U ČAST ŠUMAAnja Papa, 2. b

• Na inicijativu Republike Hrvatske glavna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2011. međunarodnom godinom šuma s ciljem podizanja svijesti o održivom upravljanju, očuvanje i održivom razvoju svih tipova šuma pod nazivom Celebrating Forests for People.

Sve vrste šuma su važna staništa velikog broja biljnih i životinjskih

vrsta.

• Procijenjeno je da su 1950. tropske kišne šume pokrivale 16-17 mil. km²,

što je oko 11% površine Zemlje.

Do 1980. je 50% tih šuma uništeno ljudskim djelovanjem, a proces uništavanja je nastavljen i još uvijek traje.

U Brazilu u kojem se nalazi 30% preostalih tropskih kišnih šuma na zemlji, krčenjem u

vremenu od 2000.-2005. je zauvijek uništeno više od 50 000 kvadratnih milja

šume.

Jedna od mogućih posljedica krčenja šuma je suša. U kišnim šumama uključujući i Amazonsku zbog krčenja i globalnog zatopljenja 1990. vladala je suša.

• Kišne šume se same navodnjavaju. Biljke ispuštaju vodu u atmosferu transpiracijom.

• U tropima svako drvo ispusti oko 760 l vode svake godine. Od vlage se stvaraju gusti oblaci koji se nadvijaju nad prašumom. Na taj način se šuma održava vlažnom i toplom i kada ne pada kiša.

Pored koraljnih grebena, u ovim područjima je najveća gustoća vrsta na svijetu.Biljke rastu vrlo gusto a stalno im prijeti veliki broj kukaca.

Međutim, biljke su se prilagodile toj stalnoj izloženosti opasnostima i razvile kemijske spojeve koji mogu svoju uporabu naći u medicini.

Potraga za biljkama koje služe kao hrana, lijek ili u kozmetici (bioprospecting) je postala unosan posao zadnjih desetak godina.

Domaće stanovništvo ne dobiva gotovo nikakvu nadoknadu ili dobiva samo udio u budućoj dobiti.

Nacionalni institut za rak (The National Cancer Institute (NCI) procjenjuje da 70% biljaka koje su dosada otkrivene da liječe rak potječu iz kišnih šuma.

Novi lijek protiv HIV-a Calanolide A kojeg razvija privatna farmaceutska kompanija dobiva se od drveta koje raste na Borneu.

Mnoge biljke (npr. orhideje) i drveće je preneseno iz kišnih šuma i uzgaja se posvuda u svijetu.

• Ali Brazilski orah ne raste nigdje drugdje nego u netaknutim dijelovima Amazonske prašume. Tamo ga oprašuju pčele koje slijeću i na orhideje a njegovo sjeme raznose agouti-mali sisavci koji žive na drveću.

Dnevni raspored u tropskoj kišnoj šumi- 6.00 sati

sunce vrlo brzo izlazi - šuma je u magli (20°C)

- do 10.00 sati

puno vode isparava (20°C-25°C)

- do 13.30 sati

nastaju veliki oblaci (28°C)

- između 14-17.00 sati

snažne oluje/pljuskovi u kišnom razdoblju (između 30°C i 31°C)

- nakon 17.00 sati

sunce ponovo sija (28°C)

- 18.00 sati

sunce brzo zalazi (26°C)

Piriredila: Anja Papa, 2.b