KAZALO

6-8 n

1-3

Susret bavarskih i hrvatskih šumara

4-5

Prvi zadatak zaštititi ono što imamo

13-15

»Negativne sječine učiniti pozitivnim«

9-12

Jela najoštećenija vrsta drveća

Vodoprivredna naknada u šumarstvu

16-17 Ličke slike koje nas ne mogu ostaviti ravnodušnim

22-24

E, kad bi bilo više prometnica...

25-26 Tisa - rijetka vrsta ljekovitih i otrovnih svojstava

18-21

27-28

I ove godine odstrel će po svemu sudeći podbaciti

29-31 Vijesti i događaji iz naših Uprava

Vojska koja već dva i pol 32 stoljeća čeka bitku Šumari osvojili Triglav

Mjesečnik »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Izdavač: »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2, Direktor: Ivan Tarnaj, dipl. inž. šum. Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž.

Hi Uredništvo: mr. Josip Dundović, dipl. inž., Hranislav Jakovac, dipl. inž., Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž., Josip Maradin, dipl. inž., Branko Meštrić, dipl. inž., Miroslav

Mrkobrad, dipl. pol.. Zvonko Peičević, Vesna Pleše, dipl. pol., Ivan Simić, dipl. inž.. Ivica Tomić, dipl. inž. Novinari: A. Z. Lončarić, M. Mrkobrad, V. Pleše i I. Tomić Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb E-mail: direkcija hrsume.hr Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta. Oblikovanje, priprema i tisak: Vjesnik d.d. Zagreb Naklada: 5000

Na naslovnoj strani: Jesen u slavonskoj sumi (foto: z. Lončarić) Na ovitku: Dostojan nasljednik (foto: z. Lončarić)

IZ MEĐUNARODNE S'

Šumari iz Bavarske u Hrvatskoj

(J-na-jj-rijsiliti 'SHraiA-nji^i •na (jbo^tmrm hvrbt

I u Bavarskoj razmišljaju o preustroju državnih šuma,

jer dosadašnji visoki režijski troškovi znatno opterećuju šumarstvo. Stoga planiraju

ukidanje znatnog broja revira i povećanje površine

pojedinih revira, ističe Reinhold Eribeck, pomoćnik ministra

bavarskog Ministarstva Ugledni gosti sa domaćinima: gosp. Franz Schalkr, savjetnik u upravi šuma u NUmbergu,

dožupan Sisačko-moslavačke županije Željko Nenadić, gosp. Viktor Lochert, hrvatski šumar u Bavarskoj koji svojim sudjelovanjem znatno doprinosi suradnji dvaju šumarstava, gosp. Reinhold Eribeck, pomoćnik ministra u Bavarskom ministarstvu i Tomislav Starčević, pomoćnik direktora

»Hrvatskih šuma«

N astavljajući tradicionalnu suradnju šumarstva Hrvatske i njemačke Sa­vezne države Bavarske započetu prije

desetak godina, delegacija bavarskog Mini­starstva prehrane, poljoprivrede i šumarstva na čelu s pomoćnikom ministra Reinholdom Erlbeckom boravila je krajem kolovoza u Hr ­vatskoj i bila gost »Hrvatskih šuma« p.o. Za­greb. Šumari iz Bavarske među kojima su uz doministra Erlbeka bili i dopredsjednik Udruge bavarskih šumoposjednika Josef Spann, upravitelj šumarije u Rosenheimu Axel IVeidinger, savjetnik u Upravi šuma u Niimbergu Franz Schaller te odvjetnik Arnd Buhner, tijekom trodnevnog službenog bo­ravka posjetili- su uprave šuma Sisak i Požega te s hrvatskim šumarima razgovarali o unaprijeđenju obostrano korisne suradnje.

Boraveći u sisačkoj upravi bavarski su šumari obišli dio nizinskih šuma lužnjaka i upoznali se s problemom sušenja ove najvažnije šumske vrste, a potom je u lugar­nici Brezovica gospodin Reinhold Erlbek hrvatskim šumarima, među kojima su bili predstavnici Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Hrvatskih šuma. Šumarskog in­stituta, Šumarskog fakulteta te Hrvatskog

Jedna od niza željezničkih kompozicija drvnog materijala koji su stizali u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu tijekom i993. i 1994. godine, kao pomoć Bavarskog šumarstva

šumarskog društva, prenio u ovom trenutku aktualna njemačka iskustva u odnosima šumarstva i Europske zajednice. Domaćim šumarima on je predstavio i bavarsko šumarstvo posebno se osvrćući na neke zajedničke zanimljive teme kao što su priva­tizacija određenih djelatnosti u šumarstvu, iskustva šumarstva Bavarske u gospodarenju zaštićenim objektima prirode, odnos s vod­nim gospodarstvom Bavarske. Bilo je riječi i o motivaciji, radu i kontroli, utjecaju tržišta na količinu i vrstu etata, o iskorištavanju sporednih šumskih proizvoda u Bavarskoj i drugim pitanjima. Poslije Siska, gosti iz Ba­varske posjetili su i požešku upravu.

Osim stručnog, posjet šumara iz Ba­varske imao je i humanitarni karakter. Kako j e istaknuto i na posebnoj konferenciji za novinare nakon boravka u sisačkoj upravi, šumari i prijatelji iz Bavarske među prvima su pritekli u pomoć u Domovinskom ratu stradaloj Hrvatskoj, ali i Bosni i Hercegovi­ni. Gospoda Axel IVeidinger i Franz Schaller bili su u okviru različitih organizacija za hu­manitarnu pomoć (jedna od njih je i Bayri-sch-Osterreichische Hilfsorganization und Bauern helfen Bauern) i sami organizatori različitih donacija, među kojima i otpreme vlakova s drvenom građom za popravak kuća, prikupljanja novčane pomoći te izgra­dnje 90 novih kuća na oslobođenom po­dručju, od čega dio njih na Banovini.

Časopis Hrvatske šume 11

BAVARSKO ŠUMARSTVO DANAS

Agresivan marketing i svestrana kontrola

Pomoćnik ministra u bavarskom Mini­starstvu prehrane, poljoprivrede i šumarstva gospodin Reinhold Erlbeck

hrvatskim je šumarima okupljenima u Bre­zovici kod Siska ukratko predstavio bavar­sko šumarstvo. Evo nekih zanimljivosti iz toga predavanja.

Govoreći o odnosima bavarskog šumarstva s Europskom zajednicom, Erlbe­ck je istakao da se ona zauzima i podstiče regionalni pristup u razvoju šumarstva. U pravilu - ona ga podstiče tako da je opći trend u zemljama Zajednice porast površina pod šumama (a pad, recimo, u siromašnim zemljama. Kini, Brazilu). Eu­ropska zajednica na neki način nameće i »pravila igre«. U Njemačkoj su tako po­dijelili regije na one (bogatije) u kojima se šume mogu samofinancirati i one u kojima to nije slučaj. Poreznom politikom i su­bvencijama i EZ i sama država utječu indi­rektno na to koji će se energenti više kori­stiti. Pa se tamo gdje postoji dosta (višak) drveta, financira se izgradnja termoelektra­na. Ili, Njemačka ima previše crnogorice a premalo listača. Tu sad nastupa država koja obilno subvencionira sadnju listača. Kako? Svaki poljoprivrednik koji iskrči dio svog zemljišta i posadi šumu, sljedećih će 20 godina od države dobivati naknadu gubitka koji ima zbog smanjenja poljoprivredne proizvodnje!

Pomoćnik ministra Bavarske, gosp. Reinhold šumarstvu Bavarske i pozitivnim iskustvima na

Razgovor dvaju doministara - gosp. Reinholda Erlbecka i Roberta Laginje, iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Hrvatske

Erlbeck iznosi zanimljivo predavanje o poboljšanju stanja u bavarskom šumarstvu

U Bavarskoj je inače 65 posto šuma u privatnom vlasništvu, 35 posto otpada na državne šume, ukupno 800.000 ha, a tu su i ukupnom površinom male gradske i ko­munalne šume. Postoji preko 500.000 šumoposjednika a prosječna veličina privat­nog posjeda je oko 2,5 ha.

Kao što su poticani poljoprivrednici da sade šumu, tako su stimulirani i sami vla­snici šume za sadnju u svojoj šumi. Po 25 posto troškova snose država i Europska zajednica!

Da bi se stimulirala potrošnja sitnog drveta (ogrjeva), država će subvencionirati gradnju centralnog grijanja na drvo! I tako redom, stimulacija, subvencija, pomoć i t.d.

N o kako nigdje i nikada baš sve ne može biti temeljeno samo na svijesti pa i motivaciji, država se pobrinula da unaprijed spriječi bilo kakve prevare ili manipulacije, kaže Erlbeck. U bavarskom, dakako i njemačkom šumarstvu postoji »jaka, skupa i mnogostruka kontrola« potrošnje novca i

2 / Časopis Hrvatske šume

S konferencije za tisak:

Gosp. Erlbeck smatra da

šumari Hrvatske

i Bavarske imaju

mnogo toga jedni drugima

reći i da suradnju

treba nastaviti

izvršenja radova. Sve se radi po principu »četiri oka« po kome ne mogu isti ljudi nadgledati i ocjenjivati radove i isplaćivati novac.

Gospodin Erlbeck kaže da se i u Bavar­skoj razmišlja o preustroju državnih šuma, jer »režijski troškovi su veliki i treba ih smanjiti«. Planira se dakle ukidanje 120 re­vira, što znači povećanje površine svakog revira. Shodno tome smanjit će se i broj direkcija (kod nas u značenju uprava), a razmišlja se i o mogućnosti da državnim šumama gospodare određena akcionarska društva. Pomoćnik ministra misli da i u

iskorištavanju šuma postoje znatne rezerve i »puno prostora za poboljšanje i smanjenje troškova«, ne samo kod proizvodnje trupa­ca, već, pogotovo, kod sporednih šumskih proizvoda.

Sve to zahtijeva agresivan marketinški zamah, marketing je u ekspanziji i zapravo oslonac na koji se naslanjaju svi planovi o poboljšanju stanja u bavarskom šumarstvu. Plan sječa, po količini i po vrstama, najdi-rektnije se veže za trenutne potrebe tržišta.

U unutarnjoj organizaciji šumarstva namjera je , još više ojačati niže organiza­cijske jedinice-šumarije. Sve predviđene

promjene neće se dogoditi odjednom, i lju­di neće ostati bez posla, već će se događati kroz sljedećih 15-ak godina i kroz to vrijeme rješavat će se i sve nuspojave i pro­blemi.

