12. ŠTEDNJA, FINANCIJE I NEZAPOSLENOST

8/3/2019 12. TEDNJA, FINANCIJE I NEZAPOSLENOST

1/51

VISOKA KOLA ZA MENADMENT U TURIZMU I INFORMATICIU VIROVITICI

OSNOVE EKONOMIJE

1

12. TEDNJA, FINANCIJE INEZAPOSLENOST

V.pred. mr.sc. Neven Garaa


2/51

nakon zavretka VMTI moda odluite osnovati

tvrtku i pokrenuti vlastiti posao

prije zaraivanja potrebno se istroiti

Odakle sredstva koja ete uloiti u kapital potreban zaproizvodnju ?

-

2

- drugi izvori banke, prijatelji, roaci

- obaveza vraanja ne samo posuenog novca, ve ikamata

- umjesto vraanja posuenog novca, moete dati

dio budue zarade


3/51

Kad kod se koristite posuenim novcem, koristite se

TUOM UTEEVINOM.Financijski sustav neke ekonomije ine institucije koje

pomau da se poveu uteevine jednih sa ulaganjima

drugih osoba.

tednja i ulaganja osnovni su elementi dugoronog

3

ekonomskog rasta.

tednja ulaganje u kapital poveanjeproizvodnosti poveanje ivotnog standarda

N R P R N


4/51

1. FINANCIJSKE INSTITUCIJEFinancijski sustav prebacuje oskudne resurse unutarekonomije od tedia ka pozajmljivaima.

tedie troe manje nego to zarauju tede izraznih razloga (kolovanje djece, mirovina..)

4

dobiti novac sa kamatama

Pozajmljivai troe vie nego to zarauju

pozajmljuju kako bi kupili kuu, auto ili osnovali tvrtku

Financijski sustav ine razne institucije koje povezujutedie i pozajmljivae.


5/51

1.1. FINANCIJSKA TRITA

Financijska trita su institucije koje onome tko elitedjeti omoguuju da izravnoosigura sredstva onometko eli pozajmiti.

Trite obveznica

5

.duga (datum dospijea) i kamatna stopa koja seisplauje periodino do datuma dospijea.

Kupac obveznice daje novac u zamjenu za obeanje oisplati kamatne stope i povratu posuenog iznosa(glavnice).


6/51

Velike korporacije, drava, lokalne i mjesne vlasti

financiraju se pomou obveznica.

Zajednike karakteristike obveznica:

1. Ronost - vrijeme od izdavanja do datumadospijea- kratkorone, dugorone-

6

datuma dospjea (vjena obveznica) vjeno seisplauje kamata, ali se glavnica nikad ne vraa

- o ronosti dijelom ovisi i visina kamatne stope obino dugorone obveznice nose vie kamatne stope

- vlasnik dugorone obveznice moe prodati

obveznicu nekom drugom, esto po nioj cijeni


7/51

2. Kreditni rizik - rizik neisplaivanja dijela kamatnestope ili glavnice

- to je vei rizik vea je i kamatna stopa- dravne obveznice obino imaju nisku kamatnu

stopu- nepoznate i nepouzdane tvrtke imaju visoke kamate

7

- kako porezni zakoni tretiraju kamatnu stopuzaraenu na obveznicama

- jedan dio prinosa utroit e se na plaanje poreza

- kad dravne i lokalne vlasti izdaju obveznice ne

mora se platiti dravi porez - manja kamata


8/51

Trite dionica

Dionica je vlasniki udio u tvrtki i osigurava pravo nadio dobiti tvrtke - dividendu.

Dio neisplaenog prihoda - zadrana (neisplaena)dobit koristi se za daljnja ulaganja.

8

dionica - burzama.

Transakcije na burzama tvrtki ne donose nikakvu

dobit.

Optimistine prognoze o buduem poslovanju tvrtke rast potranje i rast cijene i obrnuto


9/51

- prodaja dionica = dioniko financiranje- prodaja obveznica = duniko financiranje

Razlike izmeu dionica i obveznica:

- vlasnik dionice djelomini vlasnik tvrtke- vlasnik obveznice je vjerovnik

-

9

prednostima visoke dobiti, vlasnici obveznica dobivajusamo kamate

- ako tvrtka zapadne u financijske potekoe vlasnici obveznica dobivaju povrat duga prije bilokakve isplate dioniarima


10/51

Koje informacije pratiti na tritima dionica ?

