GGODIŠNJEODIŠNJE - hrsume.hr

GODIŠNJEGODIŠNJE za 2009. godinuza 2009. godinu

IZVJEŠĆEIZVJEŠĆE

Hrvatske šume d.o.o. Zagreb

Zagreb, lipanj 2010.

adresarŠto očekujemo od naših šuma? 1

Hrvatske šume značajan su čimbenik razvoja u ruralnim krajevima 2

Uspjeli smo sačuvati partnerski odnos 3

Šumari brinu o resursu približno vrijednom 50 mlrd. eura! 4

U gospodarenju šumama vodilo se računa o ekološkom, ekonomskom i socijalnom momentu 6

Restrukturiranje će biti dugoročan proces 12

Korištenje obnovljivih izvora energije naša je budućnost! 14

Iza nas je zahtjevna godina u kojoj smo sačuvali stabilnost tvrtke 17

Pod minski sumnjivim površinama još 138 500 ha državnih šuma! 22

Kriza razotkrila slabosti 24

Franc Žalac treći put, Nova Gradiška ekipni pobjednik! 25

Protupožarna preventiva se isplati ! 26

Štete od „sibirske zime“ u Gračacu 27

SADRŽAJ

IMPRESUM

NAKLADNIK

Hrvatske šume d.o.o.Zagreb, Vukotinovićeva 2a

ZA NAKLADNIKA

Darko Vuletićpredsjednik Uprave Hrvatskih šuma

PRIPREMILIIvan Hodić, Ivana Milić, Jasna Molc, Ratko Matošević, Miroslav Mrkobrad

GRAFIČKO OBLIKOVANJE Stjepan Pepelnik

UREDNIKMiroslav Mrkobrad

PRIPREMA I TISAKIntergrafi ka TTŽ d.o.oZagreb, Bistranska 19


“HRVATSKE ŠUME” d.o.o.

Direkcija Zagreb

Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2, Zagreb

tel: 01 4804 111

fax: 01 4804 101

e-mail: [email protected]

UŠP Vinkovci

Trg bana J. Šokčevića 20

tel: 032 341 001

fax: 032 341 049


UŠP Osijek

Julija Benešića 1

tel: 031 251 700

fax: 031 251 757


UŠP Našice

J. J. Strossmayera 1

tel: 031 618 050

fax: 031 614 512


UŠP Požega

Milke Trnine 2

tel: 034 312 333

fax: 034 281 747


UŠP Bjelovar

Matošev trg 1

tel: 043 647 111

fax: 043 247 118


UŠP Koprivnica

Ivana Meštrovića 28

tel: 048 250 910

fax: 048 250 963


UŠP Zagreb

Vladimira Nazora 7

tel: 01 4821 082

fax: 01 4821 081


UŠP Sisak

Josipa Runjanina 12

tel: 044 559 111

fax: 044 559 115


UŠP Karlovac

Put Davorina Trstenjaka 1

tel: 047 843 221

fax: 047 613 438


UŠP Ogulin

B. Frankopana 12

tel: 047 522 256

fax: 047 522 831


UŠP Delnice

Supilova 32

tel: 051 829 700

fax: 051 812 342


UŠP Senj

Nikole Suzana 27

tel: 053 881 022

fax: 053 881 520


UŠP Gospić

Budačka 23

tel: 053 575 532

fax: 053 575 531


UŠP Buzet

Naselje Goričica 2

tel: 052 662 803

fax: 052 662 973


UŠP Split

Kralja Zvonimira 35/III

tel: 021 482 744

fax: 021 408 200


UŠP Nova Gradiška


tel: 035 333 460

fax: 035 333 465


proslov

Doista mnogo! Očekujemo da uz dobro

gospodarenje, kao obnovljivi resurs,

budu još bolje, da ih generacijama koje

dolaze ostavimo kvalitetnijima, nego što

smo naslijedili. Želimo i da budu temelj gospodar-

skog razvoja, prije svega drvne industrije, da su

obnovljivi izvor energije i da nam pružaju zdravo i

poželjno okruženje za naš život.

To je temeljna misija Hrvatskih šuma d.o.o., ko-

jima je povjereno gospodarenje državnim šumama.

Zato je nezaobilazna uloga Hrvatskih šuma

d.o.o. kao važnog čimbenika regionalnog i ruralnog

razvoja! Mnogo je krajeva u Hrvatskoj,u kojima je šu-

marstvo jedini ili temeljni dio gospodarskog razvoja.

Zahvaljujući šumarstvu i na njemu temeljenim osta-

lim gospodarskim djelatnostima, u tim krajevima

osiguran je opstanak pučanstva.

Šuma je održiva i obnovljiva samo kada se njo-

me stručno i odgovorno gospodari i kada o tome

postoji šira društvena svijest!

Naša je dužnost da je štitimo,njegujemo i

uzgajamo,a tek onda koristimo!

Kada tako promatramo ulogu Hrvatskih šuma

d.o.o., onda vidimo da nije primarni cilj maksimali-

zacija profi ta, već uz poštivanje tržišnih načela ispu-

njavanje temeljnih zadaća.

Sa zadovoljstvom mogu ustvrditi da Hrvat-

ske šume d.o.o. ispunjavaju misiju, koju im je po-

vjerilo hrvatsko društvo. Posebno je pohvalno da

u otežanim uvjetima, pomažući svojim vitalnim

partnerima drvne industrije, ostvaruju dobre pozi-

tivne rezultate.

Na tome vam zahvaljujem i čestitam, kako Upra-

vi Društva, tako i svim radnicima Hrvatskih šuma

d.o.o. !

MR.SC.BOŽIDAR

PANKRETIĆ,

POTPREDSJEDINK

VLADE I MINISTAR

REGIONALNOG

RAZVOJA,

ŠUMARSTVA

I VODNOG

GOSPODARSTVA

Što Što očekujemoočekujemo od naših od naših šuma?šuma?

Godišnje izvješće za 2009. godinu HRVATSKE ŠUME 1

2 Godišnje izvješće za 2009. godinu HRVATSKE ŠUME

Prije svega, svoju zahvalnost upućujem Vama, za-

poslenicima Hrvatskih šuma. 2009. godina bila je

jedna od najtežih u bogatoj tradiciji hrvatskog šu-

marstva, ali unatoč svemu zajedno smo pronalazili

najbolja moguća rješenja u okolnostima u kojima bismo se

našli.

Iako svaki pozitivan rezultat veseli, posebno sam zado-

voljan što možemo zaključiti da smo i kriznu 2009. godinu

završili sa pozitivnim rezultatom. No, osim o dobrom rezul-

tatu, u Hrvatskim šumama se istovremeno vodila briga o

standardu zacrtanom u misiji i viziji tvrtke.

Misija Hrvatskih šuma je održivo integralno gospoda-

renje državnim šumama na ekološki osjetljiv, ekonomski

učinkovit i društveno odgovoran način. To znači da se u

svim segmentima gospodarenja šumama vodilo računa o

održanju i poboljšanju njihova potencijala i biološke razno-

likosti kako bi i budućim naraštajima ostavili zdrave i očuva-

ne šume. Uz ispunjavanje ovih uvjeta, poštovana su i načela

uređenog tržišnog poslovanja uz optimalizaciju troškova i

prihoda.

Prema svim zaposlenicima i poslovnim partnerima, Hr-

vatske šume su i u 2009. nastavile poslovnu politiku odgo-

vornog partnera koji ispunjava ugovorene obveze, realizira

vlastite ciljeve, ali i uvažava specifi čne situacije poslovanja

svakog pojedinog partnera. Taj stav je posebno dolazio do

izražaja u ruralnim krajevima u kojima Hrvatske šume imaju

važnu ulogu za gospodarski razvoj lokalnih zajednica i eg-

zistenciju stanovništva.

Ustrajući na ovim vrijednostima u poslovanju, uvjeren

sam da će Hrvatske šume biti još bliže ostvarenju vizije o

preustroju u vodeću tvrtku za gospodarenje šumama u re-

giji koje će podizati svijest građana o šumama kao nacio-

nalnom prirodnom bogatstvu te promicati načela održivog

razvoja i uravnotežene poslovne uspješnosti.

Kao predsjednik Skupštine Hrvatskih šuma čestitam

Vama zaposlenicima i Upravi tvrtke što ste unatoč svim teš-

kim situacijama zadržali standarde održivog gospodarenja

šumama i odgovornog poslovanja vodeći brigu i o buduć-

nosti naših šuma i o društvu koje u njoj uživa i od nje živi!

PETAR

ČOBANKOVIĆ

PREDSJEDNIK

SKUPŠTINE

HRVATSKIH ŠUMA

Hrvatske šume Hrvatske šume značajan su značajan su čimbenik razvoja čimbenik razvoja u ruralnim u ruralnim krajevimakrajevima

proslov

Godišnje izvješće za 2009. godinu Godišnje izvješće za 2009. godinu HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME 33

Poslovna godina 2009. zasigurno će nam svima

ostati u pamćenju kao jedna od najtežih. Nikako

nije bilo moguće izbjeći posljedice koje je sa so-

bom nosila svjetska gospodarska kriza. Svaki dan

2009. godine donosio je pred sve nas koji smo vezani za

poslovanje Hrvatskih šuma nove izazove. Sretan sam što

danas možemo reći da smo uspješno pronalazili rješenja

na svaki od njih i u ime Nadzornog odbora zaključiti da su

Hrvatske šume unatoč svemu godinu završile pozitivnim

rezultatom.

A nije bilo nimalo lako. I pred Upravom i pred Nadzor-

nim odborom nije bila samo briga o zaposlenicima Hrvat-

skih šuma, već i o tisućama zaposlenika u drvnoj industriji

kao najvećem partneru. Takav partnerski odnos uspjeli

smo očuvati i u najtežim trenucima. Činjenica je da smo još

krajem 2008. točno predvidjeli kretanja u svjetskom gos-

podarstvu i pripremili se na vrijeme. Tako je već tada usvo-

jen paket mjera pomoći drvnoj industriji s jednim jedinim

ciljem – očuvati konkurentnost domaće drvne industrije.

Hrvatske šume snizile su cijenu pojedinih drvnih sortime-

nata, produljile rokove plaćanja, odobrile rabat fi nalnim

drvoprerađivačima te reprogramirale dio dospjelih potra-

živanja.

Svjesni da je za još bolje rezultate potrebno prilago-

đavati način poslovanja, Hrvatske šume odlučile su se na

dodatan korak. Uz već navedene mjere, odlučeno je da se

prema svakom partneru pristupi sukladno specifi čnoj situ-

aciji u kojoj se našao. Također, povezali smo Hrvatske šume,

drvoprerađivače i njihove partnere u zajedničke projekte

kako bi se pronašla najbolja rješenja za sve. To je zahtijevalo

dodatne napore, ali sada možemo reći da je vrijedilo.

Kao predsjednik Nadzornog odbora, u ime svih čla-

nova, želim zahvaliti Upravi i svim djelatnicima Hrvatskih

šuma što su iznijeli tešku godinu s uspjehom i unatoč sve-

mu ostali dobar partner svim svojim suradnicima i najve-

ćem partneru - drvnim prerađivačima.

Put je zacrtan, prvi pozitivni rezultati su vidljivi, a na

nama je da ustrajemo na tom putu i nastavimo zajednički

pronalaziti rješenja za nove izazove.

HERMAN SUŠNIK

PREDSJEDNIK NADZORNOG

ODBORA HRVATSKIH ŠUMA

Uspjeli smo Uspjeli smo sačuvati sačuvati partnerski odnospartnerski odnos

proslov


Poštovani šumari i prijatelji šuma. Pred Vama je

poslovno izvješće koje usprkos brojnim prepre-

kama i prijetnjama u poslovnom okruženju do-

kumentira još jednu uspješnu poslovnu godinu

Hrvatskih šuma d.o.o..

