KAZALO

1—2 Požari se sprječavaju i izgradnjom prometnica

3—5 Mijenja se plan, ali i poslovno ponašanje

6 Problem 2000 7 Faktor čovjek još uvijek prisutan 8—9 Gospodarenje bukovim šumama na Dinaridima 10 Veća pozornost tehnološkom otpadu u našim šumama

11—12 O propadanju šuma i šumskim požarima

13 Sanitarna sječa zbog potkornjaka

14—15 Nova šumska mehanizacija u našim šumama

16-17 Neki objekti ne mogu proći ni osnovnu kategorizaciju

18—21 Iz aktivnosti Hrvatskog šumarskog društva

22-23 Suradnja znanosti i prakse

24 U spomen na Josipa i Ivana Kozarca 25 Mine zakočile lovnu aktivnost

26-27 Šumarnik Zdravko Turk - prvi lovac na puhove

28 50. obljetnica Srednje šumarske škole u Splitu

29—31 Vijesti, informacije, događaji iz naših uprava

32 Planinari obilježili Svjetski dan pješačenja

Mjesečnik »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Izdavač: »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2, Direktor: Ivan Tarnaj, dipl. inž. šum. Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž. Uredništvo: mr. Josip Dundović, dipl. inž., Hranislav Jakovac, dipl. inž., Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž., Josip Maradin, dipl. inž., Branko Meštrić, dipl. inž., Miroslav

Mrkobrad, dipl. pol.. Zvonko Peičević, Vesna Pleše, dipl. pol., Ivan Šimić, dipl. inž.. Ivica Tomić, dipl. inž. Novinari: A. Z. Lončarić, M. Mrkobrad, V Pleše i I. Tomić Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb E-mail: direkcija@hrsume.hr Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta. Oblikovanje, priprema i tisak: Vjesnik d.d. Zagreb Naklada: 5000

Na naslovnoj strani: Jesen u bukovoj šumi (Foto: Z. Lončarić) Na ovitku: Jesen u hrastovoj šumi (Foto: Ž. Gubijan)

ZAŠTITA PRIOBALNIH SUMA

Požar sr svrjcciivd > / . , . / /

( ) J i.

S novom »transom« kredita Svjetske banke izgradit će se blizu 10 km protupožarnih prometnica - stručna suradnica u Ministarstvu Jela Bi-landžija, pomoćnik direktora Hrvatskih šuma Tomo Starčević, ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić, zamjenik direktora Hrvatskih

šuma Mirko Kovačev i doministar Robert Laginja prilikom potpisivanja ugovora

Potpisivanjem ugovora o iz­gradnji i održavanju šum­skih protupožarnih promet­

nica između Ministarstva poljopri­vrede i šumarstva. Hrvatskih šuma i pet izvođača radova, upriličenom polovicom listopada u Ministar­stvu, stvoreni su uvjeti na nastavak organiziranja protupožarne pre­ventive u priobalnim šumama Hr­vatske. Ugovor koji je potpisan s Industrogradnjom d.d., GRAM-G O S T O M d.o.c, Mi Tehom d.o.o., MAGROM d.o.o. i BIKIĆOM M. M. predviđa izgra­dnju blizu 70 km novih protu­požarnih prosjeka s elementima cesta u vrijednosti od oko 5,9 mi­lijuna kuna. Potpisivanju su u svoj­stvu promatrača prisustvovali i pre­dstavnici Svjetske banke koja je još

ranije osigurala kredit za ovaj po­

sao. Borbu za očuvanje jadranskih

šuma, za održavanje biološke rav­noteže na kršu gdje zeleni (šumski) pokrov ima višestruko značenje i općekorisne funkcije šuma daleko nadmašuju njihovu ekonomsku vrijednost, podržava i među­narodna zajednica. Stoga i zajmom kod Svjetske banke, ističe ministar poljoprivrede i šumarstva mr. se. Ivan Đurkić, »želimo dati djelatni doprinos zaštiti 43 posto hrvatskog teritorija koji se nalazi pod šumama«. Sam taj podatak dovolj­no govori o značenju šuma ne samo kao dijela ukupnog hrvatskog gospodarstva nego i šire, kao zaštita prostora na kome ljudi žive.

»Hrvatske šume« p.o. Zagreb

kao poduzeće koje gospodari s 80 posto svih šuma i šumskog zemljišta u državi, a skrbi i o osta­lom dijelu šuma u privatnom vlasništvu, i dosad su ulagale značajan dio vlastitih sredstava u protupožarnu preventivu. Unatoč tome i svoj ozbiljnosti kojom se prilazilo ovom poslu, podsjetio je pomoćnik direktora »Hrvatskih šuma« dipl. ing. Tomislav Stareevie, protupožarna infrastruktura još uvijek je nedostatna. Dobar dio te­rena je nedostupan u vrijeme iz­bijanja i nastajanja požara što se često znalo tragično završiti pa se umjesto gašenja na malom požarištu vatra morala gasiti na ve­likom terenu. Dovoljno se sjetiti 1998. i katastrofalnih posljedica požara na Pelješcu i Korčuli.

Časopis Hrvatske šume 11

Na ovom sastanku u Ministarstvu bili su prisutni i predstavnici Svjetske banke koji prate ovaj program

Ovim drugim obrokom kredita Svjetske banke, jer dio je već reali­ziran, gradit će se 66,8 km šumskih prosjeka s elementima cesta, kako se u šumarskoj terminologiji nazi­vaju protupožarne prometnice, te obaviti radovi održavanja na 17,1 km prometnica. Takva ulaganja imaju smisao, naglasio je Starčević, tek ako i svi ostali sudionici u pro­tupožarnoj preventivi budu na istoj visini zadatka, ako na primjer, i pravosuđe brzo reagira na prija­vljeno loženje otvorene vatre u mjesecima kad je opasnost od požara najveća i počinitelje sank­cionira.

Inače ukupni zajam Svjetske banke iznosi 42 milijuna dolara od čega je 35 milijuna bilo osigurano za nabavku kanadera i druge protu­požarne opreme, a 7 milijuna dola­ra dato »Hrvatskim šumama« za ra­dove na protupožarnoj preventivi. U početku je bilo problema s reali­zacijom plana, rekao je doministar mr. se. Robert Laginja, no ovim ugo­vorom u akciju je uključeno pet manjih tvrtki koje su posao dobile na natječaju, a već se počelo s prikupljanjem ponuda za novi

natječaj za obavljanje daljnjih rado­va na zaštiti obalnih šuma u što se planira utrošiti novih 1,5 milijuna dolara zajma.

U dosadašnjim radovima na gradnji šumskih prosjeka s ele­mentima šumskih prometnica, ali i uzgojnih zahvatima u cilju protu­požarne preventive koji su financi­rani iz kredita međunarodne zajed­nice i sredstvima »Hrvatskih šuma«, bili su zaposleni i raz­vojačeni hrvatski branitelji. Ove godine, pojasnio je zamjenik direk­tora »Hrvatskih šuma« dipl. ing. Mirko Kovačev, upravo ističe ugovor o zapošljavanju 1.500 branitelja koji su bili uposleni na održavanju prometnica u krškom području. No, preko regionalnih zavoda za zapošljavanje, »Hrvatske šume« p.o. Zagreb i dalje upošljavaju bra­nitelje na poslovima jednostavne i proširene biološke reprodukcije, gdje je protupožarna zaštita jedan od temelja ukupne zaštite šuma. Ove je godine redovnim planovi­ma gospodarenja u koje spada iz­gradnja i održavanje osmatračnica, rad protupožarnih osmatračkih službi i protupožarnih patrola, po­

stavljanje znakova upozorenja, te izgradnja prosjeka, bilo obuhvaćeno preko 40.000 ha šuma i uloženo preko 51 milijun kuna sredstava »Hrvatskih šuma« mimo projekta koji se financira kreditom Svjetske banke. Zbog nedostatka sredstava »Hrvatske šume« nisu u mogućnosti sklapati novi ugovor o zapošljavanju razvojačenih brani­telja, ali i dalje će ih trebati pri­likom obavljanja bilo kojeg posla u okviru uzgojnih zahvata.

Potpisivanju ugovora o izgra­dnji protupožarnih šumskih pro­metnica prisustvovali su i predstav­nici Svjetske banke, koji su istakli da ovom projektu daju veliki značaj te da isto tako dobro znaju važnost šuma, ne samo za lokalno stanov­ništvo u priobalju nego za obnovu turizma i sve one koji dolaze u Hr­vatsku. Ovaj projekt ne znači samo nabavku nekoliko zrakoplova i ostale protupožarne opreme, nego projekt čine i sve ostale radnje u šumarstvu i šire. Predstavnici Svjetske banke inače u Hrvatskoj zajedno s Ministarstvom financija Vlade RH obavljaju pregled svih projekata Svjetske banke, (m) " 4 t

2 / Časopis Hrvatske šume

POSLOVANJE I POSLOVNO PONAŠANJE

11 poslovno ponašanje!

Ne može se prihod minimatizirati a troškove nabijati bez granica: direktor Tarnaj sa suradnicima

Tijekom ove godine dogodilo se nekoliko bitnih stvari zbog kojih su »Hrvatske šume« p.o.

Zagreb prisiljene mijenjati ukupni plan poslovanja za 1999. No, ne samo poslovanja nego, prije svega i »filozofiju ponašanja« kako je na skupu najodgovornijih ljudi podu­zeća, ustvrdio direktor dipl. ing. Ivan Tarnaj. A osnovni elementi koji su uvjetovali promjenu ovogodišnjeg plana su, kako ih je pobrojio rukovoditelj planske službe u poduzeću mr. se. Ivan Sti-petić, prvo - izmjene plana sječa te plana uzgojnih radova, drugo - loš rezultat i iskazani gubitak poduzeća u prvom polugodištu,

zatim, treće - ukupna prognoza iz uprava šuma kako bi se trend ne­gativnog poslovanja mogao prote­gnuti do kraja godine, te četvrto -način trošenja, odnosno ne trošenja sredstava namijenjenih biološkoj reprodukciji.

Neki čimbenici objektivne su naravi i promjena plana gospoda­renja, sječa i uzgojnih radova, nakon velikih elementarnih nepo­goda koje su potpuno promijenile sastav etata u nekoliko uprava, pa shodno tome i novonastale uzgoj­ne zahvate, nametnula se kao nužna. I gubici na polovici poslov­ne godine u nekima bi se uprava­ma mogli razumjeti, ali u nekima.

bogme i ne. Direktor Ivan Tarnaj govori o općeprisutnoj »oportu­nističkoj filozofiji ponašanja« koja se u praksi očituje kroz »minimal­nu brigu o prihodima te maksimal­no povećavanje rashoda«. Kao po­sljedica takvog razmišljanja, ali i djelovanja pojavljuje se odjednom mogućnost da unatoč značajnom povećanju prihoda nakon velikih kalamiteta u lipnju, zbog strahovito naraslih troškova u izradi, rashodi budu veći od prihoda!

»U praksi to znači da nitko ne ide s otvorenim kartama, od naj­niže jedinke do gore. A jedinstveno smo poduzeće. Kako rade, za neke bi uprave bilo bolje da - ne rade!

Časopis Hrvatske šume / 3

Predviđajući nekakvu katastrofu na kraju poslovne godine, neki jednostavno čekaju da godina mine i da svoj negativni račun nekome ispostave. Pitam se kome? Mi ne želimo financijski uredne, napuhane rezultate, to se na papiru lako može napraviti. Želimo real­no stanje, i zbog toga računo­vodstvene standarde nećemo mijenjati ni za jotu!«, poručuje Tarnaj.

Stoga je, veli on, imperativ u svim upravama izvršenje plana, jer to je osnov svega. Niti jedna upra­va, to se, razumljivo, najprije od­nosi na kontinentalni dio, ne može raditi prethvat nego će uprave koje ranije završe posao pomagati dru­gima.

Iz svega proizlazi da će se do kraja godine sve raditi »pod hitno«, u rokovima koji su kratki i ne­promjenjivi jer u tom razdoblju mora se još donijeti i novi plan za 2000. godinu. Stoga će me-nadžment »sve karte« baciti na

I GUBITAK JE (PONEKAD)

DOBAR REZULTAT! Da nije svaki gubitak u poslovanju katastrofa i da i on,

ma kako to čudno izgledalo, m o ž e imati pozitivan pred­znak i ponekad biti »velik rezultat« kako j e to ustvrdio di­rektor Hrvatskih šuma p .o. Zagreb Ivan Tarnaj, pokazuje i slučaj Uprave šuma Gospić. D u ž a j e i već ispričana priča da je ova uprava od rata na ovamo poslovala u i zn imno teškim uvjetima (nestala oprema i mehanizacija, miniran teren, nedostatak kadrova, problem prateće drvne indu­strije na ovom području, t ime i prodaje drveta, itd.), pa stoga i ne čudi da su rashodi bivali većima od prihoda.

Prošle je godine uprava iskazala gubitak od oko 20 mi­lijuna kuna, ove se godine računalo da bi rashodi mogli nadmašiti prihode za oko 14 milijuna kuna.

N o u Gospiću računaju da će većim zalaganjem i sura­dnjom sa susjednim upravama iz Senja, Delnica, Ogulina, ali i uz potporu direkcije, izvršiti plan, riješiti se zaliha te realizirati prodaju u većem obimu nego lani, tako da pre­ma procjenama upravitelja uprave ing. Marka Rukavine, gu­bitak ne bi bio veći od 6,5-7 milijuna kuna. I to je taj »ve­liki rezultat«, (m. m.)

NAJVAŽNIJE - IZVRŠITI PLAN U okviru zadataka koji se postavljaju pred zaposlene u

poduzeću, o čemu se raspravljalo na dva skupa s upraviteljima uprava, valja promatrati još jedan razgovor s rukovoditeljima proizvodnje u deset kontinentalnih uprava, u šumariji Velikoj Pisanici u bjelovarskoj upravi. I tamo se, osim o planu za 2.000. godinu raspravljalo o rebalansu ovogodišnjeg plana i ukupnog poslovanja, s konkretnim brojkama »što tko može i mora napraviti do kraja godine«.

U deset ovogodišnjih mjeseci realizacija u iskorištavanju šuma premašila je lanjsku, posebno u trupcima, konstatirao je rukovoditelj proizvodne službe ing. Stjepan Tomljanović. No to ipak nije donijelo adekvatne pomake u ukupnom poslovanju. Osnovni uzrok je, ustvrdio je pomoćnik direktora mr. Josip Dundović, što su značajno porasli direktni troškovi na iskorištavanju. Napravljeni su veliki pomaci, no to još nije dovoljno pa rebalans plana zapravo treba pokazati istinu o tome »gdje smo i što možemo do kraja godine«. Dundović je još jednom naglasio da je najvažniji zadatak izvršenje plana, jer prodati se može »samo ono što proizvodnja napravi!«. Rad se mora i nagraditi. Krenulo se sa stimulacijom, ove godine po upravama, minimalno, ali i to nešto znači. Dogodine, misli on, moralo bi se početi stimulirati i po šumarijama one koji rade i izvršavaju plan. (m)

najveću moguću realnost rezultata na kraju trećeg tromjesečja, sa stvarnima a ne procijenjenim za­lihama. Jer tko ima pravo planirati pa onda i očekivati negativan rezultat?

Sa srpnjom i kolovozom, go­vore naturalni pokazatelji, stanje se ipak poboljšalo, no razloga za pjesmu još uvijek nema. Tim više stoje u prvih osam mjeseci, iznosi mr. se. Josip Dundović, posječeno 80.000 kubika trupaca, znači kvali­tetne robe, više nego u istom razdoblju prošle godine, što je na­plata poboljšanja (naplaćuje se 88 od 100 kuna prodane robe). O n podsjeća da je u cilju poboljšanja kvalitete izrade sortimenata, održano nekoliko edukacijskih se­minara na terenu o primjeni hrva­tskih normi u klasiranju. U poziti­vne pomake ide činjenica da je

' ; »

4 / Časopis Hrvatske šume

.//

Sa skupa u Karlovcu na kome se razgovaralo o rebalansu plana ali i promjeni poslovnog ponašanja

poduzeće u proteklom razdoblju izvršilo niz svojih zaostalih obave­za prema svojim radnicima kao i plaćanja dobavljačima.

N o crveno svjetlo upozorenja valja upaliti i kad se radi o biološkoj reprodukciji, analizira stanje u tom segmentu dipl. ing. Tomislav Starčević. Posebno kad se usporede izvršeni radovi u njegi šuma gdje je ostalo puno posla (npr. u njegi pomlatka čak 2.200 ha, u njegi mladika također preko 2.000 ha). U proširenoj biološkoj reprodukciji neke su se uprave najprije polakomile za sredstva, napuhale planove a sad kad ih ne mogu izvršiti, otkazuju ih. Kakvo obrazloženje i kome dati zatražena sredstva, prijavljene projekte i — neizvršeni posao. Puno više po­zornosti, ističe Starčević, treba po­svetiti kvalitetnom odnosu s radni­cima sezoncima koji rade na uz­goju, bez kojih se jednostavno ne može. Sto, konačno, znači i izvršiti etat, ako se istodobno ne obave svi propisani uzgojni zahvati?

Problemi su prisutni i u nekim društvima s ograničenom odgo­vornošću koja se bave transportom i gradnjom šumskih prometnica, pa će se u paketu do kraja godine rješavati i njihov status.

