Impressum - hrsume.hr · Uređivanje šuma Općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) Šume šumoposjednika u 2012. godini FSC certifikat i dalje u Hrvatskim šumama Ekologija i zaštita

2

SadržajImpressum

nakladnikHrvatske šume d.o.o.Zagreb, Vukotinovićeva 2

pripremili i uredilimr. sc. danko kuric, dipl. ing. šum.mr. Maja Stankić, dipl. oec.Ana Juričić Musa, prof.Ivana Šarić, dipl. nov.Goran Vincenc, dipl. ing. šum.Ines Paunović, dipl. ing. šum.

fotoGrafijeirena BeukDražen DegmečićIrena DevčićGoran DorićMia MajnarićDražen MatičićGoran VincencOliver VlainićArhiva časopisa Hrvatske šume

karteDavor Šelendić, dipl. ing. šum.Ines Paunović dipl. ing. šum

tisakKerschoffset Zagreb d.o.o.www.kerschoffset.hr

naklada700 primjeraka

Zagreb, lipanj 2013.

proslov - ministar poljoprivrede tihomir jakovinaproslov - predsjednica no-a doris srnecproslov - uprava Hrvatskih šuma

Ekološka održivost i potrajnost gospodarenjaŠume i šumsko zemljište u republici HrvatskojGospodarenje šumama u državnom vlasništvuUređivanje šumaOpćekorisne funkcije šuma (OKFŠ)Šume šumoposjednika u 2012. godiniFSC certifikat i dalje u Hrvatskim šumamaEkologija i zaštita šuma u 2012. godinilovstvo

Društvena i socijalna održivostljudski potencijaliZaštita na radudruštveno odgovorno poslovanje sastavni je dio šumarstvaŠkola u šumiHumanitarne akcijeekološke kampanjesocijalni partnerirazminiranjeKorištenje sredstava iz IPA fondova2012. godina po mjesecima

Ekonomska i gospodarska održivostBiološka obnova šumaSjemenarstvo i rasadnička proizvodnja u 2012. godiniproizvodnja drvnih sortimenataprodajaBiomasaIzvješće o javnoj nabavi za 2012. godinuZnanstvenoistraživački radinvesticijeTuristička djelatnostkonzervativnom i štedljivom ekonomskom politikom do boljeg poslovnog rezultataIzvješće neovisnoga revizoraShema ustroja poduzeća

345

789

1011121315

17182020212121222324

26272830313233343538

4243

3

S ponosom mogu reći da su Hrvatske šume d.o.o. svoju misiju održivog integralnog gospodarenja državnim šumama uspješno provodile i u 2012. godini. Iako je ekonomska kriza otežavala poslovanje u gotovo svim segmentima, Hrvatske šume d.o.o. uspjele su premašiti zadani plan i godinu zaključiti s 20 milijuna kuna dobiti. I sve to uz popravljenu likvidnost tvrtke, smanjenje kreditne zaduženosti, plaćanje dobavljačima u roku i poboljšanu naplatu od kupaca. Uzimajući u obzir sve parametre poslovanja, slobodno možemo reći da je 2012. bila iznimno financijski uspješna. Na tome prije svega čestitam upravi, ali i svim zaposlenicima Hrvatskih šuma!

Donositi velike i teške odluke nije nimalo lako, štoviše, vrlo često je i nepopularno. No svi mi koji smo odgovorni za po-slovanje Hrvatskih šuma d.o.o., a prije svega uprava, nismo tu da bismo bili popularni nego da bismo osigurali stabilnost i stvorili preduvjete za daljnji napredak poslovanja.

Jedan od ključnih segmenata poslovanja svakako je odnos s drvnom industrijom. Tu su uvedene najveće novine, a jedina namjera bila je potaknuti razvoj proizvodnje finalnih proizvoda, odnosno motivirati stvaranje dodatne vrijednosti u zemlji. S prerađivačima se i dalje potpisuju okvirni višegodišnji ugovori, ali novost je da se za svakog od njih svake godine određuje kategorija. Ključni element pri utvrđivanju je stupanj završenosti proizvoda, a na osnovu toga izračunava se rabat. U svakom slučaju to je poslovna odluka koja je obilježila 2012. godinu i uvjereni smo da će donijeti brojne pozitivne efekte i na cje-lokupno gospodarstvo u Hrvatskoj.

Posebno je to važno u trenutku kada Hrvatska odbrojava dane do ulaska u Europsku uniju. Za Hrvatske šume d.o.o., kao i za cijelu našu zemlju, to znači otvaranje novog tržišta za koje moramo biti što bolje pripremljeni kako bismo iskoristili sve prednosti koje nam takva poslovna situacija donosi. uz globalnu politiku poticanja razvoja obnovljivih izvora energije, za očekivati je porast potražnje za drvnom sječkom, a to pak otvara nove mogućnosti poslovanja i povećanja ponude Hrvatskih šuma d.o.o. na europskom tržištu.

No, profit nije osnovni cilj. Sve odluke i dalje će se donositi uz strogo poštivanje pravila šumarske struke i bez narušavanja održivog razvoja. Šume u Hrvatskoj, kojima se divi cijela Europa i svijet, rezultat su 250-godišnje šumarske tradicije. Te su šume bile i ostat će hrvatsko nacionalno bogatstvo, a na nama je zadaća da ih budućim generacijama ostavimo barem u jednako dobrom stanju kao što smo ih i naslijedili!

Proslov – Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina

4

Hrvatske šume d.o.o. među uspješnijim društvima u vlasništvu države

Gospodarska kriza koja diktira planove i usmjerava upravljanje svake tvrtke u Hrvatskoj i okruženju bilo ona u privatnom ili javnom vlasništvu, imala je utjecaj i na poslovanje Hrvatskih šuma d.o.o. tijekom 2012. godine. No, unatoč takvom nepo-voljnom gospodarskom okruženju u prošloj smo godini uspjeli osigurati stabilnost poslovanja.

Optimisti smo zbog činjenice da su, bez obzira što je lani poslovanje obilježilo smanjenje prihoda i rashoda, Hrvatske šume d.o.o. ostvarile dobit od 20.800.000 kuna. Smanjena je stopa zaduženosti, plaćanja su se prema partnerima obavljala u roko-vima, racionalizirano je poslovanje Hrvatskih šuma d.o.o. i nisu povećani izdaci za plaće. Sve te okolnosti utječu na svrstavanje Hrvatskih šuma d.o.o. među uspješnija društva u vlasništvu države. Započeli smo s dugo najavljivanom racionalizacijom broja zaposlenih, vodeći pritom računa o prirodnom odljevu radnika te o tome da financijski ne ugrožavamo pojedince i obitelji.

Prethodna godina donijela je niz zakonodavnih i poslovnih promjena. Započeti su postupci predstečajnih nagodbi u kojima se Hrvatske šume d.o.o. pojavljuju kao vjerovnik. Obnovljen je FSC certifikat kao potvrda da se šumama gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. Time je stečeno pravo da se i sljedećih 5 godina naši proizvodi deklariraju kao fsC proizvodi. polovicom godine je, s ciljem poticanja investicijske klime, objavljen javni poziv za prodaju drvne sječke za proizvodnju električne i/ili toplinske energije temeljem kojeg su potpisani ugovori na 14 godina. Između Hrvatskih šuma d.o.o. i Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, krajem prošle godine potpisano je Pismo razumijevanja za formiranje količina, cijena i rabatne politike; dogovoreno je potpisivanje višegodišnjih ugovora za kupoprodaju trupaca, što ima pozitivan učinak na stabilnost i dugoročnost poslovanja drvne industrije jer potiče razvoj domaće proizvodnje.

Sve to na tragu je onog što smo u Hrvatskim šumama d.o.o. zacrtali kao svoje prioritete; financijska dobit koja nije ispred interesa zajednice te očuvanje šuma i njihove bioraznolikosti. Samo na taj način se može za buduće generacije sačuvati ovaj važan resurs, a da se s druge strane ne sprečava razvoj drvoprerađivačke industrijske grane.

Ova industrija ima velik razvojni potencijal, a mudrim gospodarenjem ona može postati jedan od glavnih hrvatskih izvoznih brandova. Stoga, promjene koje nam predstoje tijekom 2013. godine treba iskoristiti u svjetlu što boljeg ostvarenja vizije Hrvatskih šuma d.o.o.. Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u europskom okružju velik je i ozbiljan zadatak. Dugo-godišnja tradicija i uspješnost Hrvatskih šuma d.o.o. u svom poslovanju jamac je ostvarenja zacrtanih ciljeva.

Proslov – Predsjednica Nadzornog odbora Doris Srnec

5

Kao Uprava Hrvatskih šuma d.o.o. ističemo prije svega zadovoljstvo ostvarenim rezultatom u 2012. godini. Poštujući pravi-la šumarske struke i provodeći načelo održivog gospodarenja šumama Republike Hrvatske, Hrvatske šume d.o.o. su unatoč poslovanju otežanom uslijed ekonomske krize, na kraju ostvarile 20 milijuna kuna dobiti.

Pozitivni financijski pokazatelji na kraju 2012. rezultat su smanjenih troškova poslovanja, smanjenja kreditne zaduženosti i poboljšane naplate potraživanja. Kvaliteta gospodarenja šumama i šumskim zemljištem ni u jednom trenutku nije dovedena u pitanje. Hrvatske šume d.o.o. i u 2012. bile su jedan od najvažnijih čimbenika gospodarstva zemlje te bitna karika u lancu regionalnog i ruralnog razvoja.

Strogo poštivanje normi poslovanja i struke najočiglednije je u proizvodnji drvne sirovine. Šumskogospodarskom osnovom jasno su propisani svi radovi u šumi. Hrvatske šume d.o.o. nikada nisu, niti će iz šume koristiti više sirovine nego je propisano. Zbog toga količine koje nudimo ne mogu zadovoljiti svu tržišnu potražnju. Svjesni svoje, kao i uloge drvoprerađivača za gospodarstvo Hrvatske u cjelini, u 2012. uveli smo novine u tržišne odnose.

Proslov - Uprava Hrvatskih šuma d.o.o.

ivan ištok, dipl. ing. šum.član Uprave

mr. sc. Marija Vekićčlan Uprave

mr. sc. Ivan Pavelićpredsjednik uprave

6

Nakon dugih i sve samo ne lakih pregovora, krajem 2012. potpisano je Pismo razumijevanja s Udruženjem drvno-pre-rađivačke industrije pri HGK. Višegodišnjim ugovorima drvnim prerađivačima se jamči isporuka drvne sirovine, a primjena rabata ovisi o stupnju završenosti proizvoda drvnog prerađivača. Cilj je bio urediti uvjete prodaje trupaca na način da se potiče razvoj proizvodnje finalnih proizvoda, odnosno motivira stvaranje dodatne vrijednosti u zemlji. Sirovina će se pro-davati u minimalnoj količini od 70% ukupne proizvodnje putem višegodišnjih ugovora s domaćim proizvođačima, dok će ostatak biti prodan putem licitacije. Uvođenjem rabata koji su sukladni stupnju finalizacije proizvoda pokušavamo stimulirati drvoprerađivače da stvore što veću dodanu vrijednost na drvo, što bi povećalo razvoj te grane gospodarstva, a pomoglo bi i otvaranju novih radnih mjesta.

Vrijeme traženja konkurentnosti, a i opstanka drvoprerađivačke industrije temeljene na jeftinoj sirovini je iza nas. Ulaskom u Europsku uniju pravila tržišnog natjecanja se mijenjaju i treba ih strogo poštivati. Tržišni uvjeti stvaraju se i u ovoj djelatnosti i nužno mora doći do preslagivanja na tržištu.

Što se tiče poslovanja unutar Hrvatskih šuma d.o.o. već smo najavili da će promjena biti, ali ne pod cijenu da se izazove šok sustava. U kojem god segmentu poslovanja primijetimo da je nužno uvoditi promjene koje će dovesti do poboljšanja poslovnih procesa to ćemo i provesti. Ponosno ističemo da je sustav i dalje stabilan, poslovanje Hrvatskih šuma d.o.o. teče normalno, a istovremeno smo pripremili preduvjete za promjene u poslovnim procesima.

Hrvatske šume d.o.o. neće moći opstati u novim poslovnim uvjetima s dosadašnjim ustaljenim načinom poslovanja i ponašanja. Već sam ulazak u Europsku uniju nameće nova pravila i puno dinamičniji pristup poslovanju. Cilj svih mjera za unapređenje poslovanja, koje mnogi nazivaju restrukturiranjem, je samo jedan - povećanje efikasnosti u poslovanju! Želimo stabilan i učinkovit poslovni sustav u kojem će svaki zaposlenik dati svoj maksimum, a Hrvatske šume d.o.o. kao cjelina u svakom segmentu poslovanja adekvatno predviđati nove trendove i djelovati sukladno događanjima na tržištu.

Otkaza u Hrvatskim šumama d.o.o. prošle godine nije bilo, a prosječan broj zaposlenih u 2012. u odnosu na 2011. godinu smanjen je za 1%. Iz Hrvatskih šuma d.o.o. je u 2012. otišlo ukupno 255 radnika – uz otpremnine i redovite odlaske u mi-rovinu. Ono što nam nikako nije cilj su otpuštanja zaposlenika i stvaranje nove vojske nezaposlenih! Međutim, svi moramo biti svjesni činjenice da Hrvatske šume d.o.o. ne mogu povećavati svoj opseg poslovanja izvan onog propisanog Šumsko-gospodarskom osnovom. Kako bismo u tim zadanim okvirima ostvarili maksimalnu učinkovitost, svi ćemo morati dati još veći doprinos. U tom kontekstu najviše možemo računati na one koji su i do sada pokazali visoku razinu profesionalnosti i osobnog angažmana u svakodnevnom obavljanju poslova. Uvjereni smo da će takav kadar doprinijeti podizanju poslovanja Hrvatskih šuma d.o.o. na višu razinu.

Prilagođavanje poslovanja tržišnim uvjetima i globalnim ekonomskim uvjetima trajan su proces, kao što su stalne promje-ne okružja u kojem svaka tvrtka djeluje. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju znači otvaranje novog tržišta, ali zahtjeva i brži i kvalitetniji sustav.

Uvjereni smo da će šumarstvo u sljedećih pet godina doživjeti svoju renesansu, jer optimiziranjem poslovanja s jedne strane, te stvaranjem tržišnih uvjeta pri prodaji s druge strane, bit će omogućeno da se značajno veći iznos sredstava uloži u biološku obnovu šuma, čime ćemo osigurati da naše šume i u budućnosti nose epitet jednih od najljepših i najprirodnijih šuma u europi, pa i u svijetu.

7EKOlOŠKA ODRŽIVOST I POTRAJNOST GOSPODARENJA

Šume i šumska zemljišta dobra su od općeg interesa te uživaju posebnu zaštitu države i koriste se pod uvje-tima i na način propisan Zakonom o šumama. Šume u RH prekrivaju 42% ukupnog državnog teritorija i zajed-no sa šumskim zemljištem čine jedinstveno gospodarsko područje na 2,7 milijuna ha (47,5% ukupne površine), od čega je 80% šuma i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu, a 20% u privatnom. Glavna je odlika naših šuma da su 97% prirodne s više od 60 šumskih biljnih zajednica i 260 autohtonih šumskih drvenastih vrsta i predstavljaju riznicu biološke raznolikosti.

Gospodarski je značajno 60 autohtonih vrsta drve-ća. Većinu drvne zalihe čine bukva (36%), hrast lužnjak (12%), hrast kitnjak (10%), obični grab (9%) i jela (8%).Drvna zaliha šumskogospodarskog područja RH izno-si 398 milijuna m3, godišnji tečajni prirast 10,5 milijuna m3 (2,6% godišnje), a etat 6,6 milijuna m3 (1,7% drvne zalihe). Šumama i različitim oblicima šumske vegetacije obraslo je 89% ukupne površine šumskog zemljišta, dok je od ostalih 11% različitih skupina neobraslog šumskog zemljišta još 8% pogodno za podizanje šuma i šumskih nasada. Na šume visokog uzgojnog oblika (sjemenjače) odnosi se 53% obraslih površina, na razne degradacijske oblike (panjače, makije, garizi, šibljaci) daljnjih 44% povr-šina, a umjetno podignute sastojine (kulture i plantaže) uzgajaju se na 3% obrasle površine.

Šumske površine RH prema namjeniObrasla šumska površina u RH

prema namjeni šume mogu biti gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom. prema sadašnjoj šumskogospodarskoj osnovi područje 90% šuma ima gospodarsku funkciju, 5% ima zaštitnu, a preostalih 5% ima posebnu namjenu. Gospodar-ske šume koriste se prije svega za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda. Zaštitne šume služe kao zaštita vodenih tokova, naselja i drugih gospodarskih objekata od erozije i ostalih vremenskih nepogoda. Šume s posebnom namjenom su šumske površine koje su registrirane kao objekti za proizvodnju šumskog sjemena, zatim šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi i potrebama obrane te šume koje se koriste za odmor i rekreaciju.

