nedostatka stručnih znanja i vještina.

Potpora za samozapošljavanje usklađena je s Uredbom Komisije (EK) br. 1407/2013 o potporama male

vrijednosti. Državnom potporom male vrijednosti smatra se svaka potpora pojedinom poduzetniku, čiji ukupni

iznos ne prelazi 200.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na

dan isplate, u razdoblju od tri fiskalne godine, neovisno o razini davatelja koji dodjeljuje potporu male vrijednosti

(ministarstva, gradovi, županije i drugi davatelji). Pri tome, ukupna potpora male vrijednosti koja se dodjeljuje

bilo kojem pojedinom poduzetniku u sektoru cestovnog prometa ne smije premašivati 100.000,00 eura tijekom

bilo kojeg razdoblja od tri fiskalne godine.



33

Pravo korisnika mjera obrazovanje nezaposlenih i osposobljavanje na radnom mjestu na novčanu pomoć

regulirano je člankom 55. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN

16/17).

Pravo korisnika mjera stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa na novčanu pomoć

regulirano je Odlukom upravnog vijeća, a iznos obveznih doprinosa za osobe na stručnom osposobljavanju za

rad računa se temeljem Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2018.

godinu. Pravo korisnika stalnog sezonca na novčanu pomoć regulirano je člankom 3. Zakona o poticanju

zapošljavanja (NN 57/12, 120/12, 16/17). Za mjeru osposobljavanje za stjecanje odgovarajućeg radnog

iskustva Odlukom Upravnog vijeća Zavoda regulirano je pravo na novčanu isplatu i trošak prijevoza.

Pravo na trošak prijevoza korisnika mjera iz nadležnosti Zavoda regulirano je Odlukom upravnog vijeća o visini

troška prijevoza.

Osnovni pokazatelji provedbe mjera

Mjere su razvrstane prema vrsti aktivnosti i intervenciji te financijskoj podršci, a kvalificirane su i numerirane

prema EUROSTAT-ovoj metodologiji za statistike tržišta rada (Labour market policy statistics) iz 2013. godine.

Prikazani su samo tipovi intervencija koji se provode u Republici Hrvatskoj:

2.

4.

6.

7.

8.

Obrazovanje

Potpore za zapošljavanje

Javni radovi

Potpore za samozapošljavanje

Održavanje dohotka

Tablica 34.

Osobe uključene u programe aktivne politike zapošljavanja u 2018. godini

Vrsta mjere

(LMP klasifikacija)

Korisnici Spol

Ukupno Udio% Muškarci Žene

UKUPNO 3.785 100,0 1.863 1.922

2. Obrazovanje 1.161 30,7 498 663

Obrazovanje nezaposlenih 500 13,2 332 168

Potpore za usavršavanje 4 0,1 3 1

Osposobljavanje na radnom mjestu 36 1,0 21 15

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa 612 16,2 142 470

Osposobljavanje za stjecanje odgovarajućeg radnog iskustva (30+) 9 0,2 9

4. Potpore za zapošljavanje 749 19,8 370 379

Potpore za zap. za stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništvo 123 3,2 25 98

Druge potpore za zapošljavanje 626 16,5 345 281

6. Javni radovi 1.082 28,6 508 574

7. Potpore za samozapošljavanje 777 20,5 482 295

8. Održavanje dohotka 16 0,4 5 11

Potpore za očuvanje radnih mjesta

Stalni sezonac 16 0,4 5 11

Romi 170 4,5 88 82

Osobe s invaliditetom 123 3,2 78 45

Hrvatski branitelji 278 7,3 268 10

Tijekom 2018. godine pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Regionalnom uredu Osijek zaprimljeno je 2.638

zahtjeva. Temeljem pozitivno ocijenjenih zahtjeva i potpisanih Ugovora prema vrsti intervencije mjerama je

obuhvaćeno 3.785 osoba ili 10,2% uključenih u Republici Hrvatskoj. Po broju uključenih osoba u mjere aktivne

politike, Hrvatski zavod za zapošljavanje Regionalni ured Osijek je na trećem mjestu, poslije Regionalnih ureda

Zagreb i Split.