Utjecaj hrvatskog gospodarstva na svjetsku fi nan-

cijsku, gospodarsku, a usudio bih se reći i moralnu kri-

zu zanemariv je, ali globalna je kriza u svoj svojoj snazi

2009. godine „poharala“ hrvatsko gospodarstvo. Ispre-

pličući se sa krizom izazvanom domaćim uzrocima,

ostavila je u našem gospodarstvu duboke socijalne,

ali i političke ožiljke. Veliki je izazov, ali prije svega od-

govornost, u tim turbulentnim vremenima biti na čelu

poduzeća koje brine o prirodnom resursu vrijednom

približno 50 milijardi eura.

2009. godina bila je godina hrabrih. Iako je bilo

situacija u kojima nije bilo lako donositi poslovne od-

luke i u najtežim sam trenucima izražavao uvjerenje u

snagu našeg poslovnog sustava. Vjerujem da je upravo

taj pozitivan odnos prema poduzeću, kako moj tako i

ostalih članova Uprave, a prije svega svih zaposlenika

Hrvatskih šuma d.o.o., u konačnici rezultirao dobrim

poslovnim rezultatom u 2009. godini.

Prvi zadatak bio je preživjeti poslovnu 2009. Suo-

čeni s padom prihoda uslijed konstelacije silnica koje su

djelovale na HŠ d.o.o., spremno smo se suočili s krizom i

uz značajno smanjenje troškova poslovnu godinu zavr-

šili s dobiti od 21 mil. kuna.

Iako se o tome ne priča puno, kao o Jadranskom

moru ili turizmu, Hrvatska pored tog bogatstva ima

još jedno, najmanje jednako vrijedno, a to su šume. Ma

koliko mi to često spominjali, u javnosti se zaboravlja

da Hrvatske šume d.o.o. brinu o oko 2 milijuna hektara

šuma i šumskog zemljišta, što predstavlja gotovo po-

lovicu površine RH. Svoj posao obavljamo na temelju

šumskogospodarskih osnova gospodarenja koje se do-

nose na razdoblje od 10 godina, dakle ništa se ne radi

stihijski. Naš temeljni posao je briga o obnovi šuma i mi

uvijek tako i gledamo na područje na kojem radimo-naš

je zadatak očuvati i poboljšati stanje šuma.

U toj smo namjeri prošle godine uložili oko 100

milijuna kuna u protupožarnu zaštitu - izgradnju pro-

tupožarnih prosjeka, opremanjem motrilačko-dojavne

službe i sl. Iako držim da je svaki izgorjeli hektar šume

previše, sa zadovoljstvom mogu reći da smo u 2009.

godini imali najmanji broj požara u odnosu na proteklih

deset godina.

Iako smješteni u srcu Europe, blizu 140.000 ha

naših šuma i šumskih zemljišta zagađeno je minama.

Gubitak je to ne samo u fi nancijskom smislu za tvrtku,

već i za sve građane RH, jer se tim šumama već više od

jednog desetljeća ne gospodari prema šumarskim na-

čelima, što dovodi u pitanje njihovu održivost. Svjesni

svoje društvene odgovornosti, unatoč teškoj fi nancij-

skoj situaciji u 2009. godini, uložili smo 40 mil. kn u raz-

miniranje minsko-eksplozivnim napravama zagađenih

šumskih površina.

U težnji da HŠ d.o.o. postanu regionalni lider u

području šumarstva, aktivnosti na restrukturiranju tvrt-

ke nastavili smo i u 2009. godini kroz selektivno i po-

stupno odvajanje sporednih djelatnosti, vodeći brigu

o njihovoj strateškoj važnosti za osnovnu djelatnost,

njihovoj profi tabilnosti i efi kasnosti poslovanja. Kao i

uvijek u vrijeme krize, u javnosti se javlja bojazan kako

će država pritisnuta fi nancijskim problemima u kupo-

vanju socijalnog mira pribjeći rasprodaji obiteljskog

srebra te će na taj način i šume doći u ruke inozemnog

kapitala. Model restrukturiranja koji provodimo u HŠ

negira mogućnost prodaje i privatizacije šuma i šum-

DARKO VULETIĆ, DIPL. ING. ŠUM.

PREDSJEDNIK UPRAVE

Šumari brinu o resursu Šumari bpribližno vrijednom 50 mlrd. eura!približno vrij

riječ

Šumarstvo u

Hrvatskoj kao

struka već

gotovo dva i pol

stoljeća u svojem

gospodarenju

primjenjuje

princip potrajnosti

(održivosti)


skih zemljišta. Šumarska struka neće do-

pustiti privatizaciju šuma. Šuma je naše

neprocjenjivo bogatstvo i možda nikad

važnije nego u ovom trenutku kada se

nalazimo pred vratima EU, moramo zna-

ti čuvati to naše zlato jer „pravila piše

onaj tko ima zlato“.

Šumarstvo u Hrvatskoj kao stru-

ka već gotovo dva i pol stoljeća u svo-

jem gospodarenju primjenjuje princip

potrajnosti (održivosti) i na tragu toga

iz šume uvijek uzimamo manje drveta

nego ga priraste. Kao rezultat višesto-

ljetnog odgovornog odnosa prema

šumarstvu, za razliku od dobrog dijela

država EU, hrvatske šume su prirodne

i dobro očuvane te kao takve pred-

stavljaju veliki potencijal za razvoj tu-

rizma, gospodarstva i energetike bez

straha od njihove devastacije. Na tragu

te činjenice, Hrvatske šume d.o.o. kao

tvrtka u državnom vlasništvu preuzele

su odgovornu i zahtjevnu ulogu zamašnjaka

gospodarskog oporavka, ponekad i svjesno na

svoju štetu. Najveći uteg u ispunjenju te misije

problemi su u domaćoj drvnoj industriji. No,

kao i u svemu, tako ni u poslu ne bi bilo u redu

okrenuti leđa partneru u vremenima kada stvari

ne funkcioniraju najbolje. Zato smo u suradnji s

Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i

vodnog gospodarstva te Hrvatskom gospodar-

skom komorom, tijekom prošle godine donijeli

nekoliko mjera pomoći drvoprerađivačkom sek-

toru. Naglašavam da HŠ nisu korisnici državnog

proračuna i pri donošenju bilo kakvih odluka

o pomoći drvnoj industriji vodilo se računa da

se ne ugrozi naše poslovanje i dovede u pitanje

isplata plaća našim radnicima.

Defi nitivno, 2009. godina pokazala se kao

svojevrsno čistilište za drvnu industriju. Na povr-

šinu su isplivale perspektivne tvrtke sa visokim

stupnjem fi nalizacije.

Upravo smo te tvrtke

prepoznali kao stabil-

ne partnere koji raspo-

lažu znanjima i tehno-

logijama potrebnim da

se iz kvalitetne drvne

sirovine, proizvedene

u našim šumama, izvu-

če maksimalna dobit.

Šumari brinu o resursu brinu o resursu približno vrijednom 50 mlrd. eura!ijednom 50 mlrd. eura!

Zadovoljstvo mi je obavijestiti da

su Hrvatske šume d.o.o. u 2009.

godini unatoč ozbiljnim poslje-

dicama recesije, koja se, osim

što je zahvatila domaću drvnu industriju

odrazila i na naše poslovanje, ispunile

svoju obvezu gospodarenja državnim

šumama na čitavom području Republi-

ke Hrvatske na ekološki osjetljiv, eko-

nomski učinkovit i socijalno odgovoran

način. To znači da smo uz sve teškoće u

cijelosti ispunili obveze gospodarenja

šumama u skladu s načelima struke i

zadaćom održanja potrajnosti i očuva-

nja biološke raznolikosti. Pored svega pružili smo našoj

drvnoj industriji potrebnu količinu drvnih sortimenata,

MR. SC. DARKO BEUK, DIPL. ING. ŠUM.,

ČLAN UPRAVE

U gospodarenju šumama U gospodarenju šumvodilo se računa o vodilo se računa o ekološkom, ekonomskom ekološkom, ekonomi socijalnom momentui socijalnom momen

po do sada najpovoljnijim uvjetima.

Navedeno želim potkrijepiti prika-

zom ulaganja HŠ d.o.o. u šumske sasto-

jine tijekom 2009. godine kroz nekoliko

bitnih podataka. U biološku obnovu

šuma u 2009. godini uložilo se 574 mil.

kuna. Od toga, samo u razminiranje

šumskih površina i prometnica uložilo

se 37,4 mil. kn, u njege sastojina 86,0 mil.

kn, za prevođenje u viši uzgojni oblik

potrošeno je 24,6 mil. kn, u pošumljava-

nja i popunjavanja sastojina uloženo je

20,0 mil. kn, a u sanaciju i rekonstrukciju

sastojina 43,9 mil. kn. Preostala sredstva

uložena su u niz drugih radova biološke obnove te u za-

štitu i čuvanje šuma.

riječ

66 Godišnje izvješće za 2009. godinu Godišnje izvješće za 2009. godinu HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME

Također želim naglasiti da su Hrvatske

šume d.o.o. u potpunosti izvršile planiranu

proizvodnju drvnih sortimenata i plasirale ih

na tržište domaćoj drvnoj industriji.

Lovno gospodarstvoGospodarenje lovištima i lovni turizam

značajni su dio integralnog gospodarenja

cjelinom ekosustava, čiji je nerazdvojivi dio i

šumska fauna.

U tijeku 2009. godine H Š d.o.o. gospodari-

le su s 27 državnih otvorenih i ograđenih lovi-

šta te uzgajališta divljači, na ukupnoj površini

od 297 605 ha. Od te površine na otvorena

lovišta odnosi se 290 070 ha, ograđena lovišta

4 135 ha te uzgajališta divljači 3 400 ha.

U gospodarenju šumama mama vodilo se računa o ekološkom, ekonomskom mskom i socijalnom momentuntu

UŠP R.B. NAZIVPOVRŠINA

haVRSTA

VINKOVCI1 XVI/11 SPAČVA 25 018 Otvoreno

2 XVI/8 KUNJEVCI 1 304 Uzgajalište

OSIJEK

3 XIV/1 BREZNICA 11 892 Otvoreno

4 XIV/6 KUJNJAK 763 Uzgajalište

5 XIV/9 PODUNAVLJE-PODRAVLJE- 26 810(19510)

Otvoreno

NAŠICE6 XIV/ 2 LACIĆ-GLOŽĐE 6 009 Otvoreno

7 X/9 PAPUK 10 837 Otvoreno

POŽEGA 8 XI/25 ZVEČEVO 5 481 Otvoreno

N GRADIŠKA 9 XII/16 RADINJE 4 135 Ograđeno

BJELOVAR10 VII/11 PISANIČKA BILOGORA 10 480 Otvoreno

11 VII/17 ŽABLJAČKI LUG-ČESMA 7 117 Otvoreno

KOPRIVNICA12 VI/9 REPAŠ 6 313 Otvoreno

13 VI/6 PESKI 14 192 Otvoreno

ZAGREB 14 III/18 LIPOVLJANI 728 Uzgajalište

SISAK 15 III/28 POSAVSKE ŠUME 14 074 Otvoreno

KARLOVAC16 IV/22 PETROVA GORA 14 010 Otvoreno

17 IV/9 POKUPSKI BAZEN 8 183 Otvoreno

DELNICE18 VIII/2 BJELOLASICA 30 458 Otvoreno

19 VIII/21 SMREKOVA DRAGA 18 098 Otvoreno

SENJ20 VIII/29 RIČIČKO BILO 22 669 Otvoreno

21 IX/14 SJEVERNI VELEBIT 28 557 Otvoreno

GOSPIĆ 22 IX/30 SREDNJI VELEBIT 12 274 Otvoreno

BUZET 23 XVIII/12 UBAŠ 344 Uzgajalište

SPLIT

24 XV/2 OŠTRICA 261 Uzgajalište

25 XIX/10 SV. ILIJA-OREBIĆ 3 749 Otvoreno

26 XIII/19 BOKANJAČKO BLATO 2 529 Otvoreno

27 XVII/ 1 BIOKOVO 11 320 Otvoreno

Godišnje izvješće za 2009. godinu Godišnje izvješće za 2009. godinu HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME 77


PR

OIZ

VO

DN

JA D

RV

NIH

SO

RT

IME

NA

TA

20

09

. GO

DIN

E

VR

ST

A D

RV

ET

AF

1/F

F2

/LI

IIIII

PT

RU

PC

IT

OR

DO

BLO

VIN

AV

MM

PR

OS

TO

RN

OU

KU

PN

O 2

00

9.