Šume i šumsko zemljište

Visoki uzgojni oblik 53Niski uzgojni oblik 44Kulture i plantaže 3

Gospodarska namjena 90Zaštitna namjena 5Posebna namjena 5

Visoki uzgojni oblik53%

Niski uzgojni oblik44%

Kulture i plantaže

3%

Obrasla šumska površina u RH

Gospodarska namjena

90%

Zaštitna namjena

5%

Posebna namjena

5%

Šumske površine RH prema namjeni

Visoki uzgojni oblik 53Niski uzgojni oblik 44Kulture i plantaže 3

Gospodarska namjena 90Zaštitna namjena 5Posebna namjena 5

Visoki uzgojni oblik53%

Niski uzgojni oblik44%

Kulture i plantaže

3%

Obrasla šumska površina u RH

Gospodarska namjena

90%

Zaštitna namjena

5%

Posebna namjena

5%

Šumske površine RH prema namjeni

8HŠ D.O.O. - GODIŠNJE IZVJEŠćE 2012

Glavninom šuma u vlasništvu države gospodari trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. (2 milijuna ha), a manjim se dijelom koriste tijela državne uprave, odnosno pravni subjekti čiji je osnivač Republika Hrvatska. Obrasla šumska površina rasprostire se na 1,7 milijuna ha od čega sastojine visokog uzgojnog oblika zauzimaju 56% površine, a ostale površine zauzi-maju različiti degradacijski oblici šumskih biljnih zajednica.

Iskaz sječa u 2012. godini

Vrste drvećaIskaz sječa u

2012.Prosječni godišnji propis ŠGop-a

Hrast lužnjak 976.501 791.182

Hrast kitnjak 435.053 521.085

Bukva 2.186.912 2.159.831

poljski jasen 277.634 271.884

Obični grab 402.696 481.980

ostala tvrda bjelogorica 302.646 403.321

meka bjelogorica 279.359 433.692

jela 570.062 529.266

smreka 132.922 109.370

ostala crnogorica 85.855 91.892

ukupno 5.649.640 5.793.502

Načela i postupci na kojima tvrtka Hrvatske šume d.o.o. temelji upravljanje državnim šumama definirani su Zakonom o šumama, Nacionalnom šumarskom politikom i strategijom, potpisanim međunarodnim sporazumima i konvencijama te 250-godišnjom tradicijom organiziranog i uređenog stručnog gospodarenja šumama na postulatima potrajnosti (održivosti). Temeljna odlika potrajnog gospodarenja je briga o šumskom resursu na način da se očuva njegova prirodna struktura i ra-znolikost te trajno omogući njegova stabilnost i opstojnost uz povećanje kvalitete gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma.

Provođenjem gospodarskih aktivnosti predviđenih šumskogospodarskim planovima Hrvatske šume d.o.o. su putem uz-gojnih zahvata i prirodne obnove u 2012. ostvarile sječu bruto drvne mase po vrsti drveća u skladu s etatom koji propisuje Šumskogospodarska osnova područja Republike Hrvatske. Iako se šumske površine pod minsko-eksplozivnim sredstvima svake godine smanjuju, dio površine ostao je i dalje nedostupan pa se na tom području nisu odvijali gospodarski zahvati.

Gospodarenje šumama u državnom vlasništvu

H

H

P

OOstala

Me

Ost

Vrsta drva

Hrast lužnjak

Hrast kitnjak

Bukva

Poljski jasen

Običan grab a tvrda bjelog

eka Bjelogoric

Jela

Smreka

tala crnogori

Ukupno

Iskaz sječa

Isk

k

gorica

ca

ca

u 2012. god

kaz sječa u 2

976

435

2.186

277

402302

279

570

132

85

5.649

dini

2012. P

godiŠ

6.501

5.053

6.912

7.634

2.6962.646

9.359

0.062

2.922

5.855

9.640

rosječni išnji propis

ŠGOP-a

791.182

521.085

2.159.831

271.884

481.980403.321

433.692

529.266

109.370

91.892

5.793.502

D

P

Et

rvna zaliha

rirast

tatdrvna zaliha

prirast etat


Uređivanje šuma

jedna od temeljnih Zakonom o šumama propisanih obveza tvrtke je izrada šumsko-gospodarskih planova i vođenje evidencija o obavljenim radovima za sve šume i šumska ze-mljišta na području Republike Hrvatske.

izrada šumskogospodarskih planova, njiho-vih obnova ili revizija te evidentiranje obav-ljenih radova sječe i biološke obnove šuma u temeljnom šumskogospodarskom planu Šum-skogospodarskoj osnovi područja Republike Hrvatske osnovni je zadatak uređivača Hrvat-skih šuma d.o.o.. sve šumskogospodarske pla-nove te njihove obnove ili revizije odobrava ministarstvo nadležno za poslove šumarstva čija inspekcija kontrolira i njihovo provođenje. U sve šumskogospodarske planove ugrađuju se uvjeti zaštite prirode ministarstva zašti-te okoliša i prirode. Za šumskogospodarske planove koji obuhvaćaju područja zaštićena prema Zakonu o zaštiti prirode potrebno je ishoditi i njihovu prethodnu suglasnost.

Tijekom 2012. godine u Ministarstvo po-ljoprivrede dostavljena su 143 šumskogos-podarska plana za državne i 37 za šume šu-moposjednika. u tablici su prikazani naturalni podaci o izvršenim radovima na uređivanju šuma u 2012. godini.

Od 2012. godine u redovne obveze, prema odredbama Zakona o zaštiti zraka, spada priprema i dostava vrlo zahtjevnih i opsežnih podataka iz područja šumarstva koje Hrvatske šume d.o.o. dostavljaju Agenciji za zaštitu okoliša vezanih za ispu-njavanje međunarodnih obveza Republike Hrvatske u sklopu konvencije UNFCCC, Kyotskog protokola, sektora lUlUCF.

Vrsta rada

redovne revizije gospodarskih osnovaizvanredne

revizijeGodišnji planovi

reambulacija međa

izrada geodetskog elaborata

pripremni radovi

terenski radovi

Završni radovi

ha km ha

Državne šume 190.148 194.209 188.102 25.759 206.237 132 4.769

privatne šume 48.042 55.514 36.892 2.090

ukupno 238.190 249.723 224.994 25.759 208.327 132 4.768


Općekorisne funkcije šuma (OKFŠ)Šume su zbog velikih vrijednosti općekorisnih funkcija, a isto tako s osnove direktnih koristi od proizvodnje biomase, Usta-

vom Republike Hrvatske proglašene dobrom od interesa Republike Hrvatske i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Općekorisne funkcije šuma sastoje se od ekoloških (zaštitnih), socijalnih (društvenih) i mješovitih socijalno-ekoloških funkcija. Iako je veći-na tih usluga neizravna i neopipljiva, one imaju vrlo važnu ulogu u održivom razvoju kao vodećoj paradigmi gospodarskoga i društvenoga napretka.

UTROŠAK SREDSTAVA IZ NAKNADE OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA ZA RAZDOBLJE

1.1-31.12.2012. GODINE (u tisućama kuna)

razminiranje 24.786

priprema staništa 5.234

njega mladih sastojina 12.056

njega sastojina proredom 2.651

radovi na sjetvi i sadnji 18.845

Čuvanje šuma 29.495

Radovi na uređivanju šuma 14.910

Gospodarenje šumama na kršu 43.149

Zaštita šuma 21.672

Šumska infrastruktura 25.384

Održavanje genofonda 1.297

Ukupno po situacijama HŠ 199.479

Šume šumoposjednika 33.952

Vatrogasne zajednice 13.839

Znanstvenoistraživački rad 5.776

ostalo 285

ukupno utrošeno (prema Zakonu o šumama)

253.331

Ekološka funkcijaUključuje hidrološka, vodozaštitna, protuero-

zijska, klimatska i protuemisijska djelovanja, jer šuma svojim postojanjem i djelovanjem na širu i užu okolicu povoljno utječe na zaštitu zemljišta od razornoga djelovanja oborina i vjetrova, na režim voda, klimu, prinos poljoprivrednih kultu-ra i stanje vodnih akumulacija.

Socijalna funkcijaMože se podijeliti na kulturne funkcije šuma

koje obuhvaćaju povijesnu, religijsku, umjet-ničku, obrazovnu i ostale funkcije šuma koje obuhvaćaju opstanak, demografsku funkciju, sportskorekreativnu, zdravstveno-higijensku i estetsku funkciju.

Socijalno-ekološka funkcijaPredstavlja očuvanje genetičkoga fonda i bio-

loške raznovrsnosti te krajobrazne raznolikosti, održavanje prirodnosti šume kao najznačajnijega priloga općoj zaštiti prirode kao i samoj proi-zvodnji kisika.

Ulogu i značaj općih koristi od šuma za Repu-bliku Hrvatsku i druge zemlje teško je procije-niti i brojčano izraziti. Temeljem metodologije i smjernica jedne od novijih metoda procjene kako se to čini za šume Baden-Wurttemberga, napravljena je i metodologija ocjenjivanja opće-korisnih funkcija šuma u Republici Hrvatskoj te je po toj metodologiji vrijednost općekorisnih funk-cija šuma u republici Hrvatskoj procijenjena na 43.570.770.663 €.

Zakonom o izmjeni Zakona o šumama (NN 25/12) stopa doprinosa za općekorisne funkcije šuma dodatno je smanjena za 50% na 0,0265%. nova stopa primjenjuje se danom objave Zakona u Narodnim novinama odnosno od 28.2.2012. godine. Smanjenje ove stope utjecat će na razi-nu ulaganja u šume kao i na iznose koji se daju vatro-gasnim zajednicama za zaštitu od požara, razminiranje i za znanstveno istraživački rad.


Šume šumoposjednika u 2012. godini

Šume šumoposjednika u Hrvatskoj prostiru se na površini nešto većoj od 600.000 ha, što čini oko 23% ukupne šumske površine. Procjena je da ima isto toliko šumoposjednika, što znači da su to pretežno mali šumoposjednici, uz nekoliko većih šumoposjednika koji imaju posjede od 100 pa do 12.000 ha (povrat imovine). Kao posljedica ovakve strukture, šume šu-moposjednika u znatno su lošijem stanju od onih u državnom vlasništvu. S ciljem unapređenja gospodarenja tim šumama, stručne, savjetodavne i edukativne poslove od 2011. godine obavlja Služba za šume šumoposjednika Hrvatskih šuma d.o.o.

U šumama šumoposjednika tijekom 2012. godine doznačeno je ukupno 281.042 m3 drvne mase, a proizvedeno 286.229 m3 drvnih proizvoda,od čega 138.919 m3 oblovine i 147.310 m3 ogrjevnog drveta. U 2012. proizvedeno je 222.332 komada božićnih drvaca. Prijavljena je 201 šumska šteta, s procijenjenom vrijednosti u iznosu od 2.420.697 kn. uz to, u šumama šumoposjednika bilo je opožareno 2.791 ha šumskih površina, a procijenjena šteta od požara iznosila je 3.833.723 kn. Opo-žarene su površine na području UŠP Senj, Buzet i Split.

Od radova koji se financiraju iz sredstava OKFŠ-a planirano je izvršenje radova u iznosu od 34.890.874 kn, a izvršeno 33.952.436 kn, odnosno plan je izvršen s 97,32%. Dio novčanih sredstava je prenesen u plan radova za 2013. godinu. Po vrsti radova sredstva su utrošena na:

U šume šumoposjednika posađeno je 475.600 sadnica šumskog drveća. Šumoposjednici sve potrebne informacije mogu dobiti na web stranici Hrvatskih šuma d.o.o. (www.hrsume.hr).

izradu šumskogospodarskih planova 16.180.727 kn

Projektiranje, izgradnju i održavanje šumskih prometnica 7.116.148 kn

uzgojne radove 2.622.998 kn

doznaku stabala 2.428.953 kn

razminiranje 4.543.134 kn

Zaštitu šuma 586.069 kn

Ostalo (nadzor, savjetodavni rad) 478.607 kn


FSC certifikat i dalje u Hrvatskim šumamaNakon obavljenih opsežnih inspekcijskih pregleda u listopadu 2012., Hrvatske šume d.o.o. zadovoljile su sve zadane uvjete

i stekle pravo da i sljedećih pet godina svoje proizvode deklariraju kao certificirane FSC proizvode.Hrvatske šume d.o.o. nositelji su FSC certifikata za gospodarenje šumama od 2002. godine.

FSC certifikacija znači da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. FSC cer-tifikat predstavlja veliku čast i međunarodno priznanje načinu gospodarenja šumama unutar Hrvatskih šuma d.o.o. koje se odvija u skladu sa strogim kriterijima. Time je hrvatska šumarska struka, koja već generacijama na odgovoran način gospodari izuzetno značajnim nacionalnim resursom, dobila veliko priznanje. Činjenica da je Hrvatska bila prva zemlja u regiji koja je stekla FSC certifikat predstavlja također i veliki iskorak hrvatskog šumarstva te je kao takav jedan od većih dometa struke.

Novi FSC certifikat vrijedi do 2017. godine te za njega vrijede ista pravila korištenja kao i do sada. Ovaj certifikat je dokaz odgovornog gospodarenja šumama i uspješnog provođenja procesa u kojem je Hrvatska bila regionalni lider te je već punih 10 godina nositelj FSC certifikata.

Pravo na ovaj prestižni certifikat uključuje i dodatne obveze u smislu poboljšanja naše ekološke i socijalne odgovornosti, te će nas dodatno potaknuti da optimiziramo naše proizvodne procese u skladu s najnovijim trendovima u gospodarenju šumama.

S obzirom da je certifikacija proces, a ne jednokratna akcija, to je trajna posvećenost odgovornom gospodarenju od kritične važ-nosti. U načelu to znači da će održavanje visokih standarda fsC-a trebati biti trajna orijentacija Hrvatskih šuma d.o.o. te da je pred nama niz obveza koje moramo ispuniti kako bismo zadržali certifikat. Tu činjenicu valja imati na umu jer ponekad se javljaju mišljenja da je FSC certifikat jednostavna nagrada za tradicionalan način gospodare-nja šumama, koja je dodijeljena automatski i ne zahtijeva nikakve dodatne akcije. neke odredbe FSC standarda dovode određena ograničenja u gospodarenje šumama (npr.nedozvoljeni pesticidi), ali je njihov cilj pro-naći manje štetne alternativne metode koje će postići istovjetne efekte i biti manje štetni za okoliš. Iako su često znatno skuplje, ta-kve metode postoje i naša je dužnost kao šumara uvijek tragati za boljim i naprednijim metodama gospodarenja šumama.

FSC certifikat je također jamstvo da hr-vatska drvna industrija može dugoročno računati na pouzdane izvore certificirane sirovine, jer jedino proizvod od certificira-ne sirovine ima budućnost na europskom i ostalim razvijenim tržištima.


Ekologija i zaštita šuma u 2012. godini

Zaštita šuma od biljnih bolesti i štetnika

Održivi razvoj, očuvanje biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže u šumskim ekosustavima oduvijek je bio segment kojemu su Hrvatske šume d.o.o. posvećivale veliku pozornost. Kako bi se ostvarila ta zahtjevna uloga, Hrvatske šume d.o.o. tijekom godine provode brojne aktivnosti poput praćenja biljnih bolesti i štetnika, te drugih abiotskih i biotskih čimbenika u suradnji sa stručnjacima Hrvatskog šumarskog instituta.

BROJ POŽARA I OPOŽARENA POVRŠINA PO UPRAVAMA ŠUMA NA

KRŠU I KONTINENTU

uprava šuma Podružnica

Broj požaraOpožarena

površinaha

Buzet 69 1.663,12

senj 12 559,89

split 281 15.806,95

delnice 6 195,69

Gospić 19 2.590,35

ukupno krš 387 20.816,00

Vinkovci 3 55,28

osijek 18 384,71

našice 6 5,78

Požega 14 113,14

Bjelovar 8 9,43

koprivnica 16 29,37

Zagreb 11 111,69

sisak 7 459,71

karlovac 39 2.379,25

ogulin 16 131,68

nova Gradiška 16 75,59

delnice 6 8,77

senj 10 106,32

Gospić 12 135,77

ukupno kontinent

182 4.006,49

sveukupno 569 24.822,49

Zaštita šuma od požara

Požari predstavljaju najveću opasnost za šume i šumsko zemlji-šte stoga se preventivnom djelovanju u Hrvatskim šumama d.o.o. pridaje velika važnost (izrada i održavanje protupožarnih prosjeka, aktiviranje promatračke protupožarne službe, izgradnja i održava-nje promatračnica, čuvanje šuma, postavljanje znakova upozore-nja, informiranje i edukacija javnosti putem medija).

