HRVATSKE ŠUME 89 - 5/2004 - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/089.pdf · e-mail: [email protected] [email protected] Uredni„tvo se ne mora uvijek slagati s mi„ljenjima

Broj 78 • lipanj 2003. HRVATSKE ©UME

MjeseËnik “Hrvatske πume”IzdavaË: “Hrvatske πume”d.o.o. Zagreb

Predsjednik Uprave:Darko Beuk

»lan Uprave:Æeljko Ledinski

Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad

Novinari: Antun Z. LonËariÊ,Miroslav Mrkobrad, VesnaPleπe i Ivica TomiÊ

UreivaËki odbor:predsjednik Branko MeπtriÊ,Ivan HodiÊ, Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker, »edomirKriæmaniÊ, Ladislav Jursik,Æeljka Bakran

Adresa redakcije:Lj. F. VukotinoviÊa 2, Zagreb

tel.: 01/4804 169faks: 01/4804 101e-mail: [email protected]@hrsume.hr

Uredniπtvo se ne mora uvijekslagati s miπljenjima autorateksta.

Priprema i tisak:

Zagreb, Savska c. 31

Naklada:6500

CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3600 kn;pola stranice (1/2) 1800 kn;treÊina stranice (1/3) 1200 kn;Ëetvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn;1/3 stranice 1800 kn; zadnjastranica 7200 kn (tu stranicunije moguÊe dijeliti).U tu cijenu nije uraËunat PDV,koji plaÊa oglaπivaË.

Naslovna stranica:Divlja kruπka- Dragomir Pfeifer

1Broj 89 • svibanj 2004. HRVATSKE ©UME

u ovom broju

5.-7. OBNOVA ©UMAKasni snijeg usporio proljetne radoveU pomoÊ priskoËili pripadnici Hrvatske vojskeZaπtititi jeluOvoga proljeÊa novih 226 ha πuma

8.-10. ISTRA∆iÊarija - napuπtena istarska ljepotica

12.-13. AKCIJEProizvodnja cijepanog ogrjeva bit Êe pravi posao!

13. BIOENERGIJAPrijeti li nestaπica topole?

14.-15. IZ MOGA KUTAProblem je razminiranje πuma

15. URE–IVANJE ©UMAUreivaËi po planu

16.-17. ZA©TI∆ENE BILJKEProljetnice

18. ©UMSKA MEHANIZACIJASkider EcoTrac 120 V mogao bi zamijeniti velike zglobne traktore iz inozemstva!

19. BOLESTIMali krpelj, velika opasnost

20. RIBNJACI©to Êe biti s ribnjakom Belje u Baranji?

23. LJEKOVITO BILJEJaglac (Primula officinalis L.)

24.-25. MALA ENCIKLOPEDIJA ©UMARSTVADrijen (dren) i svib (Cornus)

26.-27. ZANIMLJIVA PRIRODAKad jabuke procvjetaju

28. UZ RUB ©UMEStari grad Trsat

29. SPORTTradicija se nastavljaNajuspjeπnija ©umarija Kamenska

30.-31. HRVATSKI PROIZVODKako je spaπen boπkarin

31.-32. LOVSTVOLovci spaπavali divljaË od vodene stihijeVukovarsko-srijemska æupanija ima πto ponuditiPodsjetnik za lovnika - svibanj

33. LOVA»KI PSIEngleski koker πpanijel

34. RIBOLOVKrenuo amur

35.-36. ZOONOZEPrirodnoæariπne bolesti

36.-37. DOGA–AJIStudenti u rasadniku Hajderovac©umari tenisaËi opet u Vinkovcima!SaËuvajmo Æumberak!Potrebno je viπe zalaganja na promicanju πumarstva

38.-39. TURISTI»KA RAZGLEDNICAIstra

40. ZADNJA“Velebitska degenija” Tihani BeluæiÊPromocija turistiËke ponude Hrvatskih πumaFrancuski πumari imaju sluæbenu oznaku

Broj 89 • svibanj 2004. HRVATSKE ©UME2

STANJE ©UMA U PARKU

Nizinskepolja

Posljedica suπenja stabalabit Êe smanjenje kvalitetedrvnih sortimenata iprihoda, a zbog teπkoÊa uobnovi πuma, dodatno Êe sepoveÊati troπkovigospodarenja. Ovdje jezajedniËka suradnja πumarai zaπtitara prirode nuæna

S obzirom na proizvodnost,ekoloπku stabilnost ibioloπku raznolikost, stanjeπumskih ekosustava srednjePosavine nije optimalno.Posljedica je to, uglavnom,hidrotehniËkihi infrastrukturnih zahvatakojima je promijenjen vodnireæim, πto je znatnopridonijelo propadanjuπumskih sastojina

P ark prirode Lonjsko polje po-plavna je nizina uz sjevernuobalu rijeke Save, u duæini 80km, izmeu potoka »rneca

na zapadu i ceste Jasenovac-Novskana istoku, te izmeu MoslavaËke go-re na sjeveru i rijeke Save na jugu, uπirini od 8 do 15 km. Na tome podru-Ëju, na oko 450 Ëetvornih kilometara,proteæu se neprekinute povrπine podpoplavnim πumama, jedinstvene naeuropskome kontinentu. Nizinske

ke pruge Zagreb-Slavonski Brod nasjeveru i rijeke Save na jugu, od Du-brovËaka i IvaniÊ Grada na zapadu dorijeke Orljave na istoku. MilkoviÊ jeistaknuo kako oborinska, poplavna ilipodzemna voda imaju presudan utje-caj na stanje i sastav nizinskih πumaPosavine. Zbog hidrotehniËkih i infra-strukturnih zahvata promijenjen jevodni reæim, πto je znatno pridonijelonestabilnosti i propadanju πumskihekosustava. Preteæitim dijelom tihπuma (49.941 ha) gospodare Hrvatskeπume. Hrast luænjak i jasen Ëine 88%drvne zalihe iskazane na povrπini34,418 ha.

Negativni utjecaji vode iËovjeka

Na tome prostoru dolaze tri grupeekosustava, koji se pojavljuju u razli-

©uma crne johe s truπljikom u Lonjskom polju

πume hrasta luænjaka, graba, jasena icrne johe pokrivaju 60 posto Parka pri-rode, a promjene u njihovoj strukturiutjeËu na bioloπke i krajobrazne vri-jednosti. Na nedavnom struËnom sku-pu u Novoj Gradiπki o stanju tih πumagovorili su i struËnjaci Hrvatskih πuma.Mr. sc. Ivica MilkoviÊ, voditelj urei-vanja πuma iz Direkcije, odræao je pre-davanje o stanju πuma srednje Posa-vine. Prikazao je stanje πumskih za-jednica na podruËju izmeu æeljezniË-

lonjsko polje


Piπe:Ivica TomiÊ

Foto:I. TomiÊ

Ëitim oblicima dolinsko-ga mikroreljefa. Predstav-nik πumskog ekosustavana mikrouzvisinama (gre-dama) πuma je hrastaluænjaka i obiËnoga gra-ba, a πumske ekosustaveu mikroudubinama (niza-ma) predstavlja πumaluænjaka i velike æutilov-ke s rastavljenim πaπem.Grupu πumskih ekosusta-va u mokrim mikroudubi-nama (barama) predstav-lja πuma poljskog jasenas kasnim drijemovcem.Ureajni razredi sjeme-njaËa hrasta luænjaka isjemenjaËa poljskoga ja-sena sudjeluju s viπe od93 posto ukupnih obra-slih povrπina. Kada je ri-jeË o zdravstvenom stanjuovih πuma, najbolje govo-ri podatak da suha i oπte-Êena stabla hrasta luænja-ka Ëine 35 posto drvnemase u ukupnom etatu zarazdoblje 1996.-2002. Sobzirom na proizvodnost,ekoloπku stabilnost i bioloπku razno-likost, stanje navedenih ekosustava ni-je optimalno. Naime, infrastrukturnimi tehniËkim zahvatima podruËje je pre-tvoreno u periodiËku retenciju, a napovrπinama uz duboke kanale snizu-je se razina podzemne vode. Tijekomvegetacijskoga razdoblja prosjeËno jegodiπnje trajanje poplave u retencijioko 23 dana te dolazi do propadanjaponika i pomlatka πumskih vrsta drve-Êa i grmlja. Za to vrijeme stoka, div-ljaË i glodavci migriraju na preostalenepoplavljene povrπine (oko 10 posto)te na tome dijelu Ëine znaËajne go-spodarske i ekoloπke πtete. Tijekomdugotrajnih poplava znatno su ogra-niËene moguÊnosti izvoenja sjeËeglavnoga prihoda u propisanim vre-menskim intervalima. Zbog ras-

ke na πumskim povrπina-ma te izraditi standard oekoloπki prihvatljivombroju divljaËi u πumskimekosustavima, uz obvezelovozakupnika da plaÊanaknadu za πtetu kojudivljaË poËini. Nuæna jesuradnja u izradi projeka-ta ekoloπki prihvatljivogotvaranja πuma πumskimprometnicama, a valja is-traæiti ekoloπki prihvatlji-ve metode za iskorjenji-vanje ËivitnjaËe iz nizin-skih πumskih ekosustava.Takoer je potrebno izra-diti i zajedniËki provestiprojekt revitalizacije ni-zinskoga brijesta.

Problem suπenjai obnovesastojina

Voditelj Odjela za ure-ivanje πuma zagrebaËkepodruænice H©-a dipl.ing. Dubravko Janeπ imaoje predavanje o nizinskim

πumama Lonjskoga polja, koje pripa-daju toj upravi. On je u uvodnomizlaganju naglasio specifiËnost U©P-aZagreb - na svom podruËju ima triparka prirode, koji Ëine gotovo 30 po-sto dræavnih πuma. Park prirode Lonj-sko polje zauzima najveÊu povrπinu(9700 ha), koja se prostire na πumari-jama PopovaËa, Kutina i Lipovljani. -UnatoË tomu πto se nalaze u podru-Ëju parka prirode, sadaπnji zakonski ipodzakonski propisi tretiraju ih kaonormalne gospodarske πume. No Mi-nistarstvo kulture ograniËilo je provo-

PRIRODE LONJSKO POLJE

poplavne πume Lonjskogajedinstvene su u Europi

Mr. sc. Ivica MilkoviÊ Dipl. ing.Dubravko Janeπ

Dipl. ing.Tihomir PejnoviÊ

Dipl. ing. Ivan ©tanfar

kvaπenog terena nastaju za vrijemeprivlaËenja drvnih sortimenata nema-le πtete na πumskome tlu. Osobit pro-blem Ëini divlji bagrem (ËivitnjaËa) ko-ji se brzo razmnoæava, agresivno po-tiskuje biljke u sloju grmlja i prizem-noga raπÊa te suæava bioloπku razno-likost. Nizinski brijest u tim πumamasudjeluje s neznatnih 1 posto drvnezalihe, πto se takoer negativnoodraæava na ekoloπku stabilnost i bi-oloπku raznolikost.

ZakljuËujuÊi predavanje, MilkoviÊje predloæio odreene aktivnosti tije-kom suradnje πumarske struke i zaπti-tara prirode na popravljanju utvre-noga stanja. Potrebno je istraæiti i pre-dloæiti model za optimizaciju vodno-ga reæima srednje Posavine. Treba ra-zraditi standard i pravila za ispaπu sto-

Glavni razlog suπenja sastojinaspuπtanje je razine podzemnih voda, oËemu ovisi daljnji opstanak ovih πuma


enje odreenih zaπtitnih mjera. Za-branjeno je koriπtenje kemijskih sred-stava, osim uz posebnu dozvolu, po-trebno je ostavljati zaπtitne zone okoptiËjih gnijezda i pojedinaËna stablana sjeËinama, a oplodnu sjeËu provo-diti u πto duljem razdoblju. Iz ovih iograniËenja prema Zakonu o zaπtitiprirode proizlazi da ne gospodarimonormalnim gospodarskim πumama -napominje Janeπ. Na ovom podruËjunajzastupljenije su sastojine ureajnihrazreda hrasta luænjaka (64%), s op-hodnjom 140 godina, i poljskoga ja-sena (23%), s ophodnjom 80 godina,a najveÊi je udjel prvoga dobnog ra-zreda (25%). Ukupna drvna zalihaiznosi 2,500.000 m3, a godiπnje se si-jeËe 2,2% ili 81 posto prirasta. Potreb-no je naglasiti da suha stabla (suπci)Ëine viπe od 23% od ukupno posjeËe-

ne drvne zalihe, πto negativno utjeËena normalno gospodarenje i znatnosmanjuje prihod iz tih πuma. Uz grad-nju velikih i veÊega broja manjih ka-nala i jaraka, na vodni reæim znatanutjecaj imaju javne i πumske promet-nice. Ovi radovi naruπili su dotadaπnjiprirodni reæim poplava, a stvoren jeretencijski prostor na koji se kontroli-rano izlijeva voda. Zbog dugoga za-dræavanja, voda se zagrijava, gubi sekisik u vodi i tlu, πto uzrokuje propa-danje i odumiranje korijena. Glavnirazlog suπenja sastojina spuπtanje jerazine podzemnih voda, o kojima ovi-si daljnji opstanak ovih πuma. Proci-jenjeno je da je od 1963. godine dodanas suπenjem oπteÊeno oko500.000 m3 drvne zalihe, a velik jeproblem obnova sastojina. Naime,zbog duljega zadræavanja vode tije-kom proljeÊa i ljeta, dolazi do propa-danja sjemena te osobito ponika i po-mlatka u sastojinama u procesu ob-nove, pa Ëak i na povrπinama gdje jepoËetna faza obnove zavrπena i pro-veden dovrπni sijek. Problem je i ledkoji Ëupa, lomi i oπteÊuje mlade bilj-ke te ograde za zaπtitu pomlaenihpovrπina od divljaËi i stoke. Na krajuizlaganja Janeπ je zakljuËio kako je go-spodarenje nizinskim sastojinamaLonjskoga polja znatno oteæano zbog

nemoguÊnosti planiranja sjeËa iuzgojnih radova te izvrπavanja plan-skih zadataka. U sljedeÊem razdob-lju mogu se oËekivati veliki problemizbog suπenja stabala i obnove sastoji-na, posebice ureajnoga razreda ja-sena te luænjakovih sastojina u koji-ma je znaËajnije zastupljen jasen.Posljedica suπenja stabala bit Êe sma-njenje kvalitete drvnih sortimenata iprihoda, a zbog teπkoÊa u obnovi do-datno Êe se poveÊati troπkovi gospo-darenja.

O πumama nanovogradiπkom isisaËkom podruËju

Nizinske πume i πumsko zemljiπtena podruËju novogradiπke podruæni-ce predstavio je dipl. ing. Ivan ©tan-far, istaknuvπi da je taj prostor raspo-reen u πest gospodarskih jedinica napovrπini 15.009 ha, u kojoj obraslepovrπine sudjeluju s 13.017 ha. Oso-bit problem je miniran teren na Ëak1681 ha, u gospodarskim jedinicamaGrede-Kamare (711ha), Krapje ol(360 ha) i Zelenika (610 ha). Ureajnirazred hrasta luænjaka zastupljen je s55%, poljskoga jasena sa 43%, a pre-ostali dio otpada na ureajne razredecrne johe i topole. U drvnoj zalihi3,874.705 m3 najviπe sudjeluju luæ-njak (55%) i poljski jasen (39%), a naj-zastupljeniji dobni razredi su peti(2558 ha) i prvi (2554 ha). Ukupnopropisani etat glavnoga prihoda izno-si 623.495 m3 na 1519 ha, a etat pret-hodnoga prihoda je 250.756 m3 na7268 ha. U proteklih deset godina po-sjeËeno je 453.230 m3 glavnoga re-dovitog, 14.164 m3 sluËajnog i 2174m3 izvanrednoga prihoda te 163.193m3 prethodnog redovitog i 167.496 m3

sluËajnog prihoda. U sklopu jedno-stavne bioloπke reprodukcije propisa-no je 7191 ha uzgojnih radova, a ra-dovi na proπirenoj bioloπkoj reproduk-ciji planirani su na 643 ha.

O stanju nizinskih πuma Lonjskogapolja na podruËju U©P-a Sisak govo-rio je dipl. ing. Tihomir PejnoviÊ, na-pomenuvπi da zauzimaju povrπinu3450 ha, od Ëega na ureajni razredhrasta luænjaka otpada 1678 ha, apoljskoga jasena 1772 ha. Te πume za-uzimaju oko 15 posto svih nizinskihπuma (23.117 ha) sisaËke podruænice,a najzastupljeniji su peti (868 ha) i Ëe-tvrti (694 ha) dobni razred. Raspore-ene su na podruËju πumarija Sisak(1838 ha) i Sunja (1612 ha).

Zbog duljega zadræavanja vodetijekom proljeÊa i ljeta, dolazi dopropadanja sjemena te osobitoponika i pomlatka u sastojinama uprocesu obnove. Gospodarenje jeoteæano, jer nije moguÊe planiratisjeËu i uzgojne radove te izvrπavatiplanske zadatke

Sa struËnoga skupa o nizinskim πumama Lonjskoga polja


obnova πuma

Ovoga proljeÊa Hrvatske suπume u poπumljavanje ipopunjavanje uloæile oko 40milijuna kuna, a posaeno jeoko 5,8 milijuna sadnica. Cijeliposao je zbog velikih kiπa ipoplava obavljen u oteæanimuvjetima

Uokviru plana poπumljavanja,popunjavanja i sanacija ovo-ga je proljeÊa u Hrvatskim πu-mama zasaeno oko 5,8 mi-

lijuna sadnica razliËitih vrsta drveÊa,πto je 40% godiπnjega plana. Radovisu obavljeni na oko 1.500 ha, a u pro-ljetnu obnovu πuma uloæeno je viπe od40 milijuna kuna. Premda veÊ ove broj-ke dovoljno govore o veliËini i vaæno-sti πto ga hrvatski πumari redovito obav-ljaju, proljetne su radove pratili neo-Ëekivani problemi.

- Lani suπa, ove godine poplave, naj-kraÊe bi se mogli opisati problemi kojisu pratili radove. Zbog obilnih kiπa okouskrsnih blagdana zaustavljeno je va-enje sadnica u rasadnicima jer je kre-nula vegetacija, a na terenima pod vo-dom nije se mogli saditi. Procjena jekako je zbog toga izostala planiranasadnja 600-800 tisuÊa sadnica listaËa,jasena i hrasta kitnjaka - istiËe MilanÆgela, struËni surandik za rasadniËkuproizvodnju u poduzeÊu. Posljednjihdana travnja mogle su se jedino ispo-ruËivati sadnice ËetinjaËa za poπum-ljavanje u priobalju.

Najviπe luænjaka

Od preko pet milijuna sadnica lista-Ëa posaenih ovoga proljeÊa, najviπe je,3,4 milijuna, hrasta luænjaka. Od osta-lih vrsta najviπe su zastupljeni kitnjak,600 tisuÊa sadnica, jasen s 1,1 milijunkomada, bukva s 160 tisuÊa sadnica.Crnogorica je zastupljena ukupno tek soko 550 tisuÊa. Manje crnogoriËnihvrsta posljedica je, istiËe ing. Ægela, izo-stavljanje sadnica crnogorice i unoπe-nje autohtonih vrsta. Smreku i neke dru-ge vrste sadi se joπ samo tamo gdje je tonuæno, na primjer pri sanaciji nakon ve-

PROLJETNO PO©UMLJAVANJE

Lani suπa, ovegodine poplave

likih elementarnih nepogoda kad je po-trebno iÊi najprije s pionirskim vrstama.

U Bjelovaru blizu 800tisuÊa

Bjelovarska Uprava prednjaËi u koli-Ëini obavljenih radova. Zasaeno je bli-zu 800 tisuÊa razliËitih sadnica od Ëeganajviπe luænjaka, 735 000, johe viπe od31 000, jasena 6000, smreke 13.000.

- Dva tjedna kiπnog vremena malo nasje usporilo, ostalo je upitno 20-ak tisu-Êa sadnica u »azmi, gdje se zbog po-plavljenog terena nije moglo raditi - ka-æe rukovoditelj proizvodnje u bjelovar-skoj Upravi Marijan BedekoviÊ.

Joha i smreka nabavljene su u drugimrasadnicima (Kloπtar Podravski, Josipdol),a ostali je sadni materijal iz vlasitith ra-sadnika. Iz njih je u druge uprave isporu-Ëano 260.000 sadnica luænjaka. (m)

Uprava πuma Buzet obiËno nepoπumljava u proljeÊe, jer jezbog ljetnih suπa postotak pri-manja posaenih sadnica

malen. ZahvaljujuÊi dugogodiπnjemiskustvu, uËinkovitije se pokazalo po-πumljavanje u jesensko-zimskom raz-doblju. Tako se na jesen planira sadi-ti crni bor (sadnicama iz rasadnikaFranËeskija), te sjetva brucijskog bo-ra skupljenog u priznatoj sjemenskoj

NA TERENIMA NA©IH UPRAVA ©UMA

Kasni snijeg usporioproljetne radove

sastojini Busoler s podruËja ©umarijePula.

Na terenima karlovaËke podruæni-ce zapoËelo se poπumljavati potkrajoæujka. Posadit Êe se ukupno 331.750komada sadnica, od toga hrasta luænja-ka 3+0 230.000 komada, hrasta kitnja-ka 3+0 23.000 komada, poljskog jasena2+0 10.000 komada i obiËne smreke 2+268.750 komada. Sadni materijal nabav-ljen je u rasadniku ©umarskoga instituta

Piπe:Vesna Pleπe


Jastrebarsko (luænjak, poljski jasen), uCerniku u Novoj Gradiπki (kitnjak), te urasadniku Oπtarije u ogulinskoj Upravi(smreka).

U senjskoj Upravi planirana je sad-nja 50.000 sadnica crnog bora na povr-πini od 20 ha, nabavljenih u rasadnikuPodbadanj u Crikvenici.

Na terenima Uprave πuma GospiÊ pro-ljetna poπumljavanja obavit Êe se na ukup-no 20,07 ha, s 53.475 komada sadnica(crni i obiËni bor, obiËna smreka, poljskijasen). Osim poljskog jasena koji je na-bavljen iz rasadnika Cernik, ostali sadnimaterijal nabavljen je iz vlastitog rasadni-ka VujnoviÊ brdo ©umarije GospiÊ.

Uprava πuma Ogulin zapoËela je po-πumljavati sredinom travnja, i to u jed-nostavnoj bioloπkoj reprodukciji napovrπini od 7 ha, sa 17.500 komadasmreke starosti 2+2, te u proπirenoj re-produkciji na povrπini od 28,91 ha sa72.283 sadnica smreke. Sav sadni ma-terijal nabavljen je iz rasadnika Oπtari-je ogulinske podruænice.