Sje

ča

51

.23

94

2.1

66

11

3.3

11

11

2.2

30

13

6.0

85

45

5.0

30

1.2

69

1.0

07

45

7.3

06

18

6.2

88

81

.97

42

68

.26

17

25

.56

7

Pla

n

63

.32

14

2.0

55

11

1.9

51

12

6.3

42

12

4.4

62

94

68

.14

03

.92

94

72

.06

91

56

.83

29

2.8

58

24

9.6

90

72

1.7

59

Lu

žnja

k%

80

,92

10

0,2

61

01

,21

88

,83

10

9,3

49

7,2

03

2,3

09

6,8

71

18

,78

88

,28

10

7,4

41

00

,53

Sje

ča

5.5

91

8.7

07

49

.65

65

2.7

09

44

.56

81

61

.23

11

.70

66

71

63

.00

31

43

.19

72

8.5

11

17

1.7

08

33

4.7

12

Pla

n

11

.93

08

.86

84

8.3

88

69

.49

44

9.7

44

18

8.4

24

5.8

78

19

4.3

02

11

6.5

15

28

.88

71

45

.40

23

39

.70

4

Kitn

jak

%4

6,8

69

8,1

91

02

,62

75

,85

89

,59

85

,57

29

,02

83

,89

12

2,9

09

8,7

01

18

,09

98

,53

Sje

ča

29

.14

57

2.3

05

19

0.7

14

25

0.4

33

18

7.0

82

2.0

28

73

1.7

07

1.5

25

73

3.2

32

77

2.1

69

96

.77

38

68

.94

21

.60

2.1

75

Pla

n

68

.99

81

05

.62

61

95

.98

82

26

.16

41

66

.29

12

46

76

3.3

13

18

.16

27

81

.47

57

27

.19

61

00

.90

18

28

.09

71

.60

9.5

72

Bu

kv

a%

42

,24

68

,45

97

,31

11

0,7

31

12

,50

82

4,3

69

5,8

68

,40

93

,83

10

6,1

89

5,9

11

04

,93

99

,54

Sje

ča

10

.49

63

1.2

43

43

.84

18

5.5

80

1.4

14

1.0

59

88

.05

36

0.6

89

12

.97

87

3.6

67

16

1.7

20

Pla

n

19

.21

53

6.1

54

37

.08

79

2.4

56

4.1

60

96

.61

65

3.1

68

19

.44

37

2.6

11

16

9.2

27

Jase

n%

54

,62

86

,42

11

8,2

19

2,5

63

3,9

99

1,1

41

14

,15

66

,75

10

1,4

59

5,5

6

Sje

ča

21

41

3.0

58

32

.87

74

6.1

49

04

6.1

49

16

8.2

91

60

.24

02

28

.53

12

74

.68

0

Pla

n

2.3

08

23

.11

64

1.5

42

66

.96

66

6.9

66

16

5.0

98

72

.94

72

38

.04

53

05

.01

1

O. g

rab

%9

,28

56

,49

79

,14

68

,91

68

,91

10

1,9

38

2,5

89

6,0

09

0,0

6

Sje

ča

1.3

38

75

08

.46

41

6.5

54

27

.10

63

.95

33

.16

43

4.2

23

14

2.6

46

62

.33

92

04

.98

52

39

.20

8

Pla

n

1.4

38

10

51

6.9

98

23

.00

58

41

.55

48

.14

64

9.7

00

14

4.9

76

27

.96

11

72

.93

72

22

.63

7

OT

B%

93

,07

71

4,5

14

9,7

97

1,9

66

5,2

34

8,5

26

8,8

69

8,3

92

22

,95

11

8,5

31

07

,44

Sje

ča

13

.06

18

.00

02

6.2

97

31

.07

37

8.4

32

79

07

9.2

21

30

.42

33

74

30

.79

71

10

.01

8

Pla

n

23

.32

81

0.6

17

19

.09

02

7.0

53

80

.08

87

.50

98

7.5

97

25

.52

51

.34

42

6.8

69

11

4.4

66

Top

ola

%5

5,9

97

5,3

51

37

,76

11

4,8

69

7,9

31

0,5

29

0,4

41

19

,19

27

,83

11

4,6

29

6,1

1

Sje

ča

4.1

46

3.3

12

12

.38

92

2.1

32

41

.98

12

54

2.0

06

68

.03

67

.13

77

5.1

74

11

7.1

80

Pla

n

4.1

51

6.5

47

21

.44

61

9.4

31

51

.57

52

.01

95

3.5

94

65

.50

97

.03

07

2.5

39

12

6.1

33

OM

B%

99

,89

50

,59

57

,77

11

3,9

08

1,4

01

,25

78

,38

10

3,8

61

01

,53

10

3,6

39

2,9

0

Sje

ča

2.8

63

82

.59

81

55

.94

21

23

.80

43

65

.20

93

.56

33

83

68

.80

91

76

.97

29

19

17

7.8

91

54

6.7

00

Pla

n

14

.39

51

19

.21

01

19

.27

59

6.6

63

34

9.5

43

16

.00

83

65

.55

11

35

.75

81

.53

11

37

.28

95

02

.84

0

Jela

/Sm

rek

a%

19

,89

69

,29

13

0,7

41

28

,08

10

4,4

82

2,2

61

00

,89

13

0,3

66

0,0

41

29

,57

10

8,7

2

Sje

ča

12

51

10

5.3

01

9.9

37

9.6

17

25

.09

17

67

33

62

6.1

95

33

.62

22

.37

93

6.0

01

62

.19

6

Pla

n

61

24

33

7.0

19

7.4

00

11

.21

72

6.6

81

2.3

05

28

.98

62

9.7

49

2.2

73

32

.02

26

1.0

08

OČ

%2

0,4

52

5,3

87

5,5

31

34

,29

85

,74

94

,04

33

,29

90

,37

11

3,0

21

04

,67

11

2,4

31

01

,95

Sje

ča

11

8.2

19

13

5.3

51

53

3.0

32

72

7.7

29

50

1.1

56

2.0

28

2.0

17

.51

51

5.0

13

5.6

70

2.0

38

.19

81

.78

2.3

34

35

3.6

25

2.1

35

.95

84

.17

4.1

56

Pla

n

20

9.6

96

17

4.2

51

59

9.3

60

69

6.7

93

44

8.3

85

25

52

.12

8.7

40

68

.11

62

.19

6.8

56

1.6

20

.32

63

55

.17

51

.97

5.5

01

4.1

72

.35

7

UK

UP

NO

%5

6,3

87

7,6

88

8,9

31

04

,44

11

1,7

77

95

,26

94

,78

22

,04

92

,78

11

0,0

09

9,5

61

08

,12

10

0,0

4


TRUPCI TO RD OBLO. VM M PROS. UKUPNO

SJEČA 2.017.515 15.0125.670

2.038.197 1.782.334 353.624 2.135.958 4.174.156

PLAN 2.128.740 68.116 2.196.856 1.620.326 355.175 1.975.501 4.172.357

UKUPNO % 94,78 22,04 92,78 110,00 99,56 108,12 100,04

Vrsta divljači Stvarno brojno stanje

Smeđi medvjed 177

Jelen obični 2 885

Jelen lopatar 324

Srna obična 3 455

Mufl on 516

Divokoza 450

Divlja svinja 4 311

Obični zec 1 565

Fazan 1 595

Divlja patka 1124

Ostala sitna divljač 7 205

Matični fondovi divljači 2009. godine u

lovištima i uzgajalištima divljačiTijekom 2009. godine u lovištima H Š d.o.o. ste-

čeni su vrhunski trofeji krzna smeđeg medvjeda koji

su nakon ocjene proglašeni nacionalnim prvakom i

vice-prvakom. Naime, 07. 04. 2009. godine u lovištu

br. VIII/2 “BJELOLASICA“ lovac, strani državljanin, od-

strijelio je smeđeg medvjeda čije je krzno ocijenjeno

s 525,89 CIC točaka, a taj je trofej proglašen nacio-

nalnim prvakom. Samo dan prije u lovištu br. IX/30

“SREDNJI VELEBIT“ također lovac, strani državljanin,

odstrijelio je smeđeg medvjeda čije je krzno ocijenje-

no s 488,45 CIC točaka. Taj trofej rangiran je kao vice-

prvak Hrvatske.

Veliki europski predatoriKao zanimljivu osebujnost lovišta H Š d.o.o. mo-

žemo istaknuti faunski sastav naših lovišta Gorskog

kotara i Velebita gdje obitavaju sva tri velika europska

predatora: smeđi medvjed, vuk i ris. Sa smeđim med-

vjedom gospodarimo kao lovnom divljači, dok vuka i

risa štitimo kao zaštićene životinjske vrste.

Lovni turizamTijekom 2009. godine u lovištima i uzgajalištima

kojima gospodare H Š d.o.o. lovili su brojni domaći i

strani lovci-turisti. Lovovi su ugovarani putem vlastite

turističke agencije HRVATSKE ŠUME TOURS. Društvo

HŠ d.o.o. je posljednjih godina uložilo znatna sredstva

u lovno-tehničke i lovno gospodarske objekte poput

lovačkih čeka, hranilišta, pojilišta, solišta itd. te lovno

turističke objekte kao što su lovačke kuće u kojima

odsjedaju lovci i ostali ljubitelji boravka u prirodi.

Neke od njih, nove ili obnovljene, kao Zlatna greda

U biološku

obnovu šuma

u 2009. godini

uložilo se 574

mil. kuna.


Vrsta divljačiOstvareno izlučenje

(broj grla)

Smeđi medvjed 20

Jelen obični 778

Jelen lopatar 76

Srna obična 768

Mufl on 100

Divokoza 82

Divlja svinja 2989

UKUPNO: 4813

Ostvareno izlučenje* glavnih vrsta divljači u

2009. godini

* odstrjel, hvatanje žive divljači, uginuće

Delnicama, Krasno i Muzej u Krasnu, itd. sjajan su

“izlog“ kako samih lovišta, tako i ljudi, običaja te

kulinarske ponude i vještina iz naše zemlje. Svojom

se opremljenošću i uslugom ove lovačke kuće ne

bi postidjele niti hoteli s više zvjezdica. U cilju pro-

midžbe lovišta H Š d.o.o. sudjelujemo na sajmovi-

ma lova u europskim zemljama te na najznačajnijim

sajamskim priredbama u našoj zemlji s tematikom

lova i lovnog turizma.