Sa svim ovim problemima upoznati su upravitelji šumskih uprava i rukovoditelji proizvodnje po upravama, na dva odvojena skupa u Karlovcu, posebno za 10 kontinentalnih uprava, te posebno za šest uprava u prebornom i krškom dijelu. Kako se glavnina prihoda »Hrvatskih šuma« p.o. Za­greb ostvaruje u kontinentalnom dijelu hrvatskog šumarstva, to su i proizvodni rezultati, naročito troškovi u nekim velikim uprava­ma, stavljeni pod posebno pove­ćalo. N o kad se o poslovnom ponašanju govori, postoji samo jedna filozofija i jedna istina — pošten odnos prema radu u izvršenju plana, ma o kojoj se upravi radilo. . ^ ^

Tekst i snimci: IVI. Mrkobrad

Časopis Hrvatske sume I 5

NOVOSTI IZ NAŠE INFORMATIČKE SLUŽBE

rub. y n^m Informatička služba organizirala je vvorkshop na kojem su uz samu kontrolu računalnog sustava, provjereni i drugi procesorski upravljani uređaji, pa čak i novi forvvarde koji je posve upravljan računalom i za sve glavne uređaje ustanovljeno je da se ili ne obaziru na datume ili to rade pravilno

Svatko tko se imalo osvrnuo oko sebe u posljednje vrijeme nije mogao ne primijetiti izvjesnu laganu paniku

koju sustavno šire što mediji, što razne ustanove a ponekad čak i sami informatičari (uvijek praktični). Problem se službeno zove Problem 2000. ili Y2K u engleskoj varijanti. Osobno, ne držim puno do takvih »panika« i prigodnih akcija koje promoviraju pojedine ustanove. Čita­va situacija je specifična jer se rijetko događa da se mijenja oznaka tisućljeća u datumu, ali držimo daje ta promjena samo još jedan zahtjev, čak i jednostavniji, nego je to sva sila zahtjeva i čestost promjena kojima nas zasipaju naši korisnici i naša

izradi rađeni sa tom potrebom na umu. Sada, blizu kraja godine, svi naši programi već rade kao da je 2000. i ništa se pro­mijeniti neće kad ona stvarno dođe. Ipak postoje još dva programa koji su »stari«. Naime, financijsko knjigovodstvo kao i evidencija proizvodnje programiraju se po­sve iznova u najnovijim tehnologijama i stavit će se u upotrebu početkom nove godine.

No šta je s kompjutorima? Hoće li vam oni na samu Novu godinu eksplodira­ti u lice ili što slično? Ili, hoće li se uopće moći upaliti? Ne brinite - »Sve bu štima-lo!« Najgora stvar koja se može dogoditi je da dotični, tj. kompjutor, neće znati koji je

Provjera Jonvardera Timberjack 17 W na problem 2000.

fluidna organiziranost. Da bi ipak svi mirno spavali, valja ovdje i napisati da je situaciji promjene datuma iz 31. prosinca 1999. u 1. siječnja 2000. u Hrvatskim šumama posvećena sva potrebita pažnja. Svi programeri kroz cijelu godinu, uz redovne popravke u pojedinim pro­gramima, popravljali su i mjesta upisa i prikaza datuma (sad ispisuje »1999« a ne samo »99«). Noviji programi su već pri

datum, već će buncati o raznim godinama. Prije nego počnete ozbiljno raditi, recite mu koji je datum i dalje će sve biti OK. Usput, ako ste sretni vlasnik takvog »blesa­vog« kompjutora obratite na njega pozor­nost i 29. veljače jer će on vjerojatno tvrditi da 2000. nije prijestupna godina i daje već 1. ožujka - opet isti lijek - kažite mu da još nije ožujak. Tako je to sa kompjutorima. Međutim, problem 2000. uopće i nije

Radna grupa Informatičke službe pri provjeri računalne opreme

MALO KORISNE ZABAVE

Nitko vam ne brani da odmah isprobate kako će se vaš stroj ponašati u »kobnoj« noći. Usput, uvježbat ćete i proceduru potrebnu za urazumljavanje vašeg ljubimca. Evo kako: recite mu da je upravo sada 31.12.1999. i to 23:57. Ugasite ga i nakon tri, četiri minute ponovo upalite. Što kaže, koji je datum? Dobar odgovor je naravno 01. 01. 2000. Vidjet ćete - stariji kompjutori imat će »zanimljivih« odgovora na vaše pitanje.

informatički već opći problem. Da li ćete se u novoj godini probuditi u hladnom stanu, jer je vaš turbo automatski klimati-zacijski sustav poludio, obližnja atomska centrala eksplodirala, računalno upravljan vodovodni sustav zakazao, a računalo koje vozi podzemnu željeznicu napravilo svu silu udesa. E to je problem - ali ne naš.

Informatička služba organizirala je ivorkshop na kojem su, uz samu kontrolu računalnog sustava, provjereni i drugi pro­cesorski upravljani uređaji (npr. centrale) pa čak i novi forwarder koji je posve upra­vljan računalom i za sve glavne uređaje je ustanovljeno da se ili ne obaziru na datu­me ili to rade pravilno. Uostalom i sami njihovi proizvođači su dali izjave da su njihovi uređaji usklađeni sa Y2K.

Ukratko - mirno spavajte na prelasku stare u novu 2000. godinu. Lijepe želje, zar ne? (bm) . ^ ^

6 / Časopis Hrvatske šume

INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE - ŠUMARSKE TEHNOLOGIJE - ČOVJEK

r'ahiur fjuvjiik y j j 1, j U^ MP'IJ i^/i j t^ ^p'jl^i/iLCl'/l

D vojba o potrebitosti korištenja informatičkih tehnolo-gija u šumarstvu, koja se još uvijek uporno nameće kao osnovni uzrok svih problema u svezi sa informatikom zapravo je

lažna. Spoznaje koje šire obrazovne institucije, javni mediji, specijalistička i svaka druga literatura, razina dostignuća informatičke tehnologije, a potom i rezultati koje postiže informatička industrija u svijetu, pa i u nas, govore o:

• sve većem udjelu informacija kao specifičnog oblika poslo­vnoga resursa,

• sve većim mogućnostima uporabe toga resursa zbog na­pretka informatičke tehnologije,

• konkretnim primjerima visokih postignuća u razvoju i upo­rabi informacijskih sustava u brojnim područjima ljudske djelat­nosti.

Šumarstvo, koliko god ga smatrali specifičnom djelatnošću, ne može se izdvojiti iz okvira svog okružja i nužno će se morati uklopiti u svoje okružje i pratiti tranziciju tehnologija koje se u okružju događaju. Stvar je da li će to učiniti brže ili sporije. Pri­manje informatičkih tehnologija u svoje okružje nužno vodi i u promjene same šumarske tehnologije i rezultati takva procesa, već su vidljivi na primjeru Hrvatskih šuma.

Tehnološki raskorak šumarskih tehnologija kao skupa izrazito raspršenih aktivnosti i tzv. mainframe tehnologije - središnje, veliko, skupo računalo i izrazito ograničeni komunikacijski putovi - do­vodili su do frustracija u pogledu smislenosti korištenja takvih rješenja. Ustrajnost pojedinih »vizionara«, a naročito brz napre­dak informatičke tehnologije »usporenom« šumarstvu nije dao da predahne i odustane.

Druga faza masovne primjene diskretnih računala na svim mogućim lokacijama odradila je svoj utjecaj na odnos šumari -računalo. Veliki broj korisnika shvatio je da računalo može kori-

Tek nove tehnologije bazirane na globalnim komunikacijama, globalnim bazama podataka i globalnim računalima omogućit će šumarstvu da se informatizira u punom smislu

štiti u supstituciji rutinskih operacija i da se učinkovito može ko­ristiti kao alat. S druge strane, i veliki broj rutinskih obrada poda­taka proveden je tom tehnologijom i uglavnom su riješeni zahtjevi na razini evidencija. Problem nepovezanosti sustava, proizišao iz tehničke skromnosti resursa, a naročito iz nestandar-dnosti i organizacijske fluidnosti fizičkog sustava, isključili su mogućnost ozbiljnijeg korištenja tako dobivenih informacija u

procesu odlučivanja. Tek nove tehnologije bazirane na glo­

balnim komunikacijama, globalnim baza­ma podataka i globalnim računalima (In­ternet = računalo) omogućit će šumar­stvu da se informatizira u punom smislu. Sada je postalo sasvim irelevantno gdje se obrada događa, na kojoj razini se infor­macije skupljaju (i koliko uopće ima razi­na) i gdje se donose odluke. Podaci se skupljaju tamo gdje nastaju, informacije koriste tamo gdje trebaju. Valja upozoriti da je faktor »čovjek« još uvijek prisutan. On je tu da unese grešku u sustav na početku procesa, da zbog svoje aljkavosti ne odradi u samom tijeku procesa ono što bi trebao odraditi (i u pravo vrijeme) i konačno faktor »čovjek« je i medu odlučnicima koji će još uvijek odluku donijeti na osnovi intuicije, a tek potom i informacije, (bm) -^/L

Časopis Hrvatske šume I 7

STRUČNE TEME:

Održan sastanak uređivača

na Uinarlilima K rajem listopada održan je na

području Uprave šuma Ogu­lin redoviti sastanak uređivača

»Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb. Osim stručnjaka iz Direkcije, te rukovodi­telja Odjela za uređivanje šuma, na sastanku su bili nazočni predstavnici Ministarstva poljoprivrede i šumar­stva predvođeni doministrom mr. se. Robertom Laginjom, te stručnjacima iz Državnog Inspekto­rata za šumarstvo. Šumarskog fakul­teta i Šumarskog instituta u Jastre-barskom.

U prvom dijelu sastanka, na području šumarije Ogulin u g j . »Bukovača« održan je terenski ko­lokvij na temu »Gospodarenje buko­vim šumama na Dinaridima«.

Rukovoditelj Odjela za uređi­vanje šuma Ogulin dipl. ing. Damir MUSULIN upoznao je nazočne sa osnovnim taksacijskim podacima za četiri stajališta koja su po programu terenski obiđena. Na svim stajali­štima prezentirana su mišljenja o načinu gospodarenja. Zajedničko je mišljenje da se s bukvom treba gospodariti jednodobno, ali grupi-mično ili skupinasto na manjim površinama. Prema postojećem Pra­vilniku iz uređivanja šuma ove grupe trebalo bi izlučivati u odsjeke pa tako i sa njima gospodariti. Izlučivanje odsjeka treba se vršiti prema prioritetima što znači da treba prvenstveno izvojiti sastojine koje idu u obnovu. Problem je u tome što se do sada sa tim površinama nije gospodarilo klasično kao sa jedno-dobnim šumama pa prelazak na jednodobno gospodarenje mora biti postupičan. Zamijećeno je da su do

Nije uopće sporan način

gospodarenja, već njegova provedba ~

ističu sudionici ovog stručnog

sastanKa.

1991. godine šumskouzgojni radovi bili zanemarivani ili nedovoljno izvršavani.

Zaključci kolokvija Nakon obilaska terena nastavljen

je sastanak u Josipdolu gdje su

doneseni i odgovarajući zaključci. Po riječima dipl ing. Tomislava Starčevića, cilj je ovoga skupa bio da se izvidi i predloži optimalan način gospodarenja bukvom na dina­ridima. Nije sporan uopće način gospodarenja, jer se radi o jedno-dobnim šumama, već je sporna samo njegova provedba. Postupak prevođenja na jednodobni način mora biti postupan bez šokova na staništu i sastojini, a zahvati trebaju biti na manjim površinama. U pripremnom tijeku intenzitet sječa treba biti do 20 posto od mase kako ne bi došlo do zakorovljenja staništa, šteta od ledoloma i si.

Sudionici skupa su se složili da je razlika u gospodarenju u ovim bukovim šumama i u predplaninskoj i subalpinskoj bukovoj šumi. Tamo je situacija različita te tamo treba go­spodariti na malim površinama, a zbog nadmorske visine, strmosti terena, velike količine oborina i si.

8 / Časopis Hrvatske šume

Sudionici kolokvija na terenu u g.j. »BUKOVAČA« šumarija Ogulin

Doministar Robert Laginja sma­tra da zakonska regulativa propisuje minimalne površine odsjeka, a što se tiče g j . »Bukovača« tu dvojbi nema. Radi se o jednodobnom načinu go­spodarenja. Što se tiče pretplaninske bukve, s njom se mora gospodariti na drugačiji način.

U svojoj diskusiji istaknuo je da su problemi uređivanja mnogo složeniji pa ih kao takve treba i rješavati. Upoznat je sa svim proble­mima uređivača. Zna za fluktuaciju ljudi u uređivanju i da sposobni ka­drovi odlaze, a što se osjeća i u izradi osnova i programa gospodarenja.

Ing. Krmpotić smatra da se ne moramo uvjeravati da na ovom području treba gospodariti jedno-dobno, ali na terenu ima i slučajeva gdje su napravljene greške koje treba sanirati. Stoga pristup mora biti se­lektivan. Grupimično-skupinasto se godinama gospodari na Velebitu.

Postoje regularne i preborne sa­stojine. U regularnim se sastojinski gospodari, a sastojina je veličina odjela, a propisi su za sastojinu je­dinstveni. Izvođenje ne mora biti na cijelom odjelu. Obnovu treba oba­vljati postepeno, a što se vidjelo na

posljednjem stajalištu. Ne treba previše detaljizirati pa je i izlučivanje od površine 1 ha upitno.

Direkcija se mora opremiti sa suvremenom opremom, kadrove u uređivanju treba redovito educirati, a treba i adekvatno valorizirati uređivački posao, mišljenja je prof. dr. Šime Meštrović.

Dr. Joso Gračan istaknuo je daje između ostalog cilj gospodarenja povećati prirast. Zna se da su naše šume dobre pa ih stoga treba i javnosti pokazivati. U osnovama gospodarenja treba naglašavati koje su vrste drveća ugrožene.

Zadovoljni poslovnim rezultatima

Odjeli za uređivanje svih šes­naest uprava šuma u razdoblju od devet mjeseci uglavnom su dobro obavili sve radne zadatke sukladno planiranoj dinamici. Većina radova na terenu je uglavnom obavljena, a predstoji još obaviti do kraja godine dio terenskih i kancelarijskih poslo­va. Neki odjeli za uređivanje šuma izvršili su i rebalans planova ure­đivanja. Na sastanku je bilo govora i o planu Odjela za uređivanje šuma za 2000. g.

U nekim upravama šuma još uvijek postoji dio terena radno ne­dostupnog zbog mina, pa su tako i neke od gospodarskih jedinica nedostupne za rad uređivačima. Pored toga problemi uređivača su i dalje nedostatak stručnog kadra, pomanjkanje opreme, zastarjelost vozila i drugo.

Na sastanku je dogovoreno da će se u suradnji sa Direkcijom rješavati prioriteti u svezi stručnog kadra. Ostali problemi rješavat će se postupno, u hodu i ovisno o financijskim mogućnostima Podu­zeća.

Bilo je riječi i o prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o uređivanju šuma i Izmjenama i dopunama normativa za radove na uređivanju šuma, a dogovoreno je da pismene pri­mjedbe na to odjeli za uređivanje šuma dostave u Direkciju.

Data je i informacija o do­punjenom programskom paketu pod nazivom UREL, te o radu Povjeren­stva za izradu šumskih sjemenskih rajona u Hrvatskoj. ^

« r V. p.

časopis Hrvatske šume / 9

EKOLOGIJA I ZAŠTITA SUMA

U Novoj Gradiški održan seminar o postupanju s otpadom u šumarstvu

f/l yi n y.C) vito f. t i.pJui/) I/J fM-o 111

Zadužena inspekcija neće uvažiti pojedine razloge šumara zbog neizvršavanja zakonskih obveza u svezi s postupanjem s tehnološkim otpadom i stoga će ugovorna agencija pomoći da se postojeći problemi riješe - čulo se na seminaru Sa seminara u novogradiškoj Upravi šuma

organizaciji Službe za ekologiju »Hrvat­skih šuma« i APO-a, zagrebačke agen­cije za poseban otpad, u novogradiškoj

Upravi šuma održan je seminar o postupanju s tehnološkim otpadom u šumarstvu. Nazočni su bili predavačica mr. se. Ana Antolović iz APO-a, mr. sc.Jađranka Rosa iz Službe za ekologiju u Di­rekciji, dipl. ing. Zlatko Lisjak, rukovoditelj Službe za ekologiju i zaštitu iz požeške Uprave šuma, dipl. ing. Ivan Prgić, stručni suradnik za zaštitu šuma u novogradiškoj Upravi i odgovor­ne osobe s požeškog i novogradiškog područja. Na seminaru su nazočni mogli doznati o vrsta­ma otpada, načinima postupanja s pojedinim vrstama otpada i dostavi podataka te sadržaju, izgledu i popunjavanju obrazaca pratečih i prija-vnih listova. Mr. Antolovič je navela niz zakona i podzakonskih akata koji obuhvaćaju postupke s otpadom koji je razvrstan, u ovisnosti o svoj­stvima i mjestu nastanka, u dvadeset grupa. Šumare zanima tehnološki otpad, a o odvozu komunalnog otpada brinu se nadležne komu­nalne službe.