Godina 2012. bila je izrazito sušna i topla godina što je utjecalo i na pojavu požara, tako da je zabilježeno 569 požara koji su za-hvatili 24.822 ha šuma te šumskog i ostalog zemljišta. To je znatno više od prosjeka u zadnjih 10 godina, s obzirom da je u tom peri-odu opožareno u prosjeku 12.800 ha godišnje.

U svrhu sprečavanja većih gospodarskih šteta, nakon proučavanja brojnih analiza, Hrvatske šume d.o.o. provele su mjere suzbijanja biljnih bolesti i štet-nika. Isto tako tijekom 2012. godine pratile su štet-nike uobičajenim metodama i ovisno o intenzitetu pojave suzbijat će ih u 2013. godini (laboratorijska analiza pupova na hrastovim granama, brojanje jajnih legala gubara, postavljanje ljepljivih prstenova za mra-zovce, brojanje rupa od glodavaca na tlu itd.).


Ekologija

Kao i svih dosadašnjih godina Hrvatske šume d.o.o. su i u 2012. godini prvenstveno imale za cilj primijeniti sve pozitivne propise za zaštitu šuma i šumskog zemljišta. Kroz različite projekte u suradnji sa Hrvatskim šumarskim institutom Hrvatske šume d.o.o. uključene su i u procjenu oštećenosti šuma.

Praćenje oštećenosti šuma

U okviru Konvencije UN-a i Europske komisije o prekograničnom onečišćenju, 1985. godine, osnovan je Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (ICP Forests). Ključnu ulogu u programu ima praće-nje stanja oštećenosti šuma putem vizualne procjene oštećenosti krošanja. Hrvatska sudjeluje u programu ICP Forests od 1987. godine.

Procjenom je obuhvaćeno 2.400 stabala različitih vrsta drveća. Za prošlu godinu ukupna oštećenost za sve vrste drveća iznosila je 28,46% značajno oštećenih stabala. Od pojedinačnih vrsta crni bor je naša najoštećenija vrsta drveća sa 70,59% značajno oštećenih stabala. Od bjelogoričnih vrsta najoštećeniji je hrast kitnjak s 38,33% značajno oštećenih stabala.


LovstvoHrvatske šume d.o.o. najveći su lovoovlaštenik u državi. Temeljne odrednice gospodarskoga pristupa prirodnim šumskim

ekosustavima usmjerene k očuvanju stabilnosti, prirodnosti i biorazonolikosti uključuju isti takav odnos i kod gospodarskog pristupa divljači, te ukupnoj fauni kao nerazdvojivom elementu toga ekosustava.

Hrvatske šume d.o.o. gospodare lovištima na temelju ugovora o povjeravanju izvršavanja prava lova, sklopljenog na vre-menski period od 30 lovnih godina, uz plaćanje lovozakupnine koja se kreće od 3 do 18 kn/ha što na razini Hrvatskih šuma d.o.o. iznosi 1.758.000 kn godišnje.

Tako se broj lovišta kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. i njihova ukupna površina u 2012. nisu mijenjali u odnosu na prijašnju godinu. Ukupno 27 državnih otvorenih i ograđenih lovišta i uzgajališta divljači prostiru se na površini od 297.605 ha. Od toga na otvorena lovišta otpada 290.070 ha, na ograđena lovišta 4.135 ha te na uzgajališta divljači 3.400 ha

1 XVI/11 SPAČVA 25.018 ha 2 XVI/8 KUNJEVCI 1.304 ha 3 XIV/1 BREZNICA 11.892 ha 4 XIV/6 KUJNJAK 763 ha 5 XIV/9 PODUNAVlJE-PODRAVlJE 26.810 (19.510) ha 6 XIV/ 2 lACIć-GlOŽĐE 6.009 ha 7 X/9 PAPUK 10.837 ha 8 XI/25 ZVEČEVO 5.481 ha 9 XII/16 RADINJE 4.135 ha10 VII/11 PISANIČKA BIlOGORA 10.480 ha11 VII/17 ŽABlJAČKI lUG-ČESMA 7.117 ha12 VI/9 REPAŠ 6.313 ha13 VI/6 PESKI 14.192 ha14 III/18 lIPOVlJANI 728 ha15 III/28 POSAVSKE ŠUME 14.074 ha16 IV/22 PETROVA GORA 14.010 ha17 IV/9 POKUPSKI BAZEN 8.183 ha18 VIII/2 BJElOlASICA 30.458 ha19 VIII/21 SMREKOVA DRAGA 18.098 ha20 VIII/29 RIČIČKO BIlO 22.669 ha21 IX/14 SJEVERNI VElEBIT 28.557 ha22 IX/30 SREDNJI VElEBIT 12.274 ha23 XVIII/12 UBAŠ 344 ha24 XV/2 OŠTRICA 261 ha25 XIX/10 SV. IlIJA-OREBIć 3.749 ha26 XIII/19 BOKANJAČKO BlATO 2.529 ha27 XVII/ 1 BIOKOVO 11.320 ha

Lovišta kojima gospodare Hrvatske šume


Prihrana i prehrana divljači u lovištima i uzgajalištima divljači

Poznato je da se u sklopu lovstva posebna pažnja posvećuje brizi za divljač, zaštićene vrste, kao i ostale životinjske vrste.Osobiti se angažman daje u ekstremnim vremenskim uvjetima, kao što su visoki i dugotrajni snjegovi, poplave, dugotrajne suše, pojave nametnika i bolesti itd. Tada radnici Hrvatskih šuma d.o.o. iznose povećane količine hrane u lovišta. Tijekom suša, oso-bito se pazi na svakodnevno punjenje pojilišta vodom na onim lokacijama koje su zahvaćene tom nepogodom. U tijeku 2012. u lovišta je izneseno krmiva, peletirane smjese, mesne, zrnate i sočne hrane te mineralne soli u ukupnoj količini od 3.083 tone.

Kako bi divljač i ostale životinjske vrste u tijeku vegetacijske sezone imale dodatnu prehranu, raznim poljoprivrednim kul-turama zasijano je dodatnih 86 ha, te se radi pristupačnosti dodatno održava 717 ha livada i pašnjaka.

Veliki europski predatori

S velikim ponosom ističemo podatak da u našim lovi-štima na području Gorskog kotara i like žive sva tri velika europska grabežljivca: smeđi medvjed, vuk i ris. Smeđi je medvjed lovna divljač, dok su vuk i ris zaštićene vrste.

Matični fondovi divljači 2012. godine, u lovištima i

uzgajalištima divljači

Vrsta divljači stvarno brojno stanje

Smeđi medvjed 214

Jelen obični 3.418

jelen lopatar 380

Srna obična 3.061

Muflon 380

divokoza 397

divlja svinja 2.903

Obični zec 1.260

fazan 1.390

divlja patka 860

Ostala sitna divljač 6.100

17DRUŠTVENA I SOCIJAlNA ODRŽIVOST

Ljudski potencijaliNajveći potencijal svake tvrtke su ljudi. Bez kvalitetnih zaposlenika, koji će ulagati maksimum u obavljanje svoga posla,

nema značajnijih iskoraka u povećanju kvalitete poslovanja. Upravljanje ljudskim potencijalima podrazumijeva da se zaposle-nicima pristupa kao izvoru konkurentske prednosti i to je resurs u koji je najisplativije ulagati.

sustav upravljanja ljudskim potencijalima u Hrvatskim šumama d.o.o. usmjeren je na motiviranje i razvoj vještina zaposle-nika različitih profesionalnih profila. Naglasak je na osposobljavanju onih stručnih djelatnika bez kojih nije moguće ostvariti zacrtane poslovne rezultate u skladu sa strateškim odrednicama održivog poslovanja i potrajnog gospodarenja.

U Hrvatskim šumama d.o.o su, zbog same prirode posla, prisutni stručnjaci različitih profila (šumarstvo, drvna tehnologija, pravo, ekonomija, građevinarstvo, strojarstvo, organizacija i zaštita na radu, informatika i dr.). Na dan 31. prosinca 2012. u Hrvatskim šumama d.o.o. bilo je zaposleno 8.500 radnika. Prosječan broj zaposlenih u 2012. u odnosu na 2011. godinu smanjen je za 1%. Iz poduzeća je u 2012. otišlo ukupno 255 radnika – uz otpremnine i redovite odlaske u mirovinu.

Od zastupljenih stručnjaka najviše je diplomiranih inženjera šumarstva - 1.313. Udio žena u ukupnoj strukturi zaposlenika iznosi oko 19%.

Obrazovanje i stručno usavršavanje

Na razne oblike stručnog osposobljavanja upu-ćeno je 426 radnika, a na obrazovanje uz rad 4 radnika. Poslijediplomske, doktorske i stručne stu-dije pohađa 13 zaposlenika. Hrvatske šume d.o.o. su u 2012. stipendirale 137 učenika i studenata, djece stradalih radnika u domovinskom ratu i pre-minulih radnika.

Tijekom 2012. godine, u Hrvatsku komoru in-ženjera šumarstva i drvne tehnologije upisano je ukupno 37 zaposlenika Hrvatskih šuma d.o.o. te su stekli status ovlaštenoga inženjera šumarstva. Stručne ispite (koji su uvjet za upis u Komoru) po-ložilo je tijekom 2012. godine 28 zaposlenika. Čla-novi komore, zaposlenici Hrvatskih šuma d.o.o., prisustvovali su i stručnom usavršavanju, prema planu stručnoga usavršavanja. Ukupno su održana 42 predavanja, a još 9 događanja je bodovano kao stručno usavršavanje (seminar biljne zaštite, preda-vanja u sklopu ambiente i slično).

Obrazovna struktura zaposlenih

doktori znanosti 14

magistri znanosti 83

magistri specijalisti 37

Visoka stručna sprema 1.442

Viša stručna sprema 220

Srednja stručna sprema 4.434

Niža stručna sprema 2.270

ukupno 8.500

Broj zaposlenih prema organizacijskim jedinicama

radne jedinice 916

Šumarije 6.208

Stručne službe Podružnica 1.198

direkcija 178

ukupno 8.500

18 HŠ D.O.O. - GODIŠNJE IZVJEŠćE 2012

Zaštita na radusigurnost i zaštita zdravlja na radu predstavljaju neizostavnu obvezu i odgovornost uprave Hrvatskih šuma d.o.o., ovlašte-

nih radnika kao i svih rukovodećih struktura Hrvatskih šuma d.o.o.

Hrvatske šume d.o.o. kao poslovni subjekt ne mogu biti uspješne ako se ne brinu za osobe na radu, za njihovu sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, odgovarajuću radnu sredinu i radne uvjete. Prevencija opasnosti ili štetnosti je temeljna odrednica i cilj koji je uključen u politiku Hrvatskih šuma d.o.o.. Ona se provodi ne samo radi sprečavanja ozljeda, njihovih štetnih po-sljedica ili izbjegavanja sankcija zbog zapostavljanja zaštite na radu, nego ponajprije zato da osobe na radu budu na taj način motivirane za bolji rad te da budu sigurne u svojoj radnoj sredini.

Hrvatske šume d.o.o. izradile su procjene opasnosti za sve tehnološke procese prema kojima upravljaju rizicima u dje-lokrugu svoga rada. Primjenom općih načela zaštite na radu, osnovnih, posebnih i priznatih pravila zaštite na radu i drugih raspoloživih mjera za sprečavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom, ne može se u potpunosti ukloniti rizik. Takav rizik jest preostali rizik i može ga se smatrati rizikom profesije. Sve opasnosti i štetnosti koje proizlaze iz procesa rada u šumarstvu, nalažu svima onima koji se nalaze u bilo kojem svojstvu rada (poslodavac, ovlaštenici poslodavca, radnici), obaveznu primjenu svih potrebnih pravila i mjera zaštite na radu.

Uvidjevši veliku važnost provođenja mjera zaštite na radu u svim poslovnim procesima, Hrvatske šume d.o.o. su pokrenule projekt „Unapređenje funkcije zaštite na radu u HŠ d.o.o.“

Cilj projekta je:• smanjiti broj ozljeda na radu, • smanjiti broj profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom, • smanjiti broj nezgoda na radu, • poboljšati zdravstveno stanje radnika (prevencija), • humanizirati rad u svim tehnološkim procesima, • smanjiti gospodarske gubitke zbog ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti povezanih s radom (bolovanja, prije-vremene i invalidske mirovine, naknade šteta nastalih po ozljedi na radu).

ZAŠTITA NA RADU SUSTAV ZAŠTITE NA RADU U HŠ D.O.O. Sigurnost i zaštita zdravlja na radu predstavljaju neizostavnu obvezu i odgovornost Uprave Društva HŠ d.o.o., ovlaštenih radnika kao i svih rukovodećih struktura HŠ d.o.o. HŠ d.o.o. kao poslovni subjekt ne može biti uspješan ako se ne brine za osobe na radu, za njihovu sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, odgovarajuću radnu sredinu i radne uvjete. Prevencija opasnosti ili štetnosti je temeljna odrednica i cilj koji je uključen u politiku HŠ d.o.o. Ona se provodi ne samo radi sprečavanja ozljeda, njihovih štetnih posljedica ili izbjegavanju sankcija zbog zapostavljanja zaštite na radu, nego ponajprije zato da osobe na radu budu na taj način motivirane za bolji rad te da budu sigurne u svojoj radnoj sredini. HŠ d.o.o. kao najveći registrirani subjekt koji se bavi gospodarenjem šumama i šumskim zemljištem, a s tim u svezi i tehnološkim procesima na iskorištavanju, uzgajanju i zaštiti šuma kao posebno opasnim poslovima, izgradio je sustav praćenja i provođenja mjera zaštite na radu. Navedeni sustav kojim se uz humani čimbenik izražava i ekonomski čimbenik sigurnosti na radu, uvjetuje upravljanje sigurnošću na radu kao stanja koje omogućuje normalni tijek poslovnih procesa i funkcioniranje poslovnih sustava po načelu održivog razvoja, stvaranja stanja ukupne socijalne sigurnosti, očuvanja ljudskih resursa i boljih gospodarskih rezultata u HŠ d.o.o.

Sigurnost pri radu

B

E

C

D

A

IZBOR RADNIKA, TEHNOLOGIJA I RADNIH SREDSTAVA

HUMANIZACIJA I STANDARD RADA

OSPOSOBLJAVANJE I TRENING ZA SIGURAN RAD – POTVRĐIVANJE I LICENCIRANJE

PROCJENA RIZIKA I UNAPREĐENJE MJERA ZAŠTITE

KLJUČNI ELEMENTI SUSTAVA SIGURNOSTI PRI RADU U HŠ d.o.o.

PLANIRANJE, ORGANIZACIJAI NADZOR

HŠ d.o.o. izradile su procjene opasnosti za sve tehnološke procese prema kojima upravljaju rizicima u

djelokrugu svoga rada. Primjenom općih načela zaštite na radu, osnovnih, posebnih i priznatih pravila zaštite na radu i drugih raspoloživih mjera za sprečavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom, ne može se u potpunosti ukloniti rizik. Takav rizik jest preostali rizik i može ga se smatrati rizikom profesije.

Sve opasnosti i štetnosti koje proizlaze iz procesa rada u šumarstvu, nalažu svima onima koji se nalaze u bilo kojem svojstvu rada (poslodavac, ovlaštenici poslodavca, radnici), obaveznu primjenu svih potrebnih pravila i mjera zaštite na radu.

Uvidjevši veliku važnost provođenja mjera zaštite na radu u svim poslovnim procesima, HŠ d.o.o. su

pokrenule projekt „Unapređenje funkcije zaštite na radu u HŠ d.o.o.“ Cilj projekta je:

� smanjiti broj ozljeda na radu, � smanjiti broj profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom, � smanjiti broj nezgoda na radu, � poboljšati zdravstveno stanje radnika (prevencija), � humanizirati rad u svim tehnološkim procesima,

Ključni elementi sustava sigurnosti pri radu u Hrvatskim šumama d.o.o.

Hrvatske šume d.o.o. kao najveći registrirani subjekt koji se bavi gos-podarenjem šumama i šumskim ze-mljištem, a s tim u vezi i tehnološkim procesima na iskorištavanju, uzgajanju i zaštiti šuma kao posebno opasnim poslovima, izgradile su sustav praće-nja i provođenja mjera zaštite na radu. navedeni sustav kojim se uz humani čimbenik izražava i ekonomski čimbe-nik sigurnosti na radu, uvjetuje uprav-ljanje sigurnošću na radu kao stanja koje omogućuje normalni tijek poslov-nih procesa i funkcioniranje poslovnih sustava po načelu održivog razvoja, stvaranja stanja ukupne socijalne sigur-nosti, očuvanja ljudskih resursa i bo-ljih gospodarskih rezultata Hrvatskih šuma d.o.o..