1. Cijena- cijena dionice najvanija burzovnainformacija- posljednja cijena, cijena prije zatvaranja burze,

najvie i najnie cijene za period (tjedan ili godinu)

2. Obujam- broj dionica prodanih tijekom prethodnog

10

3. Dividenda- isplaena tijekom prethodne godine zasvaku dionicu

4. Odnos cijene i zarade- ukupna zarada kompanijepodijeljena sa brojem dionica


11/51

Kako se ponaati na tritu dionica ?

Neki ulagai prate podatke i odluuju koju dionicukupiti ili prodati.

Neki ulagai se dre naela kupi i uvaj. Kupujudionice dobrostojeih kompanija, dre ih tijekomduljeg razdoblja i ne reagiraju na svakodnevna

11

.

Dali bi radije uloili uteevinu u obveznice ili udionice ?

Kako bi se ponaali na tritu dionica ?


12/51

1.2. FINANCIJSKI POSREDNICI

Financijski posrednici su financijske institucije putemkojih tedie mogu neizravnoosigurati sredstvapozajmljivaima.

Posrednici nalaze se izmeu tedia i pozajmljivaa

12

- male i manje poznate tvrtke ne mogu se financiratiizdvanjem dionica ili obveznica mogu zatraiti

zajam od banke

Banke su najpoznatiji financijski posrednici.


13/51

Banke primaju depozite tedia i koriste ih zaosiguravanje zajmova onima koji ele posuditi novac.

tediama se isplauje kamata na depozit, apozajmljivaima se naplauje neto via kamatna

stopa na zajam.

Od razlike izmeu kamatnih stopa banka pokriva

13

.

Osim uloge posrednika, banke olakavaju graanimakupovanje roba i usluga omoguujii im da izdaju

ekove i da koriste kreditne kartice.

Banka stvara poseban financijski instrument kojim sekoristimo kao sredstvom razmjene.


14/51

Dionice, obveznice, bankovni depoziti mogui oblici

priuvne vrijednosti gdje moemo skloniti svojebogatstvo koje smo sakupili tednjom.

Pristup toj priuvi nije jednostavan za sve oblike.

Kojem obliku je najjednostavniji pristup ?

14

, ,a koliko u obveznice ?


15/51

2. TEDNJA I ULAGANJA

Nacionalna tednjaili tednja je ukupan dohodak uekonomiji nakon to oduzmemo potroeno na osobnu i

dravnu potronju.

Privatna tednjaje iznos dohotka koji kuanstvimaosta e nakon izdva an a za oreze i osobnu otron u.

15

Javna tednjaje iznos poreznih prihoda koji dravipreostaju nakon to podmiri izdatke za potronju robai usluga.

Iznosi koje vlada prikupi od poreza umanjeni su zaiznos koji vlada isplati kuanstvima u obliku

transfera (socijalne pomoi i naknade zanezaposlenost)


16/51

Vlada prima prihod od poreza i troi na robe i usluge.Ako je prihod vei od potronje, vlada ima

proraunski viak (suficit). Suficit je javna tednja.

Ako vlada potroi vie nego to dobije u obliku poreza

vlada je uproraunskom deficitu. Javna tednja jenegativna.

16

Za ekonomiju u cijelini, tednja mora biti jednakaulaganjima.

Kako se postie sklad izmeu onih koji odluuju kolikoe se tedjeti i onih koji odluuju koliko e se uloiti ?

Financijski sustav preuzima tednju ekonomije i

usmjerava je u ulganja.


17/51

Pojmovi tednje i ulaganja

Osoba A zarauje vie nego to troi i viak zaradepolae u banku, dionice i/ili obveznice.Dohodak osobe A premauje njenu potronju i ona

pridonosi nacionalnoj tednji.

Osoba A moda misli da ulae novac, ali

17

,

ulaganjem.

U jeziku makroekonomije ulaganjase odnose na

kupnju novih kapitalnih dobara, kao to su oprema ilinekretnine.

Kada osoba A podigne zajam u banci radi

izgradnje kue, doprinosi nacionalnim ulaganjima.


18/51

tednja = ulaganje za ekonomiju u cijelosti

to ne mora vrijediti za svako pojedino kuanstvo ilitvrtku

Banke i ostale financijske institucije omoguujupostojanje ovakvih razlika tako to tednjom jedneosobe financiraju ulaganje druge osobe.