Oćevidnik « kol ič inama otpada

Govoreći o katalogu otpada predavačica je istaknula da on sadrži popis otpada prema svoj­stvima i mjestu nastanka. Grupe i pojedinačni naziv otpada označeni su šesteroznamenkastim ključnim brojevima, opasni otpad, u pravilu, označen je zvjezdicom, a ncopasni nema nikakve oznake. Kada je riječ o načinima postu­panja s pojedinim otpadima treba naglasiti da ih je proizvođač dužan razvrstati na mjestu na­stanka, odvojeno skupljati po vrstama i osigu­rati uvjete skladištenja. Skupljači su pritom dužni označiti spremnike i posude u kojima se opasni otpad skladišti i prevozi do mjesta

obrađivanja ili odlaganja. Oznake ukazuju na vrstu otpada i vrstu opasnosti, a posude za skladištenje moraju biti izvedene tako da spriječe istjecanje ili isparavanjc. U šumarstvu se, s obzirom na tehnologiju rada, ponajviše rukuje s otpadnim uljima, tekućim ili polu-tekućim proizvodima koji potječu iz različitih primjena. Ulja su tijekom korištenja, skladiš­tenja i prijevoza postala neprikladna u odnosu na prvobitnu namjenu, a proizvođači svježih ulja su dužni skupiti dio otpadnih ulja. Količina potonjih umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora skupljanja za određeno područje primjene. Proizvođači otpa­dnih ulja moraju evidentirati nabavljene količine svježeg ulja te voditi očevidnik o priku­pljenim količinama otpadnog ulja i načinima postupanja s njima.

Prat:e€i i prijavni list Tijekom dostave podataka, napominje mr.

Antolovič, proizvođač tehnološkog i opasnog otpada dužan je uz svaku pošiljku priložiti ispunjeni obrazac Pratećeg lista, koji se sastoji od izvornika i četiri kopije. To je dokument koji dokazuje gdje je otpad završio, a riječ je o kontrolnom listu iz kojega saznajemo čiji je otpad, tko ga vozi i tko ga obraduje. Stoga bi navedeni podaci o količinama otpada trebali biti identični. U Prijavni list, koji se dostavlja nad­ležnom županijskom tijelu, proizvođač otpada unosi podatke o vrstama, količinama, mjestu nastanka, načinu i mjestu skladištenja, obrađi­vanja i odlaganja, a list sadrži dva arka. Prijave se dostavljaju kvartalno, no proizvođač otpada ne mora ga kvartalno i odvoziti.

Mr. Jadranka Rosa je napomenula da je interni Pravilnik »Hrvatskih šuma« p. o. Zagreb o otpadu usklađen s postojećim zakonima i

zamjena je za Zakon o otpadu objavljen u »Na­rodnim novinama« 27/96. Da bi se znalo, doda­la je, koliko je potrebno nabaviti odgovarajućih spremnika i kojom dinamikom otpremati, pri­mjerice, otpadna ulja, precizno se moraju utvr­diti količine ulja. Dobavljač pesticida dužan je zbrinuti ambalažu, a detaljnije informacije o svemu tome bit će dostavljene zaduženim oso­bama po upravama šuma.

Izvršiti zako.iiske obveze Na seminaru se čulo mišljenje daje za sta­

re traktore, koji u odlasku na radilišta, tijekom rada i povratka izgube stanovitu količinu ulja, teško skupiti i evidentirati otpadno ulje, što je osobit problem te zadužene osobe smatraju da je to praktički neizvedivo, posebice kada se uzme u obzir da ne postoje potrebni spremnici. Pojedini sudionici seminara misle da su na skupu trebali biti upravitelji šumarija, koji bi kao odgovorne osobe prenijeli obveze na svoje podređene. Mr. Rosa je predložila da se upravi­telji uprava i šumarija, koji su potpisali ugovore s Agencijom za posebni otpad, u cilju bolje or­ganizacije educiraju za postupanje s otpadom. Taj zadatak trebali bi obaviti rukovoditelji Službi za ekologiju na taj način da informacije prenesu tijekom održavanja stručnih kolegija. Naša je zakonska obveza, zaključuje Rosa, da svatko u suradnji s ugovornom agencijom odra­di, koliko je to u praksi moguće, svoj dio posla. Mr. Ana Antolovič je dodala da zadužena in­spekcija neće uvažiti pojedine razloge zbog neizvršavanja zakonskih obveza i stoga će agen­cija pomoći da se navedeni problemi riješe. Dipl. ing. Ivan Prgić smatra da nepostojeći otpad ne treba prijavljivati, no sami se moramo pobrinuti za otpad, a putem određene doku­mentacije o tome ostaviti pismeni trag.

^ 1 . TOMIĆ

10 / Časopis Hrvatske šume

EKOLOGIJA

Sa skupa ekologa i zaštitara šuma u Zagrebu

O propadanju šuma i šumskim požarima

U nazočnosti predstavnika Ministar­stva poljoprivrede i šumarstva Šu­marskog fakulteta. Šumarskog insti­

tuta Jastrebarsko i Zavoda za zaštitu bilja u šumarstvu u HŠD-u u Zagrebu održan je sastanak rukovoditelja Odjela za ekologiju i stručnih suradnika za zaštitu šuma JP »Hr­vatske šume« p.o. Zagreb. Bilo je riječi o provođenju zaštite šuma u sljedećem raz­doblju i šumskim požarima, a održana su predavanja o propadanju šuma i raku keste­nove kore. Mr. se. Boris Liović iz Šumar­skog instituta u Jastrebarskom naglasio je u uvodnom izlaganju daje glavna tema skupa dijagnoza i prognoza u sklopu provođenja zaštite šuma u narednom razdoblju. Govo­reći o propadanju šuma, u svom preda­vanju obuhvatio je odumiranje, uzroke, po­sljedice i zaštitne mjere, naglasivši da je sušenje odnosno propadanje šuma složen proces prisutan na mnogim šumskim područjima.

Defolijacija i utjecaj čovjeka

- Unatoč zavidnoj sposobnosti drveća da preživi različite nepovoljne uvjete život­ne sredine, postoje situacije i vrijeme kada drveće više ne može tolerirati stres, čija žestina ovisi o jačini, trajanju i učestalosti stresnih faktora, kao što su defolijacija od strane insekata, ekstremi vlage-suše, popla­ve, zimsko isušivanje - i temperature -istaknuo je mr. se. Liović dodajući da se zadnjih godina sve veća težina, kao stre­snom faktoru, pridaje antropogenim utje­cajima. Riječ je o onečišćenju zraka, tla i vode te ambijentalnim promjenama - iz­gradnji cesta, dalekovoda, naftovoda, reten-cija i sličnim fragmentacijama velikih šu­mskih površina. Pritom je napomenuo da je sušenje šuma proces koji se globalizira diljem svijeta, zahvaćene su sve vrste dr­veća, a u Hrvatskoj je to najviše izraženo na području Nove Gradiške, gdje se suši hrast lužnjak. Osim navedenih abiotskih čini­telja, nastavio je, najveći je utjecaj defolija-cije, kao jednog od stresnih faktora koji uzrokuju promjene u fiziologiji i strukturi drveta. Veliki značaj imaju sekundarni or-ganizimi, koji se nastavljaju na stresni fak­tor i uzrokuju smrt drveta.

Najveće sušenje na novogradiškom području

u daljnjem izlaganju mr. se. Liović je iznio nekoliko aktualnih hipoteza koje, u

Sušenje šuma je proces koji se globalizira diljem svijeta, zahvaćene su sve vrste drveća, a u Hrvatskoj je to najviše izraženo na području novogradiške Uprave šuma, gdje se suši hrast lužnjak - naglasio je mr. Boris Liović iz Šumarskog instituta Jastrebarsko

Voditelji skupa bili su (slijeva): mr. se. Sanja \oi>ak - Agbatki, mr se. Petar Jurjević, mr. se. Boris Liović i dipl. ing. Tereztja Bošnjak

ovisnosti o onečišćenju zraka i tla kao stre­snom faktoru, objašnjavaju proces propa­danja šuma. Radi se o hipotezama o zaki-seljavanju tla i s tim vezanoj otrovnosti alu­minija, o djelovanju ozona, koji zajedno s kiselom maglom i drugim klimatskim čini­teljima inducira ili pojačava različite nedo­statke hranjiva, o hipotezi višestrukoga stre­sa te o hipotezi prekomjerne depozicije dušika u tlu. Sušenju šuma mogu prido­nijeti i šumskouzgojni činitelji, a pritom se poglavito misli na sadnju izvan areala priro­dnog rasprostranjenja, zamjena listopadnih šuma sa zimzelenim, uporaba neod­govarajućih provenijencija, osiromašenje tla iznošenjem listinca i dr. Valja naglasiti da povećana kompeticija (konkurencija) stabala stvara predispoziciju za stresne fak­tore. Važnost defolijacije ogleda se u činjenici da, primjerice, kada je do 50% površine zahvaćeno defolijacijom, u istom postotku smanjen je debljinski i visinski prirast te količina hranjivih tvari (manja li­sna masa i manje usldadištenje škroba). Zbog usporenog disanja, transpiracije i fo­tosinteze, stablo je u konačnici sve slabije i podložnije djelovanju sekundarnih čini­telja. Defolijacija ne djeljuje jednako na sva stabla, što ovisi o njenoj učestalosti, vreme­

nu, klimi, sekundarnim organizmima i kondiciji drveta. Na području novogradiške Uprave šuma utvrdit će se metodom izvr-taka koji je to pad prirasta.

Više pozornosti šumski'm rasadnicima

Mr. se. Boris Liović informirao je nazočne da je u zadnjih 5-6 godina na šibenskom i zadarskom području zabilježen jak napad borovog četnjaka, ove godine pa­razit je registriran u neznatnoj mjeri na za­darskom prostoru, a na šibenskom je i dalje jak napad. Ipak, smatra Liović, ovaj štetnik nije više primaran pa je u Dalmaciji dovolj­no tretirati samo rubove sastojina. Na području Siska samo na jednom srušenom stablu nađeno je više od 20 legla kukavičjeg suznika, što navodi na zaključak o jakom napadu štetnika, no još nije vrijeme za konačan sud. Pri tretiranju insekticidima preporuča se veća upotreba biološko-tehničkih preparata, posebice uz ekološki osjetljive objekte, premda su ovi preparati nekoliko puta skuplji od piretroida. Prof. dr Milan Glavaš sa Šumarskog fakulteta napomenuo je da više pozornosti treba po­svetiti šumskim rasadnicima, defolijaciji u nizinskim šumama i problemu borovog

Časopis Hrvatske šume / 11

Mr. Sanja Novak-Aghaha: »Uzgojno-zaštitnim mjerama poboljšati kvalitetu kestenovih sastojina«

četnjaka u Primorju i Dalmaciji te se dogo­voriti koje zaštitne mjere provesti. Na sa­stanku je dogovoreno da u narednom razdoblju treba intenzivno uobičajenim metodama pratiti pojavu gubara, mrazovca i glodavaca te dostavljati uzorke grana radi utvrđivanja brojnosti drugih štetnika. Na­vedene uzorke, naglašeno je, potrebno je kontinuirano dostavljati prema rasporedu za pojedine Uprave šuma, uz pridržavanje rokova za slanje izvještaja.

Požara manje nego lani Devetomjesečni izvještaj o šumskim

požarima podnijela je dipl. ing. Terezija Bošnjak iz Službe za ekologiju u Direkciji »Hrvatskih šuma«, istaknuvši da je ove go­dine u odnosu na prošlu i prethodne godi­ne bilo znatno manje požara. Ukupno je u navedenom razdoblju evidentirano 217 požara na opožarenoj površini 6027,82 ha, od čega je 2363,68 ha državnih (39%) i 3664,14 ha (61%) ostalih površina, a na području vinkovačke i sisačke uprave šuma nije registriran nijedan požar. Naglašeno je da su bolja ovogodišnja protupožarna pre­ventiva i druge okolnosti utjecale na manji broj požara, a prema riječima dr. Glavaša ova godina bila je izuzetna, jer se »probudi­lo« niz državnih i drugih struktura. Kako ističe dipl. ing Ivan Tolić iz splitske Uprave šuma, požara bi bilo znatno manje kada bi se u zaštitu uključile sve strukture, a po­voljne vremenske prilike utjecale su na smanjen broj požara. Smatra daje tehnička preventiva dostatna, ali ne i biološka, jer se zbog manjka osoblja i sredstava ne poklanja dovoljno pozornosti pojedinim uzgojnim zahvatima, kao što su njege, prorede i dr. Prema mišljenju mr. se. Petra Jurjevića, rukovoditelja Službe za ekologiju u Di­rekciji, šumskih požara bilo bi znatno manje kada bi se ostale strukture uključile u protupožarnu zaštitu sa samo 50 posto uključivanja »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede i šumarstva dipl. ing. Ivan Istok informirao je nazočne da je izrađen prijedlog Pravil­nika o tehničko-uzgojnim mjerama za zaštitu šuma od požara, s kojim će biti usuglašeni šumski protupožarni planovi. Ipak, naglašeno je, protupožarni planovi za 1999. godinu su kasnili i stoga se apelira da se planovi za 2000. godinu načine na vrijeme, paralelno s operativnim planovi­ma, kako bi se uvrstili pravodobno u Proizvodno-financijski plan »Hrvatskih šuma«.

Kako uzgojiti h ipovi ru-lentna kestenova stabla

Predavanje o raku kore pitomoga ke­stena, uz slikovne priloge, održala j e m r .

Više pozornosti zaštiti šumskih rasadnika - prof. dr. Milan

Glavaš

se. Sanja Novak-Agbaba iz Šumarskog instituta. Govoreći u uvodnom izlaganju o općim značajkama ove prirodne vrste šumskog drveća, naglasila je da pitomi ke­sten (Castanea sativa Mili.) dolazi u zajed­nici s kitnjakom, hrastom meduncem, bukvom i grabom, a u nas je najviše zastu­pljen na području Uprave šuma Sisak (7325 ha). Na prostoru karlovačke Uprave prostire se na 4750 ha, zagrebačke na 2245 ha, na području Uprave šuma Koprivnica dolazi na 327 ha, na požeškom području ima ga na 219 ha, a na prostoru buzetske Uprave šuma zastupljen je s tek 132 ha.

- Rak kestenove kore je primarna bo­lest srednje jakog do jakog intenziteta zara­ze, koja ugrožava sastojine pitomoga keste­na, posebice panjače i neuređene šume, a njen uzročnik j e gljiva Cryphonectria para-sitica, ranije poznata kao Endothia parasiti-ca - istaknula je mr. se. Novak Agbaba te dodala daje bolest prisutna u Hrvatskoj od 1950. godine. Unesena je iz Azije u Sjever­nu Ameriku pa u Europu, a preko Italije i Slovenije proširila se u Istru i ostale dijelo­ve Hrvatske. Tijekom daljnjeg predavanja

nazočni su upoznati sa simptomima bolesti (sušenje grana i lišća te Ijubičasto-crvenka-sta boja kore stabla) i trima njenim oblici­ma. Riječ je o aktivnoj, površinskoj i prijelaznoj formi. Kod aktivnog raka, kojeg uzrokuje virulentni soj gljive, in­fekcija brzo napreduje do vaskularnoga kambija. Kod površinske nekroze napre­duje vrlo sporo i ne prodire do kambija, a uzrokuje ga hipovirulentni soj gljive. Prijelazni (kalusirajući) oblik karakteri­stičan je po tome što infekcija prodire do kambija, a rak se prepoznaje po formira­nom staničju oko rane. Gljiva koja izaziva ovaj tip raka ima značajke virulentnog i hi-povirulentnog soja. Zdravstveno stanje ke­stenovih šuma, napomenula je mr. se. Novak, redovito prati Odjel za zaštitu šuma i lovstvo jastrebarskog Šumarskog fakulteta te evidentira prisutnost virulentnih i hipo-virulentnih sojeva gljive, nastavljajući rad na poboljšanju kvalitete kestenovih sastoji­na i provodeći potrebne uzgojno-zaštitne mjere. Odnosi se to na uzgojne mjere njege, otklanjanja ri:bnih stabala s jakom zarazom virulentnog soja gljive te na unošenje hipovirulentnih sojeva u jako za­ražene sastojine. Objašnjavajući djelovanje virulentnog i hipovirulentnog soja gljive, dr. Milan Glavaš postavio je pitanje kako doći do hipovirulentnog soja, koji nije agresivan, nego je smanjenih virulentnih sposobnosti. Naime, gljiva se zadržava u kori, ne dolazi do kambija i nije u stanju razarati svojom kemikalijom staničnu stijenku, stoje spasonosno. Bitno je, napo­minje dr. Glavaš, da se izmiješaju sadržaji staničnih plazmi s kemikalijama oba soja gljive i smanji njihovo djelovanje. Cilj je u kestenovim sastojinama smanjiti broj viru­lentnih stabala, provodeći njihovo cijeplje­nje i doznaku, a ostavljajući hipovirulentna stabla. Na području Istre i Uprave šuma Karlovac (Ozalj) obavljeno je cijepljenje kestenovih stabala, što je složen i težak po­sao, jer nametnik napada cijepljena mjesta i dolazi do zaraze. U Francuskoj postoje po­kusni objekti na kojima se provode različite metode uzgoja pitomog kestena u kultura­ma i plantažama te genetska istraživanja u cilju dobivanja različitih hibrida s krup­nijim plodovima.