34

Od ukupno 3.785 osoba obuhvaćenih mjerama, 1.847 osoba se zaposlilo ili je već zaposleno, 1.161 osoba

uključena u obrazovanje i stručno osposobljavanje, te se 777 osoba samozaposlilo, odnosno otvorilo obrt ili

poduzeće.

Tablica 35.

Struktura osoba uključenih u programe aktivne politike zapošljavanja u 2018. godini

Ukupno Vrsta mjere

(LMP klasifikacija)

Broj Udio % 2. 4. 6. 7. 8.

UKUPNO 3.785 100,0 1.161 749 1.082 777 16

Do

b

15 - 19 249 6,6 130 93 14 12

20 - 24 729 19,3 370 275 28 56

25 - 29 662 17,5 330 161 22 149

30 - 34 364 9,6 82 54 74 153 1

35 - 39 333 8,8 72 38 82 138 3

40 - 44 305 8,1 50 25 113 114 3

45 - 49 294 7,8 57 20 146 66 5

50 - 54 352 9,3 34 42 227 47 2

55 i više 497 13,1 36 41 376 42 2

Ra

zin

a o

bra

zo

va

nja

Bez škole i nezavršena osnovna škola

259 6,8 2 6 251

Osnovna škola 662 17,5 89 46 459 62 6


881 23,3 200 197 227 252 5

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina, gimnazija

1.131 29,9 452 258 128 289 4

Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola

261 6,9 116 90 6 49

Fakultet, akademija, magisterij, doktorat

591 15,6 302 152 11 125 1

Tra

jan

je

nezap

osle

no

sti

Do 6 mjeseci 1.790 47,3 606 470 114 600

Od 6 do 12 mjeseci 871 23,0 247 137 388 99

Više od 12 mjeseci 1.102 29,1 302 142 580 78

Nije nezaposlena osoba 22 0,6 6 16

2.- Obrazovanje 4.- Potpore za zapošljavanje 6.- Javni radovi

7.- Potpore za samozapošljavanje 8.- Odražavanje dohotka



35

Projekti s potporom Europske unije

Hrvatski zavod za zapošljavanje Regionalni ured Osijek tijekom 2018. godine radio je na održivosti projekata

koji su provedeni od 2011. do 2015. godine:

IPA komponenta II Prekogranična suradnja Mađarska - Hrvatska

U sklopu održivosti projekta „Učenje i rad“ kojeg je HZZ RU Osijek proveo s nositeljem Zavodom za

zapošljavanje južnog Zadunavlja iz Pečuha, održano je 5 „Živih knjižnica“ u kojima je sudjelovalo 160 učenika iz

14 osnovnih škola. Predstavljalo se ukupno 14 srednjih škola s područja Osijeka, a koji su predstavili 50

različitih srednjoškolskih programa.

U sklopu projekta „Suradnja bez granica – Mađarsko-hrvatska stručna akademija za zapošljavanje“ kojeg

je HZZ RU Osijek proveo u partnerstvu sa Zavodom za zapošljavanje južnog Zadunavlja iz Pečuha s ciljem

razvijanja integriranog hrvatsko-mađarskog tržišta rada u prekograničnom području, radilo se na održavanju

web stranice koja služi kao info-komunikacijska baza.

IPA komponenta IV Razvoj ljudskih potencijala

U sklopu održivosti projekta „Osnaživanje i aktiviranje žena na tržištu rada“ članice udruge „Paleta suvenira“

održavale su kreativne radionice za zainteresiranu javnost te su u njih uključile opću populaciju ali i ciljano

osobe s invaliditetom, osobe oboljele od multiple skleroze, članove kulturno umjetničkih društava te polaznike

dječjih vrtića i učenike osnovnih škola u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji.

Što se tiče projekta „Posao i edukacija za osobe s invaliditetom“ HZZ RU Osijek je sudjelovao kao partner u

projektima za tu skupinu i provodio aktivnosti za jačanje ciljane skupine.

U sklopu projekta „Motivacija dugotrajno nezaposlenih osoba“ Odsjek profesionalnog usmjeravanja i

obrazovanja HZZ-a RU Osijek održao je 7 dvodnevnih radionica za 58 dugotrajno nezaposlene osobe korisnike

socijalne pomoći.