18


19/51

3. TRITE POZAJMLJENIHSREDSTAVA

- model koji pomae pri analizi raznih vladinih politikakoje utjeu na tednju i ulaganja

Pojednostavimo i pretpostavimo da:

19

- ekonomija ima samo jedno financijsko trite- svi tedie tede na tom tritu, a svi pozajmljivaipozajmljuju na tom tritu- postoji samo jedna kamatna stopa koja je i prinos na

tednju i troak posudbe

-pozajmljena sredstvaodnose sa na sav dohodak

koji su ljudi odluili utedjeti i posuditi drugima


20/51

- tritem pozajmljenih sredstava, kao i svim ostalima,upravljaju ponuda i potranja

Ponuda- izvor ponude pozajmljenih sredstava jetedanja

Potranja- dolazi od kuanstava i tvrtki koje elepozajmiti kako bi mogle ulagati.

-

20

ulaganja

Kamatna stopa je cijena zajma.

Visoka kamata pad potranje za pozajmljivimsredstvima i rast ponude pozajmljenih sredstava,odnosno krivulja ponude rastua, a krivulja

potranje opadajua


21/51

21

Djelovanje ponude i potranje na tritupozajmljenih sredstava.

Izvor: Mankiw, G. Osnove ekonomije, Mate d.o.o., Zagreb 2006.

str. 572.


22/51

- do prilagodbe kamatne stope dolazi zbog uobiajenih

razloga

- iz modela porizlazi da financijska tritafunkcioniraju gotovo jednako kao i ostala trita u

ekonomiji

- prilagoavanje kamatne stope uravnoteuje ponudu

22

,ele tedjeti i onih koji ele ulagati

- tednja osigurava ponudu, a ulaganja potranju

nevidljiva ruka usklauje tednju i ulaganja


23/51

Poticaji za tednju

- poticanje tednje poreznim zakonima

- uteeni dohodak ne bi se oporezivao dok kasnije ne

bude potroen

- posebni rauni za tednju, poput mirovinskog rauna

23

- porezi bi potakli kuanstva da tede bez obzira kojakamatna stopa prevladava na tritu

Kada bi reforma zakona o oporezivanju potaknulaljude da vie tede, to bi dovelo do niih kamatnihstopa i veeg ulaganja.


24/51

24

Poticaji za tednju

Izvor: ibid. str. 574.


25/51

Poticaji za ulaganja

- uvoenje poreznih bonusa na ulaganja

- tvrtke koje grade novu tvornicu ili kupuju novu

opremu dobivaju odreenu poreznu prednost

- zakon ne bi utjecao na uteevinu kuanstva pa

25

Kada bi reforma zakona o oporezivanjupotaknula ulaganja, dolo bi do viih kamatnihstopa i poveane tednje.


26/51

26

Poticaji za ulaganja

Izrov: ibid. str. 575.


27/51

Manjkovi i vikovi dravnog prorauna

- do proraunskog manjka dolazi kada drava imavee izdatke od poreznih prihoda

Proraunski manjak se financira na tritu obveznica, aakumulirani dug nastao prijanjim zaduivanjem

nazivamo javnim ili dravnim dugom.

27

Nacionalna tednja sastoji se od privatne i javnetednje.

Deficit dravnog prorauna predstavlja i promjenu ujavnoj tednji, a time i promjenu u ponudipozajmljenih sredstava.


28/51

Kada drava posuuje kako bi financirala deficit svogprorauna smanjuje ponudu pozajmljenih sredstavakoja su na raspolaganju kuanstvima i tvrtkama zafinanciranje ulaganja.

Pad ulaganja zbog dravnog posuivanja naziva seistiskivanjami na slici je prikazan kretanjem nizkrivulju potranje s koliine 1200 milijardi na 800

28

.

Kada drava smanji nacionalnu tednjuproraunskim deficitom, kamatna stopa raste, a

ulaganja padaju.


29/51

29

Manjkovi dravnog prorauna



30/51

4. NEZAPOSLENOST

Gubitak posla jedan od najpotresnijih dogaaja uivotu pojedinca.

Gubitak posla nii ivotni standard, strah zabudunost, smanjeno samopotovanje

30

Kako ljudi mogu biti nezaposleni kada ima toliko poslakoji treba obaviti ?

Da li je visoka nezaposlenost odraz pogrenih vladinih

programa ?

Da li je uzrok visoke nezaposlenosti kretanje

nadnica i cijena ?


31/51

4.1. MJERENJE NEZAPOSLENOSTI

Nezaposlenost mjere zavodi za statistiku uHrvatskoj Dravni zavod za statistiku

Zaposleni= sve osobe koje obavljaju bilo kakavplaeni posao, kao i oni koji su odsutni s posla zbogbolesti tra ka odmora

31

Nezaposleni= osobe koje nisu zaposlene, ali aktivnotrae posao ili ekaju povratak na posao.