Od Ëetrnaest πumarija delniËke po-druænice, samo je πumarija Gomirje dosredine travnja obavila proljetno po-πumljavanje. Ostale πumarije zapoËelesu s radovima kasnije, sredinom trav-nja, i to zbog loπih vremenskih prilika isnijega u πumi. Planom za 2004. pred-

vieno je poπumljavanje s ukupno109.050 komada smreke, od Ëega u pri-vatnim πumama 32.700 komada, i jeleukupno 4.400 komada (u privatnim πu-mama 2.900 komada).

Na terenima πumarija Vrbovsko, Fu-æine i Gerovo zbog suπenja πume i po-veÊanog obujma sjeËa iÊi Êe se u sana-ciju tih povrπina umjetnim putem jer jeizostalo prirodno pomlaenje. Tijekomproπle jeseni, uz smreku i jelu, uspje-πno se poπumljavalo i sadnicama bu-kve. Zbog pomanjkanja sadnica bukveu naπim rasadnicima, ovog se proljeÊaneÊe poπumljavati tom vrstom sadnogmaterijala.

T ijekom proljetnoga popunjava-nja i poπumljavanja novogra-diπka podruænica Hrvatskihπuma posadila je 326.100 sadni-

ca na oko 50 ha. Prema rijeËima struË-noga suradnika za uzgajanje πuma dipl.ing. Josipa Gaπpara, posaeno je 198.500sadnica hrasta luænjaka, 64.800 kitnjakai 62.800 poljskoga jasena. Najopseænijiposao bio je na podruËju ©umarije StaraGradiπka, gdje je na gotovo 19 ha Gos-podarske jedinice LjeskovaËa posaeno91.000 luænjakovih i jasenovih sadnica.U sklopu akcije Milijun sadnica za Lije-pu Naπu sudjelovalo je stotinjak pripad-nika Hrvatske vojske iz poæeπke vojarne,a u pomoÊ je priskoËilo i 12 πumsko-uzgojnih radnika ©umarije Novska. Ra-dove je nadgledala dipl. ing. Marina Si-miÊ, revirnica u starogradiπkoj πumariji,a meu πumskouzgojnim radnicima isti-cao se najstariji, Milan RiviÊ, koji je uπumarstvu u 35 godina staæa proπao sveposlove. »ak 20 godina radio je kao sje-kaË. Zbog stagnirajuÊe vode, koja je zna-kovita za ovo nizinsko podruËje, trebaloje tijekom sadnje uloæiti znatno viπe tru-da nego u normalnim okolnostima, noposao je uspjeπno priveden kraju.

©umarija Jasenovac posadila je20.000 luænjaka, novogradiπka πuma-rija 71.000 luænjaka i poljskoga jase-na, oriovaËka 40.500 kitnjakovih i ja-senovih sadnica, ©umarija SlavonskiBrod 30.000 kitnjaka, a ©umarija Trnja-ni 73.500 luænjaka i kitnjaka. U pro-

NOVA GRADI©KA I POÆEGA

U pomoÊ priskoËilipripadnici Hrvatske vojske

Pripadnici Hrvatske vojske na terenu starogradiπke πumarije

Klasiranje sadnica u πumsko-hortikulturnom rasadniku Hajderovac

Piπe:Ivica TomiÊ

Foto:I. TomiÊ


Piπe:Antun ZlatkoLonËariÊ

Foto:A. Z. LonËariÊ

Uz Dan planeta Zemlje, 22. trav-nja, novinari, Ëlanovi Zboranovinara za zaπtitu okoliπa, naterenima park-πume Golubi-

njak Lokve sudjelovali su u akciji sad-nje jele, Ëime je i na simboliËan naËinskrenuta pozornost na sve veÊi problemsuπenja i ugroæenosti ove vrste drveÊau Gorskome kotaru. Akciju su organizi-rale Hrvatske πume, a osim novinara su-djelovali su predsjednik Uprave DarkoBeuk, voditelj delniËke podruænice Her-man Suπnik sa suradnicima, te Josip Bar-tolËiÊ, dræavni tajnik u Ministarstvu po-ljoprivrede, πumarstva i vodnoga gospo-darstva. Uz zahvalu svima onima kojisu se odazvali pozivu, Darko Beuk ista-kuno je znaËajnost ovakvih akcija, jerprema posljednjim procjenama jela je

na podruËju delniËke Uprave najugro-æenija vrsta drveÊa. InaËe je u RepubliciHrvatskoj zastupljena s 9 posto, a na po-druËju U©P-a Delnice s 42 posto. Pot-poru akciji dao je i dræavni tajnik JosipBartolËiÊ, istaknuvπi da je i ovaj primjerdokaz kako πumari samo ne iskoriπtava-ju πumu, veÊ je i zaπtiÊuju. Herman Su-πnik istaknuo je da se suπenje uzrokava-no oneËiπÊenjem zraka smanjilo otkakoje zatvorena koksara u Bakru, pa sada85 posto vanjskih imisija dolazi iz su-sjedne Italije, na πto, na æalost, ne mo-æemo utjecati. Tridesetak sudionika ovogskupa, novinara i πumara, te malih eko-loga uËenika Osnovne πkole Ivana Go-rana KovaËiÊa iz Delnica posadilo je okostotinjak sadnica jele i time dalo svoj do-prinos zaπtiti πuma. (v)

DAN PLANETA ZEMLJE

Zaπtititi jeluljetnom dijelu godine nije se poπum-ljavalo na novljanskoj, okuËanskoj i no-vokapelaËkoj πumariji.

U πumskom rasadniku Cernik posija-no je 5,5 t kitnjakova i 4 t luænjakovaæira, 66 kg bukvice i 200 kg sjemena polj-skoga jasena. OsjeËkoj, karlovaËkoj i si-saËkoj podruænici otpremljeno je175.950 jasenovih i kitnjakovih sadnica.

Na podruËju poæeπke podruænice po-saeno je 60.030 sadnica na oko 6 ha,od Ëega 57.000 sadnica hrasta luænja-ka i 3030 crnoga bora. Kako smo do-znali od dipl. ing. Zdenka DevËiÊa,struËnoga suradnika za uzgajanje πuma,radilo se na terenima Ëaglinske, kutje-vaËke, pleterniËke i poæeπke πumarije.NajveÊi planski zadatak bio je na po-druËju ©umarije Poæega, gdje je u Go-spodarskoj jedinici Poljadijske πumeposaeno 35.000 luænjaka. Najmanjese posadilo na kutjevaËkoj πumariji(3030 ), a radovi su izvoeni na terenuGospodarske jedinice Juæna Krndija ku-tjevaËka. NaπiËkoj podruænici Hrvat-skih πuma isporuËeno je 118.000 luæ-njaka i 2000 ariπa.

P remda je plan ovogodiπnjihproljetnih radova u svim πu-marijama osjeËke Uprave bioznatno poveÊan, zahvaljujuÊi

suhom i hladnijem mjesecu oæujku sviradovi na pripremi staniπta - ËiπÊenjepovrπina od nepoæeljnog raslinja i otpa-da zaostalog od prethodne sjeËe, πto stroj-no, πto ruËno, izvedeni su na vrijeme.Tako se s buπenjem rupa za duboku sad-nju topola krenulo vrlo rano, odmah potopljenju snjeænog pokrivaËa. Koordini-ranom zajedniËkom akcijom buπaËkihtraktorskih garnitura iz πest πumarija navrijeme su izbuπili viπe od 45 tisuÊa tro-metarskih sadnih rupa, πto je omoguÊilouspjeπnu sadnju euroameriËkih klonovatopola na gotovo 165 hektara. I ove go-dine najveÊe povrπine pod topolom za-saene su na povrπinama osjeËke ©uma-rije, viπe od 81 ha, dok se na ostale triπumarije, Batini, Baranjskom Petrovomselu i Valpovu, zasadilo ukupno 83 hek-tara. Sadni materijal proizveden je uvlastitom rasadniku u Viπnjevcu, a zasa-eno je gotovo 45.000 dvogodiπnjih i tro-godiπnjih viπemetarskih sadnica.

Ovog proljeÊa znatno su poveÊane ipovrπine za sadnju poljskog jasena. Na-

Novih 226 ha πumaI ove godine najviπe je zasaeno EA klonovima topola,ali znatan udio nekadaπnjih topolovih plantaæakonverzijom je preveden u sastojine poljskoga jasena.Svi radovi zavrπeni su do 1. travnja

ime, dosadaπnje plantaæeEA - topola i vrba, ustupi-le su mjesto poljskom ja-senu, jer su ta staniπta na-kon jedne ili dvije ophod-nje topola postala neπtokvalitetnija, a kako se ne-ke povrπine πumarija Darda i Tikveπ na-laze unutar granica Parka prirode Ko-paËki rit, gdje viπe nije dopuπteno uno-πenje alohtonih vrsta drveÊa, konver-zijom tih povrπina od 22,3 hektara za-saen je poljski jasen. Na podruËju πu-marija Osijek i Valpovo povrπina veÊaod 10,5 ha nekadaπnjih paπnjaka pre-tvorena je u πumu jasena Ëija Êe op-hodnja biti preko 80 godina. Dio pov-rπina pod jasenom nekadaπnji su pa-πnjaci i povrπine PIK-a Belje koje smonovim zakonom dobili u posjed.

Kako su sve πumarije osjeËke Upra-ve u gubitku, radnici i reæijsko osoblje©umarije Tikveπ samoinicijativno suizrazili spremnost da u dobrovoljnojakciji poπumljavanja 2,2 ha poljskimjasenom unutar svog loviπta u dva da-na odrade besplatno. Sloæili su se i dasami vlastitim prilozima pripreme i lo-vaËki grah πto ga je majstorski pripre-mio “majstor” Siniπa.

Ukupno je poljskim jasenom zasa-eno 32,83 ha, a potrebnih 92.600 sad-nica proizvedeno je u rasadnicima Cer-nik novogradiπke Uprave i vlastitom ra-sadniku Viπnjevac.

Vrbom je zasaeno gotovo 30 hek-tara povrπina osjeËke πumarije, jer natim povrπinama ne uspijevaju drugekulture.

OSIJEK

Vaenje dvogodiπnjih topolovih sadnica u rasadniku Viπnjevac

Trogodiπnje sadnice usauju se u rupe


Istra

Visoravan na ∆iÊariji

LaniπÊe s

∆iÊarija -napuπtenaistarskaljepotica

V eÊinom napuπtene, kamenekuÊe i danas imaju svoju du-πu, kao da priËaju povijestkoja je ovdje duga nekoliko

stoljeÊa.∆iÊarija je brdsko vapnenaËko po-

druËje koje se nalazi u sjeveroistoË-nom dijelu Istarskog poluotoka, pro-teæe se u duæinu tridesetak i uπirinu petnaestak kilometara. Na sje-verozapadu prelazi u slovenski Kras,na jugoistoku se nadovezuje na UË-ku.

SpecifiËnog je reljefa, visoravni suispresijecane nizom grebena a livadeisprekidane bijelim liticama, pa ovajdio Istre nazivaju Bijelom Istrom. Te-meljno obiljeæje mu je krπ, s mnogogeomorfoloπkih pojava kao πto su po-nikve, krπka polja, jame i sl. Relativ-no izoliran i od stanovniπtva napuπtendio Istre krije u sebi nevjerojatnu lje-potu nedirnute prirode. Bujna vege-tacija borovih πuma i planinski vrho-vi, koji mjestimiËno prelaze i 1000metara nad morem, na posjetiteljaostavljaju neizbrisiv trag i æelju da muse iznova vrati.

Uz bujne πume, na ÊiÊarijskim li-vadama rastu brojne zaπtiÊene vrstebiljaka poput tankolisne πparoge i ze-Ëjeg lana, a na njezinim juænim pa-dinama nalazimo i manje populaci-je crnike ili Ëesmine. Uz tankolisnuπaπiku, na livadama rastu i trava iva,

oman, vrisiÊ, ali i zajednica πaπacrljenike i æute krπke zeËine. Ima iobiËne borovice, kupine, lijeske, glo-ga i sl.

ProlazeÊi ÊiÊarijskim selima, osje-Êa se da je æivot stao, sve je ostalonedirnuto, daleko od civilizacije, sa-mo ruπevne kuÊe i seoski zvonici svje-doËe da u njima joπ ima tragova æi-vota. U selima RaËja Vas, Brest, Trste-nik i mnogim drugim naseljima uglav-nom æivi staraËko stanovniπtvo. UnajveÊem mjestu na ∆iÊariji, LaniπÊu,æivi 181 stanovnik, vjerojatno za-hvaljujuÊi i Tvornici ambalaæe, jedi-nom gospodarskom objektu u ovomkraju.

Prvi stanovnici ∆iÊi

∆iÊarijski kraj naseljen je u 16. i 17.stoljeÊu . Naselili su ga uskoci bjeæe-Êi od Turaka, meu njima su bili i Vlasi(Rumunji) - stoËari, koji su i do danassaËuvali svoj autohtoni jezik s istroru-munjskim narjeËjem. U selu Æejana-ma i joπ nekim ÊiÊarijskim naseljimagovori se i danas istim jezikom. Po timstanovnicima, ∆iÊima, ∆iÊarija je do-bila ime. Zajedno s njima na ovim pro-storima æive Hrvati, ali i Slovenci, di-jeleÊi teπku svakodnevnicu i æivot utom pasivnom kraju.

Iz povijesti saznajemo da se stanov-niπtvo bavilo najveÊim dijelom ovËar-

Piπe:Vesna Pleπe

Foto:B. Pleπe


t Stablo cedra

Uz bujne πume, na ÊiÊarijskim livadama rastu brojnezaπtiÊene vrste biljaka poput tankolisne πparoge i zeËjeglana, a na njezinim juænim padinama nalazimo i manjepopulacije crnike ili Ëesmine

stvom, a s jaËim prometnim otvara-njem potkraj 19. stoljeÊa vaæna gra-na privreivanja postaje iskoriπtava-nje bukovih πuma na istoËnim obron-cima UËke. Uz paljenje drvenog ug-ljena, izrauju i drvene obruËe za ba-Ëve. U zatvorenim dolcima i na ma-njim krπkim poljima bavili su se po-neπto poljoprivredom, uzgajajuÊiuglavnom zob, krumpir, raæ i kupus.

Od 7. do 18. stoljeÊa poveÊavajuse u Istri (srednjoj i juænoj) poljopriv-redne povrπine na raËun πuma, kojese krËe. Od 16. stoljeÊa devastacijaje joπ izraæenija, nestaje gotovo 50posto πuma, a preostale povrπine podπumom degradirane su u πikare, πib-ljake i gole kamenjare.

∆iÊarija je i kraj bogate kulturno--povijesne baπtine. Mnoge crkve,uglavnom izgraene po ÊiÊarijskimselima, i danas su pravi spomenicikulture koje svakako treba posjetiti. Uselu Slumu nalazi se crkva sv. Matejana Ëijem su svodu naene freske. Uselu Brestu, u crkvi presvetog Trojstvana improviziranom zvoniku veliko jezvono majstora Bele oznaËeno goti-com, iz 1329. U crkvi sv. Blaæa uBrgudcu saËuvano je zvono s poËetka14. stoljeÊa, a na njemu je gotiËki za-

pis majstora Luke iz Venecije. U se-lu Raπporu, koje je bilo vaæna mle-taËka pograniËna utvrda Istre, nalazise crkva sv. Nikole, obnovljena 1585.U njoj su drveni oltari i kipovi sv.Lovre i sv. Jelene, oblikovani u duhuaustrijskog baroka iz 18. stoljeÊa.

©ume seoskih zajednica vraÊene su1949.

Dok se na 600 metara nadmorskevisine proteæu neprekidni paπnjaci imanje poljoprivredne povrπine u bli-zini naselja, na viπim nadmorskim vi-sinama dominiraju πume. NajveÊimdijelom prevladavaju πume bukve icrnog bora. Crnim borom podruËjese poπumljavalo pedesetih godinaproπloga stoljeÊa. Mlada borova πu-ma sadila se na mjestima koja nisubila namijenjena ispaπi stoke. Uzumjetno podignute borove kulturenalazimo i prirodne, koje su se tije-

kom godina same zaπumile. U niæimpredjelima kao autohtone vrste do-miniraju crni grab, crni jasen, cer, aima i smreke, u udolinama na dub-ljem tlu i mraziπtima.

- Po strukturi vlasniπtva dominira-ju privatne πume, koje se prostiru na12.000 ha povrπine. Oko 2.000 hasu dræavne πume u Gospodarskoj je-dinici Kras, kojima gospodari buzet-ska Uprava Hrvatskih πuma - istiËeZdenko ©imek, dipl. ing., rukovodi-telj odjela za proizvodnju u Upraviπuma Buzet. U Gospodarskoj jedini-ci Kras πume su postale dræavnim vla-sniπtvom od malih privatnih parcelakoje su ljudi davali dræavi radi ostva-renja raznih socijalnih prava, ili odvlasniπtva optanata.

BaveÊi se πumarstvom izmeu dvasvjetska rata na ovim prostorima, lju-di su se bavili i proizvodnjom drve-nog ugljena, karbuna. Dobivali su gapaljenjem stabala, uglavnom listaËa.Ugljen se u vreÊama na magarcima ivolovima prenosio do odrediπta, naj-ËeπÊe Rijeke ili Trsta. Proizvodio sesve do pedesetih godina proπloga sto-ljeÊa. Danas postoje samo dva kar-bunara, jedan u Jelovici i drugi naHumπtini.

Privatne su πume uglavnom suvla-sniËke, u vlasniπtvu seoskih zajedni-ca. Poslije II. svjetskog rata, 1947.,uzete su od seljaka. Zanimljivo je dasu vraÊene nakon dvije godine,1949., i to je jedini takav primjer ucijeloj Hrvatskoj.

Dræavnim πumama na ovim prosto-rima teπko je gospodariti zbog nerije-πenih imovinsko-pravnih odnosa iusitnjenosti parcela. U Gospodarskojjedinici Kras isprepleÊu se privatne idræavne πume, a veliËina parceleiznosi od 2.000 do 5.000 m2.

Prije Domovinskoga rata sjeklo segodiπnje viπe od 15.000 m3 uglavnomogrjevnog drva, namijenjenog podru-Ëju Istre i Rijeke, a dio drvnih sorti-menata otkupljivao se od privatnika.

- Do 1990. ©umarija Buzet imala jesvoju ekipu sjekaËa, koji su sjekli udræavnim i privatnim πumama - isti-

t Stablo cedra


Sastojine crnog bora ©uma bukve

BaveÊi se πumarstvom izmeudva svjetska rata na ovimprostorima, ljudi su se bavili iproizvodnjom drvenog ugljena,karbuna. Ugljen se u vreÊamana magarcima i volovimaprenosio do odrediπta,najËeπÊe Rijeke ili Trsta.Proizvodio se sve do pedesetihgodina proπloga stoljeÊa.Danas postoje samo dvakarbunara, jedan u Jelovici idrugi na Humπtini

Ëe njezin upravitelj Mladen ∆aleta, di-pl. ing. Dio borove oblovine isporu-Ëivao se u Bosnu, a ogrjevno drvo poIstri i u Rijeku.

Smanjena potraænja zaogrjevom

Danas je situacija drukËija, sijeËese malo, u privatnim πumama od

5.000 do 6.000 m3, a u dræavnim1.000 m3. SijeËe se uglavnom bukvai ostale tvrde listaËe, a u 90 posto slu-Ëajeva radi se o ogrjevnom drvu. Ma-nje se sijeËe jer je potreba za ogrjev-nim drvom manja, a za borovu oblo-vinu nema træiπta. SjeËu obavljajuprivatnici. Dogaa se da rade kvali-tetno, sjekuÊi bolja stabla, loπija

la za preradu tanke borove oblovine,pa bi se u buduÊnosti i ona moglapreraivati i koristiti i za izradu ele-menata.

Na ∆iÊariji se obavljaju i uzgojniradovi, uglavnom ËiπÊenja i poπum-ljavnaja crnim borom. Rade se i pro-tupoæarne prosjeke, ali bez elemena-ta πumskih cesta. Poæari nastaju naj-

ostavljaju, iako je doznaka struËnonapravljena, govori ing. Zdenko ©i-mek.

Prije je dosta sirovine odlazilo zapotrebe Tvornice ambalaæe u LaniπÊu.Umjesto drvene ambalaæe, tvornicadanas proizvodi razne elemente oddrva. Za preradu se koriste bukovitrupci I., II. i III. klase, koji se kupujuna podruËjima delniËke i karlovaËkepodruænice jer je na UËki, odakle jeprije dolazila sirovina, doπlo do pro-mjena u naËinima gospodarenja:umjesto prebornog, preπlo se na re-gularni naËin. U planu je i kupnja pi-

ËeπÊe u zimsko-proljetnom razdoblju,kada se obavljaju poljoprivredni ra-dovi, govori ing. ∆aleta.

Kraj je bogat divljim svinjama, ze-Ëevima i fazanima, pa se i lovna dje-latnost moæe razvijati i biti jedan odzanimljivijih resursa i izvora prihoda.

BuduÊnost bi mogla biti i u razvojuseoskog turizma, koji je pravi turistiËkibum u ostalim dijelovima Istre, ali i uskupljanju gljiva i ljekovitog bilja. Tubi svoj interes moglo naÊi i lokalnoπumarstvo, koje se ranijih godina vrlouspjeπno bavilo otkupom najpozna-tije gljive u Istri - tartufa.



akcije

U ©umariji V. Gorica uzagrebaËkoj Upravi poËeli suse prije nekoliko mjeseci bavitinovim poslom - proizvodnjomcijepanog ambalaæiranogogrjeva. Trebao bi to, posvemu sudeÊi, biti izvordodatnih prihoda. Formula jejednostavna - “samo” malovlastite inicijative, nabavaopreme za proizvodnjucijepanog drva i - puno rada

P rije tri mjeseca zagrebaËka jeUprava poËela kontinuira-nu proizvodnju kratkog cije-panog ogrjevnog drva za (po-

znato) træiπte. Premda u Europi veÊ odav-no udomaÊen naËin izrade konfekcioni-ranog ogrjeva, u hrvatskoj πumarskojpraksi to je prava novost. Bilo je, istina,pokuπaja u nekim upravama (Naπice, Del-nice), u Zagrebu to je postao ozbiljan po-

DODATNI DRVNI PROIZVODIDODATNI DRVNI PROIZVODI

sao. No niπta se nije radilo “preko noÊi”i napamet.

- Prije ulaska u ovu investiciju snimilismo træiπte i utvrdili da postoji veliki in-treres za cijepanim, ambalaæiranimogrjevom, i u nas i na inozemnom træi-πtu - kaæe Krunoslav JakupËiÊ, inicijatorprojekta, inaËe rukovoditelj komercijaleu zagrebaËkoj Upravi. - Prostorno drvou naπoj upravi Ëini pola etata, oko 130tisuÊa kubika. U situaciji kad je jasno danema previπe prostora za poveÊanje pri-hoda od oblovine, usmjerili smopozornost na prostorno drvo.