Ozljede na radu

Rezultat truda u provođenju spomenutog projekta jest značajno smanjenje ozljeda na radu i svih negativnih posljedica koje proizlaze iz ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom.

Općenito se može reći da je stanje zaštite na radu u Hrvatskim šumama d.o.o. na višoj razini u odnosu na ranije periode, uz stalan trend poboljšanja stanja, posebno kada se uzme u obzir da je broj ozljeda na radu u prijašnjem razdoblju dosezao i do 700 ozljeda godišnje, a broj smrtnih slučajeva i do 7 godišnje. Desetogodišnji prosjek smrtnih slučajeva sada iznosi 2,1.Važno je napomenuti i da je današnje stanje u tom pogledu znatno bolje uz manja, ali racionalnija materijalna izdvajanja.

Godina Broj ozljeda na radu

Broj profesionalnih

bolesti2003. 495 82004. 463 82005. 530 162006. 448 92007. 386 192008. 345 242009. 268 182010. 236 192011. 209 112012. 217 10

Prosjek 360 14

0

100

200

300

400

500

600

495463

530

448

386345

268236

209 217

360

Broj ozljeda na radu u HŠ

0

5

10

15

20

25

8 8

16

9

19

24

18 19

11 10

14

Broj profesionalnih bolesti u HŠ

Godina Broj ozljeda na radu

Broj profesionalnih

bolesti2003. 495 82004. 463 82005. 530 162006. 448 92007. 386 192008. 345 242009. 268 182010. 236 192011. 209 112012. 217 10

Prosjek 360 14

0

100

200

300

400

500

600

495463

530

448

386345

268236

209 217

360

Broj ozljeda na radu u HŠ

0

5

10

15

20

25

8 8

16

9

19

24

18 19

11 10

14

Broj profesionalnih bolesti u HŠ

Broj profesionalnih bolesti u Hrvatskim šumama

Broj ozljeda na radu u Hrvatskim šumama


Društveno odgovorno poslovanje Društveno odgovorno poslovanje temelji se na aktivnostima poduzeća izvan i iznad zakonskih zahtjeva prema društvu

i okolišu te obuhvaća brigu o zaštiti okoliša i ograničenim prirodnim resursima, ostvarivanje ravnoteže između profita poduzeća, dobrobiti zaposlenika, mišljenja najšire javnosti i zahtjeva društva u cjelini. Samom svojom definicijom blisko je šumarstvu, budući da šumarstvo definiramo kao znanost, struku i umijeće održivog gospodarenja i očuvanja šuma, odnosno cijelog šumskog ekosustava, za trajnu dobrobit čovjeka.

Cilj svakog poduzeća uspješno je poslovanje koje donosi dobit. Međutim, to ponekad nije jednostavno, jer se poslovanje odvija u društvenoj zajednici koja ima svoja očekivanja i pravila, u okvirima ograničenog prirodnog okoliša, na tržištu na koje utječu raznoliki činitelji te sa zaposlenicima koji imaju svoje skupne i pojedinačne težnje. Društveno odgovorno poslovanje u Hrvatskim šumama d.o.o. provodi se na nekoliko razina – obrazovnim, humanitarnim i ekološkim djelovanjem.

Škola u šumiImajući na umu specifičnost poslovnog i društvenog okruženja u kojemu djeluju Hrvatske šume d.o.o., sve se više pokazuje

potreba za sustavno organiziranom šumskom pedagogijom. Razloga je više, od educiranja djece o važnosti šuma i potrebi njihova očuvanja, do promicanja ugleda šumarstva kao struke i znanosti. Gotovo sve podružnice Hrvatskih šuma d.o.o. imaju iskustva sa „školom u šumi“ i više ili manje redovito ugošćavaju predškolsku i školsku djecu na području šumarija, rasadnika, poučnih staza ili drugih raspoloživih objekata, no dosad to nije bilo sustavno uobličeno. Stoga su Hrvatske šume d.o.o. u 2012. god. izradile projekt „Škola u šumi“, te za njegovo provođenje u školama dobile suglasnost Agencije za odgoj i obra-zovanje, kao i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Projekt će se provoditi vlasititim sredstvima i kadrovima.


Humanitarne akcijeHumanitarne akcije također su jedan od važnih as-

pekata društveno odgovornog poslovanja. Hrvatske šume d.o.o. punih 10 godina sudjeluje u humanitarnoj akciji Caritasa „Za 1000 radosti“, čiji je cilj pružiti po-moć obiteljima kojima je ona najpotrebnija. U sklopu te akcije Hrvatske šume d.o.o. doniraju i organiziraju humanitarnu akcijsku prodaju živih božićnih drvaca, koja je među građanima prepoznata i s nestrpljenjem očekivana. Osim toga, Hrvatske šume d.o.o. u sklopu akcije doniraju ogrjevno drvo za socijalno najugroženi-je obitelji Zagrebačke nadbiskupije. U 2012. godini za akciju je donirano 155 božićnih drvaca u teglama i 100 m3 ogrjevnog drva.

Ekološke kampanjeSve veća važnost pridaje se i suradnji s nevladinim i

ekološkim udrugama te ekološkim kampanjama, poput Zelene čistke, globalne kampanje koja je prvi put po-krenuta u Hrvatskoj 2012. od strane Ekološke udruge Žmergo. Cilj kampanje je okupiti volontere i očistiti divlja odlagališta otpada u prirodi, ali ponajviše utjecati na mije-njanje stava i ponašanja svakog pojedinca. Iako je čišćenje divljih odlagališta otpada zbog neosvještenosti stanovniš-tva postao gotovo svakodnevan posao Hrvatskih šuma d.o.o., Hrvatske šume d.o.o. su se bez oklijevanja priklju-čile ovoj kampanji. Naime, divlja odlagališta otpada u pri-rodi predstavljaju opasnost za šumski ekosustav i velik su problem s kojim se šumari neprekidno bore. tim više su pohvalni rezultati Zelene čistke - u sklopu završne akcije čišćenja u travnju 2012. godine očišćeno je više od 30 divljih deponija te je uklonjeno više od 1.700 t otpada.

Socijalni partneriUprava Hrvatskih šuma d.o.o. je od samog početka svoga mandata u siječnju 2012. godine utvrdila kao jedan od prioriteta di-

jalog sa socijalnim partnerima, s ciljem da se Kolektivni ugovor koji je zaključen krajem 2011. godine i kojim su materijalna prava radnika povećana za 65 milijuna kuna godišnje, svede u realne okvire te da se omogući restrukturiranje Hrvatskih šuma d.o.o..

Tako je tijekom 2012. godine na inicijativu Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. održan niz sastanaka sa sindikatima koji djeluju unutar Hrvatskih šuma d.o.o., na kojima socijalni partneri nisu uspjeli usuglasiti stavove kako po pitanju restrukturiranja tvrtke, tako i po pitanju kolektivnog ugovora. Stoga je Uprava Hrvatskih šuma d.o.o. krajem rujna 2012. godine, uputila sindikatima pisani prijedlog izmjena i dopuna kolektivnog ugovora i pozvala ih na kolektivno pregovaranje. nakon što je na prijedlog Hrvatskog sindikata šumarstva proveden postupak utvrđivanja reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, pregovori se nastavljaju i u 2013. godini.


Razminiranje Na organiziranom razminiranju počelo se raditi 1997. kada je izrađen Program rada na pripremi i provedbi razminiranja

objekata te šuma i šumskog zemljišta kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. Njime su utvrđeni potrebni radovi, zadaci i nositelji te rokovi za provedbu cjelokupnog posla, a izrađen je i prvi prikaz podataka o minski sumnjivim površinama. Mi-nama je 1997. bilo kontaminirano oko 243 tisuće hektara, s procijenjenom drvnom zalihom od 23 milijuna m3 i desetogo-dišnjim etatom od približno 4,9 m3. U desetak proteklih godina prikaz miniranih ili sumnjivih površina ažurira se u skladu s novim saznanjima svake godine ovisno o tome koliko je površina razminirano. Iako broj žrtava i neeksplodiranih sredstava opada iz godine u godinu, još uvijek ima stradalih, a 14 tisuća oznaka „Oprez - mine” postavljeno je diljem 68.000 hektara minski sumnjivog prostora rH.

Prema podacima iz tekuće godine, od preko 2,1 milijuna hektara šuma i šumskog zemljišta kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., minski je sumnjivo 48 tisuća hektara, a radno nedostupno oko 123,6 tisuća hektara. Minirane ili minski sumnjive površine čine poteškoće ne samo u gospodarenju šumama nego i u ukupnom poslovanju, no u odnosu na samo ratno i razdoblje neposredno poslije rata, situacija je sada neusporedivo bolja.

U 2012. razminirano je 2,7 km2 državnih šuma i šumskih zemljišta u što je utrošeno 24,8 milijuna kn iz fonda za općeko-risne funkcije šuma. Za razminiranje privatnih šuma izdvojeno je 4,5 milijuna kuna, a očišćena je površina od 527.057 m2. Mine često onemogućavaju i gašenje šumskih požara. primjerice, u najvećem požaru u Hrvatskoj 2012. godine na području planine Svilaja izgorjelo je 6.952 ha šikare hrasta medunca i graba, panjača bukve te trave i niskog raslinja. Gašenje požara zbog miniranosti terena trajalo je čak dva tjedna.


Korištenje sredstava iz IPA fondova

Uprava šuma Podružnica Našice je iz vlastitih sred-stava financirala projekt, a na kraju svakog trimestra nakon odobrenih izvještaja EU je 85% uloženih sred-stva vratila na račun UŠP Našice. Projekt je realiziran u razdoblju od 1.7.2011. do 31.10.2012.

svi planirani radovi uspješno su privedeni kraju, a ukupna financijska realizacija bila je preko 90%. Time je dobiven prostor koji zasigurno pridonosi podizanju vrijednosti krajolika. Koristit će se kako u edukativne i znanstvene svrhe, tako i za sve ljubitelje prirode kao prostor za šetnju, opuštanje i druženje.

UŠP Našice je kroz IPA program prekogranične suradnje Hrvatska - Mađarska (IPA CBC HU-HR 2007-2013) dobila priliku značajnije investirati u devastirani Arboretum lisičine. Projekt prijavljen pod nazivom „Nature No. 1“ započeo je pot-kraj 2011. godine, a proveden je tijekom 2012., u suradnji s mađarskim partnerom - neprofitnom or-ganizacijom smete i hrvatskim partnerom ju za upravljanje zaštićenim vrijednostima Virovitič-ko-podravske županije. Ujedno je to prvi projekt Hrvatskih šuma d.o.o. financiran od strane IPA fondova. Arboretum lisičine jedan je od tri hr-vatska arboretuma. smješten je na obroncima Papuka u općini Voćin. Do Domovinskog rata u Ar-boretum je uneseno 1.100 različitih svojti, no tijekom domovinskog rata arboretum je deva-stiran, nekadašnje uređene staze potpuno su se izgubile i zarasle u korov.

Projektom je obuhvaćena hortikulturna i infra-strukturna revitalizacija Arboretuma lisičine s hr-vatske strane te izgradnja parka životinja, poučne staze te obnova stare šumarske kuće u Centar za proučavanje prirode s mađarske strane.

Vrijednost projekta iznosila je 552.028,26 €, a udio UŠP Našice iznosio je 273.990,40 €.


2012. po mjesecima

Siječanj… imenovana je nova uprava Hrvatskih šuma d.o.o. u sastavu: Ivan Pavelić, Marija Vekić i Ivan Ištok

Veljača… dovršena Poučna staza za osobe s posebnim potrebama „Kraljev put“ na

petrovoj gori

Ožujak… reprezentacija skijaša trkača vratila se s 44. Europskog prvenstva

šumara u nordijskom skijanju iz Njemačke sa zlatnom medaljom… Svjetski dan šuma, 21. ožujak obilježen je u svim podružnicama Hrvat-

skih šuma d.o.o. nizom predavanja, donacijama sadnica te pošumljavanjem i uljepšavanjem okoliša škola i dječjih vrtića

Travanj… Hrvatske šume d.o.o. sudjelovale su u ekološkoj kampanji Zelena

čistka - Jedan dan za čisti okoliš, te očistile više od 30 divljih odlagališta otpada i uklonile 1.714 t otpada iz okoline

… konstituiran je nadzorni odbor Hrvatskih šuma d.o.o. u sastavu: doris srnec, Vicko njavro, dalibor Georgievski, mijo prgomet, ivan Martinić, Neven Voća i Željka Šikić

Svibanj… na području Bilogore održan šumarsko-umjetnički projekt „Svijetle pru-

ge“, kiparska radionica u šumi, u suradnji Hrvatskih šuma d.o.o s Bjelovarsko-bilogorskom županijom i Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu

… odabrane najbolje fotografije za 9. Salon fotografije „Šuma okom šumara“

Lipanj… Hrvatske šume d.o.o. sudjelovale su na međunarodnoj vrtnoj izložbi Flo-

raart te osvojile prvu nagradu u kategoriji vlastite proizvodnje dendro materijala te nagradu Turističke zajednice Grada Zagreba za aranžiranje nastupa

… održana je druga radionica na temu „Stanje šuma u Hrvatskim šumama d.o.o.“-uređivanje, proizvodnja, zaštita i obnova certifikata za naredno petogodišnje razdoblje

Srpanj… protupožarna sezona započela je zajedničkom press konferencijom Hrvat-

skih šuma, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Zapovjedništva protupožarniih namjenski organiziranih snaga rH te Hrvatske vatrogasne zajednice

Kolovoz… u Brodu na kupi otvoren je kaštel Zrinski u kojem je smješten stalni

postav muzeja lovstva, šumarstva i ribolova Gorskog kotara… reprezentacija sjekača Hrvatskih šuma d.o.o. osvojila je zlatnu medalju

u preciznom prerezu na Svjetskom prvenstvu sjekača u Bjelorusiji

Rujan… u Delnicama je održana Jesenska sjednica vođa momčadi europ-

skih šumarskih reprezentacija u skijaškom trčanju u sklopu priprema za 45. europsko prvenstvo

… u Našicama je održan festival „Dani slavonske šume“ u sklo-pu kojega se održao simpozij ”Mogućnosti regionalnog razvoja kroz povećanje novostvorene vrijednosti energetskim korištenjem poljo-privredne i šumske biomase“

Listopad… Hrvatskim šumama d.o.o. obnovljen je FSC certifikat za razdoblje od

idućih 5 godina … HŠ d.o.o. dobile su suglasnost ministarstva znanosti, obrazovanja i spor-

ta za provođenje predloženog projekta „Škole u šumi“ … u Dugom selu otvorena je 4 km duga poučna staza „Martin breg“,

izgrađena u suradnji s učenicima OŠ Fran Galović iz Zagreba

Studeni… provedena je reorganizacija direkcije na upravu Hrvatskih šuma d.o.o. te 7 sektora - sektor za šumarstvo, sektor in-

terne revizije i kontrole, Sektor komercijalnih poslova, Sektor plana, analize i informatike, Sektor za financije i računovodstvo, sektor pravnih poslova te sektor ostalih djelatnosti


Prosinac… u Ministarstvu poljoprivrede potpisano je Pismo razumijevanja između

Hrvatskih šuma d.o.o. i predstavnika Udruženja drvoprerađivača pri HGK … Hrvatske šume d.o.o. desetu su godinu za redom sudjelovale u Cari-

tasovoj humanitarnoj kampanji „Za 1000 radosti“ donacijom 100 m3 ogrjev-nog drva za najpotrebitije i organizacijom akcijske prodaje 155 živih božićnih drvaca u središtu Zagreba, čiji prihod također odlazi u humanitarne svrhe


Biološka obnova šuma u 2012. godiniU skladu s propisima Šumsko gospodarske osnove područja, a time i propisima Osnova gospodarenja gospodarskim je-

dinicama i programima gospodarenja, napravljen je plan radova biološke obnove šuma za 2012. godinu. Financiranje radova biološke obnove šuma osigurano je temeljem čl. 55., 61., 62. i 63. Zakona o šumama. Poseban osvrt dat ćemo na sredstva iz naknade za općekorisne funkcije šuma koja su značajan izvor financiranja spomenutih radova, a značajno su manja u odnosu na 2011. godinu. Naime izmjenama Zakona o šumama od 28. veljače 2012. godine smanjena je stopa izdvajanja s 0,0525% na 0,0265%. Kako je zakonska promjena stope nastala tijekom poslovne godine, a naknada za općekorisne funkcije šuma obračunava se za cijelu godinu, prilikom obračuna primijenjena je prosječna stopa od 0,0306%.