Sa stanovišta hrvatskog šumarstva za­nimljiva je ideja o školi-tečaju za privatne šumovlasnike. U Bavarskoj, naime, zimi, kad je više vremena, šumari organiziraju tečajeve za šumoposjednike u trajanju od 7-15 dana na kojima se vlasnici šuma podučavaju osnovama dobrog gospodarenja šumom. Možda je to lako napraviti u Ba­varskoj gdje su svi šumoposjednici udruženi u 137 udruga privatnih vlasnika šuma, no kako bi to bilo napraviti ovdje gdje se i ne znaju svi vlasnici.

Upravljanje zaštićenim objektima pri­rode, ako je riječ o šumi, ima nekih dodir­nih točaka sa stanjem u nas. Onog časa kad se neka šuma proglasi zaštićenim dijelom prirode, država pokriva upravljanje tim dijelom. I u Bavarskoj politika se intenziv­no miješa u to i šumari se bore s tim tvrdeći đa jedino oni mogu stručno gospo­dariti takvim zaštićenim objektima prirode, ako se radi o šumama.

Gospodin Erlbeck smatra da šumari Hrvatske i Bavarske imaju mnogo toga jed­ni drugima reći i da suradnju treba nastavi­ti. U tom kontekstu, konkretno je razmišljanje, valjalo bi osmisliti razmjenu mladih šumara i boravak nekolicine hrva­tskih šumara godinu dana u Bavarskoj, i obratno. U tom svjetlu i razmjena studena­ta šumarstva pridonijela bi unapređenju ove suradnje. . ^ ^

* P Miroslav Mrkobrad

Časopis Hrvatske šume I 3

RAZGOVOR S POVODOM:

Razgovor s dr. Stjepanom Klasićem o organizacijskim i ekonomsko-financijskim aktualnostima u »Hrvatskim šumama«, p.o. Zagreb

Negativne sječine učiniti pozitivnim

Dr. STJEPAN KLASIĆ: »Unutar šumarskih djelatnosti trebale hi postojati manje organizacijske jedinice s posebnim pogonskim obračunom«

Snimio: I. TOiVlIĆ

Da bi se mogia utvrditi efikasnost

poslovanja odnosno financijski rezultat, mora se bezuvjetno

za svaku organizacijsku

jedinicu provoditi međusobni obračun

između pojedinih Uprava šuma,

pojedinih šumarija. Radnih jedinica i unutar djelatnosti

»Hrvatskih šuma« -ističe dr. Klasić

U razgovoru s dr. Stjepanom Klasi­ćem, rukovoditeljem Planskog odje­la Uprave šuma Našice obuhvatili

smo neke aktualne organizacijske i eko-nomsko-financijske teme u poslovanju Ja­vnog poduzeća »Hrvatske šume«, p.o. Za­greb. Ovaj šumarski stručnjak u šumarstvu je 36 godina, a tijekom dugogodišnjeg rad­nog staža, koji je pretežito proveo u praksi, radio je u ondašnjem Šumskom gospodar­stvu Našice na mjestima stručnog surad­nika za uređivanje šuma, upravitelja šuma­rije Koska i rukovoditelja razvojno-organi-zacijske službe. Ukidanjem Šumskoga go­spodarstva »Krndija« i osnutkom Složene šumskogospodarske organizacije obnaša funkciju direktora tadašnje Osnovne orga­nizacije udruženog rada za iskorišćivanje šuma »Našice«. Od 1991. godine dr. Klasić radi na poslovima planiranja u našičkoj Upravi šuma. Kako ističe, da bi upotpunio stručno znanje iz organizacijskih i eko­nomskih područja šumarstva upisuje se na poslijediplomski studij na Šumarskom fakultetu u Zagrebu te magistrira 1980. U

želji da proširi svoje znanje iz financijsko-ekonomskih elemenata u cjelokupnom procesu šumskoga gospodarenja, doktorira 1993. godine, obranivši na Zagrebačkom Šumarskom fakultetu disertaciju pod nazi­vom »Organizacijsko-ekonomska priprema gospodarskoga računa u radnim jedinicama šumarstva«. Tijekom našega razgovora dr. Klasić je iznio svoje viđenje poslovanja »Hrvatskih šuma« s pretežito ekonomsko-financijskog aspekta te dao primjedbe i prijedloge u svrhu poboljšanja poslovanja.

»Hrvatske šume« p.o. Zagreb su velik i složen gospodarski organizam. Što je neophodno da bi se mogla utvr­diti efikasnost poslovanja za svaku or­ganizacijsku jedinicu?

- U svrhu efikasnijeg sastava plana poslovanja i obračuna poslovanja JP »Hr­vatske šume« razdijeljeno je na manje suvi­sle dijelove ili organizacijske cjeline: šuma­rije i Radne jedinice te djelatnosti, što je više ili manje poznata stvar. Da bi se mogla utvrditi efikasnost poslovanja odnosno fi­nancijski rezultat, mora se bezuvjetno za

svaku organizacijsku jedinicu provoditi međusobni obračun: između pojedinih Uprava šuma, pojedinih šumarija. Radnih jedinica i unutar djelatnosti.

Koje je vaše viđenje plana i po­gonskog obračuna poslovanja »Hrvat­skih šuma«?

- Smatram pogreškom što međusobni obračun unutar djelatnosti nije uključen u metodici plana i obračuna. Nije uključen međusobni obračun unutar uzgajanja šuma, a po mom mišljenju nužno je potre­ban. Riječ je o rasadnicima odnosno o jed­nostavnoj i proširenoj biološkoj repro­dukciji. U metodici plana i obračuna nije uključen ni međusobni obračun unutar djelatnosti iskorišćivanja šuma, kao što su usluge motornih pila i traktora te glavna stovarišta. Po mom mišljenju pogrešan je pristup u dosadašnjoj metodici planiranja i obračuna da ne mogu biti manje organiza­cijske cjeline od djelatnosti odnosno pod-djelatnosti. Pogrešan je stoga pristup po kojem se samo svaka djelatnost proglašava najmanjom organizacijskom ili obračun­skom jedinicom, a unutar djelatnosti ne postoje manje organizacijske jedinice, s posebnim pogonskim obračunom, gdje bi se pratili svi troškovi po kontima. Primjeri­ce, navodim obračunsku jedinicu motorne pile, koje ne obavljaju ulogu samo u djelat­nosti iskorišćivanja šuma na sječi i izradi, već i uslugu u djelatnosti uzgajanja šuma, tijekom zakašnjelih čišćenja i prvih prore­da, te u lovstvu i drugim djelatnostima. U sadašnjoj metodici plana poslovanja ne provodi se međusobni obračun između djelatnosti iskorišćivanja i uzgajanja šuma, pa se, primjerice prihodi uzgajanja eviden­tiraju na klasi 7 kao eksterni prihodi, što je pogrešno. Naime, prihodi uzgajanja šuma mogu se evidentirati samo kao interni na klasi 5.

Tijekom šumske proizvodnje su­srećemo se s financijskim negativima, kao što su izrađeni drvni sortimenti u pojedinim sječinama i pojedine orga­nizacijske jedinice. Je li moguće rije­šiti taj problem?

- Drvne sortimente koji polučuju ne­gativan financijski rezultat u negativnim i pozitivnim sječinama, ako nisu ili jesu sa­stavni dio oborenog stabla, trebalo bi izrađivati do eventualnog pokrića »krnje

4 / Časopis Hrvatske šume

cijene koštanja«, a riječ je samo o dijelu direktnih troškova. U potonjem slučaju ostale troškove cijene proizvodnje trebalo bi »osloboditi« i »prebaciti« na preostale pozitivne drvne sortimente te izraditi novu cjelokupnu predkalkulaciju sječine, jer po­stoji mogućnost da pojedini pozitivni drvni sortimenti, zbog većeg opterećenja režij­skih troškova, postanu negativni. Negativ­ne sortimente prostornoga drva moguće je izrađivati u višemetrici ili ih iskoristiti za paljenje drvenog ugljena. Takve sortimen­te ne bi trebalo izrađivati iz pojedinih tanjih stabala, već obaviti samo obaranje stabala i prodati ih u šumi kraj panja okol­nom pučanstvu. Na taj način bi se pokrili troškovi biološke reprodukcije i eventual­no troškovi obaranja, a prodajne cijene bile bi u razini nešto povećane šumske takse, izračunate prema uvjetima proizvodnje i visini troškova iskorišćivanja šuma. Napo­sljetku, negativne drvne sortimente ne bi trebalo izrađivati, već ih ostaviti da istrunu kao tehnološki otpadak u šumi kraj panja. Napominjem da pojedini šumarski struč­njaci »Hrvatskih šuma« smatraju da je po­trebno realizirati sve drvne sortimente u pojedinim sječinama, bez obzira na to ostvaruju li pozitivan ili negativan finan­cijski rezultat. Zbog toga u Planu proizvo­dnje za 1999. godinu ne postoji, kao do sada, posebna rubrika tehnološki otpadak, u koju bi se evidentirala drvna masa sit­nijih i manje vrijednih negativnih drvnih sortimenata prostornoga drva ili pak drvna masa pojedinih negativnih sječina. Radi se o sječinama iz prvih proreda te o brdskim sječinama potpuno neotvorenih šuma i dr. Bitno je napomenuti da je negativne sječine moguće učiniti financijski pozitiv­nim, pored ostalog, i izgradnjom novih šumskih prometnica.

Objasnite kakvu ulogu pritom imaju šumske prometnice!

- Važno je istaknuti da šumske pro­metnice koriste trajnom gospodaru, a ne samo eksploatatoru, jer one podižu i cijenu odnosno vrijednost uzgojenih šuma na panju - šumsku taksu. Smatram da šume, šumsko zemljište i šumske ceste čine ne­djeljivu cjelinu i trebaju pripasti vlasniku šuma i šumskoga zemljišta i nalaziti se u sklopu djelatnosti uzgajanja šuma. Trasirati šumsku prometnicu je inženjerska zadaća, a prometnica mora prolaziti šumskim sa-stojinama pored planiranih sječina od kojih se za kratko vrijeme očekuje veća drvna masa s vrednijim sortimentima. Stoga tu zadaću treba povjeriti timu uređivača, građevinara, eksploatatora i ekonomista. Šumsku trasu s nul-linijom i niveletom, treba projektirati u više varijanata te za svaku varijantu utvrditi, pored ostalog, i njezinu »cijenu koštanja« odnosno troškove. Kao kruna svega toga ostvaruje se tzv. inženjerska ekonomika, koja obuhvaća izračunavanje visine investicijskih sredsta­va i njihovih anuiteta, s kamatama s jedne strane te odnosnih prihoda s druge strane, nastojeći ostvariti što kraći povrat uloženih investicija. Prigodom gradnje optimalne projektirane šumske prometnice treba ne­

prestano imati u vidu što manje buduće troškove održavanja i amortizacije izgra­đene prometnice, uz nastojanje da ona bude što kraće optimalne širine i blago na­gnuta u smjeru izvora drva. U slučaju da uz predviđenu izgradnju šumske promet­nice sječina i dalje bude negativna, potreb­no je izgraditi samo zemljorad za izvoz od­nosno privlačenje. Ipak, ima slučajeva gdje bilo kakvo dosadašnje otvaranje šuma ne polučuje kao krajnji rezultat pozitivne sječine, kao što je primjerice u Gorskom kotaru i Lici, što je i razumljivo za vrlo udaljene šume u teškim brdskim uvjetima. Nakon kalkulacije troškova treba se odlučiti da se eventualno pričeka pobolj­šanje općih uvjeta, tehnologije izgradnje i održavanja prometnica kao i korištenja šumskog transporta drva. Činjenica je da negativne sječine treba izuzeti od sječe dok se ne promijene uvjeti gospodarenja, a sječu obaviti uz participaciju društva kao korisnika, jer je ona u gospodarstvu, a sa­mim tim i u šumarstvu rezultat svjetske politike.