Ubrojeni u nezaposlene ne mogu samo misliti naposao, nego i uloiti napore u traenju posla (slanjeivotopisa, razgovori za posao)


32/51

Izvan radne snage= stanovnitvo koje radi ukuanstvu, umirovljeno, nesposobno za rad zbog

bolesti ili jednostavno ne trai posao

Radna snaga= svi oni koji su zaposleni i oni koji su

nezaposleni

Stopa nezaposlenostise definira kao postotak radne

32

.

broj nezaposlenihStopa nezaposlenosti = x 100

radna snaga


33/51

Mjeri li stopa nezaposlenosti ono to elimo ?

- teko je razlikovati nezaposlenu osobu od osobe kojaje izvan radne snage

- velik broj nezaposlenih obuhvaa one koji su se teknedavno ukljuili u radnu snagu (mladi radnici,

33

- stari radnici koji su napustili radnu snagu, ali sesada vraaju traei posao

Stalni ulasci i izlasci iz radne snage oteavajutumaenje statistika o nezaposlenosti.


34/51

- neki nezaposleni ne trae posao nego samo koriste

naknade za nezaposlene

- neki nezaposleni rade, ali na crno

34

-

eljeli su nai posao, ali su odustali

Obeshrabreni radnicinisu dio statistike, a radi se o

stvarnim radnicima bez posla


35/51

4.2. UTJECAJ NEZAPOSLENOSTI

Ekonomski utjecaj

Porastom stope nezaposlenosti gospodarstvo odbacuje

dobra i usluge koje bi nezaposleni radnici mogliproizvesti.

35

,

odjee, automobila i drugih roba bace u more.

Ekonomski gubici tijekom razdoblja visokenezaposlenosti najvei su gubici u modernomgospodarstvu.

Viestruko su vei od neuinkovitosti zbog

mikroekonomskih gubitaka, monopola, carina i kvota


36/51

Drutveni utjecaj

Ni jedna novana jedinica ne moe izmjeriti ljudski ipsiholoki danak dugom razdoblju prisilnenezaposlenosti.

Osobna tragedija nezaposlenosti potvruje se uvijekiznova.

36

Biti otputen s posla jednako je traumatino kao smrtbliskog prijatelja ili neuspjeh u koli.

Nezaposlenost nije ograniena samo na nekvalificirane.


37/51

Okunov zakon

Posljedica svake recesije je nezaposlenost

Okunov zakon kae da se na svakih 2% pada BDP-a u

odnosu na potencijalni BDP stopa nezaposlenostipoveava za 1%.

37

proizvodnje koju neko gospodarstvo moe proizvesti.

Potencijalna proizvodnja odreuje se prema kapacitetuproizvodnje gospodarstva koja ovisi o raspoloiviminputima - kapitalu, radnoj snazi, zemlji- i tehnikojuinkovitosti.

l d k k


38/51

Posljedica Okunovog zakona:

Ostvareni BDP mora rasti jednako brzo kao ipotencijalni BDP kako bi se sprijeio rast stopenezaposlenosti

BDP mora rasti samo da bi se nezaposlenost zadralajednakom.

38

Ako se stopa nezaposlenosti eli smanjiti ostvareniBDP mora rasti bre od potencijalnog.

Ova kretanja prvi je uoio Arthur Okun.

4 3 VRSTE NEZAPOSLENOSTI


39/51

4.3. VRSTE NEZAPOSLENOSTI

39Izvor: ibid. str. 603.

P i d t l ti l t


40/51

Prirodna stopa nezaposlenosti= normalna stopanezaposlenosti oko koje se koleba stopa nezaposlenosti

uvijek postoje radnici bez posla, ak i kad je opoeekonomsko stanje dobro stopa nezaposlenosti

nikada nije nula

Frikcijska nezaposlenost(neizbjena nezaposlenost)

40

- radnicima treba vremena da pronau posao kojinajbolje odgovara njihovim kvalifikacijama

- ljudi se neprestano kreu kroz prostor, kroz struke,kroz razliite periode ivotnog ciklusa

- novi radnici, promjena grada, posao nakon roenja

djeteta, promjena radnog mjesta.