Bez obzira na utjecaj recesije, nelikvidnost gospodarskih subjekata te druge negativne trendove u gospodarstvu, koje su za posljedicu imale smanjenje navedenih sredstava, napravljen je zadovoljavajući plan radova biološke obnove šuma. Prioritet je dan radovima razminiranja, sanacije i obnove te zaštite šuma, posebno od požara, gledajući sveopći interes Republike Hrvatske kao turističke destinacije.

Iskaz obavljenih radova BOŠ-a čl.28. i gospodarenje šumama na kršu čl.64. ZOŠ-a

NAZIV SKUPINE RADOVA j. mjere KOlIČINE utroŠeno

Priprema staništa za prirodno pomlađivanje ha 5.005 10.510.381

Njega mladih sastojina ha 23.169 81.427.742

Prorjeđivanje sastojina ha 4.346 4.739.989

Pošumljavanje sječina nakon čis. sječa ha 890 8.712.935

Sanacija paljevina ha 405 4.594.736

Resurekcija i prevođenje ha 20 56.532

Čuvanje šuma dan 97.850 65.438.588

Odabir i obilježavanje stabala za sječu m3 5.474.548 3.151.748

Izrada šumskogospodarskih planova ha 952.472 41.021.651

Izrada šumskogospodarskih planova km 2.391 1.992.341

UKUPNO: BOŠ, točke 1-9 čl. 28. ZOŠ-a 221.646.643

Rekonstrukcija i konverzija ha 969 5.371.888

Pošumljavanje i podizanje ha 1.227 17.628.165

Priprema st. njega nov. sastojina i kultura ha 1.408 4.913.687

Zaštita od štetnih organizama i požara 40.777.164

Zaštita od štetnih org. i požara ha 93.656 14.001.745

Zaštita od požara- osmatranje rd 51.287 20.218.472

Zaštita - osm. objekti, izvori, brklje, zn. up. kom 4.624 369.999

Zaštita - ograde km 415 6.186.948

Kupnja šuma i šumskih zemljišta ha 75 4.971.774

Sanacija i obnova kao posljedica sušenja, propadanja i ratnih djelovanja

41.775.191

sanacija i obnova kao pos. suš. pr. i rat. dj. ha 6.423 16.989.097

sanacija - razminiranje m2 2.708.851 24.786.094

Proj. izg. i održavanje šum. infrastrukture 38.324.838

Proj. izg. i održavanje šum. infrastrukture km 1.315 37.513.220

Šumska infrastruktura - šumske prosjeke ha 801 811.618

UKUPNO: BOŠ, točke 10.-16. čl. 28. ZOŠ-a 153.762.707

Gospodarenje šumama na kršu ha 1.135.589 43.149.064

Održavanje genofonda ha 1.674 3.657.541

UKUPNO: čl. 64. ZOŠ-a 46.806.605

SVEUKUPNO: BOŠ/ZOŠ 422.215.955

27EKONOMSKA I GOSPODARSKA ODRŽIVOST

Radovi biološke obnove šuma planirani su u vrijednosti od 423.345.695 kuna uz usklađivanje tijekom godine, a izvršeni su u vrijednosti od 422.215.955 kuna ili s 99,73%. Za radove biološke obnove šuma iz čl. 28. točke 1-9. Zakona o šumama utrošeno je 221.646.643 kune, najviše za njegu mladih sastojina 81.427.742 kune, čuvanje šuma 65.438.588 kuna te za izra-du šumskogospodarskih planova 43.013.992 kune.

Za radove biološke obnove šuma iz čl. 28. točke 10-16. Zakona o šumama utrošeno je 153.762.707 kuna, za sanaciju i ob-novu šuma 41.775.191 kunu, za zaštitu šuma 40.777.164 kune te za izgradnju i održavanje šumske infrastrukture 38.324.838 kuna. Za radove iz članka 64. točke 3. i 5. stavak (1) Zakona o šumama utrošeno je 46.806.605 kuna, od toga 43.149.064 kune za gospodarenje šumama na kršu te 3.657.541 kunu za održavanje genofonda.

Racionalnim korištenjem financijskih sredstava, naročito sredstava iz naknade za općekorisne funkcije šuma svi planirani radovi BOŠ-a su izvršeni na zadovoljavajući način i u tehnološkim rokovima. Ovim putem zadovoljeni su propisi šumskogos-podarskih planova te je osigurana potrajnost gospodarenja.

Sjemenarstvo i rasadnička proizvodnja u 2012. godini

U šume interveniramo samo onda kada sastojina nema dovoljno snage sama se obnoviti. Tu ključnu ulogu imaju kvalitet-ne sadnice koje sadimo tamo gdje je potrebno uvijek vodeći računa o autohtonim vrstama određenog podneblja. Tako je 2012. u rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb proizvedeno 16 milijuna komada šumskih sadnica, od čega 13 milijuna sadnica bjelogorice, oko 2,5 milijuna crnogorice i nešto manje od 0,5 milijuna šumskih sadnica za priobalje.

U 2012. Šumarijama je isporučeno 6,49 milijuna komada sadnica uglavnom bjelogorice (5,24 milijuna). Hrasta lužnjaka

2,38 milijuna komada, hrasta kitnjaka 1,43 milijuna komada i poljskog jasena 0,5 milijuna komada. Ove tri šumske vrste sadnica sudjeluju u 66% ukupno isporučenih šumskih sadnica. Šumskih sadnica obične smreke isporučeno je 0,48 milijuna komada, crnog bora 0,15 milijuna, a običnog bora 0,07 milijuna komada. Za priobalje je isporučeno 0,54 milijuna komada različitih vrsta šumskih sadnica.

Sjeme je izvor života svake biljke na planeti Zemlji. Kao što bez sjemena nema poljoprivrednih usjeva tako nema ni šume. Zbog toga se sjemenarstvu i rasadničarskoj proizvodnji u Hrvatskim šumama d.o.o. posvećuje posebna pažnja. Za kontinu-itet takvog obujma proizvodnje u 2012. godini zasijano je 22 tone žira hrasta lužnjaka, 4,5 tona hrasta kitnjaka, te 1,1 tona poljskog jasena. To će biti osnovica jednogodišnje proizvodnje u sljedećoj godini (približno 4 milijuna komada).

Od ukupno sakupljenih 425 tona sjemena bjelo-gorice pri obnovi šumskih sastojina upotrijebljeno je čak 389 tona sjemena hrasta lužnjaka, gotovo 27 tona crnog oraha, gotovo 4 tone hrasta kitnjaka te 0,9 tona poljskog jasena. sjeme ostalih bjelogo-ričnih vrsta korišteno je u manjoj količini dok su određene količine sjemena svih vrsta uskladištene. Kao i svake godine i u 2012. sakupljano je i sjeme crnogoričnih vrsta. Ukupno je bilo 0,13 tona sje-mena smreke, crnog i običnog bora, jele i ariša, te 0,7 tona hrasta medunca, crnike i cera, dalma-tinskog crnog bora, pinije, primorskog, alepskog i brucijskog bora i čempresa.

Sjemenarstvo i rasadničarstvo u Hrvatskim šu-mama d.o.o. jedne su od ključnih djelatnosti. Odr-žavanje i kontinuirano unapređenje tog segmenta iznimno je važno kako bismo i u budućnosti imali kvalitetne šume u kakvima danas uživamo.


Proizvodnja drvnih sortimenata

Izvršenje plana proizvodnje u m3

trupCi to rdoBloVina ukupno

Vm mprostorno

ukupnosVeukupno

SJEČA 2.280.167 15.326 2.289 2.297.782 2.146.122 379.882 2.526.004 4.823.785

plan 2.353.913 80.886 0 2.434.799 1.922.696 357.991 2.280.687 4.715.486

OSTVARENJE % 96,9 18,9 94,3 111,6 106,1 110,8 102,3

Etat po strukturi prihoda u m3

Vrsta drvaGlavni prihod prethodni prihod Slučajni prihod ukupno

plan ostvarenje % plan ostvarenje % plan ostvarenje % plan ostvarenje %

Hrast lužnjak 414.203 415.463 100,3 233.551 235.088 100,7 320.110 325.950 101,8 967.864 976.501 100,9

Hrast kitnjak 259.104 259.566 100,2 147.791 146.835 99,4 26.833 28.652 106,8 433.728 435.053 100,3

Bukva 1.551.218 1.574.962 101,5 558.980 541.402 96,9 57.697 70.548 122,3 2.167.895 2.186.912 100,9

poljski jasen 128.512 128.814 100,2 124.561 124.921 100,3 23.621 23.899 101,2 276.694 277.634 100,3

Obični grab 189.311 190.008 100,4 201.172 200.176 99,5 9.574 12.512 130,7 400.057 402.696 100,7

ostala tvrda bjelogorica

140.261 141.538 100,9 145.647 144.218 99,0 10.383 16.890 162,7 296.291 302.646 102,1

meka bjelogorica

153.345 153.668 100,2 116.028 115.713 99,7 8.363 9.978 119,3 277.736 279.359 100,6

jela 479.943 471.405 98,2 900 886 98,4 92.124 97.771 106,1 572.967 570.062 99,5

smreka 75.097 75.207 100,1 9.205 9.133 99,2 42.344 48.582 114,7 126.646 132.922 105,0

ostala crnogorica

24.110 24.089 99,9 48.555 44.950 92,6 12.944 16.816 129,9 85.609 85.855 100,3

ukupno 3.415.104 3.434.720 100,6 1.586.390 1.563.322 98,5 603.993 651.598 107,9 5.605.487 5.649.640 100,8

Proizvodnja drvnih sortimenataPoslovna 2012. godina nije donijela velike promjene u proizvodnji drvnih sortimenata u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupno je proizvedeno 4.823.785 m³, neznatno manje nego u 2011. godini, kada je ostvarena najveća proizvodnja od osnutka Hrvatskih šuma d.o.o.

Drvo kao sirovina pridobiva se kao slijed međusobno poveza-nih i ovisnih radnji, a riječ je o sječi i izradi (faza I.) te transportu drva (faza II. i faza III.) Tri su glavne sastavnice: • Biološka – rad na pridobivanju drva je početna i završna faza proizvodnog procesa uzgajanja šuma. Velika pozornost po-svećuje se biološkim obilježjima šume, a rad se prilagođava obilježjima šume kako se ne bi ugrozila proizvodna snaga šumskog zemljišta.

• Tehnička – primjenjujući načine rada i strojeve prilagođene radu u šumi nastoji se štete nastale na staništu svesti na minimum.

• Ekonomska – upotrebom tehničko - tehnoloških rješenja na-stoji se smanjiti trošak proizvodnje. Zbog načina gospodare-nja šumama udio ručnoga rada za sada je vrlo visok.

Izvršenje plana sječa u 2012. godiniPlan sječa za 2012. godinu izvršen je u zadanim okvirima te je

ostvaren sa 102,3% uz povećanu realizaciju prostornog drva u odnosu na plan.


Ostvarena sječa i izrada po izvršiteljima radova

Ukupni rezultat sječe i izrade ostao je na razini proš-logodišnjih rezultata. Vlastitim kapacitetima ostvareno je 2.644.110 m³, a udio radova i dalje iznosi 55%. Vanjskim uslugama ostvareno je 1.289.280 m³ ili 27%, dok je pre-ostali dio sječe i izrade realiziran putem samoizrade sa 890.395 m³ ili 18%.

Ostvareni prijevoz drvnih sortimenata

Godina 2012. donijela je neznatni porast prijevoza vlasti-tim kapacitetima u odnosu na prošlu godinu. Hrvatske šume d.o.o. su svojim kapacitetima prevezle 608.833 m³ ili 15% od ukupno ostvarenog prijevoza, što je za 2.618 m³ više nego prošle godine. Poduzetnici su prevezli 3.551.495 m³ što pred-stavlja pad za 159.063 m³ u odnosu na 2011. godinu.

Ukupno je u 2012. godini prevezeno 4.160.328 m³ što je za 156.445 m³ manje nego u 2011. godini

Zaliha drvnih sortimenata

Zaliha drvnih sortimenata krajem 2012. godine iznosila je 457.285 m³, što predstavlja ukupno povećanje od 93.631 m³ u odnosu na prethodnu godinu. Ukupna zaliha iznosila je 10,5% realizirane proizvodnje.

vanjski izvođači samoizrada999.571 643.917

1.289.280 890.3951.021.075 795.4251.294.201 916.5711.289.280 890.395

vlastita proizvodnja vanjski izvođači2.207.311 1.496.5862.147.689 1.237.2202.031.937 1.376.4082.226.867 1.718.2302.276.648 1.566.291

TRUPCI TO RDOBLOVINA UKUPNO

VM MPROSTORNO

UKUPNOSVEUKUPNO

2280167 15326 2289 2297782 2146122 379882 2526004 4823785

2353913 80886 0 2434799 1922696 357991 2280687 4715486

03,20167,01111,60126,11173,4959,8178,69

ata na dan 31.12.2012. godine

IZVRŠENJE PLANA PROIZVODNJE

08. 2009. 2010. 2011. 2012.

Sječa i izrada

ta proizvodnja vanjski izvođači samoizrada

08. 2009. 2010. 2011. 2012.

vlačenje drvnih sortimenata

vlastita proizvodnja vanjski izvođači

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

tis m

3

Sječa i izrada

vlastita proizvodnja vanjski izvođači samoizrada

0

1.000

2.000

3.000

4.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

tis m

3

Privlačenje drvnih sortimenata


Sječa i izrada

vanjski izvođači samoizrada999.571 643.917

1.289.280 890.3951.021.075 795.4251.294.201 916.5711.289.280 890.395

vlastita proizvodnja vanjski izvođači2.207.311 1.496.5862.147.689 1.237.2202.031.937 1.376.4082.226.867 1.718.2302.276.648 1.566.291

TRUPCI TO RDOBLOVINA UKUPNO

VM MPROSTORNO

UKUPNOSVEUKUPNO

2280167 15326 2289 2297782 2146122 379882 2526004 4823785

2353913 80886 0 2434799 1922696 357991 2280687 4715486

03,20167,01111,60126,11173,4959,8178,69

ata na dan 31.12.2012. godine

IZVRŠENJE PLANA PROIZVODNJE

08. 2009. 2010. 2011. 2012.

Sječa i izrada

ta proizvodnja vanjski izvođači samoizrada

08. 2009. 2010. 2011. 2012.

vlačenje drvnih sortimenata


0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

tis m

3

Sječa i izrada

vlastita proizvodnja vanjski izvođači samoizrada

0

1.000

2.000

3.000

4.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

tis m

3




Zalihe drvnih sortimenata na dan 31.12.2012. godine

mjesto oblovina prostorno drvo

ukupno

Šuma 37.763 75.853 113.616

Pomoćno stovarište 129.024 195.954 324.978

Glavno stovarište 2.632 16.059 18.691

ukupno: 169.418 287.867 457.285

0500

1.0001.5002.0002.5003.0003.5004.0004.500

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

tis m

3

Prijevoz drvnih sortimenata

vanjski izvođači vlastiti kapaciteti

Prijevoz drvnih sortimenata

Ostvareno privlačenje po izvršiteljima radova

Ukupno gledajući u fazi privlačenja ostvarenje je bilo nešto niže u odnosu na prošlu godinu. Privučeno je ukupno 3.842.939 m³ od čega su Hrvatske šume d.o.o. vlastitim kapacitetima privukle 2.276.648 m³ (59%), što je za 49.781 m³ više nego 2011. te predstavlja najbolji rezultat u posljednjih 5 godina. poduzetnici su privukli 1.566.291 m³ odnosno 155.458 m³ manje nego pret-hodne godine.


Prodaja

Izvršenje prodaje 2012.