Kako negativne organizacijske je­dinice učiniti pozitivnim?

- Negativne organizacijske jedinice moguće je učiniti financijski pozitivnim, ako ih, između ostalog, ne opterećujemo s ukupnim općim troškovima odnosno upravno-prođajnom režijom te cjelokup­nim iznosom novčanih sredstava za finan­ciranje uzgojnih radova. Na njih možemo primijeniti manju stopu amortizacije osno­vnih sredstava te druge mjere financijsko-poslovne politike našega poduzeća »Hrva­tske šume«, a sve je to u ovisnosti o mjeri financijskoga zajedništva i sigurnosti unu­tar poduzeća. Za uspješno financijsko po­slovanje organizacijskih jedinica s negativ­nim financijskim rezultatom potrebno je obaviti dobru pripremu proizvodnje, biološku, tehnološku, organizacijsku i eko­nomsku, odnosno predviđanja u fiankciji šuma-čovjek. Također treba provesti do­bru organizaciju samog izvršenja proizvo­dnje, uz detaljnu kontrolu svih troškova i svih prihoda u njihovom inputu i autputu. Potrebno je pritom imati u vidu ravnotežu i sinkronizaciju svih glavnih pratećih i spo­rednih djelatnosti koje su uključene u šumsko-gospodarsko poduzeće te njihove multiple ciljeve.

Možete li to pobliže objasniti? - Radi se o drvu i ostalim šumskim

proizvodima koji mogu osjetno utjecati na povećanje prihoda, kao što su gljive, drveni ugljen, božična drvca, žir i ispaša, a tu su i općedruštveni korisni efekti šuma. Potreb­no je postupno provoditi sve opsežniju rekreaciju čovjeka u šumama, a napose kontrolu i praćenje provedenog radnoga vremena, ostvarenja normi radova i nor­mativa materijala, planskog obujma proizvodnje po količini i kakvoći, dina­miku plana i izvršenja poslovanja u natu­ralnim i financijskim pokazateljima te pro­voditi plan i obračun troškova i prihoda u kraćim razdobljima, npr. mjesečno, u više varijanata te uz primjenu rebalansa plana. Kako bismo smanjili nesigurnost našega

predviđanja odnosno odstupanja od pri­preme, treba primijeniti pojedine meha­nizme praćenja i kontrole, kao što su izra­vni nadzor izravnog rukovoditelja, interna kontrola rukovoditelja i specijalista, češći usmeni i pismeni izvještaji, uspostava su­stavnog internog komuniciranja, operativ­na i planska evidencija, uspostava sustava mrežnoga planiranja te intenziviranje elektroničke obrade podataka. Potrebno je također sastaviti detaljan plan poslovanja, uz primjenu obračunskih jedinica, pogon­skog i međusobnog obračuna, s raznovr­snim planskim predkalkulacijama troškova sredstava, osoblja radova i usluga. Osim toga treba provoditi češće ekonomske ana­lize plana i obračuna poslovanja s izračuna­vanjem bilance uspjeha i imovine, uz pro­vođenje poticajne stimulacije i nagra­đivanja odnosno kažnjavanja zbog nei­spunjenja planiranih zadaća. Treba uvesti menadžerstvo koje je potrebno posebno stimulirati, kao i ostali rukovodni kadar, te uvesti participacije uz nagrađivanje novatorstva više nego dosad.

Poznato je da se u šumarstvu kori­stimo manje točnim podacima finan­cijske mikroekonomike nego što su to primjerice u industriji i poljoprivredi. Je li opravdan »ključ« minimalnih šumskih taksa za raspoređivanje go­dišnjih troškova šumskobiološke re­produkcije?

- U šumarstvu se možemo zadovoljiti manje točnim podacima financijske mikroekonomike zbog manje točnih poda­taka mjerenja stojeće drvne mase, mjerenja drvnoga prirasta, manje točnih normi ra­dova i normativa drvnoga materijala, zbog rada na otvorenom prostoru konkretno normiranih troškova i manje točnih poda­taka količina u kubicima, vrijednosti drvne mase na panju i dr. Kada je riječ o mini­malnim šumskim taksama za raspo­ređivanje godišnjih troškova jednostavne i proširene biološke reprodukcije na jedini­ce mjere godišnjeg etata, mogu reći da pre­dloženi »ključ« ima opravdanje stoga što pojedini kvalitetniji drvni sortimenti imaju veće tržišne cijene prema stupnju deficit-nosti, a »krnja cijena proizvodnje« iskorišćivanja šumaje za njih to niža što su oni kvalitetniji i skuplji. Osim toga, uz ostale jednake uvjete, sječa i izrada te ukupni šumski transport su to niži što je drvni sortiment deblji i obratno. Pritom uzrok deficitnosti tržišnih cijena zapravo leži u šumskobiološkoj reprodukciji tih sortimenata, kojih cijene proizvodnje nisu odijeljene od tržišnih cijena. Zbog toga ćemo ih izračunati kao minimalne šumske takse istoga razreda troškova ukupnog šumskog transporta, s obzirom na naj­manje kvalitetan drvni sortiment, koji u našim uvjetima moramo iskoristiti i finan­cirati njegovu reprodukciju. To je jedan od mogućih izračuna minimalnih šumskih taksa, koje će poslužiti kao »ključ« za izračun jedinične »cijene proizvodnje« jed­nostavne i proširene biološke reprodukcije.

Razgovarao: Ivica Tomić

Časopis Hrvatske šume / 5

ISTARSKO ŠUMARSTVO/ŠUMARIJA POREČ

Prvi zadatak je zaštititi ono sto imamo

Opće korisne funkcije šume i njihova zaštita, daleko su ispred njene

ekonomske važnosti, pa su i naši primarni zadaci zaštititi to bogatstvo što

ga imamo-govori upravitelj ing. Cedomir

Križmanić

ko sedam tisuća žitelja Poreča, odnosno ukupno nešto više od 20 tisuća sta­

novnika bivše porečke općine, a danas novoosnovanih općina Vrsar, KašteHr, Vižinada, Višnjan i Sv. Lo-vreč ljetnih se dana višestruko po­većao. Krajem srpnja 60-ak je ti­suća turista krstarilo Poreštinom.

Ing. Čedomir Križmanić

Premda je to znatno manje nego predratnih godina, Poreč je bio i ostao turistička meka koja svojom bogatom i raznolikom ponudom magično privlači novovjekovne no­made. U Poreču od turizma se živi i sve i svi su u službi turizma. A tu je svoje mjesto našlo i porečko, u širem kontekstu i istarsko šumar-

IHRVATSKE .£UME«.

p.o. Zagreb

UPRAVA ŠUMA BUZET

ŠUMARIJA POREČ

Zgrada šumarije blizu je samog centra Poreča

stvo, važna i nezaobilazna karika u stvaranju prirodnog, ekološki zdravog ugođaja. U eri ekološkog osvješćivanja čovječanstva i pra­vog pokreta za zaštitu prirode, u Europi a i (s malim zakaš­njenjem) i kod nas već »debelo« zakonski poduprtim, šumari su se našli u ishodištu mnogih akcija koje idu za podizanjem ukupne kvalitete (kulture) življenja. A da su u Poreču u trendu s vreme­nom pokazuje i ovaj mali detalj -u šumi Kontija na prosjekama su postavljene oznake za bicikliste kojih je sve više i koji traže i vole nove izazove. A takve su upravo staze - prosjeke u ovoj šumi.

- Općekorisne funkcije šume i njihova zaštitna uloga u Poreču su apsolutno ispred njene ekono­mske važnosti, ponovit će pozna­tu istinu o istarskom šumarstvu upravitelj porečke šumarije ing. Cedomir Križmanić. Suma je ovdje ponajprije imala zaštitnu ulogu koja se sada valorizira i kroz ukupnu turističku ponudu. Više od 6.400 ha šuma je u državnom vlasništvu i 6.526 ha privatnih šuma o kojima također skrbe po­rečki šumari, ni izdaleka ne nose predznak kontinentalnih šuma. Ovdje nema sječe za tržište jer nema ni drveta koje bi bilo zani­mljivo. Više od 80 posto posla odnosi se na uzgojne radove, šu­marija pruža i usluge, a siječe se tek 1800 pm. ogrjeva godišnje, veli Križmanić.

Nekad su bile veće potrebe za ogrjevom, sjeklo se i 4.000 meta­ra'. Danas se stanovništvo osim

6 / Časopis Hrvatske šume

BRUCIJSKI BOR U KONTIJI . Suma ovdje ima zaštitnu ulogu i njene općekorisne funkcije su ispred ekonomskih: ing. Cedomir Križmanić

drvetom iz vlastitih šuma sve više koristi drugim energentima, od kojih su neki i jeftiniji od drveta.

Šumarija u Poreču po­stoji pedesetak godina, os­novana je iza Drugog svjet­skog rata i kako su se redale reorganizacije tako je i šu­marija bila u različitim up­ravama i pozicijama. Kada je 70-ih godina radila kao O O U R , snalazila se kako je znala. Šumari su pružali različite usluge, od horti­kulture do građevinarstva, sjeklo se nešto više drveta.

Na sjeveru porečka šu­marija seže do rijeke Mirne i graniči sa šumarijom Buje, na jugu je Limski kanal dijeli od Rovinja, a prema unutrašnjosti se proteže do Baderne. U dvije gospo­darske jedinice, Dubravi i Limu tipične krške šume

određuju uvjete življenja. To su panjače medunca, cera, bjelograbića i crnike s mjestimičnim borovim kulturama, rascjepkane na male čestice što još otežava gospodarenje. Kad im se dodaju i usitnjene privatne čestice dobije se slika tigrove kože. A s privatnim šu­mskim posjedom i inače je osim šumarskih dosta i imovinsko pravnih pro­blema. N e samo da mno­ge čestice nisu pravno ili katastarski uknjižene, već i česte zamjene još više kompliciraju stvar. Jedini veći kompleks je predjel Kontija od oko 1000 ha prirodnih šuma cera i bjelograbića u kome je i

Duglazija starosti 35 godina pokazala se boljom od bora. I ona je dio unesenih kultura u predjel Kontija.

