Naslovna stranica: Jesen - hrsume.hr

Naslovna stranica:Jesen

– Antun Zlatko Lon~ari}

CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3.600 kn;pola stranice (1/2) 1.800 kn;tre}ina stranice (1/3) 1.200 kn;~etvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5.400 kn; 1/2 stranice 2.700kn; 1/3 stranice 1.800 kn;zadnja stranica 7.200 kn (tustranicu nije mogu}e dijeliti).U ovu cijenu nije ura~unatPDV koji pla}a ogla{iva~.

Mjese~nik »Hrvatske {ume«Izdava~: »Hrvatske {ume«d.o.o. ZagrebDirektor:Darko BeukGlavni urednik:Miroslav MrkobradNovinari: Antun Z. Lon~ari},Miroslav Mrkobrad, VesnaPle{e i Ivica Tomi}Ure|iva~ki odbor:predsjednik Branko Me{tri},Ivan Hodi}, Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker,êdomir Kri‘mani},@eljka BakranAdresa redakcije: Lj. F.Vukotinovi}a 2, Zagrebtel.: 01/4804 169,faks: 01/4804 101e-mail: direkcija�hrsume.hrmiroslav.mrkobrad�hrsume.hrUredni{tvo se ne morauvijek slagati s mi{ljenjimaautora teksta.Oblikovanje, priprema i tisak:Vjesnik, d.d. Zagreb,Slavonska avenija 4Naklada: 6200

u ovom broju

Broj 95 • studeni 2004. HRVATSKE [UME 1

STUDENI

Najprije zakon, paonda restrukturiranjeNajprije zakon, paonda restrukturiranje

2.–4. PO@ARINajmanje po‘ara u zadnjih pedesetgodina!

5.–7. ZNANOSTDrvo dobiva na va‘nosti, zbog vodemogu}i ratovi, informacija }e »zlatavrijediti«

8.–9. ZA[TITA [UMANajvi{e {tete od gubara, mrazovca,jelovog potkornjaka

10. SU[ENJE [UMAU Litori}u stanje je zabrinjavaju}e

11. IZ MOG KUTAHtjeli bi prestati pla}ati neradnike!

12.–13. SURADNJAUnsko-sanske {ume zna~ajne zaprivredu kantona

14.–15. ÛDESNA PRIRODADolinom Kupe

16.–17. URE\IVANJE [UMAOd carice Marije Terezije do ure|enih~azmanskih nizinskih {uma

18. POPLAVADan kad je Zagreb plivao

19. UZ RUB [UMEDvigrad u Istri

20.–21. BAOBABVi{estoljetni divovi

22.–24. MALA ENCIKLOPEDIJA [UMARSTVAEstetska funkcija {uma

26. ZDRAVA HRANAHrvatskim {umarima prva nagrada

27. ZA[TITASuvara u Otoku povijesni je spomenikkulture

28. MLJETMljet okom Slavonke

29.–31. LOVSTVOPredstoji li zlatna (lovna) budu}nostBaranje?

34. LOVA^KI PSIBul terijer za divlje svinje

35. EKSKURZIJEMa|arski studenti u Hrvatskim{umama

37. Za{to se Krka pjeni40. POVIJEST [UMARSTVA

Crte‘ ugodni naroda slovinskih

Orestrukturiranju se i dalje pri~a,naga|a i _ {uti. No sada je bar jed-no jasno _ nikakvo preoblikovanje

Hrvatskih {uma ne}e se dogoditi prijenego se donese novi Zakon o {umama. Aon doista prolazi poro|ajne muke. Sadaje, naime, u izradi tre}a verzija, nakon {toje prva do{la “odozgo”, od grupe iz Mini-starstva, a druga od {umarskih stru~njakaiz Hrvatskih {uma. Usugla{avanje diso-nantnih tonova struke raspiruje ma{tu dote mjere da se netko neutralan moè za-pitati kako to da struka, sve odreda {umarikoji su zavr{ili isti fakultet, u nekim segmen-tima tako razli~ito promi{ljaju budu}nost{umarstva. Ili se ne sagledava djelatnost ucjelini ve} su (za neke) neki drugi interesiva`niji od op}ih, zajedni~kih. Jer iz ovihrazli~itih verzija prijedloga vidljivo je,premda se o tome glasno ne govori, da tubudu}nost druk~ije gledaju {umari (zapo-sleni) u razli~itim institucijama, a razli~itooni u praksi. Bilo kako bilo, zakon }e bitidonesen. Te{ko je o~ekivati do koncagodine, a kona~ni bi prijedlog prije usva-janja u Saboru trebale pogledati i stru~ne{umarske udruge.

Ono {to se smatra usugla{enim, a bitnoje za funkcioniranje {umarstva, posebnotvrtke koja }e u ime dr‘ave gospodariti{umskim bogatstvom, jest definiranje sta-tusa {uma i {umskog zemlji{ta. Oni se nebi vodili kao kapital poduze}a ve} bidr‘ava {ume i zemlji{ta dala Hrvatskim{umama u koncesiju na du‘e razdoblje(30 godina). A Hrvatske {ume, koje binakon restrukturiranja mogle postati kon-cern, svojim bi trgova~kim dru{tvima, uko-liko ih bude, {ume davale u podkoncesiju.

Realno je o~ekivati da zbog toga {tozakon jo{ nije donesen, niti restrukturiranjeHrvatskih {uma ne}e krenuti odmah po-~etkom sljede}e godine. Zapravo, potvrdioje to i direktor tvrtke Darko Beuk, ova bigodina trebala poslu‘iti za ~i{}enje bilancei stvaranje realnih osnova i pozitivne atmo-sfere pred po~etak restrukturiranja.

[to bi ono trebalo donijeti? Ja~anje {u-marija i revirnog sustava u okviru jednogprostora (trgova~kog dru{tva) u okvirukojeg }e se poslovati i ostvarivati dobit.Takva bi jedinica trebala imati zasebanra~un te dobro sura|ivati s lokalnom upra-vom s kojom bi dijelila dio dobiti.

Ono {to {umare, ali ne samo njih, zani-ma je koliko }e biti takvih trgova~kihdru{tava, gdje }e im biti sjedi{ta. Tu se, na‘alost, mo‘e o~ekivati mije{anje politike ipoliti~ara. A upravo to je isklju~ivo eko-nomsko pitanje! Nije dovoljno re}i, na pri-mjer, kako }e u budu}e uprave Bjelovar iKoprivnica, ili Osijek i Na{ice, ~initi jednotrgova~ko dru{tvo, nego to treba elabo-ratom o ekonomskoj opravdanosti takvogspajanja i dokazati. Tu }e se, pretpostavlja-mo, sukobljavati razliti~iti egoizmi. A bilo bidobro, kona~no, poslu{ati {to ka‘u ekono-misti, tr‘i{te, op}i interes. (m)

Najmanpedeset Uovoj godini do 20. rujna eviden-

tirana su 193 {umska po‘ara s3217 ha opo‘arenih {uma,

{umskog i ostalog zemlji{ta, pa je 2004.po broju po‘ara i opo‘arenih povr{inanajmanja od svih u razdoblju od 1992.do 2003. Prema evidencijama, ovo-godi{nja opo‘arena povr{ina najmanjaje od 1954. godine do danas. Rezultatje to povoljnih klimatskih uvjeta, ali iuspje{nih preventivnih i organizacijskihmjera zaposlenika Hrvatskih {uma. Unavedenom razdoblju (1992. – 2003.)prosje~ni broj po‘ara iznosio je 331, sopo‘arenom povr{inom 18.384 ha, asamo lani dogodilo se ~ak 517 po‘arana 26.750 ha! Od ukupne opo‘arenepovr{ine u 2004. godini, 45 posto jeudio dr‘avnih {uma i {umskoga zem-lji{ta, a 56 posto privatnih {uma i poljo-privrednog zemlji{ta. Najvi{e po‘arabilo je na kr{u (181), na 3158 ha, a nakontinentalnom podru~ju bilo ih jesamo 12 (59 ha). I ove godine najvi{e jegorilo na podru~ju U[P Split (121), napovr{ini 2548 ha, zatim na terenimaU[P Buzet (53), na prostoru 371 ha. Pobroju po‘ara i opo‘arenoj povr{ini nave-

UPRAVA [U

Dobrom surve}e {tetePremda su tijekom listopada pale

obilne ki{e i kona~no ozna~ilekraj po‘arne sezone, obgorjela,

pocrnjela stabla, raslinje i trava na te-renu jo{ uvijek podsje}aju na “vru}e”ljeto. Ove je godine, istina, gorjeloznatno manje nego proteklih, no nekeistarske {umarije iska~u iz tog pro-sjeka.

– U {umariji Buje opo‘areno je 60-ak ha {uma i {umskog zemlji{ta, odtoga 40 ha je u dr‘avnom vlasni{tvu –govori upravitelj {umarije Alen [endok obilazimo podru~je Kanegre gdjeje vatra prijetila i apartmanima uturisti~kom naselju. Po‘ar je krenuo izsela Crni vrh, iz {ikare, pre{ao glavnu

poàri

U {umariji Bujegorjela jevisoka {uma

NA TERENU

PREVENTIVA, PO@ARI, POSLJEDICE

Broj 95 • studeni 2004. HRVATSKE [UME2

Foto:M. Mrkobrad

Pi{u:IvicaTomi} iMiroslavMrkobrad

je po‘ara u zadnjihgodina! Kada bi imali s kim, {umari bi potpisali

neograni~eni vremenski ugovor na broj po‘ara iizgorjelih povr{ina, koliko ih je bilo ove godine!Jer to je bila najpovoljnija godina u razdobljuod 1992. do 2003. Prema evidencijama,ovogodi{nja opo‘arena povr{ina (3217 ha)najmanja je od 1954. godine do danas. Rezultatje to povoljnih klimatskih uvjeta, ali i uspje{nihpreventivnih i organizacijskih mjerazaposlenika Hrvatskih {uma

dene podru‘nice sudjeluju s ~ak 90posto svih ovogodi{njih po‘ara. Zanim-ljivo je da nijedan po‘ar nije evidentiranna podru~ju po‘e{ke, bjelovarske, za-greba~ke, sisa~ke i ogulinske, a tek pojedan zabilje‘en je na prostoru vinko-va~ke, na{i~ke i delni~ke podru‘nice.

Najve}i broj po‘arazbog nepoznatihpo~initelja

Od ukupno opo‘arenih povr{ina, vi-sokih {uma opo‘areno je 173 ha ili 5%,srednjih i niskih {uma 178 ha (5%), osta-lih {uma ({ikara, makija, garig) 528 ha(17%), a na ostale {umske i poljoprivre-dne povr{ine otpada 2338 ha (73 %).Najvi{e po‘ara (53) nastalo je na pod-ru~ju Istarske ‘upanije, a Zadarska‘upanija bit }e upam}ena po najve}ojopo‘arenoj povr{ini (1179 ha). Prete‘itbroj po‘ara odnosi se na nadmorskuvisinu do 299 m, najvi{e ih je nastalotijekom srpnja, kolovoza i rujna (174 ili90 %), i to subotom (33), ponedjeljkom(32) i nedjeljom (31), a najmanjeutorkom (21). Treba istaknuti kako se

Mr. sc. Petar Jurjevi}, voditelj slu‘be za ekologiju:_ Ova je godina po opo‘arenim povr{inama

najpovoljnija u razdoblju od 1954.! Osim povoljnihklimatskih uvjeta ne mo‘e se zanemariti ni rad osta-lih subjekata, a posebno Hrvatskih {uma. To se prijesvega odnosi na dobru organizaciju dojavljivanja tepravovremeni dolazak gasitelja na mjesto po‘ara,tako da je u 200-njak po‘ara izgorjelo tek 3000 ha.To, nadalje, potvr|uje ispravnost dosada{njeg rada iulaganja u protupo‘arnu preventivu i opravdavazna~ajna sredstva koja Hrvatske {ume svake godineula‘u _ ove godine oko 100 milijuna kuna. No

Korisno ulo‘ena sredstva

ovogodi{nji rezultati ne smiju nas zavarati, ve} s takvim radom treba nasta-viti. Jo{ kada bi bilo manje zapu{tenih poljoprivrednih povr{ina, na kojima jei ove godine bilo 55% svih po‘ara, stanje bi bilo jo{ povoljnije.

MA BUZET

radnjom s vatrogascima sprije~eneU godini s malim brojem {umskih po‘ara iopo‘arenih povr{ina, u buzetskoj su upravinajvi{e stradale {umarije Pula i Buje.Ve}ina po‘ara je bilo podmetnuto, anjihovu {irenju pogodovalo je vjetrovitovrijeme. Gorjele su i ve}e povr{ineprivatnih maslinikaprometnicu te zahvatio visoku {umu.[umarija Buje ima nekoliko predjelavisokih {uma – zajedica medunca ibjelogorice, potom crnog bijelog iobi~nog bora (Kornarija, Kanegra). Br-zom intervencijom vatrogasaca ali i{umara po‘ar je lokaliziran i uga{en.Ina~e, dobro sura|ujemo s Javnomvatrogasnom postrojbom iz Umaga{to se pokazalo i ovom prilikom,potvr|uje [en.

U bujskoj {umariji evidentirana su24 po‘ara u kojima je trebalo interve-nirati, te jo{ nekoliko inicijalnih koji suzahvaljuju}i brzoj intervenciji patrolnihophodnji uga{eni u za~etku. Dvijemotrilice, Sv. Juraj i Markovac, pokri-vaju isto~ni i sjeverozapadni dio {uma-rije i na njima se tijekom ljeta dano-no}no de‘uralo, a tri kompletnoopremljene patrole svakodnevno suse kretale trima razli~itim hodogrami-

ma. Ve}ina po‘ara dogodila se krajemsrpnja i tijekom kolovoza. Vrlo jevjerojatno da su bili podmetnuti, ka‘eupravitelj, jer su prestali onda kad jepolicija po~ela pratiti jednu osobu nakoju se sumnjalo da je piroman.

[umarija Pula je po ovoljetnimopo‘arenim povr{inama istarski rekor-der – u deset po‘ara gorjelo je na 236ha!

[umarija Pula je po ovoljetnimopo‘arenim povr{inama istarskirekorder – u deset po‘ara gorjelo je na236 ha!Nisu sve to dr‘avne {ume, ~ak je vi{eprivatnih povr{ina maslinika ivinograda, ukupno 122 ha, nego na{ih{uma, 114 ha, obja{anjava upraviteljpulske {umarije Valter Bur{i}.


po‘ara). Evidentirano je 13 namjernihpo‘ara, a ostali uzro~nici su grom (9),elektri~na struja (7), turisti i izletnici(7), smeti{ta (6), spaljivanje poljopri-vrednog otpada (5) i dr. Osoblje{umarija dojavilo je po‘ar u 50 postoslu~ajeva, a najvi{e je zabilje‘eno pri-zemnih po‘ara (72 %). Procijenjena{teta na drvnoj masi i op}ekorisnimfunkcijama iznosi 41.944.000 kuna, nadr‘avnim povr{inama iznosi 30.189.000kn, a na privatnim 11.755.000 kn. [tetaje obra~unana prema va‘e}oj metodo-logiji, no nisu obuhva}ene ostale {um-ske neobrasle povr{ine te obrasla i neo-brasla poljoprivredna zemlji{ta.

– Nisu sve to dr‘avne {ume, ~ak jevi{e privatnih povr{ina maslinika i vi-nograda, ukupno 122 ha, nego na{ih{uma, 114 ha – obja{njava upraviteljpulske {umarije Valter Bur{i}. Zahva-}ene su uglavnom {ikare te manjimdijelom panja~e medunca i cera. Pro-blem je {to su se po‘ari doga|ali povjetrovitom vremenu koje je pogodo-

valo njihovom brzom {irenju, a ki{e sunas uglavnom zaobilazile.

Zanimljivo je da su se najve}ipo‘ari dogodili u prvoj polovici rujna.Obi{li smo jedno po‘ari{te kod Balagdje je po‘ar izbio u nedjelju, u trenu-tku kada su kanaderi bili zauzetiga{enjem u Dalmaciji. Jak vjetar ga jenosio prema Vodnjanu, zahvatio je20-ak ha panja~a {umarije Pula, 10 haprivatnih {umskih povr{ina te 30 hamaslinika i poljoprivrednih povr{ina.

Uz veliko zalaganje profesionalnih idobrovoljnih vatrogasnih dru{tava,velik, doprinos ga{enju dali su i kana-deri te sami {umari, ka‘e Bur{i}.Ophodari su pravovremeno dojavili~ak 29 inicijalnih vatri koje nisu prera-sle u po‘ar, a nekoliko je po‘ara doja-vljeno i s motrila~kih mjesta susjednih{umarija Rovinja i Labina. Sre}a je,dodaje upravitelj, {to su kvalitetnije{ume te povr{ine na kojima vr{imouzgojne radove, a osobito osjetljiveborove kulture kao i ve} po{umljenepovr{ine, ostale nedirnute i sa~uvane.Utvr|eno je da je ve}ina po‘ara pod-metnuto, dok je u jednom slu~aju,kada su opo‘arene privatne povr{ine,uzrok bio iskrenje brusilice.

U ovoj godini evidentirana su 193 po‘aras 3217 ha opo‘arenih {uma, {umskog iostalog zemlji{ta. Usporedbe radi, lani jebilo ~ak 517 po‘ara na 26.750 ha (!).Najvi{e po‘ara nastalo je na kr{u (181),na 3158 ha, a i ove godine najvi{e jegorilo na podru~ju U[P Split (121), napovr{ini 2548 ha. Zanimljivo je danijedan po‘ar nije evidentiran napodru~ju po‘e{ke, bjelovarske,zagreba~ke i ogulinske podru‘nice H[-a.

~ak 125 (65%) po‘ara dogodilo u vre-menu od 11 do 16 sati, a ve}inom jeuzro~nik nepoznati po~initelj (144

Gorjeli su i masliniciGorjeli su i maslinici

U nastavku prikaza~lanka »Vision of forestry

50 years on« (~asopisUnasylva br. 204) u kojem

se iz pera M. Morelliamoglo i{~itati mi{ljenje

skupine eksperata FAO oviziji {umarstva u 2050.godini, ~itatelje glasila

»Hrvatske {ume«upoznajemo s preostalimrazmatranim aspektima

njihovog promi{ljanja:ponuda i potra‘nja za

{umskim proizvodima,voda, informacije,

me|unarodneorganizacije i

upravljanje.I ovom prilikom

napominjemo da ~lanakne odra‘ava konsenzus,

ve} zajedni~ku vizijudobrovoljnih sudionikarasprave te da izvje{}e

ne predstavlja slu‘benostajali{te FAO

Drvo do

Ponuda i potra‘njaPotra‘nja za ve}inom {umskih pro-

izvoda nastavit }e rasti i u sljede}ihdvadesetak godina, a mogu}e je i nje-zino puno zna~ajnije pove}anje nego{to se sada predvi|a. Nesta{ica neob-novljivih primarnih izvora sirovine (pli-na, nafte) pove}at }e kori{tenje drvnihproizvoda {irom svijeta. Opskrba glav-nim drvnim proizvodima bit }e za-dovoljavaju}a ponajprije zbog tehno-lo{kih pobolj{anja i recikliranja. Cijenekorisnoga drva bit }e sli~ne dana{nji-ma ili ~ak i ni‘e.

Ponuda i potra‘nja za glavnim {um-skim proizvodima i dalje }e biti kon-

Kod Bala je po‘aromzahva}eno 20 ha panja~a


vode mo}e ”zlata

znanostVIZIJA [UMARSTVA 2050. GODINE (2)(Skupno promi{ljanje budu}nosti {umarstva eksperata FAO)

biva na va‘nosti, zbog

Nesta{ica neobnovljivihprimarnih izvora sirovine (plina,nafte) pove}at }e kori{tenjedrvnih proizvoda {irom svijeta.

Voda }e biti najva‘nijineobnovljivi strate{ki resurssvijeta. Milijuni }e ljudi upotpunosti ovisiti o vodi, na nju}e se gledati kao na povlasticu.Borba za vodne izvore }e sezao{triti, a njena nedostatnostponegdje }e izazvati iregionalne sukobe. Voda }epostati nafta budu}nosti.

StjepanDekani}, dipl.ing. {um.

Pi{u:IvanMartini}, izv.sveu~. prof.

Drvo kao obnovljiviproizvod dobiva nava‘nosti

centrirana uglavnom u razvijenim, a vrlorijetko u nerazvijenim zemljama. Drvo}e se sve vi{e koristiti u gra|enju ku}aali ne kao piljeno drvo, ve} prera|eno ukompozitne plo~e. Ogrjevno }e drvodobiti na va‘nosti u industrijskomegrijanju. Sporedni {umski proizvodi(non-wood forest products) izgubit }ena va‘nosti, dok }e potra‘nja za rekre-acijskim uslugama {uma rasti.

Potra‘nja za drvom }e rasti, i toponajvi{e za drvom u obliku drvnihvlakana. Pove}at }e se potra‘nja zakompozitnim plo~ama, dok }e po-tra‘nja za piljenim drvom slabiti. Cije-ne }e se celuloznog drva smanjivatiusporedno s pove}avanjem proizvo-

dnosti {umskih planta‘a. To bi trebalopotaknuti {irenje industrije baziranena drvnim vlaknima.

Cijene korisnoga drva bit }e sli~nedana{njima ili ~ak i ni‘e. Sporedni{umski proizvodi (non-wood forestproducts) izgubit }e na va‘nosti, dok}e potra‘nja za rekreacijskim usluga-ma {uma rasti.

Vezano za ponudu i potra‘nju tre-ba naglasiti da je tijekom raspravepredlo‘en i suprotni scenarij koji pred-vi|a da }e se globalno smanjiti ponu-da i potra‘nja za drvom, dok }e sepove}ati ponuda i potra‘nja za spo-rednim {umskim proizvodima.

Puno drvo }e se uzgajati u vrlorijetkim, visoko-kvalitetnim tropskimprirodnim {umama. Cijene }e {umskihproizvoda iz takvih {uma biti vrlo viso-


Foto:Arhiva H[gu}i ratovi, informacija

vrijediti”...

ke, a njihovu }e me|unarodnu trgovi-nu strogo kontrolirati privatne organi-zacije.

Recikliranje papira i celuloze ustalit}e se na oko 60 do 70 % materijalazbog tro{kova prikupljanja i pristupa~-nosti. Ne}e biti znatnoga smanjenjapotra‘nje za materijalima za pakiranje,ve} je vjerojatnije da }e se potra‘njaza ambala‘om pove}avati s rastombrojnosti stanovni{tva i rastom stan-darda. Elektroni~ka prodaja (e-com-merce) }e se pove}ati ali }e seproizvodi i dalje slati po{tom te }e ihtrebati pakirati. Zbog napretka elek-tronskih komunikacija, potra‘nja zauredskim papirom }e pasti.

Kina, Ruska Federacija, Brazil i Au-stralija samo su neke od zemalja koje}e imati vode}u ulogu u snabdijevanjusvjetskoga tr‘i{ta drvom.