Vrsta drva Količina (m3) Iznos (kn) Pr. cijena (kn/m3)

trupCi

Hrast lužnjak 451.903 419.032.210 927

Hrast kitnjak 171.452 96.729.168 564

Bukva 863.014 280.028.950 324

jasen 111.149 70.112.180 631

Grab 75.404 15.696.698 208

jela-smreka 419.076 158.701.130 379

ostale vrste 167.803 67.991.317 405

ukupno 2.259.801 1.108.291.653 490

tanka oBloVina

Hrast 4.159 1.001.825 241

Bukva 7.155 1.596.498 223

Četinjače 2.144 923.537 431

ostale vrste 21.821 5.068.170 232

ukupno 35.279 8.590.030 243

prostorno drVo Za preradu

Hrast 126.766 20.551.190 162

Bukva 419.583 93.048.928 222

Četinjače 177.998 26.406.899 148

ostale vrste 278.169 48.704.533 175

ukupno 1.002.516 188.711.550 188

oGrijeV

ukupno 1.428.436 192.011.134 134

sVeukupno 4.726.032 1.497.604.367 317

U svrhu uređivanja i reguliranja odnosa s drv-no-prerađivačkim sektorom, Hrvatske šume d.o.o. su s predstavnicima drvne industrije pri HGk uz suglasnost ministarstva gospodarstva i ministarstva poljoprivrede pokrenule izradu i ustroj novog modela prodaje trupaca. uz obostrano razumijevanje gospodarskog tre-nutka i problema koji utječu na konkurentnost drvne industrije postignut je dogovor koji je rezultirao potpisivanjem pisma razumijevanja u prosincu 2012. godine. Time je dan okvir koji definira način, uvjete, kriterije te rabatnu politi-ku prodaje trupaca putem višegodišnjih okvir-nih (do 10 godina) i godišnjih ugovora. Teme-ljem navedenog dogovora koji je ugrađen u članak 20. i 21. Cjenika glavnih šumskih pro-izvoda, Hrvatske šume d.o.o. objavile su 22. prosinca 2012. Javni poziv za prodaju trupa-ca. Na ovaj način definirana je nova poslovna politika prodaje trupaca koja će poticati razvoj proizvodnje finalnih proizvoda, ali ujedno osi-guravati stabilnost opskrbe drvnom sirovinom za sve interesne skupine drvoprerađivača od malih pilanara do velikih finalista u narednom srednjoročnom razdoblju.

Najviše trupaca je prodano po ugovoru, 2.121.581 m3 što čini 93,88% od ukupne prodaje trupaca. Na domaćim je lici-tacijama prodano 9.560 m3 ili 0,42% u odnosu na ukupnu prodaju trupaca,a na međunarodnim licitacijama 80.329 m3 ili 3,55% od ukupne prodaje trupaca. Manji dio trupaca 48.331 m3 ili 2,14% prodan je na blagajni. Provedbu i praćenje prodaje drvnih sortimenata na inozemno tržište obavlja Povjerenstvo za provedbu Uredbe o dražbama određenih drvnih proizvoda, sastavljena od predstavnika ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Carinske uprave i predstavnika Hrvatskih šuma d.o.o.

U 2012. godini Hrvatske šume d.o.o. ostvarile su pro-daju od 4.726.032 m3 drvnih sortimenata u vrijednosti od 1.497.604.367 kn, što je u odnosu na plan prodaje ostvare-nje od 105,96 %.

Strukturu ukupne prodaje drvnih sortimenata u 2012. godini čini: • prodaja trupaca u količini od 2.259.801 m3 i u vrijednosti od 1.108.291.653 kn.

• prodaja tanke oblovine u količini od 35.279 m3 i u vrijed-nosti od 8.590.030 kn.

• prodaja celuloze u količini od 1.002.516 m3 i u vrijednosti od 188.711.550 kn.

• prodaja ogrjeva u količini od 1.428.436 m3 i u vrijednosti od 192.011.134 kn.


Šumska drvna biomasa

korištenje drvne biomase u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, no zbog nedostatka svijesti o njenim prednostima i do nedavno nedostatka poticaja, biomasa se u Hrvatskoj još uvijek uglavnom koristi u obliku ogrjevnog drveta.

Kako je Republika Hrvatska preuzela ciljeve energetske politike EU, po kojima će do 2020. godine 20% svoje energetske potrošnje zadovoljavati iz obnovljivih izvora, to raste značaj drvne biomase. Gospodarenjem u državnim šumama Hrvatske šume d.o.o. proizvedu 2,5 mil. m³ drvnih sortimenata (prostorno i ogrjevno drvo) koji se mogu upotrijebiti u energetske svrhe. Prostorno i sitno energetsko drvo nalazi svoju primjenu u proizvodnji briketa i peleta, toplinske i električne energije. Potaknuta tražnja prostornog i sitnog energetskog drva na tržištu, kroz državne subvencije, stvara mogućnost nastanka no-vog segmenta gospodarske grane s novim zapošljavanjem u proizvodnji sječke i opreme, logistici i upravljanju energetskim sustavima.

U okviru proklamiranih ciljeva, društvenoj odgovornosti te ulozi i statusu najvećeg proizvođača drvne biomase Hrvatske šume d.o.o. svojom strateškom orijentacijom i poslovnim planovima podupiru adekvatan razvoj energetskog sektora kroz osiguranje dovoljne količine biomase za investitore u energetska postrojenja

Hrvatske šume d.o.o. u 2012. objavile su Javni poziv za prodaju drvne sječke i prostornog drva za proizvodnju električne i/ili toplinske energije. Na osnovi Javnog poziva društvo je sklopilo ugovore na 14 godina s 21 investitorom u energetska postrojenja na biomasu i proizvodnju peleta u ukupnoj količini od 800 tisuća tona ogrjevnog drva/drvne sječke. Od ukupne ugovorene količine, 721 tisuća tona namijenjena je za proizvodnju 82,27 mW električne energije iz kogeneracija. Ovim pu-tem Hrvatske šume d.o.o. omogućile su investitorima sigurnu nabavu sirovine, a realizacija ugovora ostvarivat će se prema dinamici realizacije investicija i njihovog stavljanja u pogon za svakog pojedinog investitora.

PRODAJA DRVNE SJEČKE U 2012. GODINI

Domaće tržište (t) 1.952

Izvoz (t) 46.731

italija 75

austrija 1.224

slovenija 44.122

Mađarska 1.310

ukupno 48.683

Hrvatske šume d.o.o. prepoznale su te mogućnosti i 2007. osno-vale tvrtku kćer Šumska biomasa d.o.o. s osnovnim zadatkom or-ganiziranja prikupljanja prostornog drva, iveranja i prodaje drvne sječke. Osnivanjem Šumske biomase d.o.o. dodatno je omoguće-no povećanje proizvodnje, smanjenje troškova uspostave šumskog reda, stvaranje novih vrijednosti, postizanje pozitivnih učinaka na okoliš, stvaranje novih tvrtki i radnih mjesta i stvaranje novog tržišta. Najveći dio svoje proizvodnje drvne sječke u 2012. godini Šumska biomasa d.o.o. izvezla je u zemlje eu.


Izvješće o javnoj nabavi za 2012. godinu

Tijekom godine nabava se provodila na razini Direkcije i na razini Podružnica prema odredbama novog Zakona o javnoj nabavi koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012. godine.Transparentnost nabave ostvaruje se kroz sljedeće proceduralne korake: • obavijesti o javnoj nabavi Hrvatskih šuma d.o.o. na stranici http://javna-nabava.hrsume.hr/ ažurirane su s objavama koje se objavljuju na novim stranicama elektronskog oglasnika javne nabave https://eojn.nn.hr/Oglasnik/. na istim stranicama objavljuju se i objave usluge iz dodatka ii B i objave bagatelne nabave

• Ažurirane su slične objave na stranicama intraneta http://intranet.hrsume.hr/itr/javnanabava/

nakon usvajanja plana javne nabave i odluke o provedbi nabave po pojedinim organizacij-skim razinama, postupci javne nabave realizira-ni su kao i prethodnih godina s najvećim udje-lom otvorenog postupka javne nabave i nešto manjim korištenjem okvirnog sporazuma. ugo-vori su sklapani na osnovi provedenih otvore-nih postupaka i na osnovi ponovljenog poziva za dostavu ponuda po okvirnom sporazumu. u tablici je prikazana vrijednost nabave koja je objavljena u elektroničkom oglasniku javne na-bave za 2012. godinu. U odnosu na proteklu godinu ukupna vrijednost pokrenutih postu-paka nabave je bila za 542 milijuna kn manja i to najviše na području nabave usluga što je posljedica racionalizacije poslovnih aktivnosti putem značajnijeg angažiranja vlastitih kapaci-teta i resursa u ostvarivanju ciljeva poslovanja.

IZVJEŠĆE O JAVNOJ NABAVI U 2012. GODINIObjavljeno u EOJN (elektroničkom oglasniku javne nabave)

isporuka roba Izvođenje radova Pružanje usluga ukupno

Iznos (s PDV) Br. ug. Iznos (s PDV) Br. ug. Iznos (s PDV) Br. ug. Iznos (s PDV) Br. ug.

otvoreni postupak

okvirni sporazumi 2.271.370 2 232.813 1 2.504.183 3okvirni sporazumi s više g.s. 1.069.978 3 1.407.625 1 2.477.603 4

ugovori 32.175.197 99 20.166.946 73 98.756.602 399 151.098.745 571ukupno 35.516.545 104 20.166.946 73 100.397.039 401 156.080.531 578

Pregovarački postupak bez prethodne objave

ugovori 11.652.246 1 3.368.086 9 1.436.053 4 16.456.385 14

ukupno 11.652.246 1 3.368.086 9 1.436.053 4 16.456.385 14

Usluge iz dodatka II.B (ili II (obrana i sigurnost))

ugovori 300.000 1 300.000 1ukupno 300.000 1 300.000 1

ukupno 47.168.791 105 23.535.032 82 102.133.092 406 172.836.915 593ugovori po okvirnom sporazumu 109.840.739 153.733.091 263.573.830

nabave do 70000 kuna 48.007.919 299.696 20.021.859 68.329.475sveukupno 205.017.450 23.834.729 275.888.043 504.740.222

odobrenje postupaka odobrenje dokumentacije odobrenje po os

predmeta kuna predmeta kuna predmeta kuna

804 500.934.797 436 421.527.926 72 227.550.657


Znanstvenoistraživački rad

U 2012. godini, u skladu sa Zakonom o šumama, Pravilnikom o ostvarivanju programa znanstvenoistraživačkog rada u Hrvatskim šumama d.o.o. te Planom financiranja ZIR-a, za znanstvenoistraživački rad uloženo je ukupno 6 milijuna kn. Naj-veći dio tih sredstava izdvojen je za istraživanja u sklopu projekata ZIR-a koji su obuhvatili gotovo sva značajnija područja u šumarstvu bitna za gospodarenje šumama. to su: uzgajanje i zaštita šuma, šumarska genetika, oplemenjivanje i zaštita šum-skog genofonda, ekologija i zaštita okoliša, pridobivanje drva i podizanje proizvodnosti rada, šumarske tehnike i tehnologije, unapređenje ergonomskih obilježja šumarskih strojeva i opreme te sigurnosnih svojstava tehničke sastavnice šumarstva, po-većanje energetske učinkovitosti, zaštita na radu i unapređenje sigurnosti pri šumskom radu, šumsko građevinarstvo i ostalo.

Ukupno je vođen 101 znanstvenoistraživački projekt,a izvoditelji su bili znanstvenici i istraživači Šumarskog fakulteta Sveu-čilišta u Zagrebu, Hrvatskog šumarskog instituta, Akademije šumarskih znanosti te Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša split.

Osim znanstvenoistraživačkih projekata značajan dio uloženih sredstava odnosio se na potpore pri izdavanju šumarskih znanstvenih i stručnih tiskovina i časopisa u kojima se pretežno objavljuju rezultati i spoznaje navedenog znanstvenoistra-živačkoga rada. To su časopisi: Šumarski list, Croatian Journal of forest engineering i Nova mehanizacija šumarstva, Drvna industrija te Radovi Hrvatskog šumarskog instituta. Dio sredstava izdvojen je i za potpore pri održavanju domaćih i među-narodnih znanstvenih i stručnih skupova te potpore Hrvatskom šumarskom društvu.


STRUKTURA INVESTICIJSKIH ULAGANJA U 2012.

naziv Iznos (000 kn) %

prometnice 16.462 23,9

objekti niskogradnje 669 1,0

objekti visokogradnje 23.151 33,6

ostali objekti 268 0,4

UKUPNO GRAĐ. OBJEKTI 40.550 58,9

strojevi i oprema za šum. 22.815 33,1

ostala oprema 5.463 7,9

ukupno oprema 28.278 41,1

sVeukupno 68.828 100,0

Investicije

Ukupna ulaganja ostvarena su s 68,8 mil kn što prema razini ukupnih prihoda u 2012. iznosi 3,3%. Najveći dio ostvarenih ulaganja odnosi se na objekte visokogradnje (33,6%), šumarske strojeve i opremu (33,1%) te šumske prometnice (24%). Na ovaj način održala se nužna razina tehničko-tehnološke opremljenosti koja osigurava efikasan i učinkovit proizvodni i poslovni proces.

Kao važan doprinos povećanju razine tehničke opremlje-nosti bilo je i uvođenje sustava za daljinsko praćenje u vo-zila i radne strojeve Hrvatskih šuma d.o.o. projekt treba omogućiti razvoj sustava normiranja i pridobivanje informa-cija potrebnih za obračun rada i izvršene usluge te smanji-vanje troškova kroz bolju organizaciju rada i optimalizaciju korištenja vozila i strojeva.

iz navedenih razloga HŠ d.o.o. pristupile su nabavi inicijal-nog paketa od 50 sustava za daljinsko praćenje rada vozila i radnih strojeva s 5 funkcionalnih modula. Na osnovu poka-zatelja i iskustava u primjeni daljinskog praćenja rada, moći će se utvrditi potreba daljnje šire primjene kao i razvoja ovog sustava prema specifičnim karakteristikama radnih strojeva i zahtjevima za praćenja radnih procesa u djelatnostima privla-čenja i transporta u Hrvatskim šumama d.o.o..

Razvojna-investicijska politika u 2012. godini ostvarena je, unatoč provođenju nužne racionalizacije poslovnih aktivnosti, na nivou koja u tehničkom smislu prati trend održivosti do sada postignutih razina investiranja u šumarsku infrastrukturu i proizvodnju.


Turistička djelatnost

KALENDAR LOVIDBE KRUPNE DIVLJAČI:

jelen

jelen 16. kolovoza - 15. siječnja

košuta 1. listopada - 15. siječnja

tele 1. listopada - 28. veljače

jelen lopatar

jelen 16. rujna - 31. siječnja

košuta 1. listopada - 31. siječnja

tele 1. listopada - 28. veljače

srna

srnjak 1. svibnja - 30. rujna

srna i lane 1. listopada - 31. siječnja

diVokoZa

1. listopada - 31.siječnjaCijela lovna godina, nema lovostaja

Muflonka i janje 1. kolovoza - 31. prosinca

sVinja diVlja

Vepar, nazime i prase cijela lovna godina, nema lovostaja

Krmača 1. srpnja - 31. siječnja

medVjed

1. ožujka - 15.svibnja, 16. rujna - 15. prosinca

Hrvatske šume d.o.o. imaju velik potencijal za razvoj ra-znih oblika turizama. s obzirom da Hrvatske šume d.o.o. uspješno gospodare s oko 300.000 hektara državnih lo-višta, svakako je najvažniji lovni turizam čemu pridonosi činjenica da je u 2012. godini u Hrvatskoj registrirano oko 65.000 lovaca, a da je u porastu broj posjeta inozemnih lovaca kojima je u 2012. godini izdano oko 7.000 dozvola za lov.

lov i usluge u lovu, u lovištima Hrvatskih šuma d.o.o. pružaju se u skladu s kalendarom lovidbe odnosno u skla-du s pravilnikom o lovostaji NN 67/31.05.2010.

PRIHODI OD LOVA I USLUGA U LOVU I UGOSTITELJSKIH OBJEKATA U 2012:

2009. 10,924.839 + PDV

2010. 7,807.219 + PDV

2011. 9,541.663 + PDV

2012. 9,631.012 + PDV


PRIHODI OD UGOSTITELJSKIH OBJEKATA U 2012:

ugostiteljski objekti na kontinentu: 9,496.715 kuna + PDV 75%

ugostiteljski objekti na moru: 3,182.621 kuna + PDV 25%

ukupno: 12,679.336 kuna + PDV

Turistička agencija Hrvatske šume Tours bavi se ugovaranjem, ponudom i prodajom turističkih usluga. Ugostiteljski objekti u kojima odsjedaju lovci i ostali ljubitelji boravka u pri-rodi, poput Zlatne grede u Baranji, kunjevaca i Dvorca Spačva u Vinkovcima, Đedovice i PD jankovca u našicama, Brezovice i Cerovljana u Sisku, Kondrića u Đakovu, Babinca u Bjelova-ru, Tučke Plane u Delnicama, Čambine i Peska u podravini, radinja u novoj Gradiški, muzeja šumarstva i Šumarske kuće u Krasnu, Muljave na petrovoj gori itd. sjajan su izlog lovišta, lju-di, običaja i kulinarskih dostignuća naše zemlje. Svojom se opremljenošću i uslugom svrstavaju među najuređenije objekte u zemlji. Prilagodbe u poslovanju lovnog turizma su u pripremi i to ne samo zato što se ulaskom u europsku uniju očekuje dolazak većeg broja inozemnih lovaca. Naime, baš kao što se danas mijenjaju očekiva-nja korisnika bilo kojih usluga ili proizvoda, tako se mijenjaju i očekivanja lovaca.

stoga se radi sve potrebno kako bi se kvaliteta lovno-gospodarskih objekata, smještajnih kapaci-teta i broj smještajnih jedinica digla na još višu razinu te se time prilagodila zahtjevima današnjih lovaca.