Na skupu je bilo riječi o Zakonu o otrovima i Pravilniku o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe koje se bave proizvodnjom, prometom, upora­bom ili zbrinjavanjem otrova i o uvjetima koje moraju ispunjavati fizičke osobe koje obavljaju promet na malo ili rabe otrove. Nakon što se prouče odredbe potonjeg Pravilnika i dostave primjedbe. Ministar­stvo poljoprivrede i šumarstva uspostavit će kontakt sa sanitarnom inspekcijom, a po­vratne informacije o tome bit će dosta­vljene Upravama šuma. -JtL

Tekst i snimci: I. TOMIĆ

12 / Časopis Hrvatske šume

ZAŠTITA SUMA

Sušenje smreke na području požeške Uprave šuma

'.£ • \ ^

anvuiriia si cea 111 1 I ^ .1 I I- i. i- f v . I /.

Prošle jeseni na području šumarije Kamenska, u šumskom predjelu Macutan (gospodarska jedinica »Zapadni Papuk« I), primijećeno je sušenje stabala u nekoliko kultura obične

smreke u odjelima 36 c, d, 37 b i 38 a, uz izrazito otpadanje kore. Ustanovljena je prisutnost dvaju potkornjaka: osmerozubog smrekovog potkornjaka ili pisara (Ips typographus L.) i šesterozu-bog smrekovog potkornjaka (Pityogenes chalcographus L.). Riječ je o najvećim i najpoznatijim šumskim štetnicima, kojima treba posvetiti osobitu pozornost, djelujući protiv njih preventivno. Potkornjaci ili sipci su tipični stanovnici drveća, mogu prezimiti u svim razvojnim stadijima, hrane se biljnom hranom i sokovima, a iz biljke izlaze kada se kao zreli kukci roje i pronalaze novu biljku u kojoj će žaleći jajašca, posebice u toplo proljeće i ljeti, kada za jakog razmnožavanja traže nova stabla za leženje. Nakon što prosječna temperatura pojedinih dana dosegne 9"C, pretežito u ožujku i travnju, počinje prvo proljetno rojenje ovih štetnika, a kasno rojenje nastupa u travnju i svibnju. U brdovitijim predjeli­ma kasno rojenje nastaje u lipnju. Oplodnja potkornjaka je ugla­vnom poslije rojenja, a mužjaci u pukotinama kore ili pod ljuska­ma buše ulazne rupice. Zbog toga što su to tamna mjesta, rupice se ne mogu vidjeti, no zato se dobro opažaju rupice na kori kroz koje izlijeće mladi kukac.

Postavljanje klopki Kako smo doznali od stručnoga suradnika za zaštitu šuma i

ekologiju požeške Uprave šuma dipl. ing. Zlatka Lisjaka, o pojavi napada potkornjaka obaviješteni su znanstvenici Šumar­skog instituta u Jastrebarskom. Na terenu su bili mr se. Boris Liović i dipl. ing. Milan Perak, te je dogovoreno da se postave, u cilju praćenja brojnosti populacije i suzbijanja ovih štetnika, tzv. Tysonove klopke (prije Bakkeove klopke) s feromonima Fero-prax i Chalcoprax, a nabavljeni su i pojedini češki feromoni te se ispituje njihovo djelovanje. U sklopu preventivno-sanitarnih mjera napadnuta i zaražena stabla su doznačena i u tijeku je sani­tarna sječa, a otpala kora i granje su spaljeni odnosno tretirani insekticidima.

Velika količina fiziološki oslabljenih stabala pridonosi maso­vnom razmnožavanju potkornjaka i njihovoj gradaciji te nanosi drveću spomenute fiziološke štete. Ovi štetnici su pretežito sekundarni, ali što su stabla manjeg prsnoga promjera ptokornjaci postaju primarni. Naime, za njihovo leženje posebice su pogodne vjetroizvalc, vjetrolomi, snjegolomi, zaostali svježi otpaci po sječinama, vatra, dim, visoke temperature i dr. a u navedenim uvjetima dolazi do jakoga razmnožavanja pa potkornjaci napadaju i zdrava stabla. Naročito to dolazi do izražaja u toplim i suhim godinama, ali riječ je samo o prividnoj primarnosti, jer je drveće unatoč dobrom vanjskom izgledu, zbog ekstremno visokih tem­peratura i suše, znatno fiziološki oslabilo i postalo neotporno.

Pozornost preventivnim mjerama Prema riječima upravitelja šumarije Kamenska dipl. ing.

Hrvoja Zdelara, na površini blizu 60 ha doznačeno je gotovo 400 m'' bruto drvene mase obične smreke, starosti oko 60 godina.

Na površini oko 60 ha doznačeno je gotovo 400 m^ bruto drvne mase obične smreke koju su napali potkornjaci, a u tijeku je sanitarna sječa

Zbog napada potkornjaka smrekovim stablima otpala je kora Snimio: H. ZDELAR

Neoštećeni i upotrebljivi smrekovi sortimenti otpremljeni su dr­vnoj industriji kao pilanski trupci.

Dosadašnje iskustvo pokazalo je da osobita pozornost šumara mora biti usmjerena na uobičajene preventivno-šumskouzgojne mjere kako bi se spriječio napadaj potkornjaka. Sastojine treba stalno pregledati i pravodobno postavljati kontrolna lovna stabla. Pozornost je potrebno pokloniti i granama lovnih stabala koje treba kresati zbog kontrole onih potkornjaka koji se legu u grana­ma krošnje. ^

• • I. TOMIĆ

Časopis Hrvatske šume I 13

NOVA ŠUMSKA MEHANIZACIJA

'i Vili u ^/^zhkmo i Jitu}icirL^

Skider je na probnom radu u šumariji V. Pisanica pokazao dobre rezultate

Zglobni traktori njemačke tvr­tke »Holder« iz Metzingena još jedan su novitet u

proizvodnom procesu Hrvatskih šuma i dio novih ulaganja u šumsku mehanizaciju. Probni rad dva šumska traktora ove poznate firme, službenih oznaka C 870 F, posebno konstruiranih za rad u šumarstvu, poglavito u iskorišta­vanju šuma, ali zbog mogućnosti traktora pogodnih i za rad na uz­goju, prikazanje u šumariji Velika Pisanica u bjelovarskoj upravi. Na jednom od traktora bilo je postavljeno i vitlo njemačke firme »Schlang & Reichart Forstseilwin-den«, također prvi puta upotrije­bljeno u Hrvatskim šumama.

Tvrtka »Holder« proizvodi zglobne traktore za komunalnu djelatnost, poljoprivredu i šumar­stvo te različite priključne agrega­te. Šumski traktor C 870 F snage

51,5 KW izveden je iz komunalne varijante i spada u srednje zglobne traktore - medium skidere. Za Hrvatske šume, pojašnjava ruko­voditelj razvojne službe u po­duzeću ing. Stjepan Puljak, on je nadomjestak za zglobni traktor Ecotrac koji se proizvodio u Bjelo­varu, u »Tomi Vinkoviću«. Pre­mda se 50-ak proizvedenih stro­jeva bilo pokazalo u šumi vrlo prihvatljivima, zbog nedostatka inicijalnih sredstava nije se nasta­vilo s njegovom proizvodnjom.

Zglobni traktori, pa i ovaj tvr­tke »Holder«, služe za rad u prore-dama u šumama kontinentalne Hrvatske. Na prikazanom prob­nom radu najednom traktoru bilo je vitlo »Igland« koje se u Hrvat­skim šumama već dugo koristi (montirano na dasci s hidra­uličkim rukama koja se može diza­

ti i spuštati, s daljinskim uprav­ljačem), a na drugom njemačko vitlo »Schlang & Reichart«, po­godno i za strmije, planinske terene. Vitlo je napravljeno iz dva bubnja različite širine te različite dužine vučnog užeta. Desni bu­banj ima kapacitet namatanja uže­ta 225 m promjera 10 mm, a lijevi bubanj uže dugo 90 m, također promjera 10 mm. Ovakva izvedba traktora i vitla može se po potrebi koristiti i kao mala žičara (skider) za iznošenje drvnih sortimenata. Vitlo ima kvalitetno daljinsko upravljanje kojim se može upra­vljati i radom motora traktora.

Traktori su opremljeni ele­mentima za prihvat različitih do­datnih priključaka (prikolica, ato-mizer, fi^eza itd.). Jedan od prika­zanih traktora na probnom radu ima u mjenjaču ugrađenu i nultu,

14 / Časopis Hrvatske šume

»puževu« brzinu tako da je pogodan i za rad na uzgoju. Pot­puno su opremljeni, kabine pregledne, buka u njima je minimalna i gotovo se ne čuje, sjedala su ergonomski kon­struirana. Vrlo su si­gurni čemu doprino­si opružni stabili­zator koji djeluje na promjene težišta, od­nosno na kotače koji se dižu od zemlje uslijed velikih nagi­ba, pritišće ih i tako sprječava prekretanje i osigurava apsolutnu sigurnost. Probni rad novih trak­tora pratio je prof. dr. Stanislav Sever sa Šumarskog fakulteta koji je istakao da traktor C 870 F iz generacije 2.000 spada u zglobne traktore (skidere) koji odgovaraju svim sigurnosnim zahtjevima, ergonomičnost te posjeduju po­sebnu okolišnu pogodnost (koriste ulje koje ne šteti prirodnom

Šumarski stručnjaci pažljivo su pratili rad novih traktora

okolišu). Izgrađen je prema svim europskim standardima i po­sjeduje certifikat Europske unije.

Prikazu rada novih skidera »Holder« prisustvovali su šumari najdirektnije vezani za proiz­vodnju u Hrvatskim šumama koje je predstavio mr. se. Josip D u n -dović, šumarska struka sa Šu­marskog fakulteta u Zagrebu, te

gosti iz Njemačke, predsjednik Uprave Holdera dr. Hans Saur, rukovoditelj razvoja tvrtke Fritz E. Braun, Ulrich Finsler, zadu­žen za prodaju, voditelj prodaje za Hrvatsku Ivan Boraš, te direktor proizvodnje vitala tvrtke »Schlang & Reichart«, ing. Matias Hafen-niayr. . ^ ^

^ ^ (m)

Vitlo »Schlang i Reichart« ima dva bubnja različite širine i dužine užeta

Časopis Hrvatske šume I 15

OBJEKTI ZA ODMOR HRVATSKIH SUM,

Neki objekti ne mogu proći ni osnovni Prosječni životni standard našiii radnika

prihvatiti boravak u odmaralištima u

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti te Pravilnikom o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih

objekata reguliranje status svih objekata za od­mor u Hrvatskoj. To znači i onih zatvorenog tipa kakva su naša odmarališta i drugi objekti za od­mor djelatnika »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb. No, ove godine naši objekti ipak nisu bili katego­rizirani i radili su »po starom«, to jest svima koji imaju takve objekte ovog se Ijetajoš uvijek »gled­alo kroz prste«. Možda će tako biti i sljedeće god­ine pa će naši radnici i dalje u nekim odma­ralištima spavati po petoro u sobi i čekati na tuširanje ili neki vanjski WC zajedno s ostalih 20-ak gostiju. A možda će negdje početkom lip­nja stići inspekcija, pregledati objekt i zatvoriti ga jer ne odgovara ni najminimalnijim uvjetima za odmor takozvanog zatvorenog tipa. A što onda?

Objekti za odmor »Hrvatskih šuma«, u stanju u kakvom jesu, nisu (zasad) kategorizirani. Nisu, nažalost ni uređeni, osim nekoliko iznimaka, da bi danas-sutra mogli ući u neku nižu kategoriju (o višima se i ne sanja!). A kakvo je to stanje najbolje pokazuju dopisi i kalkulacije odaslani iz uprava koje raspolažu s nekim od objekata, kao odgovor na upit stručnog suradnika za društveni standard o tome što bi trebalo poduzeti, koliko uložiti - da izgledaju prihvatljivo. A mnogi od njih ne izgledaju, jer, treba priznati, prošlo je vrijeme kad jedan WC ili tuš opslužuju nekoliko soba! Naši djelatnici su u svojim kućama dosegli jedan prosječan standard, ali ih u nekim odmaralištima nažalost vraća 50 godina unatrag! Na pitanje iz napisa objavljenog u prethodnom broju našeg časopisa u kojem smo se također ba­vili objektima za odmor - »Što će biti s odmaralištima?« - mogući su različiti odgovori. Jedni se mogu ozbiljno obnoviti, naravno oni koji vrijede, jer u mnoge vjerojatno ne vrijedi ula­gati. JVIogu ih samo oličiti, otvoriti i čekati da državne inspekcije ponovno zažmire. Moguće je da ih se uopće ne dira (ako nema novaca) i da i dalje propadaju, a postoji uvijek i opcija da se sve izdvoji i (ili) proda. O tome će odlučivati mjero­davni, a mi smo u međuvremenu obišli neke od objekata i pokušali utvrditi pravo stanje stvari na licu mjesta. Dakle, idemo najprije u Sv. Filip i Jakov.

Sv. Filip i Jakov U ovom mjestašcu nedaleko Biograda koje

zimi nema ni 1000 žitelja dva su objekta »Hrva­tskih šuma« - odmaralište, ako se tako može nazvati. Uprave šuma Koprivnica i apartmani karlovačke uprave.

Za odmaralište bi se moglo reći: lokacija ne baš naročita (zgrada je uz samu magistralu pa je za

dosegao je razinu kada se više ne može kojima ne postoji ni osnovni komfor vrijeme sezone prilično bučno), objekt derutan i zapušten, udaljen od mora nekih 300 m. Ima 10 soba i po jednu kupaonicu na etaži. Trebalo bi kompletno mijenjati krov koji propušta, vodovo­dnu i strujnu instalaciju, spojiti se na kanalizaciju, jer ni to nije riješeno. Pitanjeje, može li postojeća konstrukcija izdržati promjene, ili treba mijenjati i deku. Zidovi vlažni. Postoji mala kuhinja i bla­govaonica u prizemlju. Očito, ovdje se tijekom proteklih godina nije ulagalo i obnova zgrade da bi mogla zadovoljiti kriterije kategorizacije vjerojatno bi podosta koštala.

Apartmani Uprave šuma Karlovac sasvim su »druga pjesma«. U zgradi novijeg datuma (1974.) dvadeset i dva su apartmana a 1991. izvršena je adaptacija. Sada je 12 apartmana u upotrebi, u ostalima su bili prognanici, sve bi trebalo »samo

Koprivničko odmaralište u Sv. Filipu i Jakovu: treba mijenjati struju, vodovod, izgraditi sanitarne čvorove, kupaonice...

urediti«. Dakle obnoviti inventar, stolariju... Pješčana plaža do koje je nekih 150 m iznimnoje privlačna.

Grijeh struktura Za hotel B kategorije Uprave šuma Nova

Gradiška izgrađen prije 10 godina u Kaštel Kam-belovcu, vezano je nekoliko suprotnosti. Smješten na samoj obali, uz mali park u kome se nalazi napuštena zgrada baletne škole, hotelje ra­dio samo jedne, 1989. godine. Za vrijeme rata u njemu su bili prognanici i izbjeglice koji ga i nisu jako oštetiH. No ipak uređenje soba je nužno. Samo mjesto djeluje blago rečeno zapušteno. Bitnu stavku u svim daljnjim promišljanjima oko ovog bez sumnje vrijednog objekta čini podatak da se on nalazi u ranijih godina neprivlačnom i zagađenom Kaštelanskom zaljevu. U posljednje vrijeme dosta se učinilo na pročišćavanju vode u zaljevu, zatvorena su postrojenja industrija koje su ga zagađivale, ostaje da se vidi koliko je ona sada čista i pogodna za kupanje. Inače hotel ima

centralno grijanje svih soba, kotlovnicu te solar-no grijanje, veliki restoran, veliku terasu. Tu doi­sta postoje mnoge kombinacije (otvoreni ili za­tvoreni tip, iznajmljivanje, itd.). Najveći problem - riješiti površinske vode koje povremeno prona­laze put do podruma gdje su važne instalacije.

Veliko apartmansko naselje u okviru auto-kampa Lopari u Nerezinama na M. Lošinju gdje nekoliko soba ima sisačka uprava, raj je za one koji bježe od svega i traže apsolutni mir. S malim uređenjem može proći potrebnu kategorizaciju.

Ako je kod K. Kambelovca objekt izvan su­mnje, a lokacija upitna, za odmaralište Uprave šuma Delnice u Malom Lošinju vrijedi dijame­tralno suprotno - lokacija na Cikatu, u najljepšoj uvali u borovoj šumi fantastična, objekti i smještaj loši, da ne kažemo katastrofalni! Nije pretjerano ustvrditi da je ranijih godina ovdje učinjen »grijeh struktura«, da je propušteno šumarsko zlatno doba kad je bilo sredstava i kad su se objekti izgrađemjoš za Austro-ugarske mo­

gli urediti. Ovako, tu su dvije stare zgrade koje se iz godine u godinu krpaju i koje ipak za ne tako male

novce ne pružaju ništa. Jedna pred­stavlja staru ko-njušnicu austrij­skog vladara koja je pretvorena u nekomforne, vru­će sobe za 2-5 oso­ba, naravno bez sa­nitarnih čvorova. U drugoj. Vili Ro-smary, koju je,

kažu, imperator Franz Josef sagradio svojoj lju­bavnici, stanje je tek nešto bolje. Ali i ovdje sani­tarni čvor je izvan zgrade, i čeka se u redu... U prekrasnom dvorištu-parku nekoliko je kamp kućica koje će teško proći neku inspekcijsku pro­vjeru. Dodatna poteškoća za vrućih ljetnih dana je to što zgrade svih ovih godina nisu bile i još uvijek nisu priključene na gradsku kanalizaciju! Stoji činjenica da domaći turistički djelatnici nisu nikad bili previše skloni sindikalistima, ali tako je i u svim ostalim mjestima na obali, gdje je taj pro­blem ipak riješen. Ono što doista vrijedi, osim već spomenute lokacije, jest nova terasa uz resto­ran na kojoj nikad nije vruće. Ovdje će dakle, tre­bati dobro promisliti što i kako učiniti. Jer ako se neki inspektor samo i naviri, odmaralište neće moći raditi!