VodaZbog svoje neponovljive univerzal-

ne vrijednosti voda }e biti glavnatema 21. stolje}a sa sve ve}om va‘no-sti u podru~jima kao {to su poljopri-vreda, urbanizam i politika. Voda }ebiti najva‘niji neobnovljivi strate{ki re-surs svijeta. Milijuni }e ljudi u potpu-nosti ovisiti o vodi. Potra‘nja za vo-dom pove}avat }e se eksponencijal-no. Vode }e biti sve manje i na nju }ese gledati kao na povlasticu. Borba zavodne izvore }e se zao{triti, a njenanedostatnost ponegdje }e izazvati iregionalne sukobe.

Na ulogu {ume i drve}a u odnosuna vodu mo‘da se ne}e gledati uvijeksasvim pozitivno zato {to {umeupijaju velike koli~ine vode ({to seponekad tuma~i i svojevrsnom ’po-tro{njom’) nasuprot, npr. travnjacimakoji upijaju (’tro{e’) malo vode. Me-|utim, {umama }e se poja~ano boljegospodariti da bi se osigurala odgo-varaju}a vodonosna podru~ja.

Zemlje s najve}im zalihama pitkevode igrat }e va‘nu strate{ku ulogu udono{enju me|unarodnih odluka, ume|unarodnim raspravama i pregovo-rima. Voda }e postati nafta budu}-nosti.

U raspravi su tako|er iznesena idruga~ija vi|enja budu}nosti vode.Prema tim vi|enjima, nesta{ica vodepripada pro{losti. Mogu}nost izbijanjaratnoga sukoba velegradova oko do-stupnosti vodi nestat }e kada novetehnologije omogu}e jeftinije i/ili pro-fitabilnije dobivanje pitke vode izmora i oceana. Tako stvorene novekoli~ine vode otvorit }e mogu}nostiza uzgajanje {uma u pustinjama i zem-ljama s malim {umskim pokrovom.

InformacijeInformacijska }e se tehnologija

pobolj{ati u svjetskim razmjerima. In-formacije o svim temama postat }eglobalno dostupne svim pojedincimate }e imati zna~ajan utjecaj na odnose

Pitka voda postat }e bogatstvo!

izme|u vlada i gra|ana. Stvarat }e se,dijeliti i koristiti velike koli~ine teh-ni~kih, politi~kih, ekolo{kih i ekonom-skih informacija, a Internet }e u~initipodatke dostupnima svakome, sva-gdje i u svakome trenutku. Podaci }ebiti besplatni, a nezavisne }e se orga-nizacije brinuti da se podacima nemanipulira.

Informacijska }e tehnologija do2020. godine dosegnuti vrhunac svo-ga razvoja nakon kojega }e svakodaljnje pobolj{anje biti ekonomskineopravdano te nerazumljivo {irem

krugu korisnika – ~itaj, prosje~nimgra|anima.

Podaci }e biti besplatni, a korisniku}e jedini problem predstavljati odlukao tome {to je to~no i/ili relevantno.Dramati~no }e narasti nejednakostizme|u onih koji “imaju” i onih koji“nemaju” informacije. Neinformatizi-rane }e zemlje imati sve teì pristupinformacijama.

Uz stalni napredak u daljinskommjerenju i kompjutorskoj tehnologiji,informacija }e imati znatno ve}ute‘inu u postupcima dono{enja odlu-ka. S druge strane, to ne mora nu‘nozna~iti i dono{enje pametnijih i racio-nalnijih odluka.

Glavna promjena koja }e se dogo-diti u sljede}ih 25 godina bit }e una-pre|enje informacijske tehnologije teinformatiziranje podru~ja koja danaskaskaju za informatiziranim svijetom(Afrika). Veliko }e pobolj{anje biti istvaranje me|uagencijskih mre‘a.

Bezpapirni, ili barem polupapirniured, postat }e stvarnost.

Me|unarodneorganizacije

Va‘nost me|unarodnih organiza-cija smanjit }e se na globalnoj razini,

me|utim pove}at }e se na regional-nim i lokalnim razinama. Njihova }e seuloga postupno ograni~avati nafunkciju foruma za rasprave, a sve }emanju ulogu igrati u terenskim djelo-vanjima.

Ujedinjeni }e narodi (UN) moratipojednostaviti svoju organizaciju tespojiti razli~ite organizacije s manjebirokracije, ve}im prora~unima ive}om u~inkovito{}u u obavljanjunjihovih mandata. Osnovat }e se po-sebne organizacije za poljoprivredu,

vode, {ume itd. Te }e agencije bitirelativno male, s oko 100 ljudi usvakoj. U osnovi, te }e se agencijeoslanjati na nacionalne studije zaizvr{avanje svojih mandata. Uglavnom}e djelovati kao katalizatori me|u-narodnih rasprava o globalno va‘nimtemama kao {to su kr~enje {uma,zaga|ivanje zraka i me|unarodna vo-donosna polja. Pove}at }e se pritisakda se tim agencijama omogu}i ve}auloga u motrenju od one koju sadaimaju.

Pojavit }e se svjetska {umarska or-ganizacija koja }e imati vode}u uloguu temama koje se ti~u svjetskih {uma.Udru‘it }e svoje snage sa Svjetskombankom kada se radi o najva‘nijimglobalnim pitanjima i izazovima, kao{to su npr. po‘ari u Aziji, smanjenjesiroma{tva, prijetnje biolo{koj razno-likosti u Amazoni i sredi{njoj Americi.

Regionalno gledaju}i, npr. u Europi,Africi i Aziji, postojat }e jake privatneorganizacije koje }e djelovati na glo-balnoj razini te koje }e djelovati nepo-sredno na upravljanje {umama i njiho-vo o~uvanje. Sustav UN koristit }e sesamo da bi se pove}ala jedinstvenostte da bi se rije{ili mogu}i sukobi okouporabe zajedni~koga bogatstva kao{to su zrak ili voda.


Internet }e omogu}iti jake mre‘e igrupe za rasprave. Me|unarodna }ese komunikacija sve vi{e i vi{e oslanja-ti na informacijsku tehnologiju, me-|utim, sastanci lice u lice i dalje }e bitipotrebni.

Nevladine }e udruge oja~avati svo-je polo‘aje te }e njihov i utjecaj pri-vatnoga sektora dominirati u postup-ku dono{enja globalnih odlluka o{umama. Sve vi{e }e se suprotstavljativelikim korporacijama, poticat }e sesavezi me|u nevladinim organizacija-ma razli~itih (ako ne i suprotstavljenih)nazora da bi se za{titili mali proizvo-|a~i, poduze}a ili razli~ite grupe gra-|ana.

O razli~itim }e se {umarskim te-mama organizirati virtualni sastanci svelikim sudjelovanjem zainteresiranihstrana, a odluke koje donesu delegatitakvih sastanaka u obzir }e uzimati iglasove virtualnih sudionika konferen-cija. Neke od glavnih tema u rasprava-ma bit }e klimatske promjene, dostup-nost izvora pitke vode, vlasni{tvo nad{umama, sukob politika Sjevera i Jugate trgova~ki ratovi.

Mo} dr‘ave stalno }e se umanjivati.Stalna devalvacija mo}i u kombinacijis regionalizacijom vodit }e k savezimaizme|u grupa sa zajedni~kim interesi-ma bez obzira na dr‘avne granice, a~lanstvo u UN poma}i }e se od jedno-nacionalnih zemalja ka {irim grupacija-ma. Me|utim, i dalje }e biti potrebanneutralan forum koji }e mo}i okupitinove ~lanice da bi se dogovorile oglobalnim temama.

UpravljanjeU budu}nosti }e dr‘avne institucije

imati puno manju ulogu u smisluizvr{avanja programa, s pove}animtrendom prema decentralizaciji uupravljanju {umama. Mo} }e prije}ina ni‘e razine ali tako|er i na regio-nalne i interesne grupacije. Upra-vljanje velikim dijelom {umskih resursai okoli{no vezanih poslova (poduze}a,ekonomije) bit }e u rukama privatnihkompanija i gra|anskih dru{tava. Na-cionalnim }e se resursima upravljatipomo}u suradni~kih ili me|uinstitucio-nalnih mehanizama.

Vlade }e zadr‘ati trenuta~ni fokusna pravedniju distribuciju globalnih

resursa i bogatstava. Iako }e ulogavlada biti zna~ajno oslabljena, raz-mi{ljanja o jednakosti (ili bolje re~eno,velikoj nejednakosti) i izme|u dr‘ava iizme|u regija, mogla bi imati dalekove}u va‘nost nego {to ju danas imaju.

Zbog naglog razvoja komunikacija itransporta te pove}anja transparent-nosti, u ve}ini }e se dr‘ava unaprijedi-ti upravljanje. Me|utim, upravljanje{umama i dalje }e biti slabo u mno-gim zemljama, a naro~ito slabo uzemljama u razvoju. Najkra}e, bit }evi{e demokratskih i transparentnih in-

• je energija iz drva jo{ uvijek va‘-no gorivo, posebice u siroma{nijimzemljama,

• su organizacijsko-tehnolo{ki as-pekti gospodarenja {umama zna~ajnopobolj{ani uporabom najmodernijetehnologije, poglavito kompjutera isatelita,

• je voda najva‘niji strate{ki resurssvijeta i jedan od najkontroverznijihproblema,

• je informacijska tehnologija eko-nomski u~inkovita (opravdana) tezbog toga dostupna ve}ini zemalja,

Pojavit }e se svjetska{umarska organizacija koja}e imati vode}u ulogu utemama koje se ti~u svjetskih{uma.

Dramati~no }e narastinejednakost izme|u onih koji“imaju” i onih koji “nemaju”informacije.Neinformatizirane }e zemljeimati sve teì pristupinformacijama.

stitucija na regionalnim i lokalnim razi-nama s manjim naglaskom na nacio-nalne institucije. Transparentnost }ebiti pokreta~ki motiv.

S olak{anom komunikacijom i po-ve}anom priklju~enosti na Internet (ilikoju drugu mre‘u ili alat koji }e na-slijediti Internet), ljudi }e aktivno su-djelovati u diskusijama i raspravamavezanima uz o~uvanje i iskori{tavanje{uma. Rasprave o politi~kim reforma-ma bit }e stalne, a organizirat }e ihnevladine organizacije. Velike nevladi-ne udruge i druge organizacije vr{it }eveliki pritisak na upravljanje prirodnimresursima te }e biti u neposrednomesukobu s velikim privatnim korpora-cijama i vladama, posebice u nera-zvijenim zemljama.

Umjesto zaklju~akaUva‘avaju}i iznesena mi{ljenja po

prikazanim aspektima {umarstva, ok-virna je skupna vizija grupe FAOstru~njaka koji su sudjelovali u ovomeprojektu ona vizija {umarstva 2050.godine u kojoj:

• se globalni {umski pokriva~ stabi-lizirao,

• je o~uvanje prirodnih resursaklju~no za razvoj, a gra|ansko dru{tvopreko nevladinih udruga ima pove}a-nu odgovornost na tome podru~ju,

• su {umske planta‘e prevladava-ju}i izvor drvnih vlakana za drvo-prera|iva~ku industriju, a tako|er ima-ju i va‘nu rekreacijsku funkciju,

• }e rasti potra‘nja za kompozit-nim plo~ama od drva, a slabiti potra‘-nja za piljenim drvom,

• me|unarodne organizacije veza-ne uz {umarstvo djeluju usmjerenije,imaju ve}i utjecaj na rje{avanje global-nih {umarskih pitanja te su povezanijes me|unarodnim bankama za razvoj,

• vlade djeluju transparentnije iimaju smanjenu ulogu u izvr{avanjuprograma na terenu, a gra|ani aktiv-nije sudjeluju u postupcima oblikova-nja {umarske politike.

îtatelje pozivamo da provjere ova-ko iskazanu viziju {umarstva uspo-re|uju}i je sa stvarno{}u godine 2050.

Mogu}a vrijednost ovoga projektanije to~nost predvi|anja, ve} su tonjegovi metodolo{ki i analiti~ki aspek-ti, posebice vezano za mogu}u pri-mjenu Delphi postupka za pobolj{anjeplaniranja u {umarstvu i oblikovanju{umarske politike.

Cilj prikazanog postupka promi{lja-nja i ovoga ~lanka nije bio izrada pre-poruke nacionalnim i me|unarodnimupravama i organizacijama za djelo-vanje u budu}nosti, ve} isticanje va‘-nosti sustavnoga razmatranja aspekatabudu}nosti. Logi~ki bi nastavak ovogapostupka svakako bio razmatranjeovako predstavljene skupne vizijeotvaranjem pitanja o tome koji bi bilirazumni smjerovi u kojima bi trebalodjelovati da bi se osiguralo da do|edo predvi|anja iznesenih u ovome~lanku, ili koje bi dijelove svogapona{anja trebali izmijeniti u nadi datime mo‘emo izmijeniti i budu}nost.



Foto:I.

Tomi}[umarskaenciklo-pedija,Arhiva

Pi{e:IvicaTomi}

za{tita {uma

PRIPREME ZAZA[TITU [UMASLJEDE]E GODINE

Najvi{e {teta odgubara, mrazovca,jelovog potkornjaka...Provo|enju za{tite {uma protiv gubara,borovoga ~etnjaka, mrazovca i jelovogpotkornjaka u narednom }e se razdobljupokloniti posebna pozornost jer to su{tetnici koji prema analizama uzrokujunajvi{e o{te}enja {uma

|enju za{tite {uma u narednome raz-doblju, s posebnim naglaskom na za-{titu protiv gubara, borovoga ~et-njaka, mrazovca i jelovog potkor-njaka. Mr. sc. Boris Liovi} iz [umar-skog instituta Jastrebarsko napome-nuo je kako su problemi u provo-|enju za{tite sve vi{e rezultat pro-

Na sastanku ekologa i za{titara{uma H[-a po~etkom listopadau Hrvatskom {umarskom dru-

{tvu, kojem su prisustvovali predstav-nici Ministarstva poljoprivrede, {umar-stva i vodnoga graditeljstva, [umarsko-ga fakulteta i [umarskog instituta Ja-strebarsko, raspravljalo se o provo-

mjenjivih klimatskih uvjeta _ pove}anezra~ne vla‘nosti na podru~ju srednjeEurope te izrazite su{e u ju‘noj Euro-pi, {to utje~e na znatno intenzivnijedjelovanje {umskih {tetnika. Tijekompra}enja gubara nije bitno ho}emo liprimijeniti metodu krugova ili transek-ta, ve} je va‘no evidentirati broj jajnihlegala po hektaru. Tako, primjerice,ve} tisu}u legala po hektaru upu}ujena to da je ovaj {tetnik u progradacijite da treba poduzeti odgovaraju}eza{titne mjere. Pritom se sasvim do-voljan statisti~ki desetpostotni uzorak,bilo povr{ine ili stabala, uzima namjestima gdje se sumnja da ima jajnihlegala. Tijekom pra}enja moraju bitiobuhva}ena stabla svih debljinskihstupnjeva. Ako lani nije bilo golobrsta,to ne zna~i da se ne}e pojaviti ovegodine. Tretiranje borovoga ~etnjakabiolo{ko-tehni~kim preparatima trebapoduzeti kada se procijeni da je zara-za velika, a u listopadu je optimalnafaza ovoga {tetnika. Dipl. ing. DinkaMato{evi} ([umarski institut) je istak-nula kako je gubar u progradaciji, po-sebice u susjednoj Sloveniji i mogu seo~ekivati ve}e {tete. Njegovo pra-}enje mora biti po gospodarskim jedi-nicama, a pregledana povr{ina trebabiti {to ve}a. Dipl. ing. TerezijaBo{njak, stru~ni suradnik za za{titu{uma u Direkciji H[-a, smatra da de-setpostotni uzorak nije dovoljan te semora na mjestima gdje je gubar u pro-gradaciji pregledati cjelokupna povr-{ina gospodarske jedinice, a tamo gdjeto nije slu~aj ne treba gubiti vrijeme. Upropisani obrazac potrebno je stogastaviti pregledanu povr{inu i povr{inugospodarske jedinice. Dipl. ing. @eljkaKu{an (U[P Zagreb) naglasila je kako

je na podru~ju zagreba~ke podru‘niceevidentirano po hektaru 8000 _ 12.000gubarovih jajnih legala, a lani je uisto~nom dijelu g. j. »Josip Kozarac« tabrojka iznosila ~ak 81.300(!?). Naparkirali{tu uz autocestu samo na jed-nom stablu uo~eno je ~ak 350 legala(!).Ina~e, poja~ana gradacija gubarauo~ena je na na{i~kom, novo-gradi{kom i osje~kom podru~ju.

Zabrinjavaju}e su{enjejelovih {uma

Istaknut je problem jelova potkor-njaka i su{enja jelovih {uma, koje jepoprimilo velike razmjere, posebice uLici, ali i Gorskom kotaru. Dipl. ing.@eljko Kauzlari} (U[P Delnice) smatra


@enka gubara (Lymantria monacha)s polo‘enim jajnim leglom

Jelovi potkornjaci _ Odrasli kukci io{te}enja (Odozgo prema dolje:

Pityokteines spinidens, P. vorontzorii P. curvidens _ Krivozubi jelov

potkornjak)

Borov ~etnjak (Cnethocampa pityocampa) _ Leptir i gusjenica sa zapretkom

Mr. sc. Boris Liovi} i dipl. ing.Terezija Bo{njak

da dosada{njom sje~om oko 34.000m3 jelovih stabala nije postignutodgovaraju}i u~inak te je bolje pri-mijeniti feromonske klopke, ali i njiho-vo je djelovanje potrebno istra‘iti. Nataj problem upozorava od 2002. godi-ne te nagla{ava da suha stabla nisuvi{e izvor zaraze, ve} su to oslabljenapa i zdrava stabla(!). Osobit problemje i oko 30.000 m3 neokoranih jelovihtrupaca. Ina~e, Kauzlari} tvrdi da gra-dacija potkornjaka u Gorskome kotarupostupno opada. U vezi s potkornjaci-ma, Boris Liovi} dr‘i da feromonskeklopke nisu isplative na ve}oj povr{inii te{ko je decidirano re}i {to konkret-no poduzeti, kao kod drugih {tetnika.Za sada se nakon istra‘ivanja mo‘erije{iti problem kvalitete feromona, a uprolje}e vidjeti {to u~initi sa poten-cijalnim stablima za ulazak potkor-njaka. Najve}i problem su oslabljenastabla. Slovenci su takva stabla uglav-nom posjekli, a na nekim povr{inamanisu uop}e intervenirali. Terezija

Bo{njak je podsjetila da provo|enjem{umsko-higijenskih mjera sprje~avamopojavu pojedinih generacija {tetnika ismanjujemo izvor zaraze. Kada je rije~o kontroli brojnosti {umskih glodava-ca, treba biti racionalan, a postavljanjeotrova obaviti osobito na rubovima{uma, uz poljoprivredne povr{ine.Zaklju~uju}i izlaganja mr. sc. PetarJurjevi}, voditelj Slu‘be za ekologijuHrvatskih {uma, napomenuo je da jeova godina po opo‘arenoj povr{ininajpovoljnija u razdoblju od 1954. dodana{njih dana(!). Osim povoljnih kli-matskih uvjeta, ne mo‘e se zanemaritirad Hrvatskih {uma na preventivi, ali idobroj organizaciji dojavljivanja tepravovremenog dolaska gasitelja namjesto po‘ara. Kada je rije~ oprovo|enju za{tite {uma, bitno je prijesvega pratiti stanje brojnosti gubara, sdefiniranim postocima i rokovima te sjasnim stavom za sljede}u godinu.

Bez problema smrazovcem i borovim~etnjakom

_ Pra}enje mrazovca je uhodanproces i u vezi s tim nema problema,kao {to ne bi trebalo biti ni s borovim~etnjakom, ~ija optimalna faza trajedo kraja listopada. Tek manji napadimogu se o~ekivati uz prometnice, napojedina~nim stablima i stablima ugrupama. Feromoni su prakti~ni zapra}enje potkornjaka, no to su najsku-plja sredstva. U {umama nam se naku-pilo suhih i polusuhih stabala, jer ni-smo pravovremeno intervenirali tesje~om sprje~avali daljnje {irenje zara-ze. Dodatni tro{kovi sanacije i malikapaciteti Hrvatskih {uma pove}avajunam probleme _ zaklju~uje Jurjevi}.Predstavnici gospi}ke podru‘nice isti-~u da je u vezi s tim potrebna boljasuradnja za{tite i iskori{tavanja {uma,a osobitu pozornost treba usmjeriti nasje~u stabala odre|ene o{te}enosti(stupanj 3). Su{a je ubrzala pojavu{tetnika, a sortimenti takvih stabalanalaze se na pomo}nim stovari{tima.

Seminar biljne za{titeu Opatiji

Sudionici sastanka raspravljali su oeventualnoj izmjeni Pravilnika o za{titi{uma od po‘ara (promjene trajanja pro-

tupo‘arne sezone na kr{u i kontinentu).Naime, razdoblje od srpnja do listopadaza kontinentalni dio Hrvatskih {umanema zna~aja pa rokove motrenja idojave treba pomaknuti. O za{titi i pra-vilnoj evidenciji {umskoga sjemena go-vorio je prof. dr. sc. Milan Glava{naglasiv{i kako svi izvje{taji imaju nekenedostake (bez podataka o koli~ini ivrsti sjemena, povr{ini, pravilnom treti-ranju i dr.) te nisu upotrebljivi, a pojedi-ne podru‘nice nisu ih uop}e dostavile.Podatke treba srediti, a uskoro }e oproblematici evidencije i tretiranja {um-skoga sjemena biti odr‘an seminar.Nazo~ne je informirao o 49. seminarubiljne za{tite u velja~i 2005. u Opatiji,na kojemu bi {umarska sekcija trebalaimati zajedni~ki referat o su{enju jele nagospi}kom, senjskom i delni~kom pod-ru~ju. Za detaljnije informacije zaintere-sirani se mogu obratiti prof. M. Glava{una [umarskom fakultetu.

U Lici i Gorskom kotaru poseban jeproblem jelovoga potkornjaka isu{enja jelovih {uma, koje jepoprimilo zabrinjavaju}erazmjere. U {umskim sastojinamanakupilo se suhih i polusuhih(oslabljenih) stabala za sje~u, atro{kovi sanacije i mali kapacitetiHrvatskih {uma stvaraju dodatnete{ko}e.

Sa sastanka ekologa i za{titara{uma


Foto:V.

Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

ENTOMOLOZI O SU[ENJU JELE

U Litori}u stanjejele zabrinjavaju}e

Su{enje jele uGorskom kotaru, gdjeje u odnosu na ostalevrste zastupljena sa42 %, nastavlja sepoja~anim tempom.Uz potkornjake kaoglavne uzro~nikesu{enja tu su jo{ ione~i{}enje zraka,klimatske promjene,ambijentalnepromjene (prolaznaftovoda,dalekovoda i sl.).Ocjenjuju}izdravstveno stanjekroz pet stupnjevaosutosti iglica jele, uLitori}u ~ak 69 %stabala ima srednjuosutost (od 26 _ 60%)

[uma u Litori}u[uma u Litori}u

Da je stanje u Litori}ukatastrofalno vidljivo je i izpodataka o sje~i. Prema dosadava‘e}oj osnovi gospodarenjasjeklo se godi{nje 9.700 m3

crnogorice. Zbog poja~anogsu{enja (u posljednje ~etirigodine), posje~eno je 72.000 m3

crnogorice, {to je 74 posto oddesetgodi{njeg etata.Posjet entomologa Litori}u

ljena sa 9 posto, a na podru~ju Upra-ve {uma Delnice sa 42 posto i jednaje od najugro‘enijih vrsta. Prema po-sljednjim podacima prikupljenim od{umarija, jela je i dalje najugro‘enijavrsta u Gorskom kotaru i po zdrav-stvenom stanju. Ocjenjivanje zdrav-stvenog stanja vr{i se kroz pet stup-njeva osutosti iglica na jeli. Na pod-ru~ju delni~ke Podru‘nice stanje jesljede}e:

_ u 0. stupnju (do 10 posto osuto-sti, to su zdrava stabla) svega je 2posto stabala;

_ u I. stupnju (od 11 _ 25 posto,slaba osutost), 6 posto stabala jele;

_ u II. stupnju (od 26 _ 60 posto,srednja osutost), 69 posto stabala;

_ u III. stupnju (od 61 _ 99 posto,jaka osutost), 22 posto stabala

_ suho stablo (100 posto osutost)svega je jedan posto stabala

Iz prezentiranih podataka vidljivoje da se najve}i dio stabala jele napodru~ju delni~ke Podru‘nice nalaziu II. stupnju oko 69 posto. Sli~na jesituacija i u gospodarskoj jedinici Lito-ri}, u II. stupnju nalazi se oko 55 po-sto stabala, a prosje~no je 67 postostabala zara‘eno imelom.

Da je stanje u Litori}u katastrofal-no vidljivo je i iz podataka o sje~i.Prema dosada va‘e}oj osnovi go-

spodarenja sjeklo se godi{nje 9.700m3 crnogorice. Zbog poja~anog su{e-nja (u posljednje ~etiri godine), posje-~eno je 72.000 m3 crnogorice, {to je74 posto od desetgodi{njeg etata,istaknuo je Kauzlari}.

Uz potkornjake kao glavne uzro~ni-ke su{enja naveo je i ostale: one~i{}e-nje zraka, klimatske promjene, ambi-jentalne promjene (prolaz naftovoda,dalekovoda i sl.), biotske faktore (glji-ve, insekte), abiotske faktore (snjegolo-me, ledolome i sl).

Uz Kauzlari}a nazo~nima su o ovojproblematici, govorili i docent dr. sc.Boris Hra{ovec iz [umarskog fakultetai dr. sc. Miroslav Harapin, umirovljenizaposlenik [umarskog instituta, a odstrane Ministarstva poljoprivrede, {u-marstva i vodnog gospodarstva bio jenazo~an Ivan I{tok.

su{enje {uma

ENTOMOLOZI O SU[ENJU JELE

Grupa hrvatskih entomologa, ~la-nova hrvatskog Entomolo{kogdru{tva, posjetila je sredinom li-

stopada Gorski kotar, gdje je sa {uma-rima iz delni~ke Uprave i {umarija Vr-bovsko i Skrad razmatrala trenutnonajaktualniji problem ovoga podru~ja,su{enje jele. Da bi se i na terenuupoznali sa situacijom, posjetili su jed-no od najugro‘enijih podru~ja, gospo-darsku jedinicu Litori} u {umariji Vr-bovsko. Tu je na terenu rukovoditeljekolo{kog odjela @eljko Kauzlari} pre-zentirao podatke o su{enju.

U odnosu na druge vrste drve}a,jela je u Republici Hrvatskoj zastup-


Foto:M.Mrkobrad

Pi{e:MiroslavMrkobrad

iz moga kuta

Htjeli bi prestati pla}atineradnike!

ZORAN SABLJARI], VODITELJ UPRAVE [UMA KARLOVAC

Odli~no pozicionirana u sredi{njem dijeluHrvatske, na kri‘i{tu prometnica i izme|u~etiri rijeke, Kupe, Dobre, Mre‘nice iKorane, sa {umama u kojima je 50 posto

nike. Drugim rije~ima, htjeli bismo pre-stati pla}ati neradnike! Svjestan je daje to u sada{njem sustavu odre|ivanjapla}a te{ko provesti, ali isto tako da sesamo motiviranjem, to jest boljimpla}anjem, mo‘e o~ekivati kvalitetnijirad.

U takozvane proizvodne problemespada i rje{avanje pitanja ogrjeva. Odnjega se u karlova~koj Upravi ostva-ruje zna~ajan prihod, a Karlovac zbogsvoga sredi{njeg smje{taja i dobre

koja je u ratu nepovratno devastirana.Sada smo u razgovorima s MORH-omoko definiranja vlasni{ta objektaMagar~evac na Petrovoj gori. Osimtoga, velike su mogu}nosti razvojaspeleoturizma, jer je podru~je okoKarlovca, Slunja, Krnjaka iznimno bo-gato spiljama.

Karova~ka uprava ‘eli se otvoriti iprema van i pobolj{ati suradnju i sa@upanijom, Gradom i op}inama, s lo-kalnom samoupravom. Iza{lo se u jav-

KarlovacKarlova~ka uprava gospodari s 82.266 ha {uma i {umskog zemlji{ta, a na tom

podru~ju je jo{ gotovo 40.000 ha privatnih {uma. Prirast u dr‘avnim {umama iznosi460 tisu}a kubika, drvna zaliha 15,8 milijuna kubika, a etat 303 tisu}e m2. Od svih{umskih vrsta, polovina otpada na bukvu, 12% na lu‘njak, isto toliko na hrastkitnjak, na crnogoricu 6%, te ostatak na druge vrste. Upravu ~ini 14 {umarija iradna jedinica Transport i mehanizacija, a zaposleno je 600 radnika.

Dipl. ing.Zoran

Sabljari}

Prvih 200 dana novoga voditeljakarlova~ke Uprave dipl. ing.Zorana Sabljari}a moglo bi se

okarakterizirati kao hiperaktivno djelo-vanje u vi{e pravaca i stvaranje timakoji bi trebao provesti nove, brojneakcije. Evo za{to:

_ Dolaze}i na ovo mjesto znao samda postoje problemi, u {umarstvu ihuvijek ima, no otkrivaju}i i rje{avaju}ijednu stvar, otvaraju se nove kojeopet generiraju nove. Na primjer,znao sam da postoje sporna potra-‘ivanja, a me|u njima i ona “tvrda”koja se nikad ne}e mo}i naplatiti, a onjima ovisi kona~no poslovanje Upra-ve; da instrumenti pla}anja nisu garan-tirali naplatu; da se pojedinim kupci-ma moramo zahvaliti i potra‘iti nove;da u proizvodnom procesu postojeveliki tro{kovi i nepo{tivanje standar-da, nabrojio je neke od problema skojima se najprije suo~io ing. Sabljari}.@eli timski rad i na unutra{njem planunajprije krenuti s ustrojem takve pro-izvodne tehnologije gdje }e u svakomtrenutku imati uvid u tro{kove pro-izvodnje.

_ @elimo znati cijenu proizvodnjesortimenata u {umi, njegovu kvalitetui klasira li se prema standardima.Poku{avamo ustanoviti koliko ljudi pokubiku ima u jednoj {umariji, koliko udrugoj, i zbog ~ega je to tako. Na tajna~in stru~no-tehni~ko osoblje “vratit”}e se u {umu i biti sa sjeka~ima. Tako}e se, s druge strane, znati i tko je,ako je, gdje pogrije{io.

Kako stimuliratiradnike

Novi vodtelj Uprave tvrdi da imapuno nepotrebnih tro{kova zbog lo{eorganiziranosti te nekontroliranih ineujedna~nih osobnih dohodaka. Akove} ne mo‘emo platiti dobre radnike,ka‘e, poku{ajmo sankcionirati nerad-

povezanosti i te kako koristi rentupolo‘aja. Na sjeveru uprave su nizinepokupskog bazena i @umbera~kogorje, na jugu se prostire do Plitvi~kihjezera i Like, Petrova je gora granicana istoku, dok se na zapad prostire dopred Gorski kotar. No da bi to dalododatni prihod potrebno je, predla‘eSabljari}, pone{to mijenjati u cjenikuogrjevnog drva.

_ Treba nam cjenik koji }e omo-gu}iti tr‘i{no poslovanje i pona{anje_ da cijene ogrjeva budu vi{e ondakad za to imamo osnova, i obratno.Takvim na~inom formiranja cijena kodoblovine karlova~ka se Uprava uvrstilau red onih koje su u poduze}u u sa-mom vrhu. I neke vo}karice, to poseb-no vrijedi za tre{nju, na tr‘i{tu su pro-davane samo putem licitacija.

Suradnja je nu‘naOsim od prodaje drveta, u Upravi

‘ele pove}ati prihod i od ostalihdjelatnosti. U prvom je planu lovstvo“koje za po~etak treba vratiti na ranijepozicije”.

_ Lovi{te Petrova gora valjda je je-dino bez lovnog objekta, u kojem bimogli odsjesti lovci, veli Sabljari}.Nekad je tu bila lova~ka ku}a Muljava

bukve, a 24 posto lu‘njaka i kitnjaka, karlova~kaUprava ‘eli rije{iti neke probleme koji “vuku uzbrdo”.Krenulo se ubrzano, o ~emu govori voditelj UpraveZoran Sabljari}

nost otvaranjem Pou~ne staze Kozjakzajedno s Turisti~kom zajednicom iGradom. Na nedavno zavr{enim Dani-ma piva karlova~ki {umari po prvi suse put samostalno predstavili na po-sebno izgra|enom izlo‘benom pro-storu, nadstre{nici od drva koja }e tuostati sljede}ih 10 godina.

_ Ostvarili smo mnoge kontakte,pozvali i neke druge {umske upraveda se predstave.

Jedna od akcija bit }e i sudjelovanjeu sanaciji odlagali{ta sme}a po {u-mama ili u njihovoj blizini, kao i uprivatnim {umama. Mora se krenuti,uz pomo} @upanije, i s izradom pro-grama za gospodarenje {umama uprivatnom vlasni{tvu.

Pred Karlov~anima je o~ito “kruh sasedam kora” koji }e trebati dobrozagristi. Sabljari} misli da }e se uakcije morati uklju~iti svi. Stoga je,kaè, nu`na decentralizacija i spu{ta-nje ovlasti ne samo na uprave nego ina {umarije. Budu}a organizacija (si-stematizacija) trebala bi uvaàvati spe-cifi~nosti svakoga podru~ja i biti fleksi-bilna. Ako negdje treba vi{e revirnikaa manje tehni~ara, napravimo to tako.I obratno.


Foto:B.

Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

SURADNJA HRVATSKIH I BOSANSKIH [UMARA

Unsko-sanske {umezna~ajne za privredukantona Javno poduze}e Unsko-sanske {ume u svom

sastavu ima sedam {umskih uprava, gospodari soko 167 tisu}a hektara {uma i godi{nje sije~e od350 do 400.000 m3. Poduze}e zapo{ljava 630radnika i jedno je od nositelja razvoja kantona. Uto su se tijekom uzvratnog posjeta bosanskim{umarima mogli uvjeriti predstavnici delni~keUprave koja sa Unsko-sanskim {umama uspje{osura|uje

Uokviru ve} tre}e godine uspje{-ne suradnje delni~ke Uprave{uma i Javnog poduze}a Unsko-

sanske {ume iz Bosanske Krupe,delni~ki su {umari u rujnu uzvratiliposjet {umarima iz Bosne. Tijekomvi{ednevnog boravka obi{li su rasad-nik u Cazinu te {umske uprave Bosan-ska Krupa i Bosanski Petrovac, posjeti-li sajam »Ekobis« te prisustvovali pre-davanjima o su{enju jele u BIH.

Aktualna tema u {umarstvu BIH je(tako|er) novi Zakon o {umama i or-ganiziranost {umarstva. Direktor JPUnsko-sanske {ume D‘evad Muslimo-vi} ka‘e da je na razini Federacije BIHZakon o {umama donesen jo{ uo‘ujku 2003., ali do dana{njeg dananije za‘ivio u pravom smislu rije~i,odnosno Zakon na razini Federacijene postoji. U fazi je priprema, a ho}eli biti realiziran to vi{e ovisi o politici,a manje o samim {umarima.

_ Unato~ tome mi smo u na{imUnsko-sanskim {umama dio iz novogZakona usvojili i primijenili u poslo-

vanju. Novim zakonom predvi|eno jeformiranje deset {umsko-privrednihdru{tava, a Unsko-sanske {ume ve}sada funkcioniraju na tom principu,isti~e direktor. Novim zakonom pred-vi|ena je privatizacija poslova vezanihuz direktnu proizvodnju, sje~e, izvla-~enja drvnih sortimenata, prijevozaradnika, mehanizacije i gra|evinarstva.U {umskoj upravi ostao bi tek dio ra-dova vezanih uz sanitarne sje~e.

Dobri poslovnirezultati

Da podsjetimo, JP Unsko-sanske{ume osnovane su 13. travnja 2004.Organizacijski u svom sastavu imaju

sedam {umskih uprava (Biha}, Bosan-sku Krupu, Bosanski Petrovac, Cazin,Klju~, Sanski Most i Direkciju). Gospo-dare na povr{ini od 167.590 hektara{to je tre}ina povr{ina Unsko-sanskogkantona. Po bogatstvu {ume crnogori-ce i bjelogorice u vrhu su BIH. Odnosvisokih prema niskim {umama iznosi70:30 posto, a godi{nje sijeku 350 _400.000 m3. Poduze}e zapo{ljava630 radnika, od ~ega je 34 visokoo-brazovanih. Najve}i je problem u po-slovanju nedostatak stru~nog kadra pr-venstveno {umarskih in‘enjera, isti~edirektor. Prije rata sve radove u {umar-stvu obavljali su sami, dok sada uiskori{}ivanju {uma 10 posto radovaizvr{e sami, a ostalo uz pomo} tre}ih

{umarstvo bih

Borove kulture napodru~ju Unsko-sanskih{uma

Borove kulture napodru~ju Unsko-sanskih{uma


osoba. Uzgojne radove u potpunostiobavljaju sami.

Problema ima i sa uzurpacijom{umskog zemlji{ta i nelegalne sje~edrvne mase, te pretvaranja {umskog upoljoprivredno zemlji{te. Jedan odposebnih problema je nezakonitootvaranje rudnika za eksploatacijuruda, koji naru{avaju postoje}u prirod-nu ravnote‘u i ekolo{ku odr‘ivost{umskih prostora.

Problem je i opskrba stanovni{tvaBiha}a ogrjevom, jer su potrebe preko60.000 m3.

Prije rata bosanski {umari bavili suse i proizvodnjom {tapova (palica), odjavora, kestena i lijeske i izvozili oko150.000 komada u Njema~ku.

Su{enje jeleKao i u Europi, i ovdje se sve vi{e

javlja problem su{enja jele. [umariUnsko-sanskih {uma prvi su pro{legodine po~eli ukazivati na to, a ove sugodine organizirali i stru~ni skupposve}en toj problematici. Problem jezanemaren tijekom rata, ali se sadamora {to hitnije intervenirati, da ne bido{lo do ekolo{ke i gospodarske kata-strofe. Poseban problem je i zarazajele imelom, ali i napad potkornjaka.Probleme }e nastojati rije{iti i uzpomo} inozemnih stru~njaka, iz ze-malja koje se susre}u sa sli~nim pro-blemima (Hrvatska, Slovenija, Nje-ma~ka...)

Unato~ problemima, gospodarenjeUnsko-sanskih {uma na zavidnoj jerazini, a u tome imaju i potporu kan-tonalnih i op}inskih vlasti. Ekonomskiefekti dobrog gospodarenja {umama,impozantni su pa se o~ekuje povratglavnine sredstava kroz po{umljavanjai druge oblike za{tite {uma.

Glavni zadaci u poslovanju u nare-dnom razdoblju su:

_ uvo|enje i primjena znanstvenihsaznanja u {umarstvu; izrada {umsko-privredne osnove podru~ja i ostalih

projektiranja kako za Poduze}e tako iza tre}e osobe; primjena novih tehno-logija u revitalizaciji rasadni~ke pro-izvodnje; primjena GIS-a u {umarstvu;usavr{avanje stru~nog kadra; unapre-|enje lovi{ta i lovnog turizma; razvojzimskog turizma; razminiravanje {um-skih povr{ina; uvo|enje informati~kogsustava u poslovanje.

Dio tih planova ve} je i ostvarenizgradnjom vlastitog lovi{ta na planiniPlje{evici. Tu se planira i izgradnjazimsko-rekreativnog centra koji }e seizgraditi vlastitim sredstvima, te razmi-niravanje terena.

Nositelj razvoja Ve} prilikom osnivanja Poduze}a

razmi{ljalo se o tome da se gospodar-stvo Unsko-sanskog kantona mo‘erazvijati na osnovi svojih prirodnih re-sursa me|u kojima su najva‘nije{ume, vodotokovi, nezaga|eno zem-lji{te i zrak, a u tom kontekstu {umar-stvo je dobilo poseban polo‘aj. Tre-nutno su Unsko-sanske {ume jednood vode}ih poduze}a i nositelja{umarske proizvodnje u BIH, ali i uprimjeni novih tehnologija u rasad-ni~koj proizvodnji, uzgoju i iskori{ta-vanju {uma.

I pojedina~no {umske uprave usvojim razvojnim planovima daju do-prinos uspje{nom radu i poslovanju. Ugospodarenju {umama orijentirane suna prevo|enje {uma panja~a u visoke{ume, a mnogo pola‘u na po-{umljavanje goleti i degradiranih {u-ma. Velika je sre}a to {to sve {umskeuprave unutar Poduze}a za sadnjukoriste sadnice iz vlastitog rasadnika uCazinu kapaciteta milijun sadnica.Pored {umskih sadnica uzgaja se vo}ei cvije}e za potrebe doma}eg tr‘i{ta.

Bosansko-krupska {umska upravasvoje potencijale u poslovanju usmje-rava u obnovu devastiranih {uma irazminiravanje {umskih cesta, ali ima iplanova u smislu razvoja lovnog turiz-ma. Sli~no je i na podru~ju {umskeuprave Klju~ gdje se uz obnovu deva-

stiranih {uma razmi{lja o lovnom turiz-mu.

[umska uprava iz Bosanskog Pe-trovca ulo‘it }e dio sredstava u podi-zanje kvalitete uzgojnih radova, izgrad-nju {umskih prometnica i obnovuturisti~kog zimskog centra na O{trelju.

I za kraj dodajmo i zanimljive po-datke: Unsko-sanski kanton ima po-vr{inu od 4.841 ~etvornih kilometaraili zauzima 8,2 posto ukupne povr{ineBosne i Hercegovine. Ondje ‘ivi oko300.000 stanovnika. Okosnicu razvojauz {umarstvo, ~ine poljoprivreda i svevi{e turizam. Sjedi{te kantonalnih insti-tucija i glavni grad je Biha}.

Ve} prilikom osnivanja Poduze}arazmi{ljalo se o tome da se gospodarstvoUnsko-sanskog kantona mo‘e razvijati naosnovi svojih prirodnih resursa me|ukojima su najva‘nije {ume, vodotokovi,nezaga|eno zemlji{te i zrak, a u tomkontekstu {umarstvo je dobilo posebanpolo‘aj. Trenutno su Unsko-sanske {umejedno od vode}ih poduze}a i nositelja{umarske proizvodnje u BIH, ali i uprimjeni novih tehnologija u rasadni~kojproizvodnji, uzgoju i iskori{tavanju {uma.

Slapovi Une

Pogon {tapare

Ispred [umarije u Biha}u

Dolinom KKupa je malo ~udoprirode, od samogizvora na blizu 400 mnadmorske visine,brzog i hirovitogtoka, mjestimice krozvisoke kr{ke stijene,do same doline ibrojnih pritoka koji suprava riznica flore ifaune. Podru~jegornjeg toka rijekedjelomi~no je ugranicamaNacionalnog parkaRisnjak i zajedno jesa Nacionalnimparkom uklju~eno uprogram KEC(O~uvanje kr{kihekolo{kih sustava una{oj zemlji)

U svom gornjem i srednjem tokute~e uskim dolinama usje~enim ukr{ke visoravni, okru‘ena strmim bre-govima i visokim stijenama koje do-se‘u i 1000 metara nad morem. Napojedinim dijelovima te~e i kroz ka-njone, gdje stvara mno{tvo brzaca islapova. Takav tok ima uglavnom krozGorski kotar, dok je u donjem dijelutoka prema Ozlju puno mirnija i {ira, anizvodno od Ozlja i Karlovca te~e rav-no Pokupljem, sve do Siska.

Najvi{i je vodostaj Kupe u mjesecusvibnju, a najni‘i u kolovozu. Dubinajoj je od jednog u gornjem do desetakmetara u donjem toku.

Udoline uz Kupu posebna su pri~ai do‘ivljaj. Uz visoku kakvo}u vodesame rijeke i njezine pritoke, odlikujuse sa~uvanom prirodom, bogatim‘ivim svijetom, ljepotom krajobraza.Zbog o~uvanosti okoli{a, dolina Kupezajedno sa jednom od svojih pritokaâbrankom u Gorskom kotaru pred-lo‘ena je da postane Parkom prirode.Po mnogima, dolina rijeke âbrankekod mjesta Hrvatskog gdje se ulijeva uKupu, jedan je od najljep{ih dijelovatoka rijeke. U tom dijelu nad njom suse nadvili strmi brjegovi i visoke stijenedo 1.000 metara, a naljep{e me|u nji-ma su Lo{ka i Ku‘eljska.

Pi{e:VesnaPle{e

ZAMI[LJENO KRSTARENJE

~udesna priroda

Foto:B.

Ple{e

Kupa kod Ku‘eljaKupa kod Ku‘elja

Izvor rijeke KupeIzvor rijeke Kupe

Rijeka Kupa hrvatska je ljepoticakoja izvire u Gorskom kotaru, napodru~ju Nacionalnog parka Ris-

njak. Izvor rijeke i danas je jedna odnerije{enih zagonetki kr{a, ali najdub-ljih i najja~ih hrvatskih vrela. ûdo jeprirode, nalazi se 397 metara nadmorem, u obliku je jezerca tirkizno-plave boje, du‘ine 200 i {irine 30metara, iz kojeg »izlazi« jedna odnajljep{ih hrvatskih rijeka koja pripadacrnomorskom slivu. Izvor se nalazipodno Gavranove stijene ispod Ku-pe{kog vrha (715 m), nedaleko pitore-sknog seoca Razloga. Prilaz izvorumogu} je sa dvije strane: atraktivnomserpentinskom stazom iz sela Razlo-ga, te iz sela Kupari, ali tu je put du‘i,jer ide uzvodno s tokom rijeke.

Ljepota Kupe je u tome, jer je isto-vremeno u jednom dijelu brza i hirovi-ta, te~e stvaraju}i mno{tvo brzaca islapova, a u drugom dijelu toka pro-tje~e mirno.


Kupe

Podru~je gornjeg toka rijeke Kupe koje jedjelomi~no smje{teno u granicama Nacionalnogparka Risnjak prozvano je i ~udesnom dolinomleptira. Zabilje‘ene su oko 104 vrste {to iznosi oko55 posto ~itave hrvatske faune danjih leptira.Zanimljive su za ovo podru~je i endemi~ne podvrsteleptira crnaca.

Na strmim padinama kanjona rastu obi~ni i crni bor,crni grab, a ljepotom boja u jesen je najljep{i ruj.Bogat je i {umski pokrov, uz dolinu Kupeprevladavaju bukove {ume dok na obalnom dijelu ina vla‘nim sprudovima rastu i gusti {umarci vrba icrne johe.