Znanstveno-istraživački radHrvatske šume d.o.o. zajedno sa Šumarskim

fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim šu-

marskim institutom i Akademijom šumarskih

znanosti, sukladno petogodišnjem planu znan-

stveno-istraživačkog rada i operativnim godišnjim

planovima istraživanja, fi nanciraju i provode znan-

stvena istraživanja važna za gospodarenje, zaštitu

i unaprjeđenje šuma i šumarstvo općenito. Prema

Godišnjem izvješću za 2009. godinu, usvojenom

od Povjerenstva za ZIR Hrvatskih šuma d.o.o., uku-

pna vrijednost izvršenih znanstvenoistraživačkih

projekata u prošloj je godini iznosila oko 10 mil.

kuna.

i Čošak šume u Baranji, Kondrić i Mačkovac u Đakovu,

Kunjevci i Dvorac Spačva u Vinkovcima, Đedovica i Jan-

kovac u Našicama, Radinje u Novoj Gradiški, Brezovica i

Cerovljani u Sisku, Babinac u Bjelovaru, Čambina i Pes-

ci u Podravini, Muljava na Petrovoj gori, Tučka Plana u


Danas, kada pogledamo cijelu

proteklu 2009. godinu, mo-

žemo izraziti zadovoljstvo da

smo unatoč recesijskim kre-

tanjima, koja su kao vanjski čimbenik

imala posljedice i na poslovanje Hrvat-

skih šuma d.o.o., smogli snage nastaviti

ulaganja u svekoliki razvoj, iako u sma-

njenom obujmu u odnosu na ranija raz-

doblja.

Razvojne aktivnosti možemo proma-

trati kroz:

Ulaganja u ra-

zvoj potencijala šuma

Razvoj i modernizaciju teh-

nika, tehnologija i šumarske

opreme

Unapređenje unutarnje or-

ganizacije i razvoj ljudskih po-

tencijala

Ulaganja u znanstveno-

istraživački rad i inventivnu dje-

latnost

Kako su šume i šumska ze-

mljišta u vlasništvu Republike

Hrvatske i ne čine imovinu HŠ

d.o.o., ulaganja u njih sukladno

Zakonu o šumama odvijaju se

kroz radove biološke obnove, a

njihov dio ima karakter pravih

bioloških investicija. Tu su naj-

značajnija ulaganja u izgradnju

šumske infrastrukture koja su se

ranije iskazivala i kroz klasične

investicije.

Tako je samo u 2009. godini,

u okviru biološke obnove šuma,

u izgradnju i održavanje šum-

skih prometnica uloženo 64 mil.

kuna, izgradnju protupožarnih

prometnica 35 mil. kuna.

Klasična investicijska ulaga-

nja su manja u usporedbi s pret-

hodnim godinama, kao izravna

posljedica recesije (smanjena li-

kvidnost zbog otežane naplate

potraživanja) kao i problemati-

ka u provedbi postupaka javne

nabave.

Završena Studija restruk-

turiranja Hrvatskih šuma

d.o.o.Rad na unapređenju unutarnje orga-

nizacije Hrvatskih šuma d.o.o., kao traj-

ni proces, intenziviran je po dovršenju

Studije restrukturiranja Hrvatskih šuma

d.o.o., koju je izradio Ekonomski fakultet

u Zagrebu.

Kao prva faza provedbe, u 2009. go-

dini su ustrojene 4 nove radne jedinice iz

riječ DAMIR FELAK, DIPL. ING. ŠUM.

ČLAN UPRAVE

Restrukturiranje će biti Restrukturiranje ćedugoročan procesdugoročan proces

Izravna investicijska ulaganja u 2009. godini

VRSTA INVESTICIJEIZVRŠENJEu kunama

Objekti niskogradnje 1 103 842

Hidrograđevinski objekti 827 080

Objekti visokogradnje 11 003 783

Lovno gospodarski objekti 442 484

Ukupno građevinski objekti 13 377 189

Strojevi 14 286 163

Oprema 17 635 673

Sveukupno investicije 45 299 025

POSLIJEDIPLOMSKI OBRAZOVANI RADNICI HŠ d.o.o.

Stanje 31. 12. 2009.

TITULA 2008. 2009.

dr. 8 9

mr. znanosti 59 64

mr. spec. 27 30

UKUPNO 94 103


Hrvatske šume

d.o.o. ulažu

značajne napore

i sredstva u

razvoj ljudskih

potencijala!


područja rasadničarstva i horti-

kulture, s perspektivom prelaska

u tvrtke kćerke i aktivnim nastu-

pom na eksternom tržištu. Aktiv-

nosti u tom smjeru i dalje teku.

Razvoj ljudskih poten-

cijalaHrvatske šume d.o.o. ulažu

značajne napore i sredstva u ra-

zvoj ljudskih potencijala!

To se, prije svega, očituje

kroz fi nanciranje postdiplomskih

studija, kao i znanstveno-istraži-

vačkog rada.

Tako su u 2009. godini stekli

titulu mr. sp. 3, mr. sc. 5 i dr. sc. 1

stručnjak Hrvatskih šuma d.o.o. .

Također se u suradnji sa Hr-

vatskom komorom inženjera

šumarstva i drvne tehnologije,

Šumarskim fakultetom i Šumar-

skim institutom, u cilju proved-

be zakonskih propisa i praćenja

dostignuća u suvremenom šu-

marstvu, provodi permanentno

obrazovanje kroz organizaciju

stručnih radionica i seminara.

Tako je tijekom 2009. godine

organizirano 10 seminara i pre-

davanja u organizaciji HKIŠDT i

12 u suradnji sa drugim instituci-

jama (Šumarski fakultet, Šumar-

ski institut).

Temeljem Zakona o HKIŠDT

i Zakona o šumama, sa krajem

2009. godine, status ovlaštenog

inženjera šumarstva steklo je 896

stručnjaka, od čega je 813 zapo-

slenika Hrvatskih šuma d.o.o. .

Kolektivni ugovorHrvatske šume d.o.o. unatoč

posljedicama recesije i provedbi

nužnih mjera štednje i racionali-

zacije nastoje ispuniti sve obveze

prema radnicima, koje proizlaze

iz Kolektivnog ugovora.

Želim zahvaliti svim socijal-

nim partnerima na suradnji u rje-

šavanju socijalne problematike

tijekom 2009. godine, a nadamo

se da će tako biti i ubuduće.

Restrukturiranje će biti će biti dugoročan process

U okolnostima i vremenu kada raste čovjeko-

va svijest o potrebi za očuvanjem prirode i

okoliša kao nužnog uvjeta za život, ekološka

promišljanja postaju sve važnijim čimbeni-

kom u izboru proizvodnje i upotrebe energije. Zbog

globalnog zatopljenja i potreba za razvitkom strategije

za stabiliziranje emisije CO2 (Kyoto protokol) obnovljivi

izvori energije su postali sastavni dio politike održivog

razvitka. U tom pogledu energija šumske biomase po-

staje značajan segment obnovljivih izvora energije i

ima sve veću potražnju. Korištenje energetskog drva,

kao obnovljivog izvora energije, ima još nedostataka

(dodatne subvencije, ekonomska isplativost), ali je mo-

guće, izmjenama u načinu gospodarenja i tehnologija-

ma pridobivanja drva učinkovitije koristiti drvni ostatak

u šumi.

U svojoj trećoj godini poslovanja, Šumska bioma-

sa d.o.o. napravila je velik pomak u korištenju šumske

biomase za pridobivanje drvne sječke i organiziranju

tržišta. Prema Planu proizvodnje Hrvatskih šuma d.o.o.

i Šumskogospodarskoj osnovi područja, utvrđene su

količine energetskog drva po Upravama šuma, po-

družnicama i šumarijama (potencijalne i moguće) te

je sklopljen Ugovor o dugoročnoj poslovnoj suradnji

između Hrvatskih šuma d.o.o. i Šumske biomase d.o.o.,

kojim su utvrđeni uvjeti sklapanja pojedinačnih ugo-

vora o kupoprodaji. Vođenim razvojem poduzetništva,

riječ BOŽIDAR LONGIN, DIPL. ING. ŠUM.

ČLAN UPRAVE

Korištenje obnovljivih izvora energije Korištenje obnovljivnaša je budućnost!naša je budućnost!


U 2009. godini

ažuriran je

jedinstveni popis

nekretnina –

objekata i zemljišta

u vlasništvu HŠ

d.o.o.


na cijelom području Hrvatskih šuma

d.o.o., pokrenuta je proizvodnja i pro-

daja drvne sječke. Izrađene su brojne

studije korištenja drvne sječke u ener-

getskim postrojenjima, a uvažavajući

energetsku učinkovitost projekata

suproizvodnje toplinske i električne

energije, sklopljeni su predugovori

sa potencijalnim investitorima. Zbog

složenog postupka ishođenja doku-

mentacije, a time i same izgradnje

energetskog postrojenja, drvna sječ-

ka se za sada izvozi. Veće korištenje

drvne sječke u Hrvatskoj, a time i pot-

puna angažiranost Šumske biomase

d.o.o., u njenoj proizvodnji, očekuje

se 2012. godine.

Služba za javnu nabavuSlužba za javnu nabavu u 2009.

godini nastavila je u prethodnoj godini započete po-

slove organizacijskog jačanja službe. Uprava Društva

donijela je Pravilnik o javnoj nabavi. Osim toga, Služba

za javnu nabavu pripremila je obrasce- Zahtjev za naba-

vu i Obrazac za reklamaciju po ugovorima. Najopsežniji

zadatak bio je organiziranje i provedba školovanja, u

prvom navratu 25 radnika iz svih UŠP i Direkcije, a po-

tom još dvoje radnika iz UŠP, prema „Specijalističkom

programu za izobrazbu radnika koji sudjeluju u pripre-

mi i provedbi postupaka javne nabave“. Svi polaznici

uspješno su završili školovanje i položili ispit. Ovime je

udovoljeno zahtjevu iz Članka 12.a ZJN, prema kojem

od 01. 01. 2010. „U pripremi i provedbi postupaka jav-

ne nabave kod obveznika primjene ovog Zakona mora

sudjelovati najmanje jedna osoba koja ima završen spe-

cijalistički program izobrazbe u području javne nabave,

ako je procijenjena vrijednost predmeta nabave viša od:

– 300.000,00 kuna za robu i usluge, – 500.000,00 kuna za

radove.“ Tijekom godine održano je više radionica unu-

tar tvrtke na kojima su razmijenjena iskustva u provedbi

nabava kao i kontinuirano upoznavanje s radom u pro-

gramu e-plan. Također je određeni broj stručnih surad-

nika za javnu nabavu pohađao predavanja, seminare

ili savjetovanja koja su organizirana od strane Uprave

za sustav javne nabave pri Ministarstvu gospodarstva,

rada i poduzetništva RH, odnosno od drugih specijali-

ziranih organizatora. U redovnim poslovima provedbe

postupaka javne nabave poseban naglasak stavljen je

na pripremu dokumentacije za javna nadmetanja s ci-

ljem sklapanja okvirnih sporazuma. U suradnji sa proi-

zvodnom službom i Hrvatskom komorom inženjera šu-

marstva i drvne tehnologije, održani su sastanci po UŠP

na kojima su zajednički utvrđeni potrebni elementi za

pripremu dokumentacije za nadmetanje, za provedbu

otvorenih postupaka javne nabave s ciljem sklapanja

okvirnih sporazuma za usluge u šumarstvu. Ovi okvirni

sporazumi za 2010. godinu, sklapani su, po UŠP, sa više

sudionika okvirnih sporazuma na rok od jedne godine,

uz obvezu da se krajem godine donese ocjena primje-

njivosti ovakvog načina pripreme i provedbe postupka

za sklapanje ugovora za pružanje usluga u šumarstvu.