U sklopu projekta „Umrežavanje, obrazovanje i podizanje konkurentnosti za više boljih poslova“ ("NEC")

Pučko otvoreno učilište Osijek nudi program obrazovanja za Upravljanje ljudskim potencijalima u malom i

srednjem poduzetništvu razvijen tijekom projekta.

Projekt „PARTNER NET“ nastavio je s održivošću kroz Lokalno partnerstvo za zapošljavanje, odnosno kroz

provedbu Strategije razvoja ljudskih potencijala Osječko-baranjske županije 2020.

Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Osječko-baranjske županije

Tijekom 2018. godine članovi Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Osječko-baranjske županije nastavili su

rad na implementaciji nove Strategije razvoja ljudskih potencijala Osječko-baranjske županije 2020 kroz vlastite

programe i projekte.

Hrvatski zavod za zapošljavanje Regionalni ured Osijek u statusu partnera sudjeluje u provedbi projekta

„Partnerstvom i podrškom do zapošljavanja – PARTNER NET II“ s nositeljem Javnom ustanovom Županijskom

razvojnom agencijom Osječko-baranjske županije te partnerima Hrvatskom gospodarskom komorom

Županijskom komorom Osijek i Centrom za poduzetništvo Osijek.

Uspostavljanje partnerskih odnosa

Hrvatski zavod za zapošljavanje Regionalni ured Osijek je kao partner/suradnik tijekom protekle godine

provodio aktivnosti projekta pod nazivom „U čem' je problem?“ što je rezultiralo izradom Analize prioriteta za

razvoj politika za mlade. Nakon provedbe samog projekta nastavljene su aktivnosti održivosti rezultata projekta

u obliku predstavljanja provedenog projekta krajnjim korisnicima u Osječko-baranjskoj županiji.



36

Zaključak

Temeljna odrednica općeg društvenog i gospodarskog razvoja i napretka ljudske zajednice u cjelini jest njezino

stanovništvo. Stanovništvo je nositelj gospodarskog razvoja jer ono predstavlja proizvodnu (radnu) snagu koja

pokreće i usmjerava sve djelatnosti u prostoru, dok će istodobno, promjene intenziteta i strukturalnih značajki

gospodarskog razvoja uvelike odrediti daljnje tendencije u razvoju stanovništva (razvoj demografskih struktura,

rast standarda stanovništva).

Najkonkurentnija gospodarstva imaju i najkvalitetniju radnu snagu. Prihvaćanje koncepta konkurentnosti

ključno je pitanje daljnjeg razvoja Hrvatske jer su brojna istraživanja pokazala snažnu vezu između pokazatelja

konkurentnosti i dinamike gospodarskog rasta, a to povratno utječe na privlačenje stranih ulaganja, ublažavanje

siromaštva i nejednakosti, političku stabilnost i drugo. U ostvarivanju konkurentnosti gospodarstva posebno se

ističe važnost konkurentnosti radne snage. Ovdje se misli na radnu snagu u širem smislu kao na ljudski resurs,

odnosno zaposlene i nezaposlene te na neaktivne osobe koje se potencijalno mogu aktivirati i zaposliti.

Nezaposlenost je jedan od najozbiljnijih problema s kojima se suočava suvremeno društvo. Iako je za očekivati

da će se porastom gospodarstva smanjiti broj nezaposlenih, pojavljuje se problem nezaposlenih kao potencijala

za gospodarski razvoj i konkurentnost. Točnije razvoj gospodarstva velikim dijelom ovisi i o ljudskim

potencijalima s kojima raspolaže tržište, jer nove tehnologije zahtijevaju i nova znanja i vještine. Zbog toga,

problem nezaposlenosti, podnezaposlenosti, a i zaposlenosti treba promatrati i rješavati višeslojno. S jedne

strane, koliko god je apsurdno u današnjoj situaciji, su nepopunjena slobodna radna mjesta, a s druge strane

veliki broj nezaposlenih s neodgovarajućim znanjima i vještinama. Sve zahtjevnije tržište rada, treba fleksibilniju

i konkurentniju radnu snagu.