Uz ljepotu prirode, dolina rijekeKupe odlikuje se i bogatom kulturnomba{tinom. Mnoga sela uz Kupu i da-nas su sa~uvana u svom autohtonomobliku. Da bi se ti resursi prirodne ikulturne ba{tine sa~uvali od propa-danja, a u cilju razvijanja turizma, do-lina Kupe zajedno sa Nacionalnimparkom Risnjak uklju~ena je u pro-gram KEC (O~uvanje kr{kih ekolo{kihsustava u na{oj zemlji). Pored ulaganjau razvoj turizma, dio sredstava uobliku darovnica bit }e namijenjen

lokalnom stanovni{tvu, za razvoj tradi-cijskih djelatnosti i obrta koji }e prido-nijeti o~uvanju krajobrazne raznoliko-sti i za{tite okoli{a.

Flora i faunaDolina Kupe prava je riznica flore i

faune i ~itavog niza rijetkih biljaka.Botani~ki su posebno zanimljive doli-ne gorskih rje~ica Velike i Male Belice,tako|er pritoka rijeke Kupe. Me|uostalim tu se nalazi i rijetka biljka izporodice zvon~i}a – mirisava ‘lijezda-~a. Na strmim padinama kanjona rastuobi~ni i crni bor, crni grab, a ljepotomboja u jesen je najljep{i ruj. Bogat je i{umski pokrov, uz dolinu Kupe prevla-davaju bukove {ume dok na obalnomdijelu i na vla‘nim sprudovima rastu igusti {umarci vrba i crne johe.

Podru~je gornjeg toka rijeke Kupekoje je djelomi~no smje{teno u grani-cama Nacionalnog parka Risnjakprozvano je i ~udesnom dolinom lep-tira. Zabilje‘ene su oko 104 vrste {toiznosi oko 55 posto ~itave hrvatskefaune danjih leptira. Zanimljive su zaovo podru~je i endemi~ne podvrsteleptira crnaca.

U vodotocima nalazimo razne vod-ne beskralje‘njake pu‘eve, malo~eti-na{e, ra~i}e, vodencvjetove, dvokrilcei sl. Uz rijeku je i stani{te mo~varica,ali i vidri.

Rijeka Kupa sa svojim pritocimapoznata je bogatstvom riba i pogodnaza sportski ribolov. Za turiste i ribolov-ce najzanimljiviji je gornji tok rijeke,tzv. salmonidno podru~je (pastrvske)vode zbog svoje ~isto}e. U Kupi injezinim pritocima zabilje‘eno je dopetnaestak vrsta ribe. Uz pastrvu tu sui lipljan, klen, podusta, poto~na mrenai dr.

Zbog brzaca i slapova pogodna jeza rafting, vo‘nju kajakom i sl.

Na rijeci se nalaze i dva velika gra-da: Karlovac, kod kojega se u Kupuulijevaju rijeke Mre‘nica, Korana iDobra i Sisak gdje Kupa duga 296 kmzavr{ava svoj put i ulijeva se u najve}uhrvatsku rijeku Savu.

Kanuisti na Kupi

Kupa kod Ozlja

Bogatstvo kulturno-povijesne ba{tine – ugljenjarenjeu Nacionalnom parku Risnjak

Etnoselo kraj Ozlja



GOSPODARSKA JEDINICA ÂZMANSKE NIZINSKE [UME

Od carice Marije Terezije doure|enih ̂ azmanskih nizinskih{uma Povijest ovih {uma se‘e u razdoblje Vojne

krajine i prve uredbe o ure|ivanju {uma iz1769. godine. Danas su to iznimno vrijedne iure|ene sastojine prete‘no hrasta lu‘njaka(ovo je tre}a osnova gospodarenja), kojeosim ekonomskog zna~enja svojim ostalim,op}ekorisnim funkcijama pridonosezdravom ‘ivljenju

ure|ivanje {uma

Foto:M.

Mrkobrad

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad

Gospodarska jedinica âzmanskenizinske {ume, jedna od va‘nijihgospodarskih jedinica ne samo

~azmanske {umarije nego i bjelovar-ske Uprave, nastala je prije 30 godinaspajanjem nekoliko drugih jedinica –Jantaka, Matatinke–Glogovnice te Ce-rinskog–Komu{eva~kog luga. Tijekomvremena njezina se povr{ina mijenjala(1984. priklju~ene su joj povr{ine PIK-a âzma). Pogled u povijest pokazat}e da su te {ume svojevremeno biledijelom u dr‘avnom vlasni{tvu, dije-lom pod imovnom op}inom Kri‘eva~-kom, dok je kasnije pridodanozemlji{te bilo u privatnom vlasni{tvu.

To je podru~je koje je obuhva}alaVojna krajina koju je Austrougarskamonarhija osnovala kao obrambenikoridor uz tada{nje granice s Turskimcarstvom. Nastala je nakon porazaugarske vojske u srazu s Turcima 1526.kod Moha~a i potrajala oko 300 godi-na. Tijekom tog vremena dr‘ava je re-gulirala odnose s grani~arima koji subili kmetovi cara i kralja. Ona je poKraji{kom zakonu iz 1807. bila vlasnikzemlje, a ekonomsko zemlji{te u po-sjedu kraji{nika bila je od{teta za oba-vljanje vojni~ke slu‘be. Kraji{nici sutako|er mogli “koristiti {umu za pa{u i‘irenje, ogrjev i gra|evni materijal”.

Ure|ene i o~uvane

Totalnu reorganizaciju Vojne kraji-ne provela je carica Marija Terezijasredinom 18. stolje}a podijeliv{i Va-ra‘dinski generalat na \ur|eva~ku iKri‘eva~ku pukovniju (1749.), a nakonpobune grani~ara u Severinu 1752.odlu~ila izgraditi novi grad, Bjelovar(1756.), i nakon devet godina u njegapreselila sjedi{te Vara‘dinskog genera-lata te \ur|eva~ke i Kri‘eva~ke puko-vnije, kako bi vojska bila bli‘e pod-ru~ju.

“Naredba o lugov,gajov...”

Po ustanovljavanju vojne vlasti pri-{lo se rje{avanju dr‘avnih i eko-nomskih pitanja. Carica je 1769. izda-la “Naredbu o lugov, gajov i dubrav ito s ~uvanja i zadr‘avanja”, na hrvat-skom jeziku, i to se smatra prvim hr-vatskim {umarskim zakonom i naput-kom o ure|ivanju {uma. Austrijskim

Pregledna karta


Prsni promjer 63 cm – âzmanskenizinske {ume

Komisija

Sjeverna granica gospodarske jedinicedr‘i se ceste od Zden~aca premaSi{~anima, dok je to na jugu drugagospodarska jedinica, Veliki Jantak iselo Palan~ani. Granice su te{ko odre-dive i prema istoku (linija Pavli~ani–Suhaja–Vagovina–Zden~ac), te jugo-zapadu, gdje je to pravac od Palan-~ana preko Graberca do Kostanja. Napodru~ju gospodarske jedinice zastu-pljene su dvije vrste tla – dominantnisu aluvijalni nanosi (na 80% povr{ine)te lesne tvorevine na preostalom dijelu.

Osim nezaobilazne ekonomske vri-jednosti drva, {ume ovoga podru~ja iveliki {umski sustavi kao dijelovi ve-likih ekosustava imaju danas, a imat}e i u budu}nosti sve vi{e i neke dru-ge uloge i zada}e koje se mogu svestipod op}ekorisne funkcije {uma. Uvrijeme kad otpadni plinovi, raznolikiindustrijski otpad kao i sve modernijatehnologija sve vi{e ugro‘avaju priro-du i sam ‘ivot, mnogobrojne neeko-nomske funkcije {uma dobivaju nava‘nosti. One {tite tlo od bujica i ero-zija, njihov utjecaj na vodni re‘im ihidroenergetski sustav je izniman, ana klimu jo{ ve}i. [ume sudjeluju ustvaranju kisika i pro~i{}avanju atmo-sfere, one pru‘aju mogu}nost i udob-nost bavljenja rekreacijom, turizmom,njihov utjecaj na faunu je nemjerljiv.

Pregled osnoveKomisija Ministarstva poljoprivrede,

{umarstva i vodnoga gospodarstva usastavu Kre{imir Turk, predsjednik,Goran Haramba{i} i Drago Bosanactijekom trodnevnoga je rada pregleda-la osnovu, obi{la teren te uz odre|eneprimjedbe predlo‘ila Ministarstvu os-novu na usvajanje.

Oko 90% povr{ina âzmanskih ni-zinskih {uma le‘i uz rijeke êsmu iGlogovnicu, a podru~je je ispresijeca-no brojnim umjetnim kanalima izgra-|enima za odvodnjavanje okolnogapoljoprivrednoga zemlji{ta. To je, sjedne strane, smanjilo u~estalost po-plava i zadr‘avanje vode, no istodob-no brojni su kanali doveli do sni-‘avanja razine podzemnih voda {to se

smatra jednim od glavnih uzro~nikasu{enja hrasta lu‘njaka. Za ~azman-sku {umariju to je danas vrijedna jedi-nica budu}i da je u njoj glavna vrstahrast lu‘njak koji s obi~nim grabom~ini dominantnu {umsku zajednicu(49%). O kakvom se hrastu radi,svjedo~i i srednji prsni promjer od 63cm u odjelu 16 A u {umskom predjeluMali Jantak, povr{ine 14 ha, u zrelojsastojini lu‘njaka s grabom starosti141 godinu, u kojem se komisija zau-stavila. Tek ne{to slabiji su budu}itrupci u Cerinskom lugu {to je i razu-mljivo jer se radi o sastojini staroj 83godine.

U terenskim radovima i sastavljanjunove osnove sudjelovali su bjelovarskiure|iva~i Igor Hasl, Marica Nekvapil,Dra‘en Pavlini}, Robert Pavlovi}, Iva-na [imi}, Davor Bubanj i DobrivojMusulin.

Zakonom o {umama iz 1852. zapo-~inje drugo razdoblje u ure|ivanju{uma, budu}i da se zakon protegao ina civilnu Hrvatsku 1858., a dvije go-dine kasnije i na Vojnu krajinu, i ostat}e na snazi do 1929. godine! Unutarvelikoga vremenskog razdoblja tra-janja Krajine (preko 300 godina) do-nijeto je jo{ niz zakona i naredbi. Takosu, recimo, organizacija imovnih op}i-na i na~in gospodarenja {umama bilipropisani zakonom iz 1873. te novimiz 1881. na osnovu kojega su izdaninaputci o ure|ivanju {uma. Tada sepri{lo temeljitom ure|ivanju {umskogposjeda imovnih op}ina, zapo{ljavanisu {umarski stru~njaci i ~uvari {uma.Na~injena je i prva pregledna karta{uma (u mjerilu jedan palac=1.000hvati) Kri‘eva~ke regimente, a njezinisu autori bili taksator i geometar KarloBrouczek i natporu~nik Stjepan Bo{-njak. Prve gospodarske osnove za {u-me u visokom uzgojnom obliku na-pravljene su 1879. godine, a deset go-dina kasnije obavljeno je novo ure-|ivanje kod kojega se drvna masa istarost odre|ivala na temelju pokusnihploha.

Op}ekorisne funkcijePremda se za âzmanske nizinske

{ume donosi tek tre}a osnova gospo-darenja, {ume toga kraja pro‘ivjele su,eto, burnu pro{lost. U bli‘oj povijesti,nakon Drugoga svjetskog rata prva in-ventarizacija na ovom podru~juizvr{ena je 1951. godine, posebno zasvaku od tri gospodarske jedinice odkojih je 1974. nastala nova gospodar-ska jedinica. Prije toga izvr{ena je jo{jedna revizija, 1962. godine.

Danas se {ume ove gospodarskejedinice prostiru na 3.936 ha od ~egasamo 300 ha nije obraslo. Ukupnadrvna zaliha iznosi 888 tisu}a kubika,a te~ajni godi{nji prirast 21.202 m2.

Danas se ̂ azmanske nizinske{ume prostiru na 3.936 ha od~ega samo 300 ha nije obraslo.Ukupna drvna zaliha iznosi888 tisu}a kubika, a te~ajnigodi{nji prirast 21.202 m2.Hrast lu‘njak s obi~nimgrabom ~ini dominantnu{umsku zajednicu (49%).Carica Marija Terezija je 1769.izdala “Naredbu o lugov,gajov i dubrav i to s ~uvanja izadràvanja”, na hrvatskomjeziku, i to se smatra prvimhrvatskim {umarskimzakonom i naputkom oure|ivanju {uma. AustrijskimZakonom o {umama iz 1852.zapo~inje drugo razdoblje uure|ivanju {uma.


poplave

Dan kada je Zagreb plivaoPrije 40 godina Zagreb je plivao.

Glavni hrvatski grad pogodila jekatastrofa nezapam}enih raz-

mjera – rijeka Sava izlila se iz korita ino}u 26. listopada poplavila tre}inugrada (Trnje, Tre{njevku, Rude{, Pe{-~enicu). Nakon velike borbe vodenaje bujica zaustavljena improviziranimnasipom od vre}a s pijeskom na Sav-skoj cesti, kod Studentskog centra.Deseci tisu}a gra|ana napustili su

svoje domove, pred poplavom se bje-‘alo i ~amcima i kako je tko stigao, avoda je u nekim naseljima dosezalado krovova ku}a. Poginulo je 17-eroljudi, a ukupna je {teta bila procijenje-na na vi{e od 100 milijardi onda{njihdinara. Za privremeni smje{taj onih kojisu ostali bez krova nad glavom izgra-|ena su naselja Retkovec i Botinec.

Premda od poplava nema apsolut-ne za{tite, pokazuju to i poplave u

novije vrijeme, izgra|eni nasipi uzSavu u du‘ini 110 km uspje{no su(o)branili Zagreb, pa ~ak i u dva na-vrata kada je vodeni val bio ve}i isna‘niji od onoga katastrofalnoga iz1964.

Na{ ~asopis s nekoliko fotografija iztoga vremena podsje}a na doga|ajeiz 1964. godine sa ‘eljom da se tonikada ne ponovi.

Foto:Arhiva

Vjesnik

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad

PRIJE 40 GODINA


Dvigrad u IstriOstaci negda{njeg grada

Ako sporednom cestom od Sv.Lovre~a u Istri, uz selo Baratkrenete preko Limske Drage

prema Pazinu, u jednom }ete trenu-tku, na kraju te duge vijugave Dragena uzvisini gdje se odvaja mala cesta,ugledati ostatke srednjovjekovnogutvr|enog grada Dvigrada. Na impro-viziranom parkirali{tu uz utvrdu uvijek}e se na}i poneki automobil stranihoznaka ~iji vlasnici negdje pod zidina-ma staroga grada svojim skupocjenimaparatima bilje‘e trenutak za sje}anje.

Ukupne povr{ine od oko 16.000m2, Dvigrad je danas najve}i grad-ru{evina u Istri. U 10. stolje}u taj seka{tel zvao Moncastello, a povijesnipodaci govore da je ime Due Casteli(Dvigrad) dobio kada je nekako u istovrijeme nestao drugi ka{tel koji jestajao nasuprot ovoga, Monparentin, ita su dva ka{tela na uzvisini dominira-la nad Dragom. U Moncastellu, ka-snije Dvigradu, ‘ivjelo se organizirano

KulaNekada{nja ulica

od bron~anog doba sve do sredine17. stolje}a, kada je naselje napu{-teno. Gradom su prohujali mnogi rato-vi i s njima razaranja, mijenjali su segospodari. U vrijeme rimske upraveDvigrad se nalazio na granici Pulskogi Pore~kog agera, u srednjem vijekubio je pod Akvilejskom patrijar{ijom, aod 15. stolje}a je u zanimljivoj poziciji– pod patronatom Venecije, ali nagranici Pazinske grofovije, pod au-strijskom vla{}u. Brojni ratovi izme|uGenove i Venecije (1354., 1381.), ra-zaranja, bolesti (kuga) desetkovali sustanovni{tvo, a vlasti u Veneciji do-

seljavale su novo, slavensko, najvi{e izDalmacije. Posljednje dane Dvigradbroji sredinom 17. stolje}a. Najprijega 1615. u Usko~kom ratu (Austrija iVenecija) osvajaju uskoci, potom gazahva}a malarija, stanovni{tvo ganapu{ta i nestaje ‘ivot. Centar dvigrad-ske ‘upe i op}ine prenijet je u Kanfa-nar.

I danas se ovdje mogu na}i ostaciku}a, trgova, bazilike Sv. Sofije kaoza{titnice grada, kula, bedema. Kaosrednjovjekovno sredi{te bio je va‘nijii imao vi{e stanovnika (nekoliko tisu-}a) od Pule.

Dvigrad _ panorama

POVIJESNA BA[TINAuz rub {ume

Foto:M.Mrkobrad

Pi{e:M.Mrkobrad


Madagaskar je, osim po izuzet-noj biolo{koj raznolikosti, pre-poznatljiv i po jedinstvenoj

»Aleji baobaba«. Na tom mjestu, gdje godvam pogled se‘e, vidjet }ete isti jedinstve-ni prizor – golemo drve}e, pomaloneobi~na oblika, kako stoji i prkosi vreme-nu... U ki{noj sezoni kro{nje se zelene ipomalo nestaju, stapaju}i se s okolnimlivadama, a u su{noj sezoni, gola se stablagube u moru suncem spaljene trave. Itako iz sezone u sezonu, kroz mnogadesetlje}a, stolje}a pa ~ak i tisu}lje}a.

Ipak ovi divovi nisu ograni~eni samona Madagaskar – u Africi i u Australijiraste po jedna vrsta, dok sve ostale vrsterastu samo na Madagaskaru. Smatra seda su oni jedni od najstarijih »naseljenika«Afrike i da se nisu mijenjali tisu}ama go-dina. Prete‘no rastu na ni‘im, ali toplim i

Mo‘danaj~udnovatijedrve}e na svijetu,baobabi svojommarkantnompojavom usredkrajolika ne mogunikoga ostavitiravnodu{nim.Smatraju se jednimaod najstarijihnaseljenika Afrike,prete‘no rastu nani‘im, ali toplim isuhim podru~jima, amogu biti stari i vi{etisu}a godina

Vi{estoljetni suhim podru~jima. Istra‘ivanja ugljikovihizotopa pokazala su da stablo promjerapet metara mo‘e biti staro od tisu}u dotri tisu}e godina. Ukupno je poznatoosam vrsta i sve pripadaju porodici Bom-bacaceae i rodu Adansonia. To su Adanso-nia digitata, A. gibbosa, A. grandidieri, A.madagasceriensis, A. perrieri, A. rubrosti-pa, A. suarezensis, A. za. Iako je ve}inabaobaba golema, visoka i do 30-ak meta-ra, treba uzeti u obzir da ima i onih kojine narastu vi{e od tri metra. Kora im jeizrazito glatka, a drvo meko i vlaknato,prilago|eno ~uvanju velikih zaliha vode.A {to se izgleda stabla ti~e, mogu biti vrlo

razli~iti – oblika boce, cilindri~ni, da sesu‘avaju prema vrhu..., a u razdobljukada nemaju li{}e, vrlo je uobi~ajen iopisni naziv »upside down tree«(naglava~ke okrenuto drvo). Li{}e je prsta-stog oblika, i kao i sami baobabi, vrloprepoznatljivo. Prvi put cvjetaju kad napu-ne 20-ak godina. Sredinom ljeta, u su-mrak, deseci bijelih blje{tavih cvjetovaotvaraju svoje latice, i sna‘nim mirisomprivla~e vo}ne {i{mi{e (letipse) i mnogo-brojne kukce. Veliki {i{mi{i jedu slatkinektar i letom od cvijeta do cvijeta, razno-se pelud. Cvije}e je kratkog ‘ivotnogvijeka – u nekoliko sati nakon opra{ivanja

Baobab u listanju, za vrijeme kratkeki{ne sezone afri~ke savaneSiluete baobaba dominiraju niskim krajolikom suhih travnjaka

Spektakularni zalaz samoosna‘uje do‘ivljaj i snagubaobaba

BAOBABafrika

BAOBAB


divoviotpada. Iz oplo|enog se cvijeta razvijasjeme koje je smje{teno u dlakavojkomu{ki koja oblikom podsje}a na minija-turnu ragbi loptu. Plod sadr‘i vi{e sje-menki, jako je hranjiv i specifi~nog okusate postaje hrana majmunima, antilopama,slonovima…, koji kasnije raznose sjeme.Uzev{i u obzir interakcije sa ‘ivotinjama iljudima, baobabi igraju va‘nu ekolo{kuulogu – prave sjenu, slu‘e kao zaklon,kao izvor vode i hrane… Jedno jedinostablo predstavlja pravi mali ekosustav.Razne vjeverice, glodavci, gu{teri i zmije,gatalinke, kao i razni pauci, {korpije ikukci, mogu cijeli ‘ivot provesti na jed-

nom stablu. Rupe u deblu predstavljajuidealno gnjezdili{te za brojne ptice kao{to su zlatovrana modrulja, kljunoro‘ac,papige, vjetru{a kliktavka… Ve}e {upljinesu naj~e{}e naseljene obiteljima sovakukuvija ili pozemnog kljunoro{ca. Orlovi,supovi i rode, ~esto svoja velika gnijezdagrade na postranim granama, a kolonijecrvenokljunog tkalca se nalaze ~e{}e nabaobabima nego na bilo kojem drugomdrve}u.

Baobabi i tradicijaZbog svoje prepoznatljivosti i veli~ine,

nisu bili po{te|eni mnogobrojnih pri~a ilegendi. Stara afri~ka legenda govori oMombasi, mo}nom vra~u na kojeg su sastrahom gledala lokalna plemena. Osje-}ao se toliko sna‘nim i mo}nim, da sesmatrao kraljem d‘ungle. [to je biouspje{niji, to je postajao sve neustra{ljiviji.Jednog je dana vidio krdo slonovapredvo|enih vo|om slonova, Sambusom,te ga je pogodio strijelom. Sambusa, kojije prije ignorirao bahato Mombasinopona{anje, toga je puta reagirao i cijelo jekrdo krenulo za njim. U tolikoj panici,jedino mjesto gdje se Mombasa uspiosakriti, bilo je stablo baobaba. Slonovi sugurali stablo, tresli ga, lomili granje, alinisu ga uspjeli pomaknuti. Mombasaodonda nije vi|en. Kada slonovi grebu ilju{te koru baobaba, ka‘e se da tra‘eMombasu, jer ga sa svojim savr{enimsje}anjem, nisu mogli zaboraviti.

A na Madagaskaru je baobab simbolplodnosti u ritualima povezanim s vjero-vanjem u pretke.

Baobabi su jedno od najbolje iskori{-tenih prirodnih resursa. Gotovo se svakinjihov dio mo‘e iskoristiti. U Sudanu sutoliko zna~ajni, da se mogu kupiti u pri-vatno vlasni{tvo. Deblo je previ{e vlakna-to da bi se koristilo kao drvna gra|a, ali sezato izrezano u tanke pruti}e koristi zaizradu u‘adi, ko{ara, mre‘a i odje}e. Odkorijena se rade razni kozmeti~ki prepara-

ti, a li{}e se koristi za variva i juhe. Sje-menke se koriste kao zamjena za kavu,jedu se svje‘e ili se mesnati dio plodakoristi kao »tartar umak« za pe~enje ilikao fermentiraju}a tvar u lokalnojproizvodnji alkoholnih pi}a. [upljine sta-bla se koriste kao ku}e, spremi{ta, zaklo-ni, pa ~ak i kao zatvor. Jedno je nesretnostablo u Namibiji pretvoreno u WC, adrugo, u Ju‘noafri~koj Republici slu‘ilo jekao bar gdje je 30-ak ‘ednih kopa~a zlatagasilo ‘e|.