Osim lovišta drugi značajni potencijal za razvoj ostalih obli-ka turizma (rekreativni, zdravstveni, sportski i dr.) su brojni ugostiteljski objekti u kontinentalnoj Hrvatskoj kao i ugosti-teljski objekti za odmor na moru.

Ostali turistički potencijali Hrvatskih šuma d.o.o. su Šumar-ski i lovački muzeji u Bošnjacima pokraj Županje i u Krasnu na Velebitu, izletišta s restoranskom ponudom u Gorskom kotaru (Golubinjak i Kamačnik), prirodne atraktivnosti (ka-njoni, slapovi, rijeke, jezera i dr.), biciklističke staze, skijaške staze, planinarske staze, poučne šumske staze i ostali turistič-ki sadržaji.

Ponudu i prodaju turističkih usluga i turističkih paket aran-žmana kao i promociju i reklamu turističkih kapaciteta obav-lja Turistička agencija HŠ Tours sa sjedištem u Direkciji Hr-vatskih šuma d.o.o.

Turistička agencija Hrvatske šume ToursLj.F.Vukotinovića 2, 10000 ZagrebID COD: HR-AB-01-080251008tel. 00385 (0)1 4804-231fax 00385 (0)1 4804-241

www.hrsume.hre-mail: [email protected]

Pozivamo ljubitelje prirode da odmor provedu u udobnim lovačkim i planinarskim domovima Hrvatskih šuma d.o.o., okruženi mirom i tišinom te ljepotama prirodnih hrvatskih šuma u svim godišnjim dobima. Očekuju Vas birana hrana i piće, prigodni programi, zabava, sport i rekreacija, a za lovce lov u obližnim lovištima Hrvatskih šuma d.o.o.

Gospić Gospić

Krk

Pag

Našice Našice Našice OsijekOsijekOsijekOsijekOsijekOsijekOsijekOsijekOsijek

VVVukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovar

VVVVVVVVVinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciSlavonski Brod Slavonski Brod Slavonski Brod

Požega Požega Požega Požega Požega Požega Požega Požega Požega

VVViroviticairoviticairoviticairoviticairoviticairoviticairoviticairoviticairovitica

PakracPakracPakracSisakSisakSisakSisakSisakSisakSisakSisakSisak

BjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovar

Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad

KoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnica

Varaždin Varaždin Varaždin Varaždin Varaždin Varaždin Varaždin Varaždin Varaždin

KarlovacKarlovacKarlovacKarlovacKarlovacKarlovac

GlinaGlinaGlina

SlunjSlunjSlunj

Otočac Otočac Otočac Otočac Otočac Otočac Otočac Otočac Otočac SenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenj

LabinLabin

DelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelnice

RijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijeka

CresKrkKrkKrkKrk

Vojnić Vojnić Vojnić Vojnić Vojnić Vojnić

Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Lokve Lokve Lokve Lokve Lokve Lokve

Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno

Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška

Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac

Đakovo Đakovo Đakovo Đakovo Đakovo Đakovo Đakovo Đakovo Đakovo

ZagrebZagrebZagrebZagrebZagrebZagrebZagrebZagrebZagrebZagrebZagrebZagreb

Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Voćin Voćin Voćin

Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala

Bilje Bilje Bilje

Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko

Vrbanja Vrbanja Vrbanja Vrbanja Vrbanja Vrbanja Vrbanja Vrbanja Vrbanja

Lovački dom Kunjevci Vinkovci

Lovački dom SpačvaVrbanja

Lovački dom Zlatna greda Bilje

Lovački dom ĐedovicaVoćin

Planinarski dom Jankovac PP Papuk

Lovački dom Cerovljani Hrvatska Dubica

Lovački dom Brezovica Sisak

Lovački dom Muljava TC Petrova gora

Šumarska kuća Krasno

Park šuma Golubinjak Lokve

Planinarski dom Zeleni Vir Skrad

Izletište Kamačnik Vrbovsko

Lovački dom Delnice

Lovački dom Peski Đurđevac

Lovački dom Čambina Ždala Lovački dom Babinac

Bjelovar

Uprava šuma Podružnica Bjelovar Matošev trg 1 43000 Bjelovar Tel. 00385 (0)43 647-111 Fax 00385 (0)43 247-118 www.hrsume.hr e-mail: [email protected]

Lovačka kuća BABINAC Babinac 178, 43273 Bulinac Tel.: 00385 (0)43 247-101; 264-111 Fax: 00385 (0)43 247-118; 264-900 e-mail: [email protected]

Lovačka kuća BABINAC luksuzni je lovačko-ugostiteljski objekt otvorenog tipa okružen brdskim lovištem Pisanička Bilogora, koje je smješteno na bilogorskim padinama sjeverno od Velike Pisanice, a posebno se ističe lovom na trofejnu srneću i jelensku divljač, te divlje svinje. Uz prethodnu najavu, Lovačka kuća Babinac pruža sve vrste ugostiteljskih i lovačkih usluga. Smještajni kapacitet (ukupno 20 ležaja): • sobe: 1/1; 7/2 – sve luksuzno opremljene (kupaonica / tuš-kada i WC, TV i SAT, direktna telefonska linija, mini-bar, poseban ormar za smještaj lovačkih pušaka) • depadansa: 1 apartman (sobe 1/2, 1/3, dnevni boravak sa kuhinjom, kupaonica / tuš-kada i WC) Ugostiteljski kapacitet:• veliki salon - 38 sjedećih mjesta (pomičnim se vratima može pregraditi u 2 manja salona od 25 odnosno 10 mjesta) • mali salon – 10 sjedećih mjesta • natkrivena terasa – 15 sjedećih mjesta Društveni prostor: caffe-bar i dnevni boravak (TV,SAT, kućno kino, HI-FI glazbena linija) Dodatni objekti: objekt za obradu i skladištenje (hladnjača) odstrijeljene krupne divljači, 6 kućica za lovačke pse sa posebno ograñenim prostorom za slobodno kretanje pasa, pečenjara i roštilj Radno vrijeme: uz najavu, prema dogovoru Parking: 10 parkirnih mjesta u ograñenom dvorištu kuće i 15-tak uz rub šume u neposrednoj blizini kuće Ponuda: bogata gastronomska ponuda (buffet obroci, lovački specijaliteti, domaća jela, jela s ražnja i roštilja, slastice); luksuzan smještaj i noćenje; organizacija poslovnih i privatnih skupova (sastanci, domjenci, seminari, prezentacije, obljetnice, razne svečanosti, mature, svadbe, obiteljske proslave); organizacija lova na krupnu divljač uz stručne lovne vodiče. Napomena: svi ugostiteljski i društveni prostori su klimatizirani, a za razne prezentacije na raspolaganju je LCD projektor s platnom koji se nalazi u velikom salonu, te mogućnost pristupa Internetu.

Rezervacije i narudžbe ugostiteljskih usluga i smještaja: GSM: ++385(0)98 349 030 e-mail: [email protected] ; [email protected]

Organizacija lova, lovnih usluga i smještaj lovaca: Željko Šibenik • GSM: ++385(0)98 453 099 • e-mail: [email protected]ñelko Kalabek • e-mail: [email protected]

Lovački dom Radinje Nova Gradiška

Lovački dom KondrićĐakovo


Konzervativnom i štedljivom ekonomskom politikom do boljeg poslovnog rezultata

RAČUN DOBITI I GUBITKA za razdoblje od 01.01. do 31.12.2012.

opis poZiCije

Iznos u tisućama kuna

2012. 2011.

i. posloVni priHodi 2.029.837 2.340.494

ii. posloVni rasHodi 2.025.041 2.339.538

iii. finanCijski priHodi 35.373 37.632

iV. finanCijski rasHodi 19.369 28.799

V. UDIO U DOBITI OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA

Vi. UDIO U GUBITKU OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA

Vii. iZVanredni - ostali priHodi

Viii. iZVanredni - ostali rasHodi

IX. ukupni priHodi 2.065.210 2.378.126

X. ukupni rasHodi 2.044.410 2.368.337

XI. doBit ili GuBitak prije oporeZiVanja 20.800 9.789

1. dobit prije oporezivanja 20.800 9.789

XII. poreZ na doBit 8.979 6.642

XIII. doBit ili GuBitak raZdoBlja 11.821 3.147

1. dobit razdoblja 11.821 3.147

Zbog smanjenja prihoda Hrvatskih šuma d.o.o., nužno se moralo smanjiti troškove na svim razinama poslovanja.sustavne mjere racionalizacije poslovanja, koje su provedene u 2012. godini, dale su značajne rezultate. ostvarene su uštede na ostalim poslovnim troškovi-ma zaposlenih i to u iznosu od 1,4 milijuna kuna te 2,7 milijuna kuna ušteda na troškovima re-prezentacije. uz mjere štednje u idućem periodu bit će nužno povećati prihode od prodaje drvnih sortimenata.

Hrvatske šume d.o.o. ostvarile su i premašile zadani poslovni plan za 2012. godinu te su ostvarile dobit prije oporezivanja u iznosu od 20,8 milijuna kuna. Značajno je poboljšana likvidnost Hrvatskih šuma d.o.o. i smanjena kreditna zaduženost uz istovremeno povećanje dobiti u odnosu na 2011. godinu. Hrvatske šume d.o.o. su i nadalje ostale više nego stabilan po-slovni sustav, zadržavši svoju ulogu jednog od strateš-ki najvažnijih poduzeća u Republici Hrvatskoj.

U 2012. godini smanjeni su i prihodi i rashodi. prihodi od prodaje drvnih sortimenata u odnosu na prethodnu godinu imaju smanjenje od 3 %. Najveći dio tog smanjenja odnosi se na smanjenje prihoda od prodaje u inozemstvu što je rezultat promjene politike prodaje s ciljem što bolje opskrbe domaće drvne industrije.

Uplaćena sredstva OKFŠ u 2012. godini izno-se 276,8 milijuna kuna dok je u 2011. godini bilo uplaćeno 385,2 milijuna kuna. Na smanjenje uplate ovih sredstava u iznosu od 108,4 milijuna kuna, naj-većim dijelom utjecalo je smanjenje stope za 50% koja je u primjeni od 28. veljače 2012. godine, ali i smanjenje osnovice za obračun – ukupnog prihoda trgovačkih društva RH.


U 2012. godini ostvareni su ukupni prihodi u iznosu 2.065,2 milijuna kuna i u odnosu na isto razdoblje 2011. godine manji su za 13%, a u odnosu na godišnji plan manji su za 4%.

Najveći udio u ukupnim prihodima čine po-slovni prihodi, koji su se smanjili u odnosu na 2011. godinu za 13%. Prihodi od prodaje drv-nih sortimenata iznose 1.497,6 milijuna kuna i u odnosu na prethodnu godinu imaju sma-njenje od 3% ili 44,7 milijuna kuna. Ulaganja u biološku obnovu šuma, u odnosu na prethod-nu poslovnu godinu, manja su za 105,6 miliju-na kuna i to najvećim dijelom zbog smanjenja sredstava po osnovi naknade za okfŠ.

PRIHODI (tisuće kuna)

opis 2012. 2011.indeks

2012./2011.

poslovni prihodi 2.029.837 2.340.494 87

financijski prihodi 35.373 37.632 94

ukupno 2.065.210 2.378.126 87

Rashodi su ostvareni s 2.044,4 milijuna kuna. u odnosu na prošlu godinu, kada su iznosili 2.368,3 milijuna kuna, smanjeni su za 14%, a u odnosu na godišnji plan manji su za 5%.

troškovi osoblja su u ovom razdoblju iznosili 989,1 milijuna kuna. To je u odnosu na prošlu godinu, kada su bili 990,1 milijun kuna, smanje-nje od 1,0 milijun kuna. Kako je novim Kolek-tivnim ugovorom ugovoreno povećanje plaća od 4% s primjenom od 1. siječnja 2012. godi-ne, poduzete su mjere zbrinjavanja radnika radi zadržavanja troškova plaća na istoj razini kao prethodne godine.

Prosječan broj zaposlenih u odnosu na pret-hodnu poslovnu godinu smanjen je za 1%. U ožujku je započeo trend smanjenja broja zapo-slenih, te je ukupan broj na kraju 2012. godine, u odnosu na 2011. godinu, smanjen za 4%.

PRIHODI

OPIS

Poslovn

Financijs

UKUPNO

Najvećiza 13%

Ulagmil

Rasho

RASHOD

OPIS

Poslovn

Financijs

UKUPNO

Troškokada s

000

kuna

I (tisuće kuna

i prihodi

ski prihodi

O

udio u ukup%. Prihodi od

anja u biološlijuna kuna i

odi su ostvaremilijuna k

DI (tisuće kuna

i rashodi

ski rashodi

O

ovi osoblja suu bili 990,1 m

0

300.000

600.000

900.000

1.200.000

1.500.000

1.800.000

2.100.000

2.400.000

000

kuna

a)

pnim prihodimprodaje drvn

godinu i

šku obnovu što najvećim

eni s 2.044,4kuna, smanje

a)

u u ovom razmilijun kuna,

Poslovni

ma čine poslonih sortimenamaju smanje

šuma, u odnodijelom zbog

4 milijuna kueni su za 14%

zdoblju iznossmanjenje o

prihodi Fin

V

Pregle

2012

2.029.8

35.37

2.065.2

ovni prihodi, ata iznose 1.enje od 3% il

osu na prethg smanjenja

una. U odnos%, a u odnos

2012

2.0

2.0

sili 989,1 milijod 1,0 milijun

nancijski priho

Vrsta prihoda

ed ukup

2.

837

73

210

koji su se sm497,6 milijunli 44,7 miliju

hodnu poslovsredstava po

su na prošlu su na godišnj

2.

025.041

19.369

044.410

juna kuna. Tn kuna. Kako

odi UKU

pnih prih

2011

2.340.4

37.63

2.378.1

manjili u odnona kuna i u ona kuna.

vnu godinu, mo osnovi nak

godinu, kadaji plan manji

2011

2.3

2.3

o je u odnosje novim Ko

UPNO

hoda

1.

494

32

126

osu na 2011odnosu na pr

manja su za knade za OK

a su iznosili 2su za 5%.

1.

339.538 28.799

368.337

su na prošlu olektivnim ug

2012

2011

INDEKS 2012./2011.

87

94

87

. godinu rethodnu

105,6 FŠ.

2.368,3

INDEKS 2012./2011.

87

67

86

godinu, govorom

2.

1.

Pregled ukupnih prihoda

RASHODI (tisuće kuna)

opis 2012. 2011.indeks

2012./2011.

poslovni rashodi 2.025.041 2.339.538 87

financijski rashodi 19.369 28.799 67

ukupno 2.044.410 2.368.337 86

ugovzb

Prosjezapoč

U troškootpremsporov

A B I. II. III. IV. V. C. I. II. III. IV.

D.

E F.

000

kuna

voreno povećbrinjavanja ra

ečan broj zapčeo trend sm

ove poslovanjmenine radnikve. Za redov

obračunu,

BILANCA AKTIVA POTRAŽIVANDUGOTRAJNNematerijalnMaterijalna iDugotrajna fPotraživanjaOdgođena poKRATKOTRAZalihe PotraživanjaKratkotrajnaNovac u banPLAĆENI TRPRIHODI UKUPNA AKIZVANBILAN

300.00

600.00

900.00

1.200.00

1.500.00

1.800.00

2.100.00

2.400.00

ćanje plaća oadnika radi z

poslenih u odmanjenja broj

ja ovog razdka u iznosu 6ne otpremnindodatno je r

A na dan

NJA ZA UPISANA IMOVINA na imovina movina financijska ima 05 orezna imovinAJNA IMOVIN

a a financijska inci i blagajni ROŠKOVI BUD

KTIVA ČNI ZAPISI

0

00

00

00

00

00

00

00

00

Poslo

od 4% s primzadržavanja t

dnosu na prea zaposlenih

2011. go

doblja uključe61,2 milijunane radi odlasrezervirano 4

n 31.12.2

ANI A NEUPL

movina

a A

imovina

D. RAZDOBLJ

vni rashodi

Pregl

mjenom od 1.troškova plać

ethodnu poslh, te je ukupaodinu, smanje

ene su i znača kuna te dodska u mirovin4,7 milijuna k

2012.

LAĆENI KAPIT

JA I OBRAČU

Financijski ra

Vrsta rashod

ed ukup

siječnja 201ća na istoj ra

ovnu godinuan broj na kren za 4%.