“Industrijska zona” uOkujama

Tako je u Okujama, selu na glavnojprometnici prema Turopolju u ©umari-ji Velika Gorica, posljednjih mjeseciizrasla mala industrijska zona! Uz skla-diπni prostor i postojeÊu πumsku meha-nizaciju, ovdje je od drva sagraena joπjedna zgrada u koju je smjeπtena linijaza proizvodnju viπemetarskoga i cije-

Piπe:Miroslav

Mrkobrad

Foto:M. Mrkobrad

Liniju za proizvodnju opsluæuju Ëetiri radnika

Ogrjev se odmah slaæe u palete

ViliËar je nuæan u proizvodnom procesu

Proizvodnja cijepanog ogrjevabit Êe pravi posao!

panog ogrjevnog drva. Dvoriπte je veÊpuno uredno sloæenih paleta s cijepa-nim ogrjevom, tu su i veliki æeljezni kon-tejneri u kojima je ogrjev “u rinfuzi”.


bioenergija

Proizvodnja biomase zaenergiju mogla bi biti jedna odstrateπkih odrednica razvojaosjeËke Uprave πuma. Nopitanje je hoÊe li upromijenjenim prirodnimuvjetima biti moguÊe osiguratidovoljne koliËine topole?

O snivanjem Fonda za energet-sku uËinkovitost, proizvod-nja biomase kao sirovine zaproizvodnju energije dobiva

u osjeËkoj Upravi novo znaËenje. Toviπe πto OsjeËani imaju vrijedna isku-stava iz osamdesetih godina, kada jekupljena i oprema za proizvodnjuenergije, ali nije bilo træiπta za bioma-su. SlijedeÊi smjernice Protokola izKyota, kojim se predvia ograniËenjeπtetnih emisija u atmosferu, Republi-ka Hrvatska se priprema ispuniti pre-uzete obveze. Uvoenjem ekoloπkepristojbe za korisnike neobnovljivihizvora energije (ugljen, nafta, plin) ikoriπtenjem tih sredstava za subven-cioniranje proizvodnje i koriπtenje ob-novljivih izvora energije (biomasa),moguÊe je takvu proizvodnju uËinitiisplativom. U tome veliku ulogu mo-gu odigrati vrbe i topole uzgajane, na-mjenski, u kratkim ophodnjama za tusvrhu.

To je istaknuto u Osijeku na nedav-noj sjednici Hrvatskog povjerenstva zatopolu, koje se pozabavilo i drugimvaænim pitanjem u ovome zaokruæe-nom ciklusu - gospodarenjem topolomnakon viπe ophodnji u uvjetima izo-stanka poplavnih voda, te sniæenjemrazine podzemnih voda na podruËjuPodravine od Varaædina do Osijeka.Produkcija u plantaæama i kulturamate vrste je u opadanju, a zdravstvenostanje novopodignutih zasada loπe.Problem je takoer πto se smanjuju

- Sve to namijenjeno je inozemnomali i domaÊem træiπtu sa specifiËnim po-trebama, na primjer ugostiteljskim objek-tima, ali i kuÊanstvima u gradovima. Jed-na anketa koju smo napravili pokazalaje da su posebno pizzerije zainteresira-ne za takvo pakirano cijepano drvo - go-vori JakupËiÊ.

Cjelokupnu liniju opsluæuju Ëetiri rad-nika regrutirana iz vlastitih redova. Prijenego πto su poËeli raditi na liniji, proπlisu obuku i osposobljavanje za siguranrad. Premda je sve skupa joπ uvijek no-vo, moglo bi se reÊi uhodavanje, vidljivoje da Êe nositi dobit, siguran je JakupËiÊ.No, dodaje, danas svaka ozbiljna tvrtkakoja se bavi bilo kakvom proizvodnjomradi u dvije smjene, pa Êemo tako i mi!

Linija funkcionira jednostavno - s obli-ænjeg skladiπta viπemetarsko se drvoviliËarom dogura do linije i stavi na nju.Pila prereæe drvo na æeljenu duæinu (mo-æe biti podeπena po æelji), koje se poti-skom na noæ rascijepi. Rascijepljene di-jelove radnici slaæu u palete.

Osim postrojenja, u proizvodnom jeciklusu nuæan i - viliËar. Ne samo zadovoæenje viπemetarskog drva do linijeza cijepanje, nego i poslije, pri utovarupaleta s ogrjevom u kamione. A da bise u velike kamione i tegljaËe moglo to-variti, u πumariji se pripremaju ureditipristupnu povrπinu te poviπeni podest skojeg bi viliËar palete utovarivao u ka-mion. Stoga je prijeko potrebna i na-bava viliËara, jer je ovaj koji radi “naposudbi”.

Zbog Ëega sve to u ©umariji V. Gori-ca? Zbog toga, kaæu u Upravi, πto su utoj πumariji (upravitelj Damir Miπkulin,zamjenik Kaæimir »aklec) uvijek sprem-ni prihvatiti nove izazove i ne bjeæe odrizika!

Nije iskljuËeno, zakljuËuje JakupËiÊ, dase na novoj lokaciji u dogledno vrijemeotvori joπ jedna takva linija.

Ambalaæirani kratko cijepani ogrjev Ëekakupca

Zaduæeni za cijeli proces: Kaæimir »aklec,Damir Miπkulin, Krunoslav JakupËiÊ

TOPOLA KAO BIOMASA ZAPROIZVODNJU ENERGIJE

Prijeti linestaπicatopole?

povrπine na kojima se sade topole.Prvi je razlog za to konverzija u kul-ture tvrdih listaËa na za to adekvat-nim staniπtima, a drugi je razlog za-brana sadnje topole na odgovaraju-Êim staniπtima unutar Parka prirodeKopaËki rit. Tomu treba dodati i po-datak kako bilance Uprave πuma Osi-jek pokazuju da je zbog miniranostiterena etat kanadskih topola na ne-dostupnim povrπinama premaπio etatkanadskih topola na dostupnim povr-πinama.

Piπe:DragomirPfeifer

Foto:Z. LonËariÊ

Topoli prijeti nestanak podzemnih voda, ali i konverzijau druge kulture

Kada se sve to uzme u obzir, zak-ljuËak je da Êe se domaÊi preraiva-Ëi drveta topole uskoro naÊi pred pro-blemom nestaπice sirovine za svojuproizvodnju. Povjerenstvo za topoluo tom Êe problemu preko Mini-starstva poljoprivrede, πumarstva ivodnoga gospodarstva izvijestiti svezainteresirane strane te pomoÊi upronalaæenju zadovoljavajuÊih rjeπe-nja.

Bilance Uprave πuma Osijekpokazuju da je zbog miniranostiterena etat kanadskih topola nanedostupnim povrπinama premaπioetat kanadskih topola na dostupnimpovrπinama


iz moga kuta

Piπe:Ivica TomiÊ

Foto:I. TomiÊ

U svibnju se navrπava devet godinaod osnivanja Uprave πuma Nova Gradi-πka, koja je 1995. godine nastala reinte-gracijom okupiranih πumskih povrπinatijekom Domovinskoga rata. ©to se odtada promijenilo?

- Uprava πuma Nova Gradiπka osno-vana je u svibnju 1995. spajanjem de-vet πumarija s podruËja vinkovaËke, po-æeπke i zagrebaËke Uprave πuma. RijeËje o πumarijama Trnjani, Slavonski Brod,Oriovac, Nova Kapela, Nova Gradiπka,OkuËani, Stara Gradiπka, Novska i Ja-senovac te Radnoj jedinici Mehaniza-cija, transport i graevinarstvo. U to vri-jeme velike probleme tijekom poslova-nja imali smo zbog miniranih povrπina,ne-izvrπavanja πumskouzgojnih radovai radova na sjeËi na novoosloboenimpod-ruËjima, nezainteresiranosti lokal-noga puËanstva za sezonske radove uπumarstvu te nepostojanja kooperanataza uzgoj, sjeËu i privlaËenje drvnih sor-timenata. Od tada se dosta toga promi-jenilo. UzimajuÊi u obzir okolnosti iokruæenje u kojem smo radili, mislimda je velik dio promjena iπao u pozitiv-nom smjeru. Premda je od 1995. dodanas Uprava smanjila broj zaposle-nih, sa 610 na 513, opseg proizvodnjepoveÊao se oko 60 posto. Odlaskomjednoga dijela ljudi u mirovinu sma-njili smo postotak bolovanja, koji jejedno vrijeme iznosio gotovo 18 po-sto. U protekloj godini ostvareno bo-lovanje bilo je 7,6%. Zaposlili smo iveÊi broj mladih ljudi, uglavnom πu-marske struke, s ovog podruËja, πto jejedna od osnovnih pretpostavki konti-nuiteta i razvoja. GledajuÊi ukupno po-slovanje tijekom prethodnih godina,naπa je uprava biljeæila kontinuirano

DIPL. ING. MLADEN SERTI∆, VODITELJ NOVOGRADI©KE UPRAVE HRVATSKIH ©UMA

Problem jerazminiranje πumaRijeË je o povrπini 12.438 ha pod minama, s drvnom zalihom3.060.000 m3 i etatom 410.000 m3. Dosad nijedan hektar nijerazminiran, a planirani novac za ovu godinu dostatan je zarazminiranje prioritetnih πumskih povrπina i prometnica - istiËedipl. ing. Mladen SertiÊ

poveÊanje proizvodnje, πto je rezulti-ralo pozitivnim financijskim uËinkom,tako da smo postali jedna od najprofi-tabilnijih uprava u sustavu Hrvatskihπuma.

Kako je zavrπila protekla poslovna go-dina i jeste li zadovoljni poslovanjem uprvom tromjeseËju ove godine?

- Proπlu smo godinu zavrπili s dobitiod 7.153.821 kuna, πto je neπto slabijirezultat od planiranog zbog rashoda kojinisu bili predvieni u redovitom Planuposlovanja. RijeË je o otkupu æira, po-jedinim naknadama, otpremninama inekim nepredvienim troπkovima. Za si-jeËanj i veljaËu ove godine ostvarili smodobit 7.480.000 kuna te vjerujem da Êe,unatoË loπijim vremenskim uvjetima,novogradiπka podruænica u prvom tro-mjeseËju ostvariti rezultat jednak onomu istom razdoblju proπle godine.

Smatrate li da se u novogradiπkoj po-druænici dovoljno ulaæe u pojedine

objekte, strojeve, opremu i πumske pro-metnice?

- Po mojemu miπljenju, nedovoljna suulaganja u objekte visokogradnje, stro-jeve i πumske prometnice. Joπ uvijek ni-su obnovljeni zgrada ©umarije Jaseno-vac te odmaraliπte Kaπtel Kambelovac.Nekadaπnje ©umsko gospodarstvo “Jo-sip Kozarac” imalo je vrlo razvijenu gra-evinsku operativu, no u zadnjih pet-naestak godina nije nabavljen nijedangraevinski stroj, premda naπa podruæni-ca ima svoje kamenolome te iskustvo itradiciju u tome poslu. ©umske promet-nice gradimo prema trenutaËnim mo-guÊnostima, a srednja otvorenost πumana ovome podruËju je niska te iznosi sa-mo 8,6 km na tisuÊu hektara.

Kakvi su na ovom podruËju odnosina relaciji πumarstvo - drvna industrija?

- Nema nekih veÊih problema u od-nosima izmeu πumarstva i drvne indu-strije. Rjeπenjem vlasniËke strukture upoduzeÊima s kojima poslujemo defi-niran je i najbitniji odnos u poslovanju,a to je uredno podmirivanje dospjelihobveza. Novogradiπka podruænicaHrvatskih πuma stalno je u samom vrhupoduzeÊa prema stupnju naplate dos-pjelih potraæivanja, koji iznosi 14-15 po-sto. Ono πto bi pojednostavilo buduÊeposlovanje je reduciranje postojeÊeugovorne liste ili definiranje træiπnih od-nosa za sve kupce, jer je nepobitno dau ovome trenutku Uprava nije u mo-guÊnosti ispuniti zahtjeve svih kupaca,odreenih ugovornom listom, da se op-skrbljuju s ovoga podruËja.

Znatan broj nerazminiranih πumskihpovrπina je vaπa realnost. U kojoj je fa-zi proces razminiranja?

- Sigurno da je jedan od najveÊih traj-nih problema nerazminiranost πumskihpovrπina. Ukupno je to 12.438 ha, sdrvnom zalihom 3.060.000 m3 i etatom410.000 m3. Napominjem da imamo i74 km nerazminiranih πumskih promet-nica. Bitno je istaknuti da dosad nije-dan hektar nije razminiran, no za ovugodinu planirano je 1.209.000 kuna, πtoje iznos dostatan za razminiranje prio-ritetnih πumskih povrπina i prometnica.

Na poËetku smo procesa restruktu-riranja Hrvatskih πuma. ©to je, po va-πemu miπljenju, najbitnije da se ono us-pjeπno provede?

- Da bi se restrukturiranje uspjeπno pro-velo, potrebno je zaposlenicima objasnitiu kojoj se situaciji poduzeÊe nalazi tecilj i smisao restrukturiranja. Prije svegamislim na financijsku i organizacijsku si-tuaciju, s obzirom na to da smo trgovaË-ko druπtvo i da dræava kao stopostotnivlasnik od nas oËekuje pozitivne poslov-ne rezultate. Restrukturiranje je nuæno iimat Êe smisla ako organizacijske jedi-

Nedovoljna su ulaganja u objekte visokogradnje, strojeve i πumskeprometnice. Joπ uvijek nisu obnovljeni zgrada ©umarije Jasenovac teodmaraliπte Kaπtel Kambelovac. Nekadaπnje ©umsko gospodarstvo “JosipKozarac” imalo je vrlo razvijenu graevinsku operativu, no u zadnjihpetnaestak godina nije nabavljen nijedan graevinski stroj, premda naπapodruænica ima svoje kamenolome te iskustvo i tradiciju u tome poslu

Dipl. ing. Mladen SertiÊ


P lan ureajnih radova za prote-klu godinu u vinkovaËkoj jeUpravi u potpunosti izvrπen.

Obavljeni su terenski radovi u ©uma-riji Otok u Gospodarskoj jedinici Sla-vir na povrπini od 8.631 hektara, teuredski radovi u gospodarskim jedi-nicama Kusara i Kragujna u ©umarijiÆupanja, u Gospodarskoj jedinici Me-rolino (Strizivojna), u jedinici NaraËe(Lipovac). Napravljena je i izvanred-na revizija u ©umariji Vrbanja zaVrbanjske πume, na povrπini od 8.305hektara.

- Posao taksatora jedan je od naj-struËnijh i najzahtjevnijih u πumars-tvu, istiËe dipl. ing. Josip GrgljaniÊ, do-nedavni rukovoditelj ureivanja u vin-

nice budu imale potpunu samostalnostu donoπenju operativnih poslovnih odlu-ka te ako budu konstituirane, uz poπto-vanje bioloπkih i profitabilnih naËela.

©to Êe zaposlenicima donijeti noviKolektivni ugovor?

- Novi Kolektivni ugovor predvia rastplaÊa od 10 posto, regres i boæiÊnicu tene dovodi do smanjenja materijalnihprava zaposlenika. Osim toga, dajeodreenu sigurnost svim zaposlenicimau okviru poduzeÊa, meutim definira iodreene obveze i uzajamne odnoseposlodavca i zaposlenika. Naglaπavamda Êe ozbiljniji pristup radu i obveza-ma svih uposlenih omoguÊiti i korek-tnije provoenje Kolektivnog ugovora.

S kojim se znaËajnijim problemimau posljednje vrijeme suoËava U©P No-va Gradiπka i kako ih najuËinkovitijerijeπiti?

- Dio naπega podruËja izloæen je po-plavama rijeke Save te nam je to stalanproblem u redovitom poslovanju. Me-utim, donoπenjem Pravilnika o doznacistabala, obiljeæavanju drvnih sortime-nata, popratnici i πumskom redu, omo-guÊeno nam je na temelju Ëlanka 41.izvoenje naplodnih i dovrπnih sijeko-va u poplavnom podruËju tijekom cije-le godine, osim prva dva vegetacijskamjeseca. Izmjenom navedenoga pravil-nika stvorili smo uvjete za potpunije izv-rπavanje dinamiËkih planova proizvod-nje i ukupnoga poslovanja.

kovaËkoj Upravi, koje izrauje ureaj-ne elaborata ili osnove gospodarenjaza svih 27 gospodarskih jedinicaUprave. A u ovoj upravi, podsjeÊa ing.GrgljaniÊ, nalazi se πumski bazen Spa-Ëva, najveÊi kompleks hrastovih nizin-skih πuma luænjaka ne samo u Hrvat-skoj nego i u Europi. Prostire se na40.331 hektara, ukupna obrasla pov-rπina iznosi 37.641 hektara, a drvnazaliha viπe od 13 miliju-na kubika, odnosno pohektaru 352 m3. Prirastpo hektaru je 8,27 m3.

Ureajni poslovi uizradi Osnove gospoda-renja mogu se podijelitina dva dijela. Terenskiradovi obuhvaÊajuinventuru drvne mase iizmjeru ostalih taksacij-skih elemenata prijekopotrebnih za sastavosnova gospodarenja.Nakon terenskih radovapristupa se uredskoj obradi podatakado konaËne izrade Osnove gospoda-renja.

Za ovu godinu u planu su terenskiradovi u Gospodarskoj jediniciVrbanjske πume, na povrπini od 8.305hektara, te uredski poslovi za Gospo-darsku jedinicu Slavir, na povrπini od8.631 hektara.

VINKOVCI

UreivaËipo planu

Piπe:Z. PeiËeviÊ

Foto:Z. PeiËeviÊ

ureivanje πuma

Dipl. ing. πum.Josip GrgljaniÊ


zaπtiÊene biljke

Piπe:Ivica TomiÊ

Foto:Arhiv

Od desetak zaπtiÊenih proljet-nica opisat Êemo: rani ja-glac, visibabu, proljetni dri-jemovac i velecvjetni kuku-

rijek, πumske zeljaste biljke koje pripa-daju u prve vjesnike proljeÊa.

Rani jaglac (Primula vulgaris) ubra-jamo meu najranije proljetnice, jercvate uoËi proljeÊa, u veljaËi i oæuj-ku, rjee u travnju, odmah poslije ota-panja snjeænoga pokrivaËa, osobitona prisojnim poloæajima. Rasprostra-njen je u zapadnoj, srednjoj i juænojEuropi, na Krimu, u Maloj Aziji, Sirijii Armeniji. Niska je zeljasta biljka kojase pojavljuje u skupinama ili pojedi-naËno. Listovi su naborani, s natragzavinutim rubovima, tijekom cvatnjedugi su 3-6 cm, a poslije doseæu veÊedimenzije. Na donjoj strani listova, narubovima lista, cvjetnim peteljkama irubovima Ëaπke nalaze se do 2 mmduge dlaËice. Dvospolni i polusime-triËni cvjetovi na tankim su drπkama,izlaze iz sredine lisne rozete. SulatiË-ni svijetloæuti cvjetni vjenËiÊ je s 5 la-tica. »aπka je valjkasta i bridasta, sazelenim i u gornjem dijelu æuÊkastimbridovima. Duga je 12-15 mm, sastav-ljena od 5 meusobno sraslih lapo-va. Poznati su oblici ranoga jaglaca slaticama razliËitih boja, od sasvim bi-jele (forma albiflor), do purpurne,crvene i ljubiËaste. Postoje brojnispontani kriæanci s jaglacima (Primu-la elatior i P. Veris), a poznati su mno-gi hortikulturni oblici, s izrazitim de-korativnim svojstvima.

Rani jaglac uspijeva u svijetlim li-stopadnim πumama i πikarama, na ru-bovima πuma, πumskim Ëistinama tedrugim sliËnim staniπtima. Proteæe seod nizina pa sve do subalpskoga ve-getacijskog pojasa, a nalazimo ga urazliËitim πumskim zajednicama. Ne-rijetko i obilno se pojavljuje u nizuzajednica dolinskih livada. Voli svje-æa, rastresita, hranjiva te neutralnado umjereno kisela humozna, pjesko-vita ili kamenita tla. Ta poznata pro-ljetnica danas je zbog masovnog bra-

nja ugroæena i prijeti joj nestanak. Tre-ba istaknuti da je poznata u puËkojmedicini, jer korijen sadræi ljekovitetvari. Djelotvoran je Ëaj za lijeËenjediπnih putova, a u listu je vitamin C.

Visibaba (Galanthus nivalis) je po-znata kao najranija proljetnica, jer ne-rijetko cvate joπ dok snijeg nije niokopnio. Dolazi u listopadnim i crno-goriËnim πumama, od poplavnih ni-zinskih do onih u subalpskom podru-Ëju. Zanimljivo je da je u Alpama na-lazimo na visinama i do 2200 m. Od-govaraju joj svjeæa, rastresita, hranji-va, blago do umjereno kisela, humo-zna i ilovasta tla. Njezin areal proteæese od Pirenejskog poluotoka, prekoFrancuske, ©vicarske, Italije, juæneAustrije, Maarske, Balkanskoga po-luotoka, Karpata, jugozapadne Rusi-je, Poljske, Krima, Kavkaza do MaleAzije.

Lukovica je pribliæno 1,6 cm viso-ka i do 1,5 cm πiroka. Tijekom cvat-nje listovi su dugi 8-9 cm i 0,4-0,7cm πiroki, u osnovi se dodiruju. Kat-kada se nailazi i na primjerke s dvacvjetna stabalca, koji se razvijaju izjedne lukovice (forma biscapus). Ka-rakteristiËno je da cvjetovi slabo mi-riπu. Oko 10 cm duga trodijelna plod-nica ima u svakom dijelu viπe sjeme-nih zametaka. Plod je tobolac, za vri-jeme zrenja je æutozelen i mesnat, aotvara se s tri πava. Ima nekoliko svi-jetlih sjemenki, dugih 3-4 mm, kojeraznose mravi. Visibaba je u naroduvrlo cijenjena i omiljena te se nerijet-ko zbog svojih dekorativnih svojsta-va uzgaja u vrtovima.