Zbog svoje iskoristivosti i sposobnostipre‘ivljavanja u polusuhim podru~jima,baobabi su pre‘ivjeli usprkos najezdi lju-di. Ironi~no je da su u Africi najugro‘enijiupravo u prirodnim rezervatima, gdje ihugro‘avaju populacije afri~kog slona kojiih uni{tavaju i hrane se njima.

Jednostavno se odr‘avaju pa se ~estouzgajaju kao bonsai, te ku}ne i vrtnebiljke (u toplim klimatskim podru~jima).

Istra‘ivanja ugljikovih izotopa pokazalasu da stablo promjera pet metara mo‘ebiti staro od tisu}u do tri tisu}e godina.Ukupno je poznato osam vrsta i svepripadaju porodici Bombacaceae i roduAdansonia.Deblo je previ{e vlaknato da bi sekoristilo kao drvna gra|a, ali se zatoizrezano u tanke pruti}e koristi za izraduu‘adi, ko{ara, mre‘a i odje}e. Odkorijena se rade razni kozmeti~kipreparati, a li{}e se koristi za variva ijuhe. Sjemenke se koriste kao zamjena zakavu, jedu se svje‘e ili se mesnati dioploda koristi kao »tartar umak« zape~enje ili kao fermentiraju}a tvar ulokalnoj proizvodnji alkoholnih pi}a.

Aleja baobaba kraj Morondave

Foto:O.Jovanovi}

Pi{e:OlgaJovanovi}

ôvjek se doimlje kao patuljak u sjeni ogromna stabla


OSNOVNI STRU^NI POJMOVI (A-@)

Estetska fun

Na {umarskim je stru~njacima daorganiziranim promid‘benim i kulturno-prosvjetnim djelovanjem upoznaju javnost sljepotama i vi{estrukim vrijednostima {umei prirode te s va‘no{}u njihova o~uvanja

Temeljna zna~ajka uzajamnih od-nosa {ume i ~ovjeka jest u tomeda su materijalna i duhovna kul-

tura ~ovjeka i dru{tva vjekovima ne-raskidivo vezani za {umsku zajednicu.Ta se specifi~na povezanost odr‘avalau svim razdobljima razvoja ljudskogadru{tva, a prisutna je do dana{njihdana. înjenica je kako je {uma, una-to~ sna‘no izra‘enoj materijalnoj vezi,oduvijek neobi~no jako utjecala naduhovnu stranu ~ovjekova ‘ivota, ot-krivaju}i mu svoje osebujne i rasko{neljepote. Na po~etku tre}ega tisu}lje}aestetika {ume odnosno njezina estet-ska funkcija postaje sve zna~ajnija.Pojam estetske funkcije obuhva}a li-jep izgled krajolika nastao prisutno{}u{ume, kako pojedinih stabala tako ibiocenoze, zajednice biljnih i ‘ivo-

Bukovo li{}e obasjano sun~evom svjetlo{}u

Pinija se me|u borovima izdvajaneobi~nim i lijepim oblikomkro{nje

tinjskih jedinki. Na ~ovjekovu psihu i{uma i stablo djeluju statikom svojegra|e i dinamikom svoga ‘ivota, a zaestetski su u~inak va‘ni dojmovi {to ih~ovjek upija putem osjetila vida i sluha.

Va‘nost {uma okogradova i industrijskihsredi{ta

U krajolicima oko gradova i indu-strijskih sredi{ta estetska funkcija {u-

me osobito dolazi do izra‘aja, a lijepizgled daje kombinacija poljopriv-rednih ~estica i {ume. Ljepota krajolo-ka ogleda se i u smjenjivanju oranica,pa{njaka, livada, vinograda i vo}njakasa {umom. Bjelogori~na {uma osobitoprivla~i pozornost u prolje}e, tijekomcvatnje i listanja drve}a, ali i u jesenkada raznobojno li{}e razli~itih vrstadrve}a daje ugodnu sliku promatra-~evu oku. Sve se to doga|a u harmo-niji ~itavoga niza estetskih elemenata,kao {to su: osnovni oblik kro{nje idebla, na~in grananja, oblik, boja, sjaj,razmje{taj i pokretnost li{}a, a urijetkih vrsta i raspored cvijeta i ploda.

Gusto}a kro{nje zna~ajan je estet-ski ~initelj koji djeluje primarno, kadse stablo, vi{e stabala ili {umski masivpromatraju iz primjerene udaljenosti.

Razli~iti oblici kro{anja i njihovi obrisipobu|uju u promatra~a razli~ite osje-}aje. Estetski oblik kro{nje poklapa ses njezinim biolo{kim zadatkom. Tako,primjerice, na mediteranskom podru~-ju ~empres sa piramidnom kro{njomspre~ava izrazito jak utjecaj izravnogasun~eva svjetla, a u hladnoj pretpla-ninskoj regiji kro{nja Pan~i}eve omo-rike, smreke i dr. {titi stablo od nepo-voljnih mehani~kih djelovanja snijega ivjetra. Hrastovi sa svojim golemimkro{njama predstavljaju snagu i veli-~inu te se suprotstavljaju jakim udarci-ma vjetra. Neobi~an oblik kro{nje imai pinija, u nas rijetka vrsta bora. Njego-va kro{nja potpuno se prilagodila obi-lju sun~eva svjetla u ju‘nim krajevima,a nerijetko je izvor slikarske inspira-cije. Kro{nje vitkih, spu{tenih te posvepresavijenih grana i gran~ica ostavljajuosobit dojam, jer su simbol tuge ibola. Takav oblik kro{nje u ‘alosnevrbe i breze o~igledno je povezan sbiolo{kim uvjetima njihova ‘ivota, jersu kro{nje svojim oblikom prilago|enedjelovanju vjetra i snijega.

Ljepote kro{nje, lista,cvijeta i ploda

Osobitost i ljepota kro{nje razli~itaje tijekom pojedinih godi{njih doba, aposebice dolazi do izra‘aja u ljetnomili zimskom ruhu. Kod crnogori~nog

mala enciklopedija {umarstva

Foto:I. Tomi},

Monografija»Hrvatske

{ume«

Pi{e:Ivica

Tomi}

drve}a razlike ne postoje, a nasuprottome u listopadnih stabala kro{nje suzimi bez li{}a te djeluju slikovito, oso-bito kada se njihove grane ospuinjem. Osim {to je list najva‘niji organ‘ivoga stabla, njegova ljepota o~itujese u tonu boje, od nijansi zelene dosrebrnaste, rasporedu, sjaju i pokretlji-vosti. Zelena boja li{}a mnogih vrstadrve}a u prolje}e u kontrastu je sa

Proljetni kontrast bojau lu‘njakovo-grabovoj{umi


nkcija {umeCvjetovi divljeg kestena

jeseni prepuna ‘utih i naran~astih plo-dova i sedefastih cvjeti}a.

Hrastovi u sredi{tupozornosti

Hrast svojim {irokim ‘ili{tem,dugovje~no{}u i veli~inom simbolizirasnagu, ja~inu i mo}. U nizinskim{umama od hrasta se izrazito razlikujubrijest i jasen, ~ija je kro{nja manja iprozirnija, grane vitkije, a kora plitkoizbrazdana (brijest) ili sitno raspucana(jasen). Osobito se isti~e meko}a iljupkost jasenove kro{nje sa sitno pe-rastim li{}em. U sklopljenoj sastojiniposebno se izdvaja bukva, gustom izaobljenom kro{njom, sna‘nim i pra-vim deblom, svijetlom i glatkom ko-rom, a osobito lijepo djeluje bojanjezina lista – od svijetlozelene pro-ljetne do crveno-sme|e jesenje. Po-zornost u {umi privla~i i grab svojom

prirodnom zakrivljeno{}u, u‘lijeblje-no{}u i kratko}om debla. Za jesenjihsun~anih dana ‘ivo ‘uti tonovi grabo-va otpala li{}a isti~u se pored crven-kastosme|eg bukova ili hrastova listin-ca u zajedni~kom {arenom sagu, ~ijase ljepota poja~ava sjajnim zrakamasunca. I druge vrste {umskoga drve}aimaju svoju estetsku vrijednost. Takose gorski javor izdvaja vitko{}u i pra-vo{}u debla, {irokom zaobljenom kro-{njom, podsje}aju}i na bukvu. Brezaje znakovita po nje‘nosti i ljupkosti(bjelina i sjaj debla, vitkost grana i dr.),za razliku od »ozbiljne« i ~ak sumornejohe. Topolu karakterizira svijetla i gla-tka kora te vrlo pokretljivi listovi nadugoj i spljo{tenoj peteljci. Pokretlji-vost listova najizra‘enija je kod tre-petljike. Me|u lista~ama estetski suvrlo privla~ne vo}karice u punom cva-tu: tre{nja, jabuka i kru{ka, osobitokod stabala na slobodnom polo‘aju ilina rubu {ume. Ljepota osobito dolazido izra‘aja u kontrastu njihovih cvjet-nobijelih kro{anja i zelene pozadine

masu li{}a (bagrem, kesten, magnolijai dr.). Izrazito lijepe oblike cvjetnihresa i maca nalazimo kod lijeske, johe,vrbe i topole. Mediteranski grmovikapinike ili ‘uke svojom ljepotom‘utih i mirisnih cvjetova osobito dola-ze do izra‘aja u prolje}e na prostra-nim kr{kim kamenjarama. U zimskomrazdoblju na mediteranskom podru~jupozornost privla~e stabla i grmovi upunoj cvatnji (somina, lemprika, japan-ska mu{mula i planika), koja po~ineve} u studenom. Tijekom sije~nja ilivelja~e po~inju cvjetati mandule, ~em-presi, smrike i pukinje, u o‘ujku lovo-rovi, vrijesovi, borovi, pinije, breskve.Miris cvijeta upotpunjuje njegovu lje-potu, u {umi nas privla~e opojni mirisibagrema i lipe, a u hortikulturi cvjetovijorgovana, jasmina, paulovnije. Plodo-vi {umskoga drve}a i grmlja tako|erimaju estetsku vrijednost, a ona seo~ituje u obliku, boji, razmje{taju ukro{nji i vremenu pojavljivanja. Plodo-vi crnogorice nerijetko ljep{e djeluju ukro{nji nego cvjetovi, jer su od njihdekorativniji i uo~ljiviji te se dugo za-dr‘avaju na granama, posebice u zi-mskim mjesecima (~e{eri bora, smre-ke i jele). Okrugli plodovi platana nadugoj i tankoj stapci djeluju dekorativ-no, a zimi o‘ivljavaju golu i mrtvukro{nju. Estetski zanimljive plodoveimaju i grmovi planike koja je potkraj

srebrnastom bojom li{}a lipe i topole.Koncem vegetacije, naro~ito u jesen,li{}e ostaje bez svoga zelenog tona,koji prelazi u razli~ite nijanse boja, od‘u}kaste, crvenkaste do sme|e. Prem-da je estetsko zna~enje cvijeta u lisna-toj kro{nji {umskoga drve}a uglavnommanje od lista, cvjetovi mogu djelovatiestetski ‘ivlje kada se svojom bojom iveli~inom isti~u u odnosu na zelenu


{ume. U jesen je crvenkasto li{}e vo}-karica pravo osvje‘enje me|u sivo-sme|im tonovima {umske zajednice.

Poseban ugo|aj ubukovo-jelovoj {umi

Izgled kro{anja crnogori~nih stabalane mijenja se tijekom godine, otudana{ naziv crnogorica, a monotonijanestaje tek zimi, kada dolazi do kon-trasta zelene boje listova i snje‘nebjeline. Od op}eg izgleda crnogori~-nih {uma razlikuju se borovi, sa slobo-dnijom, osebujnijom i estetski privla~-nijom kro{njom, naro~ito kod pinije.Ina~e, od crnogori~noga drve}a svo-jom nje‘no{}u izdvaja se ari{, jer sunjegove kro{nje u ljetnom razdobljusvjetlije, rijetke i prozirne, a u zim-skom sasvim gole. Zbog raznolikostinjezinih razvojnih stadija, osobit estet-ski ugo|aj do‘ivljavamo u prebornojbukovo-jelovoj {umi, a ljepotu i u mje-{ovitoj bjelogori~noj {umi s obilno raz-vijenim slojem grmlja i prizemnogaraslinja.

Ocjene estetskefunkcije

[ume u manjim mjestima i pustimpodru~jima dobivaju za estetsku funk-ciju ni‘e ocjene, jer se tom funkcijomkoristi zanemariv broj gra|ana. Takose u naseljima koja imaju od 2000 do10.000 stanovnika daje ocjena 2, a u

Crnogori~na stabla u zimskom ambijentu

Ari{ se me|u ~etinja~ama izdvaja nje‘no{}u, ljupko{}ui osipanjem iglica

Pojam estetske funkcije obuhva}a lijep izgled krajolikanastao prisutno{}u {ume, kako pojedinih stabala tako izajednice biljnih i ‘ivotinjskih organizama (biocenoze).

Bjelogori~na {uma osobito privla~i pozornost u prolje}e,tijekom cvatnje i listanja, ali i u jesen kada raznobojnoli{}e daje ugodnu sliku promatra~evu oku.

U {umskim zajednicama srednje i ju‘noeuropske regijehrastovi su u sredi{tu estetske pozornosti, zbogdugovje~nosti, sna‘no razvijenoga debla, razvijenekro{nje i {irokoga ‘ili{ta. Oni simboli~ki podsje}aju nasnagu i mo}.

Osobito lijepo djeluje boja bukova li{}a – odsvijetlozelene proljetne do crvenosme|e jesenje.

Izgled kro{anja crnogori~nih stabala ne mijenja setijekom godine, a monotonija nestaje tek zimi, kadadolazi do kontrasta zelene boje li{}a i snje‘ne bjeline.

onima s manje od 2000 stanovnikadodjeljuje najni‘a ocjena (1). Zanimlji-vo je da {uma izvan promatra~evaoka ne dobiva ocjenu, no unato~tome njezino sudjelovanje u ljepotikrajolika, premda nedovoljno isko-ri{teno, mo‘e biti znatno izra‘eno.Naime, takva {uma s obzirom na osta-le op}ekorisne funkcije, mo‘e dobitivisoke ocjene. Na {umarskim je stru~-njacima da organiziranim promid‘be-nim i kulturno-prosvjetnim djelova-njem upoznaju javnost s ljepotama ivi{estrukim vrijednostima {ume i priro-de te s prijekom potrebom njihovao~uvanja. Isto tako, planinare, izlet-nike, turiste i druge posjetitelje {umatreba upozoriti na to da, uz odre|ena

ograni~enja i pravila pona{anja, po-ka‘u razumijevanje i pru‘e podr{ku{umarima kada je u pitanju va‘nost{umskoga gospodarenja, koje se po-stupno mora prilago|avati i estetskimvrijednostima {ume. To se, primjerice,mo‘e posti}i produ‘enom opho-dnjom ili za{titom pojedinih stabala,{to je u skladu s promoviranjemekolo{ki odgovornog, dru{tvenokoris-nog i gospodarskiodr‘ivog gospoda-renja u svjetskom {umarstvu. Podu-ze}e Hrvatske {ume na to posebnoobvezuje dobiveni presti‘ni FSC certi-fikat za gospodarenje {umama premastrogim ekolo{ko-socijalnim i gospo-darskim normama.


ljekovito bije

Kokotac

Kokotac (Melilotus officinalis L.)su ve} u starom vijeku koristili

kao ljekovito sredstvo kojeste‘e, omek{ava, tjera znoj i

vodu te ubla‘ava bolove. To jedvogodi{nja biljka iz porodice

lepirnja~a, poznata i podnazivima orlov nokat, ‘draljika,‘uti kokotac, velika djetelina,konjska djetelina, p{eni~nica..

Dvogodi{nja je biljka,uspravne i razgranatestabljike koja naraste

od 50 do 150 cm. Listovi suduguljasti, elipti~ni, trodijelni,na rubovima nazubljeni. Cvje-tovi su ‘ute boje i oblikujuuspravni grozdasti cvat navrhu grana. Plod je mahunasa sjemenkama. Cvate odsvibnja do rujna, aromati~nogje mirisa i ljutog okusa.

Najradije raste na pje{~a-nim mjestima, uz puteve, jar-ke, ‘eljezni~ke nasipe, po le-dinama, uz ‘ivice.

Bere se cijela biljka u cvatuili cvjetni vrhovi. Odmah jesvje‘u usitnimo i su{imo usjeni na temperaturi do 35stupnjeva. Ne smije se su{itiprebrzo, jer tijekom su{enjarazvija karakteristi~an miris.Listove za su{enje beremoposlije cvatnje. Treba istaknutida truli kokotac sadr‘i diku-moral koji izaziva krvarenja.Pravilno osu{ena biljka jesvijetlozelene boje.

Kokotac sadr‘i melilotin izkojeg se tijekom su{enja fer-mentacijom razvija kumarin,ali ima i tanina flavona, sluzi,kolina i ne{to eteri~nog ulja,prvenstveno u cvjetovima.Kumarin i kumarinski spojevisu kancerogeni, a u kokotcumogu u ve}im koli~inamadjelovati {tetno izazivaju}ijake glavobolje i kolaps ‘iv-~anog sustava, pa se biljkanajvi{e koristi za vanjsku upo-rabu.

Kombinacija vanjske i unu-tarnje uporabe najbolja je kodlije~enja varikoznih vena i he-meroida, kada tijekom danapijemo ~aj kako bi izbjegli ri-zik upale vena ili stvaranjetromboze. Sastojci u kokotcusprje~avaju stvaranje tromba iupala. Izvana koristimo mastza lije~enje vena, hemeroida iote~enih nogu. Mast se izra-|uje od cvjetova kokotca ilitinkture sa svinjskom masti,koja djeluje izvrsno na kapilar-ni sustav i vene, jer pove}avakapilarnu otpornost i smanju-je propusnost kapilara.

Poma‘e u lije~enju ka{lja,gr~eva maternice i crijeva tebubre‘nih bolesti, jer poja~a-va izlu~ivanje mokra}e. Maloje poznato da dobro smiruje,pa ga rabimo kod nesanice,neuralgije i sli~nih oboljenja.âjem od cvjetova kokotcaispiru se o~i kod upala, a do-bar je i kod tegoba sa u{ima.Kod reumatskih bolova po-ma‘u »jastu~i}i« napunjeni bi-ljkom koji se pola‘u na upa-

– lijek za vene

ljene zglobove i otekline. Ta-kvim »jastucima« poku{ava seubrzati dozrijevanje povr{in-skih i potko‘nih ~ireva.

Cvijet i list dobar su aro-mati~an za~in. Upotrebljavajuse za za~injanje marinada, ra-sola za divlja~ i slatkih jela. UEngleskoj preporu~uju cvje-tove kao za~in za doma}emazive sireve, a sjemenke semogu dodavati juhama, varivi-ma i drugim kuhanim jelima.U [vicarskoj mlade izdanke ilistove jedu kao salatu.

Nikako ga ne bi smjele ko-ristiti osobe sa slabim ‘elu-cem, jetrom i ‘u~i, te osobesklone glavobolji.

Kokotac – dijelovi biljke

Foto:Arhiv

Pi{e:VesnaPle{e

Cijela biljka

Uz ‘uti postoji i bijeli koko-tac (Melilotus albus Med.)poznat i pod nazivom bijelinokatac, ‘draljevina, bijela‘draljika, bijela kominika.

Vrlo je rasprostranjen una{im krajevima, a naj~e{}ega nalazimo na rije~nim i‘eljezni~kim nasipima, uz pu-teve, u korovi{tima. Upotre-bljavamo ga kao i prethodnoopisani ‘uti kokotac, a svi dije-lovi biljke bogati su bjelan-~evinama.

âj: jednu ju{nu ‘li-cu bilja prelijemo sa 2 dclvode i pustimo pokloplje-no oko 15 minuta. âj semo‘e zasladiti medom, apijemo jednu do dvije {ali-ce ~aja dnevno.

Ulje: 200 gramacvjetnih vrhova i litra mas-linovog ulja. Bilje senama~e u ulju oko tride-setak dana, tako da bocudr‘imo na toplom mjestuili na suncu. Njime masira-mo bolna mjesta, ali garabimo i kod raznih ko‘-nih ne~isto}a i glavobolja.

Tinktura: 200grama cvjetnih vrhova ijedna litra 70-postotnogalkohola. Biljka se mo~i ualkoholu 21 dan, a poslijetoga se procijedi. Uzimase tri puta na dan po petkapi sa malo vode ili ~aja,ali i za masa‘u bolnihreumatskih mjesta, vari-koznih vena i menstrual-nih bolova. Od tinkturemo‘emo napraviti mast uomjeru 2:1, jedan diomasti, jedan dio tinkture.Za tinkturu se umjesto al-kohola mo‘e koristiti irakija.

zdrava hrana


Pi{e:mr. sc.

JadrankaRo{a

Uâkovcu je 16. i 17. listopadapod pokroviteljstvom najve}esvjetske oganizacije za eko-

lo{ku proizvodnju IFOAM – Agrobio-mediterranea, odr‘an 8. sajam ekolo-gije i zdrave prehrane. To je najve}itakav specijalizirani sajam u Hrvatskojkoji je okupio izlaga~e i posjetitelje izSlovenije, Ma|arske, Austrije i Italije.Po prvi put, a na poziv organizatoraEOL – Ekolo{ke organizacije za promi-

ME\UNARODNI SAJAM EKOLOGIJE I ZDRAVEPREHRANE, ÂKOVEC, 16. _ 17. LISTOPADA

Hrvatskim{umamaprva nagrada

canje odr‘ivog razvoja, predstavile suse Hrvatske {ume sa svojom novoo-snovanom slu‘bom, Nadzornom sta-nicom za ekolo{ku proizvodnju.

Zakon o za{titi prirode i Zakon oekolo{koj proizvodnji poljoprivrednih iprehrambenih proizvoda dao jemogu}nost da samoniklo bilje, dijelovibilja i p~elarstvo budu dio ekolo{keproizvodnje, {to je navelo rukovod-stvo Hrvatskih {uma da od nadle‘nogMinistarstva zatra‘i ovla{tenje kaoNadzorna stanica. Od po~etka radaNadzorna stanica je zaprimila jedana-est zahtjeva za nadzor ekolo{ke pro-

izvodnje. Uglavnom su to proizvo|a~ip~elinjih proizvoda koji su neposred-no vezani uz {umu i {umsko zemlji{tekojim gospodare Hrvatske {ume.