Tijekom 2018. godine u Osječko-baranjskoj županiji je nastavljan blagi rast gospodarskih aktivnosti, te se

zaposlenost povećala za 2,1%, a nezaposlenost smanjila za 18,5%, što i dalje znači da je jedan dio

stanovništva izašao iz radno sposobnog stanovništva (stariji od 64 godine) ili otišao u ekonomski neaktivno

radno sposobno stanovništvo. Budući da nezaposleni čine potencijal za postizanje gospodarskog razvoja, od

njihove motiviranosti, osposobljenosti i prilagodljivosti ovisi koliko će biti konkurentni na tržištu rada. Kako

nezaposlenost pada, tako raste nefleksibilnost radne snage (prilagodljivost promjenama na tržištu rada), tj.

struktura nezaposlenih je sve lošija: 60% nezaposlenih su žene, 44% je starijih od 45 godina, 49% čeka na

posao duže od godinu dana i 31% nezaposlenih je bez i sa završenom osnovnom školom. Udio dugotrajno

nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih i dalje ostaje visok, posebno osjetljivih kategorija

nezaposlenih, žena, mladih i starijih nezaposlenih osoba te osoba s invaliditetom. Struktura je još gora, ako

uzmemo u obzir da se tijekom 2018. godine u evidenciju nezaposlenih prijavljivalo više žena od muškaraca koji

su se brže zapošljavali, te da se dugotrajnost nezaposlenih skraćivala zbog velikog broja novoprijavljenih.

Međutim, ako bi trajnost nezaposlenosti promatrali bez sezonskog, tj. kratkotrajnog zapošljavanja, došli bismo

do poražavajućih podataka.

Kako bi intenzivirali rad s dugotrajno nezaposlenim osobama, Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi niz

aktivnosti prilagođenih njihovim potrebama: savjetovanje u svrhu aktivacije i motivacijske radionice,

profesionalno usmjeravanje, timska obrada u cilju definiranja „novog zanimanja“, obrazovanje za stjecanje

stručnih vještina, posredovanje pri zapošljavanju, sufinanciranje zapošljavanja i javni radovi. Posebno

intenzivno se radi u provedbi mjera Ministarstva rada i mirovinskog sustava, čiji je cilj svim nezaposlenim

osobama, nakon ulaska u nezaposlenost, pružiti dobru ponudu kojom će se vratiti na tržište rada, kroz

aktivnosti: pružanje podrške ka lakšem zapošljavanju, omogućavanje obrazovanja za stjecanje ili nadogradnju

kvalifikacija, omogućavanje naukovanja i pripravništva, pružanja podrške samozapošljavanju i ulasku u

poduzetništvo.

Prema nekim prognozama nezaposlenost će se smanjivati, međutim, ono što je sigurno, još više će se produbiti

negativna struktura nezaposlenih i zbog toga je za skupine nezaposlenih koji se „teže“ zapošljavaju potrebno

naći nove metode kako bi se vratili na tržište rada i to kroz aktivne i preventivne mjere zapošljavanja. Programi

osposobljavanja, nova znanja i vještine koje nezaposleni mogu steći kroz osposobljavanje, jednim dijelom

određenu skupinu mogu vratiti na tržište rada, a s druge strane zadovoljiti potrebe poslodavaca za, uglavnom,

deficitarnim zanimanjima.

I na kraju, za ostvarenje ovih ciljeva vrlo je značajno aktivno uključivanje svih dionika na tržištu rada, od

obrazovanja do gospodarstva, lokalne zajednice i javnih institucija kroz Lokalna partnerstva za zapošljavanje,

odnosno kroz zajedničku Strategiju razvoja ljudskih potencijala Osječko-baranjske županije 2020. (svibanj

2017.), koja je temelj za izradu i provedbu projekata Europskog socijalnog fonda.

Documents

IZVJEŠĆE O NEZAPOSLENOSTI 2018. GODINI OSJEČKO … · Ponuda radne snage (nezaposlenost) 14 Nezaposlenost prema spolu, dobi i razini obrazovanja 14 Nezaposlenost prema radnom iskustvu