No nije ključno pitanje čekanje inspekcije, već to da mi sami boravimo tih desetak dana u uvjeti­ma u kakvirru se valjda nije živjelo ni prije više desetljeća, ' ^ p -

Tekst i snimci: MIROSLAV MRKOBRAD

16 / Časopis Hrvatske šume

Apartmani sisačke uprave u autokampu Lopari u Nerezinama u dobrom su Hotel-odmaralište novograđiške uprave u Kaštel Kambelovcu: nakon što su stanju prognanici otišli, trebat će ga temeljito obnoviti

U prekrasnom ambijentu borove šume na Čikatu, u Malom Lošinju, radnici delničke uprave, a i drugi, odmaraju se u zgradama izgrađenim u prošlom Ovo je nekad bila konjušnica cara, a sada su sobe na kojima se ni vrata ne

stoljeću, u nekomfornim uvjetima: Vila Rosmary mogu zatvoriti, a o drugom komforu da i ne govorimo

Časopis Hrvatske šume / 17

GORANSKI ŠUMARI POSJETILI POŽEŠTINU I NAŠIČKI KRAJ

Upoznavanje sa slavonskim šumarstvom

1! I 1

Ispred kužnoga pila na starom baroknom požeškom trgu - goranski šumari s požeškim kolegama

U sklopu trodnevne stručne ekskurzije članovi delničkog ogranka Hrvatskoga šumarskog društva po­sjetili su potkraj prve dekade listopada područja požeške i našičke Uprave šuma. Nakon dolaska u Požegu šuma­ri iz Gorskoga kotara imali su prigodu, uz stručno vođenje mr. se. Juraja Zelića, upoznati se s najznačajnijim kulturno-povijesnim znamenitostima Požege: središnjim baroknim trgom, crkvama sv. Duha, sv. Lovre, zgradom nekadašnjeg Isusovačkog kolegija, katedralnom crkvom sv. Terezije Avilske, tri stoljeća starom požeškom gimnazijom, spomenikom fra Luke Ibrišimovića, poprsjem Miroslava Kraljevića, jednog od najvećih hrvat­skih slikara s početka dvadesetoga stoljeća, i s nekim drugim znamenito­stima.

Stari kaptolački grad U Kaptolu, podpapučkom selu na

cesti Velika - Kutjevo, razgledali su stari kaptolački kaštel, tvrdi grad

utvrđen bedemima iz 13. stoljeća, smješten na uzvišenom mjestu. Neka­da je bio okružen dubokim jarkom punim vode, preko kojeg je vodio viseći most. Utvrdu, koja je bila sjedište Kaptola sv. Petra, osvojili su

Turci te je okupirali do kraja svoje vladavine. Utvrda je obnavljana a tijekom Drugoga svjetskog rata je iz-gorila. U posljednje vrijeme na ovom značajnom objektu obavljaju se stalna arheološka istraživanja.

•j'^ / J F '^'^l-

U matičnjaku šumsko-hoitikultuinog rasadnika »Hajderovac«

18 / Časopis Hrvatske šume

Gosti iz Gorskog kotara boravili su u večernjim satima u Nastavno-znanstvenom objektu zagrebačkog Šumarskog fakulteta na području Du­boke, kod turističke Velike, gdje su se s požeškim kolegama, uz poznati tamburaški sastav »Naša grana«, dru­žili u dobrom raspoloženju do sitnih sati.

U rasadniku »Hajderovac« S poslovanjem šumsko-hortikul-

turnog rasadnika »Hajderovac« kod Kutjeva goranske šumare upoznao je dipl. ing. Perica Benčič. Imali su prigodu vidjeti unutrašnjost suvremenog stak­lenika i plastenika te matičnjak u kojem se nalazi gotovo 400 hortikul-turnih vrsta i kultivara četinjača i listača. Voditelj rasadnika posebno se osvrnuo na proizvodnju cjepova, ugla­vnom hrasta lužnjaka, za klonske sje­menske plantaže za druge Uprave šuma, istaknuvši da su nakon cijeplje­nja postignuti dobri rezultati, posebice ručnom metodom. U sklopu ekskur­zije gosti su posjetili u Hrnjevcu po­drum poznatoga hrvatskoga vinara Ive Enjingija, kušajući više vrsta njegovih čuvenih vina.

Kompjutorsko praćenje proizvodnje

Na terenima Uprave šuma Našice kolegama iz UŠ Delnice objašnjeno je na području šumarije Đurdenovac teh-

Članovi delničkog ogranka HSD-a pozorno su razgledali unutrašnjost staklenika kutjevačkog rasadnika

nologija oplodne sječe (dovršnog sije-ka) uz kompjutorsko praćenje proiz­vodnje, a posjetili su i poznati šumski rasadnik »Gajić« na prostoru kojega se nalazi klonska sjemenska plantaža hra­sta lužnjaka. Domaćini, predstavnici načiščkog ogranka HŠD-a, organizira­li su za svoje kolege razgledanje nada­leko poznatoga dvorca Pejačević u stoljetnom parku u središtu Našica te posjet privatnom zoološkom vrtu.

TEKST; I. Tomić SNIMCI: I. Tomić

I. Fliszar D. Delač

Na starom kaptolačkom gradu u blizini turističke Velike

NASTAVAK SURADNJE

Bjelovarski i vinkovački šumari nastavljaju suradnju - krajem listopada Šumar­sko društvo Vinkovci uzvra­tilo je posjet Bjelovarčani-ma i bilo gost bjelovarskog ogranka HŠD.

Vinkovčani su u Bjelo­varu obišli Gradski muzej te posjetili lokalitet Barutana u šumi Bedenik nadomak grada gdje je početkom Do­movinskog rata, 29. rujna 1991. eksplodiralo veliko vojno skladište bivše JNA i odnijelo prve hrvatske žrtve. Tom prigodom potpuno je uništen i dio stare hrastove šume. U znak sjećanja, Vin­kovčani su položili vijenac na spomenik žrtvama Do­movinskog rata na Baruta­ni.

Stručni dio susreta obu­hvatio je posjet gospodar­skoj jedinici Bjelovarska Bi­logora u šumariji Bjelovar gdje su vinkovački šumari imali mogućnost vidjeti pri­rodnu obnovu bukovih sas-tojina. (m. m.)

Časopis Hrvatske šume / 19

HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO BJELOVAR

Bjelovarčani u Istri

Gosti iz Bjelovara s pozornošću slušaju priču o Butonigi domaćina ing. Marina Calete

U okviru redovnog programa rada i stručnog usavršavanja, članovi bjelo­varskog ogranka Hrvatskog šumarskog društva boravili su polovicom listopada u Istri i bili gosti buzetskog Šumarskog društva. Dvodnevno druženje istarskih i bjelovarskih šumara obuhvatilo je po­sjete predjelima na području šumarije Rovinj, Poreč, Buzet i djelomično Pa­zin, gdje su gosti iz kontinentalne šumarske Hrvatske imali priliku vidjeti dosege istarskog šumarstva i njegovu i važnost za turizam i opću promidžbu ovog kraja te se upoznati sa svim specifičnostima krškog načina gospoda­renja šumama.

Neposredni domaćini bjelovarskim šumarima koje je predvodio tajnik bjelovarskog Društva dipl. ing. Zeljko Bedekouić, bili su predsjednik i tajnik buzetskog ogranka HŠD mr se. Ivan Pentek i Miljenko Pajić, a s gostima iz Bjelovara bili su i upravitelj buzetske Uprave šuma dipl. ing. Marijan Kolić, rukovoditelj komercijale Mario Marečić te upravitelji šumarija Buje, Buzet i Poreč, inženjeri Đuro Markoja, Marin Ćaleta i Čedomir Križmanić. Bjelovarski šumari prvog su dana boravka u Istri obišli Limski kanal koji »dijele« šuma­

rije Poreč i Rovinj te šumski predjel Kontija u kome se nalazi jedini veći kompleks prirodnih šuma (1.000 ha) cera i bjelograbića te oko 200 ha boro­vih kultura koje su ovdje unijetc. Tu je i trajna pokusna ploha prirodne šume cera, medunca i bjelograbića s pratećim vrstama crnim jasenom i klenom. Bjelovarčani su obišli i veliko akumula-cijsko jezero Butoniga (gdje i ribiči imaju svoje carstvo), provezli se doli­nom Mirne i zaustavili u poznatoj Mo­tovunskoj šumi hrasta lužnjaka u kojoj se na površini od 0,8 ha nalazi još jedno »istarsko šumarsko čudo«, šuma močvarnog taxodija.

Goste su ovdje posebno zanimali sporedni šumski proizvodi, čuveni i skupi tartufi koji rastu pod zemljom i pronalaze ih za to posebno dresirani psi. Sve brojniji i nekontrolirani tragači za brzim stjecanjem novca pronalaze ih u Motovunskoj šumi, uz lužnjak. Sada je sezona traženja ovih rijetkih gljiva in­tenzivnog mirisa posebno interesantnih za susjede Talijane na čijim stolovima su iznimno cijenjen i skup kulinarski dodatak. Nekad su istarski šumari, mo­glo se čuti ne bez doze nostalgije, sami brinuli o ovom sporednom šumskom

proizvodu, organizirali otkup, imali red u šumi - i svi bili zadovoljni. Sada opet nešto pokušavaju, bar uvesti red »u svo­me dvorištu« pa treba vidjeti što će biti.

Konačno, u besprijekornoj organi­zaciji domaćeg šumarskog društva, gosti su obišli i pritoreskni istarski gradić Motovun na uzvisini iznad Mirne s koga pogled daleko puca, a oku upadlji­vim ostaje crvena loza još crvenijeg čuvenog istarskog terana. Gradić je to duge i čudne povijesti koji je nekad brojio i 4.000 žitelja, pa onda ostao sko­ro prazan, na tri obitelji (!) da bi tijekom proteklih desetljeća bilo pokušaja za ponovnim oživljavanjem. Oronule fasade prekrasne kamene arhi­tekture uskih uličica svjedoče o nedo­statku ljudi i života iz proteklih vreme­na. Možda je ovoljetni uspjeli prvi pa k tome još međunarodni filmski festival, Motovun fest, s brojnim posjetiteljima i, kažu, odličnom zabavom gdje su pre­zentirane (i) sve istarske vrednote, naz­naka nekih novih vremena za ovaj grad! A šumari su se već dogovorili da ovaj prvi susret ne bude i posljednji već da to postane tradicija.

M. Mrkobrad

20 / Časopis Hrvatske šume

RAZGLEDNICA

Limski kanal (na slici) nije samo prirodni fenomen i destinacija mnogobrojnih turista niti mjesto pogodno za uzgoj školjki nego je razdjelnica u istarskom šumarstvu. Lijevom obalom gospodari šumarija Poreč, desnom Rovinj. Ne radi se naravno ni o kakvim ekonomskim šumama već one prije svega imaju zaštitni karakter u izrazito turističkom okruženju ovog dijela obale.

^

ŠUMARSKO DRUŠTVO VIROVITICA

U posjetu Gorskom kotaru

Krajem rujna u Gorski kotar u posjet Šumarskom društvu Delnice došli su članovi HŠD Šumarsko društvo Virovitica. Od strane Šu­marskog društva Delnice i Uprave šuma Delnice, goste iz Virovitice dočekali su i zaželjeli im riječi dobrodošlice DAMIR DELAČ dipl. ing. šum. Predsjednik HŠD Šu­marskog društva Delnice, mr. BO­RIS PLEŠE dipl. ing. šum., RO-BERT ABRAMOVIĆ dipl. ing. šum., a od strane Nacionalnog par­ka Risnjak MILJENKO GAŠPA-RAC dipl. ing. šum.

Za vrijeme svoga dvodnevnog boravka u Gorskom kotaru gosti iz Virovitice posjetili su poznato go­ransko turističko mjesto Fužine, spilju Vrelo, te jezera Bajer i Lepe-nice. Posjetili su i jednu od najus­pješnijih firmi u ovom dijelu Gor­skog kotara »Drvenjaču« Fužine. U ime zaposlenika pozdravio ih je dr. Ivan Liker dipl. ing., a nakon toga krenuli su u obilazak pogona.

Članopi Šumarskog društva Virovitica u Nacionalnom parku Risnjak

Posjetili su i Nacionalni park Risnjak, oduševili se njegovim lje­potama, a posebno poučnom sta­zom Leska.

Za vrijeme svoga kratkoga bo­ravka u Gorskom kotaru nisu krili

zadovoljstvo viđenim ljepotama i gostoljubivošću domaćina, a na ra­stanku izražena je obostrana želja da se ovakvi susreti nastave i ubu­duće.

V. P.

Časopis Hrvatske šume / 21

ISKORIŠTAVANJE ŠUMA

Istraživanje rada novih šumskih vitala i optimalne gustoće šumskih puteva

Suradnja znanosti i prakse

Djelatnici Zavoda za iskorištavanje šuma Zagreb Šumarskog fakulteta na šumskom putu na požeškom području: mr. se. Željko Zečić, prof. dr. Ante Krpan i prof. dr. Dubravko Horvat

Polovicom studenoga prošle godine JP »Hrvatske šume«, p.o. Zagreb, uputile su Zavodu za iskorištavanje šuma zagrebačkog Šumarskog fakulte­

ta zahtjev za obavljanje znanstvenih istraživanja, a nakon toga izrađen je Program koji obuhvaća istraživanja tehnoloških značajki traktora Steyr 8090 i 9078, oprem­ljenih s tri različita tipa vitala »Tajfun« i s tzv. farmervitli-ma koja su priključena na hidrauličnu poteznicu traktora. U sklopu programa je i istraživanje nekih najpovoljnijih sastavnica za projektiranje i gradnju traktorskih puteva.

U četvrtom kvartalu protekle godine na području požeške Uprave šuma provedeno je istraživanje rada jed-nobubanjskog vitla EGV 60 A, priključenog na traktor STEYR 8090 i dvobubanjskog vida EGV 80 A8 (prototip 2X60 kN) priključenog na traktor STEYR 9078. Istraživanja s jednobubanjsldm vitlom su provedena u gospodarskoj jedinici Istočni Psunj (odjel 30b, naplodni sijek) i u gj . Sjeverna Babja gora (odjel 45d, dovršni sijek). U prorednoj sastojini gj . Zapadni Papuk (odjel 66c) istraživanje rad STEYR-a 9078 s dvobubanjskim vi­dom (prototip 2x50 kN).

Istraživanja tehničkih karakteristika navedenih trakto­ra, opremljenih s tzv. farmer-vitlima na hidrauličnoj po-teznici, sadrže morfološku analizu oba traktora s vitlima te ostale značajke koje su u svezi s vučnom silom traktora, potrebnom silom za izvlačenje užeta i najnepovoljnijim položajem s obzirom na nagib užeta.

Istraživanja na digitalnim modelima terena

U tijeku su istraživanja u optimalnoj gustoći traktor­skih puteva s obzirom na dužinu vučnog užeta, koje je kod jednobubanjskog vitla 60 m, a kod dvobubanjskog 100 m. Slijede istraživanja o uzdužnim maksimalnim na­gibima te projektiranju nul-linije u odnosu na poprečni nagib terena na digitalnom modelu terena i na trodimen­zionalnom, 3D-modelu terena. Na digitalnom modelu terena proučit će se stanje vozne površine traktorskih puteva u odnosu na nagib terena i duljinu vučnog užeta za svako vitlo. Na osnovi snimanja postojećeg stanja trak­torskih puteva, u svim odjelima izvršit će se projektiranje optimalne gustoće traktorskih puteva za svaki pojedinačni slučaj. Treba istaknuti da su istraživanja na digitalnim modelima terena započela poslije prezentacije rada šumarskih i geodetskih stručnjaka iz požeškog Odjela za uređivanje šuma na tematskim i gospodarskim kartama cjelokupnog područja ove Uprave.

Reljefu sivim tonovima Prema riječima geometra Zeljka Sekulića iz požeške

taksacije, podloga za projektiranje šumskih puteva (vlaka) su skenirane i geokodirane karte u mjerilu M 1:5000 (Hr­vatska državna karta). Skenirane karte požeški taksatori su vektorizirali odnosno vektoriziran je skup slojnica za

22 / Časopis Hrvatske šume

Rasterska skenirana i geokodirana karta s gospodarskim razdjdjenjem (zelena boja) i ucrtanim šumskim vlakama (crvena boja)

svaki lokalitet, s prosječno tri odjela po lokalitetu. Vekto-rizacija je rađena u GIS-softweru (Are View version 3.1). Nakon pripreme i prikupljanja svih vektorskih podataka, naglašava Sekulić, dalja obrada je rađena u programu Arc-I N F O na Katedri za uređivanje šuma Šumarskog fakulte­ta u Zagrebu, kod prof. dr. Vladimira Kušana. Iz vektorske karte izvučen je »čisti« digitalni model reljefa, koji po­kazuje reljef u skladu sivih tonova. Tako crna boja prikazuje najmanje, a bijela najveće visine. Trodimenzio­nalni, 3D-model , predstavlja konfiguraciju terena, a pritom se ima osjećaj prostora. Nakon obrade na Šumar­skom fakultetu, u požeškom Odjelu za uređivanje šuma rađena je obrada gotovih digitalnih modela reljefa i 3 D -modela s gospodarskim razdjeljenjem rasterske i vektor­ske podloge.