Na {tandu Hrvatskih {uma predsta-vili su se proizvo|a~i ~iji su proizvodipod njihovim nadzorom. To su proi-zvo|a~i p~elarskih proizvoda, skup-lja~i i uzgajiva~i ljekovitog bilja,lje{njaka, kestena i drugih proizvodaiz {ume. Devet eko-proizvo|a~a, vla-snika visokokvalitetnih certificiranihekolo{kih proizvoda, imat }e prilikusljede}e godine nastupiti i predstavitisvoje proizvode u Ateni na najve}emmediteranskom sajmu ekolo{kih proi-zvoda. Jedan od tih proizvoda je icertificirani med proizvo|a~a MilanaPastuovi}a iz Gare{nice koji je podnadzorom Nadzorne stanice Hrvat-skih {uma.

U sklopu sajma odr‘an je okruglistol Ekohrana i turizam – mogu}nost iperspektive, te predavanja na temuhrana i odr‘ivi razvoj. Nadzorna stani-ca se predstavila s predavanjemEkolo{ki proizvodi iz {umskih ekosu-stava (mr. sc. Jadranka Ro{a, dipl. ing.{um.). U zemljama Europske unije ve}dugi niz godina se na tr‘i{tu moguna}i {umski proizvodi koji nose eko-markicu. Kako je potra‘nja za takvimplodovima sve ve}a, tako i na{a zem-lja ima {ansu da svoje prirodneproizvode {to prije certificira i krozturisti~ku ponudu plasira na sve za-htjevnije europsko tr‘i{te.

Posebno tra‘en ekolo{ki proizvodiz {ume je i ekolo{ki namje{taj za {tona{a zemlja jo{ nema standarde. Hr-vatske {ume u suradnji s tvrtkom Agri-biocert iz Omi{lja pripremaju standar-de po uzoru na standarde poznatetalijanske tvrtke ICEA kako bi i takavproizvod dobio ekomarkicu.

Sve su to razlozi zbog kojih su Hr-vatske {ume osnovale Nadzornu stani-cu za ekolo{ku proizvodnju i predsta-vile je na me|unarodnom Sajmu eko-logije i zdrave prehrane u âkovcu.

Suvara uje spomen

Suvara je mlin kojipokre}e konjska ilisto~na zaprega.Oto~ka suvara

registrirani jespomenik kulture nultekategorije i predstavljajedini objekt te vrste uisto~noj Slavoniji i uovom dijelu Europe, {tojoj daje povijesnizna~aj

Veliki okrugli {ator suvare

Drveni klinovi mehanizma

Veliki okrugli {ator suvare


ba{tina

Otoku povijesninik kulture

ve}i. Svako je u suvari mljeo svojimkonjima, a redoslijed i vrijemekori{tenja utvr|ivalo se dogovorom.

Od {est nekada{njih suvara u Oto-ku sa~uvala se samo ova, koja je radi-la do 1953. godine, kada je izgubilasvoj prakti~ni i ekonomski zna~aj predsuvremenim mlinovima. Na stropnojgredi u ku}i, tzv. tetivi, urezana jegodina 1863., a na vretenu 1891. Nosuvara je starija od obje to datacije.Godi{te na vretenu ozna~ava njegovu

Nazora 49. To je zgrada osebujnogoblika i konstrukcije koja se sastoji oddva osnovna dijela: velikog okruglog{atora sa sto‘astim krovom i omanjeprigra|ene ku}e sa dvije prostorije. Ujednoj je mlin, a u drugoj mlinarevstan.

Pogonski mehanizamSam mlin bitno se ne razlikuje od

ure|aja u vodotocima i poto~arama.U ku}i je ko{ u koji se sipa ‘ito, mlin-sko kamenje koje ga melje i sanduk zabra{no. Najzanimljiviji dio suvare jenjezin pogonski mehanizam smje{tenu velikom {atoru. Iako je ure|aj uosnovi jednostavan, njegova masiv-nost i preciznost konstrukcije suzadivljuju}i. Glavni dio pogonskogure|aja je veliko “kolo” promjera 14metara postavljeno jedan metar iznadzemlje, tla. Kolo slu‘i kao pogonskikota~, jer su u njega uprezani konji, ikao zup~anik kojim se prenosi snaga.Stoga su na vanjskom obodu kola

uglavljeni “palcevi”, drveni klinovi, kojiulaze u “lastavice”, utore na malomvretenu, i tako pokre}u mlinsko ka-menje. Kolo je sklopom horizontalnihi kosih greda “motoruga” povezano sacentralnim okruglim stupom vretenakoji se prilikom meljave okre}e okosvoje osi. Kada su u suvaru uvo|enikonji ~itavo se kolo moralo podi}i inakriviti na jednu stranu pomo}u vrlozanimljive konstrukcije na gornjemkraju vretena. Ispod podignutog i na-dignutog kola uvela bi se zaprega,kolo bi se vratilo u svoj stalni le‘aj,konji bi se upregli i meljava je moglapo~eti okretanjem kola.

Glavni tutor suvareJednako kao konstrukcija zanimljiv

je i na~in kori{tenja suvare. Ona nijebila vlasni{tvo pojedinaca, ve} jeosnovana kao dioni~arsko dru{tvo.Prvobitno je bilo 17 suvlasnika –ketu{a, na koje su se dijelila 132 “pra-va”, danas bismo rekli dionice. Ka-snijom diobom zadruga ta su se pravadijelila a mogla su se naslje|ivati iprenositi kupoprodajom. Dioni~ari subili podijeljeni u 9 “redova” na ~ijemje ~elu bio tutor. Svaki je tutor saku-pljao novac od ketu{a u svojem redui predavao ga “glavnom tutoru”. Nasuvari je radio profesionalni mlinar,majstor, kako su ga Oto~ani zvali.Osim meljave on je vr{io i odràvanje.Ketu{e su majstora pla}ali u{urom odoko 2 litre po vre}i. Suvarom su semogli koristiti i pomeljavci, tj. osobekoje nisu ketu{i, ali je njihov u{ur bio

posljednju zamjenu, a na tetivi je godi-na podizanja ku}e, koja je zamijenilastaru drvenu ku}u omazanu blatom.Sama je suvara bila na drvenim i pokri-venim tesanim daskama, tako da jezgrada bila od drveta. Za tu suvaru nezna se od kada datira, ali sigurno je daje starija vi{e od jednog stolje}a.Oto~ka suvara registrirani je spomenikkulture “nulte” kategorije i predstavljajedini objekt te vrste u isto~noj Slavo-niji i u ovom dijelu Europe, {to joj dajekulturno-povijesni zna~aj.

Jednako kao konstrukcija zanimljivje i na~in kori{tenja suvare. Ona nijebila vlasni{tvo pojedinaca, ve} jeosnovana kao dioni~arsko dru{tvo.Prvobitno je bilo 17 suvlasnika“ketu{a”, na koje su se dijelila 132“prava”, danas bismo rekli dionice.

Foto:Z. Pei~evi}

Pi{e:ZvonkoPei~evi}

Istro{eno mlinsko kamenje

Veliko kolo

Uisto~nim dijelovima Slavonije,gdje nije bilo pogodnih vjetrovai vodotoka za pokretanje vje-

trenja~a, odnosno vodenica, seoskimajstori gradili su mlinove na pogonkonjskom ili sto~nom zapregom.Budu}i da melju na suho, narod ih jeprozvao suvarama. U Otoku, jednomod najve}ih i najljep{ih isto~nosla-vonskih naselja Vukovarsko-srijemske‘upanije, u pro{losti je radilo ~ak {estsuvara, a do danas se o~uvala samosuvara Toma{evi} u ulici Vladimira


Foto:J.

Vizentaner

Pi{e:mr. sc.

JasenkaVizentaner Mljet okom Slavonke

Prvo {to ugledate s trajekta suPola~e, mjesto iz kojega suRimljani upravljali otokom,

mjesto koje je po rimskoj pala~i idobilo ime. Nakon nekoliko kilome-tara vo‘nje ka Kozaricama kada seodvojite od glavne prometnice, cesta}e vam se u~initi nekako poznatom.Imat }ete osje}aj da je to ba{ onaista asfaltirana cesta kojom ste senebrojeno puta vozili po {umarskimterenima. I ne}ete pogrije{iti.Jednako je uska, a time na ovomotoku i opasnija jer je puna nepre-glednih mjesta na kojima se dvaauta ne mogu mimoi}i. No, ni{tazato, svakih stotinjak metara cestaima pro{irenje, pa u najgoremslu~aju morate voziti uzbrdo i u»rikverc«. Ako budete imali sre}e,saznat }ete da su neke od tih cesta

izgradili ba{ {umari, pa otud i onajprvi osje}aj kako ste vi i cesta staripoznanici.

Otokom se mo‘ete kretatiunajmljenim kabrioletima-peglicama,golfovima, bubama i d‘ipovima kojisu sve samo ne ekolo{ki. Nanekoliko mjesta }ete mo}i unajmitibicikle, ali nisam sigurna koliko je todobra odluka. Naime, ve}ina onihkoji su ih unajmili, u borbi s pedala-ma i usponima nisu izdr‘ali, pa subicikle – gurali. Unajmite li ~etiribicikla na cijeli dan, ra~unajte kakoste onome od kojeg ste ih unajmilijedan kupili.

Prvo {to trebate obi}i je Odi-sejeva {pilja. Do nje mo‘ete do}i ilipje{ke ili ~amcem, a ako vam seposre}i i kakvom jahtom. Nikako neslu{ajte procjene drugih koliko im jetrebalo kako bi se spustili do {pilje.Dvadeset minuta nije realno vrijemes koje god ceste na Mljetu krenuli, anajbli‘a je ona u Babinom Polju.Krenete li pje{ice, treba samoslijediti oznake, koje su ne samopokazatelj smjera kretanja, ve} suvrlo ~esto duhovite sli~ice koje }evam popraviti raspolo‘enje. Tako }evas nasred brda upozoriti da }ete zanekoliko metara nai}i na pokretnimost. Ve} pred kraj puta upozorit

}e vas da je desno put za hotele, alijevo za Odisejevu {pilju. Naravno,treba se odlu~iti za hotele, ne zato{to su oni neugledne ku}ice odkamena koje ~esto slu‘e za oba-vljanje fiziolo{kih potreba, ve} zato{to je taj put lak{i i br‘i ako ‘elitedo}i do – Odisejeve {pilje. Odlu~iteli se za put koji vodi k Odisejevoj{pilji, ionako }ete pro}i pored“hotela”. A na cilju vas ~eka nezabo-ravan do‘ivljaj skakanja u more sastijena razli~itih visina (i prekosedam metara), ~isto more, sjedenjena kamenom prijestolju iznad kojegpi{e “King chair” (jedinstvena prilikaza sve mu{karce da se baremjednom u ‘ivotu osje}aju kraljevima)i dakako – {pilja koja je ~arolijasama za sebe. Naravno, povratak ucivilizaciju penjanjem puno je lak{iod spu{tanja, pa ~ak i za [okicu.No, to nije zbog dobre kondicije,ve} zato {to se netko “pametno”sjetio, pa je put nasuo kamenjemtako da, prilikom dolaska u {pilju,morate prili~no pripaziti kako se nebiste na{li na stra‘njici.

Odvojite barem jedan dan zaobilazak Nacionalnog parka Mljet.Iako glavni do‘ivljaj – kupanje uMalom jezeru, mo‘ete ostvariti i akone kupite kartu, ipak to u~inite jer

Mljet, Melitus, Melita, Ogigija, otok jedragih ljudi, bogate povijesti, zanimljivihmjesta i prirode u velikom i malom kojesvakako treba pohoditi. Ako uz to dodateodli~an smje{taj u vili Hrvatskih {uma imategodi{nji odmor koji }ete pamtiti

mljetSJE]ANJE NA LJETO

Oto~i} Sv. Marije


Odisejeva {pilja


Foto:Mr. sc.PavleVratari}

Pi{e:AntunZlatkoLon~ari}

lovstvo

tako poma‘ete odr‘avanju prirodekoja je to zavrijedila. Osim toga, akoimate kartu, brodom se mo‘etevoziti kako i koliko ‘elite, a jedinobrodom i mo‘ete do}i do predivnogoto~i}a Svete Marije. Ako ve}nogom i stupite na njega, svakakoobi|ite kapelice, pomolite se zaispunjenje samo vama znane ‘eljekoju mo‘ete zapisati na papiri} koji}ete ostaviti u kapelici. Poku{ajtezamijetiti i plo~u koja {eta~imaskre}e pa‘nju na staro Govedarskogroblje na kojem su ljudi uspravnosahranjivani.

Dovoljno vremena ostavite zakupanje na mjestu gdje se spajajuVeliko i Malo jezero, preko kojeg senadvio mali most ispod kojeg jeu‘itak pro}i kajakom ili kanuom.Voda u Malom jezeru je ~ista,kristalna, slana, ali i znatno toplija.

Odvojite barem jedan dan zaobilazak Nacionalnog parkaMljet. Iako glavni do‘ivljaj –kupanje u Malom jezeru,mo‘ete ostvariti i ako nekupite kartu, ipak to u~initejer tako poma‘ete odr‘avanjuprirode koja je to zavrijedila.

Stoga, ako imate kondicije, odvojitedovoljno vremena za preplivavanjejezera po du‘ini i {irini. Ne}eteza‘aliti, a bit }ete sigurno jedini utom pothvatu jer se drugi odlu~ujuuglavnom za {etnju ure|enomstazom oko jezera.

Kao {umar, nemojte zaboraviti naSaplunaru koja je, kako pi{e u knjizi“[umarska fitocenologija” profesoraRau{a, jedino mjesto na kojemusamoniklo raste pinija. I nemojte nato mjesto i}i onda kada pu{e jugojer }ete zate}i “{porko” more.

I {to re}i na kraju? Kalipsin iOdisejev otok, otok Sv. Pavla iTeutin otok, ~aroban je otok i samapomisao na njega navla~i osmijeh nalice i zvon~i}e u du{u.

NAKON OVOGODI[NJE JELENSKE RIKE

Predstoji li zlatna(lovna) budu}nostBaranje? Na po~etku nove

lovne sezone, uovogodi{njoj rikijelena u baranjskimlovi{tima, prvi putposlije mirneintegracije togapodru~ja odstreljenoje tridesetakvisokotrofejnih grla,od ~ega su pet uzlatnoj medalji.Ohrabruje isaznanje kako je ulovi{tima opa‘enojo{ najmanjetridesetak trofejnojednakovrijednihjelena

Ovogodi{nja rika jelena koja jeotpo~ela krajem kolovoza itrajala do kraja rujna u ba-

ranjskom lovi{tu »Podunavlje – Podra-vlje« najbolja je i najbogatija nakonreintegracije Baranje u sastav Repu-blike Hrvatske, odnosno {uma i {um-skog zemlji{ta u Hrvatske {ume, Upra-vu {uma Osijek.

– Sedmogodi{nji trud i znatna fi-nancijska ulaganja u obnovu devasti-ranog lovi{ta i stru~nog rada na uz-goju, te briga i skrb za o~uvanjembaranjskog jelena, urodili su bogatimplodovima – istaknuo je dobar pozna-vatelj lovno-gospodarskih prilika ovoglovi{ta i strastveni lovac Ivan Tarnaj,rukovoditelj Slu‘be za lovstvo Hrvat-skih {uma. Njegove rije~i potvrdili su ilovci iz [panjolske koji su u lovu prvihrujanskih dana odstrijelili nekoliko vi-sokotrofejnih jelena, od kojih je jedan

Svojim dubokim glasom koji se razlijeè {umom u predve~erje danaupozorava suparnike na svoj teritorij

Apartmanska ku}a u Kozaricama


prema CIC-u imao i 230,23 to~ke {toje zlatna medalja, a vrijednost je otpri-like 14.500 eura. Tih dana od-strijeljeno je jo{ ~etiri jelena u zlatnojmedalji, osam srebrnih, desetbron~anih i 13 trofeja do medalje.

Takvi dobri i ohrabruju}i rezultatisigurno nisu slu~ajni, ve} su to ostva-renja koja su rezultat vi{egodi{njegulaganja u lovi{ta, kako u obnovurazru{enih i devastiranih lovnih obje-kata i lovne infrastrukture te stru~nograda u uzgoju i obnovi mati~nog fon-da divlja~i.

Najzna~ajniji dio na{e lovne sezoneje rika jelena obi~nog, a ovojesenskarika u lovi{tima “Podunavlje – Podra-vlje” i “Breznica” rezultatima je opra-vdala sva dosada{nja ulaganja u na{alovi{ta, govori Zlatan Mihaljevi}, ru-

kovoditelj odjela za lovstvo U[P Osi-jek. Ohrabruje i ~injenica da je u vri-jeme rike zabiljeèno vi{e od 200rikaju}ih jelena, od kojih vi{e od 60posto, prema procjenama lovnih stru~-njaka, nosi rogovlje iznad 170 to~aka.Osim toga evidentirano je jo{ oko1200 grla ostale jelenske divlja~i.Najva`nije aktivnosti koje su utjecalena takav rezultat jest prihrana divlja~iu vrijeme kada su prirodni izvori hraneoskudni, te pravilno izvr{enje uzgoj-nog odstrela i lije~enje divlja~i.

– Prihrani se pridaje velika pozor-nost, tako da se zadnjih godina ulovi{ta unosilo znatne koli~ine hrane,ali ono {to je jo{ va‘nije je da svakegodine pobolj{avamo omjere iznese-ne hrane, tako da odnos krmne, zrna-te i so~ne hrane bude {to u~inkovitiji– ka‘e g. Mihaljevi}.

Odstrijeljeno 313 grlaKratka analiza trofejnog i uzgojnog

odstrela u proteklih sedam godinanajbolje pokazuje kako je struka odra-dila zna~ajan posao. Ukupno je od-strijeljeno 313 jelena, od ~ega 84 grlastarih jelena u dobi od 9 do 12 godi-na, 36 srednjedobnih 5 – 8 godi{njakai 193 mlada 2 – 4 godi{nja grla, {to upostotcima iznosi 27 posto stari, 11posto srednjedobni i 62 posto mladi.Ve}ina teorija koje se bave uzgojnimzahvatima u dobne razrede, ka‘ukako je najidealniji zahvat u omjeru30 – 10 – 60 posto. Osim prema dob-nim razredima zna~ajan treba biti iomjer spolova. Tako je 1997. godine,naslije|en vrlo negativan omjer spolo-va 3 : 1 u korist ‘enskih grla. Upornimradom i uzgojnim mjerama odstrela

dosegnut je ve} omjer od 1,5 : 1, pase mo‘e govoriti o tome da zavr{avapri~a o poreme}enoj dobnoj i spolnojstrukturi, a zapo~inje pri~a o trofejnojstrukturi, koja je ove jeseni po~ela nanajbolji mogu}i na~in.

– Ipak, mislim – dodaje Mihaljevi} –ne bi trebali biti pretjerano eufori~ni sovim po~etnim lovnotrofejnim uspjesimave} valja pri~ekati i idu}u lovnu sezonu,pa ako se ponove ovogodi{nji rezultati iuklope u slijed dosada{njih, onda sasigurno{}u mo‘emo re}i da je populacijajelena obi~nog u lovi{tu “Podunavlje –Podravlje” krenula uzlaznim trendom imo‘emo govoriti o Baranjskom lovi{tukakvom ga ve} stolje}ima pozna Europa.

Novim konceptom razvoja lovstvana podru~ju U[P Osijek, tako|er i|akova~ko lovi{te “Breznica” u kojemje ove jeseni odstrijeljen prvi put trofej-ni jelen ~ije rogovlje je ocijenjeno sa228,46 to~aka – zlatna medalja, obe-}ava kako }e i ono u skoroj budu}-nosti biti vrlo zanimljivo stranim lovci-ma.

Terapijom protivvelikog ameri~kogmetilja

Nabavljen je lijek koji se ugra|uje upeletiranu hranu za divlja~ i mo‘e se

U proteklih sedam ukupno je odstrijeljeno 313 jelena, od~ega 84 grla starih jelena u dobi od 9 do 12 godina, 36srednjedobnih 5 – 8 godi{njaka i 193 mlada 2 – 4 godi{njagrla, {to u postotcima iznosi 27 posto stari, 11 postosrednjedobni i 62 posto mladi.Baranjsko lovi{te, do rata poznato u Europi i svijetu kaoTikve{ko lovi{te, ostvarivalo je godi{nje i vi{e od petmilijuna eura, a na{ cilj je da za nekoliko godina upravoelitno lovstvo u Baranjskim lovi{tima postane zna~ajanizvor prihoda u {umarstvu.

Gracioznost tijela i hoda oslikava kraljabaranjskih {uma

Stoljetne vrbe pruàju ugodnu za{titu od sunca i siguranzaklon od nepoèljnih

Gracioznost tijela i hoda oslikava kraljabaranjskih {uma

Stoljetne vrbe pruàju ugodnu za{titu od sunca i siguranzaklon od nepoèljnih


re}i kako je od alarmantnih 90 postozara‘enih ‘ivotinja s po~etka lije~enjaznatno smanjen broj invadiranih grla,{to se mo‘e primjetiti i obi~nim pro-matranjem zdravlja i izgleda ‘ivotinja.I dalje se uzorci {alju na kontrolu uHVI u Zagreb, a uskoro bi trebali sti}ii prvi rezultati nakon provedenih ana-liza na Institutu.

– Na‘alost, to je mjera koju }emomorati provoditi godinama, ali zaraza}e biti uvijek dijelom prisutna, jer bezuspje{nog sprje~avanja uzro~nika usamom stani{tu ne}e se mo}i uspje{-no boriti protiv metilja.

Postoji vi{e na~ina djelovanja nastani{te, me|u kojima paljenje tr{~akaima najdu‘u tradiciju i mo‘emo slobo-dno re}i najve}u u~inkovitost. Na-‘alost, uvjeti za{tite prirode ne dozvo-

ljavaju ovakvu mjeru. Nije li apsurd dato ugro‘ava jednu populaciju, ovdje jeto slu~aj s jelenom obi~nim, koji je pomeni, nacionalno bogatstvo Baranje,ba{ kao {to je i slavonska hrastovinasimbol Spa~vanskog bazena. Upravozato sam mi{ljenja kako bi za pod-ru~je Baranje trebalo oformiti stru~nitim koji }e pratiti sve aktivnosti veza-ne uz uzgoj, za{titu i odstrel jelenaobi~nog, jer na taj na~in bi imali jedin-stvenu sliku stanja jelenske populacijeu Baranji. Danas takav monitoring nepostoji. Na ‘alost, postoji model pokome lova~ka dru{tva stje~u pravoodstrela jelena zbog {tete od divlja~i.Na taj na~in baranjski jelen je stekaostatus {teto~ine, a kriteriji i na~in od-strela su nepoznanica decidiran je g.Mihaljevi}.

– Baranjsko lovi{te, do rata poznatou Europi i svijetu kao Tikve{ko lovi{te,ostvarivalo je godi{nje i vi{e od petmilijuna eura, a na{ cilj je da za neko-liko godina upravo elitno lovstvo uBaranjskim lovi{tima postane zna~ajanizvor prihoda u {umarstvu – s punooptimizma govori nam donedavni vo-ditelj osje~ke uprave {uma mr.sc. Pav-le Vratari}.

Tih prvih pet zlatnih trofeja, lijep jeuspjeh i potvrda za sav ulo‘en trud uobnovu Baranjskog lovi{ta, ali jo{ vi{eraduje saznanje kako se u lovi{tu “Po-dunavlje – Podravlje” nalazi najmanjejo{ tridesetak jednakovrijednih trofej-nih jelena, tako da predstoji baranj-skom lovi{tu lijepa budu}nost.