Provedba javne nabave u 2009. godini bila je u skladu

s donesenim Planom javne nabave za 2009. godinu. U

Planu je defi nirano koji se predmeti nabavljaju po upra-

vama šuma, podružnicama, a koji na nivou službe za

Korištenje obnovljivih izvora energije vih izvora energije naša je budućnost! IZVJEŠĆE O JAVNOJ NABAVI U 2009. GODINI

Objavljeno u EOJN (elektronskom oglasniku javne nabave)

OPIS Roba Usluge Radovi UKUPNO

Objave u EOJN -uključivo sklopljene okvirne sporazume

Broj predmeta 91 459 304 854

Vrijednost (bez PDV-a)

347.387.962 311.261.238 64.652.657 723.301.857

Nabava do 70.000 kn -nije objavljeno u EOJN

Broj predmeta

Vrijednost bez PDV-a

22.848.113 18.965.141 4.351.740 46.164.994

Nabava po okvirnim sporazumima

Broj predmeta 27


132.222.126

Izuzeća od primjene ZJN

Broj predmeta 8


15.724.281

javnu nabavu, za potrebe svih UŠP i Direkcije. Ovdje se

također nastojalo provesti što je moguće više otvore-

nih postupaka javne nabave s ciljem sklapanja okvirnih

sporazuma. Tako su provedeni postupci za sklapanje

okvirnih sporazuma za nabavu usluga osiguranja, uslu-

gu opskrbe električnom energijom, bankarske usluge,

nabavu goriva, uredskog materijala i slično. Navedeni

okvirni sporazumi su s ukupnom procijenjenom vrijed-

nosti, prema metodologiji koja je defi nirana u elektron-

skom oglasniku javne nabave, prikazani u tablici izvje-

šća o javnoj nabavi u 2009. godini. Budući da su okvirni

sporazumi sklopljeni u pravilu na rok od 4 godine, tako

se i prikazane vrijednosti odnose na taj rok, o čemu va-

lja voditi računa kod upotrebe navedenih podataka. U

tablici je prikazana vrijednost godišnjih ugovora za na-

bavu sklopljenih temeljem okvirnih sporazuma, a isto

tako i vrijednost nabava do 70.000 kn (tzv. bagatelnih

nabava ili nabava po narudžbenici). Jedan dio nabava

proveden je na temelju izuzeća od primjene ZJN.

Imovinsko pravna

službaU 2009. godini ažuriran

je jedinstveni popis nekret-

nina – objekata i zemljišta u

vlasništvu HŠ d.o.o. U njemu

su sadržani svi bitni podaci

o nekretninama, sistemati-

zirani po upravama šuma,

podružnicama, katastarskim

općinama, vlasnicima, po-

sjednicima, stanju uknjižbe

i naznakama sporova koji se

vode. Također je izrađen i po-

pis nekretnina uknjiženih na

Republiku Hrvatsku. Posebna

pažnja posvećena je ubrza-

nju postupka uknjižbe šuma

i šumskog zemljišta na Repu-

bliku Hrvatsku.

Organizirane su radionice

i sastanci s državnim tijelima

koji rade na tom poslu s ci-

ljem koordinacije njihovog

rada.

Uz vrlo opsežan posao us-

postave jedinstvenog popisa

nekretnina kontinuirano su

se obavljali imovinskopravni

poslovi vezani uz prodaje,

zakupe, zamjene nekretnina

u vlasništvu HŠ d.o.o. te služ-

nosti i ostali imovinskopravni

poslovi vezani uz nekretnine

u vlasništvu HŠ d.o.o.

Kao problem u radu služ-

be ističemo nedovoljan broj

zaposlenih stručnih osoba,

jer je potrebno ujednačiti

provođenje imovinskoprav-

nih poslova na nivou tvrtke.

Što se tiče Očevidnika

imovine u vlasništvu RH, po-

pis nekretnina u vlasništvu

Republike Hrvatske sadržan je u Osnovama gospoda-

renja koje podružnice vode u obrascima O15 na različi-

te načine, uglavnom kompjuterski u excelu ili wordu, a

izuzetno negdje još i u papirnatom obliku.

Održano je niz sastanaka Povjerenstva za ustroj

Očevidnika sa predstavnicima podružnica koji vode taj

posao.

Za prikupljanje podataka za Očevidnik imovine

izrađen je na razini tvrtke jedinstveni excelov obrazac.

U njega se prikupljaju podaci po gospodarskim jedini-

cama.

Kako je to vrlo zahtjevan i opsežan posao još uvijek

se radi na unosu podataka u obrazac iz kojega se dalje

formira baza svih šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu

Republike Hrvatske kojima gospodare Hrvatske šume

d.o.o. Zagreb.

Sukladno dogovoru, od Državnog ureda za uprav-

ljanje državnom imovinom zatraženo je pisano očito-

vanje da kontinuirano dostavljamo tražene podatke

koje državnoj reviziji služi kao dokaz da ispunjavamo

obveze.



Iza nas je zahtjevna Iza nas je zahtjevna godina u kojoj smo godina u kojoj smo sačuvali stabilnost sačuvali stabilnost tvrtketvrtkeA

nalizirajući podatke o po-

slovanju Hrvatskih šuma

d.o.o. tijekom 2009. godi-

ne, možemo reći da je iza

nas jedna izuzetno zahtjevna, ali u

konačnici i relativno uspješna po-

slovna godina. Relativno uspješna

znači da su nam pokazatelji uspješnosti poslovanja

nešto nepovoljniji u odnosu na prethodnu poslovnu

godinu, ali imajući na umu sve ono što je globalna

ekonomska kriza donijela u sektor šumarstva i drvne

industrije, moramo biti zadovoljni ostvarenim.

Ciljevi poslovne politike u najvećem dijelu su i

realizirani, a pojmovi po kojima ćemo se sjećati 2009.

godine su: uštede, racionalizacija, restrukturiranje,

optimalizacija, likvidnost i sl.

Hrvatske šume d.o.o. su i dalje stabilan poslovni

sustav, a u prilog tome govore sljedeće činje-

nice:

- poslovnu godinu završili smo sa pozitiv-

nim fi nancijskim rezultatom – dobiti prije opo-

rezivanja u iznosu od 20,9 milijuna kuna;

- uredno podmirujemo obveze prema rad-

nicima iz Kolektivnog ugovora;

- obveze prema proračunu podmirujemo

na dan dospijeća;

- obveze prema dobavljačima plaćamo u

primjerenim rokovima plaćanja – do 60 dana;

- obveze prema bankama i drugim fi nan-

cijskim institucijama servisiramo uredno i još uvijek

imamo relativno nisku stopu zaduženosti;

- postupno racionaliziramo sustav i pripremamo

ga za restrukturiranje, a u tom smislu smo u prote-

klom razdoblju broj zaposlenih, u pravilu neproizvod-

nih radnika i invalida, kroz programe poticajnih otpre-

mnina smanjili za 4%;

Da bismo očuvali stabilnost, morali smo provesti

odgovarajuće mjere štednje i racionalizacije u poslo-

vanju, pri čemu smo postigli sljedeće uštede:

riječ ZDENKO PODOLAR, DIPL. OEC.

ČLAN UPRAVE


Mjere štednje su prioritet i u 2010. godini, pri čemu

moramo do kraja ispoštovati odluku Vlade RH vezanu

za uštede na troškovima osoblja od 10%, ali svakako se

mora inzistirati i na uštedama u svim drugim segmenti-

ma poslovanja.

Ono čime nismo zadovolj-

ni i što čini prijetnju daljnjem

uspješnom poslovanju Hrvat-

skih šuma je:

• značajan pad prihoda od

prodaje drvnih sortimenata

u iznosu od 230,0 mil. kuna,

što je izravna posljedica glo-

balne ekonomske krize, od-

nosno gubitka dijela vanj-

skih tržišta, ali i prilagodbe

cijena drvnih sortimenata

stanju na tržištu te odobra-

vanja rabata fi nalnim drvo-

prerađivačima.

Pokušaji iznalaženja no-

vih modela prodaje (licita-

cije) i alternativnih tržišta

daju rezultate, ali isti nisu

dostatni za kompenziranje

izgubljenih prihoda.

• relativno visoka razina do-

spjelih potraživanja od ku-

paca, što je posljedica pore-

mećaja na stranim tržištima

i nespremnosti dobrog dije-

la domaće drvne industrije

da odgovore na iste, ali i

antirecesijskih mjera dogo-

varanih između Hrvatskih

šuma d.o.o., drvoprerađiva-

ča, HGK i resornog ministar-

stva, cilj kojih je bilo očuva-

nje konkurentnosti i radnih

mjesta kako u šumarstvu,

tako i u domicilnoj drvnoj

industriji.

Dugotrajnost krize, spori

oporavak tržišta prodaje, zatezne kamate i nemo-

gućnost naših dužnika da brzo naplate svoja potra-

živanja ili unovče imovinu, postojeći problem oko

naplate potraživanja dodatno potenciraju.

Vjerujemo da će napori koje smo do sada učinili

u smislu naplate i osiguravanja spomenutih potraži-

vanja te mjere i odluke koje je donijela Vlada RH s ci-

ljem oporavka domaće drvne industrije u konačnici

donijeti značajne pozitivne efekte.

Ciljevi poslovne politike u 2010.-oj godini ostaju

i dalje isti :

• potpuna realizacija proizvodnih i fi nancijskih pla-

nova,

• daljnja optimalizacija i racionalizacija poslovnih

procesa,

• sustavno kontroliranje svih troškova,

• intenzivna naplata potraživanja,

• stavljanje svih raspoloživih resursa u funkciju stva-

ranja novih prihoda;

S obzirom da procjene vezane za izlazak iz krize go-

vore da će oporavak biti spor i dugotrajan, nije realno

očekivati značajne pomake na prihodovnoj strani bilan-

ce.

Upravo iz tog razloga naglasak u poslovanju mora

biti na uštedama i daljnjoj racionalizaciji svih djelatnosti

i svih proizvodnih procesa.

Hrvatske šume d.o.o. su ogroman sustav i jasno je

da i najmanja ušteda u konačnici nosi velike efekte, ali

i obrnuto.

Realizacija naprijed navedenih ciljeva pretpostavka

na troškovima osoblja 51,0 mil. kuna,

na materijalnim troškovima 4,3 mil. kuna ,

na troškovima goriva 33,0 mil. kuna ,

na troškovima vanjskih usluga 48,0 mil. kuna,

na troškovima održavanja i drugim sličnim troškovima

21,0 mil. kuna;

Član Uprave: Zdenko Podolar, dip. oec.

PRIHODI

RB OPIS

2009. 2008. INDEKS

000 kn % 000 kn % 3/5

1. Poslovni prihodi 2.165.730 97,59 2.309.917 98,92 93,76

2. Financijski prihodi 53.581 2,41 25.132 1,08 213,20

3. UKUPNO 2.219.312 100,00 2.335.049 100,00 95,04

Prihodi od osnovne djelatnosti ostvareni su u iznosu od 2.165.730 tis. kn. u 2009. godini. U usporedbi s prihodima ostvarenima u prethodnoj 2008. godini, koji su iznosili 2.309.917 tis. kuna, smanjili su se za 6,24%. Uspoređujući ukupne prihode promatranog razdoblja sa istima 2008. godine, vidimo da je došlo do njihovog smanjenja za 4,96%.

je za pozitivan fi nancijski rezultat na kraju godine, a to

onda jamči daljnju stabilnost i razvoj sustava.

Uprava i zaposlenici Hrvatskih šuma d.o.o. moraju u

svakom trenutku biti svjesni i društvenog interesa sadr-

žanog u okviru misije našeg poduzeća.

Gospodarski interesi i partnerstvo sa drvnom indu-

strijom, kao strateškom granom gospodarstva Repu-

blike Hrvatske, temelj su za racionalno i efi kasno kori-

štenje šumskih resursa, ali jamstvo za očuvanje radnih

mjesta kako u šumarstvu, tako i u drvnoj industriji.

Javna funkcija se ogleda i kroz suradnju sa lokalnim

zajednicama, znanstvenim ustanovama, strukovnim

i drugim udrugama i Hrvatske šume su u toj suradnji

uvijek bile partner koji je imao razumijevanja za predlo-

žene projekte, a tako ćemo se ponašati i ubuduće.

Ciljevi poslovne

politike u

najvećem dijelu

su i realizirani,

a pojmovi po

kojima ćemo

se sjećati 2009.

godine su: uštede,

racionalizacija,

restrukturiranje,

optimalizacija,

likvidnost i sl.