Na navedenim modelima reljefa mogu se prikazati i očitati u različitim bojama pojedina obilježja kao što su gospodarske podjele, vodotoci, slojnice i dr., a posebice su važni nagibi terena. Valja naglasiti da se sve promjene mogu na vrlo brz način unijeti u postojeće stanje digital­nog modela te odmah koristiti na terenu. Osim traktor­skih puteva (sekundarno otvaranje šuma), prvenstveno se može raditi, uz korištenje navćdenih karata, otvaranje šumskih površina cestama (primarno otvaranje).

^ Ž. ZEČIĆ ^r I. TOMIĆ

Vektor-karta s vektoriziranim slojnicama za dalju kompjutersku obradu (teren prikazan sjenčanjem): jugozapadne ekspozicije su tamnosive i

crne, a sjeveroistočne i istočne svjetlosive i bijele

Čisti digitalni model reljefa u skali sivih tonova (crna boja prikazuje najmanje, a bijela boja najveće visine)

Časopis Hrvatske šume I 2 3

VELIKANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA

U Vinkovcima su 7. i 8. listopada održani V. »Dani Josipa i Ivana Kozarca«

U SPOMEN NA JOSIPA I IVANA KOZARCA

Petu godinu za redom Vukovarsko-srijemska županija vrlo uspješno organizirala kulturnu književnu manifestaciju u spomen na velikane pisane riječi u Slavoniji

Dane Josipa i Ivana Kozarca već petu godinu za redom uspješno orga­nizira Slavonska naklada »Privlačica« iz Privlake koja je, zajedno s Vukovarsko-srijemskom županijom, Društvom hrvatskih književnika i

Ogrankom DHK Osijek, te Upravom šuma Vinkovci, utemeljila ove tradicio­nalne književne dane. Prvi dan, četvrtak 7. listopada, obilježen je promocijama novih izdanja Slavonske naklade »Privlačica« gdje je u Glazbenoj školi Josipa Runjanina predstavljen Zbornik prošlogodišnjih »Dana« i Leksikon DHK u izdanju SN »Privlačica«, a potom je održan okrugli stol na temu »Život i djelo Ise Velikanovića«. O ovoj temi govorili su dr. Katica Corkalo, prof. dr. Bogdan Mesinger, Kristina Petemai, Ružica Pšihistal, Goran Rem i drugi. Nakon okruglog stola domaćini su sudionike manifestacije poveli u Šumski bazen Spačva - te u lovački dvorac »Spačva« na izlet nazvan »Putevima Jose i Ive Kozarca«.

Drugi dio ove manifestacije protekao je radno, posjetom trajnim poči­valištima vinkovačkih književnika Josipa i Ivana Kozarca, te polaganjem vije­naca na grobove i književnim susretima u središnjim školama u Vinkovcima i Vukovaru. Sudionike V. »Dana Josipa i Ivana Kozarca« primio je i župan Vu-kovarsko-srijemski Rudolf Koning, koji je tom prigodom naglasio da se Žu­panija ponosi ovom kulturnom manifestacijom. Središnji dio manifestacije održan je navečer u prostorijama Glazbene škole Josipa Runjanina u Vinkovci­ma.

U okviru svečanosti na kojoj su dodijeljene nagrade održana je književna večer pod nazivom »Živi kapitali«. Predstavili su se gosti, književnici - sudio­nici manifestacije: Vlado Andrilović, Tito Bilopavlović, Nedjeljko Fabrio, Anto Gardaš, Kazimir Klarić, Zeljko Knežević, Miroslav Mađer, Nikola Pulić, Višnja Stahuljak, Ante Stamać i Jakša Fiamengo. Za najbolju prvu knjigu u protekloj godini nagrađena je zbirka pjesama »Portreti nepoznatih žena« Mirjane Radmilović, u izdanju nakladnika »Hrašće« iz Drenovaca. U ime utemeljitelja »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb - Uprave šuma Vinkovci, plaketu rad animatora kulture Branka Bazine i povelju Dana Jose i Ive Kozar­ca koju je osmislio akademski kipar, Vinkovčanin Antun Babić, uručio joj je Josip Grgljanić pomoćnik upravitelja Uprave šuma Vinkovci.

Nagradu priznanja za cjelokupan književni doprinos hrvatskom narodu i hrvatskoj književnoj riječi ove godine dobio je pjesnik, romanopisac, putopisac, feljtonist, kroničar i nadasve životom dokazani domoljub Zlatko Tomičić. Nagradu mu je u ime Dana i Društva hrvatskih književnika uručio Anđelko Novaković.

Ovogodišnji peti po redu Dani Josipa i Ivana Kozarca završili su posjetom Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku. Sudionici V. Dana prisustvovali su svečanoj premijeri predstave »Inoče«, melodrame o Ijubovanjima u Slavoniji koju je prema predlošku Jose Ivakića režirao Zelimir Orešković.

Zvonko PEIČEVIĆ

JOSIP KOZAIIAC Rođen u Vinkovcima 1858, umro u Kopriv­

nici 1906. Šumarski inženjer i književnik. Bio je upravitelj Šumarije u Lipovljanima, državni nadšumar u Vinkovcima i urednik Šumarskog lista.

Pisao pjesme, komedije, romane, crtice i pripovijesti. Dobar je bio poznavatelj prilika, morala i psihologije slavonskog čovjeka. Napisao romane: »Mrtvi kapitali«, »Među svjetlom i tminom«, novele »Proletarci«, »Slavonska šuma«, »Tena«, »Mira Kodolićeva«, »Tri dana kod sina« i druge. Napisao je i drame: »Turci u Karlovcu«, »Tunja Bunjavilo«, a roman »Živi kapitali« -zamišljen kao suprotnost »Mrtvim kapitalima« nije nikada završio. Umirući tražio je živi kapital koji će dignuti narodnu opstojnost, učvrstivši narodno ime i budućnost.

TENA ... O Svima svetima počeli dolaziti šumski tr­

govci, da izrade preko zime one lijepe hrastove, diku i ures Slavonije, koji su na dražbi kupili. Umjesto pukovnijskih četa zgmu se sada čitava vojska radnika iz Primorja i Kranjske i rasu se po­put mravi po velebnom hrastiku. Među trgovcima koji šumom trguju, bilo Bavaraca, Engleza i Fran­cuza...

SLAVONSKA ŠUMA ... Kad god sam pošao tom šumom, svaki put

sam nešto novo vidio, nešto novo naučio; nije ona crna, gluha, mrtva, kakono se izdaleka na obzorju crta i prikazuje, nego u njoj diše život i svijet izvo­ran, naravan, gdje kao nigdje priroda uprav naočigled stvara i njišti, nagađa i popravlja...

O HRASTU ... Traži ga nuirnar, da jakošću svojom odo­

lijeva strašnoj morskoj buri, traži ga svaki građanin da njime kuću digne,

traži ga vinogradar, da spravi unj' rujno vino, traži ga čovjek smrtnik, da u tvrdom hrasto­

vom lijesu spremi zadnje počivalište milnom pokoj­niku...

TENA ... »Zbogom ostaj, lijepa zemljo, ja te više ne

trebam, ja idem u svoj kraj, u svoj rod, da potrošim ono, što sam u tebi ubrao.!«

SLAVONSKA ŠUMA ... Ništa nije kadro u čovjeku probuditi ono

čuvstvo, da je ništetan stvor poput mrava i crva, kao jedna samotna noć u šumi. Pred njom si neznatan patuljak, nemoćna

ništica... Izabrao: Z. LONČARIĆ

24 / Časopis Hrvatske šume

LOVSTVO

Na novogradiškom području potvrđeni elaborati lovnogospodarskih osnova za lovišta

Stručna komisija koju je odredilo Ministarstvo poljoprivrede i šumar­stva pregledalo je polovicom rujna

na novogradiškom području lovnogospo-darske elaborate za otvorena državna lovišta kojima gospodari JP »Hrvatske šume«, p.o. Zagreb odnosno Uprava šuma Nova Gradiška. Riječ je o trima lovnogo-spodarskim osnovama za lovišta »Grede-Kamare«, »Trstika« i »Međustrugovi«, s rokom važenja od 1. travnja 1999. do 31. ožujka 2009. godine. Na čelu komisije, koja je tijekom tri dana radila u uredu i na terenu, bio je predsjednik, dipl. ing. Mile Dodan, sa članovima dipl. ing. Ivanom Istokom i dipl. ing. Brankom Ivičekom. U ime »Hrvatskih šuma« prisustvovali su dipl. ing. Ivan Stanfar, rukovoditelj novogradiške taksacije i dipl. ing. Damir Matošević, stručni suradnik za lovstvo novogradiške Uprave šuma. Tijekom pregleda lovnogospodar­skih osnova za lovišta »Grede-Kamare« i »Trstika« bili su nazočni dipl. ing. Mirko Bilman, upravitelj šumarije Novska, dipl. ing. Miodrag Tomaz, upravitelj šumarije Ja­senovac, dipl ing. Dinko Hace, pomoćnik upravitelja šumarije Novska i Mirko Žunić, pomoćnik revirnika. Za vrijeme pregleda lovnogospodarskog elaborata za lovište »Međustrugovi« radu komisije prisustvo­vao je, osim spomenutih stručnjaka iz novogradiškog Odjela za uređivanje šuma, Anto Radman, poslovođa šumarije Stara Gradiška.

Četiri godine okupacije Osim uvodnoga dijela, elaborati sa­

drže podatke o lovištu i gospodarenju s divljači i lovištem. Za lovište »Grede-Ka­mare« zadnja lovnogospodarska osnova istekla je koncem ožujka 1988. godine, a poslije toga nije rađen novi elaborat. Tre­ba istaknuti daje ovo lovište od 1991. bilo čak četiri godine privremeno okupirano, do završetka vojnoredarstvene akcije »Bljesak«, kada uglavnom postaje dostup­no. Međutim, zbog zaostalih mina još uvijek oko 2000 ha gospodarskih jedinica »Grede-Kamare« i »Zelenika« nije pristupačno. Novogradiška Uprava šuma od 1995. provodi u ovom lovištu minimal­ne uzgojno-zaštitne mjere, jer nije po­stojala odluka o povjeravanju i izvršavanju prava lova. Tek početkom ove godine to se

Velik dio naših šuma još uvijek nisu dostupne, premda u njima ima dosta divljači za odstrjel

pravo odlukom Ministarstva ostvaruje te se stvaraju uvjeti za izradu navedenog ela­borata. U posljednje tri lovne godine od-strijeljeno je 117 grla divljih svinja i 2 grla običnog jelena, a ostala divljač nije lov-Ijena. Lovnoproduktivna površina iznosi gotovo 14.000 ha, matični fondje 667 grla, a planirani desetgodišnji odstrel je 5309 grla. Važnije vrste divljači su jelen obični, srna obična, divlja svinja, divlja patka i prepelica. U sljedećih deset godina od lo­vnogospodarskih i lovnotehničkih objeka­ta najviše će se raditi na izgradnji otvore­nih visokih čeka (20), solista (50), zakloni-ca (10) i hranilišta za jelensku divljač (8), a tijekom prehrane divljači utrošit će se 362 tone zrnate i 71 tona kabaste hrane.

Bez sustavnog lovnog gospodarenja

Lovištem »Trstika« u zadnjih neko­liko desetljeća gospodarila je Lovna udru­ga »Jelen« iz Novske, a zadnja lovnogo­spodarska osnova istekla je krajem ožujka 1989. godine. Kao i prethodno, i ovo lovište doživljava istu sudbinu te je tijekom četiri godine većim dijelom nepristupačno. Otkako je ustanovljeno 1994. godine. Lovačka udruga »Jelen« pro­vodi u lovištu uzgojno-zaštitne mjere, međutim ne postoje podaci o eventual­nom odstrelu divljači od 1989. do danas, jer je izostalo sustavno lovno gospoda­

renje. Lovno produktivna površina je 4473 ha, matični fond ima 252 grla, a planirani odstrel u sljedećih deset godina iznosi 1907 grla. Uglavnom nailazimo na vrste divljači kao u lovištu »Grede-Kamare«, uz 56 grla fazanske divljači, a za prehranu će biti utrošeno 81 t zrnate i 17 t kabaste hra­ne.

»Prašnik« i dalje nedostupan

O problemima u dosadašnjem gospo­darenju u lovištu »Međustrugovi« od 1989. godine mogu se iznijeti podaci kao i za dva prethodna lovišta, uz napomenu da i danas oko 1500 ha gospodarske jedinice »Prašnik« nije zbog mina dostupno. Upra­va šuma Nova Gradiška u posljednje tri lovne godine odstrijelila je, zbog smanjenja šteta na poljoprivrednim kultu­rama, 57 grla divljih svinja, dok ostalu di­vljač nije lovila. Lovište ima lovnoproduk-tivnu površinu veličine 12.747 ha, matični fond je 842 grla, a planira se u desetogodišnjem razdoblju odstreliti goto­vo 7000 grla. Za prehranu će biti upotrije­bljeno 203 t zrnate i 46 t kabaste hrane.

Poslije pregleda triju lovnogospodar­skih osnova za navedena otvorena državna lovišta i djelomičnog obilaska terena, stručno povjerenstvo predložilo je Mini­starstvu poljoprivrede i šumarstva da odo­bri izrađene elaborate. ^ ^

^ F I. TOMIĆ

Časopis Hrvatske šume I 25

PUHOLOV U GORSKOM KOTARU

— ptpi lovdc WM puhc^^'^ Periodička povećanja ili smanjenja po­

pulacije puhova u Gorskom kotaru usko su povezana s urodom bukvice,

ploda bukve. Kako je naklonošću prirode bukva urodila punim urodom u ovom krajnjem sjeverozapadnom dijelu naše do­movine, godina 1999. s pravom če nositi osebujno ime »pušja godina«, prema dosadašnjim rezultatima odlova puhova jedna od najbogatijih u posljednjem desetljeću ovog tisućljeća.

Lov na puhove u ovom kraju datira još od najstarijih vremena, iz doba krčkih knezova Frankopana, kad su prvi do­seljenici krčeći ovaj šumom prebogati kraj stali osnivati svoja stalna naselja. Ni tada, a ni puno stoljeća kasnije lov na ovog simpatičnog glodavca-prezimara nije bio samo običaj i razonoda već nasušna potre­ba. Iskoženo i nasoljeno pušje meso sta­vljalo se u drvene bačvice i bivalo pravom »božjom hranom« (Deorum cibus) Gora­ninu drvosječi i njegovoj brojnoj obitelji

Još IZ doba Rimljana zapisano je da se pušje

meso smatralo - »božjom hranom« - govore nam

Gorani - strastveni lovci na ove male šumske

životinjice usputno nam pojašnjava da se radi o sivom ili velikom puhu, po latinski Myoxus glis, kojeg je temeljem Zakona o lovu jedino i dopušteno loviti. Iako se radi o lovnoj vr­sti za razliku od ostale divljači, poput jele­na, srne, ali i onih manjih, zeca i tvora, puh se nikad ne lovi upotrebom lovačke puške i lovačkih naboja. Zakonodavac je bio tu dosljedan i prihvatio onaj način lova koji se na ovim prostorima već stoljećima koristi: lov lovkama, drvenim klopkama

za dugih zimskih dana. Stari su Rimljani, zabilježio je u svom »Lovstvu« (1896.) Fran Zav. Kesterčanek, »gojili puhove po­sebno zbog mesa, a onda ih klali i jeli kao osobito sladko pečenje«.

- Kad je pušje meso prijalo Rimljani­ma, nema razloga da ne prija i nama Gora-nima i našim gostima - riječi su to dipl. ing. šumarstva ZDRAVKA TURKA, upravi­telja Šumarije Tršće delničke Uprave šuma, koji je kao vrsni puholovac ove jeseni pogostio pušjim specijalitetima malu grupu svojih starijih kolega iz »Hr­vatskih šuma« u lovačkoj kući Smrekova draga. Već sam pogled na gotovo stotinjak tih na stolu izloženih mrtvih životinjica, što ih je minule noći »pokupio« sa svojih šezdesetak klopki, bio je impresivan. Slažući ih u dvored, u lovačku »štreku«.

L' dobro postavljenu »škrinjku-duplericu« ne mali broj puta uhvate se po dva puha

tzv. »škrinjicama«. U njih se, primamljeni slatkim mamcem, »budalasti puh brzo uhvati«, da se opet poslužimo riječima Kesterčaneka. Stari načini lova dim-Ijenjem duplji kao ni korišćenjem umjet­nih tuljaca, kojim su postupcima redovno usmrćivane cijele pušje obitelji, roditelji s nedoraslom mladunčadi, napušteni su.

- Kako povezujete puni urod bukvice s »pušjim« godinama? - upitali smo našeg domaćina inž. Zdravka Turka.