čajne rezervadatnih 1,6 minu i jubilarne kuna na teret

TAL

NATI

ashodi U

da

pnih ras

12. godine, pazini kao pret

smanjen je aju 2012. go

acije. Rrezervlijuna kuna znagrade, sutroškova 20

Izno2012

1.36

41.20

47

761856

1

2.1333.09

UKUPNO

shoda

poduzete su thodne godin

za 1%. U ožodine, u odno

rvirana su sreza započete ukladno aktua012. godine.

os u tisućama.

67.468 40.393 07.391 45.749 73.935

68.357 84.299 61.079

5.579 17.400

1.106

36.932 92.074

201

201

mjere ne.

žujku je osu na

edstva za sudske arskom

a kuna 2011.

1.466.94330.783

1.246.79241.168

148.199

695.057172.518480.882

7.46634.191

1.710

2.163.71030.860.556

12.

11.

33289

78261

0

06

ugovzb

Prosjezapoč

U troškootpremsporov

A B I. II. III. IV. V. C. I. II. III. IV.

D.

E F.

000

kuna

voreno povećbrinjavanja ra

ečan broj zapčeo trend sm

ove poslovanjmenine radnikve. Za redov

obračunu,

BILANCA AKTIVA POTRAŽIVANDUGOTRAJNNematerijalnMaterijalna iDugotrajna fPotraživanjaOdgođena poKRATKOTRAZalihe PotraživanjaKratkotrajnaNovac u banPLAĆENI TRPRIHODI UKUPNA AKIZVANBILAN

300.00

600.00

900.00

1.200.00

1.500.00

1.800.00

2.100.00

2.400.00

ćanje plaća oadnika radi z

poslenih u odmanjenja broj

ja ovog razdka u iznosu 6ne otpremnindodatno je r

A na dan

NJA ZA UPISANA IMOVINA na imovina movina financijska ima 05 orezna imovinAJNA IMOVIN

a a financijska inci i blagajni ROŠKOVI BUD

KTIVA ČNI ZAPISI

0

00

00

00

00

00

00

00

00

Poslo

od 4% s primzadržavanja t

dnosu na prea zaposlenih

2011. go

doblja uključe61,2 milijunane radi odlasrezervirano 4

n 31.12.2

ANI A NEUPL

movina

a A

imovina

D. RAZDOBLJ

vni rashodi

Pregl

mjenom od 1.troškova plać

ethodnu poslh, te je ukupaodinu, smanje

ene su i znača kuna te dodska u mirovin4,7 milijuna k

2012.

LAĆENI KAPIT

JA I OBRAČU

Financijski ra

Vrsta rashod

ed ukup

siječnja 201ća na istoj ra

ovnu godinuan broj na kren za 4%.

čajne rezervadatnih 1,6 minu i jubilarne kuna na teret

TAL

NATI

ashodi U

da

pnih ras

12. godine, pazini kao pret

smanjen je aju 2012. go

acije. Rrezervlijuna kuna znagrade, sutroškova 20

Izno2012

1.36

41.20

47

761856

1

2.1333.09

UKUPNO

shoda

poduzete su thodne godin

za 1%. U ožodine, u odno

rvirana su sreza započete ukladno aktua012. godine.

os u tisućama.

67.468 40.393 07.391 45.749 73.935

68.357 84.299 61.079

5.579 17.400

1.106

36.932 92.074

201

201

mjere ne.

žujku je osu na

edstva za sudske arskom

a kuna 2011.

1.466.94330.783

1.246.79241.168

148.199

695.057172.518480.882

7.46634.191

1.710

2.163.71030.860.556

12.

11.

33289

78261

0

06

Pregled ukupnih rashoda

U troškove poslovanja ovog razdoblja uključene su i značajne rezervacije. Rezervirana su sredstva za otpremnine radnika u iznosu 61,2 milijuna kuna te dodatnih 1,6 milijuna kuna za započete sudske sporove. Za redovne otpremnine radi odlaska u mirovinu i jubilarne nagrade, sukladno aktuarskom obračunu, dodatno je rezervirano 4,7 milijuna kuna na teret troškova 2012. godine.


ukupna imovina Hrvatskih šuma d.o.o. se u 2012. godini u odnosu na isto razdoblje 2011. godine smanjila za 1%. Dugotrajna materijalna imovi-na obuhvaća sredstva koja Hrvatske šume d.o.o. koristi u proizvodnji proi-zvoda, isporuci roba i usluga, te u ad-ministrativne svrhe i čiji je procijenjeni korisni vijek upotrebe duži od godine dana. Najveći udio u strukturi materi-jalne imovine imaju građevinski objekti sa 73%.

Značajno su smanjene dugoročne obaveze i to za 34% ili 25,3 milijuna kuna. Kratkoročne obveze smanjile su se za 16% u odnosu na isto razdoblje 2011. godine. Obaveze prema dobav-ljačima smanjene su za 52% i sve ob-veze prema dobavljačima plaćaju se u rokovima dospijeća.

BILANCA na dan 31.12.2012.

aktiVaIznos u tisućama kuna

2012. 2011.

a POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPlAćENI KAPITAl

B duGotrajna imoVina 1.367.468 1.466.943

i. nematerijalna imovina 40.393 30.783

ii. materijalna imovina 1.207.391 1.246.792

iii. Dugotrajna financijska imovina 45.749 41.168

iV. Potraživanja 05 73.935 148.199

V. Odgođena porezna imovina

C. kratkotrajna imoVina 768.357 695.057

i. Zalihe 184.299 172.518

ii. Potraživanja 561.079 480.882

iii. Kratkotrajna financijska imovina 5.579 7.466

iV. novac u banci i blagajni 17.400 34.191

d. PlAćENI TROŠKOVI BUD. RAZ-DOBlJA I OBRAČUNATI PRIHODI 1.106 1.710

e ukupna aktiVa 2.136.932 2.163.710

f. IZVANBIlANČNI ZAPISI 33.092.074 30.860.556

BILANCA na dan 31.12.2012.

pasiVa


2012. 2011.

a. kapital i reZerVe 1.254.502 1.242.148

i. Temeljni (upisani) kapital 1.171.670 1.171.670

ii. kapitalne rezerve

iii. rezerve iz dobiti 2.912 2.379

iV. revalorizacijske rezerve

V. Zadržana dobit ili preneseni gubitak 68.098 64.951

1. Zadržana dobit 68.098 64.951

2. preneseni gubitak

Vi. dobit ili gubitak poslovne godine 11.821 3.147

1. dobit poslovne godine 11.821 3.147

2. Gubitak poslovne godine

Vii. manjinski interes

B. reZerViranja 359.792 282.260

C. DUGOROČNE OBVEZE 49.163 74.450

d. KRATKOROČNE OBVEZE 441.103 522.399

e. ODGOĐENO PlAćANJE TROŠ. I PRIHOD BUDUćEG RAZDOBlJA 32.372 42.453

f. ukupno pasiVa 2.136.932 2.163.710

G. IZVANBIlANČNI ZAPISI 33.092.074 30.860.556

UkupnaDugo

isporugo

A. I. II. III. IV. V. 1. 2. VI. 1. 2.

VII. B. C. D.

E.

F. G.

a imovina drotrajna mateuci roba i uslodine dana. N

BILANCA

PASIVA KAPITAL I RETemeljni (upKapitalne rezRezerve iz dRevalorizaciZadržana doZadržana dobPreneseni guDobit ili gubDobit poslovnGubitak posloManjinski intREZERVIRADUGOROČNKRATKOROČODGOĐENORAZDOBLJAUKUPNO PAIZVANBILAN

300.

600.

900.

1.200.

1.500.

1.800.

2.100.

2.400.

000

kuna

ruštva se u 2erijalna imoviuga, te u adm

Najveći udio

A na dan

EZERVE pisani) kapitazerve obiti ijske rezerve obit ili prenesbit

ubitak itak poslovne

ne godine ovne godine teres NJA

NE OBVEZE ČNE OBVEZE

O PLAĆANJE TA ASIVA ČNI ZAPISI

0

.000

.000

.000

.000

.000

.000

.000

.000

Dugim

012. godini una obuhvaćaministrativneu strukturi m

n 31.12.2

l

eni gubitak

e godine

E TROŠ. I PRIH

otrajnaovina

K

Pre

u odnosu na a sredstva koe svrhe i čiji jematerijalne im

2012.

HOD BUDUĆE

Kratkotrajnaimovina

egled st

isto razdobljoja Društvo ke procijenjen

movine imaju

EG

Pl. troškovinedosp.naplata

trukture

je 2011. godkoristi u proizni korisni vijegrađevinski

Izn

2012

1.21.1

3

4

2.133.0

i i UKUP

e aktive

dine smanjilazvodnji proizvk upotrebe dobjekti sa 73

nos u tisućam

2.

254.502 171.670

2.912

68.098 68.098

11.821 11.821

359.792 49.163

441.103

32.372

136.932 092.074

PNO

e

za 1%. voda,

duži od 3%.

a kuna

2011.

1.242.141.171.67

2.37

64.9564.95

3.143.14

282.2674.45

522.39

42.45

2.163.7130.860.55

Kategorija

2012.

2011.

4870

79

5151

4747

605099

53

056

Pregled strukture aktive

Pregled strukture pasive

Značasma

s

300

600

900

1.200

1.500

1.800

2.100

2.400

000

kuna

ajno su smannjile su se zamanjene su

0

0.000

0.000

0.000

0.000

0.000

0.000

0.000

0.000

Kare

njene dugoroa 16% u odnza 52% i sve

pital izerve

Dugrez

očne obavezenosu na isto re obveze pre

goroč.zerv.

Dugoobv

Pregl

e i to za 33%razdoblje 20ema dobavlja

oročneveze

Kratkoobv

ed stru

% ili 25,3 milij11. godine. Oačima plaćaju

oročneveze

Odgođpl. troš

kture pa

una kuna. KObaveze preu se u rokovi

đenoškova

UKUP

asive

Kratkoročne oema dobavljaima dospijeć

PNOKat

obveze ačima ća.

tegorija

2012.

2011.


pokazatelji likvidnosti mjere sposob-nost društva da pravodobno podmi-ri svoje dospjele kratkoročne obveze. Odražavaju odnose između dijelova ili cjelina kratkotrajne imovine i kratkoroč-nih obveza.

Koeficijent zaduženosti pokazuje do koje mjere društvo koristi zaduživanje kao oblik financiranja, odnosno koji je postotak imovine nabavljen zaduživa-njem. Što je veći odnos duga i imovi-ne, veći je financijski rizik, a što je manji, niži je financijski rizik. U 2012. godini u Hrvatskim šumama d.o.o. značajno je popravljena likvidnost tvrtke i smanjena kreditna zaduženost.

Konzervativna i štedljiva ekonomska i financijska politika, kao i ostvareni rezultati poslovanja, omogućuju Hrvatskim šuma-ma d.o.o. i dalje stabilno financiranje.

Sve poduzete mjere smanjenja troškova i povećanja učinkovitosti poslovanja mogu se smatrati uspješno odrađenom prvom fazom restrukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o. odnosno uspješno provedenim mjerama unaprijeđenja poslovanja.

naziv praksaIznos tisućama kuna

2012. 2011.

Novac na računu i blagajni

17.400 34.191

financijska imovina 5.579 7.466

Potraživanja 561.079 480.882

Zalihe 184.299 172.518

PlAćENI TROŠKOVI BUD. RAZDO-BlJA I OBRAČUNATI PRIHODI

1.106 1.710

KRATKOROČNE OBVEZE 441.103 522.399

ODGOĐENO PlAćANJE TROŠ. I PRIHOD BUDUćEG RAZDOBlJA

32.372 42.453

likvidnost I. stupnja % 8% - 14% 3,67 6,05

likvidnost II. stupnja % 70% - 80% 123,36 92,51

likvidnost III. stupnja % 130% - 140% 162,51 123,35

POKAZATElJ ZADUŽENOSTI2012. 2011.


ukupne obveze 522.638 639.302

ukupna aktiva 2.136.932 2.163.710

Stupanj zaduženosti 24,46% 29,55%



DIREKCIJA

UPRAVA DRUŠTVA

Sektor plana, analize i informatike

Sektor za �nancije i računovodstvo

Sektor pravnih poslova

Sektor ostalih djelatnosti

Sektor za šumarstvo

Sektor komercijalnih poslova

Sektor interne revizije i kontrole

Proizvodna služba

Služba za certi�kaciju proizvoda

Planska i analitička služba

Komercijalna služba

Služba za strateški razvoj i upravljanje organiza-cijskim promjenama

Služba za uređivanje šuma

Služba za ekologiju

Služba za lovstvoPravna, kadrovska i opća služba

Imovinsko - pravna služba

Služba zaštite na radu

Financijska služba

Računovodstvena služba

Informatička služba Putnička agencija “Hrvatske šume tours”

Služba za javnu nabavu

Služba za provedbu programa OKFŠ

Služba za ljudske potencijale

Služba za šume šumoposjednika

Služba za internu reviziju i kontrolu

Ured Voditelja UŠP

Proizvodni odjel Komercijalni odjel Planski i analitički odjel

Odjel za uređivanje šuma

Odjel za ekologiju Odjel za lovstvo

Pravni, kadrovski i opći odjel

Financijsko - računovodstveni odjel

Informatički odjel

UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA

ŠUMARIJA / RADNA JEDINICA

Shematski prikaz organizacije Hrvatskih šuma d.o.o.

MISIJAOsigurati održivo integralno gospodarenje državnim šumama na čitavom području Republike Hrvatske na ekološki osjetljiv, ekonomski učinkovit i socijalno odgovoran način prema društvu u cjelini i zaposlenicima poduzeća.

VIZIJAŽelimo biti vodeće Trgovačko društvo za gospodarenje šumama u regiji, koje će podizati svijest građana o šumama kao nacionalnom prirodnom bogatstvu RH, te promicati načela održivog razvoja.

1 UŠP Vinkovci Trg bana Josipa Šokčevića 2032100 VinkovciTel. 032/341 000Faks: 032/331 129e-pošta: [email protected] www.vinkovci.hrsume.hr

2 UŠP Osijek Julija Benešića 131000 OsijekTel. 031/257 000Faks: 031/212 757e-pošta: [email protected]

3 UŠP Našice J. J. Strossmayera 131500 NašiceTel. 031/618 050Faks: 031/613 741e-pošta: [email protected] wwww.nasice.hrsume.hr

4 UŠP Požega Milke Trnine 234000 PožegaTel. 034/312 380Faks: 034/281 747e-pošta: [email protected] www.pozega.hrsume.hr

5 UŠP Bjelovar Matošev trg 143000 BjelovarTel. 043/647 111Faks: 043/247 188e-pošta: [email protected]

6 UŠP Koprivnica Ivana Meštrovića 2848000 koprivnicaTel. 048/250 900Faks: 048/250 963e-pošta: [email protected]

7 UŠP Zagreb Vladimira nazora 710000 ZagrebTel. 01/482 10 75Faks: 01/482 10 81e-pošta: [email protected] www.zagreb.hrsume.hr

8 UŠP Sisak Josipa Runjanina 1244000 sisakTel. 044/559 111Faks: 044/559 115e-pošta: [email protected] www.sisak.hrsume.hr

9 UŠP Karlovac Put Davorina Trstenjaka 147000 karlovacTel. 047/843 200Faks: 047/613 438e-pošta: [email protected]

10 UŠP Ogulin B. Frankopana 1247300 OgulinTel. 047/843 666Faks: 047/842 660e-pošta: [email protected] www.ogulin.hrsume.hr

11 UŠP Delnice Supilova 3251300 DelniceTel. 051/829 700Faks: 051/812 342e-pošta: [email protected]

12 UŠP Senj Nikole Suzana 2753270 SenjTel. 053/ 652 401Faks: 053/ 652 400e-pošta: [email protected]

Adresar

13 UŠP Gospić Budačka 2353000 GospićTel. 053/652 440Faks: 053/652 478e-pošta: [email protected]

14 UŠP Buzet Naselje Goričica 252420 BuzetTel. 052/695 150Faks: 052/662 973e-pošta: [email protected]

15 UŠP Split Kralja Zvonimira 35/III21000 SplitTel. 021/482 744Faks: 021/408 200e-pošta: [email protected] www.split.hrsume.hr

16 UŠP Nova Gradiška J. J. Strossmayera 1135400 Nova GradiškaTel. 035/333 460Faks: 035/333 465e-pošta: [email protected]

1

23

4

5

6

7

89

1011

12

13

14

15

16

Direkcijalj. F. Vukotinovića 2, 10000 ZagrebTel. 01/4804 111Faks: 01/4804 101e-pošta: [email protected] www.hrsume.hr

Documents

Impressum - hrsume.hr · Uređivanje šuma Općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) Šume šumoposjednika u 2012. godini FSC certifikat i dalje u Hrvatskim šumama Ekologija i zaštita