RASHODI

RB OPIS

2009. 2008. INDEKS

000 kn % 000 kn % 3/5

1.Poslovni rashodi

2.161.727 98,33 2.285.993 98,82 94,56

2.Financijski

rashodi36.701 1,67 27.247 1,18 134,70

3. UKUPNO 2.198.429 100,00 2.313.239 100,00 95,04

Ukupno iskazani rashodi u 2009. godini u iznosu od 2.198.429 tis. kn., u odnosu na prethodnu 2008. godinu pokazuju smanjenje od 114.810 tis .kn. ili 4,96%. Financijski rashodi su povećani za 34,70%.

HRVATSKE ŠUME d.o.o.

RAČUN DOBITI I GUBITAKA za razdoblje od 01. 01. do 31. 12. 2009. Iznos u tisućama kuna

R.br. 2009. 2008.

1. I. POSLOVNI PRIHODI 2.165.730 2.309.917

2. II. POSLOVNI RASHODI 2.161.727 2.285.993

3. III. FINANCIJSKI PRIHODI 53.582 25.132

4. IV. FINANCIJSKI RASHODI 36.702 27.246

5. V. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI

6. VI. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI

7. VII. UKUPNI PRIHODI 2.219.312 2.335.049

8. VIII. UKUPNI RASHODI 2.198.429 2.313.239

9. IX. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 20.883 21.810

10. X. GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA

11. XI. POREZ NA DOBIT 9.789 10.961

12. XII. DOBIT RAZDOBLJA 11.094 10.849

13. XIII. GUBITAK RAZDOBLJA

DODATAK RDG-u

14. XIV. DOBIT PRIPISANA IMATELJIMA KAPITALA MATICE

15. XV. DOBIT PRIPISANA MANJINSKOM INTERESU

16. XVI. GUBITAK PRIPISAN IMATELJIMA KAPITALA MATICE

17. XVII. GUBITAK PRIPISAN MANJINSKOM INTERESU MATICE

HRVATSKE ŠUME d.o.o.

BILANCA na dan 31. 12. 2009.

Iznos u tisućama kuna

R.br. AKTIVA 2009. 2008.

1. APOTRAŽIVANJA ZA UPISANI, A NEUPLAĆENI KAPITAL

2. B DUGOTRAJNA IMOVINA 1.308.630 1.361.718

3. I. Nematerijalna imovina 23.973 23.157

4. II. Materijalna imovina 1.245.407 1.306.086

5. III.Dugotrajna fi nancijska imovina

38.261 31.309

6. IV. Potraživanja 989 1.166

7. V. Odgođena porezna imovina

8. C. KRATKOTRAJNA IMOVINA 1.007.429 921.191

9. I. Zalihe 177.014 157.045

10. II. Potraživanja 686.119 614.168

11. III.Kratkotrajna fi nancijska imovina

129.866 131.782

12. IV. Novac u banci i blagajni 14.430 18.196

13. D.PLAĆENI TROŠKOVI BUD. RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

1.640 2.220

14. E. GUBITAK IZNAD KAPITALA

15. F. UKUPNA AKTIVA 2.317.699 2.285.129

16. G. IZVANBILANČNI ZAPISI 31.129.422 35.939.596



Iznos u tisućama kuna

R.br. PASIVA 2009. 2008.

17. A. KAPITAL I REZERVE 1.285.547 1.278.703

18. I. Temeljni (upisani) kapital 1.171.670 1.171.670

19. II. Kapitalne rezerve

20. III. Rezerve iz dobiti

21. IV. Revalorizacijske rezerve 36

22. V. Zadržana dobit 102.782 96.148

23. VI. Preneseni gubitak

24. VII. Dobit poslovne godine 11.095 10.849

25. VIII. Gubitak poslovne godine

26. IX. Manjinski interes

27. B. REZERVIRANJA 257.611 302.556

28. C. DUGOROČNE OBVEZE 170.562 181.530

29. D. KRATKOROČNE OBVEZE 587.299 506.307

30. E.ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠ. I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA

16.680 16.033

31. F. UKUPNO PASIVA 2.317.699 2.285.129

32. G. IZVANBILANČNI ZAPISI 31.129.422 35.939.596

DODATAK BILANCI

KAPITAL I REZERVE

33. 1.Pripisano imateljima kapitala Matice

34. 2.Pripisano manjinskom interesu

Stanje zaliha drv. sortimenata

m3Vrijednost u

kunamaKn/m3

31. 12. 2008. 466.388 99.698.972 213.77

31. 12. 2009. 536.887 98.205.144 182.92

ANALIZA LIKVIDNOSTI

- u tis.kn.

Rb. Naziv PraksaIznos

2009. 2008.

1.Novac na računu i blagajni

14.430 18.196

2. Financijska imovina 129.866 131.782

3. Potraživanja 686.119 614.168

4. Zalihe 177.014 157.045

5.

PLAĆENI TROŠKOVI BUD. RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

1.640 2.220

6.KRATKOROČNE OBVEZE

587.299 506.307

7.

ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠ. I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA

16.680 16.034

8.Likvidnost I. stupnja ((Rb 1 / Rb 6+7)*100)

8%-14%

2,39 3,48

9.Likvidnost II. stupnja ((Rb 1+2+3 /Rb 6+7)*100)

70% - 80%

137,49 146,29

10.Likvidnost III. stupnja ((Rb1+2+3+4+5/Rb 6+7)*100)

130% - 140%

167,07 176,78

Antirecesijske mjere – provedba zaključaka Vlade RH od 3.

rujna 2009. :

- mjere štednje i racionalizacije

Trinaest godina nakon reintegracije i posljednjih šumskih po-

vršina u sastav Hrvatskih šuma (1997.), oko 138,5 tisuća hektara još

uvijek je radno nedostupno zbog sumnje da je minirano.

Prema podacima iz veljače 2010. godine, od preko 2,1 miliju-

na hektara šuma i šumskog zemljišta s kojima gospodare Hrvatske

šume, zbog sumnje da je minirano, radno je nedostpuno oko 138,5

tisuća hektara (6,6%). Šume i šumsko zemljište inače prekrivaju

događaji 2009.MINIRANE ŠUMSKE

POVRŠINE, OPASNOST,

ŠTETE, NOVAC

Pod minski Pod minski sumnjivim sumnjivim površinama još površinama još 138 500 ha državnih šuma!138 500 ha državnih šum43 % kopnenog dijela državnog teritorija, a od tog je 81 % površina

u državnom vlasništvu. Ostalo su privatne, zaštitne, šume posebne

namjene i druge. Minirane ili minski sumnjive površine Hrvatskim šu-

mama pričinjaju poteškoće ne samo u gospodarenju šumama, nego

i u ukupnom poslovanju, no u odnosu na samo ratno i razdoblje

neposredno poslije rata, situacija je sada neusporedivo bolja. Jer u

vremenu od 1991. do 1997., u šumama koje su tijekom rata bile oku-

pirane, nije se radilo. Nitko sa sigurnošću nije mogao reći kolike su to

površine jer provjerenih podataka nije bilo.


Minski sumnjive šumske površineMinski sumnjive šumske površine

Minski sumnjive površine šuma i šumskih zemljišta

(veljača 2010.)

Uprava šuma Podružnica

Površinaha

Drvna zaliha

m3

Etatm3

Cestekm

VINKOVCI 5.625,48 895.340 112.858 0,00

OSIJEK 11.500,92 1.339.313 415.204 0,00

NAŠICE 2.083,02 655.739 59.972 0,00

POŽEGA 461,65 71.793 2.412 0,00

BJELOVAR 2.792,01 641.384 32.444 0,00

ZAGREB 145,82 43.627 4.482 0,00

SISAK 10.421,98 1.957.729 264.021 0,00

KARLOVAC 2.108,98 375.957 16.250 1,06

OGULIN 5.688,81 1.589.533 245.743 25,93

DELNICE 55,22 22.290 3.440 0,00

SENJ 65,52 18.627 - 0,00

GOSPIĆ 36.277,43 6.639.700 957.251 11,10

SPLIT 50.982,27 312.203 - 0,00

NOVA GRADIŠKA

10.309,26 3.308.319 382.559 46,20

UKUPNO 138.518,37 17.871.554 2.496.636 84,29

Dva su razloga zbog kojih se razminiranje provodi

ipak sporije od potrebnog. Prvo, to je skup posao pa tako i

proces razminiranja ukupnog prostora Republike Hrvatske

teče sporo, zbog ograničenih sredstava kojima Vlada i gos-

podarstvo raspolažu. Godišnje se iz tih sredstava razminira

oko 30 milijuna m2, (3000 ha) teritorija. Drugo, prednost u

razminiranju, koje se plaća iz državnog proračuna, imaju

urbana područja, objekti infrastrukture i poljoprivredne

površine, dok su se šume u proteklom razdoblju „osloba-

đale“ minskog pokrova uglavnom ovisno o tome koliko su

same Hrvatske šume mogle izdvojiti za to.

Najviše se dosad radilo na razminiranju šumskih po-

dručja na Kapeli (Uprave šuma Gospić, Ogulin), u Baranji,

na Papuku, ponešto i na području N. Gradiške, Siska, Kar-

lovca. Među prvima je bilo razminirano brdo Srđ iznad Du-

brovnika.

Hrvatske šume sustavno su počele ulagati značaj-

nija sredstva u razminiranje 2002. godine, oko 4 milijuna

kuna, a zaključno s 2008. godinom su za razminiranje svo-

jih površina utrošile oko 160 milijuna kuna. Uspostavljena

je suradnja s Hrvatskim centrom za razminiranje koji provo-

di tehnički dio poslova oko humanitarnog razminiravanja

šuma i šumskog zemljišta, s lokalnom zajednicom i drugim

subjektima na utvrđivanju prioriteta razminiranja. Tvrtka je

fi nancirala radove u skladu s raspoloživim sredstvima.

Za planiranje daljnjeg gospodarenja važno je utvr-

diti dinamiku poslova razminiranja. Zbog toga je potrebno

utvrditi prioritete razminiranja, kao i pratiti ekološke prilike

na miniranim područjima, njihovo stanje, promjene, even-

tualno pogoršanje i propadanje šuma, elementarne ne-

pogode i slično. Na temelju takvih saznanja za određeno

područje treba donositi i odluke o razminiranju.

Šume i šumska zemljišta čine i dalje najveći dio preo-

stalih minski sumnjivih površina RH pa bi bilo dobro što

prije razraditi efi kasniji model fi nanciranja njihova razmi-

niranja.

3-godišnji plan razminiranja HŠ (m2)

2009. 5.589.970

2010. 5.665.680

2011. 5.086.399

2009.-2011. 16.342.049

Financijski plan za 2010. godinu je 55 mil. kn.

Pod minski sumnjivim površinama još 138 500 ha državnih šuma!uma!

Na sustavnom razminiranju počelo se raditi

1997. kada je, u lipnju, izrađen Program rada na pri-

premi i provedbi razminiranja objekata te šuma i

šumskog zemljišta kojima gospodare Hrvatske šume.

Njime su utvrđeni potrebni radovi, zadaci i nositelji te

rokovi za provedbu cjelokupnog posla, a izrađen je i

prvi prikaz podataka o minski sumnji-

vim površinama. Za njegovu izradu

korišteni su podaci prikupljani s

različitih izvora - od Hrvatske voj-

ske, Ministarstva unutrašnjih po-

slova, radnika Hrvatskih šuma

(upravitelja šumarija, taksato-

ra, geodeta, revirnika, lugara,

šumskih radnika).

Obzirom na takav način

utvrđivanja podataka, može

se govoriti o procje-

nama manje ili

veće pouzdano-

sti. Ipak, bili su

to podaci koji su

poslužili za sve daljnje ak-

cije. Prema njima, minama

je 1997. bilo kontaminira-

no oko 243 tisuće hektara,

s procijenjenom drvnom

zalihom od 23 milijuna m3 i

desetogodišnjim etatom od

približno 4,9 m3. U desetak

proteklih godina prikaz mi-

niranih ili sumnjivih površina

ažurira se u skladu s novim

saznanjima svake godine, ovi-

sno o tome koliko je površina

razminirano. No, u međuvre-

menu su “otkrivena” i nova

područja za koja se može reći

da su opasna (nedostupna) za

rad pa su neke uprave koje ra-

nije nisu bile na popisu minski

sumnjivih (npr. Zagreb), sada

na njemu.