- Jednostavna je to zakonitost. Kad rodi bukvica, praktički jedina i najkaloričnija hrana puhova u Gorskom kotaru, ovaj se glodavac nama nepoznatim unutarnjim mehanizmima neviđeno brzo razmnožava. Iako nedvojbeno stvara samo jedno leglo godišnje, tih godina u svakom od njih biva 5-7 mladunaca. Ove sam go-

Sumarnik i puholovac Zdravko Turk pri svakodnevnom »pražnjenju« lovki u sezoni

lova na puhove

Rezultat ulova braće Turk od samo jedne noći u šumskom predjelu Skurina, Šumarija Tršće

26 / Časopis Hrvatske šume

dine uhvatio više odraslih ženki koje su imale i po 10, pa i 11 aktivnih sisa! Nasu­prot tome za slabog uroda bukvice, kad izvirivši iz pušina u proljeće utvrde da među bukovim pupovljem nema onih cvjetnih pupova, koji će ujesen donijeti bukvicu, parenje ili izostaje ili je minimal­no. Kad ih glad prisili da iziđu iz zimskih skloništa, stanu se hraniti prvim lišćem i korom mladih bukvica. Vjerujem da upra­vo tada, dakle prve godine iza punog uro­da bukvice, napadaju i najosjetljivije smrekove kulture nanoseći velike štete svojim prstenovanjem. Kad sam ranijih godina radio u susjednoj Šumariji Gerovo, gdje je tih kultura više, bio sam svjedokom tih proljetnih invazija.

Da je šumarnik Zdravko Turk pasio­nirani puholovac svjedoči i podatak da je i ove godine svoj godišnji odmor podesio slobodnom terminu lova na puhove (16. rujna - 31. listopada). Tako je tijekom li­stopada, svrativši na sat-dva u šumarijski ured, svo ostalo vrijeme proveo u šumi, u svojoj Bukovoj gori, Skurini, Kapeli, »Ciklonu«, Smrekovoj dragi, Pogorelom vrhu i drugim znanim pušjim revirima. Tijekom vikenda u društvu svog mlađeg brata Mladena, šumarskog tehničara i lovočuvara Veljka Lipovca, također puho-lovca, u lovu na puhove ostaje po cijelu noć.

- »Skrinjice«, njih šezdesetak, nasta-vljenih o debla starih bukava sjemenjača, obilaze se i »prazne« po dva do tri puta tijekom noći. Kad posljednju postavimo, uz cigaret-stanku kraj vatre na otvorenom, vrijeme je da se prve pregledaju i tako re­dom do iznemoglosti. Za prošlog vikenda prve smo noći brat i ja uhvatili 155, a dru­ge noći 110 puhova.

Za lov na puhove lovkama nužan je sljedeći pribor: lovka, drvena »škrinjica«, o čijoj kvaliteti, osjetljivosti mehanizma opruge, ponuđenom mamcu i posta­vljanju ovisi uspješnost lova. Nadalje, obični bukov štap, »drgajla«, o kojeg se lo­vka učvršćuje, mamac i džepna svjetiljka. Sve Zdravkove »skrinjice« su od brijesto-vine, premazane lanenim uljem i »dupleri-ce«; o svaku od njih mogu se uhvatiti dva puha. »Drgajla« ne služi samo za vješanje skrinjice o deblo bukve ili krošnje smreke već i za to da šumske sove koje rado posjećuju lovke s uhvaćenim puhovima, ne odnesu i puha i »škrinjicu«. Kao mamac koristi se kriška domaće mirisave jabuke ili kojeg drugog voća. Naš domaćin tih je dana rabio plod pitomog kestena, prerezan na dvije polke, prethodno držane u plastičnoj posudici s rumom! Opojan je to miris koji privuče i najsitnijeg puha.

- Iz literature je poznato da ovaj vaš sivi, veliki ili jestivi puh teži oko 180 gra­ma. Uhvatite li kojeg težeg?

- Odgovor je potvrdan. U ovoj »pušjoj« godini, kad smo zbog bogatstva

Ugledni gosti inž. Zdravka Turka i Šumarije Tršće u Smrekovoj dragi (s lijeva): inž. Slavko Horvatinović, inž. Josip Trohar i mr. se. Stjepan Puljak

odlova postali izbirljivi, puhove te mase najradije bi, kad bi mogli, izlučili iz lova. Krajem prve dekade listopada, točnije 9. X 1999., kad sam prve lovke postavio u višim čestima lovišta, uhvaćenih 6 puhova

Zadovoljno lice autora priloga inž. Alojzija Frkovića, savjetnika za lovstvo najrječitije

govori kako prija pušja pečenka

ukupno je vagalo 1,60 kg. Dvije su odrasle ženke težile 360 i 350 g, jedan mužjak 320 g i preostala dva puha 570 g. Prije desetak godina bio sam svjedokom kad je puholo­vac Andrija Palčić iz Gerova, i danas živ, uhvatio puha mase 430 g. Osobno volim takve tuste primjerke, koje ovdje u žargo­nu zovu »opanjak«. Od njih nije samo fini gulaš, nego oni daju najviše ljekovite pušje masti. Bolje reći ulja, jer se ta mast nikada ne skrućuje, a ima izuzetno ljekovita svoj­stva. Nema boljeg lijeka za opekline, za zarastanje starih rana, hemeroida i dr. Obasut sam traženjima pušje masti i rado je poklanjam ljudima.

Pored pušjeg gulaša na većoj je cijeni prženi puh. Prži se bilo oguljen, bilo u koži, s koje se prethodno paljenjem otklo­

ni dlaka. Ovako priređen odličan je s pa­lentom, posebno u šumi, noću uz vatru, slušajući milozvučna »odapinjanja« lovki.

Ima dana (noći) kad je i u »pušjoj« godini lov na puhove mršav. Posrijedi je najčešće sova, čije glasanje puhovima tjera strah u kosti. Ovogodišnji prvi snijeg, koji je na kratko 19. X prekrio zemlju i ra­slinje, otjerao je puhove u njihove tople duplje i pušine. No, već sljedećeg dana po okopnjenju opet su nastavili sa svojom poslovičnom proždrljivošću. Kako bukvi­ce ima sada više na tlu nego u krošnjama i puhovi se preseliše, konkurirajući me­dvjedima i divljim svinjama na traženom zalogaju.

Da naš sugovornik inž. Zdravko Turk, koji je sredinom ljeta proslavio svoj 40. rođendan, nije samo tek tako puholo­vac, najrječitije govore podaci odlova. U vremenu od 18. rujna do zaključno 12. li­stopada, kad je u čabarskom kraju ukupno bilo uhvaćeno oko 15 tisuća puhova, naš je domaćin imao »na duši« 1357 puhova ili gotovo 10 posto. Do moguće šampionske titule valja pričekati do blagdana Svih sve­tih kad, usporedo s početkom zakonskog lovostaja, i u Gorskom kotaru prestaje lov na ovog ljupkog glodavca. Do tada će šumarnik i puholovac Zdravko Turk po­dariti još mnogo puhova svojim mještanima i prijateljima, starijim već iz­nemoglim puharima (kojima, reći će Zdravko, od ganuća klizne suza radosnica niz lice), svojim gostima, kako je to redo­vno činio i do sada. U pušjoj pečenci valja (i moguće je) uživati samo u »pušjim« go­dinama. Sljedeća takva zacijelo neće biti prva godina novog tisućljeća. Nama je šumarima bar znano da bukva rađa punim urodom svake sedme do dvanaeste godi­ne! ^

" 1 ^ Tekst: Alojzije Frković Snimili: A. Frković i D. Sertić

Časopis Hrvatske šume / 27

OBLJETNICE

Obilježena 50. obljetnica Srednje šumarske škole u Splitu

Generacije koje su Or^elenjava le da Ima tins hi krš

Dr. Vlado Topić, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva za Dalma­ciju pozdravio je sve nazočne bivše učenike i brojne uzvanike i goste

U Splitu je 1. listopada ove godine, u organizaciji Hrvatskog šumar­skog društva - ogranak Dalmacija,

prigodnim skupom obilježena 50. obljetnica utemeljenja Srednje šumarske škole. Pozdravljajući sve nazočne bivše učenike kao i predstavnike Šumarskog fakulteta, županijskih vlasti te ostale go­ste, prigodnu svečanost je otvorio dr. se. Vlado Topić, predsjednik šumarskog društva za Dalmaciju. Nakon glazbenog spomena Domovini, predsjednik Topić je dao riječ prvom direktoru škole prof. Heliodoru Prelesniku.

Pozdravljajući nazočne, g. Prelesnik je pozvao da se minutom šutnje ukaže

počast svim pre­minulim učeni­cima Srednje šumarske škole. Prisjećajući se sa­mih početaka ra­da škole koja je zapravo prvih go­dina počela s ra­dom u Drnišu, prof. Prelesnik je ukazao na veliki trud šumara koji je uložen u razvoj šumarske struke, ali i prakse. Stoga

se sa žaljenjem osvrnuo na pojavu ve­likih šumskih požara u Dalmaciji koji u

ognju gutaju sve ono vrijedno u šumar­stvu što se godinama stvaralo.

Sire izlaganje o radu Šumarske škole u Splitu održao je dipl. ing. Porin Schreiber. Prisjećajući se predavača u školi, g. Schreiber je istakao njihov nemjerljiv doprinos i odlučujući utjecaj na razvoj mladih ljudi koji su kroz dugi niz godina pohađali šumarsku školu. Kao rezultat njihovog truda su genera­cije koje su podarile mnoga ugledna imena kako u znanstvenim šumarskim krugovima (Meštrović, Tomašević) tako i u širem javnom životu Domovine.

U ime Šumarskog fakulteta Sveu­čilišta u Zagrebu, dekana prof. dr. Jose Vukeiića i prodekana dr. Nikole

Medu brojnim nekadašnjim učenicima bilo potpitanjem:

Zbog brojnosti nekadašnjih učenika morali smo napraviti dvije grupe za snimanje, kako nitko ne bi izostao sa slike

je i susreta poslije više desetljeća s ponekim A koji si ti?

Lukića, skupu se obratio dr. Željko Spanjol. Ističući svoje zadovoljstvo naći se među doajenima šumarske struke od kojih su neki bili i njegovi uvaženi pro­fesori, izrazio je nadu u razvoj kvalitet­nih odnosa šumarske prakse na kršu i znanosti. U tom smislu je čestitao HŠD-u ogranak Dalmacija i njenom predsjed­niku dr. Topiću na ovoj obljetnici.

Na kraju treba spomenuti i prigodni glazbeni poetski recital koji je priredila Anka Glavina Kovačić sa Scenom mla­dih, a koja je i sama bila dugi niz godina predavač na Srednjoj šumarskoj školi.

' ^ I . ŠIMIĆ

28 / Časopis Hrvatske šume

JESENSKO POŠUMLJAVANJE NA PODRUČJU NOVOGRADIŠKE UPRAVE ŠUMA

Posaditi više od milijun sadnica Na području novogradiške Uprave

šuma planirano je tijekom jesenskoga pošumljavanja na 134 ha posaditi 1.040.000 sadnica hrasta lužnjaka i kitnjaka te poljskoga jasena. Na površinama sedam šumarija bit će posađeno 536.000 lužnjako-vih, 433.000 kitnjakovih i 71.000 sadnica poljskoga jasena. Najopsežniji radovi, kako smo doznali od stručnoga suradnika za uz­gajanje šuma, dipl. ing. Damira Jelića, bit će na području šumarija Novska i Trnjani, gdje će se obaviti više od polovice ukupno­ga pošumljavanja (554.000 sadnica), a naj­manje zaduženje ima starogradiška šuma­rija (52.000). Najviše sadnica hrasta lužnjaka bit će upotrijebljeno na prostoru trnjanske šumarije (210.000), s kitnjakom će se najviše saditi na području šumarije Novska (124.000), a s poljskim jasenom na starogradiškom području (37.000). Jesen­sko pošumljavanje neće imati šumarije Okučani i Nova Kapela, budući da su svoj plan izvršile u proljetnom dijelu godine.

Podsijavanje lužnjakovim i kitnjako-vim žirom obavit će svih devet šumarija novogradiške Uprave, a ukupno će biti utrošeno 55 tona lužnjakovog i 52 tone kitnjakovog sjemena, na površini gotovo 230 ha. Najveće zaduženje imaju šumarije Stara Gradiška (28 t lužnjaka) i Oriovac

Na novograđiškom području bit će tijekom jeseni posađeno više od pola milijuna lužnjakovih sadnica Snimio: I. Tomić

(828 t kitnjaka), a najmanje će se podsijava-ti na površinama novokapelačke šumarije (2,5 t kitnjaka). Šumarija Novska utrošit će 5,5 t, Okučani 4,5 t, Nova Gradiška 8 t i Slavonski Brod 3,6 t kitnjakovog sjemena, a lužnjakov žir bit će, osim u starogradiškoj šumariji, upotrijebljen u šumarijama Jase­novac (7 t) i Trnjani (20 t). Navedene po­slove obavit će stalna i povremena radna

snaga. Prema riječima ing. Jelića, u šumskom rasadniku »Cernik« posijat će se gotovo 151 sjemena hrasta lužnjaka i kitnjaka, poljskoga jasena i obične bukve. Prvi put sije se u ovom rasadniku bukvica (200 kg), a bukove sadnice namijenjene su za obnovu šumskih sastojina oštećenih polovicom godine od olujnog vjetra.

I. Tomić

ŠUMARIJA GAREŠNICA

Od jedne, tri gospodarske jedinice

S pregleda sada novih gospodarskih jedinica u Garešnici i Čazmi

Od 1. siječnja 2000. godine dosad je­dinstvena gospodarska jedinica Garjevica s 10.533 ha kojom su gospodarile (i gospo­dare) tri šumarije bjelovarske uprave, Čazma, Garešnica i Ivanska, podijelit će se na tri jedinice tako da će svaka od spome­nutih šumarija brinuti o svojoj jedinici. Ova nova administrativna podjela, kako kaže rukovoditelj odjela uređivanja šuma u bjelovarskoj upravi ing. Anđelko Kalabek, zapravo je praktično provođenje odrednica nove osnove područja. Za šumarije ništa se bitno ne mijenja jer je zadržano staro obrojčenje odjela, no više posla imaju tak-satori jer umjesto jedne rade tri osnove.

Za ovu gospodarsku jedinicu bukovih i kitnjakovih mlađih i srednjodobnih sa­stojina važno je spomenuti daje dvije go­dine uzastopno, 1996. i 1997. pretrpjela velike štete od snijegoizvala i ledoloma kada je stradalo oko 100.000 kubika drvne mase. Zbog toga je prošle godine napra­vljena izvanredna revizija koja je uvažila novonastale momente. Sto se uzgojnih zahvata i obnove tiče, veli Kalabek, štete su osim u jednom odsjeku bile takvog karak­tera da nije bilo potrebno posebno interve­nirati i pošumljavati već je najveći đio oštećenih površina saniran prirodnom ob­novom. Gdje je trebalo, tu se pomoglo popunjavanjem.

Nedavna revizija Garjevice i službeno je označila novo stanje. Od ukupno 10.533 ha na šumarijiu Čazmu otpalo je 4.248 ha, a, Ivanska će gospodariti sa 2.422 ha a Garešnica sa 3.863 ha. Državna komisija Ministarstva poljoprivrede i šumarstva na čelu s ing. Ivicom Francetićem i članovima mr. Robertom Ojurovićem i ing. Zvon­kom Zemčkom pregledala je nove osnove za Garjevicu kojom će gospodariti šu­marije Garešnica i Čazma i predložila ih Ministarstvu na usvajanje. Osnove su izra­dile ekipe bjelovarskog odjela za uređi­vanje u kojima su bili ing. Ilija Kukoleča, ing. Igor Hasl, ing. Miloš Polak, Dobrivoj Musulin i drugi (za Garešnicu) te ing. Franjo Potnar, ing. Dražen Husak, ing. Nada Antonović, Ivan Pavlinić i drugi (za Čazmu). Uskoro će komisija pregledati i osnovu gospodarske jedinice kojom gospo­dari Šumarija Ivanska koju su radili ing. Oskar Marinić, ing. Dean Pavlović s ostali­ma.

U Garešnici je prilikom pregleda os­nove i obilaska terena utvrđeno otežano obnavljanje hrastovih sastojina na dijelu terena koji je obuhvaćen i lovištem (LG Moslavina). Srneća divljač je na neo-građenom dijelu uništila hrastov pomladak i u usporedbi s onim u ogradi on je iznimno slab. (m)

Časopis Hrvatske šume / 29

I SANACIJA ŠTETA OD OLUJNOG VJETRA NA PODRUČJU ŠUMARIJE • ^ KAMENSKA

Završetak radova do kraja godine Na prostoru najveće šumarije požeške Uprave šuma izvaljeno je i polomljeno gotovo 13.000 m3 bruto drvne mase, a izrađeni, pretežito bukovi drvni sortimenti intenzivno se i svakodnevno otpremaju kupcima

Snažni olujni vjetar koji je zahvatio Požeštinu početkom treće dekade lipnja ostavio je iza sebe velik broj vjetroizvala i prijeloma na području požeške Uprave šuma. Prouzročio je znatne štete na prostoru šumarija Kutjevo, Požega, Velika i Kamenska. Tim povodom posjetili smo Kamensku, najveću šumariju medu šest šumarija u ovom kraju. Prostire se na više od 10.000 ha, a obuhvaća gospodarske jedi­nice »Zapadni Papuk« I (4300 ha), »Zapadni Papuk« II (5300 ha) i »Istočni Psunj« (700 ha). Ovogodišnji etat šumarije iznosi 32.552 m^ neto drvne mase u okviru koje prevladavaju bukva i jela, a manje su zastupljeni hrast kitnjak, javor, jasen i ostale tvrde listače. Od spomenutog etata tehnička oblovina sudjeluje sa 12.730 m^, od čega je 8000 m^ bukve, 2400 m^ jele te ostalih vrsta.

drvne mase koju treba izrađivati, izostavljena je drvna masa proreda iz redovnog Plana sječa u šumskim predjelima Velinac i Krajčinovica, a riječ je o vrijednim bukovim prebornim sastojinama zrelije dobi, koje će za sječu biti uvrštene u plan za iduću godinu.