Sude}i prema ovogodi{njim ostva-renim rezultatima u vrijeme rike, saz-

To je mjesec sezone lova i lovise sva zakonom dozvoljena

krupna i sitna divlja~.Zavr{ava rika jelena lopatara,

nastavlja se parenje divokoza idivljih svinja, a dlakava divlja~zavr{ava linjanje. Po~inje sezonalova na medvjeda koji sada predzimu ima najbolje krzno. Zalovi{ta s kojima gospodareHrvatske {ume medvjed je ugorskim predjelima glavna vrstalovne divlja~i i vrlo je va‘no radiizvr{enja plana gospodarenjarealizirati jesensko-zimski odstrel.

U punom su tijeku skupnilovovi na divlje svinje, kojih je una{im lovi{tima dovoljan broj.Urod te{kog sjemena je dobartako da }e ta divlja~ dobroprezimiti. Radi velikih {teta ivelikog broja divljih svinja, potreb-no je ispuniti predvi|eni odstrel.Tamo gdje divlja~i ima iznadpropisanog fonda, potrebno je odMinistarstva poljoprivrede i{umarstva zatra‘iti dopu{tenje zapoja~an odstrel.

PODSJETNIK ZALOVNIKA

StudeniPi{e: Dra‘en Serti},dipl. ing. {um.

Zavr{ena je rika jelena pa jesada potrebno odstrijeliti planiranagrla propisana lovno-gospodar-skom osnovom. Oti{le su i pticeselice. Lijepi je lov na patke uranu zoru na rijeci u magli ili nave~ernjem preletu. Radi zimskeprihrane divlja~i hranili{ta morajubiti popunjena tako da divlja~ ukasnijim zimskim mjesecima mo‘edo}i do kvalitetne hrane. Uzhranili{ta se ne smije loviti divlja~.

Dobra kob!

nanjima o zadovoljnim brojnim go-stima koji su bili u lovu, doma}im istranim iz Belgije, Danske, Austrije,Njema~ke, Slovenije i [panjolske terezerviranim jesensko-zimskim termi-nima za skupne lovove na divljesvinje, do kraja godine o~ekuje nasjo{ puno posla. Ovo su vrlo zahtjev-ni lovovi, gdje je potrebna cjelodne-vna disciplina i koncentracija svihsudionika u lovu. Na{i lovovi seodra|uju vrlo profesionalno, jer krozlov mi predstavljamo i Hrvatske{ume i dr‘avu Hrvatsku. Vjerujem da}emo do kraja godine ostvariti vi{eod 4 milijuna kuna prihoda, s opti-mizmom govori Mihaljevi}.

Spreman za parenje oslu{uje iz kojeg pravca dolaze glasovi i mirs ko{utaSpreman za parenje oslu{uje iz kojeg pravca dolaze glasovi i mirs ko{uta


Foto:I. \ur~evi},

D. Krakar

Pi{e:Ivica

Tomi}

Visokotrofejnijelen iz Zve~evaRije~ je o nepravilnom osamnaestercu starom oko 12 godina,~ije je rogovlje ocijenjeno sa 211,54 to~ke, a to je zlatni trofej

Tijekom komercijalnoga lova ulovi{tu »Zve~evo« kojim gospo-dari po‘e{ka podru‘nica Hrvat-

skih {uma, odstrijeljen je u ve~ernjimsatima visokotrofejni jelen. Rije~ je onepravilnom osamnaestercu staromoko 12 godina, kojega je 23. rujna,petnaestak minuta prije 20 sati, od-strijelio do~ekom s visoke ~eke lovacMilan Gu~i}, ~lan Lova~kog dru{tva»[ljuka« iz Pleternice. Mjesto odstrelaje livadica u {umskom predjelu Brezo-va voda u gospodarskoj jedinici »Za-padni Papuk zve~eva~ki«, na podru~ju{umarije Kamenska.

Na livadicu u blizini solila najprijesu iza{li jelen {iljkan i ko{uta, koji sudo{li na jabuke donijete za prihranu.Visokotrofejni jelen potjerao je {iljka-na i ko{utu te krenuo prema jabuka-ma, a zatim je uslijedio smrtonosnihitac. Strpljivi i uporni lovac MilanGu~i}, ina~e zaposlen u Njema~koj,ve} tre}u godinu zaredom tijekomsezone jelenje rike dolazi uzve~eva~ko lovi{te, no dosad mu senije posre}io zna~ajniji ulov. Stoga je,do~ekav{i svojih pet minuta, pokazaozavidno lova~ko umije}e. Nakon od-strela toga rijetkoga jelena kapitalcabio je neobi~no sretan i ponosan, asre}u s njim podijelili su njegovi kole-ge lovci, posebice oni iz pleterni~ke»[ljuke«. Sretni i odu{evljeni lovac, nekriju}i zadovoljstvo nesvakida{njim lo-vom, priredio je sutradan u {umskomobjektu Le{tat lova~ko dru‘enje, uzdobro jelo, pi}e i neizostavnu tambu-ra{ku glazbu.

Rogovlje koje je prava rijetkostna podru~ju Po‘e{ko-slavonske‘upanije

Najvredniji trofejposlije Domovinskogarata

– Nakon obrade rogovlje je ocije-njeno sa 211,54 to~ke, {to je zlatnitrofej kojim se ovo lovi{te ponosi, avrijednost mu je oko 35.000 kuna.Ocjenjivanje je u {umariji Kamenskaobavilo ovla{teno povjerenstvo u sa-stavu: Bo‘idar Terzi}, Vlado Bari-~evac i Bo‘idar Legac. Nakon Domo-vinskoga rata uspjeli smo uzgojno-za{titnim mjerama obnoviti mati~nifond jelenske divlja~i, s dosta dobromtrofejnom strukturom, a navedeni jetrofej najvredniji u proteklome deseto-godi{njem razdoblju na podru~juPo‘e{ko-slavonske ‘upanije – nagla-{ava dipl. ing. Bo‘idar Terzi}, stru~nisuradnik za lovstvo U[P Po‘ega, kojije lovu prisustvovao s Vladom Bari~ev-cem, ~uvarem {uma i lovi{ta.

Tijekom proljetnih mjeseci ove go-dine pojavila se zarazna bolestme|u kozama i ovcama u sinj-

skom kraju, uz obolijevanje nekolicineljudi koji su bili u doticaju s oboljelim‘ivotinjama. To je bio razlog uni{tava-nju stada i spaljivanju ‘ivotinja u kafi-leriji. Bolest je u svijetu poznata podrazli~itim nazivima prete‘ito geo-grafskog karaktera, poput mediteran-ska groznica, malte{ka groznica, gibral-tarska groznica, ciparska groznica i sl.Ovu bolest izaziva bakterija iz rodaBrucella. To je sistemsko oboljenje kojeje popra}eno visokom tjelesnom tem-peraturom razli~itog karaktera.

Zna~aj za HrvatskuBruceloza kao bolest ima prete‘ito

ekonomski zna~aj, te veterinarski, amanje medicinski. Naime, bolest seprije svega javlja me|u doma}im ‘ivo-tinjama kod kojih izaziva velik brojpoba~aja, smanjuje prinos mlijeka ikvalitetu mesa. Povremeno se mo‘eprenijeti i na ~ovjeka kod koga nastajete‘a zarazna bolest koju klini~ki nijelako prepoznati. U~estalost pojavebolesti kod ljudi u neposrednoj je ovi-snosti o broju oboljelih ‘ivotinja i kon-taktu ljudi s njima. Broj prijavljenihbolesnika od bruceloze znatno variraiz godine u godinu. Najvjerojatnije svibolesnici nisu niti prijavljeni jer bolestnije uvijek prepoznata kao bruceloza.

Po godinama broj prijavljenih znat-no varira i kre}e se od pojedina~nihslu~ajeva do nekoliko desetaka obo-ljelih osoba. Poslije Drugoga svjetskograta bruceloza je bila vrlo ~esta bolestu Istri. Udoma}ila se me|u kozama ipostala endemi~na s povremenim epi-demijama me|u ljudima. Stoga sepo~etkom pedesetih godina pristupiloeradikaciji ove zaraze. Vodila se vrloo{tra kampanja protiv uzgoja koza teje u to vrijeme znatno smanjen fondovih ‘ivotinja. Uzgoj koza bio jezakonski zabranjen {to je svakakoznatno ote‘alo ekonomski statuspu~anstva u ugro‘enim podru~jimaHrvatske. Tek u zadnje vrijeme do{loje do oporavka te privredne grane.Stoga danas, zbog razvijenosti sto-~arstva, postoje u Hrvatskoj ponovnouvjeti za pojavu i {irenje bruceloza,{to smo nedavno i vidjeli.

Pojava bolesti me|u ljudima imasezonski karakter. Javlja se prete‘itokrajem zime i u rano prolje}e. To jepovezano s vremenom najve}eg izlu-~ivanja bruceloze iz zara‘enih ‘ivo-tinja i u~estalijeg kontakta ljudi s tim‘ivotinjama.

Klini~ka slikaPeriod inkubacije relativno je dug i

traje od jednog do tri tjedna. Uklini~koj slici dominira povi{ena tjele-

Lovac Milan Gu~i} s odstrijeljenim jelenom

lovstvo


Foto:M.Mrkobrad

Pi{e:prof dr. sc.med. DarkoRopac

zoonoze

BrucelozaBrucelozaBrucelozaBrucelozaBrucelozaBruceloza je jo{ jedna od zaraznih bolestikoju mo‘emo povremeno sresti u na{imkrajevima, a koju tako|er svrstavamo uskupinu zoonoza, zaraznih bolesti koje sesa ‘ivotinja prenose na ljude. Izaziva jubakterija iz roda Brucella, a popra}ena jevisokom tjelesnom temperaturom,glavoboljom, znojenjem, bolovima uzglobovima

sna temperatura, glavobolja, op}a sla-bost, znojenje, bolovi u zglobovima igubitak na te‘ini. êsto bolest prolaziuz bla‘e klini~ke simptome pa ju nijemogu}e prepoznati. Bolest traje odsvega nekoliko dana pa sve do jednegodine. U svom kroni~nom oblikubruceloza se manifestira povi{enomtemperaturom, bolovima u zglobovi-ma i op}om slabo{}u koji traju mjese-cima. êste komplikacije su i lokalizi-rane gnojne upale. Bolnost u zglobovi-ma ograni~ava se obi~no na jedanzglob. Kretanje je ote‘ano. Ovaj oblikbolesti naj~e{}e se javlja nakon nepra-vilne terapije. U klini~koj slici trebaistaknuti obilno znojenje i op}u sla-bost organizma. Slezena i jetra su

pove}ane, a oboljeli odaje sliku te‘egbolesnika. Ako se bolest lije~i nepravil-no, mogu}a je pojava komplikacijapoput upale zglobova, ki~me i mozgas ovojnicama. Kako je bruceloza su-stavno bakterijsko oboljenje mogu bitizahva}eni svi organi pa su mogu}ekomplikacije i na kardiovaskularnomsustavu.

Tamo gdje se bolest ne javlja ~estodijagnoza se te‘e postavlja jer se naovu bolest ne misli. Ako postojeepidemiolo{ki podaci o kontaktu spotencijalno oboljelim ‘ivotinjama,lak{e je postaviti sumnju na ovu bo-lest. Kona~na dijagnoza brucelozepostavlja se laboratorijskim metoda-ma. Ponekad je mogu}e uzro~nikaizolirati iz krvi bolesnika, ali se za

potvrdu bolesti ~e{}e koriste razli~iteserolo{ke reakcije.

Putevi prijenosa iizvori zaraze

Za ~ovjeka je naj~e{}i rezervoarzaraze doma}a ‘ivotinja, a izvor zara-ze izlu~evine oboljelih ‘ivotinja (pose-bice plodna voda). Osjetljivost ~ovje-ka na zarazu brucelom je op}a. Zara-za se prenosi kontaktom s bolesnim‘ivotinjama, konzumiranjem sirovogmlijeka od takvih ‘ivotinja i udisanjempra{ine i aerosola koji nastaju prijanjenju ili jarenju. Naj~e{}e su za-ra‘ene i obolijevaju koze, ovce, kravei svinje. Kontaktni put prijenosa zarazezna~ajan je za one koji profesionalnodolaze u dodir sa ‘ivotinjama. To suprije svega sto~ari, veterinari i radniciu industriji ko‘e. Najve}a koli~ina bak-terija izlu~uje se prigodom izlaska plo-dne vode i posteljice iz maternice gra-vidne ‘ivotinje. Da bi se suzbio ali-mentarni put prijenosa potrebno jeizbjegavati konzumiranje nekuhanogmlijeka ili prera|evina na~injenih odtakvog mlijeka. Aerogenom putu zara-ze izlo‘eni su oni koji poma‘u prijanjenju ili jarenju te laboratorijski rad-nici koji rade na izolaciji bruceloze.

Od bruceloze mogu oboljeti i{umski radnici i lovci koji su u dodirus mogu}e oboljelim divljim ‘ivotinja-ma poput srne, ko{ute i divlje svinje.

Suzbijanjezaraze

Kad se bolest utvrdi kod ~ovjekaobi~no je to znak da je velik broj ‘ivo-tinja zara‘en brucelozom. U suz-bijanju {irenja ove te{ke zarazne bole-sti mora se ostvariti dobra suradnja sveterinarskom slu‘bom radi provo-|enja mjera za suzbijanje bolesti me-|u ‘ivotinjama, pove}ati kontrola pro-meta mesa i mesnih prera|evina tetermi~ka obrada mlijeka. Samo rigo-rozne higijenske mjere i termi~kaobrada mesa i mlijeka mogu sprije~itialimentarni put {irenja zaraze. Presta-nak oboljelosti me|u ljudima u nepo-srednoj je vezi s nestankom bolestime|u ‘ivotinjama. Uni{tavanje obolje-lih ‘ivotinja znatan je ekonomski gubi-tak, stoga je od velikog zna~aja zdra-vstveno prosvje}ivanje ugro‘enih sku-pina ljudi i pu~anstva u onim pod-ru~jima gdje se bolest javlja endemskime|u doma}im ‘ivotinjama. U nekimzemljama provodi se aktivna za{titacijepljenjem ‘ivotinja, ali efekti nisupouzdani. Stoga je pona{anje ljudi kojidolaze u dodir s divljim i doma}im‘ivotinjama najzna~ajniji ~imbenik usuzbijanju prijenosa zaraze.

Zaraza se prenosi kontaktom s bolesnim ‘ivotinjama,konzumiranjem sirovog mlijeka od takvih ‘ivotinja iudisanjem pra{ine i aerosola koji nastaju pri janjenju ilijarenju. Naj~e{}e su zara‘ene i obolijevaju koze, ovce, kravei svinje.


Malo je poznato da me|ulovno upotrebljive terijerespada i bulterijer, koji se u

novije vrijeme u nekimzemljama Srednje Europekoristi za lov divljih svinja.Pritom ne radi kao drugi

lova~ki psi, ali posti‘eizvrsne rezultate.

Glavna odlika rada je utome {to, ponajprije, nastojizgrabiti divlju svinju, sru{iti

je ili zadr‘ati na mjestu

Bulterijerza divlje

svinje

PSI S KOJIMA (NE) LOVIMOlova~ki psi

O PASMINIZahtijeva ~vrstu obuku i puno kretanjaU XIX. stolje}u bio je popularan “sport” – borbe izme|u buldoga i bikova. Tako i bulterijer ima podrijetlo me|u

borbenim psima iz tog vremena. Nastao je oko 1860. godine kriànjem stafordskog bulterijera s engleskim bijelimterijerom i mo`da s dalmatinskim psom i engleskim kratkodlakim pti~arom.

Dobijen je bijeli, ~vrst i mi{i~av pas. Bio je dovoljno dobrog izgleda za izlo‘be, ali je zadr‘ao snagu i upornostsvojih borbenih predaka. Potpuno bijeli terijeri su ~esto bili gluhi. Zato su dvadesetih godina pro{log stolje}auvedene neke dodatne boje.

Glava je ovalna i dugoljasta, bez ~eonog prijelaza. Kosti i mi{i}i ~eljusti su vrlo sna‘ni s jakim zubima. U{i sumale i uspravne. Tijelo je {iroko, s dubokim prsima, dobro zaobljenim prsnim ko{om i kratkim i jakim le|ima. Repje krtatak i za{iljen, nasa|en je i nosi se nisko.

Dlaka je kratka, sjajna i o{tra, priljubljena uz tijelo. Boja je potpuno bijela, bijela s crnim i tigrastim mrljama naglavi, tigrasta, ri|a, crna i trobojna. Visina je 40 do 55 cm i nije odre|ena standardom. Te‘ina bi trebala biti od23,5 do 28 kg.

Bulterijer ima vrlo ~vrst karakter, dobar je, vjeran i poslu{an. No, njegova agresivnost prema drugim psima se neda ubla‘iti. @enke su mnogo mirnije. Zahtijeva ~vrstu obuku i puno kretanja. Osim kao lovni pas, mo‘e se koristitikao pastirski pas, lovac na {takore, vojni i policijski pas, pas za pratnju, ~uvar ku}e i osobe.

Ve}ina lova~kih pasa kojise koriste u lovu na div-lje svinje, a me|u njih

spadaju i ostale lovne pasmineterijera, rade kao goni~i. Radbulterijera se bitno razlikuje odrada goni~a. Oba na~ina imajusvoje dobre i lo{e strane. Glav-ni zadatak goni~a je prona}idivlja~ na velikom i nepregled-nom terenu i glasno je dotjera-ti prema raspore|enim lovci-ma (na ~ekama), ~esto i s ve-likih udaljenosti.

Glavna odlika bulterijera jeu tome {to ponajprije nastojizgrabiti divlju svinju, sru{iti jeili zadr‘ati na mjestu. Samo uslu~aju neuspje{nog hvatanjaglasa se ve}inom na vi|eno.Ako je pas pravilno vo|en,nema sklonosti za dugo gonje-nje na ve}e udaljenosti, a po-slije neuspje{nog napada obi~-no se relativno brzo vra}asvom vodi~u.

Najpogodnije vrijeme za lovs bulterijerom je zima, kada sedivlje svinje mogu sigurno ot-kriti na snijegu. No, mo‘e seloviti i u drugo vrijeme godine.Najpodesniji na~in lova je pri-gon.

Povr{ine ne smiju biti velike,a lovci moraju zatvoriti svemogu}e izlaze. Udari li bulte-rijer na divlje svinje i uspije likoju uhvatiti, svojim naglim na-padom skoro uvijek razbijekrdo. Divlje svinje izlije}u nasve strane, {to pru‘a mogu}-nost uspje{nog lova ve}embroju lovaca. Krdo ne bje‘i za-jedno, kao {to je to po pravilukod rada goni~a.

Pretpostavka uspjeha jepa‘ljiv i tih prilaz podru~ju nakojem }e se loviti, te kretati seprotiv vjetra, koliko je tomogu}e. Glavni cilj toga je dase divlje svinje na|u, dok su nale‘aju ili u trenutku kada sedi‘u s njega. Ako je divlja~ ve}

Foto:Arhiva

Pi{e:Zoran

Timarac

u pokretu, pas ima manje mo-gu}nosti uhvatiti neki primje-rak. Divlju svinju, posebno ugusti{u, bulterijer te{ko mo‘esti}i.

Vrhunac rada bulterijera ulovu divljih svinja je pravilnohvatanje i zadr‘avanje lovine.O tome ne zavisi samo uspjehlova, nego i to ho}e li pas bitipovrije|en ili }e smrtno stra-dati. Zadr‘avanje nazimeta ilikrma~e do 80 kg ne predstav-lja za bulterijera nikakvu opa-snost, ali jaki vepar mo‘e te{-ko raniti psa, ako zahvat nijedobar.

Ve}ina bulterijera uro|enohvata za glavu, ako i nije obu-~avana, no to se mo‘e pobolj-{ati obukom od ranog uzrasta.Naj~e{}e hvata za rilo ili donju~eljust. Pas vu~e na svoju stra-nu i nastoji sru{iti svinju, pa semo‘e sigurno pucati. Kadabulterijer ne mo‘e presti}i di-vlju svinju, hvata je otraga.

Najve}a prednost bulterijeraje u gonjenju i tra‘enju ranje-ne divlja~i. Ranjena divlja svi-nja, kao {to je poznato, mo‘edaleko oti}i. Bulterijer mo‘esti}i i lak{e ranjenog primjerka.Ranjeni vepar je veoma opa-san i ~esto se ostavlja za sutra.Bulterijer je u stanju zaustavitii vepra.

Pri traganju za ranjenomdivlja~i bulterijer se vodi nadugoj vodilici kao krvosljednik,ali tako da se mo‘e osloboditiogrlice. êsto se pu{ta slobod-no, posebno ako je divlja~ ugusti{u ili je nastrijeljena, a jo{nije uginula.

Na kraju, glavni zna~aj tepasmine u lovu je ponajprije umalim pogonima i u bogatimlovi{tima, pri ~emu druga di-vlja~ skoro i nije uznemirava-na. Kod gonjenja i tra‘enja ra-njene divlja~i prednost bulte-rijera je nedvojbena.


Foto:I.Tomi}

Pi{e:IvicaTomi}

Usuradnji Katedre za iskori{tava-nje {uma zagreba~koga [umar-skog fakulteta i Hrvatskih {uma

organizirana je od 7. do 10. listopadaekskurzija za studente [umarskogfakulteta Sopron (Ma|arska) s temom“Lu`njakove i bukove prirodne sastoji-ne u Slavoniji”. Studente je predvodioprof. Janos Rumpf, a bili su gosti na-{i~ke, poè{ke i vinkova~ke podru`-nice H[-a. Na na{i~kom podru~ju oba-vije{teni su o poslovanju U[P Na{ice i{umarije Slatina, a zatim su upoznati sprirodnim pomla|ivanjem i njegomsastojina hrasta lu`njaka. Na terenudonjomiholja~ke {umarije bilo je rije~io problematici su{enja tih sastojina, azatim je uslijedio odlazak u rasadniktopola Lanik. Na podru~ju {umarijeNa{ice gosti iz Ma|arske imali su pri-godu vidjeti klonsku sjemensku plan-taù hrasta lu`njaka.