Časopis Hrvatske šume / 7

Pomoćna osmatračnica na Limu s koje se lijepo vidi Limski kanal

oko 200 ha unijetih borovih kultu­ra. Tu je i brucijski bor, pa dugla-zija, koja se, veli Križmanić, poka­zala boljom od bora. U Kontiji se nalazi ijedna trajna pokusna ploha prirodne šume cera, medunca i bjelograbića s pratećim vrstama, pa tu nalazimo i crni jasen i klen. Plo­hu je postavio prof. M. Rauš i u njoj je drvna zaliha 250 kubika po hektaru što je za istarske prilike puno.

Osnovni zadatak - spriječiti požar

Kako radova na iskorištavanju gotovo i nema, za 19 zaposlenih u šumariji najvažniji zadatak je zaštititi ono što imaju. Zaštita, njega i čišćenje, uz pružanje usluga po potrebi primarni je zadatak i porečka svakodnevica. U turisti-čkome okruženju u kome šumarija radi, zaštita šuma od požara po­staje iznimno važan čimbenik po­rečke turističke prezentacije. Tre­ba sve poduzeti da se izbjegne po­žar - geslo je koje, zasad, uspješno

8 / Časopis Hrvatske šume

šumari provode. Protupožarnoj zaštiti pridaje se velika pozornost.

- Ne samo ljeti nego i proljet­nih mjeseci opasnost od požara ovdje je velika, reći će upravitelj šumarije. Da bi se izbjegle sve slu­čajnosti protupožarna preventiva temeljito je razrađena u suradnji sa policijom i vatrogascima. Napravi­li smo osmatračka mjesta, osnovali patrole i svakodnevno bdijemo nad područjem cijele šumarije.

Šumarija je pokrivena s dva osmatračka mjesta, jednim glav­nim u Muntižani i pomoćnim na Limu. Ovo drugo ujedno je i vi­dikovac s koga brojni turisti mogu pogledati Limski kanal. Sretna je okolnost da se s glavne osmat-račnice vidi gotovo cijelo područje šumarije pa se u slučaju izbijanja požara može brzo intervenirati. U šumariji su osnovane četiri patrole s automobilima u kojima je opre­ma za gašenje inicijalnog požara. Strategija je jednostavna; ako pro­matrač dojavi daje primjećen dim.

u roku od 15-ak minuta kreće pa­trola. Istovremeno obavještava se i policija i vatrogasci.

U Poreču je također formirana i stacionirana jedna od dvije inter-ventne jedinice za područje bu-zetske uprave. Čine ju radnici šu­marije i oni se uključuju u gašenje požara po odobrenju upravitelja uprave kao ispomoć vatrogascima. Obzirom na konfiguraciju terena gdje nema velikih brda i nedostup­nog područja, te na brojnih šu­mskih, seoskih i drugih javnih pu­tova, u svaki kutak šumarije auto­mobilom se može brzo stići što je u slučaju izbijanja požara iznimno važno.

Stoga u preventivne mjere za­štite spada i izgradnja i održavanje šumskih prosjeka s elementima cesta. U porečkoj šumariji ove je godine u planu izgradnja 4 km novih te 14 km održavanja po­stojećih prosjeka što bi trebalo još više podići razinu protupožarne preventive. . ^ ^ Miroslav Mrkobrad

STANJE SUMA U HRVATSKOJ

Jela - najoštećenija vrsta drveća Procjena oštećenosti stabala tijekom prošle godine obavljena je na 4361

stablom različitih vrsta drveća

Već desetu godinu za redom u Republici Hrvatskoj provodi se procjena stanja krošanja šumskog drveća kao pokazatelj oštećenosti šuma.

Na temelju Ženevske konvencije 1985. godine, pokre­nut je Međunarodni program suradnje u procjeni i mo­trenju učinaka onečišćenja zraka na šume (ICP-Forests). Glavni nosilac te aktivnostije Europska unija. Prema jedin­stvenoj metodologiji pokrenuta su istraživanja koja se sa­stoje od motrenja stanja šuma na pojedinim plohama.

Na sistemski odabranim plohama procjenjuje se osutost i požutjelost lišća i iglica u odnosu na razvijeno, zdravo i vitalno stablo. Plohe su određene na temelju kilometarske mreže (16x16 km i 4x4 km). Svake godine obavlja se procjena na istoj površini i na istim stablima. Na jednoj plohi procjenjuju se 24 stabla. Kako bi se smanjile subjektivne pogreške kod motritelja, koriste se foto albumi s fotografijama krošanja različite osu-tosti, a također se organiziraju i seminari za ujednačavanje kriterija procjene oštećenosti kroš-anja.Ove godine održana su dva interkalibracijska seminara za procjenu oštećenosti šuma na razini Europske zajednice, i to po prvi put u Sloveniji za procjenu oštećenosti kontinentalnih vrsta drveća, te u Španjolskoj za procjenu mediteranskih vrsta drveća.

U organizaciji Službe za ekologiju »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, zajedno sa predstavnicima Šumarskog instituta iz Jastrebarskog, svake se go­dine organiziraju slični tečajevi i to u vremenu neposredno prije procjene. Za kontinentalne vrste drveća seminar je ove godine održan početkom mjeseca srpnja na području Uprave šuma Zagreb (Sljeme), gdje se procjenjivalo stanje krošanja hrasta kitnjaka i bukve. Na području Uprave šuma Gospić, Šumarije Karlobag održanje semi­nar za procjenu oštećenosti mediteranskih vrsta drveća, crnike, medunca i crnog bora. Cilj semi­nara je što bolja ujednačenost kriterija procjene kod motritelja uslijed čega su podaci vjerodostoj­niji.

Rezultati procjene oštećenosti šuma u Republici Hrvatskoj za 1998. godinu

različitih vrsta drveća, od čega 4004 stabla bjelogorice i 357 stabala crnogorice. Ukupno je utvrđeno 19,6 posto značajno oštećenih stabala, stoje 4,0 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Postotak stabala s osutošću krošnje više od 60 posto iznosio je 1,9 posto stoje 0,8 posto manje od prethodne godine. Za crnogoricu utvrđeno je 49 posto značajno oštećenih stabala što je 10 postotno povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Za bjelogoricu značajna oštećenost iznosila je 16,9 posto stoje 4,4 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.

Lošijem stanju krošanja crnogorice pridonosi velika osutost krošanja obične jele, koja je ujedno i naša najoštećenija vrsta drveća. ^

* P Mr. se. Jadranka Rosa

Procjena oštećenosti stabala šumskog drveća tijekom 1998. godine, obavljena je na 4361 stablu

Sudionici seminara o ujednačenosti kriterija procjene motritelja oštećenosti naših šuma na Sljemenu

Časopis Hrvatske sume I 9

PROCJENA OSTEĆENOSTI HRVATSKIH ŠUMA

Naše šume u europskom prosjeku R adi ujednačavanja kriterija ošte-

čenosti krošanja koji podlije­žu europskim standardima, služba

za ekologiju Hrvatskih šuma i ove je godi­ne organizirala dva (pripremna) seminara za stručne ljude iz uprava koji će procjene

vršiti na terenu. Najprije je seminar za kontinentalne šume održan na Sljemenu u šumariji Zagreb a potom za područje me­diteranskih šuma u šumariji Karlobag u gospićkoj upravi. Procjenjivale su se kate­gorije osutost i požutjelost krošnji, ošte-

Sa seminara o procjeni oštećenosti kontinentalnih šuma održanog na Sljemenu, u šumariji Zagreb

ćenost i značajna oštećenost. U Republici Hrvatskoj oštećenost šuma procjenjuje se od 1987. godine, u skladu s metodolo­gijom koja se primjenjuje u većini europ­skih zemalja. Podaci se dostavljaju u Fede-ral Research Centre for Forestry u H a m ­burgu gdje se uključuju u zajednički izvještaj o stanju šuma u Europi.

Ovogodišnje je seminare vodila mr. se. Jadranka Rosa, stručna suradnica za ekolo­giju u Hrvatskim šumama, a pomagale su joj u Zagrebu dipl. ing. Nives Farkaš Topol-nik, a u Karlobagu dipl. ing. Mandica Daso-vić. Stručnjacima iz deset kontinentalnih uprava na Sljemenu ponuđena je procjena 15 stabala bukve i kitnjaka dok su se stručni suradnici za ekologiju pet krških uprava pozabavili mediteranskim vrstama drveća.

Prema podacima objavljenima na osnovu ranijih procjena, po najvećem stupnju oštećenosti europskih šuma (2-4) šume u Hrvatskoj nalaze se u europskom prosjeku, (m) ^ ^

UZROCI SUŠENJA

Ekstremni utiecan vise ctntteha Od svih ekoloških činitelja najvažniji utjecaj na

šumu, pa tako i na njeno sušenje, imaju klimatski činitelji, posebice zbog sve

izraženijeg čovjekova utjecaja na globalnu promjenu klime

N erijetko se pravi uzročnici sušenja šuma teško utvrđuju i uočavaju, a medu šumskim stručnjacima iznose se pojedi­ne pretpostavke. Naime, sušenje j e obično rezultat djelo­

vanja više štetnih činitelja, u sprezi s različitim okolnostima i lošim gospodarenjem. Poglavito se to u Hrvatskoj odnosi na ugi­banje i sušenje hrastovih sastojina, na ugibanje brijestovih stabala i sastojina te sušenje bukovih, jasenovih, johinih i drugih sastoji­na, s toje karakteristično za područje europskog kontinenta. Prak­sa je pokazala da od svih ekoloških činitelja najvažniji utjecaj na šumu imaju klimatski činitelji, s najširim sektrom djelovanja. Stoga se njihova uzročna povezanost s pojavom masovnog sušenja stabala mora najozbiljnije razmatrati i treba im dati pred­nost u odnosu na druge činitelje, posebice zbog, u posljednje vrijeme, sve izraženijeg čovjekova utjecaja na globalnu promjenu klime.