Proljetni drijemovac (Leucoiumvernum) je rasprostranjen u srednjojEuropi i na Pirenejskom poluotoku, acvate u rano proljeÊe. U narodu joπpoznat i kao zvonËiÊ, raste na svje-æim, hranjivim, neutralno do umje-reno kiselim, humoznim, rastresitimilovastim i glinovitim tlima, od nizi-na do gorskoga vegetacijskog pojasa.Ime je dobio po znakovitoj pognutojcvjetnoj glavici. Ima ga u listopadnim

Visibaba (Galanthus nivalis)

Proljetni drijemovac

ProljetniceBiljke proljetnice znakovita su niskoga rasta, a svojimpupanjem i njeænim raznobojnim laticama upozoravaju nas unaπim listopadnim i crnogoriËnim πumama, na rubovima πuma,πumskim progalama i prosjekama, livadama, u πikarama, odnizinskih do brdskih predjela, na dolazak, po mnogima,najljepπega godiπnjeg doba

Rani jaglac (Primula vulgaris)

17Broj 89 • svibanj 2004. HRVATSKE ©UMEVelecvjetni kukurijek

πumama i πikarama, poplavnim πuma-ma, sjenovitim πumarcima, u klanci-ma, voÊnjacima, na vlaænim livada-ma i sliËnim staniπtima. U redu Fage-talia dolazi kao karakteristiËna vrsta.

Proljetni drijemovac ima lukovicupromjera veÊeg od 2 cm te uspravnu,debelu, soËnu, golu i bezlisnu stab-ljiku, na kojoj je obiËno jedan, a rje-e dva cvijeta. Kao i kod visibabe mo-gu se naÊi i primjerci s dvije cvjetnestabljike, koje se razviju iz jedne lu-kovice (forma biscapum). Iz lukovicese formiraju 3-4 prizemna uska, tam-nozelena lista, duæa ili kraÊa od cvjet-ne stabljike, pri vrhu tupa, 4-13 mmπiroka. Listovi ocvijeÊa su 15-25 mmdugi, bijeli, sa znakovitom æutozele-nom pjegom na vrπcima. U sjevero-istoËnom dijelu areala nalazi se tak-son subsp. carpaticum, koji je veÊi iod tipskog oblika i uglavnom dvocvje-tan. KarakteristiËan je po izrazitoæutim vrhovima listiÊa ocvijeÊa. NaspecifiËnim staniπtima naπe flore, ne-rijetko u vrlo gustim populacijama,javlja se vrsta kasni drijemovac (L. ae-stivum). U odnosu na prethodnuvrstu, znatno je viπi (30-60 cm), a privrhu stabljike smjeπteno je 2-7 cvje-tova. KarakteristiËna je vrsta u vege-taciji moËvarnih ili periodiËno plav-ljenih livada i paπnjaka unutar svezeDeschampsion caespitosae H-iÊ. Na-lazi se u sastavu naπih posavskih i po-dravskih nizinskih πuma, nerijetko uslavonskoj πumi hrasta luænjaka, a ka-rakteristiËna je vrsta u zajednici Leu-coio-Fraxinetum angustifoliae (πumapoljskoga jasena s kasnim drijemov-cem).

Velecvjetni kukurijek (Helleborusniger) raste u Sloveniji i Hrvatskoj, upreteæito svijetlim πumama i πikara-ma, na rubovima πuma, πumskim Ëi-stinama i krËevinama, od nizina pado brdskih predjela. U nas ga joπ zo-vu snjeænica, kokoπka i glavobolek.Razlikuju se dvije podvrste. Podvrstaniger dolazi u naπoj flori, a karakteri-stiËna je po sjajnim modrozelenim li-stovima, Ëiji su segmenti rombiËno-klinasti, s prileglim zupcima. Cvjeto-vi su svijetloruæiËasti, promjera 6-8cm, lapovi su bijeli ili slabo crvenka-sti. Ova proljetnica je otrovna i oπtrogokusa, a Ëesto je skupljaju zbog njezi-nih dekorativnih svojstava. U naro-du se moæe Ëuti izreka: “Ne nositekukurijek u kuÊu jer od njegova miri-sa boli glava, a kokoπi viπe ne nesujaja”. Podvrsta macranthus nije za-stupljena u naπoj flori, a endem jejuænoga Tirola. Listovi su mu plavi-Ëastozeleni, πiroko-lancetasti i s istak-nutim zupcima, a lapovi uglavnomcrveno nahukani.


Piπe:Miroslav

Mrkobrad

Foto:M. Mrkobrad

U bjelovarskoj tvorniciHittner (prije MetalservisTAD) predstavljen je novidomaÊi proizvod s kojimse namjerava i izvangranica - veliki πumskizglobni traktor EcoTrac120 V

Skider EcoTrac 120 V bjelovar-ske tvrtke Hittner (do ove godi-ne Metalservis TAD), mogao bipostati hit! Najnoviji πumski

zglobni traktor iz porodice skidera, pred-stavljen potencijalnim kupcima nedav-no u Bjelovaru, trebao bi u hrvatskomπumarstvu zamijeniti dosadaπnje velikezglobne traktore iz inozemstva, uglav-nom iz Finske i SlovaËke, i biti konku-rentan hrvatski proizvod. Tako je idejakoju su ranih 80-ih godina proπloga sto-ljeÊa inicirali bjelovarsko ©umsko gospo-darstvo, ©umarski fakultet (mr. BoæidarTomiËiÊ, dipl.ing. Mirko PolaËek, prof.dr. Stanislav Sever) i Tvornica traktoraTomo VinkoviÊ koja je i proizvela prveprimjerke, realizirana u programimatvrtke Hittner. 2002.godine, naime,sklopljen je sporazum o suradnji izme-u ondaπnjeg Metalservisa, ©umarskogfakulteta (koji vodi brigu o tehniËkim iteholoπkim pitanjima razvoja) i Hrvat-skih πuma kao kupca koji Êe pomagati uispitivanju trakora.

Nakon malih zglobnih traktora Eco-trac 33 V od 3,5 tone, koji su se po-

kazali dobrima za rad u proredama itanjim sastojinama - do danas je proi-zvedeno 80-ak komada - veÊi i jaËi ski-der nastavak je razvoja domaÊe zna-nosti i tehnologije.

- To je zapravo ciljni razvoj jer πu-marstvo ovakve zglobne traktore naj-viπe treba buduÊi da se viπe od 75posto izvuËene drvne mase posjeËe-nog tehniËkog drva izvlaËi po tlu -kaæe mr. Æeljko TomaπiÊ iz Hrvat-skih πuma, koji je na predstavljanjunovoga traktora govorio o tome πtoEcotrac 120 V znaËi za korisnike i su-dionike.

Skider 120 V hrvatski je proizvod zakoji je veliku veÊinu dijelova proizve-la tvrtka Hittner. Neki dijelovi koji sene proizvode u Hrvatskoj (motor) kup-ljeni su od najboljih europskih proizvo-aËa. To je i dobra preporuka za ino-zemno træiπte jer u tvornici su svjesnida ovaj πumski zglobni traktor, osim uHrvtskoj, svoje mjesto mora naÊi i naeuropskom træiπtu.

Nakon πto su u krugu bjelovarsketvornice prof.dr. Dubravko Horvat sa©umarskoga fakuleta i mr. Æeljko To-maπiÊ dali prikaz razvoja najnovijegskidera i predstavili projekt, a vlasniktvrtke Stjepan Hittner govorio o proi-zvodnom programu tvrtke koja je odmale obrtniËke radnje 1990. preraslau tvornicu s 80-ak zaposlenih, traktorje pokazao πto moæe i na terenu. Nabrdovitim padinama Bilogore izvlaËio

Skider EcoTrac 120 VSkider EcoTrac 120 Vmogao bi zamijeniti velikezglobne traktore iz inozemstva!

je trupce, po blatnom terenu, u uvjeti-ma kakvi su nerijetko u πumi. Prije sa-mog poËetka izvlaËenja, s osnovnimtehniËkim karakteristikama traktora pri-sutne je upoznao dipl. ing. Davor Mi-hatoviÊ, voditelj ovoga projekta u Hit-tneru. Na radu u πumi ostat Êe sljede-Êih nekoliko mjeseci, a ©umarski Êe fa-kultet pomno biljeæiti sve πto Êe se do-gaati kako bi se dobila konaËna slikao moguÊnostima ovoga skidera.

Skider 120 V u pravim, blatanjavimπumskim uvjetima na Bilogori

PREDSTAVLJEN DOMA∆I ©UMSKI TRAKTOR ECOTRAC 120 VPREDSTAVLJEN DOMA∆I ©UMSKI TRAKTOR ECOTRAC 120 V

πumska mehanizacija


bolesti

Kod πumskih radnika, nakoninkubacije bolest se manifestirau dvije faze, prvu obiljeæavatemperatura, glavobolja,klonulost, bol u cijelom tijelu, au drugoj fazi karakteristiËni suznaci bolesti æivËanog sustava,povraÊanje, vrtoglavica,koma...

K rpelji su krvosisajuÊe grinje, pa-raziti sisavaca, ptica i gmizava-ca, a iznimno i Ëovjeka. Ima ihviπe vrsta, ali u ovom Êe natpi-

su biti govora samo o vrsti koja preno-si bolest zvanu krpeljni meningoence-falitis (upala moædanih opni i mozga).Ixodes ricinus, ili po naπem πumskikrpelj, naπ je najraπireniji krpelj i mo-æe se naÊi, tako reÊi, u svim πumama,πumarcima i πikarama. Ipak, glede mo-guÊnosti prijenosa krpeljnog meningo-encefalitisa nisu svuda pojednako opa-sni. Bolest je prvi put registrirana 1937.godine u Sibiru, a u Hrvatskoj 1953.godine u okolici Kriæevaca. Kod πum-skih radnika, nakon inkubacije bolestse manifestira u dvije faze, prvu fazuobiljeæava temperatura, glavobolja,klonulost, bol u cijelom tijelu, a u dru-goj fazi karakteristiËni su znaci bolestæivËanog sustava, povraÊanje, vrtogla-vica, koma...

Obvezno cijepljenje©umski krpelj je siËuπna grinja, ma-

nja od milimetra, ali moæe biti i neko-liko milimetara, ovisno o razvojnom

OPASNOST OD KRPELJA NIJE ZA PODCJENJIVANJE

Mali krpelj, velika opasnoststadiju, spolu i koliËini nasisane krvi.Iz jajaπaca tek izlegle larve su najsit-nije. Hrane se krvlju malih divljih æi-votinjica - miπeva, voluharica, vjeve-rica i dr. Kada se nahrane, presvlaËese i prelaze u neπto krupniji stadij nim-fe. Nimfe veÊ napadaju i krupnije,uglavnom divlje, ali i domaÊe æivoti-nje, a mogu napasti i Ëovjeka. Krpelj-na dobro nahranjena nimfa presvlaËise u odraslog krpelja, spolno razliËi-tog, manjeg muæjaka i veÊu æenku.Muæjak obiËno viπe ne napada, aliæenka, da bi mogla snijeti jajaπca (vi-πe tisuÊa), mora posisati joπ jedankrvni obrok. Taj obrok, nevjerojatnoali istinito, mnogo je veÊi od njezineteæine. Obavlja ga redovito na veli-kim divljim æivotinjama ili domaÊim(zecu, srni, jelenu, divljoj svinji, do-maÊoj svinji ili govedu), a moæe i naËovjeku, iako rijetko jer ga radnikprije ili kasnije primijeti pa ga od-strani.

©umskim radnicima i πumarimaUprave πuma Vinkovci krpelj je ite-kako dobro poznat, jer su Ëesto biliizloæeni njegovu ugrizu. StruËni su-radnik za zaπtitu na radu i zaπtitu odpoæara dipl.ing.Vladimir KoπËeviÊ re-kao nam je da se u vinkovaËkoj Upra-vi godinama sustavno provodi cijep-ljenje protiv krpelja radi sprjeËavanjaposljedica od njegova ugriza. Ove go-dine u vinkovaËkoj Upravi zdravstve-ni struËnjaci iz Zavoda za javnozdravstvo Vukovarsko-srijemske æu-panije, ispostava Æupanja, protivkrpeljnog ugriza cijepili su 370 rad-nika.

Svibanj i lipanjKrpelji su najagresivniji u kontinen-

talnome dijelu zemlje u svibnju i lip-nju, iako u manoj mjeri napadaju tije-kom cijele godine. PripremajuÊi na-pad, krpelj se obiËno popne na najvi-πu travku ili najistureniju granËicu, ri-jetko viπe od jednog metra iznad zem-lje, i tu na samom njezinom vrhu dræe-Êi se s tri para nogu Ëetvrti par dræiispruæen i raπiren oËekujuÊi ærtvu.Dovoljno je da ga ærtva, æivotinja iliËovjek, prolazeÊi mirno samo dotak-ne i da se on na nju priËvrsti. Na ærtvikrpelj, polagano gmiæuÊi, traæi mje-sto gdje Êe ubosti i zarinuti svoje oπ-tre Ëeljusti. ObiËno najviπe voli mje-sta s njeænom koæom, to je najËeπÊe

kod æivotinja iza uha, na vratu, trbu-hu ili vimenu. Kod Ëovjeka najËeπÊiubod je ispod koljena i ispod pazuha.Traæenje mjesta za ubod moæe potra-jati i nekoliko sati, a kada je mjestoveÊ izabrano, ubod, za razliku od ko-marca, traje takoer nekoliko sati. Li-jeËnici koji obavljaju cijepljenje pro-tiv zaraznog virusa vrlo dobro pozna-ju i vremenski interval izmeu poje-dinaËnih doza cijepiva. Pravovaljanocijepljenje pruæa gotovo 100-nu za-πtitu, a cijepljenjem se ne moæe pre-nijeti nikakva zarazna bolest. Prepo-ruËuje se stoga cijepljenje svih πum-skih radnika jer virusni ubod krpeljamoæe izazvati trajne posljedice, kaoπto je paraliza.

Piπe:ZvonkoPeiËeviÊ

Foto:Z. PeiËeviÊ

NajveÊa su staniπta krpelja πumske prosjeke

Cijepljenje radnika vinkovaËke Uprave protiv zaraznogvirusa krpelja

Krpelji su najagresivniji ukontinentalnom dijelu zemljeu svibnju i lipnju, iako umanjoj mjeri napadaju tijekomcijele godine. PripremajuÊinapad, krpelj se obiËnopopne na najviπu travku ilinajistureniju granËicu, rijetkoviπe od jednog metra iznadzemlje. Dovoljno je da gaærtva, æivotinja ili Ëovjek,mirno prolazeÊi samodotakne i da se on na njupriËvrsti. Na ærtvi krpelj,polagano gmiæuÊi, traæimjesto gdje Êe ubosti


ribnjaci

R ibnjak Belje izgraen je 1964.godine na podruËju nekada-πnjeg VardaraËkog i KopaËkogrita u Baranji. Povrπine 517 ha,

podijeljen je na tzv. table “A”, “B”, “C”i “D”, koje se veÊim dijelom naslanjajuna glavni obrambeni nasip Zmajevac-KopaËevo (32 km), odnosno zapadnugranicu Posebnog zooloπkog rezervataKopaËki rit.

Do Domovinskoga rata bio je u sa-stavu Poljoprivredno-industrijskog kom-binata Belje, Poljoprivrede Mirkovac,RibnjaËarstva Podunavlje, gdje je ostaoi nakon organizacijskih promjena i ne-razumljivih pretvorbi.

Godiπnje 70-80 tona ribe

Na Ribnjaku je zaposleno 15 ribara,manipulant i upravitelj. Uzgaja se pre-teæno πaran (70%), neπto manje amur,te sivi i bijeli tolstolobik. Zanimljivo, ilinjak (2-3%) za potrebe πportskih ribi-Ëa iz Italije. Ostala slatkovodna riba -smu, πtuka, som, srebrni karas, Ëini sve-

ga 2-3% u cjelokupnom izlovu. Odne-davno na ribnjaku se uzgajaju i pitomepatke sorte Cherywelly. U eksploatacijisu preteæno ribnjaci “B”, gdje se nalazemrijestiliπte, rastiliπte i zimovnici. Godi-πnje se proizvede 70-80 tona ribe, u bo-ljim godinama i do 100 tona. Po hekta-ru se uzgoji 800 kg ribe.

Znatna stavka prihoda je proizvodnjaribljih liËinki, 30-40 tona godiπnje, kojese relativno lako prodaju i postiæu za-dovoljavajuÊu cijenu.

PrikljuËenje Parku prirode

Na æalost, kao i mnogi drugi ribnjaciu Hrvatskoj, i beljski su tijekom rata, aosobito poslije, doπli u gospodarske ne-prilike. Napustili su ih kupci iz Italije,NjemaËke, Jugoslavije (Srbije). Raspa-dom IstoËnog bloka træiπte je preplavilajeftinija riba iz »eπke, Maarske, Rusi-je. Dno se poËelo zamuljivati, pojavilesu se viπe biljne zajednice, ukljuËujuÊi iponike i mladike vrbe. Onda su se joπpojavili “zeleni” iz Osijeka, koji su ni-

zom predstavki, uz nazoËnost medija iu suglasju s Dræavnom upavom za za-πtitu prirode, pokrenuli postupak prik-ljuËenja ribnjaka Parku prirode KopaË-ki rit; s posljedicom ograniËenja koriπte-nja i proizvodnje ribe. U Planu uprav-ljanja (Sektorskoj studiji za ribarstvo) Ko-paËkim ritom, inaËe teπkom desetak ki-lograma i viπe tisuÊa dolara, ribnjak jeodreen kao izvoriπte hrane ptica mo-Ëvarica! Vlasniku (korisniku) ribnjaka na-mijenjena je uloga uzgajatelja ribe zagladne ptice moËvarice.

Raj za moËvarice

Povrπine pod ribnjacima u bivπoj sudræavi rasle kao gljive poslije kiπe, πto po-kazuju statistiËki i drugi podaci iz tog vre-mena. Od 3-4 tisuÊe hektara ribnjakakoliko je zateËeno nakon Drugoga svjet-skog rata, povrπine su se ubrzo udvostru-Ëile, tako da su do poËetka Domovinskograta narasle na pribliæno 12.000 hektara.

Obilje biljne i æivotinjske hrane i hra-ne koja se daje ribama, zatim stalni vo-

RIBNJAK BELJE - KOME TREBA ZA©TITA

©to Êe biti s ribnjakomPola stoljeÊa stari ribnjak Belje je na raskriæju - nema prijaπnjeg træiπta za πarane, amure i drugeslatkovodne vrste, tijekom Domovinskog rata nije se radilo i doπlo je do zamuljivanja povrπina, izniklaje nova vegetacija i sa stajaliπta suvremene ornitologije ribnjak je postao prvorazredno staniπte ignijezdiliπte ptica moËvarica. Kako rijeπiti πtete od ptica, hoÊe li ribnjak dalje raditi, kako rjeπiti nesuglasicesa zaπtitarima i tko bi πto trebao napraviti, neka su od pitanja πto se razmatraju u ovome tekstu

Tabla A1 ribnjaka s pticama moËvaricama, labudovima i divljim guskama Mladik vrbe, trska - to je lani bilaslika ribnjaka


Piπe:Ivica TomiÊ

Foto:I. TomiÊ

dostaj tijekom cijele godine, odreenimir u pojedinim dijelovima Ribnjaka,nazoËnost zaπtitara prirode privukla jeraznovrsne ptice, prije svega Ëaplje, Ëi-gre, galebove, gnjurce, divlje patke i gu-ske, od kojih su neke vrste poËele redo-vito gnijezditi i dakako priËinjati πtetu.Tako se Ëesto spominje primjer bijelihËapljica (Egretta garzetta) koje bi za krat-ko vrijeme uz πuber (ispust) rastiliπta zna-le uloviti stotinjak ribica. Njima bi se pri-druæile i druge ptice i, zanimljivo, zele-ne æabe. Kormorane da i ne spominje-mo; lukave ptice pratile bi Ëuvare i pre-mijeπtale se na table gdje ovih nije bilo.O dobrom apetitu kormorana i Ëaplji ipriËinjenih πteta u uzgoju ribe napisanje velik broj studija i knjiga.

Ornitoloπke procjene

Sa stajaliπta suvremene ornitologijeribnjak je od prvorazredne vaænosti i kaostaniπte i kao gnijezdiliπte ptica moËva-rica; podruËje odreenog “azila”, mirakoji omoguÊuje moËvaricama sigurnognijeæenje i odgoj podmlatka. Tijekomjeseni, nakon ispuπtanja vode i odlovaribe, ribnjak postaje blagovaonica, “stol”bogate ponude raznovrsnih beskralje-πnjaka i kraljeπnjaka: riba, vodozema-ca, gmazova, mekuπaca, kukaca, pija-vica i gujavica. On je i odreeni “orni-

todrom”, sabiraliπte ptica za vrijeme se-obe, ali i skloniπte mnogih sjevernihpopulacija koje dolaze zimi. Istraæiva-njima u 1981./82. zabiljeæena je 41 po-rodica, 117 vrsta, od toga 77 pripada za-viËajnim gnijezdaricama, 34 su bile re-doviti gosti, 6 vrsta s naznakom raritetai 1 je vrsta bila prvi put zbiljeæena naovom podruËju.

TuristiËke moguÊnosti

Od 80-ih godina ribnjak postaje za-nimljivo odrediπte ljubitelja prirode, fo-tosnimatelja, turista. Nekako u to vrije-me na Sakadaπu se gradi turistiËka ku-Êa, pristaniπte za plovila, veliko parkira-liπte, proπiruje se pristupna cesta, dovo-di se struja. Godiπnje ovo mjesto posjeti5 - 6 tisuÊa turista, ukljuËujuÊi i one kojisu se uputili prema restoranu Kormoran,loviπtu Hrvatskih πuma ili Memorijalnomcentru na brdu u Batini. Od ove godinesu u opciji posjeti IstraæivaËkom centru,restoranu dvorca u Tikveπu i njegovomparku koji pomalo, zbog stare hrastoveπume πto su je πumari uzgojili poËetkom20. stoljeÊa, naliËi na zagrebaËki Mak-simir.

Osim turistima, ribnjak je nedavno bioprivlaËna destinacija lovaca iz Italije.

Sukobi sa zaπtitarimaUgroæenost ptiËjeg svijeta ribnjaka ni-

je promakla zaπtitarima prirode koji sujoπ davne 1963. godine pisali bivπem Mi-nistarstvu kulture æaleÊi se na uniπtava-nje kolonije Ëigri i galebova zahvaÊenemotornom kosilicom za vodeno bilje.Mnogo godina poslije (1985.) istom ko-silicom biva “pokoπena” posljednja ve-Êa kolonija Ëaplji danguba (Ardea pur-purea) na “otoku” table A2, koja se viπe

Belje u Baranji?