Gospodarenje bukovimsastojinama na Papuku

U ime po‘e{kih {umara rije~i dobro-do{lice uputio im je dipl. ing. StjepanBla‘i~evi}, a mr. sc. Juraj Zeli} na

Borave}i na podru~ju na{i~ke, po‘e{ke i vinkova~kepodru‘nice, studenti {umarstva iz ma|arskog Sopronaupoznati su s gospodarenjem lu‘njakovim i bukovimprirodnim sastojinama u Slavoniji

Ma|arski studentiu Hrvatskim {umama

terenu {umarije Velika (gospodarskajedinica Ju‘ni Papuk, odjeli 52 a,c; 53c) detaljno ih je upoznao s gospoda-renjem bukovim sastojinama u zajed-nici brdske bukove {ume s mrtvomkoprivom. Istaknuo je kako se ove{ume uzgajaju kao visoke regularnesastojine s ophodnjom 100 godina, anjihovo njegovanje po~inje u starostiposlije dvadesete godine i obavlja sva-kih deset godina do starosti 80 – 90godina. Bolesti bukve uzrokuju raz-li~iti biotski i abiotski ~initelji, a pro-mjena tehni~kih i tehnolo{kih svojsta-va u industrijskoj i kemijskoj preradidrva posljedica je dviju pojava: crve-noga srca ili neprave sr‘i te piravosti(pre{losti). Zaklju~uju}i izlaganje Zeli}je istaknuo da je cijena bukovih sorti-menata ovisna o zakonitostima tr‘i{ta,a za Hrvatske {ume jo{ uvijek seodre|uje administrativno. Gospodare-njem {umskim sastojinam ove lista~edo 70 godina starosti ostvaruje senegativna cijena drva na panju ({um-ska taksa). Prof. Rumpf je napomenuokako u Ma|arskoj bukva u proizvodnji

drvne mase sudjeluje s tek sedamposto, ali je unato~ tome na drugomemjestu. Kao i u Hrvatskoj izra‘en jeproblem crvenoga srca, pojave kojanastaje kao reakcija ‘ivih stanica naprodor zraka u stani~je putem o{te-}enoga dijela drva. Ta pojava po~elase u Europi istra‘ivati prije 150 godi-na, javlja se u starijim sastojinama, apogoduje joj kori{tenje {umske meha-nizacije. Ma|arski stru~njaci taj pro-blem istra‘uju posljednjih sto godina,a smatraju da je crvena sr‘ ovisna oprsnom promjeru stabla. Rije~ je ofiziolo{koj pojavi koja se ne mo‘eizlije~iti. Nadopunjuju}i prethodnaizlaganja prof. dr. sc. Ante Krpan([umarski fakultet) je naglasio kako sunajnovija istra‘ivanja u Hrvatskim{umama pokazala kako se crveno srcezna~ajnije pojavljuje u bukovim sasto-jinama starijim od 60 godina, s ve}imudjelom u {umama na visokom kr{u iprebornim sastojinama. To nije de-struktivna pojava, jer su mehani~kasvojstva drva u granici normale, noproblem je promjena boje zbog kojese snizuje cijena {umskih i drvnoindu-strijskih sortimenata.

ekskurzije

U mati~njaku rasadnika Hajderovac Ispred U[P Po‘ega u Ulici Milke Trnine


– S obzirom na to da u Hrvatskojbukva u ukupnoj drvnoj masi sudjelujesa 34 posto, a polovica od toga jetehni~ka oblovina, Hrvatske su {umeu rascijepu izme|u planske sje~ivedrvne mase (oko 35% ukupnog etata)i tr‘i{ne tra‘nje. Ideja je u kori{tenju{umske biomase za energiju u Hrvat-skim {umama i postavljanju kotlovnicakapaciteta 1 MW u svih 16 podru‘ni-ca, a novi {umski proizvod bila bisje~ka, sitna granjevina koja ostaje izasje~e – zaklju~io je g. Krpan.

U rasadnikuHajderovac

U {umsko-hortikulturnom rasadnikuHajderovac voditelj Proizvodnog odjeladipl. ing. Ivica Fliszar predstavio je stu-dentima poslovanje po‘e{ke podru‘ni-ce, a dipl. ing. Tomislav Ben~i} upoz-nao ih je s rasadni~arskom proizvo-dnjom ({umske sadnice, hortikulturnebiljke, proizvodnja cjepova za klonskesjemenske planta‘e). Naglasio je kakose godi{nje proizvede oko 2 milijuna{umskih sadnica. Budu}i {umarskiin‘enjeri bili su u mati~njaku, staklenikui plasteniku, razgledali su sjemeni{te,rastili{te i kontejneri{te. Nakon ru~kaposjetili su kutjeva~ki podrum te ku{ali~uvena vina kutjeva~koga vinogorja.

Na podru~ju Spa~veVinkova~ki su {umari na podru~ju

Spa~ve gostima iz Ma|arske predstaviliuzgojno-ekolo{ku problematiku gospo-darenja lu‘njakovim sastojinama te impokazali sjemensku sastojinu. Demon-strirali su im pojedine faze iskori{tavanja{uma (sje~u stabala, izvo‘enje forvarde-rom i prijevoz drvnih sortimenata ka-mionima). Pri povratku su budu}i {u-marski in‘enjeri svratili u nastavno-{um-ski pokusni objekt “Opeke” kod Lipo-vljana, gdje su no}ili. Tako|er, u sklopuekskurzije upoznali su se s kulturno-po-vijesnim znamenitostima Na{ica, Po‘e-ge, Vinkovaca i Zagreba.

Hrvatsko {umarsko dru{tvo Vin-kovci posjetilo je od 28. rujnado 2. listopada Njema~ku i ba-

varske {ume gdje im je doma}in biloBavarsko {umarsko dru{tvo.

Odredi{te je bilo mjesto Kelheim,100-tinjak kilometara sjeveroisto~nood Münchena, a doma}ini su se po-brinuli za raznolik program. Vinkov-~ani su tako posjetili {umariju Eber-sberg gdje su se upoznali s gospoda-renjem smrekom. Rije~ je o prije 100do 150 godina podignutim kulturamasmreke u koje bavarski {umari sadaunose lista~e (bukvu), jer se pokazaloda monokulture lak{e obolijevaju. Po-sebna tema bio je utjecaj divlja~i na{ume, kao jedan od problema s kojimse susre}u i poku{avaju ga rije{iti ba-varski {umari. Hrvatski {umari posjetilisu [umarski muzej Ebersberg koji jeistodobno svojevrstan edukacijski cen-tar za upoznavanje sa {umarstvomu~enika osnovnih i srednjih {kola. Iz-me|u ostaloga, posebnu pozornost umuzeju pobu|uje, vjerojatno najve}a

êtiri dana u BavarskojHRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO VINKOVCI

Slavonski {umari u Bavarskoj

na svijetu, maketa iglice smreke du‘i-ne {est metara sa svim vidljivim sastav-nim dijelovima.

Gosti iz Hrvatske obi{li su i {umarijuKelheim, na ~ijem se podru~ju nalazi iBavarska {kola za izobrazbu privatnih{umoposjednika Goldberg. U Bavar-skoj je, naime, ovisno o pojedinimdijelovima, 45 do 52 posto {ume uprivatnom vlasni{tvu i interes je {umar-ske struke da {umoposjednici steknuobrazovanje kako bi mogli dobro go-spodariti svojim {umama. Upravo tomeslu‘i ova vrlo moderno ure|ena {kolainternatskog tipa, koja uz stru~nu izo-brazbu nudi i brojne druge sadr‘aje.

Slavonski {umari na{li su vremenaposjetiti i Oktoberfest, jedan od svjet-ski prepoznatljivih turisti~kih simbolaMünchena i Bavarske, a doma}ini suim uprili~ili iznimno dojmljivu vo‘nju~amcima klancem Dunava.

Foto: Milan Turkalj

Pi{e: Zvonko Pei}evi}

H[D ZAGREB U ISTRI NA BRIJUNIMA

Unizu svojih godi{njihaktivnosti, ~lanovizagreba~kog ogranka

Hrvatskog {umarskog dru{-tva posjetili su po~etkom li-stopada Istru i Brijune, gdjeim je iznimno gostoljubivdoma}in bilo H[D Buzet.Tijekom dvodnevnog borav-ka obi{li su najmanji grad nasvijetu, sa samo 13 stanov-nika, Hum sa ~ijim su ih po-vijesnim i kulturnim zname-nitostima te sa {umarstvomIstre upoznali predsjednik

H[D-a Buzet Ivan Pentek tevoditelj buzetske UpraveMario Mare~i}. Slijedio jeobilazaka Motovunske {u-me i povijesnog gradi}aMotovuna, gdje su odsjeli ulijepom doma}em ambijen-tu obnovljenoga hotelaKa{tel, te drugi dan posjetBrijunima. ^lanovi zagre-ba~kog ogranka, ~iji najakti-vniji dio, zanimljivo je, ~ine{umari koji su ve} kra}e ilidu‘e vrijeme u mirovini, napovratku su se provezli sre-di{njim dijelom Istre i umjestu Vrh iznad Buzeta, uistoimenom se restoranuoprostili od svojih ugodnihdoma}ina. (m)

Ugodno, korisno i lijepo

^lanovi H[D-a Zagreb u Istri


Hrvatsko {umarsko dru{tvoBjelovar posjetilo je 24. i 25.rujna [ibenik i Nacionalni

park Krka gdje im je ljubaznidoma}in bio splitski ogranakH[D-a. O novim spoznajama

s dvodnevnog putareporta‘ni je prikaz

pripremio Mi{o Polak, jedanod sudionika ekskurzije

Za{to seKrka pjeni

Skradinski buk

Bjelovar~ani pred katedralom sv. Jakova

U estuariju (morem potop-ljeno rije~no u{}e) Krke izmje-rena je najve}a toplina morana Jadranu _ ~ak 31 C. Zani-mljivo je da je ta temperaturazabilje‘ena na 50 _ 150 cmispod povr{ine. Do te neobi~-ne pojave dolazi zbog nejed-nolikog zagrijavanja vode. Sla-na morska voda te‘a je itamnija, a kristalno ~ista, pro-zirna i lak{a voda rijeke Krkeizdi‘e se nad njom. Sunce gri-je povr{inu tamnijeg, donjegsloja koji se ne mo‘e hladiti udodiru s atmosferom, pa setoplina akumulira. Taj feno-men mo‘e osjetiti svatko tkose barem jednom okupa nau{}u Krke. Preporu~ljivo jekoristiti ure|ene pla‘e u Zato-nu, Raslini, Bilicama i Skradinu.

U [ibeniku smo posjetilikatedralu sv. Jakova, remek--djelo i spomenik sakralne ar-hitekture 15. stolje}a. Gra|e-na je 105 godina. U njezinojizgradnji i “opremanju” sudje-lovali su najve}i graditelji iumjetnici onoga vremena:Nikola Firentinac i neponovlji-vi umjetni~ki i graditeljski ge-nij Juraj Dalmatinac. Jedina jegra|evina takve vrste koja jeod temelja do vrha kupolepodignuta metodom montaèkamenih elemenata klesanihpo mjeri i ukra{avanih u istovrijeme iznutra i izvana. Tapredivna kamena ~ipka jo{uvijek plijeni ljepotom i o~u-vano{}u, a stara je gotovo{est stolje}a.

Od znamenitosti, {iroj pu-blici najvjerojatnije nepozna-tih, treba svakako spomenutielektroenergetski sustav izgra-|en na Skradinskom buku.[iben~anin Ante [upuk s in-‘enjerom Vjekoslavom Meic-shnerom izgradio je prvi su-stav proizvodnje, prijenosa idistribucije izmjeni~ne strujena svijetu. Dodu{e, hidrocen-trala je otvorena dva danaposlije Tesline na Nijagari, alije, zato, s distribucijom elek-ti~ne energije Tesla kasnio go-tovo godinu dana. Deset go-dina kasnije [upuk je izgradionovu hidrocentralu koja i da-nas radi.

NP Krka sa zale|em obilujenizom drugih zanimljivosti ko-je smo djelomi~no posjetili.No, vidjeti sve to u‘ivo ni~imse ne mo‘e nadomjestiti. Za-to, znati‘eljno ~itateljstvo,prona|ite malo slobodnogvremena i zavirite u te skrovi-te kutke na{e domovine!

Poznato je da slana morska vodadopire do samog Skradinskog buka.Slatka voda iz Visova~kog jezerabogata je fitoplanktonom. U dodiru saslanom vodom fitoplankton“eksplodira”. U litri vode moè biti ido milijun takvih “eksplozija”.Organska tvar fitoplanktona krcata jesaponinima, zbog kojih se stvarapjena koja nije {tetna ni otrovna, pa jetako Krka »proizvo|a~ prirodnogsapuna«

SLIÎCE S EKSKURZIJE H[D-a BJELOVAR

-

Foto:M.Polak

Pi{e:dipl. ing.Milo{Polak

Temeljni fenomen i oko-snica dana{nje hidrolo-gije i pejsa‘a Krke je se-

dra (travertin, bigar, vapnenima~ak). Proces nastajanja se-dre naziva se osedravanje. Izvode istalo‘eni vapnenac na-kuplja se na podvodnim pred-metima i vegetaciji tzv. sed-rotvorcima. To su naj~e{}erazna stabalca, listi}i mahovi-na, algi i sl. Tako postupnonastaju sedrene barijere, pra-govi, te kona~no i slapovi. Toje stalan i dinami~an proces, aodvija se samo u vodama sotopljenim kalcij-bikarbona-tom. On nastaje u vodi otapa-njem vapnenca uglji~nom ki-selinom. Budu}i da je porje~-je Krke izgra|eno od vapne-na~kih stijena nije ~udno dase tu stvaraju bikarbonatneotopine. Uglji~na kiselina,pak, u vodu dolazi oborinamaili raspadanjem organske tva-ri. Na slapi{tima, odnosno, ta-mo gdje se voda rasprskava,kemijskom razgradnjom bikar-bonati se uz pomo} uglji~nekiseline pretvaraju u netopivekarbonate i talo‘e se. U istovrijeme, drugi va‘an uvjet subiljni organizmi koji imajusposobnost zadr‘avanja i in-krustiranja istalo‘enog kalcij--karbonata, bez ~ega ne bido{lo do osedravanja i stva-ranja sedrenih naslaga.

Izvor rijeke Krke tako|er jeposeban i jedinstven u svijetu.Naime, rijeka ima jedan velikii dva manja izvora nedalekonovoga glavnoga. Rje~ica Kr-~i} izvire podno Dinare. Dugaje svega 10 kilometara, azavr{ava slapom, Topoljskimbukom (ili Kr~i} slap, Velikibuk). Upravo ispod tog slapa,u {pilji, ispod sedrene barijereglavni je izvor Krke.

Malo je poznato za{to sevoda Krke toliko pjeni. Ispodsamog Skradinskog buka uo-~ena je ve}a koli~ina pjene.Prvo se sumnjalo na nepozna-to one~i{}enje, no istra‘ivanjasu pokazala da je rije~ o neo-bi~nom fenomenu. Poznatoje da slana morska voda dopi-re do samog Skradinskogbuka. Slatka voda iz Visova~-kog jezera bogata je fito-planktonom. U dodiru sa sla-nom vodom fitoplankton “ek-splodira”. U litri vode mo‘ebiti i do milijun takvih “eksplo-zija”. Organska tvar fitoplank-tona krcata je saponinima,zbog kojih se stvara pjena,koja nije {tetna ni otrovna, paje tako Krka “proizvo|a~ pri-rodnog sapuna”.

turisti~ka razglednica


Ski Centar Rudnik nalazise 40 km od Delnica,na sjevernim obroncima

istoimenog brda na visini od1.052 m. U podno‘ju Rud-nika i {iroj okolici naseljaTr{}e postoje pogodni tereniza skijanje i sanjkanje. Centarima ure|ene dvije skija{kestaze za alpsko skijanje udu‘ini od 800 i 1.000 m, zanordijsko skijanje u du‘ini od3 i 5 km, te vu~nicu. Du‘inavu~nice je 567 m, nagiba 34posto i mo‘e primiti do 450skija{a na sat. U uporabi jeski lift za djecu, a postojimogu}nost {kole skijanja inajma opreme.

Ugostiteljski objekt »Brvna-ra« s restoranom od 90sjede}ih mjesta nudi doma}ajela i specijalitete od divlja~i.Smje{taj je mogu} u naseljuTr{}e i Gerovo u privatnimobiteljskim ku}ama.

Bistro Brvnara

Zimskeradosti uGorskomkotaru

Putni~ka agencija Hrvatske {ume

ID COD: HR-AB-01-080251008

Lj. F. Vukotinovi}a 2, 10000 ZagrebTel: 01/4804231, fax: 01/4804241

SKI-CENTAR“RUDNIK”

TR[]E


SRC MRKOPALJ, SKIJALI[TE“ÊLIMBA[A”

SRC »êlimba{a« nalazi seoko 15 km od Delnica,na visini od 1.100 m.

Po~etna staza nalazi se navisini od 825 m. Vu~nica jeduga 710 m, a moè primitido 600 skija{a na sat.Skijali{te ima tri staze uukupnoj duìni od 2.850 m(Turisti~ka staza duga 1.350 m,Sun~ana staza duga 1.000 mi Crna staza duga 500 m).Posebna ponuda je izgradnjabiatlonskog centra »Zagmajna«koji se sastoji od 4 kmure|enih skija{kih staza, {irine

8 m, za rekreativno tr~anje ihodanje na skijama smogu}no{}u pucanja upripadaju}a streli{ta.

Zimski turizam na ovompodru~ju ima dugu tradiciju.Jo{ davne 1913. godine ovdjeje odr‘ana prva utrka uskija{kom tr~anju, a i prviskija{ki skok ovi odr‘ani su naskakaonici u okolici Mrkoplja,pa se smatra da je Mrkopaljkolijevka hrvatskog skijanja.

Mogu}nost smje{taja:u hotelu Jastreb te uprivatnom smje{taju, u naseljuBegovo Razdolje, koje jepoznato kao jedino naseljeu Hrvatskoj na visini od1.000 metara.

povijest {umarstva


Ovo putovanje u {umarsku po-vijest usmjeravam na godinu1756. Vjerojatno }e rijetki tek

~itatelj u gornjim redcima prepoznatipredgovor »Razgovora ugodnog naroda

Crte‘ ugodni narodaslovinskih Pi{e:

Branko Me{tri}

Retorike ni poesije,naki}ena ni napirlitanaveza na}i ne }e{, negojednu zgradu svrhutvrdoga temelja odistine zi|anu stinamnaravnim iz dubokijama po nastojanjusiromaha Mjelovanaizkopani. Ako senasla|uje{ u zgra|amnare{enim, evo sam tikamenje pripravio,pilaj ji, te{i ji i kre{i ji stvojizim alatom, koga sistekao, ter na~injajvisoke, plemenite igospodske pala~e. Ja tidobrovoljno dopu{}am i~estitu u tvomu rukodilusre}u nazivam.

slovinskoga« upravo iz te 1756., zaos-tro{kog fratra i pu~kog pjesnika AndrijeKa~i}a Mio{i}a (1704.–1760.), svakakonajpopularniju hrvatsku pu~ku knjigusvih vremena. Doprla je za~as u svekrajeve Hrvatske i ostala popularna vi{eod jednog stolje}a, te odigrala klju~nuulogu u pobjedi novo{tokavskoga na-rje~ja kao op}ehrvatskoga nacionalnogaizraza. Mnogi su je ~itatelji dr‘ali narod-nom pjesmaricom. Stihom narodnepjesme, desetercem, u njoj se pri~a ipjeva o povijesti naroda »slovinskoga«od najstarijih vremena do njegovihdana. Te{ko }ete u ovom djelu na}i{uma, ba{ kao i u kraju njegovu, suromBiokovu. Za to treba ipak presko~it sko-ro 150 godina te iz Mletaka, Milovano-va glavnoga grada i kulturnog sredi{taonoga doba, oti}i do Zagreba bijeloga.Tamo je 1892. iz tiskarskih strojeva~uvene naklade Kugli i Deutsch iza{lodvadesetosmo (!) latini~no izdanje oveknjige, a na naslovnici – pravi pravcati[UMAR! Slike risao Vaclav Anderle. Onje glavni junak ove pri~e.

Dobro, priznajem da sam ponekepoznavatelje zavarao uvodom o fraKa~i}u, jer Vaclav Anderle je u na{im{umarskim krugovima poznat ponajprijekao ilustrator impresivnog putopisnogdjela Dragutina Hirca (Hrvatsko pri-morje 1891.), Gorski kotar (1898.), Likai Plitvi~ka jezera (1900.), kao i brojnih~lanaka u Viencu i Domu i svietu. Sva taizdanja izdavala je Knji‘ara Lav. Hart-man, poslije Kugli i Deutsch, jo{ poslijeMladost. A Vaclav Anderle je za bora-vka u Hrvatskoj o~ito bio njihov ku}niilustrator. No, sebi~no bi bilo ne spome-nuti da... S jeho tvorbou se muzemesetkat v krasne literature, v dilech naro-dopisnych a v pocetnych casopisech my-sliveckych a lesnickych nejen ceskych,ale i chorvatskych a nemeckych. Na pre-lomu 19. a 20. stoleti patril k nejoblibe-nejsim ilustratorum zdejsich i zahranicni-ch mysliveckych casopisu. Vaclav je ipakbio êh i ponajprije radio u ê{koj. Uhrvatskom je {umarstvu djelovao samonekoliko godina pred kraj devetnaestogstolje}a, od toga tri godine u Gorskomkotaru. I izgleda da je to bilo dovoljnoda upije dovoljno inspiracija za cijeli nizveli~ajnih prikaza mjesta, {uma, biljaka i‘ivotinja, vjerodostojna prikaza {umar-skog ‘ivota i goranskog okru‘ja.

@ivotna je pri~a Vaclava Anderleabila zanimljiva. Sin nad{umara, koji je1859. i doslovno radio u lovi{tu, o~itoumjetnik po vokaciji, upisao je Umjet-ni~ku akademiju u Be~u, no ‘ivot je htiodruk~ije. Poslije dva semestra umire mu

otac, ponestaje financija i eto ti na{egVaclava – u {umi. Dostajalo je tri godine{umarske slu‘be da zaradi dovoljnonovca, pa ponovno put Be~a – ali ovajput ipak prakti~nije, na ~uvenu Visoku{kolu za kulturu tla, odakle 1882. izlazikao mladi {umarski in‘enjer. Cijeli je‘ivot radio kao {umar, najprije u ê{koj,a potom u Hrvatskoj i Würtenbergu, ponajljep{im {umama knezova Thurn-Taxi-sa. @ivotnu nesre}u, koja ga je iz slikar-skih ateljea izbacila u {umu, o~ito jeznao iskoristiti, i uz svoj {umarski raduvijek je nalazio vremena za risanje, pasu u njegovu bloku ostajale impresijeizme|u ostalih i hrvatskih krajeva, ljudi,prirode...

Nije Vaclav ostavio ni slikanje. Nisamsiguran da je poslije zavr{io Akademiju,mada to neki autori tvrde, no izvjesno jeda je 1928., dakle skoro u svojoj se-damdesetoj imao pravu likovnu izlo‘bu,a njegova platna i danas mo‘ete pro-na}i na slikarskim aukcijama. Vaclav LevAnderle umro je u dubokoj starosti1944. u svojoj domovini ê{koj, odno-se}i sa sobom i prizore goranskih ljepo-ta a vjerojatno i pokoji Ka~i}ev stih ~oj-stva i juna{tva svih naroda slovinskih, jerza Ka~i}a slavjanstvo nije bilo ome|enonjegovim dinarskim kamenom – sezaloje sve tamo do sjevernih mora. Pa ipreko ê{ke.

Vi{e podataka o Vaclavu Anderleumo‘ete na}i na: www.hrsume.hr/caso-pis/anderle.

u {umarskom miljeu

Iovo je {umarskimilje. Dodu{ene onaj kakav

èlimo, nonaàlost vrlo ~estaslika iz na{ih {umai raznih divljihodlagali{ta otpada,opet u blizini{uma.Ovom setematikompozabavio na{povremenisuradnikZvonimir I{tvaniz Repa{a.

ZaboravljenZaboravljen

Zaboravljeni

3

Zaboravljeni

On se ne}e otopiti

Broj 95 • studeni 2004. HRVATSKE [UME

Documents

Naslovna stranica: Jesen - hrsume.hr