Agresivno djelovanje civilizacije Sve više smo suočeni s naglim napretkom tehničke civilizaci­

je , koja agresivno i negativno djeluje na zdravstveno stanje šuma.

a pojačane industrijske imisije dužim djelovanjem izazivaju kli­matske ekscese. Ovi potonji ciklički se ponavljaju i, kako smatraju suvremeni istraživači, najveći su krivac pojave sušenja odnosno propadanja šuma. Onečišćuju se zrak, voda i tlo, mijenja se režim podzemnih voda, poljoprivredne i šumske površine pretvaraju se u urbane i industrijske prostore, a nepovoljno je djelovanje »uči­nka staklenika« i kiselih kiša. Djelovanje otrovnih kemijskih spoj­eva na šumsku zajednicu, kojih u zraku ima između 4000 i 5000, znanstveno još nije proučeno. Rezultat svega toga je fiziološko slabljenje stabala te napad štetnih kukaca i gljivičnih bolesti, pro­tiv kojih se šumari bore upotrebom pesticida, što je zapravo gašenje vatre. Posljedica ovoga represivnog postupka j e nestanak određenog broja jedinki u šumskoj biocenozi, čime se narušava biološka ravnoteža šumskog ekosustava. Dakle, opstanak i rast šumskih sastojina nije uvjetovan samo klimom već i drugim eko­loškim činiteljima. Opstanak šumske zajednice (biocenoze) ne­koga područja prema tome u ovisnosti j e o cjelokupnom ekosu­stavu u kojem klimatski činitelji imaju najodlučniju ulogu.

Masovno sušenje slavonskih hrastika Kada je riječ o pojavi sušenja hrastovih nizinskih šuma, treba

napomenuti da se u slavonskim nizinskim šumama između 1910. i 1925. godine osušilo oko 1.731.000 m^ hrastovih stabala, ili godišnje prosječno oko 115.400 m^. Masovnije sušenje ponovilo se 1967. i 1968. godine. Tijekom ove dvije godine osušilo se oko 348.000 m^ hrastovih stabala ili godišnje oko 174.000 m-* drvne

10 / Časopis Hrvatske šume

mase. Treba istaknuti da se radi oko 50 posto više drvne mase od sasušenih stabala u prethodnom razdoblju, kada je sušenje za­počelo i evidentirano. Proučavajući utjecaj promjene klimatskih prilika, koje bi možebimo mogle izazvati štetne ekološke posljedice na hrast, znanstvenici su uzeli kao glavne pokazatelje temperaturni srednjak, odstupanje temperatura od toga srednjaka te oborinski srednjak i odstupanje od toga srednjaka. Istraživanje je provedeno tijekom tridesetsedmogodišnjeg razdoblja prije masovnog sušenja hrastika (od 1872. do 1908.) i tridesetsedmogodišnjeg razdoblja sušenja hrastika (od 1909. do 1945.). Ustanovljene su prosječne vrijednosti na području 14 meteoroloških postoja posavskog i do-njopodravskog područja, a podaci u navedenim razdobljima bili su pouzdani, jer klimu nekoga područja obilježavaju prosjeci niza od najmanje 30 godina. Usporedbom klimatskih pokazatelja dvaju promatranih razdoblja došlo se do zaključka o promjenljivosti i kolebljivosti tih pokazatelja, intenzitetu i utjecaju na ostale ekološke činitelje te utjecaju svih tih promjena na biocenozu hra­stovih šuma ovoga područja. Pokazalo se da je klima imala značajnu ulogu u pojavi masovnog sušenja hrastika na ovim pro­storima. Klima koja je vladala tijekom razdoblja ugibanja hrastova bila je karakterizirana povećanim brojem suhih vegetacijskih razdoblja, koji su bili izraženiji nego prije početka sušenja. Ek­stremne oborinske prilike utjecale su i na kvalitetu tla, a dugotrajne suše i poplave te zamočvarivanje negativno su se odražavali na šumska tla nizinskih krajeva, pogoršavajući ekološke prilike. Više se to odrazilo na srednjodobne hrastove sastojine, osnovane prije razdoblja sušenja, prilagođene na višu razinu podzemne vode. Sta­ra hrastova stabla s dubokim korijenjem bila su za vrijeme suše otpornija, jer su se tijekom dužeg vremena prilagodila na nove ne­povoljne uvjete. Činjenica je da su navedene klimatske promjene na početku ovoga stoljeća morale utjecati na slabljenje fiziološke snage pretežitog dijela nizinskih šuma hrasta lužnjaka, no da se nisu pojavljivali istovremeno i drugi štetni činitelji, ipak ne bi po­goršane ekološke prilike uzrokovale veće štete. Stoga je važno is­taknuti da su fiziološkim slabljenjem ovih šuma ujedno stvoreni najpovoljniji uvjeti za razmnožavanje i širenje najopasnijih štetnika i bolesti (gubar, zlatokraj, suznik, pepelnica).

Smanjena razina podzemne vode Znanstvenim istraživanjem došlo se do spoznaje da poplave

koje ne traju dulje od 90 dana ne uzrokuju ugibanje hrastova, a njihovo ugibanje nastaje kao posljedica višestrukog djelovanja abiotskih i biotskih činitelja. Značajnu ulogu pritom, što se oči­gledno pokazalo u posljednje vrijeme na području novogradiške Uprave šuma, imaju defolijatori, a iskustvo je potvrdilo da se na mjestima gdje su izražene velike defolijacije mogu očekivati i znatna ugibanja stabala. S tom činjenicom zadnjih nekoliko godi­na suočeni su novogradiški šumarski stručnjaci, na čijem po­dručju se nalaze gospodarski najvrednije nizinske hrastove šume hrasta lužnjaka, nadaleko poznate u svijetu. Ove šume nalaze se na poplavnom, ali i izvan poplavnog područja. Naime, na nešto uzdignutijim položajima (gredama), izvan domašaja poplavne vode nalaze se šume hrasta lužnjaka i običnoga graba, nastale sukcesijom iz zajednica lužnjaka s velikom žutilovkom. Obični grab pouzdan je pokazatelj da ovdje nema poplava i stajaće vode, jer je ne podnosi. Međutim, sušenje i ugibanje lužnjaka je prisut­no, ističu novogradiški šumari, i zbog pada razine podzemne vode ispod normalnoga vodostaja potrebnog za opskrbu šuma tijekom suhih vegetacijskih mjeseci. Naime, uzrok tome je gra­dnja kanala Lonja-Strug 1978. i 1979. godine, kada dolazi do pre­sijecanja okolnih potočića te nastaju bitne hidrološke promjene i fiziološko slabljenje stabala, a spomenuti defolijatori javljaju se u takvim uvjetima kao sekundarni štetnici.

Preventivom ograničiti štete Premda potpune zaštite šuma od štetnih ekoloških činitelja

odnosno sušenja nema, određenim preventivnim i zaštitnim po­stupcima štete možemo ograničiti i smanjiti na snošljivu eko­nomsku mjeru. Kako bismo hrastove šumske sastojine zaštitili od masovnoga sušenja bitno je poduzeti važne preventivne mjere, koje treba provoditi od osnutka tih sastojina. Tako mješovite sa­stojine hrasta lužnjaka i jasena treba uzgajati i podržavati na vlažnim staništima, a na staništima, koja su zbog meliorativnih

Vrijedne sastojine hrasta lužnjaka na novograđiškom području počele su se masovno sušiti SNIMIO: I. TOMIĆ

zahvata postala trajno suha, potrebno je uzgajati šume hrasta lužnjaka i običnoga graba. Važno je da sastojine budu mješovite, sa većim brojem dobnih razreda na malim površinama. Uz to, treba održavati guste zaštitne plašteve i podstojnu etažu drveća i grmlja i omogućavati život brojnoj šumskoj fauni, radi održavanja biocenotske ravnoteže. Prilikom hidroregulacijskih i meliora-cijskih zahvata na okolnom terenu, važno je onemogućiti trajni pad podzemnih voda i omogućiti da se vode koje opetovano po­plavljuju hrastove šume iznova vrate u riječna korita, stoje katka­da pogrešnim postupcima onemogućeno. Potrebno je na vrijeme odvesti površinske vode, koje se za vrijeme vegetacije stalno za­državaju po šumi, a nakon pojave pojedinih štetnika treba ih pra­vovremeno represivnim mjerama suzbiti i tako onemogućiti njihovo širenje. Uza sve navedeno, zbog narušene biološke i ekološke ravnoteže šumskog ekosustava, potrebno je ovu pojavu sprječavati ili ublažavati, poglavito zaustavljanjem štetne indu­strijske polucije i djelovanja prometa. Ne smije se zaboraviti pritom da su šume ekološki oslonac i uskladivač funkcioniranja agroekosustava, hidroekosustava i urbanotehnoloških zajednica, a moramo imati na umu da ekološka vrijednost šume danas višestruko nadmašuje njezinu sirovinsku vrijednost.^^

^ ^ I, Tomić

Časopis Hrvatske šume / 11

SUŠICA HRASTA

Sušenje hrasta lužnjaka na području novogradiške Uprave šuma

iJgro^^cnc 1/rijr.il'fic sastojiii Sušenjem su obuhvaćene najstarije šume hrasta lužnjaka i običnoga graba, a riječ je 0 stablima starim između sto i stotrideset

godina i procijenjenoj drvnoj masi oko 42.000 kubnih metara

Potpuno suha stabla hrasta lužnjaka pretežito su razmještena pojedinačno, a rjeđe ih nalazimo u grupama (gospodarska jedinica

»Ljeskovača«, šumarija Stara Gradiška) SNIMIO: I. TOMIĆ

Zbog napada poznatih šumskih defolijatora kukavičjeg suz-nika, gubara i zlatokraja, prošle godine obavljeno je na području novogradiške Uprave šuma aviotretiranje na

površini oko 7000 ha. Akcija je provedena na prostoru šumarija Jasenovac, Novska i Stara Gradiška. Međutim, jači napad navede­nih štetnika uslijedio je u prvoj polovici ove godine, a tretiranje iz zraka ponovljeno je potkraj travnja i početkom svibnja na istim površinama. Premda je terenskim pregledom ustanovljeno da je intenzitet napada manji nego prošle godine, posljedice su uočljive u vidu sušenja vrijednih posavskih lužnjakovih sastojina. Obuhvaćene su najstarije sastojine hrasta lužnjaka i običnoga gra­ba, a riječ je o stablima starosti između sto i stotinu trideset godi­

na, s prsnim promjerima od 40 do 90 cm. Uočeno je da su u nekim odsjecima i dijelovima odsjeka lužnjakova stabla suhovrha, uz nešto preostalih stabala, sa stupnjevima oštećenja 2/b i 3/b. Suhovrha stabla su pretežito pojedinačna, većih promjera i dobro razvijene krošnje, a rjeđe ih se nalazi u manjim grupama od 3 do 10/s stabala.

