uma - Riznica Bioloke Raznolikosti

  • View
    33

  • Download
    10

Embed Size (px)

DESCRIPTION

jj

Text of  uma - Riznica Bioloke Raznolikosti

  • 2011.MEUNARODNAGODINAUMA

  • UMA RIZNICABIOLOKERAZNOLIKOSTI

    Foto:Dijanaupan,arhivDZZP

    Foto:VidaPosavecVukeli,arhivDZZP

    Foto:MarkoMatei

    Foto:IgorBori,arhivDZZP

  • STABLO SVIJETZASEBE

    CO2

    O2

    Foto:IgorBori,arhivDZZP

    Foto:GoranKrivanek,arhivDZZP

    Disanje

    H2Omineralnetvari

    H2O

    Prehrana

    Transpiracija

    Dommnogimivotinjama,

    gljivamailiajevima

    Foto:IgorBori,arhivDZZP

    Foto:arhivJUPPPapuk

    Dokjebiljkaizloenasvijetlostiapsorbiraugljinidioksid,aisputakisik.

    Proceskojimbiljkagubivodukrozpuikojesenalazena

    listovima.

    Biljkakrozkorijenapsorbiravoduimineralnetvarikojesujojpotrebnezarast.Ulistuseodvijaiprocesfotosintezekojimbiljkasebistvaraeer.

    Stablopruadommnogimkukcima,

    pticama,imiima,gljivamailiajevima.

  • ODSJEMENKEDOGODA

    Plod

    Sjemenka

    Mladica

    Stablo

    opraivanjecvjetova

    Stablo je viegodinjadrvenasta biljka koja se sastojiod korijena, debla i grana kojeine kronju. Kronja na sebinosi pupove, listove, cvjetove iplodove.

    Foto:GoranKrivanek,arhivDZZP

    Foto:IrinaZupan,arhivDZZP

    Foto:GoranKrivanek,arhivDZZP

    rastirazvoj klijanje

    Foto:IgorBori,arhivDZZP

  • Foto:GoranKrivanek,arhivDZZP

    Foto:IgorBori,arhivDZZP

    Starost stabala odreuje se pomou godova, najee kada se posijeku.Tono odreivanje starosti pomou godova, mogue je samo za stablakoja rastu sezonski, budui da svaki rub goda predstavlja zadebljanjenastalo prestankom rasta biljke tijekom zime, to nije sluaj kod stabalakoja rastu u tropskim krajevima, jednako tijekom cijele godine.

    Godovi

    Pitomikesten(Castanea sativa L.)

    Neka od rekordnih stabala u Hrvatskoj:

    Meu najpoznatijim stablima u Hrvatskoj je Gupeva lipa uGornjoj stubici koja je starija od 1573. godine.

    U arboretumu Trsteno kod Dubrovnika, nalaze se dva stabalaorijentalne platane stara vie od 450 godina. Ubrajaju semeu najdeblja stabla u Europi.

    U slavonskoj umi Pranik kraj Okuana nalazi se oko 2000stabala hrasta lunjaka starih 300 i vie godina.

    U park umi Golubinjak kraj Lokvi nalazi se "Kraljica ume,divovska jela starosti od preko 250 godina, visinom od 37 mi irine u promjeru od 140 cm.

    Orijetalne platane(Platanus orientalis L.) danasinekad

    Foto:GoranKrivanek,arhivDZZP

    Foto:arhivMK

  • II.PRIZEMNISLOJOvaj sloj bi jo mogli nazvaticvjetnim i biljnim sagom.Naime, ovdje nalazimo brojneproljetnice, ali i gljive, paprati,mahovine kao i bezbrojivotinja, osobito gmazova,vodozemaca, kukaca i drugihbeskraljenjaka.

    I.TLOTemelj ume je tlo u kojem jedrvee zakorijenjeno.

    Foto:GoranKrivanek,arhivDZZP

    Foto:IgorBori,arhivDZZP

    UMSKAPETEROKATNICA

    Foto:IgorBori,arhivDZZP

    Foto:GoranKrivanek,arhivDZZP

  • IV.GRMLJEOvaj se sloj sastoji od grmlja i mladog drvea. Gustogrmlje koje popunjava praznine u svodu prua zatitumnogim ivotinjama, osobito kukcima i pticama.

    Foto:IgorBori,arhivDZZP Foto:IgorBori,arhivDZZP

    III.LISTINACPod ume sastoji se od uvelog itrulog lia i ostalih biljnihostataka, gljiva i bezbrojnihsitnih ivotinja koje ive u tomorganskom pokrovu.