Sa stajaliπta suvremeneornitologije ribnjak je odprvorazredne vaænosti i kaostaniπte i kao gnijezdiliπteptica moËvarica; podruËjeodreenog “azila”, mira kojiomoguÊuje moËvaricamasigurno gnijeæenje i odgojpodmlatka. Tijekom jeseni,nakon ispuπtanja vode iodlova ribe, ribnjak postajeblagovaonica, “stol” bogateponude. »lanovi Druπtva zazaπtitu prirode Slavonije nisuni slutili da Êe inicijativom opripojenju ribnjaka Belje Parkuprirode KopaËki rit, 1988.,ugroziti njegovu opstojnost

Rastiliπte s inventarom

Piπe:Darko Getz

Foto:D. Getz


nikada nije obnovila. Nesuglasice su senastavile do 1991. i poslije, i sukob sazaπtitarima prirode zavrπio je nepovolj-no za RibnjaËarstvo Belje. Izmeu osta-log, danas je na ribnjaku zabranjeno pla-πiti ptice, ubijati ih, Ëuvari ne smiju no-siti lovaËke puπke ni ostalo dugo oru-æje.

U meuvremenu ribnjak se poËeoekoloπki mijenjati. Zapazilo se da su po-jedini od Ëetiriju ribnjaka (table) povre-meno bez vode. Ribnjak D je izvan pro-izvodnje od poËetka 1991. godine.

UnatoË Ëinjenici da su dijelovi ribnja-ka u vrlo loπem stanju, da im prijeti traj-ni izostanak vode, uruπavanje nasipa, za-raπÊivanje livadnim i πumskim biljnimzajednicama, ukljuËujuÊi i vrbovu πu-mu s prateÊim grmljem, nitko od mjero-davnih zaπtitara, pa ni Uprava parka ninadleæno Ministarstvo, ne pokreÊe pita-nje obnove ribnjaka ili barem participi-ranje naplavljivanja.

Ribnjak pred zatvaranjem

Iz razgovora s upraviteljem RibnjakaBelje Borisom Æupanom, vidljivo je daje ribnjak u nezavidnom ekonomskompoloæaju i ako se ne promijene prilikeu gospodarstvu i zaπtiti prirode, mogaobi prestati s radom. Dogodi li se da Be-lje stavi “kljuË u bravu” i zatvori rib-njak, bit Êe nanesena nepopravljiva πte-ta ornitofauni, ali i turizmu i dakako po-sjetiteljima koji od ranije poznaju ovopodruËje.

Ribnjak je nepobitno vrlo vrijednoobitavaliπte ptica moËvarica (posebnopatkarica) i pjevica, vrjednije od samogKopaËkog rita. Raznovrsnost (biodiver-

zitet) æivotinja, osobito ptica uvelikonadmaπuje onu u KopaËkom ritu i oko-lici jezera, gdje su kormorani zavladaliprostorom. Tu je joπ i vrbova πuma kojaje prekrila “poluotok”, inaËe poznatookupljaliπte Ëaplji, æliËarki, divljih gusa-ka, pataka itd.

Uprava Parka prirode dobila je vrlovrijedan Plan upravljanja (Sektorsku stu-diju), pravila ponaπanja, koriπtenja iupravljanja KopaËkim ritom. Uloæenasu velika sredstva Svjetske banke za raz-voj i sredstva dræave za prenamjenu gla-sovitog elitno-lovaËkog dvorca u Tikve-πu, izgradnju Europskog ekoloπkog cen-

tra i turistiËkog naselja kod KopaËeva.No pitanje je koliko je dobila, ili Êe do-biti sama priroda, ukljuËujuÊi i ribnjakBelje. Joπ se samo treba dogoditi da Op-Êina proda (ili dade u zakup) povrπinuribnjaka nekom poduzetnom rataru kojiÊe posijati kukuruz ili neku drugu kul-turu!

Na kraju, u jednoj publikaciji o πa-ranskim ribnjacima iz 1996. god. (Im-portance of carp ponds for the protec-tion of waterbirds in Croatia) πto ju jeizdao Hrvatski ornitoloπki savez, a kojupotpisuju danas najpoznatiji hrvatski or-nitolozi i zaπtitari prirode, stoji: “a) ©a-ranski ribnjaci su ornitofaunom vrlo bo-gata i vrijedna moËvarna staniπta i kaotakvi su od izuzetne vaænosti za zaπtituugroæenih i rijetkih ptica moËvarica uHrvatskoj i Europi, b) od velike vaænostida opstanu u πto veÊoj povrπini, c) trebaim se odobriti odreena premija po ki-logramu proizvedene ribe, d) i dodatnapremija po hektaru povrπine za ribnja-Ëarstva koja se obveæu proizvodnju us-kladiti s principima zaπtite prirode) daim se svedu na minimum vodne nakna-de, doprinosi, plaÊanje koncesija zauzgoj riba i druga davanja.”

Moæemo se suglasiti sa stavovimaHrvatskog ornitoloπkog saveza. Moædabi smo dodali da su u sluËaju RibnjakaBelje Ministarstvo i Uprava parka tre-bali participirati troπkove naplavljiva-nja, podmiriti πtete od ihtiofagnih æivo-tinja (ptica, gmazova, vodozemaca),pomoÊi Ribnjaku u pronalaæenju po-voljnih kredita za obnovu infrastruktu-re najugroæenijih tabli te uspostaviti ko-rektniju suradnju s korisnicima (vlasni-cima) ribnjaka.

PaËarnik na dijelu zimovnika izgradili su zajedno Hrvatske πume i Ribnjak Belje

Poneka vrbova stabalaca visoka supreko 2,5 m


Jaglac(Primula officinalis L.)

ljekovito bilje

Piπe:Vesna Pleπe

Foto:Arhiv

J aglac je jednaod prvih bilja-ka koja najav-ljuje dolazak

proljeÊa. Poznat je ipo nazivima glaËina,rani jaglac, jagorËe-vina, pramaliÊe, su-naπce, æmigavec, vi-soki jegliË...

Trajnica je s krat-kim smeim korije-nom, listovi su joj ja-joliki, prizemni, slo-æeni u rozetu, valo-vito su nazubljeni.Cijela biljka je dla-kava. Iz srediπta ro-zete izraste desetdo dvadeset cm vi-soka cvjetna stapkana Ëijem se krajunalazi 5-10 æutihcvjetova. Cvjetovi su sloæeni u πtita-sti cvat, a nalaze se na duguljastoj ze-lenoj Ëaπki.

Cvate u travnju i svibnju, a raste u svi-jetlim, suhim i umjereno vlaænim πu-mama, meu æivicom, u grmlju, aliuzgaja se i kao ukrasno cvijeÊe.

Kod nas rastu tri vrste jaglaca koje ko-ristimo u ljekovite svrhe: obiËni jaglac(Primula vulgaris) raste u bjelogoriËnimπumama, po livadama i izmeu grmlja.ObiËni jaglac nema jedinstvenu cvjet-nu stapku, a cvjetovi su mu veliki, lijepii æutozlatni. Visoka jagorËika (Primulaelatior) ima lijepe zlatnoæute cvjetovekoji se nalaze na zajedniËkoj cvjetnojstapci. Ta vrsta jaglaca raste u nizina-ma i visoko po planinama. TreÊa vrstaje ljekoviti jaglac (Primula vera). Nje-govi cvjetovi su neπto manji, na vrhusloæeni u πtitasti cvat, skupljeni su navrhu uspravne i duge peteljke.

Zanimljivo je da je u nas obiËni ja-glac vrlo rasprostranjen, dok je u Nje-maËkoj vrlo rijedak i zaπtiÊen. U svije-tu je poznato oko 500 vrsta jaglaca.

Beremo mlade listove i cvjetove zapripravu raznih proljetnih salata, ali iza juhe, variva, razne umake i Ëajeve.Kako je liπÊe jaglaca bogato vitaminomC, u vrijeme II. svjetskog rata koristilisu ga za pripravu antiskorbutiËnih ju-ha i ekstrakata. Osim jela koristi se iza dekoriranje slatkiπa i drugih jela.

U lijeËenju koristimo korijen, list icvijet. Cvijet se suπi na toplom i pro-

zraËnome mjestu, i to brzo, a korijense naniæe na konac i suπi. Korijen i li-stovi beru se prije cvatnje.

Koristimo ga za lijeËenje pluÊnih bo-lesti, nesvjestica i lupanja srca, nesa-nice, migrene i neurednih menstruaci-ja, ali pospjeπuje i cirkulaciju krvi iizbacivanje sluzi. »aj od korijena dje-luje smirujuÊe kao sredstvo za ubla-æavanje glavobolje, nervoze, nesanice,za lijeËenje uzetosti, bolesti bubrega,

reumatizma i sl. Pri-znat je lijek i kodupale bronha i plu-Êa u poËetnom stadi-ju, te u prvom stadi-ju gripe. Kneipp ga jepreporuËivao za lije-Ëenje reumatskih te-goba i problema srespiratornim orga-nima.

»aj od jaglaca pri-pravlja se tako da sejedna juπna ælicausitnjenih cvjetovaprelije s 2 dl vruÊevode, poklopi se ipusti stajati pola sa-ta. Poslije toga seprocijedi i pije dvijedo tri πalice na dan,a u terapijske svrhe ido pet πalica.

»aj za iskaπljavanje i bronhitis: Tre-ba uzeti jednake dijelove usitnjenogkorijenja bijelog sljeza, zelenih dijelo-va trputca, cvijeta bazge, jaglaca i di-vizme (Verbasci flos) i listova kadulje.Uzmu se dvije velike Ëajne ælice teËajne mjeπavine i preliju s pola litre ki-puÊe vode. Ostavi se poklopljeno daodstoji petnaestak minuta, procijedi sei pije po πalica Ëaja zaslaena medomili bez πeÊera. Pripravljen Ëaj smanjujenadraæaj i upalu sluznice diπnih puto-va i olakπava iskaπljavanje. Pomaæe Ëi-πÊenju bronha od nakupljene sluzi.

Uvarak od korijena ranog jaglacaolakπava lijeËenje suhoga kaπlja i hri-pavca. Korijen usitnimo i prelijemo shladnom vodom. Zagrijavamo do vre-nja kuhajuÊi na laganoj vatri poklop-ljeno pola sata. Nakon toga se procije-di i pije topao Ëaj i do tri puta dnevno.

Vino od jaglaca: koristimo pola bocesvjeæe ubranih cvjetova i jednu Ëetvrti-nu boce suhih cvjetova te jednu litru vi-na. Cvjetove prelijemo vinom, zaËepi-mo vatom i dræimo na toplome mjestudesetak dana i procijedimo. Piju se dvi-je do tri Ëaπice na dan u terapijske svrheili jedna Ëaπica za odræavanje zdravlja.

Kod nekih osoba koriπtenje cvjetovamoæe izazvati alergije, a uporabom ve-Êih koliËina mladih listova (zbog sa-dræaja saponinina) moæe doÊi do æelu-Ëanih problema. Osobe koje boluju odËira na æelucu u prehrani ne bi smjelekoristiti jaglace.

Jaglac obiËni

Sastavni dijelovi biljke


mala enciklopedija πumarstva


L iπÊe roda Cornus veÊinom je na-suprotno, sa cjelovitim ili po-neπto napiljenim rubom i srpa-stom nervaturom. Cvjetovi su

sitni i dvospolni, s po 4 latice i praπni-ka, skupljeni su u vrπnim πtitastim iliglaviËastim cvatovima. TuËak je jedan,s okruglastom njuπkom, a plod je okru-glasta ili elipsoidna koπtunica bijele,crne, plaviËaste ili crvene boje. OpisatÊemo domaÊe i neke unesene vrste.

Drijen, dren (Cornus mas) je grm ilidrvce koje postigne visinu 8 m, deblji-nu do pribliæno 50 cm i starost veÊuod dvjesto godina. Dolazi na nadmor-skoj visini i do 1300 m. Pojavljuje se urjeim πumama i πikarama i na rubovi-ma πuma, posebice na vapnenastomtlu. U podruËju mjeπovitih hrastovihπuma jedna je od najËeπÊih vrsta grmlja.U submediteranskom dijelu nerijetkose pojavljuje u termofilnim πumamamedunca s bjelograbiÊem i crnim gra-bom. U dubljim kopnenim podruËji-ma dolazi u πumama medunca i crno-ga graba, sladuna i cera i dr. Odgova-raju mu dovoljno topla i suha staniπta,koja nisu izloæena kasnim mrazovima,rano cvjeta (u veljaËi i oæujku) i jedanje od prvih vjesnika proljeÊa. Ima do-bru izdanaËku snagu iz panja i korije-na. Sporoga je rasta, a podruËje njego-va rasprostranjenja je Balkanski i Ape-ninski poluotok, znatan dio srednje Eu-rope, Mala Azija, Krim i Kavkaz.Kroπnja je zaobljena, kora na mlaimstablima cjelovita i æuÊkastosiva, a nastarijim raspucala u smeecrvenkasteljuske. Izbojci su smeastozeleni, pu-povi ljuskavi. Lisni pupovi su dugulja-sti i nisu prilegli, a cvjetni su okrugla-sti. EliptiËno ili jajoliko liπÊe dugo jepribliæno 6 cm, πiroko oko 3 cm, nasu-

Drijen (dren) isvib (Cornus)Rod drijenova i svibova (Cornus) obuhvaÊa oko 50 vrsta krupnijeglistopadnoga grmlja i manjega drveÊa iz porodice Cornaceae,rasprostranjenih uglavnom u sjevernom umjerenom podruËjuEuroazije i Amerike

protno, cijelog i malo valovitog ruba,uπiljena vrha, s 3-5 pari srpastih pos-tranih æila. U kutovima æila na naliËjunalaze se Ëuperci bijelih dlaËica. Sitniæuti cvjetovi dolaze u πtitastim cvato-vima, okruæenim Ëetverolisnatim ovo-jem. Bitno je napomenuti da cvate pri-je listanja. Plod drenjina je elipsoidnogoblika i crven, visi, dug oko 15 mm,dozrijeva od kolovoza do rujna, a ka-rakteristiËnog je kiselkasta i trpka oku-sa. Sadræi jednu koπtanu sjemenku.

Drijen se Ëesto zbog velike izbojnesnage upotrebljava za æivice, a znaËa-jan je kao dekorativna vrsta. Drenovi-na je vrlo tvrdo, teπko i æilavo drvo pase koristi za razliËite namjene, osobitoza izradu onih strojnih dijelova koji suizloæeni najveÊem troπenju (zupci ko-taËa i dr.) i za tokarene izratke. Dre-njine su osobito cijenjene u ljudskojishrani, a kao zdravo (visok postotakvitamina C) i ukusno πumsko voÊe kon-zumiraju se sirove ili u obliku voÊnihsokova, kompota, likera, a ponajviπepekmeza. U nekim naπim krajevimapriprema se i rakija drenovaËa. Naæalost, u nas se rijetko beru i donosena trænicu. Iz sjemena se dobiva loæivoulje i sapun, a cjelokupna biljka imaznakovito æuto bojilo.

Svib (Cornus sanguinea) je veÊi grmkoji naraste i do 5 m, a rijetko se nauprimjerci stariji od 30 godina. Dolazi ujuænoj i srednjoj Europi te zapadnojAziji, u razliËitim tipovima nizinskih ibreæuljkastih πuma, veÊinom u nizin-skim mezofilnim hrastovim πumama iπikarama, primjerice u zajednici kitnja-ka i obiËnoga graba (Querco-Carpine-tum), u poplavnim luænjakovim πuma-ma (πuma luænjaka i crne johe) i dr. Oso-bito voli rastresita, bogata i svjeæa tla, a

Svib se zbog svojih dekorativnih svojstava upotrebljava u hortikulturnesvrhe. Nerijetko se primjenjuju razliËite egzotiËne vrste, s vrlo kvalitetnimuzgojnim i estetskim svojstvima (Thelycrania alba sa smeecrvenimizbojcima, Thelycrania stolonifera i druge)

prostire se i na visini veÊoj od tisuÊu me-tara. Dobro podnosi zasjenu, ima izra-zitu izdanaËku snagu. Izbojci su uglav-nom uspravni, mutne smeastozeleneboje, a na strani izloæenoj svjetlu izgle-daju crveni poput krvi, πto do izraæajadolazi osobito u zimskom razdoblju.

Piπe:Ivica TomiÊ

Foto:Arhiv

Drijen, dren (Cornus mas)

Svib (Cornus sanguinea)


2-4 para srpastih æila, odozdo narijetkoi kratko dlakavo te bez Ëuperaka u ku-tovima æila. Postrane se æile neznatnojaËe istiËu. LiπÊe je u jesen tamnocrve-no. Svib cvjeta, za razliku od drena, na-kon listanja, obiËno u svibnju (otuda munaziv!), a katkada i iznova u jesen. Bi-jeli cvjetovi smjeπteni su u gustim, dla-kavim i πirokim paπtitastim cvatovima,πirokim 6-8 cm, na vrhu ovogodiπnjihlisnatih izbojaka, pri dnu bez lisnatogovoja. Crna i okrugla koπtunica promje-ra je oko 7 mm, kao da je posuta bije-lim toËkicama, dozrijeva u rujnu.

Svib se zbog svojih dekorativnih svoj-stava upotrebljava u hortikulturne svrhe.Nerijetko se primjenjuju razliËite egzo-tiËne vrste, s vrlo kvalitetnim uzgojnimi estetskim svojstvima (Thelycrania al-ba sa smeecrvenim izbojcima, Thel-ycrania stolonifera i dr). Svibovina se, sobzirom na sliËnu anatomsku grau itehniËka svojstva, isto upotrebljava kaoi drenovina. Vrlo nalik svibu je juæni svib(Cornus australis), grm s barπunastimliπÊem na naliËju te s prileglim i dvodi-jelnim dlaËicama, rasprostranjen od ju-goistoËnoga dijela europskog kontinentado »eπke. Na podruËju bivπe Jugoslavi-je ima ga u Srbiji.

U vrtovima i parkovima uzgajaju sesibirski i cvjetni dren. Sibirski dren (Cor-nus alba) sjevernoazijski je grm, visokdo 3m, smeastocrvenih izbojaka tejajoliko-eliptiËnog liπÊa, dugog 5-9 cm,sa 6 pari postranih srpastih æila. ÆuÊka-stobijeli cvjetovi nalaze se u 3-5 cm πiro-kim πtitastim cvatovima. Cvate od trav-nja do svibnja. Dozrijeva oko rujna.Tamnoplavkasti do bjeliËasti plod sadræis obje strane uπiljenu koπticu. Varijetetsibirica ima tijekom zime sjajne, koralj-nocrvene izbojke.

Cvjetni dren (Cornus florida) je vrlodekorativan grm ili drvo do 10 m visi-ne, iz listopadnih πuma srednjeg i istoË-noga dijela Sjeverne Amerike. Izbojcisu u poËetku prilegli, dlakavi i crven-kasti, a poslije sivi ili crvenkastosme-i. ©iroko eliptiËno liπÊe dugo je 6-14cm, πiroko 4-8 cm, odozdo bjeliËasto,po nervaturi dlakavo, sa srpasto savi-jenim parovima æila. U jesen poprimaposebno dekorativnu smeecrvenuboju. U hortikulturi je osobito cijenjenvarijetet rubra, kojega najviπe ima naFloridi, ali dosta se uzgaja i u Massac-husettsu, Teksasu i Ontariju. Znakovitje po raπirenim granama, niskoj razvu-Ëenoj kroπnji te listovima koji su neri-jetko na rubu valoviti i kovrËavi. Prijeotpadanja mijenjaju boju, od zlat-noæute do crvenkaste. Cvate od trav-nja do svibnja, a cvjetovi su zbijeni umale skupine. Ovo je ne bez razlogajedna od najljepπih vrtnih ukrasnihbiljaka. Tijekom cvatnje u svibnjudjeluje kao golemi struËak ruæiËastihcvjetova.

Kora je smea i gusto raspucala. Dugu-ljasti pupovi su prilegli uz izbojak i bezljusaka, a cvjetni i lisni su podjednaki.©iroko jajoliko do eliptiËno liπÊe sliËnoje drenovom, dugo je oko 6 cm, πirokooko 3 m, te kraÊe uπiljeno nego kod dre-na. Cijeloga je i neπto valovitog ruba, s

Sibirski dren (Cornus alba var. sibirica)

Cvjetni dren (Cornus florida var. rubra) s Kroπnja t


U sjevernim dijelovima Hrvat-ske gljive smrËci (Morchella)nazoËne su s nekoliko vrstakoje su sve od reda izvrsne za

jelo. Ali svakomu onom tko o toj sku-pini gljiva ne zna dovoljno, ova poËet-na konstatacija neÊe mnogo znaËiti.Kao i u svemu drugome u prirodi, tre-ba posjedovati odreena znanja iza ko-jih tek dolazi osobno iskustvo. Mnogoje onih koji su okusili neke od tih vrstai poslije postali pravi zaljubljenici, dane kaæem fanatici, u traæenju tih zanim-ljivih i po mnogo Ëemu osobitih vrsta.

Kada treba traæiti smrËke? Trebalo mije poveÊe osobno iskustvo za odgovorna to pitanje, koje je uz poznavanje na-laziπta smrËaka presudno za njihovo na-laæenje, bez obzira na nekoliko vrsta

smrËaka koji u sjevernim krajevimaHrvatske nisu nimalo rijetki. Ukratko:kad u proljeÊe mladice hmelja negdje uπikari ili u nekoj nizinskoj πumi porastui do pola metra visine i kad se poËinjuoplitati o neku podlogu - to je pravo vri-jeme. To “pravo vrijeme” joπ bolje se utom podruËju moæe odrediti i po nekimnaπim voÊkama. NeÊete pogrijeπiti akona odreeno nalaziπte odete upravo uvrijeme kad je najveÊi broj sorti naπihjabuka u najboljem cvjetanju, tj. kad sekroπnje jabuka u cijelosti ospu bijeloru-æiËastim cvjetovima.

Drugo vaæno pitanje odnosi se na sta-niπta smrËaka. Gdje rastu te izvrsne glji-ve? Odgovoriti na to nije jednostavno.Naime, smrËci su takva skupina gljivamjeπinarki koji mogu naseliti veomarazliËita pa i posve neobiËna staniπta.Ovdje æelim skrenuti pozornost na onanajznaËajnija i najËeπÊa, a odnose se,ponajprije, na razne tipove naπih πumai πikara.

Nizinske listopadne πume razliËitih ti-pova najbogatija su staniπta smrËaka. Tukonstataciju u literaturi ili neÊete uopÊenaÊi, ili je ona iskazana toliko opÊenitoda vam u praksi neÊe nimalo biti od ko-risti. Dakle, staniπta mogu biti, primjeri-ce, nizinske πume hrasta luænjaka i obiË-noga graba, kakve nalazimo uz Dravuna veÊem broju nalaziπta, a jedno odnajveÊih je πuma Repaπ u Prekodravlju.Meutim, joπ obilnije su smrËci, napo-se obiËni ili jestivi smrËak (Morchella

Kad jabukeKada i gdje traæiti smrËke, vrlo ukusne gljive koje rastu na posebnim,Ëesto neobiËnim staniπtima. Uputite se u potragu, jedan je odsavjeta ove priËe, u proljeÊe, kad jabuke procvjetaju...

zanimljiva priroda

Nizinske listopadne πumerazliËitih tipova najbogatijasu staniπta smrËaka. Ovukonstataciju u literaturi ilineÊete uopÊe naÊi, ili je onaiskazana toliko opÊenito davam u praksi neÊe nimalobiti od koristi. Dakle, staniπtamogu biti, primjerice,nizinske πume hrastaluænjaka i obiËnog graba,kakve nalazimo uz Dravu naveÊem broju nalaziπta, ajedno od najveÊih je πumaRepaπ u Prekodravlju

Piπe:Dr. sc. RadovanKranjËev, prof.