Najviše sušaca na jasenovačkom području Zaključeno je da na takvim površinama treba izvršiti sanaciju

sastojina, a odmah je započeto s doznakom stabala četvrtoga stup­nja oštećenja (potpuno suha). Sušce koji pripadaju stupnju oštećenja 3/b doznačivat će se uoči sječe i izrade. Procijenjeno je da se radi o približno 42.000 m-* drvne mase, a najizrazitije sušenje je u gospodarskoj jedinici »Grcde-Kamarc«, na području šumarije Jasenovac, gdje se očekuje da će biti doznačeno oko 25.000 m^ sušaca u gospodarskim jedinicama »Grede-Kamare« i »Trstika II«. Značajno sušenje je i na području šumarije Novska, u gospodarskim jedinicama »Trstika I« i »Zelenika« (8000 m^) te na prostoru starogradiške šumarije (9000 m^), u gj . »Podložje«, »Ljeskovača« i »Međustrugovi«.

Nakon sječe - intenzivna obnova šuma šumarski stručnjaci iz direkcije »Hrvatskih šuma«, Državnog

inspektorata za šumarstvo i novogradiški šumari, nakon teren­skog pregleda, jednodušni su u ocjeni daje uzrok ovako intenzi­vnom sušenju golobrst koji su izazvali navedeni sekundarni štet­nici, no drvna masa sušaca bit će vjerojatno veća od procijenjene. Naime, uočen je velik broj fiziološki oslabljenih stabala. Preporuča se da se u odsjecima, gdje doznačena drvna masa pre­lazi 40 posto drvne zalihe, krene u intenzivnu obnovu koja obuhvaća pripremu staništa i sjetvu žirom. U srednjodobnim sa-stojinama ili u izdvojenim grupama stabala, gdje je sušenjem zahvaćena veća količina drvne mase, treba izvršiti čistu sječu, a pritom je potrebno zahvatiti eventualno i manji broj zdravih sta­bala, radi cjelovitog saniranja pojedinih površina. Tijekom srpnja i kolovoza bit će obavljena i druga doznaka sušaca, uz obilje­žavanje drugom bojom, u cilju utvrđivanja konačnog intenziteta sušenja.

Izmjena Plana sječa i uzgojnih radova Prema riječima rukovoditelja Proizvodnog odjela Uprave

šuma Nova Gradiška dipl. ing. Josipa Gašpara, s obzirom na to da je sušenjem obuhvaćen veći broj odsjeka, potrebno je obaviti izvanrednu sječu i izradu suhih stabala i izvlačenje oblovine, a višemetarsko drvo ostavljalo bi se u šumi samo u odsjecima u kojima je propisan prethodni prihod. U odsjecima predviđenim za sanaciju šuma te u onima s glavnim prihodom, višemetarsko drvo bi se izrađivalo zbog pripreme staništa. Za ove poslove, tvrdi ing. Gašpar, Uprava ima dovoljan broj sjekača, no za izvlačenje drvne mase koristit će usluge Društava ograničene odgovornosti iz Nove Gradiške, Kutine i Vinkovaca. Da drvna masa ne bi izgu­bila na kvaliteti, s prijevremenom sječom se započelo polovicom lipnja, a riječ je o vrijednoj oblovini hrasta lužnjaka, koja se na vrijeme mora isporučiti drvnoj industriji. Budući da će se sječom sušaca odstupiti od propisa uredajnog elaborata, treba će načiniti izvanredne revizije, a ovaj posao bit će završen potkraj rujna. Novogradiški šumari morat će, zbog povećanog plana proizvo­dnje načiniti rebalans Plana sječa i šumskouzgojnih radova, koji će obuhvatiti izmijenjene odsjeke. w^

T^ I. Tomić

12 / Časopis Hrvatske šume

SA SAVJETOVANJA: DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA, OGULIN, 25. LIPNJA 1999.

Mr. se. Petar Jurjević, dipl.inž.

Vodoprivredna naknada u šumarstvu - stanje i prijedlozi za rješenje

»Hrvatske šume« p.o. Zagreb koje gospodare s najvećim dijelom šumskih površina u Hrvatskoj, trebalo bi

osloboditi plaćanja slivne naknade, kao što je to učinjeno u mnogim zapadnoeuropskim zemljama. U tom smislu

treba pokrenuti inicijativu za promjenu zakonskih rješenja kojim je ta problematika sada regulirana

Olankom 52. Ustava Republike Hrvatske utvrđeno je; »More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno

blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja za koji je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku imaju njezinu osobitu zaštitu.

Zakonom se određuje način na koji dobro od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknade za ograničenja kojima su podvrgnuti«, (završen citat).

Temeljem ovih ustavnih odredbi, Zakonom o šumama. Zakonom o vodama, te Zakonom o financiranju vodnog gospo­darstva, pored ostalog, regulirani su odnosi, odnosno prava i obveze između vodnog gospodarstva i subjekata koji gospodare šumama. Budući da sa šumskog gledišta ti odnosi nisu regulirani primjereno utjecaju šume na vodno gospodarstvo, cilj je i ovog izlaganja da se temeljem argumenata upozori na utvrđene nelogičnosti i potakne razmišljanja o kvalitetnijem rješavanju ovog pitanja, imajući u vidu prije svega hidrološku funkciju šume i njenu usku povezanost s vodnim odnosima svoga prostora.

I šuma i voda su obnovljiva prirodna bogatstva zavisna jedno o drugom. Od ukupne količine vode na Zemlji 97,3% je slana voda. Od slatke vode 90% je nedostupno čovjeku, životinjama i biljkama jer je zaleđena ili se nalazi u velikim dubinama ispod zemljine površine.

Voda je obnovljivo prirodno bogatstvo koje neprekidno kruži u prirodi. Ona se isparava u atmosferu i vraća se kao obo­rina, što se prosječno ponavlja oko 40 puta godišnje. Voda će u 21. stoljeću biti ograničavajući činitelj razvoja.

Poljodjelstvo je najveći potrošač vode u svijetu (69%), slijedi industrija (23%), dok pučanstvo troši 8%.

Suma je s hidrološkog stajališta vrlo korisna. Šumski ekosu­stav raspoređuje oborinsku vodu zavisno o vrsti drveća, sloju gr­mlja, prizemnog rašća, vrsti tla, reljefu te slojanju šumske vegeta­cije.

Raspored vode u šumi koristan je za okoliš u smislu održavanja vodne ravnoteže u prostoru. Za vrijeme velikih obo­rina iz šume istječe znatno manje vode nego iz poljoprivredne površine. Istjecanje vode iz šume je vrlo ekonomično. Kod veće količine oborina šuma zadržava vodu, dok je kod malih količina

kiše istjecanje vode iz šume podjednako is­tjecanju iz poljodjelskih površina, što ukazuje na bolju ekonomičnost ra­sporeda oborinske vode u šumskom ekosustavu.

Poznat je Burgerov hidrološki pokus u Alpama istražen istovremeno u šumi i na liva­di. Kiša koja je poslije sušnog razdoblja pala na livadu odmah je izazvala površinsko otjecanje vode, dok je ono u šumi kasnilo nekoliko dana, budući da je šumsko tlo dugo vremena upijalo vodu. Ta pojava znatno usporava otjecanje vode i naglo punjenje vodotoka što usporava pojavu visokih vodnih valova i poplava.

Daljnja hidrološka prednost šume sastoji se u sprječavanju akvatične erozije tla. Kad bi čitava kopnena površina bila pokrive­na sklopljenom šumom, akvatična erozija tla ne bi postojala. U sklopljenoj šumi, dakle u 36% površine Hrvatske koliko jc pokri­veno takvom šumom, nema erozije tla ili se pojavljuje u malim količinama.

Jedna od najznačajnijih funkcija šume povezana uz vodu je utjecaj na njezinu kakvoću. Voda koja prođe kroz šumsko tlo pročisti se i postaje pitkom. Izvorišta vode koja se opskrbljuju iz šume nikada ne presušuju i odlikuju se zdravom i pitkom vo­dom. Tu je Hrvatska zasigurno na visokom mjestu u Europi, upravo zahvaljujući šumi i sposobnosti rahlog i živog šumskog tla da pročisti vodu. Prednost Hrvatske u hidrološkom smislu usko je povezana uz prirodnost i strukturu svojih šuma, ali isto tako i uz klimatske prilike koje u području Dinarida pružaju velike količine oborina što uvjetuje stalan dotok vode u izvorišta.

Kako šuma usklađuje vodne odnose? šumska sastojina treba velike količine vode koje troši ispara-

vanjem lisne površine (lišće ili iglice), u manjoj mjeri i izbojaka, odnosno transpiracijom. Naročito velike količine vode transpirira šumsko drveće nizinskih šuma - hrast lužnjak, poljski jasen, vrba, crna joha, domaća topola, dok su vrste drveća pribrežja i gora, a naročito mediteranske vrste znatno ekonomičnije.

Tako primjerice, transpirira poljski jasen oko 700 mm vode, hrast lužnjak od 400 do 600 mm, obična bukva 300 mm, jela i smreka 350 mm, hrast crnika 200 mm, crni bor 150 mm vode.

Časopis Hrvatske šume / 13

/

Osim potrošnje vode za transpiraciju, a što je povezano uz fotosintezu u smislu opskrbe biljaka biogenim elementima, šumsko drveće zadrži na krošnjama od 16% (hrast lužnjak i kitnjak) do 40% (jela i smreka) oborinske vode. Tu pojavu nazi­vamo intercepcijom.

Navedene količine transpiracije i intercepcije su srednje vrijednosti više istraživača i odnose se na količine vode tijekom jedne godine, a razlikuju se zavisno o klimatskim prilikama, a naročito oborinama i aktivnoj vlazi tla (transpiracija), te količinama kiše koja padne u jednom mahu (intercepcija). U općem proračunu učinkovitosti šume odlučili smo se za prosječne količine transpiracije i intercepcije, od kojih smo neke i sami mjerili (hrast lužnjak, poljski jasen, crna joha, obični grab u šumi Repaš).

Tako primjerice hrast lužnjak ispari u procesu transpiracije te zadrži intercepcijom 627 mm vode kod ukupne količine obo­rina od 800 mm, dok smreka i jela u prebornoj šumi u istom procesu i pojavi »potroše« 1000 mm od ukupno 2000 mm obori­na godišnje. Šuma uz to skladišti i pročisti prosječno oko 2000 m^ vode po ha (Galler, 1957).

Izračun količina zadržane, potrošene i izgubljene vode u šumi različit je po 1 ha godišnje, zavisno ukupnoj količini obori­na, o transpiraciji i intercepciji pojedine vrste drveća, sklopu sastojine, vrsti i dubini šumskog tla.

Otjecanje vode iz šume iznosi prema Mischerlichu prosječno tijekom vegetacijskog razdoblja 30-40%, a za vrijeme mirovanja vegetacije 70-80%, dok ostala voda ostaje u šumi.