    Foto:DanielaHamidoviFoto:GoranKrivanek,arhivDZZP

  • V.DRVEENajviu razinu ume tvore grane, granice, lie i plodovi odraslog drvea, kao iveliki broj ivotinja koje tu ive.

    Foto:GoranKrivanek,arhivDZZP

    Foto:GoranKrivanek,arhivDZZP

  • Pucketanjesjemenkiotkriva

    marljivuzebu.

    Djetli iliunakuckajuudrvo

    nadajuisekakvojsonojliinki

    kukca.

    Crvendaineumornoukaju,pretraujuumsko tlo nebiliuhvatili kakvaneopreznakukca.

    Bjelovratamuharicaimadrugutaktikustrpljivosjedi na grani,sve dok neugledakukcauletu,azatimsepoputakrobatazaletizaplijenom.

    Foto:Dijanaupan,arhivDZZP

    Foto:HrvojeRui,arhivJUPPPapuk

    GOZBAUUMI plodovi

    Foto:HrvojeRui,arhivJUPPPapuk

    Foto:HrvojeRui,arhivJUPPPapuk

    Foto:HrvojeRui,arhivJUPPPapuk

  • ir plodhrastacrnike

    Bukvica plodbukve

    Sjemenkeboraueeru

    Foto:GoranKrivanek,arhivDZZP

    Foto:GoranKrivanek,arhivDZZP

    Foto:GoranKrivanek,arhivDZZP

    Foto:DavePape,http://commons.wikimedia.org

    Foto:Ray eye,http://hr.wikipedia.org

    Divljesvinjeivjevericeseradoasteplodovima

    stabala.

  • osvijetljenostume umskotlo izmjenaliakrozgodinjadoba

    Foto:IrinaZupan,arhivDZZP Foto:Ivourai

    BJELOGORINAUMAVS.CRNOGORINAUMA

  • Hrastkitnjak(Quercus petraea

    (Mattuschka)Liebl.)

    Hrastlunjak(Quercus robur L.)

    Obinigrab(Carpinus betulus L.)

    Obinabukva(Fagus sylvatica L.)

    Obinajela(Abies albaMill.)

    Crnibor(Pinus nigra Arnold)

    Foto:Dijanaupan,arhivDZZP

    Foto:Dijanaupan,arhivDZZP

    NAJEEVRSTEDRVEA

  • PRIMORSKEUMEIMAKIJE

    Bodljikavaveprina(Ruscus aculeatus L.)

    Crvenatetivika(Smilax aspera L.)

    Primorskaciklama(Cyclamen repandumSibth.etSm.)

    Trlja (Pistacialentiscus L.)

    esmina(Quercus ilex L.)

    Crnijasen(Fraxinus ornus L.)

    Foto:IgorBori,arhivDZZP

    Foto:IgorBori,arhivDZZP

    Foto:Dijanaupan,arhivDZZP

    Foto:IgorBori,arhivDZZP

    Foto:IgorBori,arhivDZZP

    Foto:IgorBori,arhivDZZPFoto:Dijanaupan,arhivDZZP

  • UMAKROZGODINJADOBA

    Foto:VlatkaDumboviMazal,arhivDZZP

    Foto:arhivJUPPPapuk

    Foto:Dijanaupan,arhivDZZP

    Foto:Dijanaupan,arhivDZZP

    LJETO

    ZIMA

    JESEN

    PROLJEE

  • STAREUME

    Foto:GoranKrivanek,arhivDZZP

    Tijekom godina u starim seumama razvijaju takvi ekolokiprocesi kakvih u mladim umamanema. Jedna od osnovnih znaajkistarih uma je prisutnost fiziolokioteenih starih stabala teodumrlih dijelova stabala.

    Foto:IgorBori,arhivDZZP

    Foto:HrvojeRui,arhivJUPPPapuk

  • Odumrlo drvo dolazi u raznim oblicima u umi, a svaki oblik predstavlja vano i drugaije stanite flore i faune.

    Odumrli dijelovi stabala nemaju veliku ekonomsku vrijednost, ali zato imaju veliku vrijednost u pogleduouvanja bioloke raznolikosti uma.

    Takvo odumrlo drvo je stanite brojnih gljiva, liajeva, kukaca, a samim time i bogati izvor hrane za ptice. Mnogevrste ptica ovakva stabla koriste i za gnijeenje.