Radilište koje smo posjetili nalazi se u šumskom predjelu Šarenglava (odjeli 67 i 68), u gospodarskoj jedinici »Zapadni Papuk« II a zaposlene su dvije radničke brigade s ukupno šest sjekača i pet traktorista. U brigadi poslovođe Stanka Mijatovića, koji je u šumarstvu 15 godina, rade sjekači Stipo Nikić, Mijat Cosić i Josip Došlić te traktoristi Marijan Pandžić i Zdravko Jakačić. Na prosječnoj udaljenosti oko 900 m traktori izvuku dnevno oko 30 m', dok sjekači izrade oko 50 m^. Nakratko smo razgovarali s traktoristom Marijanom Pandžićem. Na ovim poslovima radi četiri godine, a ima primjedbu na veliku udaljenost izvlačenja, loš teren i težak pristup izvaljenim stablima. Zbog teškog terena, napominje, lanci se brze troše. U brigadi poslovođe Jure Cosića uposleni su sjekači Ivica Vinković, Stipo Marković i Vlado Stoić, a na izvlačenju rade traktoristi Zoran Cosić, Željko Kršulj i Željko Stoić. Na sječini uočavamo »groblje«, uglavnom bukovih vjetroizvala i prijeloma do

Zajednički snimak na sječini - Gornji red (slijeva): poslovođa Jure Ćosič, poslovođa Stanko Mijatović, Stipo Marković, Željko Stoić i upravitelj ing. Hrvoje Zdelar; Donji red: Vlado Stoić,

Željko Kršulj, Zoran Cosić i Ivica Vinković

Nezapamćene štete - Prethodno olujno nevrijeme na području

naše šumarije bilo je prije deset godina no štete su tada bile znatno manjeg intenziteta nego što su ove sada - napominje upravitelj dipl. ing. Hrvoje Zdelar, ističući da je izvaljeno i prelomljeno gotovo 13.000 m^ bruto drvne mase, koja je pretežito u g. j . »Zapadni Papuk« II (8700 m^). Nakon izrade najviše ima bukovih pilanskih trupaca, koji se svakodnevno (oko 80 m^) intenzivno otpremaju za požeški »SPIN VALIS«, a smanjena je stoga uobičajena otprema kupcima furnirskih trupaca te bukove višemetrice za DIK »Belišće«. Zbog izvanredne

kojih treba ponajprije doći te ih vješto izraditi, zatim izvući zglobnim LKT-ovim traktorima, a za sve to potrebno je uložiti više vremena i truda negoli u normalnim uvjetima.

Upravitelj Zdelar ukazuje na ove proble­me, napominjući da je stoga teško izvršavati postavljene norme na sječi i izvlačenju. Naglašava da se ovaj posao mora, uz pomoć usluga sa strane, završiti do kraja godine a svi šumarijski sjekači bit će uposleni. Samo možebitni snijeg, koji u ovim predjelima požeškoga kraja zna napasti početkom studenog u velikim količinama, može omesti radove.

Tekst i snimci: I. Tomić

OSMOMJESECNO POSLOVANJE UPRAVE ŠUMA POŽEGA

U okviru planiranih

izvršenja Nakon osam mjeseci požeška Uprava

šuma izvršila je od svoga godišnjeg plana (103.477 m^) sječu sa 67 posto, izvlačenje sa 68 posto a otpremu sa 67 posto, što j e okvirima planiranog izvršenja. Najveći učinak u svim fazama rada imala j e šuma­rija Kutjevo, od 92-99%, a podbačaj u od­nosu na godišnji plan bio je u šumarijama Pleternica i Kamenska. O d 69.076 m^, koliko je posječeno za prvih osam mjeseci, vlastitom radnom snagom izrađeno j e 44.055 m^ u obliku samoizrade 20.176 m^, a manje su korištene usluge sa strane (4845 m^). U fazi izvlačenja, od ukupno 70.360 m^, vlastitom mehanizacijom izvučeno je 41.805 m^, u samoizradi 20.313 m^, a uz pomoć stranih usluga 8242 m^. U promatranom razdoblju u proizvodnji je bilo 35 traktora, koji su dnevnu normu prosječno prebacivali za 4 posto, uz primjedbu da su imali u odnosu na radni fond manje iskorištenje i ispravnost od očekivanih pokazatelja. Na kolegiju u Klašnicama, na području šumarije Pleternica, istaknuto j e da su sjekači požeške Uprave radili i na drugim uprava­ma, a očekuje se da će do kraja godine planski zadaci biti izvršeni. Poslije osam mjeseci evidentirano je 10.712 m^ drvnih zaliha, od čega je glavnina na pomoćnim stovarištima (10.127 m^).

Pojačati otpremu za Belišće

Rukovoditelj Komercijalnog odjela dipl. ing. Ante Miličević naglasio j e da j e prosječna planska cijena u proteklom razdoblju (231 kn/m^) izvršena s 96 posto (222 kn/m^), a glavni kupac bio j e požeški Spin Valis. Zbog insolventnosti pleter-ničkog »Oropleta«, manje se poslovalo s ovim kupcem, a planirane količine celu-loznog drva za DIK »Belišće« nisu otprem­ljene. Naime, trebalo je isporučiti oko 16.000 m^, a isporučeno je 11.500 m ' . Stoga veći dio navedenih sortimenata ubuduće treba usmjeravati za DIK »Belišće«. Rukovoditelj Proizvodnog odjela dipl. ing. Marijan Aladrović napominje da su pojedine šumarije, unatoč ranijem do­govoru, podbacile planiranu dinamiku ot-

30 / Časopis Hrvatske šume

preme za Belišće, posebice u srpnju. Upra­vitelj požeške Uprave dipl. ing. Stjepan Blažević ukazao je na problem povećane samoizrade, premda nije bio takav dogo­vor, zbog čega je podbacila otprema za navedenoga kupca.

Dotrajali strojevi Prema riječima direktora »Mehaniza­

cije, transporta i graditeljstva« d.o.o. Požega dipl. ing. Ivana Gašpara, zaposle­nost voznoga parka bila j e iznad 75%, no problem je i dalje niska tehnička ispravnost vozila i strojeva, posebice građevinskih, koji su dotrajali. Bez većeg ulaganja, ističe Gašpar, nije moguće održavati pojedine strojeve, što zahtijeva povećanje troškova, ali unatoč svemu smatra da će nakon devet mjeseci biti pozitivni. U odnosu na godišnji plan prodaja j e za osam mjeseci izvršena količinski sa 66 posto, a novčano sa 64 posto. Najveći udio u ukupnom prihodu imala je šumarija Kamenska (33%), a najmanji šumarija Velika (8%).

Pozornost šumskoj higijeni

u sklopu šumskouzgojnih radova na jednostavnoj biološkoj reprodukciji tije­kom osam mjeseci načinjeno je 85 ha pripreme staništa, što je oko 40 posto godišnjeg zadatka. Njega podmlatka i mla-dika izvršena je na 460 ha, a to je 62 posto ukupnih godišnjih poslova na njezi sastoji-na. Popunjavanje sadnjom sadnica izvršena j e tek na 0,30 ha, što je zanemariv dio godišnjeg plana koji će se uglavnom realizirati u jesenskom pošumljavanju. U okviru proširene biološke reprodukcije najviše se radilo na njezi sastojina do 1/5 ophodnje (172 ha), rekonstrukcija i kon­verzija načinjena j e na 20 ha, a sanacija i obnova sastojina na 60 ha. Rukovoditelj Odjela za ekologiju i zaštitu šuma dipl. ing. Zlatko Lisjak ukazao je na značaj protu­požarne preventive te upozorio pojedine šumarije da nisu još kompletirale planove protupožarne zaštite. Istaknuo je da na požeškom području, zbog znatnog broja kišnih dana, s pepelnicom nije bilo proble­ma, no zato j e pojava potkornjaka uzela maha, zbog čega su angažirani stručnjaci iz Šumarskog instituta Jastrebarsko. Više po­zornosti, napominje Lisjak, treba usmjeriti na održavanje šumskoga reda odnosno na šumsku higijenu i tako preventivno djelo­vati.

I. T o m i ć

UPRAVA SUMA ZAGREB

Ostati u granicama realnog - Ako dnevno do kraja godine kupcima ne

budemo otpremali do 750 kubika robe, teško ćemo izvršiti rebalansirani plan, ustvrdio je rukovoditelj komercijale zagrebačke uprave ing. Franjo Petrlin, analizirajući stanje u ovoj upravi u prvih 10 mjeseci. Redovni »presjek« poslovanja u Upravi šuma Zagreb pokazuje ipak, daje sve u granicama realnog i mogućeg i da je samo par šumarija »koje to nisu naučile biti«, kako reče upravitelj uprave ing. Ante Tustonjić, negativno. A kako je devetomjesečni financijski rezultat pouzdano relevantan pokazatelj mogućeg krajnjeg ishoda, u zagrebačkoj upravi ne bi trebali biti pretjerano zabrinuti. Ondje je, kažu brojke, na kraju trećeg kvartala ostvarena dobit od 6,9 milijuna kuna. No i sa brojkama treba biti oprezan jer u toj sumi je i dio izvanrednih prihoda od vjetroloma i vjetroizvala u šumarijama Novoselec i Popovača pa i još ponešto. Kad smo kod brojki, spomenimo daje realizacija u jednostavnoj biološkoj reprodukciji

85 posto, da se u proširenoj reprodukciji kasni, pa je izvršenje rebalansiranog plana u iskori- ,., štavanju 78 posto. Što se realizacije proizvodnje . ^ 3 | tiče, postoji nekoliko »kritičnih« šumarija. "*•

Bitno je naglasiti, a to je šef proizvodnje ing. Marijan Barulek i učinio, da šumarije učine ono što se od njih traži - da kvalitetno naprave pripremu rada, da krojenje sortimenata mogu i moraju raditi samo za to kvalificirane osobe, i da to bude u skladu s hrvatskim normama. Tu­stonjić pak upozorava na kvalitetu izvršenja doz­nake koja »nije uvijek ono što piše u tablicama nego ono što se pokaže na terenu«. Nikakvim planom ne može se »natezati« kvaliteta ako je nema, i plan mora biti realan. Ove opaske odnose se na pravljenje plana 2 000. godine. Rukovoditelj planskog odjela ing. Duka Delić drži da se treba čuvati polazišta kako se nešto »mora« ostvariti, odnosno fijrnir naći tamo gdje ga nema. (m)

SINDIKAT STRUČNIH SLUŽBI UPRAVE SUMA DELNICE

Izlet na Plitvička jezera

Delničaiti na Zavižanu Snimio: DENIS STIMAC

Sredinom rujna ove godine za članove Sindikata stručnih službi Uprave šuma Delnice organiziran je izlet na Plitvička jezera.

Na izlet je krenulo dvadesetak ljudi, od čega je muški rod ovaj put bio u manjini, njih devet, (priznat čete za šumare prava rijetkost da im žene preuzmu dominaciju). Iako u manjini vrlo su se dobro i hrabro držali i bili vrlo ugod­no društvo svojim raspoloženim kolegicama. A sada i nešto više o izletu. Iz Delnica su krenuli u ranim poslijepodnevnim satima put Plitvica. Nakon kraćeg zadržavanja u Senju, krenuli su u obilazak Zavižana, a posebno ugodno proveli su se u Krasnom gdje su posjetili svetište Majke božje od Krasnog. U večernjim satima stigli su na Plitvička jezera gdje su i noćili.

Drugog dana svježi i odmorni krenuli su u obilazak Nacionalnog parka. Obišli su gornja i donja jezera, uglavnom pješice na što su izgubili četiri dobra sata. Od umora, najviše su stradale noge, osobito onima koji nisu terenci i ne hodaju često šumom, ali kažu nije im žao, jer ljepota Plitvica i dobro društvo bili su pravi od­

mor i lijek za dušu. Na povratku kući za vesele sindikalce organizirana je večera u Selcima, a uz ples i pjesmu druženje je nastavljeno i do kasnih večernjih sati, a na kraju je slijedio povratak kućama.

A da je izlet za članove Sindikata stručnih službi bio i izvjesna nagrada za njihov dosadašnji rad i trud vidimo iz njihovih aktivnosti tijekom cijele godine. U proljeće i jesen sudjelovali su u radnim akcijama pošumljavanja na terenima delničke Uprave šuma, te u akcijama čišćenja u rasadniku Kuželj i uređenju okoliša upravne zgrade Uprave šuma u Delnicama.

Pravo je zadovoljstvo raditi sa ovakvim ljudima u Sindikatu, do sada me nisu nikada iznevjerili, a nadam se da će se i ubuduće ta suradnja odvijati na obostrano zadovoljstvo, ističe dipl. ing. VALERIJA VUKELIĆ, glavna sindikalna povjerenica Uprave šuma Delnice. A mi bi samo dodali, da bi ovakvi primjeri rada i druženja članova sindikata trebali biti i primjer drugima u našem Poduzeću.

V. P.

Časopis Hrvatske šume / 31

IZ RADA PLANINARSKOG DRUŠTVA »ŠUMAR« ZAGREB

Obilježen Svjetski dan pješačenja Već nekoliko godina diljem svijeta ljubitelji

prirode i planinari, uz 17. listopada - Svjetski dan pješačenja, organiziraju brojne izlete, po­hode i prigodna pješačenja, s ciljem populariza­cije ove rekreativne aktivnosti. Tako su i ove jeseni, planinari iz Osječkog, Bjelovarskog i Karlovačkog ogranka zajedno sa planinarima iz Direkcije, upriličili lakše izlete kako bi na njima mogli sudjelovati svi koji žele, pa čak od naj­manje djece do planinara u poznim godinama.

Osječki ogranak priredio je izlet sa trosat-nim pješačenjem u šumski predjel Lipovac, Šu­marije Valpovo, na kojem je sudjelovalo čak 17 članova. Vrijedno je spomenuti daje bilo pete­ro djece, a najmlađe je imalo nešto više od 2,5 godine. Najstariji planinar imao je 79 godina.

Z. L.

Hiplntf/ir

Međunarodni dan pješačenja mi planinari bjelovarskog ogranka obilježili smo višesatnom šetnjom do planinarskog doma pod Petrovim vrhom iznad Daruvara. Nagrađeni lijepim sunčanim vremenom kakvim ovogodišnja jesen obiluje, nismo se striktno držali markirane staze nego smo se prepustili vod­stvu našega člana Ivana Jambrekovića, upravitelja šumarije Da­ruvar, koji nam je otkrio neke skrivene kutke i vidike nedo­stupne pogledu sa staze.

Ž. Gubijan

...a Karlovčani na radnom zadatku

Planinari karlovačkog ogranka iskoristili su lijepo vrijeme i tog dana u radnoj akciji oličili piramidu iznad Japetića, a k nji­ma u pohode došli su i planinari iz Direkcije.

(Z. L.)

Osnovani novi ogranci u Našicama, Paze^ i

Popovact Iz mjeseca u mjesec naše PD »Šumar« Zagreb postaje bogatije

za jedan do dva ogranka. Prema posljednjim obavijestima koje smo primili neposredno pred zaključenje ovog broja našeg lista, novi ogranci osnovani su u Našicama, predsjednik dipl. ing. Krešimir Zagar, u Požegi, predsjednik dipl. ing. Zeljko Neuvirt, i Popovači, predsjednik Lđdtj/ai'Jurin/đfe, šum. tehničar i u Ogulinu za predsjednicu je izabrana Jasminka Rožan. Tako danas naše društvo ukupno ima osam ogranaka.

(Z. L.)

Informatičari u Gorskom kotaru

što zbog lošeg vremena, što zbog same situacije, »informatička podsekcija« je krajem listopada izvrnula stvari naglavačke i izvršila negativno penjanje - u doline. Osvojen je Lazac, detaljno pročešljana dolina Kupe i na kraju, da bi rupa bila rupa, zavukli su se u Vražji prolaz! Ne veselite se previše - izašli su. Svi vražji.

(bm)

Zeleni vir

32 / Časopis Hrvatske šume

STRANICA N V a 6

^msmmmgmm-

r i<^:roMMruEU

Jesenji pogled!

Sad je kasno zatvori jesenje već ušla!

Jedan od naših najvrjednijih čitatelja i ujedno jedan od najuspješnijih zaljubljenika u fotografiju, dipl. ing. Zeljko Gubijan, iznova nam je poslao pregršt izvanrednih fotogra­fija pretežito na temu - j e sen . Stoga nismo mogli odoliti a ne uvrstiti u ovaj jesenji broj našeg časopisa, dio iz njegove bogate kolekcije. Urednik

y

/

' t**

i

Sada je kasno zatvoriti vrata, jer jesen je već ušla Brza cesta prema zimi!