St kt l t


41/51

Strukturna nezaposlenost

- kada koliina ponuenog rada prelazi potranju zaradom nesklad izmeu ponude i potranje zaradnicima

- potranja za jednom vrstom rada se poveava, apotranja za drugom vrstom rada se smanjuje, a

41

- neravnotea izmeu zanimanja ili regija

- visoke stope nezaposlenosti zbog zemljopisnenepokretljivosti (mobilnosti)

- visoke nadnice, socijalna davanja, porezi kao

uzroci strukturne nezaposlenosti

Ciklina nezaposlenost


42/51

Ciklina nezaposlenost

- postoji kada je cjelokupna potranja za radom niska

- kada ukupna potronja i proizvodnja opadaju

nezposlenost raste posvuda

Dravna politika i potraga za poslom

42

- bre irenje informacija o slobodnim radnimmjestima, bre pronalaenje posla smanjenjeprirodne stope nezaposlenosti

- dravni programi za osiguranje (naknade) u sluajunezaposlenosti

- kritike i za i protiv

4 4 MINIMALNA NADNICA


43/51

4.4. MINIMALNA NADNICA

- iako minimalne nadnice nisu glavni razlog postojanjanezaposlenosti, imaju vaan uinak za odreeneskupine

- kad je zbog zakona o minimalnoj nadnici nadnicaprisiljena ostati iznad razine koja uravnoteuje ponudu

43

,

koliina potranje za radom dolazi do vika uponudi radne snage

Ako je nadnica, zbog bilo kojeg razloga, iznadravnotene razine, dolazi do nezaposlenosti.


44/51

44


Sindikati i kolektivno pregovaranje


45/51

Sindikati i kolektivno pregovaranje

Sindikat je skupina prodavaa koja zajedniki radi unadi da e primijeniti zajedniku trinu mo.

- pojedinano pregovaranje sa poslodavcima onadnicama- sindikati kolektivno pregovaraju sa poslodavcima

45

- kad sindikat podigne nadnicu viu od ravnotene poveava se ponuda rada smanjuje se potranja =nezaposlenost

- radnicima koji rade je bolje, ali onima koji ne rade jegore

dvije skupine radnika - insidera i outsidera

Jesu li sindikati dobri ili loi za ekonomiju ?


46/51

Jesu li sindikati dobri ili loi za ekonomiju ?

Loi.

Podiu nadnicu iznad trine razine

Neuinkovita i nepravedna raspodjela rada

46

Kompanija grad u kojoj nema sindikata akoradnici ne prihvate uvjete kompanije neka daju otkaz ineka se presele.

Sindikati pomau tvrtkama da efikasnije reagiraju naprobleme radnika.

4 5 TEORIJA O UINKOVITIM NADNICAMA


47/51

4.5. TEORIJA O UINKOVITIM NADNICAMA

Tvrtke posluju efikasnije ako su nadnice iznadravnotene razine za tvrtke je profitabilnije dazadre nadnice na visokoj razini ak i ako postoji viak

u ponudi radne snage etiri vrste teorije

47

- povezanost nadnica i zdravlja radnika

- bolje plaeni - bolje se hrane - zdraviji - vieproizvode

- ova teorija je vanija u slabije razvijenim zemljama

Promet radnika


48/51

Promet radnika

- uestalost davanja otkaza

- nadnice vie - rjee se daje otkaz

- tvrtkama je skupo zapoljavati i obuavati noveradnike

48

Trud radnika

- povezanost nadnica i truda koji radnici ulau

- visoke nadnice potaknut e radnike da rade to boljemogu

Kvaliteta radnika


49/51

Kvaliteta radnika

- isplaivanjem viih nadnica tvrtka privlaikvalitetniju selekciju kandidata

- smanjivanjem nadnica tvrtka postie negativnepromjene u sastavu radnika

49

PITANJA:


50/51

1. to je financijski sustav neke ekonomije i koja mu je zadaa ?

2. U emu je razlika izmeu financisjkih trita i financijskihposrednika ?

3. to su obveznice, a to dionice ?

4. Koja je uloga banaka ?

50

5. to je nacionalna, privatna, a to javna tednja ?

6. Objasnite pojmove tednje i ulaganja ?

7. Kako ponuda i potranja djeuluju na tritu pozajmljenihsredstava ?

8. Grafiki prikaite i objasnite: a) poticaje na tednjub) poticaje na ulaganja

9. Grafiki prikaite i objsnite utjecaj deficita drave na


51/51

nacionalnu tednju ?

10. Kako se mjeri nezaposlenost ?

11. Koji su utjecaji nezaposlenosti ?

12. to govori Okunov zakon ?

13. Koje su vrste nezaposlenosti ?

51

14. Grafiki prikaite i objasnite utjecaj nadnice na tritu rada ?

15. Da li su sindikati dobri ili loi za ekonomiju ?

16. to govori teorija o uinkovitim madnicama ?

Documents

12. ŠTEDNJA, FINANCIJE I NEZAPOSLENOST