    Foto:arhivJUPPPapuk

    Foto:arhivJUPPPapuk

    Neke su vrste kukacaije se liinke gnijezdeu odumrlom drvupostale toliko rijetkeda su dospjele napopis ugroenih vrsta(alpska strizibuba).

    Alpskastrizibuba(Rosalia alpina)

  • Liaji, iako se po sistematici svrstavajuu gljive, zapravo su simbiontskiorganizam koji predstavlja suivotbarem jedne vrste gljive te jedne vrstezelene alge i/ili cijanobakterije. irokosu rasprostranjeni, ali veina ih jevezana za vrlo specifine uvjete uokoliu.

    Lobaria pulmonaria

    Mnoge gljive ive u mikoriznoj zajednici sa stablima, te svojim hifama poveavaju apsorpcijsku povrinu korijenastabla, a zauzvrat dobivaju od njega neke hranjive tvari. Te su gljive saprofiti, to znai da glavninu hranjiva dobivajurazgradnjom mrtve organske tvari na umskom tlu. Neke su vrste gljiva vezane za mrtva stabla, a kako se esto uodravanju i ureivanju uma takva stabla uklanjaju te su vrste izravno ugroene nestankom pogodnih stanita.

    GLJIVEILIAJIUUMAMA

    Liaji se koriste u razne svrhe: neke vrste koriste ivotinje i ljudi zaprehranu, dok se neke vrste koriste u dobivanju bojila, mirisnih iljekovitih tvari itd. Uz to, u ekologiji se liaji koriste kao indikatori uvjeta uokoliu, najvie kao indikatori oneienja zraka te kao indikatori starihuma. Meu indikatore starih uma spada i Lobaria pulmonaria, kojoj seu Europi pa i u Hrvatskoj brojnost smanjuje zbog oneienja zraka, ali izbog nestajanja pogodnih stanita.

    Foto:AnamarijaPartl,arhivDZZP

    Foto:AnamarijaPartl,arhivDZZP

  • umske su one vrste ptica koje najvei dio svojehrane i mjesto za gnijeenje pronalaze uumama. Neke vrste umskih ptica, kojima nesmeta prisutnost ljudi moemo sresti i u veimgradskim parkovima, ali neke vrste ptica obitavajusamo u prostranim, starim umama jer samo unjima nalaze dovoljno hrane i/ili povoljnihmogunosti za podizanje mladih.

    Istraivanja raznolikosti ptica u bukovim umamarazliite starosti na Papuku pokazala su da u starimumama ivi najvei broj vrsta i najvei broj jedinki..

    IlustracijapremaDumbovi,V.,J.Kralj,I.Samari,2006:ivotnamrtvomdrvetu.ZatitaumskihpticaigospodarenjeumamauParkuprirodePapuk

    PTICEUUMAMA

    Foto:Liborejna,arhivDZZP

    umskaljuka(Scolopax rusticola)

  • Foto:IgorBori,arhivDZZP

    Djetlii ne oteuju gospodarski vrijedne dijelovestabala, a svoje duplje bue u starijim ivuimstablima, tokasto inficiranim organizmima kojiuzrokuju truljenje te u mrtvim stojeim stablima.Stare duplje djetlia od iznimne su vanosti zaopstanak velikog broja drugih vrsta ptica, sisavaca(osobito imia) i drugih ivotinja, pa ak i kukaca kojisami ne mogu buiti duplje u kojima e gnijezditi.

    Foto:Alastair Rae

    Planinskidjetli(Dendrocopos leucotos)

    Foto:DavorKrnjeta

  • Foto:Alastair Rae

    Crna una je najvea ptica iz porodicedjetlovki u Hrvatskoj. Svojim snanimkljunom ostavlja prepoznatljive ostatkehranjenja.

    Crnauna(Dryocopus martius)

    Foto:arhivJUPPPapuk

    U stare naputene duplje djetliarado e se naseliti muharice isjenice. Muharice gnijezde i upukotinama na stablu koje sunastale uslijed razliitihmehanikih oteenja.

    Mala muharica nastanjuje ume s bujnom prizemnom vegetacijom, estou blizini vode i umskih istina. Zimuje u jugoistonoj Aziji (Indija,Pakistan), a na gnijeenje se vraa krajem svibnja. Hrani sebeskraljenjacima, rijetko i voem.

    Malamuharica(Ficedula parva) Foto:Suresh V.S.

  • Kratkokljuni puzavci gnijezde ispododlupljene kore na starim deblima. To sumalene ptice koje poput mieva trkarajupo stablu u potrazi za kukcima. Kora starogdrvea, osobit