Kakav je utjecaj šume na vodne prilike u Hrvatskoj dobro ćemo razumjeti ako uzmemo u obzir utjecaj šuma na vodu u našem najvećem slivu, slivu rijeke Save. Prema našem izračunu državne šume u slivu rijeke Save kojih ima 658 944 ha zadrže intercepcijom, potroše transpiracijom i uskladište u tlu 5,7 mi­lijardi m^ vode.

U slivu Save šuma uskladišti prosječno 2000 t vode po ha što za čitavu površinu iznosi 1 317 888 000 t (m^) vode.

Suma u hrvatskome dijelu sliva Save istranspirira, intercepira i uskladišti sveukupno 5 674 326 950 t (m^) vode.

Navedena količina vode koju zadrži šuma savskog sliva zasi­gurno utječe na uravnoteženje vodnih odnosa i predstavlja ne­zamjenjiv regulator općih ekoloških prilika čitavog prostora. Po­sebnim načinom gospodarenja ovim šumama, pridržavanjem načela potrajnosti i zadržavanjem njihova prirodnog sastava, šume sliva Save zahvaljujući šumarskoj struci predstavljaju golem vodni recipijent koji uz to i vrlo sigurno opskrbljuje pučanstvo pitkom vodom. Lako je predvidjeti što bi se dogodilo kad u slivu Save ne bi bilo šume. Erozije, bujice i poplave bili bi naša svako-dnevica.

Izračun hidrološke funkcije šume sliva rijeke Save u Hrvatskoj 1. Površina koju zauzimaju pojedine vrste drveća

ha Hrast lužnjak (Quercus robur) 155 511 Hrast kitnjak (Quercus patraea) 61 941 Obična bukva (Fagus sylvatica) 214 815 Poljski jasen (Fraxinus oxycarpa) 38 219 Obični grab (Carpinus betulus) 50 080 Četinjače - jela (Abies alba) i smreka (Picea abies) 138 378 Sveukupno 658 944 Zbog grubog proračuna zanemarili smo ostale vrste drveća čiji je udjel relativno malen. Srednje vrijednosti transpiracije po vrstama drveća: • hrast lužnjak 500 mm • hrast kitnjak 400 m

• obična bukva 300 mm • poljski jasen 700 mm • obični grab 300 mm • jela i smreka 350 mm Srednje vrijednosti intercepcije u mm oborine • hrast lužnjak 127 mm • hrast kitnjak 135 mm • obična bukva 200 mm • poljski jasen 127 mm • obični grab 180 mm • jela i smreka 657 mm Ukupan iznos transpiracije u t vode • hrast lužnjak 777 555 000 • hrast kitnjak 247 764 000 • obična bukva 644 535 000 • poljski jasen 267 533 000 • obični grab 150 240 000 • jela i smreka 484 323 000 Ukupno tona (m^) 2 571 956 000 Ukupan iznos intercepirane vode u t • hrast lužnjak 197 498 970 • hrast kitnjak 63 620 350 • obična bukva 429 630 000 • poljski jasen 48 538 130 • obični grab 90 144 000 • jela i smreka 934 051 500 Ukupno tona (m^) 1 783 482 950

Koeficijent otjecanja u šumi Koeficijent otjecanja oborinske vode iz šume zavisi o količini

kiše i sklopu šumske sastojine. Prema Rosemannu, 1987. ako padne 50 mm kiše, koeficijent otjecanja iznosit će u sklopljenoj šumi 0,42, u 40% reduciranoj - 0,56, a kod 60% reducirane šume 0,65. Kod većih količina kiše on se znatno povećava, primjerice kod 100 mm kiše u sklopljenoj šumi iznosi 0,55.

Koeficijent otjecanja jako se povećava poslije čiste sječe i njegove su vrijednosti to veće što je znatnije oštećenje krošanja izazvano propadanjem šuma. Suglasno s vođenjem skrbi o urav­noteženju vodnih odnosa u šumi i njezinu okolišu, potrebno je osigurati sanaciju šumskih površina oštećenih propadanjem, a kod gospodarenja šumom održavati što potpuniji sklop krošanja.

Podaci koji su ovdje izneseni samo potvrđuju davno poznate činjenice o velikom utjecaju šume na vodne odnose a time i na vodno gospodarstvo, te njihovu međusobnu ovisnost. Također se iz podataka nameće logičan zaključak o tome bi li vodno gospo­darstvo zbog takve funkcije šume trebalo biti zainteresirano za kvalitetno gospodarenje šumom, stabilnost šumskih ekosustava i sklopljene šume. Takav interes mogao bi se ostvariti oslobađanjem plaćanja vodne naknade od strane šumarstva i kao takvog regulirati ga zakonskim propisima.

IVledutim, zbog neshvaćanja uloge šume, zbog utjecaja već stvorenih lobija na zakonska rješenja, možda i zbog nasljeđa prošlosti, sadašnja rješenja nisu primjerena stvarnoj i naprijed iz-nesenoj ulozi šume. Naprotiv.

Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva propisano je da svi korisnici šuma i šumskog zemljišta plaćaju slivnu vodnu naknadu, što se dakako odnosi i na »Hrvatske šume«, p.o. Zagreb koje gospodare sa preko 80% šumskog bogatstva Republike Hr­vatske.

Temeljem ove zakonske odredbe Vlada Republike Hrvatske odlukom utvrđuje minimalnu stopu, odnosno visinu naknade za pojedine kategorije obveznika.

Tako su odlukom Vlade od 23. siječnja 1997. utvrđene sljedeće minimalne visine naknade za šume i šumsko zemljište:

14 / Časopis Hrvatske šume

•"̂ ^

Foto: Z. GUBIJAN

22,20

22,20

kn/ha/god 1. Za slivna područja: »Bid-Bosut«, »Brodska Posavi­

na«, »Orljava-Londža«, »Sumetlica-Crnac«, »Su-bocka-Strug«, »Banovina«, »Grad Zagreb«, »Vuka«, »Baranja«, »Karašica-Vučica« i »Županijski kanal«

2. Za slivna područja: »Ilova-Pakra«, »Cesma-Glogov-nica«, »Zelina-Lonja«, »Lonja-Trebež«, »Kupa-Una«, »Krapina-Sutla«, »Bistra«, »Plitvice-Bednja« i »Međimurje«

3. Za slivna područja: »Mirna-Dragonja», »Raša-Boljunčica«, »Kvarnersko primorje-Gorski kotar«, »Lika-Senj«, »Zrmanja-zadarsko primorje«, »Krka-šibensko primorje«, »Cetina«, »Srednjodalmatinsko primorje-otoci«, »Vrljika«, »Matica« i »Dubrovačko primorje« - za zemljište pod šumama i šumsko zemljište osim područja Like i Gorskog kotara - za zemljišta pod šumama i šumsko zemljište na području Like i Gorskog kotara

4. Za slivno područje; »Neretva-Korčuja« - za zemljište pod šumama i šumsko zemljište

Ove minimalne visine naknade podložne su promjenama obzirom da temeljem odredbi članka 22. istog zakona, stopu vo­dne naknade koja se plaća prema jedinici površine određuju županijske skupštine na prijedlog »Hrvatskih voda«.

Tako već imamo primjera da pojedine županijske skupštine predlažu povećanje stope i do 50%.

Prema propisanim minimalnim stopama »Hrvatske šume« p.o. Zagreb samo u 1998. godini za slivnu vodnu naknadu upla­tile su preko 22.000.000 kn.

Ova sredstva samo su 60% iznosa ukupne naknade. Ostalih 40% »Hrvatske šume« plaćaju financiranjem objekata

odnosno programa koji su u funkciji vodnog gospodarstva i zaštite šuma koje zajednički utvrđuju »Hrvatske šume« i »Hrva­tske vode«.

Ovaj način plaćanja pokazuje se učinkovitim i kao takvog u okviru sadašnjih odnosa treba ga dalje razvijati.

Međutim, zbog već opisane uloge šume i njezinog utjecaja na vodne odnose mišljenja smo da bi se sadašnja zakonska rješenja trebala mijenjati u korist šuma. U tom smislu pred­lažemo raspraviti o sljedećim prijedlozima:

8,9

22,20

8,9

Po upravama šuma iznosi su sljedeći

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

Uprava šuma

Vinkovci

Osijek

Našice

Požega

Bjelovar

Koprivnica

Zagreb

Sisak

Karlovac

Ogulin

Delnice

Senj

Gospić

Buzet

Split

Nova Gradiška

UKUPNO

1 kn

1 091 517,61

1 154 382,10

1 396 523,14

544 498,35

2 189 056,63

1 271 351,23

699 274,73

1 383 163,60

499 715,43

957 104,16

2 924 284,59

579 302,98

3 015 542,38

352 340,79

3 407 470,88

841 015,26

22 306 543,86

1. »Hrvatske šume« koje gospodare najvećim dijelom šumskih površina u Hrvatskoj, osloboditi plaćanja slivne nakna­de, kao stoje to učinjeno u zapadnoeuropskim državama. U tom smislu pokrenuti inicijativu za promjenu zakonskih rješenja koji­ma je ta problematika sada regulirana.

2. Tako oslobođena sredstva usmjeriti na sanaciju oštećenih šumskih sastojina površina kojih, zbog poznate pojave propadanja šuma, nije zanemariva.

3. Razmotriti mogućnost učešća vodnog gospodarstva u fi­nanciranju radova uzgoja i zaštite šuma.

Smatramo da prihvaćanjem ovih ili sličnih promjena u zakonskoj regulativi, odnosi šumarstva i vodnog gospodarstva bili bi primjerenije riješeni i od koristi vodnom gospodarstvu, šumar­stvu i državi u cijelosti. -Jj^.

Časopis Hrvatske šume / 15

FOTOREPORTAZNI ZAPIS S PUTOVANJA LIKOM

UČKE SUKE KOJE NAS NE M UNSKA A - DANAS

Premda na jednoj zaostaloj tabli piše da je »zabranjeno ho­danje prugom«, Darko Furlan iz koreničke šumarije i Željko Vin-ković, šumarski inženjer iz Bjelo­vara na privremenom radu u gospićkoj upravi, nisu se obazi­rali na to. Zatekli su se na inkri-miniranom mjestu, na tračnica­ma nekad čuvene Unske pruge ispod Kestenovca, na području šumarije Donji Lapac. Trava iz­nikla iz drvenih pragova i izme­đu njih svjedoči da ovom nekad važnom transverzalom od Siska prema jugu više ne ide nikakav vlak, nitko ne putuje i nitko ne hoda, doli neki slučajni prolaz­nik.

Tekst i snimci; M. MRKOBRAD

Unskom prugom ne idu vlakovi, tek pokoji prolaznici. Darko Furlan i Željko Vinković na pruzi

SKELA KOJE NEMA Preko Une ovdje više ni

betonski stupovi, sada na ob; zahrđalom žicom svjedoče tel Domovinskog rata. O vremei šumarije Donji Lapac skelom više nema, samo se Una, širo! dalje.