Na već spomenutih 138,5 tisuća hektara šuma

s kojima se ne može gospodariti, ukupna drvna zaliha

iznosi oko 17,9 milijuna kubika, a desetgodišnji etat

2,5 milijuna kubika. To znači da su u cijelom proteklom

poslijeratnom razdoblju izostali šumski radovi na ob-

novi, njezi i zaštiti šuma, a na tim je područjima bilo

nemoguće otklanjanje posljedica elementarnih nepo-

goda. Na tom području još uvijek je i 84 km miniranih

šumskih cesta koje su zbog neodržavanja ubrzano

propadale.

Osim šumarstva, štete je pretrpjelo i lovno gospo-

darstvo, zbog velikog stradavanja divljači.

Uz ekonomski vrijedne šume, na ovim se područji-

ma nalaze i posebno vrijedni zaštićeni dijelovi prirode:

dijelovi parkova prirode Velebit, Lonjsko polje, Ko-

pački rit i Papuk; posebni rezervati šumske vegetacije

Prašnik i Muški bunar i drugi.

Najviše je površina, za koje se sumnja da su mini-

rane, u splitskoj Upravi (51.000 ha), inače najvećoj u

Hrvatskim šumama, no riječ je krškim predjelima s ma-

njim udjelom šuma. Veće površine gospodarski vrijed-

nih šuma nedostupne su u Gospiću (oko 36.000 ha),

Osijeku (11.500 ha), N. Gradiškoj te Sisku, Oguli-

nu, Vinkovcima.



U povodu Dana hrvatskoga šumarstva u Koprivnici

je 5. lipnja u dvorani “Domoljub” održana 113. redovita

skupština Hrvatskoga šumarskog društva. Prigodnim

pozdravnim riječima skupu su se obratili saborski zastu-

pnik Vlatko Podnar, dekan Šumarskog fakulteta Andrija

Bognar, predsjednik šumarske Komore i član Uprave

HŠ-a Damir Felak, prof. Emil Klimo (Češka) i dr. Predsjed-

nik Uprave Hrvatskih šuma Darko Vuletić naglasio je

kako je ovo prijelomna godina za hrvatsko šumarstvo, a

pozitivna strana recesije je u tome što je razotkrila odre-

đene slabosti u našemu Trgovačkom društvu, drvopre-

rađivačkoj industriji i privatnom sektoru. Hrvatske šume

su u “škarama” između veće proizvodnje, isplate plaća

te upravljanja i gospodarenja, što je vrlo teško sve urav-

notežiti. Za sada ispunjavamo sve točke Kolektivnog

ugovora, no pitanje je do kada, u uvjetima kada nam

je dug veći od 300 mil. kuna, a reprogramirani dugovi

drvne industrije iznose oko 500 mil. kn.

Državni tajnik Ministarstva regionalnoga razvo-

ja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Herman Sušnik

napomenuo je kako je kriza pokazala krhkost drvopre-

rađivačkoga sektora, najvećeg korisnika šumskih proi-

zvoda koji je među prvima došao na udar. Naime, izvoz

za prva četiri ovogodišnja mjeseca pao je za 36 posto,

došlo je do gubitka tržišta, određenog broja radnih

mjesta, nelikvidnosti.

Podnoseći izvještaj o radu, predsjednik HŠD-a Pe-

tar Jurjević ukratko je nazočne upoznao s najvažnijim

aktivnostima koje su bitne za dugoročni razvoj šumar-

stva. Jedno od bitnih pitanja je plaćanje naknade za

korištenje OKFŠ-a, čije je ukidanje ili smanjenje i danas

aktualno, kao jedna od antirecesijskih mjera. Ono bi za

cjelokupno šumarstvo, posebice za šume na kršu, imalo

teške i nesagledive posljedice. Došlo je do spoznaje da

bi plaćanje naknade za korištenje općekorisnih funkcija

(iznimka su poduzeća za šume i pravne osobe koje gos-

podare šumama), u visini 0,07 % od ukupnoga prihoda,

bilo dostatno za gospodarenje šumama na kršu i sana-

ciju šuma ugroženih propadanjem. Značajno pitanje

je i rasprava o nacionalnoj ekološkoj mreži koja će biti

uključena u ekološku mrežu Europske unije NATURA

2000. To je sustav područja važnih za očuvanje ugro-

ženih vrsta i staništa, a prijedlog ekološke mreže za RH

(svega 2,5 % šuma) izradili su znanstvenici Šumarskog

fakulteta u Zagrebu, na čelu s prof. dr. Josom Vukelićem.

Iznimna aktivnost sekcije za biomasu - O nizu

drugih aktivnosti Društva i aktualnoj problematici go-

vorio je tajnik Damir Delač (šumarsko nordijsko-skijaško

natjecanje, rad sekcije HŠD-a za biomasu, ekološke sek-

cije, obljetnice, stručni skupovi, predstavljanje stručnih

knjiga, digitalizacija cjelokupne građe Šumarskog lista i

dr.). Osobito se osvrnuo na rad sekcije HŠD-a, Hrvatske

udruge za biomasu koja je bila vrlo aktivna organizira-

jući brojna predavanja, okrugle stolove, izložbe, sudje-

lovala na međunarodnim konferencijama i simpozijima

te bila prisutna u medijima. Od prošle godine šumarska

je struka bogatija za niz iznimno vrijednih knjiga iz po-

dručja fi tocenologije, ekologije, zaštite šuma, urbanog

šumarstva , povijesti šumarstva i dr. Potkraj godine oče-

kuje se tiskanje znanstvene monografi je ”Šume hrvat-

skoga Sredozemlja”. Završena je velika akcija digitalizi-

ranja cjelokupne građe svih izdanja Šumarskoga lista. U

arhivi je trenutno 65.906 stranica, a sva građa dostupna

je na internetu.

Međunarodni ugled Šumarskoga lista - Izvještaj

o izlaženju Šumarskoga lista u 2008. godini podnio je

tehnički urednik Hranislav Jakovac (objavljeni član-

ci prema znanstvenim granama, uobičajene rubrike i

dr.). Lani je tiskano 6 dvobroja s 33 znanstveno-stručna

članka koji obrađuju problematiku iz pojedinih grana i

ogranaka šumarstva, a objavljeni su i napisi u uobiča-

jenim rubrikama (Zaštita prirode, Aktualno, Obljetnice i

dr.). Članci su indeksirani od više sekundarnih časopisa,

od kojih jedan pripada u bibliografsku bazu SCI. Lanj-

sko godište odlikovalo se raznolikošću sadržaja, što za-

sigurno podiže vrijednost časopisa koji je prošle godine

uvršten u Thomson Reuters produkte i informacijske

usluge te tako puno dobio na međunarodnom ugledu.

događaji 2009. DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA

SKUPŠTINA HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA

Kriza razotkrila Kriza razotkrila slabosti slabosti

Mr. Petar JurjevićMr. Petar Jurjević

Sa SkupštineSa Skupštine


Franc Žalac iz Šumarije Ivanska u bjelo-

varskoj Podružnici u pojedinačnoj te Uprava

šuma Nova Gradiška u ekipnoj konkurenciji,

pobjednici su 8. natjecanja sjekača Hrvatskih

šuma održanog 6. lipnja 2009. na Sajmištu u

Koprivnici.

Francu Žalcu ovo je treća titula državnog

prvaka. Iza njega (1525 bodova), novo ime

među pobjednicima, Dragan Dobenko iz N.

Gradiške s 1483 boda te dobro znano ime,

Niko Lukač (Vinkovci) s 1465 bodova.

Momčadi N. Gradiške za prvo je mjesto

trebalo 4334 boda, drugi su bili Vinkovčani s

4317, ispred Uprave šuma Zagreb (4241 bod)

koja se, izgleda, pretplatila na treće mjesto.

Proglašenjem pobjednika i podjelom na-

grada u velikom šatoru na Sajmištu, okončani

su Dani hrvatskoga šumarstva, tradicionalna šumarska manifesta-

cija koja je u Koprivnici održana 5. i 6. lipnja.

Dvodnevno obilježavanje Dana hrvatskog šumarstva u Ko-

privnici bilo je organizirano u skladu s vremenom i općom krizom

koja je zahvatila društvo; štedljivo, s preciznim poštivanjem sat-

nice te istodobno s izložbom i ponudom raznovrsne šumarske

mehanizacije, starih zanata, prikaza kuhanja slastica koje smo

zaboravili (zlevanke!), na prostoru bivšeg Sajmišta, što je privuklo

velik broj građana Koprivnice.

Osmo državno natjecanje sjekača otvorio je ministar Pe-

tar Čobanković koji je rekao “kako ima simbolike u ovogodišnjoj

šumarskoj manifestaciji koja se održava na Dan zaštite okoliša te

da se u Hrvatskoj već više od 2,5 stoljeća organizirano i stručno

gospodari šumama. To je tradicija na koju moramo biti ponosni,

a rezultat toga je da su hrvatske šume jedne od najočuvanijih u

svijetu”.

Šumarstvo diže standarde u ukupnosti upravljanja prirodnim

resursima, rekao je ministar, no ono se, zajedno s drvnom indu-

strijom koja 70% svoje proizvodnje izvozi, prvo i našlo na udaru

svjetske krize. A ona se može prevladati samo zajedničkim na-

porima, tako da se prema svojim obvezama, zadacima na svom

radnom mjestu, u kontroliranju troškova, ponašamo odgovorno.

Prekinuta je dosadašnja trka u dvoje za primat između Bje-

lovara i Vinkovaca-na tron su zasjeli sjekači iz N. Gradiške koji su

iskoristili svoju priliku i za malo (17 bodova) prestigli Vinkovce. U

odnosu na prethodno natjecanje dignuli su se Senj, Koprivnica,

Varga (Zg.) 1424, 9. Ilija Šarić (Vin.) 1403, 10. Ivica Mikuš

(Bj.) 1395.

Ekipno - 1. Nova Gradiška, 4334 boda, 2. Vinkovci

4317, 3. Zagreb 4241, 4. Bjelovar 4214, 5. Senj 3755, 6. Ko-

privnica 3722, 7. Delnice 3629, 8. Buzet 3372, 9. Karlovac

3339, 10. Gospić 3225.

Po disciplinama - U svih šest službenih disciplina

pobjednici su različiti. Jedinu trostruku pobjedu imala je

N. Gradiška u kresanju grana! Evo pobjednika: Okretanje

vodilice (D. Dobenko); Kombinirani prerez (I. Lukić); Točni

prerez na podlozi (F. Žalac); Podsjecanje stabla (zasjek) i

defi nitivni prerez (N. Purić); Kresanje grana (D. Dobenko);

Obaranje na balon (B. Jakovljevć)

8.DRŽAVNO NATJECANJE SJEKAČA /

KOPRIVNICA, 5.-6.lipnja 2009.

Franc Žalac treći put, Nova Franc Žalac treći put, Nova Gradiška ekipni Gradiška ekipni pobjednik!pobjednik!

Buzet. Iznenađuje slabiji plasman slavonskih uprava Na-

šica i Požege, koji imaju mogućnost natjecanja i u okviru

Dana slavonske šume.

Franc Žalac je priča za sebe i s tri osvojena naslova

najuspješniji je pojedinac dosadašnjih prvenstava. Za zla-

to je trebalo ići preko 1500 bodova. Nova imena među

desetak prvih su samo Dobenko, Varga i Mikuš.