Foto:R. KranjËev

Jabuke su procvale

Joπ nerazvijeni primjerci obiËnog ili jestivog


esculenta) zastupljeni u mijeπanim ni-zinskim listopadnim πumama, u kojimasu dominantna stabla crne johe i hrastaluænjaka, poljskog jasena i dr. To su vla-ænija πumska staniπta s relativno dubo-kim tlima, debelim slojem humusa i do-sta gustim slojem grmlja i niskog rasli-nja. I takve πumske sastojine nalazimouz Dravu na nekoliko mjesta gdje zau-zimaju relativno velike povrπine. U po-voljnim vremenskim uvjetima u takvimπumskim sastojinama, kad veÊ naraste ipola metra visoki sloj prizemnog rasli-nja, ponegdje gustog sklopa i velike vla-ænosti tla, moæemo naÊi smrËke. Kad sesteknu najpovoljniji uvjeti vlaænosti itemperatura te ako ovamo stignemo upravo vrijeme, naÊi Êemo ponegdje ve-like koliËine smrËaka najveÊih moguÊihdimenzija, pravih golijata meu tim glji-vama.

Osim nizinskih ili gorskih listopadnihπuma, smrËci rastu i na prostorima plan-taæa topola, napose u vrijeme kad teplantaæe dostignu doba zrelosti te ne-koliko godina nakon sjeËe. Oko panje-va topola, ako nam gustiπ πikare odviπene zauzima prostor, moæe se naÊi veli-ke koliËine gljiva. Oko jednog panja ni-je rijetkost naÊi i desetak i viπe primjera-ka jestivih smrËaka.

Topole su i inaËe vrste uz koje se ve-æu te vrste gljiva. Tako, primjerice, akona dolinskim livadama koπanicama uzDravu ili drugdje nalazimo osamljenadebla crne topole ili jagnjeda, ili topole

trepetljike, Ëesto Êe nas iznenaditi poja-va smrËaka u jednoj posebnoj varijantijestivog smrËka. Uz njih nerijetko nala-zimo i populacije stoæastog smrËka, ta-koer jedne osobite forme, koja je ina-Ëe ËeπÊa u podruËju pridravskih πikaratopola i vrba na skeletnim tlima.

Uputno je obiÊi i stare voÊnjake s ja-bukama, πto starije i zapuπtenije to bo-lje. Naravno, uz pretpostavku da se tra-va u voÊnjacima kosi barem jednomgodiπnje. Na takvim mjestima, uz ja-bukova stara debla, ali i podalje odnjih, baπ kao i oko stabala topola, mo-gu se naÊi veÊe populacije smrËaka. Uobzir dolaze i stari voÊnjaci na okuÊ-nicama pa i pojedinaËna stabla jabukau dvoriπtima, ako se ispod njih manjegazi.

Kad bih vam samo spomenuo razliËiteodbaËene predmete kao πto su stare cigleili stara æbuka, odbaËeni tekstilni pred-meti dulje vrijeme odleæani na jednommjestu, stari neoæbukani zidovi klijeti Ëijefuge ispunjava ilovaËa s pljevom, bila bito samo joπ neka od moguÊih staniπta kojaodabiru za svoj rast ove neobiËne gljive.

Ne znam je li mi je draæa potraga zasmrËcima i Ëesta provlaËenja kroz πika-re i πume, te samo nalaæenje smrËaka,ili njihova priprema za jelo koja moæebiti veoma maπtovita i originalna. U sva-kom sluËaju, kad nas zov proljeÊa izma-mi iz naπih domova u prirodu, osobitou πume, smrËci mnogima ostaju trajni izahvalni motiv i mamac koji Êe im nazanimljiv naËin ispuniti slobodno vrije-me i boravak u prirodi.

procvjetaju

g smrËka

Primjerak stoæastog smrËka iz pridravskih πikara



Piπe:V. Pleπe

Foto:B. Pleπe T rsat je stari dio grada Rijeke,

poznat po brojnim spome-nicima povijesne i kulturnebaπtine iznimne vrijednosti.

Stara gradina smjeπtena je na 135metara visokoj stijeni iznad kanjonarijeke RjeËine, koja je od prapovije-sti bila vidikovac kojim se kontroli-rao put iz unutraπnjosti prema moru.Prema nekim povjesniËarima, dio da-naπnje Gradine potjeËe iz rimskog do-ba, a mnogi smatraju da je to bila ikljuËna toËka obrane liburnijskih gra-nica, meutim materijalni ostaci kojibi svjedoËili o tom dijelu njezine po-vijesti ne postoje.

Izgraena je u ranom srednjem vi-jeku, a tu je uglavnom bila smjeπtenavojska. U srediπtu Gradine nalazi sedvoriπte s vodospremom, okruæenovisokim zidinama. Opasana je s Ëeti-ri kule, ovalnom, okruglom, polukru-ænom te Ëetverokutnom kroz koju sei ulazi u unutarnji prostor.

Tijekom povijesti mijenjala je vla-snike. U 13. stoljeÊu prelazi u vla-sniπtvo obitelji Frankopana i ostaje unjihovu vlasniπtvu do 15. stoljeÊa.

Nakon ratne pobjede Fridriha III.Habsburπkog protiv ugarskoga kraljaMatije Korvina, vlasnicima Trsata po-staju Habsburgovci. Pomalo opada ivrijednost utvrde, jer je prestala opa-snost od ratova s Turcima i Veneci-jom. Dinastija Habsburg, odnosnoMarija Terezija prodaje taj posjed1778. gradu Bakru.

Godine 1826. trsatsku Gradinu ku-puje austrijski podmarπal Laval Nu-gent. Dao ju je oËistiti od ruπevina, aobnovu je povjerio mletaËkom arhi-tektu Giacomu Paronuzziju. On jojje ugradio novi stil s mnogo neogo-

uz rub πume

KULTURNA BA©TINA

StarigradTrsat

tiËkih detalja. Izgradio je i mauzolej,ispred kojeg su postavljeni kipovizmaja. Prostor za muzej nalazio se uovalnoj kuli u sjeveroistoËnom kriluzidina Gradine.

Nasljednica Gradine bila je AnaNugent, Lavalova unuka.

Poslije njezine smrti Gradina pro-pada, a potom je opet obnavljaju. Da-nas se u njoj odræavaju brojne izlo-æbe i kulturno-zabavni programi.

Osim Gradine, na Trsatu se nalazijoπ Ëitav niz kulturno-povijesnih spo-menika iznimne vaænosti, primjericeHrvatska Ëitaonica izgraena 1897.

Crkva Gospe Trsatske i danas je ciljmnogih hodoËasnika i najstarije

hrvatsko marijansko svetiπte. U njezi-noj blizini nalazi se franjevaËki sa-mostan. U samostanu i njegovoj ri-znici Ëuvaju se djela poznatih slika-ra, relikvijari i sl.

Nedaleko od Gradine nalazi secrkva Sv. Jurja koju su izgradili u 13.stoljeÊu knezovi Frankopani.

A da bi doπli na Trsat treba se po-peti stubama koje je 1531. dao izgra-diti kao zavjet kapetan Klisa PetarKruæiÊ, po komu su i dobile ime. Po-ginuo je 1537. braneÊi Klis od Turaka.Potpuna rekonstrukcija stuba izvrπe-na je tijekom prvog desetljeÊa pro-πloga stoljeÊa, a umjesto prvobitnih118 stuba, bilo ih je 528.

Gradina

Ulaz u Gradinu Ovalna kula


Godiπnji skup radnika u buzet-skoj je Upravi tradicionalnoiskoriπten za odræavanje izluË-

nih sportskih natjecanja za nastup nasportskim igrama Hrvatskih πuma. Do-maÊin ovogodiπnjih 4. susreta bila je ©u-marija Labin, a mjesto okupljanja i do-gaanja ugodno okruæenje Sportskogcentra Oliva u Rapcu.

Skup je otvorio voditelj buzetskeUprave Mario MareËiÊ, koji je prisutneukratko upoznao s najaktualnijim zbiva-njima u πumarstvu, a sudionike sportskihsusreta pozdravio je i saborski zastup-nik Valter Poropat.

Nakon cjelodnevnih borbi koje jepovremeno prekidala kiπa, pa zbog to-ga nisu odræana natjecanja u tenisu istolnom tenisu, poznati su pobjedniciu devet disciplina.

U nogometu su domaÊini (Labin) isko-ristili “svoj” teren i u finalu bili bolji odzajedniËke momËadi Rovinja i LaniπÊa,dok je treÊi bio PoreË. Najbolji πumari-boÊari su iz Buja (ispred Pazina i Opa-tije), a u atraktivnom potezanju konopaOpatijci su sve prevukli (drugi i treÊi Po-reË i Buzet). U πahu najbolji je K. Boæi-ËeviÊ ispred A. SelimoviÊa i V. BurπiÊa.

UPRAVA ©UMA BUZET

Opatija, StruËne sluæbe i PoreË bili sunajuspjeπniji strijelci, a Buje, Rovinj i Pu-la najprecizniji u trapu. Pikado je pri-pao natjecateljima iz Buja (ispred Opa-tije i Str. sluæbi). Na rasporedu su bile idvije “domaÊe” discipline, kako kaæeZdravko SiliÊ, povjerenik HS©-a, koji jei organizirao natjecanje, pljoÊkanje iigranje briπkula i treπeta, kojih nema na

natjecanju Hrvatskih πuma. U pljoÊka-nju najuspjeπnije su bile Str. sluæbe is-pred Pule i Cresa, u briπkulama Labin(drugi Rovinj, treÊa Pula).

Osim sportskih natjecanja, ©uma-rija Labin priredila je i izloæbu lovaË-kih trofeja iz loviπta Barbariga, a Jer-ko Gudac iz Opatije izloæbu fotogra-fija. (m)

Nogomet je bio najzastupljeniji ©ah na otvorenom

Veliko zanimanje uvijek izaziva i pljoÊkanje

© umarija Kamenska po-bjednik je prednatjecanjaradnika poæeπke pod-

ruænice Hrvatskih πuma za spor-tske susrete Hrvatskoga sindika-ta πumarstva u Umagu 2004. Na-tjecanje je odræano polovicomtravnja, otvorio ga je glavni sin-dikalni povjerenik Ivica KatiÊ, aprigodnim rijeËima obratio sevoditelj U©P-a Poæega, dipl. ing.Marijan AladroviÊ. Sudjelovaloje osam momËadi, a natjecalo seu malom nogometu, kuglanju, stolnomtenisu, pikadu, πahu, povlaËenju uæetai streljaπtvu. Pobjednik je bio najboljiu Ëetiri discipline te osvojio 22 boda,druge su StruËne sluæbe (17), treÊa©umarija »aglin (9), Ëetvrto Kutjevo (6),

peta Poæega (6), πesta Pleternica (5),sedma Velika (5) i osma Radna jedini-ca “Transport, mehanizacija i graditelj-stvo”.

U malom nogometu najbolja je bila©umarija Kamenska, u kuglanju u

muπkoj konkurenciji Mato JuriÊiz ©umarije Velika, a kod æenaMarina Balen iz StruËnih sluæbi.U stolnom tenisu najviπe su po-kazali Vlado KegleviÊ iz Ëaglin-ske πumarije te Marina Balen(StruËne sluæbe). ©umarija Kutje-vo najuspjeπnija je u pikadu kodmuπkaraca, a kod æena kamen-ska πumarija. Najbolji πahist jeSlavko MroËek iz ©umarije »a-glin, a najbolja πahistica MarijaNuiÊ iz ©umarije Kamenska.

Najviπe umjeπnosti i snage u povlaËe-nju uæeta imale su StruËne sluæbe, naj-precizniji strijelac sa zraËnom puπkomje Denis MiloπeviÊ (©umarija »aglin),a najpreciznija kod æena bila je IrenaJanuπ (Kamenska).

UPRAVA ©UMA POÆEGA

Najuspjeπnija ©umarija KamenskaPiπe:Ivica TomiÊ

Foto:I. TomiÊ

Sudionici prednatjecanja radnika U©P-a Poæega

sport

Tradicijase nastavlja


hrvatski proizvod

- Evo, slikajte Bakina, ima viπe od to-nu i pravi je primjerak ovoga naπegistarskog boπkarina. I ove Êe godine nabjelovarski stoËarski sajam, na jesen,gdje uvijek izaziva Ëuenje i divljenje- govori Aldo StifaniÊ iz Viπnjana. Ustaji je dvadesetak goveda, a Bakin je-dini stoji dok ostali leæe i preæivaju. Lo-πe je vrijeme, ne mogu na ispaπu, van,u poveliko dvoriπte.

Aldo StifaniÊ predsjednik je SavezauzgajivaËa istarskog goveda koji broji70 Ëlanova, od kojih 60-ak uzgajivaËa.Ispred njegova ranËa, na kojem vidnomjesto zauzima veliki restoran “Stanci-ja boπkarin”, ureen u domaÊem stilu is izvornom domaÊom ponudom, nat-pis u kamenu oznaËava da je to ujednoi Prvi hrvatski genofond istarskoga go-veda. Tako je uz znamenitu zvjezdar-nicu u Viπnjanu, Stancija boπkarin mje-sto koje neÊe propustiti posjetiti brojni iznatiæeljni turisti πto krstare unutraπnjo-πÊu Istre u potrazi za nekom posebno-πÊu ili jednostavno domaÊim ugoajem.Osim u Viπnjanu, boπkarin se ponovnouzgaja i u nekim drugim mjestima, uUmagu, SvetvinËentu, Barbanu, Pazinu,Labinu, Puli. U StifaniÊevoj staji danasje 30-ak grla boπkarina te nekoliko, ta-koer autohtonih, magaraca.

- Osnivanjem genofonda 1997. godi-ne æeljeli smo ovoj autohtonoj doma-Êoj vrsti dati primjereno znaËenje i spa-siti je od izumiranja. Znate, nekada je u

AUTOHTONO ISTARSKO GOVEDO

Kako je spaπenboπkarinDanas u Istri æivi oko 300 grlaautohtonog goveda boπkarinakoje je od izumiranja spasilo60-ak uzgajivaËa udruæenih uSavez uzgajivaËa istarskoggoveda. To nekada radnogovedo plijeni prepoznatljivomsrebrnkastosivom bojom,specifiËnim rogovima i -veliËinom

Istri bilo 50-ak ti-suÊa goveda, a1994., kada smokrenuli u akcijuspaπavanja, po-pis je pokazaoda u Istri æivi joπsamo 104 kravei osam bikova!Kada je istodob-no u Saboru iz-glasan Zakon opoticaju oËuva-nja autohtonih

vrsta, krenuli smo u akciju spaπavanjaboπkarina - podsjeÊa StifaniÊ.

Radno govedo

Boπkarin je inaËe radno govedo, sna-æno, koje se ne uzgaja zbog mlijeka, alinjegovo meso iznimno je ukusno. Kravedosegnu do 600 kg, a volovi od 900 do1100 kg! Srebrnkastosiva boja njihov jezaπtitni znak, no i tu ima odstupanja.Uπkopljeni bikovi mijenjaju boju i postajubjelji, a tele je crvenkastosmee! Karak-teristiËnih su velikih rogova u obliku lire.

Uz pomoÊ goveda nekada se obrai-vala zemlja. Od 50-ak tisuÊa hektarapovrπina obraivalo se 96%, danas 12%!Dolaskom tehnike, boπkarin se naπao namargini. Ni πumskih poæara nije bilo ko-liko ih je sada - jer ispaπom je nestalasva makija i nisko raslinje gdje poæariobiËno nastaju i πire se.

- Danas, u eri kriæanja i genetskog mo-dificiranja, boπkarina treba saËuvati. Akonestane u Istri, nestat Êe i u cijeloj Hrvat-skoj i time gubimo dio svog identiteta -veli StifaniÊ. Dræavni poticaj bio je ko-taË zamaπnjak ovoga projekta. Dobiva-lo se 7000 kuna po rasplodnom grlu, od-nosno 5500 kuna po biku koji je plodio.No 2002. godine poticaj je smanjen,uzgajivaËi su iπli i u Sabor, no otada nijebilo poticaja. StifaniÊ misli da bi i manjipoticaj bio dostatan, 3000-4500 kuna,do trenutka dok se ne osigura dovoljanbroj goveda za preæivljavanje vrste.

Prema posljednjem popisu, danas uIstri ima oko 200 krava, 100 junicaspremnih za oplodnju te 30-ak biko-va. Prema FAO-u, dovoljno je 500 grlaza preæivljavanje vrste.

Dræavni poticaj bio je kotaËzamaπnjak ovoga projekta.Dobivalo se 7000 kuna porasplodnom grlu, odnosno 5500kuna po biku koji je plodio

Aldo StifaniÊPiπe:Miroslav

Mrkobrad

Foto:M. Mrkobrad

Bakin, tona i viπe

U StifaniÊevoj staji je 30-ak goveda

Stancija boπkarin - restoran, dio dvoriπta


lovstvo

Geno park

V isoki vodostaj Save i obilnekiπe u u prvoj polovici travnjaprouzroËili su poplave kakvena novogradiπkome podruËju

nisu zabiljeæene od 1974. godine. Plim-ni val zaobalnih i retencijskih voda u sa-mo nekoliko dana poplavio je oko 90%loviπta Grede-Kamare, kojim od 1999.godine gospodare Hrvatske πume. Prednabujalom vodom veÊi dio jelenske div-ljaËi, divljih svinja i srna povukao se pre-ma sjevernom dijelu loviπta na 5-6 po-viπenih lokacija te se zaustavio kod æiËa-ne ograde autoceste Zagreb - Lipovac.Manji dio divljaËi, osobito srna i divljihsvinja, ostao je zarobljen na uskim gre-dama i otoËiÊima u najjuænijem dijeluloviπta. DivljaËi koja je ostala okruæenaprijetila je opasnost od utapanja zbog ne-prestanog rasta vodostaja. Samo na mje-stu kod nadvoænjaka Grabovac koji pre-moπtava autocestu, viπe od 100 grla div-ljaËi (od Ëega najviπe jelenske) bilo je sti-jeπnjeno na nekoliko hektara povrπine,te je prijetila opasnost da se jelenska div-ljaË probije preko niske ograde na samuautocestu, πto je moglo uzrokovati nesa-

DRÆAVNO LOVI©TE III/9 GREDE-KAMARE

Lovci spaπavalidivljaË odvodene stihijePoplave kakve se u novogradiπkome podruËju ne pamte 30-akgodina prouzroËile su velike πtete i u lovstvu, posebno udræavnom loviπtu Grede-Kamare gdje je 90 posto loviπta bilo podvodom. U tim trenucima lovci su se iskazali u spaπavanju divljaËi.Takvu situaciju pokuπali su iskoristiti lovokradice!

gledive posljedice. Kroz propuste ispodautoceste odreeni je broj divljih svinjapreπao u susjedna loviπta na sjevernojstrani autoceste. Usprkos upozorenjimada se ne ulazi u predjele gdje se za-dræavala divljaË, nekoliko je neodgovor-nih vlasnika domaÊih svinja, koje su pri-je poplave nekontrolirano i suprotno pro-pisima puπtene u πumu, prolazeÊi trak-torima uznemiravalo divljaË, koja je ustrahu skakala u duboku vodu ili bjeæalaprema ogradi autoceste.

Spaπavanje divljaËi

Zbog nastale situacije hitno je sazvansastanak na kojem je dogovorena surad-nja s policijom i konkretne aktivnosti okoËuvanja i sprjeËavanja uznemiravanjadivljaËi, te zaπtite dijela divljaËi koja jeproπla kroz propuste ispod autoceste ususjedna loviπta. Na sastanku su u imelovoovlaπtenika sudjelovali mr. sp. Ma-rin TomaiÊ, struËni suradnik za lovstvo uHrvatskim πumama, Damir MatoπeviÊ,dipl. ing. πum. iz Uprave πuma Nova Gra-diπka, Mirko Bilman, dipl. ing. πum.,

Spaπavanje srneÊe divljaËi

Piπe:DamirMatoπeviÊ,dipl. ing. πum.

Foto:D. MatoπeviÊ


PoËetkom svibnja poËinje lov na srnjaka. Srnja-ci su veÊ obiljeæili svoje teritorije i promatra-

njem je potrebno utvrditi starost i kvalitetu trofejasrnjaka i prema tome donijeti odluku o odstrelu.Trofejne, zrele srnjake bolje je odstreljivati nakonparenja. U loviπtu treba odræavati lovnogospodar-ske i lovnotehniËke objekte. U loviπtu treba biti mir.

Osoblje loviπta treba procijeniti proljetno broj-no stanje divljaËi i prema tome naËiniti plan ods-trela za ovu lovnu godinu.

PODSJETNIK ZA LOVNIKA

upravitelj ©umarije Novska, Marinko Sto-iÊ, dipl. ing. πum., upravitelj ©umarije Ja-senovac, Mirko ÆuniÊ, πumarski tehiËar,dipl. ing. πum. Branimir KesegiÊ iz Dræav-

nog inspektorata te zapovjednik Policij-ske postaje Novska Vinko MaËek. Do-govoru su prisustvovali i predstavnici su-sjednih loviπta Æeljko IdæojtiÊ (Æupanij-sko loviπte RajiËko brdo), te Zoran Ho-dak (Loviπte Jelen, Novska).

Nadleæni je inspektor nakon obilaskaterena dopustio da se divljaË stijeπnjenakod nadvoænjaka Grabovac kratkotrajnopropusti kroz dio æiËane ograde u loviπtukoja sluæi za zaπtitu pomlatka (mladeπume) i na taj naËin omoguÊi prijelaz usuhi dio loviπta te tako sprijeËi moguÊanesreÊa u sluËaju izlaska divljaËi na au-tocestu. Djelatnici Hrvatskih πuma podu-zeli su sve mjere zaπtite, unoseÊi hranu,i to osobito na mjestima gdje je divljaËopkoljena vodom. Spaπavana je i divljaËiz vode te Ëamcima prevoæena na suhidio loviπta. PojaËana je i lovoËuvarska

sluæba, posebno u reviru Novska, gdjeje bilo uvedeno danonoÊno deæurstvo.Dogodio se i jedan pokuπaj krivolova, ka-da su lovokradice s Ëamcem iz pravcaStare Gradiπke pokuπali Savom doÊi dojugoistoËnoga dijela loviπta gdje se nauskome prudu nalazilo nekoliko deseta-ka grla srneÊe divljaËi, ali su naiπli na lo-voËuvare susjednog loviπta Meustrugo-vi, te su pobjegli.

Ne zna se kakve Êe biti πtete na divljaËi,no sigurno neÊe biti male. To se posebnoodnosi na lanad i prasad koja nije imaladovoljno snage i iskustva u borbi s vode-nom stihijom, dok se kod jelenske divljaËioËekuju minimalni gubici.

Kada Êe se voda potpuno povuÊi moæese samo nagaati, a do tada Êe zaposleniu Hrvatskim πumama i dalje voditi briguda se πto viπe divljaËi spasi.

Samo na mjestu kodnadvoænjaka Grabovac kojipremoπtava autocestu, viπe od100 grla divljaËi (od Ëeganajviπe jelenske) bilo jestijeπnjeno na nekolikohektara povrπine, te je prijetilaopasnost da se jelenskadivljaË probije preko niskeograde na samu autocestu, πtoje moglo uzrokovatinesagledive posljedice

I njega je trebalo spasitiLovci su hranu prevozili Ëamcem Na sigurnom terenu

U velikoj æupanijskoj vijeÊnici uVinkovcima nedavno je pred-stavljen “Katalog loviπta Æupa-nije vukovarsko-srijemske”, za-

jedniËki projekt Vukovarsko-srijemske æu-panije i grada Vinkovaca. Autor je mr. Dan-ko Suπac (1961.), zaposlen u ureivaËkomodjelu vinkovaËke Uprave πuma, naklad-nik je “Canis”, obrt za izradu lovnogospo-darskih osnova, struËnih podloga, katalo-ga i sliËno, za oblikovanje i fotografije za-sluæni su Zvonimir Tanocki i lovoovlaπte-nici, a niz tema obradili su struËnjaci u dje-latnosti πumarstva i lovstva. Uvodni tekstnapisao je dipl. ing. Darko JuzbaπiÊ, a olovstvu Vukovarsko-srijemske æupanije piπemr. Danko Suπac, dipl. ing. πumarstva, doko organiziranosti lovstva u Republici Hrvat-skoj i u Vukovarsko-srijemskoj æupaniji piπedipl. ing. Mirko Boπnjak. O lovnoj kinolo-giji i streljaπtvu piπu mr. Mijo Fury, dr. vet.medicine, i Draæen Metz, dipl. ing. πumar-stva, a o uzgoju divljaËi i lovu mr. DankoSuπac i mr. Æeljko Mayer, dipl. ing. πumar-stva. Pregled loviπta Vukovarsko-srijemskeæupanije dali su mr. Danko Suπac, dipl.ing. πum. Mladen BabiÊ, dipl. ing. πum.Æeljko –urkoviÊ i dipl. oec. Æelimir Ben-

PREDSTAVLJEN “KATALOG LOVI©TA ÆUPANIJE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE”

Vukovarsko-srijemska æupanija ima πto ponuditi!der. Potom je dan pregled zajedniËkih ivlastitih loviπta, dok o zaπtiÊenim objekti-ma prirode na podruËju Vukovarsko-sri-jemske æupanije piπe prof. Æeljko BoËak,dipl. ing. πumarstva.

Druga publikacija uHrvatskoj

Na kraju kataloga tiskane su vaænijeadrese iz djelatnosti lovstva u Vukovarsko-srijemskoj æupaniji. Suradnici u izradi ka-taloga bili su i lovoovlaπtenici u loviπtima

Vukovarsko-srijemske æupanije. Prema ri-jeËima autora, izdavanjem ove knjige nahrvatskom, talijanskom i njemaËkom jezi-ku, æeljelo se prikazati Vukovarsko-srijem-sku æupaniju kao poæeljnu turistiËku desti-naciju u kojoj se ima πto vidjeti i prikazati.Priroda je u ovim prostorima podarila ra-znovrsne i bogate uvjete za æivot i razvojdivljaËi, reËeno je izmeu ostalog. Zado-voljstvo πto je ova publikacija ugledalasvjetlo dana izrazio je vukovarsko-srijem-ski æupan Nikola ©afer, posebno naglaπa-vajuÊi da je ona od javnog interesa.

VeÊina πumskih koka, tetrijeb gluhan i ljeπtar-ka, sjede na jajima, a i poljske koke, kao fazan,trËka i kamenjarka. Potkraj mjeseca veÊ imaju pili-Êe. U svibnju se vraÊaju u niæe krajeve i prepelicekoje se poËinju pariti i nositi jaja.

VeÊina dlakave divljaËi ima mladunce. Pri ko-πnji potrebno je paziti i primjenjivati zaπtitna sred-stva da mladunËad ne strada od kosilica.

(D.SertiÊ)

Svibanj

Piπe:Zvonko

PeiËeviÊ


lovaËki psi

Piπe:Zoran Timarac

L ovaËki psi, poznati uEngleskoj kao πpanijeli,potjeËu najmanje izXIV. stoljeÊa, kada je

engleski pisac Geoffrey Chau-cer (1340. - 1400.) u svojimCanterburyjskim priËama pisaoo “spanyelima”. U poËetku seπpanijeli nisu razlikovali meusobom. Tek poËetkom XIX. sto-ljeÊa poËeli su se dijeliti pre-ma teæini - ispod 25 i iznad 25libri (starorimska mjera za te-æinu).

Prema drugim podacima, dopoËetka XIX. stoljeÊa nastalaje grupa “kokeri” i to su precidanaπnje pasmine. Razvoj senastavio, a veÊ1883. godine engle-ski koker πpanijelprvi je put priznatkao samostalna pa-smina. Standard je unjegovoj domovini,Engleskoj, utvren1902. godine i uosnovi vrijedi do da-nas. Tako je engleskikoker πpanijel jednaod najstarijih pasmi-na lovaËkih pasa.

Prvi dio njegovaimena izveden jeod engleske rijeËiwoodcock (πljuka bena), jer se poseb-no koristio za lov te vrste divljaËi ugustim mladim πumama, u koje je, za-to πto nije velik, prodirao kao sunËe-va zraka i s voljom traæio divljaË. Nostara engleska rijeË cock takoeroznaËava tjeranje divljaËi.

Engleski koker πpanijel je sportskiuravnoteæen tip psa, jakog kostura isnaænih miπiÊa, s tipiËnom kvadratiË-nom graom tijela. Trup je snaæan,kompaktan, grudi duboke, lena lini-ja se lagano spuπta, noge su relativnokratke. U pasa se traæi visina u hrptu39 do 41 cm, u kuja 38 do 39 cm.Naravi je mirne, srdaËne i tempera-mentne.

Glava je dobro razvijena, lijepooblikovana, s izraæenim Ëeonim pri-

LOVA»KI PAS KOJI SE UZGAJA I KAO KU∆NI

Engleski koker πpanijelredovito Ëetkanje i malo πiπa-nja na nogama i uπima.

Boja dlake najËeπÊe je crnaili smea, moæe biti i æutori-asta, naranËasta i crvena. Jed-nobojni mogu imati malo bi-jele boje na prsima. Koker πpa-nijeli mogu biti i πareni - dvo-bojni i trobojni.

Engleski koker πpanijel, na-ravno, pripada u pasminskuskupinu dizaËa divljaËi (πunj-kavaca). Od ptiËara se razliku-je samo po tomu πto ne stoji(markira) pred divljaËi. Lako seobuËava i uz sustavnu i pra-vilnu obuku dobije se izvrstanpomoÊnik lovca. U obuci tre-

ba osobito raditi natome da ostane naudaljenosti uËin-kovitog dometa saË-marice.

Koker πpanijel ne-umorno nalazi i di-æe sitnu divljaË.Vrlo uspjeπno pro-nalazi πljuke. S vo-ljom traæi i donosiodstrijeljenu i nas-trijeljenu divljaË, pai iz vode. Naravno,onu koja odgovaranjegovoj veliËini isnazi. Ima dobar

njuh i moæe se obuËiti za rad na krva-vom tragu. Pronalazi nastrijeljenukrupnu divljaË i javlja laveæom.

U Engleskoj je najpopularniji πpa-nijel. Nekada se u lovu, a i sada, ko-ristio kao i drugi πpanijeli, u kombi-naciji s nekim od retrivera. Raspros-tranjen je u mnogim zemljama svijeta,ali preteæno kao “kuÊni pas”, zbogsvoje temperamentne, umiljate i ve-sele naravi, zbog inteligencije, ljepo-te i veliËine.

©teta je, s lovaËke strane, da se tajpravi lovaËki pas uzgaja kao “kuÊni”.Pritom se, naravno, gleda samo na nje-gov vanjski izgled i narav, a ne na lo-vaËke osobine, πto ne moæe pridonije-ti njegovoj radnoj upotrebljivosti. Nobilo lovaËki, bilo kuÊni pas, koker πpa-nijel treba puno kretanja.

jelazom u sredini, te jakim Ëeljusti-ma. OËi su tamnosmee. Uπi su u ra-zini oËiju, vrlo dugaËke, viseÊe i do-brodlakane. Rep je postavljen neπtoniæe od zadnje partije tijela, uvijeknoπen ravno, nikada gore. SkraÊujese.

Dlaka je, osim na glavi, duga, gu-sta, svilenkasta i ravna. Nije oπtra, va-lovita i kovrËava. Na prednjim noga-ma Ëini zastavice. Dlaka zahtijeva

Engleski koker πpanijel jesportski uravnoteæen tip psa,jakog kostura i snaænihmiπiÊa, s tipiËnomkvadratiËnom graom tijela


Krenuo amurribolov

Piπe:Siniπa SlaviniÊ

Foto:S. SlaviniÊ

K ada se 60-ih godina proπlogstoljeÊa amur pojavio u hrvat-skim vodama i kada su gasportski ribolovci poËeli lovi-

ti, ponajprije na raznim ribnjacima, nit-ko nije previπe obraÊao pozornost natu lijepu ribu. ©toviπe, o amuru se ma-lo znalo. S obzirom na to da je slovioiskljuËivo kao biljojed i “ËistaË trave”(zbog Ëega su ga ribiËi i poËeli puπtatiu svoje ribnjake, razne kanale i mrtvi-ce), u poËetku su ga tek rijetki ciljanolovili na mladi, mekani dio trske, mla-di kukuruz, pa Ëak i na djetelinu po-stavljenu na udicu. Primjerci teπki 4 do5 kg, koje su poËeli loviti slavonski ri-biËi (valpovaËki prije svih) smatrani sutada kapitalcima. Malo-pomalo amurje otkrio svoje tajne. Njegova borbe-nost na udici, moguÊnost primamljiva-nja i ciljanog lova na razne mamce, aprije svega kukuruz i boilie, te njegovbrz rast pretvorili su tu ribu u samo dva-desetak godina u vrhunsku sportsku ri-bu nizinskih voda. Iako se, zbog svojeprirode, ne mrijesti u naπim vodama,umjetnim uzgojem i uËestalim porib-ljavanjem amur je postao “domaÊa”riba mnogih voda. Zbog brzog rasta(u prvoj godini npr. naraste 120 do159 grama, u drugoj 1000 do 1200grama, u treÊoj 3500 do 4000 g, Ëe-tvrtoj 6000 do 7500 g) danas u hrvat-skim vodama nije rijetkost uloviti amu-ra teæeg od 10 kg, a na natjecanja zakapitalne ulove gotovo se viπe i ne pri-javljuju primjerci manji od 15 kg. Uo-stalom, proπle godine u zemlji najve-Êi ulovljeni amur bio je teæak Ëak 30kg. Ulovio ga je na jezeru Sabljaci kodOgulina Zoran Salopek (na fotografi-ji). Ni drugi po veliËini, teæak 23 kg,nije bio za podcijeniti. RijeË je o ulo-vu Vlade ©uvaka na mrtvici NetaËakod Detkovca. I treÊi i Ëetvrti na listibili su teæi od 20 kg (21 kg - sa spor-tskog ribnjaka Kaniπka Iva i 20,40 kg- s uπÊa Orljave u Savu). Godine 2002.na Kupi, Zoran Tkalec ulovio je hrvat-ski rekord, amura teπkog 20,50 kg. Nou ovim vodama ima i veÊih primjera-ka. Uz navedene, kapitalni amuri uHrvatskoj plivaju u mnogim sportskimribnjacima (Skresovi Gareπnica, naπiË-ki ribnjaci, podravske πoderice, Joπa-va kod –akova), te u otvorenim voda-ma i mrtvicama uz Savu, Dravu, Ku-pu, Dunav. Krasnog i krupnog amuraima i u zagrebaËkom Jarunu. Dalo bise cijelu knjigu ispisati o velikim amu-rima ulovljenim na sportski naËin πta-pom i udicom.

Amur je riba velikih ljusaka i pravilnog tijela, zelenkastotamnihlea, tamnijih bokova i svjetlijeg trbuha. Njegova je postojbinaKina i rijeka Amur. U naπe vode prenijet je πezdesetih godinaproπloga stoljeÊa iz maarskih ribnjaka. Njegova borbenost naudici pretvorila ga je u vrhunsku sportsku ribu nizinskih voda

Postojbina amura je Kina i rijekaAmur. U naπe vode prenijet je πezde-setih godina proπloga stoljeÊa iz ma-arskih ribnjaka.

Najbolja sezona ribolova na njegaupravo je pred nama (srpanj, kolovoz,rujan i poËetak listopada).

Lovi se ËvrπÊim πaranskim priborom,sa ili bez plovka, na dnu ili povrπini (ovi-sno o dobu godine), obvezno πtapomduæine do 3 m, akcije B ili C (akcije izba-Ëaja i viπe od 100 grama), stacionira-nim koturom (s Free Line kalemom), naj-lonom promjera i do 0,50 mm. Udicemoraju biti Ëvrste, πaranske, kovanice.Od mamaca najËeπÊe se lovi na kuku-ruz, a posljednjih godina sve viπe siste-mima “na dlaku” s boiliama specijalnonapravljenim za amura.

Ribolov manjih primjeraka amura,teæine do 3 kg, ali i veÊih, moguÊ jefinim natjecateljskim priborom, matchtehnikom i posebnim “carp” πtekama.Na Svjetskom prvenstvu za seniore1998. u Zagrebu bila je milina gledatisvjetske majstore kako sa πtekama s gu-mama u top setovima zamaraju i nasuho uspjeπno izvlaËe amure teπke i do5 kg, sistemima napravljenim od naj-lona promjera samo 0,16 mm.

Primamljivanje u ribolovu amura jevrlo vaæno. Za to postoje gotovesmjese, a najbolje ga je mamiti povre-menim bacanjem kukuruza. Prije ri-bolova, viπednevno hranjenje mjestasigurno Êe pridonijeti uspjeπnijem ri-bolovu.

Amur je riba rijeka i porjeËja Amurai Jangcengjanga. Iz tih voda prenijet jeu tadaπnji Sovjetski Savez, a zatim uRumunjsku, Bugarsku i Maarsku. Izmaarskih ribnjaka ubrzo je prenijet iu naπe vode. Prvo kao biljoæder da oËi-sti kanale, jezera i akumulacije odno-sno ribnjake od raslinja. RaËuna sekako pojede 20 do 50 kg vodenog bi-lja da bi narastao na kilogram teæine.

Vrlo je otporna i prilagodljiva riba.Moæe nastanjivati i vode s niskom ko-liËinom kisika. Zato se pokazao odliË-nom ribom za manje ribnjake.

Amur je riba velikih ljusaka i pravil-nog tijela. Ima zelenkastotamna lea,tamnije bokove i svjetliji trbuh. Lenai repna peraja su tamnije, a ostale svjet-lije. Spolno sazrijeva u Ëetvrtoj godini(pri teæini od 3,5 kg). Mrijesti se u pro-ljeÊe pri temperaturi vode od 26 do 30stupnjeva, kada æenka u postojbini po-loæi 29.000 do 800.000 jaja.

Amur


Prirodnoæariπne bolestizoonoze

P rije 60-ak godina ruski istraæi-vaË Pavlovski upozorio je naekoloπku bit ovog procesa.Prvi je povezao nastanak i πi-

renje zaraze i bolesti ljudi s kruæenjemuzroËnika zarazne bolesti meu div-ljim kraljeπnjacima i Ëlankono-πcima (krpelji), pri Ëemu su ovirezervoar, izvor i prijenosnikodreenoga mikroorganizma(parazita). Brojna terenska istra-æivanja poslije su potvrdila teo-riju o “prirodnim æariπtima za-raznih bolesti Ëovjeka”, a defi-nicija te teorije doæivjela je vi-πe promjena.

Po Pavlovskome, prirodno æa-riπte dio je zemljiπta oznaËenodreenom biocenozom (æivot-nom zajednicom), koja je karak-terizirana istim biotopima (æivot-na staniπta), ukljuËuje æivotinjedomaÊine nekog parazita, kukcekao vektore (prijenosnike), osjet-ljive æivotinje na koje se zarazaprenosi i parazite kao uzroËnikebolesti. Koncepcija prirodnih æa-riπta razvijala se u skladu s ra-zinom znanja o bolestima kojese sa æivotinja prenose na ljude.Pojednostavljena definicija podprirodnim æariπtem podrazumi-jeva onaj dio prirode u kojemuzroËnik odreene zarazne bolesti stal-no kruæi zahvaljujuÊi lancima prehra-ne i drugim vezama (kontakt) koje po-stoje izmeu mikroba (parazita) i doma-Êina (divlje æivotinje).

U definiciji prirodnog æariπta moæe seuoËiti nekoliko bitnih Ëinjenica. Prirod-no æariπte prostorni je geografski pojam(ekosistem) i oznaËava biotop - æivotnostaniπte, u kojem æivi odreena bioce-noza - æivotna zajednica. Prirodno æa-riπte u principu se sastoji od Ëetiri ele-menta: divlje æivotinje - rezervoara pa-razita; æivog prijenosnika - vektora (ra-zne vrste kukaca, krpelja i grinja), πtosiπu krv na æivotinji rezervoaru, koja sezaraæava i prenosi zarazu na zdrave æi-votinje; æivotinje primatelja - koja pri-ma zarazu od prijenosnika i sama po-staje rezervoar u daljnjem kruæenju in-fekcije; parazita (patogenog mikroba)koji kruæi u biocenozi.

Mehanizam odræavanjaprirodnog æariπta

Prirodna æariπta postoje neovisno oevoluciji Ëovjeka. Osnovni mehanizamodræavanja odvija se preko vektora pri

U πirem smislu to su bolestikoje pripadaju u skupinuzoonoza, ali se zbog svojihspecifiËnosti izdvajaju uzasebnu skupinu

sisanju krvi na zaraæenoj æivotinji, a po-tom na nezaraæenoj. Intenzitet zarazeovisi o razdoblju izmeu dvaju hranje-nja (sisanja krvi) vektora, πto ovisi o ra-zvojnoj fazi vektora i ekoloπkim Ëimbe-nicima (vlaga, temperatura i dr.).

Postojanje prirodnog æariπta ovisi oneprekidnom prijenosu parazita meuosjetljivim æivotinjama. Dok je taj pri-jenos odræan, postoji i æariπte. Prirodnaæariπta postoje bez prisutnosti Ëovjeka,premda on moæe biti ukljuËen i zara-æen. To se dogaa kada Ëovjek ue uaktivno prirodno æariπte.

»ovjek je usko povezan s prirodom.Stoga je infekcija Ëovjeka moguÊa. Bo-lesti prirodnih æariπta mogu se smatratiza Ëovjeka neprimljivim bolestima, πtoznaËi da ne dolazi do prijenosa bolestimeu ljudima. Zato je infekcija Ëovje-ka “slijepa ulica” za parazita, jer se onne prenosi na novog domaÊina. S izvo-rom zaraze u uskoj je vezi profesionalnikarakter tih bolesti. Stoga su to prijesvega bolesti ljudi koji profesionalnodolaze u doticaj s domaÊim i divljimæivotinjama (zemljoradnici, stoËari,πumski radnici, lovci, laboranti, veteri-nari, vojnici). »ovjek se moæe zaraziti

i prigodom rekreacije u prirodi (poja-va bolesti meu djecom i izletnicima),ili ako æivi na podruËju nekog prirod-nog æariπta.

Zarazni agens prenosi se u prirod-nom æariπtu svim poznatim putovima

prijenosa. Ipak, najveÊi se broj tihbolesti πiri vektorima (transmisiv-no). U toj transmisiji najveÊu ulo-gu imaju Ëlankonoπci i kukci(krpelji, grinje, komarci fleboto-mi i dr.).

Aktivnost domaÊina, vektora iærtve odreuje sezonski karaktertih bolesti. Stoga se najËeπÊe jav-ljaju u toplo godiπnje doba, odkasnog proljeÊa do rane jeseni.Na sezonsku pojavu utjeËe i uËe-staliji doticaj Ëovjeka s prirodomu to vrijeme (profesija, rekreaci-ja, sport). Sezonski karakter sla-bije je izraæen ako izvor nije me-u divljim veÊ domaÊim æivoti-njama.

Prevencija isuzbijanje

Najbolja je mjera ona koja pre-kida lanac cirkulacije uzroËnikau prirodi. Te se mjere mogu podi-jeliti u dvije osnovne skupine - ne-specifiËne i specifiËne mjere. Ne-

specifiËne su mjere one kod kojih se spomoÊu razliËitih postupaka nastojismanjiti rizik zaraæavanja Ëovjeka, dokspecifiËne ukljuËuju aktivnu i pasivnuimunizaciju.

NespecifiËne mjere ukljuËuju mjereosobne zaπtite, mjere za rano otkriva-nje krpelja na tijelu te prokuhavanjemlijeka radi sprjeËavanja nastanka epi-demije. Najjednostavnija individualnazaπtita jest povremen pregled, posebi-ce prikrivenih dijelova tijela, skidanjekrpelja, noπenje prikladne odjeÊe i pri-mjena repelenata. Osobna zaπtita uk-ljuËuje i primjenu odjeÊe impregnira-ne insekticidima.

Smanjenje broja vektora smatra sevaænom nespecifiËnom preventivnommjerom, a provodi se na dva naËina.Agrikulturnim unapreenjem povrπineznatno se mijenjaju biocenotski uvje-ti, πto smanjuje broj prijenosnika. Za-praπivanje veÊih povrπina insekticidi-ma dovodi do redukcije broja krpelja ikomaraca u svim njihovim razvojnimstadijima. UËinak moæe biti dugotra-jan, ovisno o vrsti insekticida.

MoguÊe je provesti specifiËnu profi-laksu protiv nekih bolesti iz te skupine.

Piπe:Prof. dr. sc.Darko Ropac


Za naπe prilike to se prije svega odnosina cijepljenje protiv krpeljne upale mo-zga, koje se sustavno provodi kod πum-skih radnika.