Pojedinačno - 1.Franc Žalac (Bj.) 1525 bodova, Dra-

gan Dobenko (N. G.) 1483, 3. Niko Lukač (Vin.) 1465, 4. Ilija

Lukić (Vin.) 1449, 5. Milan Ćorković (Zg.) 1428, 6. Ante Ka-

urin (N. G.) 1426, 7. Marijan Ruškan (N. G.) 1425, 8. Siniša Atraktivno za gledatelje-kresanje grana Atraktivno za gledatelje-kresanje grana

Točni prerez Točni prerez

na podlozina podlozi

Trojica Trojica

najuspješnijih; najuspješnijih;

D. Dobenko, F. D. Dobenko, F.

Žalac, N. LukačŽalac, N. Lukač


važan kisik. Utječu na mikroklimatske uvjete područja,

smanjuju temperaturne ekstreme, imaju vodozaštitnu

ulogu, sprječavaju eroziju, ukratko, čine sve ono što

nam je potrebno kako bi naš svakodnevni život bio što

lagodniji i ugodniji.

U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2009.

godine, 140 požara opožarilo je 2.213 ha šuma, šum-

skog i ostalog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvat-

ske. Od toga, na području krša izbila su 104 požara te je

opožareno 1802 ha šuma i šumskog zemljišta, dok je u

36 požara na kontinentu izgorjelo 411 ha. Od ukupno

opožarenih površina izgorjelo je 441 ha visokih šuma

ili 19,9%, 1385 ha ili 62% ostalih šuma (srednja šuma,

niska šuma, panjača, šikara i šibljak, makija, garig, plan-

taže i kulture) te 387 ha ili 17,5 % neobraslog šumskog

i ostalog zemljišta.

Najviše požara izbilo je u kolovozu i rujnu (71 požar,

1 546 ha opožarene površine)

Za 2009. godinu je karakteristično da je u sedam

velikih požara ili u 5,0% ukupno nastalih požara opo-

žareno 1 523 ha ili 68,8% ukupno opožarene površine

(požari iznad 100 ha opožarenog zemljišta zabilježeni

su dva puta na području Šumarija Zadar, zatim Benko-

vac, Perušić, Šibenik, Senj, Rujevac i Dvor).

Prošla 2009. godina ostat će u Hrvatskim šumama

zabilježena po rekordno malom broju požara i opoža-

renih površina pa time i šteta od požara! Rezultat je to,

nužno, povoljnih vremenskih prilika, čestih ljetnih kiša i

ne prevrućeg vremena te uspješno provedene protupo-

žarne preventive.

Šumski požari nanose najveće štete šumskom eko-

sustavu. Na području mediteranskih šuma broj požara

i njihova veličina znatno su veći nego u drugim pre-

djelima. Razlog su visoke temperature praćene sušnim

razdobljima, velike površine čistih crnogoričnih sasto-

jina te povećani broj ljudi koji se u ljetnim mjesecima

nalaze na Mediteranu. Ne prođe niti jedna godina, a da

nije praćena izrazito velikim brojem šumskih požara s

tragičnim posljedicama.

U Hrvatskoj sezona pojačane zaštite od požara ili

protupožarna sezona traje od 1. 6. - 15. 9. tekuće godi-

ne (ako nije posebnom odlukom drugačije odlučeno). U

tom razdoblju osniva se 24-satna protupožarna osma-

tračka služba, ophodnja te interventna skupina.

Veliki i razarajući požari mogu značajno promijeniti

sastav i izgled šume. Opožarene površine još se godi-

nama nakon požara oporavljaju ne bi li požarom za-

hvaćeno područje ponovno zazelenilo. Zdrava i zelena

šumska područja predstavljaju ponore CO2, tj. upijaju

ugljični dioksid, a u atmosferu ispuštaju nama toliko

događaji 2009. ŠUMSKI

POŽARI 2009.

Protupožarna Protupožarna preventiva preventiva se isplati !se isplati !

Požari, najveći Požari, najveći

neprijatelji šuma neprijatelji šuma

- 140 požara

- 2123 ha opožarenih površina

- 441 ha visokih šuma

- 146,647.179 kn šteta


Protupožarna preventiva se isplati !

Ukupna šteta na drvnoj masi i općekorisnim funkci-

jama šuma procijenjena je, prema važećoj metodologi-

ji, na 146,647.179 kn.

Hrvatske šume izrazito ozbiljno shvaćaju svoje

obveze u zaštiti šuma od požara, u koju svake godine

ulažu oko 100 mil. kuna. Razdoblje povećanog opreza

započinje 1. lipnja te traje do 15. rujna tekuće godine,

no ovisno o vremenskim prilikama može se i produ-

žiti. Hrvatske šume opremljene su s protupožarnim

promatračnicama s kojih se 24 sata nadgledaju kritični

šumski predjeli. Svaka preventiva ujedno je i najbolja

zaštita. Svojom dojavnom službom i drugim mjerama

koje se provode unutar svake šumarije, Hrvatske šume

su spriječile brojne požare, a uz već tradicionalno do-

bru suradnju s vatrogasnim jedinicama stvoreni su do-

bri preduvjeti za što manji broj požara i pravovremeno

sprečavanje katastrofalnih posljedica.

Važne su i preventivne mjere koje se provode u cilju

sprečavanja nastanka požara kao što su šumskouzgojni

zahvati i radovi na uređivanju šuma te sve one djelatno-

sti kojima se priprema gašenje požara.

Nažalost, gotovo jedine mjere zaštite šuma od čo-

vjekova negativnog utjecaja jesu odgoj i edukacija ljudi

te zakonska regulativa.

Premda se ne može reći da su Hrvat-

ske šume u 2009. godini pogodile neke

katastrofalne elementarne nepogode,

šteta kao posljedica ledoloma te vjetro-

loma u nekim je područjima ipak bilo.

Tako je u siječnju 2009. Šumariju

Gračac u gospićkoj Upravi šuma pogo-

dila prava „sibirska zima“, kako su je na-

zvali Ličani, s temperaturama koje su se

spuštale i do 20 stupnjeva ispod ništice.

Stanovnici ovoga kraja, navikli na oštre

zime i niske temperature, ovakve hlad-

noće ne pamte već godinama. Led koji

se stvarao na drveću prouzročio je štete,

jer su čitavi predjeli bukovih šuma bili

polomljeni poput šibica.

-Od takvih oštećenja stabla se

vjerojatno neće uspjeti oporaviti, kaže

upravitelj Šumarije Gračac Igor Hak.

Općina Gračac proglasila je elementar-

nu nepogodu, a šteta na voćnjacima i

infrastrukturi procijenjena je na više od

2 milijuna kuna. Šteta na šumama još je

i veća. Najviše je stradala bukva, zatim

jela, a iza nje grab. Prema riječima starijih

šumara, ovakve štete od leda ne pamte

se u posljednjih trideset godina. No, svi

se slažu, moglo je biti i gore. Da je kojim

slučajem tih dana pao novi snijeg ili za-

puhao jak vjetar, Lika bi se pretvorila u

stepu, jer tako nešto niti jedno stablo ne

bi izdržalo.

ŠUMARIJA GRAČAC (UPRAVA ŠUMA GOSPIĆ)

Štete od „sibirske Štete od „sibirske zime“ u Gračacuzime“ u Gračacu

Posljedice ledolomaPosljedice ledoloma


turizam

Kontakt: 098 451 661Kontakt: 098 451 661Kontakt: 098 439 912Kontakt: 098 439

Kontakt: 098 456 378Kontakt: 098 456 378

Kontakt: 098 450 559Kontakt: 098 450 559

Kontakt: 098 447 984Kontakt: 098 447 984

Kontakt: 098 448 471Kontakt: 098 448 471

Kontakt: 051 875 984Kontakt: 051 875 984Kontakt: 051 831 322Kontakt: 051 831 322


Kontakt: 098 439 9128 439 912 Kontakt: 098 349 030Kontakt: 098 349 030Kontakt: 098 443 235Kontakt: 098 443 235

Kontakt: 098 445 290Kontakt: 098 445 290

Kontakt: 098 441 553Kontakt: 098 441 553

Kontakt: 098 441 997Kontakt: 098 441 997

Kontakt: 098 439 812Kontakt: 098 439 812

Kontakt: 098 439 386Kontakt: 098 439 386

Kontakt: 098 440 917Kontakt: 098 440 917

Kontakt: 098 984 2380Kontakt: 098 984 2380

Kontakt: 098 447 090Kontakt: 098 447 090

izvještaj revizora



ustrojstvo


adresarŠto očekujemo od naših šuma? 1

Hrvatske šume značajan su čimbenik razvoja u ruralnim krajevima 2

Uspjeli smo sačuvati partnerski odnos 3

Šumari brinu o resursu približno vrijednom 50 mlrd. eura! 4

U gospodarenju šumama vodilo se računa o ekološkom, ekonomskom i socijalnom momentu 6

Restrukturiranje će biti dugoročan proces 12

Korištenje obnovljivih izvora energije naša je budućnost! 14

Iza nas je zahtjevna godina u kojoj smo sačuvali stabilnost tvrtke 17

Pod minski sumnjivim površinama još 138 500 ha državnih šuma! 22

Kriza razotkrila slabosti 24

Franc Žalac treći put, Nova Gradiška ekipni pobjednik! 25

Protupožarna preventiva se isplati ! 26

Štete od „sibirske zime“ u Gračacu 27

SADRŽAJ

IMPRESUM

NAKLADNIK

Hrvatske šume d.o.o.Zagreb, Vukotinovićeva 2a

ZA NAKLADNIKA

Darko Vuletićpredsjednik Uprave Hrvatskih šuma

PRIPREMILIIvan Hodić, Ivana Milić, Jasna Molc, Ratko Matošević, Miroslav Mrkobrad

GRAFIČKO OBLIKOVANJE Stjepan Pepelnik

UREDNIKMiroslav Mrkobrad

PRIPREMA I TISAKIntergrafi ka TTŽ d.o.oZagreb, Bistranska 19


“HRVATSKE ŠUME” d.o.o.

Direkcija Zagreb

Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2, Zagreb

tel: 01 4804 111

fax: 01 4804 101


UŠP Vinkovci

Trg bana J. Šokčevića 20

tel: 032 341 001

fax: 032 341 049


UŠP Osijek

Julija Benešića 1

tel: 031 251 700

fax: 031 251 757


UŠP Našice


tel: 031 618 050

fax: 031 614 512


UŠP Požega

Milke Trnine 2

tel: 034 312 333

fax: 034 281 747


UŠP Bjelovar

Matošev trg 1

tel: 043 647 111

fax: 043 247 118


UŠP Koprivnica

Ivana Meštrovića 28

tel: 048 250 910

fax: 048 250 963


UŠP Zagreb

Vladimira Nazora 7

tel: 01 4821 082

fax: 01 4821 081


UŠP Sisak

Josipa Runjanina 12

tel: 044 559 111

fax: 044 559 115


UŠP Karlovac

Put Davorina Trstenjaka 1

tel: 047 843 221

fax: 047 613 438


UŠP Ogulin

B. Frankopana 12

tel: 047 522 256

fax: 047 522 831


UŠP Delnice

Supilova 32

tel: 051 829 700

fax: 051 812 342


UŠP Senj

Nikole Suzana 27

tel: 053 881 022

fax: 053 881 520


UŠP Gospić

Budačka 23

tel: 053 575 532

fax: 053 575 531


UŠP Buzet

Naselje Goričica 2

tel: 052 662 803

fax: 052 662 973


UŠP Split

Kralja Zvonimira 35/III

tel: 021 482 744

fax: 021 408 200


UŠP Nova Gradiška


tel: 035 333 460

fax: 035 333 465


GODIŠNJEGODIŠNJE za 2009. godinuza 2009. godinu

IZVJEŠĆEIZVJEŠĆE

Hrvatske šume d.o.o. Zagreb


Documents

GGODIŠNJEODIŠNJE - hrsume.hr