U osnovi, borba protiv prirodnoæa-riπnih infekcija jednaka je principimakoji su navedeni za sprjeËavanje i su-zbijanje zoonoza, πto je veÊ prije opi-sano u jednom od brojeva Hrvatskihπuma.

Iz praktiËnih razloga potrebno je spo-menuti naËin uklanjanja krpelja s tije-la. Ako se javite lijeËniku, krpelja je naj-jednostavnije ukloniti sterilnom iglom,kojom se zae ispod glave krpelja tega se cijelog izvuËe. Naravno, takvomjesto potrebno je poslije dezinficira-ti nekim od uobiËajenih lokalnih de-zinficijensa. No u veÊini sluËajeva Ëov-jek Êe krpelja vaditi sam, nakon povrat-ka iz prirode. Ako je krpelj uoËen nakoæi odmah nakon povratka iz priro-de, njegovo je uklanjanje jednostavno,jer se nije stigao Ëvrsto prihvatiti podkoæu. Stoga ga se laganim trzajem ci-jelog ukloni.

Ako je pak proπlo nekoliko dana, πtoje najËeπÊe sluËaj, nije jednostavnoukloniti cijelog krpelja potezanjem zastraænji dio tijela. Ostatak glavice podkoæom moæe dovesti do bakterijskeupale, a poveÊan je i rizik od infekcijenekim od uzroËnika iz skupine prirod-noæariπnih zaraza. Stoga je bolje za-dak premazati uljem, lakom za nokteili kosu. Na taj naËin zatvaraju se di-πne cjevËice na zatku. U nedostatku ki-sika krpelj nakon desetak minuta poËi-nje otpuπtati, nastojeÊi se izvuÊi iz ko-æe. To je prilika da ga se posve lakoukloni.

ZnaËenje za Hrvatsku

Do sada je poznato nekoliko dese-taka prirodnoæariπnih bolesti. Naravno,u Hrvatskoj se susreÊe samo manji brojtih bolesti. Tu je prije svega krpeljni me-ningoencefalitis, koji je utvren uHrvatskoj prije gotovo pola stoljeÊa.Svake se godine registrira nekoliko de-setaka sluËajeva te bolesti. U novije vri-jeme otkrivena je “nova” bolest nazva-na lajmska bolest. Registrira se sve Ëe-πÊe i s nekoliko stotina sluËajeva godi-πnje zauzima vodeÊe mjesto u toj sku-pini bolesti. Ovdje je uvrπtena joπ jed-na izrazito teπka bolest πto se povre-meno javlja u Hrvatskoj; naziva se he-moragijska groznica s bubreænim sin-dromom (miπja groznica). ZnaËajna jezbog svoje teæine i moguÊeg smrtnogishoda. Poznate su joπ neke, ponajprijevirusne infekcije, koje nemaju veÊe kli-niËko znaËenje.

Zbog znaËenja ovih bolesti, u iduÊimbrojevima naπeg Ëasopisa bit Êe opisa-ne sve tri spomenute bolesti.

dogaaji

Z adnji dan oæujka studenti tre-Êe godine zagrebaËkoga ©u-marskog fakulteta sa svojimsu profesorima u sklopu teren-

ske nastave posjetili πumsko-hortikultur-ni rasadnik Hajderovac kod Kutjeva, napodruËju poæeπke podruænice Hrvatskihπuma. Prigodnim rijeËima studentima suse obratili voditelj U©P-a Poæega dipl.ing. Marijan AladroviÊ i upraviteljica ku-tjevaËke πumarije dipl. ing. Dragica©imiÊ.

O problematici rasadniËarske proi-zvodnje govorio je dipl. ing.Milan Ægela iz DirekcijeH©-a, istaknuvπi da je ovajrasadnik primjer nadopu-njavanja na malom prosto-ru proizvodnje πumskih sad-nica i ukrasnoga drveÊa igrmlja.

BuduÊi πumarski inæenjeriupoznati su s tehnologijomproizvodnje listaËa i Ëetinja-Ëa, hortikulturnih vrsta te sacijepljenjem πumskih vrsta zaosnivanje klonskih sjemen-skih plantaæa. Studenti su bi-li u suvremenom stakleniku,plasteniku, matiËnjaku, sje-meniπtu, rastiliπtu i kontejne-riπtu, a dipl. ing. Perica Ben-ËiÊ detaljno im je objasniotehnologiju proizvodnje sad-nica obiËne smreke na Du-nemanovim gredicama. Ta-koer su upoznati s temelj-nim znaËajkama strojeva iorua za osnovnu i dopun-sku obradu tla (grediËar vla-stite proizvodnje), sjetvu, sad-nju i vaenje sadnica te sor-tiranje æira (“kalibrator”).

VeÊ prema tradiciji, stu-denti su posjetili poznati ku-tjevaËki podrum, gdje sukuπali glasovita vina iz ovo-ga vinogorja. Tijekom teren-

U©P POÆEGA

Studenti urasadnikuHajderovac

ske nastave u Poæeπtini bili su smjeπte-ni u Nastavnom πumsko-pokusnomobjektu Duboka zagrebaËkoga ©umar-skog fakulteta, pokraj turistiËke Velike,a boravili su i na podruËju naπiËke,osjeËke i vinkovaËke podruænice Hrvat-skih πuma. Na podruËju ©umarije Ora-hovica upoznati su s radom æiËare, a uviπnjevaËkom rasadniku (U©P Osijek) splantaæama topola i vrba. U poznatimSpaËvanskim πumama (U©P Vinkovci)studentima je objaπnjeno gospodarenjesastojinama hrasta luænjaka.

Studenti u suvremenom staklenikukutjevaËkoga rasadnika

Upoznavanje s mehanizacijom rasadniËarskeproizvodnje

Piπe:Ivica TomiÊ

Foto:I. TomiÊ


5. DRÆAVNO PRVENSTVO TENISA»A INÆENJERA ©UMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE, VINKOVCI, 21.-23. SVIBNJA

Na redovitoj godiπnjoj skupπtini po-æeπkog ogranka Hrvatskoga πumarskogdruπtva, odræanoj poËetkom travnja u re-storanu “Zlatno zrno” drvnoindustrijsko-ga poduzeÊa Spin Valisa, podneseni suizvjeπtaji o radu i financijski izvjeπtaj odzadnje skupπtine te predstavljeni plan ra-da i financijski plan za 2004. godinu.

PodnoseÊi izvjeπtaj o radu, predsjed-nik ogranka dipl. ing. Boris Miler naveoje niz aktivnosti na razliËitim manifesta-cijama, predavanjima i struËno-turistiË-kim ekskurzijama. Istaknuo je organiza-ciju ekskurzije u Poæeπtini, u svibnjuproπle godine, za kolege iz karlovaËkogogranka. Tom prigodom gosti su posjetiliπumsko-hortikulturni rasadnik Hajdero-vac, nastavno-pokusni objekt Duboku tesu upoznati s kulturno-povijesnim zna-menitostima grada Poæege i turistiËke Ve-like, a bili su i u poznatome kutjevaËkompodrumu. Potkraj rujna poæeπki πumariimali su uzvratni posjet na podruËju kar-lovaËke podruænice Hrvatskih πuma teupoznali kulturne znamenitosti i prirod-ne ljepote ovoga kraja (grad Karlovac,

Na sve veÊe koliËine otpada u πuminedavno je reagirala ©umarija Samo-bor, pokrenuvπi koordiniranu akciju Ëi-πÊenja u koju su se ukljuËili i Javnaustanova Park prirode Æumberak-Sa-moborsko gorje te Komunalac d.o.o.iz Samobora. Tom prilikom uklanjalisu se divlji deponiji uz cestu od selaGrdanjci prema Budinjaku, sve do mje-sta Stojdrage. Na svim oËiπÊenim lo-kacijama postavljeni su znakovi upo-zorenja i kontejneri za otpad, kako bise dodatno upozorilo posjetitelje i sta-

Peto dræavno prvenstvo tenisaËainæenjera πumarstva i drvne industrijeodræat Êe se ove godine u neπto rani-jem terminu nego proteklih godina, od21.-23. svibnja, na terenima TK Vin-kovci.

P R O G R A MTurnir se igra po πvicarskom sistemu,

bez ispadanja

21. svibnja:8.30 - 12.00 prijave i poËetak natje-canja9.00 - poËetak prvih utakmica22. svibnja8.00 - 20.00 nastavak natjecanja20.00 - koktel uz KUD “©umari”23. svibnja8.00 - nastavak natjecanja12.00 finale: æene, muπki do 40 godi-

ZAJEDNI»KA AKCIJA NA ÆUMBERKU

SaËuvajmo Æumberak!

i neizravno πtete stablima uz Ëije sepodnoæje nalaze.

Na poËetku ove akcije ravnatelj Par-ka prirode Matija FrankoviÊ uruËio jeZahvalnicu za oËuvanje okoliπa upra-vitelju ©umarije Samobor SreÊku Juri-ËiÊu. (Ljiljana LonËar)

IZ RADA POÆE©KOG OGRANKA HRVATSKOGA ©UMARSKOG DRU©TVA

Potrebno je viπe zalaganja napromicanju πumarstva

izvori Mreænice i SlunjËice, Rastoke, Vi-vodine). »lanovi poæeπkog ogranka su-djelovali su u uzgojnim radovima na po-druËju kamenske, veliËke i pleterniËkeπumarije te osigurali novac koji Êe im ko-risno posluæiti za buduÊe ekskurzije i zadruge potrebe. U izvjeπtaju su naglaπenidobri rezultati malonogometne momËa-di, koja je uspjeπno nastupala na pojedi-nim turnirima. PoËetkom veljaËe ove go-dine organizirana je tradicionalna πumar-ska zabava na kojoj je gost veËeri bilapjevaËica Marina TomaπeviÊ.

Tijekom 2004. poæeπki πumari plani-raju ekskurzije po Francuskoj i na podru-Ëju splitske podruænice H©-a, aktivno su-djelovanje na Sportskim susretima uUmagu, postavljanje spomen-obiljeæjapokojnom Ëlanu, dipl. ing. Ivanu Doko-ziÊu te odræavanje struËnih predavanja isavjetovanja. Na skupπtini je naglaπenokako razliËitim sredstvima informiranjatreba javnosti znatno bolje predstavitiπumarstvo Poæeπtine. U zabavnom dije-lu programa nastupio je poznati gradskitamburaπki sastav “Naπa grana”. (t)

©umari tenisaËi opet u Vinkovcima!

na i muπki iznad 40 godina16.30 podjela nagrada

Svi zainteresirani mogu se javiti natel. 098 439 494 (Marica Beljo ReËiÊ)i 098 441 736 (Marko MajstoroviÊ)

5. DRÆAVNO PRVENSTVO TENISA»A INÆENJERA ©UMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE, VINKOVCI, 21.-23. SVIBNJA

novnike ovog prostora da ne zagaujuokoliπ. Strmi tereni ÆumberaËkoga gor-ja znatno oteæavaju posao πumara i za-πtitara, koji se nadaju da Êe oËiπÊenapodruËja i ostati Ëista.

Jer, prirodne ljepote kojima obilujeÆumberak privlaËe sve viπe posjetite-lja. Razvoj turizma za æumberaËki jekraj od æivotnog znaËenja, s obziromna depopulaciju i razvojnu stagnaciju.Stoga divlji deponiji raznoraznog sme-Êa sigurno ne pridonose turistiËkoj pro-midæbi ovog kraja, a osim toga izravno


turistiËka razglednicaLjudevita Farkaπa VukotinoviÊa 2HR-10000 ZagrebTel.: ++ 385 1 4804 231Fax.: ++ 385 1 4804 241

Istra nudi brojne apartmanei kamp kuÊiceAPARTMANI ROVINJAdresa: H.©. d.o.o. / U©P BuzetStjepana RadiÊa br.2652210 ROVINJ

Ovaj objekt H.©. d.o.o. sastoji se od6 apartmana s 3 zvjezdice. Nalazi se1,5-2 km od mora. Postoji moguÊnostparkiranja uz objekt. Svaki apartmanima TV te moguÊnost grijanja. Objektnema klimu.

U blizini objekta nalazi se market zaopskrbu hranom i piÊem, a restoran jetakoer u neposrednoj blizini.

APARTMANI BARBARIGAAdresa: H.©. d.o.o. / U©P BuzetTN Barbariga52215 BARBARIGA

Ovaj objekt H.©. d.o.o. sastoji se od 6 apartmana s 3zvjezdice. Nalazi se na udaljenosti 1,5-2 km od mora. Ne-ma grijanje ni klimu. Takoer nema vlastito parkiraliπte. Svaki

apartman ima TV. U blizini objekta nalazi se market zaopskrbu hranom i piÊem, a restoran se nalazi na udaljeno-sti od 2 km.

Æiro raËun: 2340009-1110103843 (Privredna banka Zagreb)Devizni raËun: 70010-086268-7 (Privredna banka Zagreb)

ID COD: HR-AB-01-080449924M.B. 1695843E-mail: [email protected]: //tours.hrsume.hr/


Broj soba 10. 07. - 19. 08. 10.06.-10.07. 01.06-10.06./broj kreveta 19.08.-29.08. 29.08-30.09.

Rovinj 2/2,2/3,2/4 200/260/320,00 180/240/300,00 120/180/240,00

Barbariga 6/3 220,00 200,00 140,00

Duga Uvala 6/3,6/4 260/320,00 240/300,00 180/240,00

Kamp kuÊice Vrsar 4/3,11/4,1/6 160/200/280,00 140/180/260,00 80/120/160,00

U cijenu ukljuËen PDV. Boraviπna pristojba plaÊa se na licu mjesta.

Djeca do 12 godina imaju pravo na pripadajuÊi popust.

APARTMANI DUGA UVALAAdresa: H.©. d.o.o. / U©P SisakLadonja 452208 DUGA UVALA

KAMP KU∆ICE VRSARAdresa: H.©. d.o.o./U©P OsijekAuto kamp Puntica52452 FUNTANA (VRSAR)

Ovaj objekt H.©. d.o.o. ima 12apartmana. Nalazi se u blizini mora.Plaæa je pjeskovita, a ima i kamenihstijena. Apartmani imaju klimu kojazimi moæe i grijati. Cijelo naselje uDugoj Uvali ima rijeπeno pitanjeparkiranja. Svaki apartman ima TV.U blizini objekta nakazi se marketza opskrbu hranom i piÊem, a resto-ran se nalazi na udaljenosti od samo200 m.

U apartmanskom naselju DugaUvala nalazi se hotel ‘’Croatia’’ za za-bavne i sportske sadræaje, a naseljeje udaljeno od grada Pule samo 25km ili oko pola sata voænje.

U ovom autokampu H.©. d.o.o. ima 16 kamp kuÊica, od Ëega Ëetiri s 3 leæaja, jedanaest s 4 leæaja, a jedna sa 6 leæaja.

Cjenik (kn)


zadnja

Piπe:Vesna Pleπe

Foto:V. Pleπe

godiπnje nagrade “Velebitska degenija”πto je tradicionalno, veÊ πestu godinu za-redom, dodjeljuju Hrvatsko novinarskodruπtvo, Zbor novinara za okoliπ i agen-cija APO d.o.o., Ëlan HEP grupe. U pri-sutnosti velikog broja kolega i gostiju, uokrugloj dvorani Hrvatskoga novinarsko-ga druπtva, Tihani BeluæiÊ nagradu jepredala Viπnja JeliÊ Mück, dræavna taj-nica u Ministarstvu zaπtite okoliπa, pro-stornog ureenja i graditeljstva.

U obrazloæenju ovogodiπnje dodje-le kaæe se da je T. BeluæiÊ nagradu do-bila za emisiju Pisele piπe (Kisele kiπe!),emitiranu 30. lipnja proπle godine, ko-ja je “primjer radijskog novinarstva s te-mom zaπtite okoliπa. Zanimljiva, infor-mativna i edukativna istodobno. Emisi-ja govori o problemu malo poznatom

Ovogodiπnji dobitnici Lidija GnjidiÊ, Tihana BeluæiÊ iTonËi BonaËi

Potkraj oæujka uspjeπno je okon-Ëana turistiËka akcija poznatapod nazivom “Goranska raz-glednica”, koja se odræava Ëe-

tvrtu godinu zaredom. U toj akciji Pri-morski radio, pod pokroviteljstvom Tu-ristiËke zajednice Primorsko-goranskeæupanije i Novog lista biraju najboljegoransko turistiËko mjesto.

Jedan su od glavnih sponzora akcije iHrvatske πume - delniËka podruænica, aobjekti u njezinom vlasniπtvu naπli su setakoer u konkurenciji. Æiri sastavljen oduglednih hrvatskih turistiËko-ugostitelj-skih radnika i novinara ocjenjivao jeobjekte u nekoliko kategorija: ljubaznostii poslovnosti domaÊina, ponudi doma-Êih i lovaËkih jela, proizvodnji domaÊehrane, kvaliteti smjeπtajnih kapaciteta...Jedan od inicijatora akcije Vladimir JuriÊistiËe i njezin promidæbeni karakter, jerse i na taj naËin buduÊi gosti Gorskogakotara upoznaju s destinacijom i ponu-dom koju su im Gorani spremni pruæiti.

Od objekata u vlasniπtvu Hrvatskihπuma, “TuristiËka razglednica” odræa-vala se u Zelenom viru, Milanovomvrhu, skijaliπtima “Rudnik”, TrπÊe i “»e-limbaπa”, Mrkopalj, LovaËkom domuDelnice i Park-πumi Golubinjak Lokve.

Svoje zadovoljstvo akcijom nije krioni voditelj delniËke podruænice Herman

Promocija turistiËkeponude Hrvatskih πuma

Suπnik, koji je bio nazoËan njezinoj zavr-πnici 29. oæujka u Golubinjaku. - U na-πe ugostiteljske objekte posljednjih go-dinu dana uloæili smo mnogo, pa oËe-kujemo da nam se uloæeno poËne i vra-Êati. Dakako, i turistiËka razglednica kaosvojevrsna promidæba naπe goranske tu-ristiËke ponude moæe samo pozitivno

G lasnogovornica Hrvatskih πumai (honorarna) novinarka Radija101 Tihana BeluæiÊ dobitnica je

djelovati i na ponudu naπih objekata uπumarstvu, Ëime moæemo biti vrlo za-dovoljni. U potpunosti podræavamodræavanje takvih akcija u buduÊnosti,jer i na taj naËin promocijom naπe po-nude kroz medije moæemo privuÊi go-ste u Gorski kotar i u naπe turistiËko--ugostiteljske objekte.

NOVINARSKE NAGRADE “Velebitska degenija”Tihani BeluæiÊ

Francuski πumariimaju sluæbenu oznakuOsim po sluæbenoj odjeÊi i odori,

francuski πumari prepoznatljivisu po joπ jednom detalju -

sluæbenoj znaËki koju nose tijekomradnog vremena te posebno prilikomkontakata sa strankama. ZnaËka jeizraena od metala, srebrnastosive jeboje, s jasno vidljivim natpisom OFFICENATIONAL DES FORETS (Dræavnauprava za πume). U unutarnjem dijelu

Piπe: Æeljko ©tahan / Foto: J. PosariÊ

znaËke nekoliko je hrastovih listova, æirte lovaËki rog. Promjera je oko 4 cm.ZnaËku nose svi πumarski inæenjeri itehniËari.

Spomenimo i da je radna odjeÊa fran-cuskih πumara æutosmee boje, asveËano odijelo plavo, s kapom sliËnomæandarskoj.

TURISTI»KA AKCIJA “GORANSKA RAZGLEDNICA”TURISTI»KA AKCIJA “GORANSKA RAZGLEDNICA”

u πiroj javnosti, o iznimno opasnoj bojikoja se koristi kao premaz za brodo-ve...” Ona je primjer, kaæe se dalje, ka-ko se i na jednostavan i zabavan naËinmoæe govori o krupnom problemu i“pravo je osvjeæenje u radijskom novi-narstvu”. Godiπnja nagrada “Velebitskadegenija” dodjeljuje se osim za radij-sko novinarstvo i za najbolje uratke upisanom novinarstvu i na TV-u. Laureatza pisani tekst je Lidija GnjidiÊ, novinar-ka Slobodne Dalmacije, za Ëlanak Svjet-ski ekolozi zatraæili hitnu zaπtitu Jadra-na, objavljen 12. studenoga 2003. go-dine, dok je za najbolji televizijski ura-dak nagraen TonËi BonaËi s HTV-a zaprilog objavljen u emisiji Brisani pro-stor, “Jaruæalom (buldoæerom) protiv be-zakonja”. (m)

3Broj 82 • listopad 2003. HRVATSKE ©UME

u πumarskom miljeu

Dugotrajne i obilne kiπe tijekom travnja uzrokovale su velike popla-ve u nizinskim posavskim πumama na podruËju novogradiπke po-druænice Hrvatskih πuma, a razina vode dosezala je na mjestima ido Ëetiri metra iznad tla. Poplavljene su mnoge πumske prometni-

ce, prosjeke, lugarske kuÊice, lovaËke promatraËnice (Ëeke), a u vodenojstihiji stradavala je i divljaË, posebice srneÊa i prasad divljih svinja. Sasvimje sigurno da Êe ove proljetne poplave nanijeti velike πtete. Dugo zadræava-nje vode u πumskim sastojinama uzrokuje truleæ korijenja, stabla fizioloπkislabe, a posljedica toga je napad razliËitih πtetnika te onemoguÊivanje pri-rodnog i umjetnoga pomlaivanja πuma.

Ne treba posebno isticati da dugotrajne poplave onemoguÊuju pravodob-no izvoenje πumskogospodarskih i eksploatacijskih radova, a osim togateren se zamoËvaruje. Zbog stagniranja poplavne vode, stabla se poËinjusuπiti, a nerijetko poËinju odumirati i Ëitave sastojine. Tijekom dugoga za-dræavanja vode u retencijskom polju u proljetnom i ljetnom razdoblju pro-pada πumsko sjeme, osobito ponik i pomladak u sastojinama koje su u pro-cesu obnove.

Poplava je bilo u veÊini nizinskih πuma uz velike rijeke, a retencijskapodruËja spaπavala su gradove od vodene stihije. Nekoliko fotografija iz©umarije Stara Gradiπka zorno to pokazuje. U novogradiπkoj Upravi πumasu, prema rijeËima voditelja proizvodnog odjela Tomislava BoæiÊa, poplav-ljene nizinske πume na podruËju πumarija Stara Gradiπka, Novska i Jaseno-vac, na gotovo 20.000 ha, πto obuhvaÊa 9 gospodarskih jedinica.

Piπe: Ivica TomiÊ

Poplave

Documents

HRVATSKE ŠUME 89 - 5/2004 - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/089.pdf · e-mail: [email protected] [email protected] Uredni„tvo se ne mora uvijek slagati s mi„ljenjima