Betonski stupovi, tamnozekna Una i skela koje nema

16 / Časopis Hrvatske šume

DGU OSTAVITI RAVNODUŠNIM

•'odopad što ga kod mjesta Strbci stvara Una prirodna je i turistička atrakcija

ne prelazi »a i ne zna se kada će?«. Visoki la u različitim državama s potpornom već minulom, ne tako davnom vremenu prije

kad se ovdje kod Kcstenovca, na području azilo preko u Bosnu, za Kulen Vakuf. Skele tamnozelcna polako i nezainteresirano valja

Tko posjeti šumariju Donji Lapac treba otići do Une , do granice prema BiH, a tu mora vidjeti malo prirodno čudo, vodopad Štrbački buk. Nekih 200-tinjak metara iza nekadašnje skele kojom se prelazilo za Kulen Vakuf, rijeka Una nudi svoj biser - raskošni vodopad kao turističku atrakciju kakve se ne bi postidjeli ni čuveni Plitvički slapovi, Una se ovdje obrušava u dubinu, bila je tu nekad i stara vodenica koja je davno napuštena, a huk vode nadaleko se čuje. Pristup ovoj prirodnoj atrakciji, doduše je težak. N o isplati se pomučiti!

Putujući Likom na ovom lijepom i do sada skrovitom mjestu zatekli smo i grupu naših šumarskih djelatnika iz Šumarija Korenica, Donji Lapac i Gračac sa gostima iz Zagreba, što je bila prilika za

snimak za uspomenu FOTO: A. FRKOVIĆ

Časopis Hrvatske šume 117

LAUDONOV GAJ

Šuma u Lici kao svjetska rijetkost i turistička atrakcija

\ij^i]c,ća ccka bit kn

»Vojska« u pravilnim redovima stoji ovako već dva i pol stoljeća

Od brojnih prirodnih znamenitosti između Velebita, Kapele, Plješevice i rijeke Une, značajnih po svojoj prirodnosti i ljepoti i obuhvaćenih različitim kategorijama zaštite, po mnogočemu kao jedinstven izdvaja se Laudonov gaj u Krbavskom polju. To je jedinstvena šuma hrasta lužnjaka u kojoj su stabla poredana po vojnom rasporedu

kao vojska pred bitku, šumu je pred oko dva i po stoljeća zasadio austrijski feldmaršal Ernest Laudon koji je kao zapovjednik satnije u Buniču na Krbavskom polju boravio 1746. godine. U Laudonovu gaju danas još stoji 565 stabala lužnjaka koja su preživjela sve elementarne nepogode i silne krade u prošlim vremenima, dok šuma nije bila stat^ljena pod zaštitu.

18 / Časopis Hrvatske šume

Stoljetni hrastovi stoje kao vojska pred bitku. Posađeni u pravil­nim redovima, po dva sa strane

kako nekakvi pobočnici, pa glavnina, rezerva, izvidnica. I tako preko 250 go­dina ova »vojska« stoji ukopana i nikog ne napada, nitko ni nju ne dira i tek minulo vrijeme učini svoje pa se po­koji »vojnik« izvrne usljed jačeg vjetra, ili starosti. Šumari su ovdje tek da pri­paze na mrtve, da paze na ono što je ostalo ili spriječe da se netko tko ne zna što znači ova šuma lužnjaka u Lici kradom ne zaleti i ne posiječe koje po­vijesno stablo. A njih više nema mno­go - na površini od 33,23 ha koja danas nosi oznaku 16 A odjela može se na­brojiti 565 stabala-vojnika. Hrastovi su to velike, razgranate i niske krošnje, što ljeti prave veliku sjenu i hladovinu, onakvi kakve nalazimo u sličnim park šumama ili usamljene na livadama. U ovoj šumi ništa se ne siječe, tu se ne ostvaruje dobit od prodaje hrastovog trupca. Ona se čuva kao rijetka drago-cijenost, i podsjetnik na neka davna i drugačija vremena.

Ova u svijetu jedinstvena šuma, utkana u povijest ovog prostora nalazi

se u Lici, u sredini još poznatijeg Kr­bavskog polja, kod mjesta Bunić uz cestu Korenica-Udbina. U sastavu je gospodarske jedinice Laudonov gaj, ukupne površine 408,49 ha kojom go­spodari šumarija Korenica.

- Od brojnih prirodnih znameni­tosti ove gorsko krške regije između Velebita, Kapele, Plješevice i rijeke Une , značajnih po svojoj prirodnosti i ljepoti i obuhvaćenih različitim kate­gorijama zaštite, po mnogo čemu kao jedinstven izdvaja se Laudonov gaj. Danas je to specijalni rezervat šumske vegetacije i kao takav bio je prvi puta zaštićen 1965. godine. Tada j e u njemu, nakon intenzivnih sječa hrasta u proteklom razdoblju, a posebno 1929. godine, bilo ostalo 584 stara sta­bla, podsjeća na neke povijesne odred­nice upravitelj koreničke šumarije dipl. ing. Tomislav Užarević.

Ernest Gideon Laudon A povijesni događaji, ratni pohodi

pa i osobne sudbine velikodostojnika i generala koji su se našli na ovim pro­storima sredinom 18. stoljeća utjecali su i upleli se, vidjet će se, i na gospo­darske prilike, napose šumarstvo.

Šumski predjel, kasnije gospodar­ska jedinica Laudonov gaj dobio je ime po austrijskom feldmaršalu Ernestu Gideonu Freiherru von Laudonu. Ro­đen 13. veljače 1717. (neki izvori kažu 2. veljače 1716.) u Tootzenu u Litvi, vojnik po krvi, cijeli svoj život proveo je u vojnog odori. Služio je najprije u ruskoj vojsci, od 1732-42., potom u austrijskoj (u korpusu baruna Trenka) gdje je ratovao protiv Turaka. U Se­dmogodišnjem ratu sudjelovao je u mnogim bitkama (1758. godine kod Domstadtla, 1759. kod Kunsterdorfa, 1760. godine u Šleziji) i za nagradu carica Marija Terezija dodjeljuje mu titulu barona, a on sam 1778. godine napreduje do feldmaršala. Godine 1789. postaje vrhovnim zapovjed­nikom austrijske vojske u ratu s Tur­skom, iste godine zauzima Beograd i Semberiju. Sljedeće godine vodi au­strijsku vojsku u ratu protiv Pruske, no iznenada umire, 14. srpnja 1790. u Neutitschenu u Moravskoj.

Kada je prostor Like i Krbave nakon oslobođenja od Turaka 1689. godine uređen kao prva lička krajiška pukovnija sa sjedištem u Gospiću, iz

Krošnje lužnjaka u Laudonovu gaju su niske i razgranate

Ovdje se ništa ne siječe, ova šuma, specijalni rezervat šumske vegetacije, ne nosi ekonomsku dobit. Ona je rijetkost kakva se u svijetu teško

nalazi

Časopis Hrvatske sume / 19

u bitki koja nikad nije započela, »vojnici« u Laudonovu gaju padaju jedino od - starosti ili jačeg vjetra

Sto su o Laudonovom gaju rekli poznati..

ZALI BOZE DA DANAS TOME NIJE TAKO« »

Prof. dr. Zvonimir Potočić u svom je članku o Laudono­vom gaju pronašao što su neki šumari, putopisci, profesori i drugi pisali o ovom svjetskom šumarskom čudu.

Tako profesor Šumarske srednje škole u Križevcima Vladimir Kiseljak piše u Šumarskom listu iz 1886. godine o »poučnom putovanju po ličko-otočkom okružju i Primorju«, pa medu ostalim kaže: »...Laudonov gaj u Krbavskoj dolini nosi ime od slavnog generala Laudona koji ga je, bivši još kapetanom u Krajini, oko 1750. godine zasadio. Taj gaj za­prema 400 jutara, te je čisti hrastik, zasađen u obliku posta­vljene i spremne vojske; tu je prednji odjel predstavljajući straže, zatim je savezna poveća šuma, a to bi značilo jezgru vojske, napokon dođe na stanovitoj udaljenosti u nekom redu hrašće, kao posliedni odjel. Vidi se ukus i strogi red vojnički koji je tada valjao i za šume. Žalibože da tomu danas nije tako, taj je gaj segregacijom pripao imovnoj obćini otočkoj, te strada od silne krade, navale Ijudih i marve. Za primjer neka bude spomenuto daje samo lanjske godine bilo 758 prijavnica vrhu šumskih krađa po lugaru odkritih, daje uistinu preko 1000 hrastovih komada stabala ukradjeno. Po naravi lagano, sipko i pjeskovito tlo, tako rekuć čista pjeskulja, preobrati se haranjem šuma u pravu pustoš tako da je dobra polovina te površine dakle 200 jutara gola pješčara iliti pržina, kako je narod zove, te na kojoj za žege ni slamka ni travka ne stoji...«

U Oesterreichische Forst-Zeitung je 1891. godine izišla notica o Laudonovu gaju koju je preveo dipl. ing. Ivan Subarić, iz ondašnjeg Šumskog gospodarstva Lika. I u njoj se govori o krađama: »...Laudonova zaštitna šuma obrasla je hrastom, bukvom, omorikom i borom i strogo je čuvana od šumokra-dica za vrijeme Vojne krajine. Otkako je, međutim, ta zaštitna šuma prešla na upravu civilnog stanovništva, zauzela je devastacija od strane stanovništva Korenice i Udbine ogromne dimenzije. Ispostavilo se da su i sami čuvari šume

20 / Časopis Hrvatske šume

pomagali šumsku krađu. Ti su čuvari u više navrata od­stranjivani i postavljani su novi pouzdani čuvari...«

O Laudonovom gaju govori 1906. godine u Šumarskom hstu i Alfons Kauderas u opisu jednog putovanja: »...Od svih revira jest jedini Laudonov gaj u Krbavi ravnica, svi ostali su brdoviti. Klimatički odnošaji prema nadmorskoj visini su tako rekuć tropske naravi, što nam flora ovoga kraja kazuje...«

Zavod za zaštitu prirode SR Hrvatske proglasio je 1965. godine dio gospodarske jedinice Laudonov gaj, 16 a odjel »specijalnim rezervatom šumske vegetacije«, čime je postao zaštićenim objektom prirode. »Ova se karakteristična histo­rijska šuma, dobro sačuvana, nalazi u gospodarskoj jedinici Laudonov gaj, šumsko privrednog područja Ličko sredo-gorje. Na ovom zaštićenom predjelu kao specijalnom rezer­vatu šumske vegetacije nalazi se 584 komada starih hrastovih stabala...«, kaže se među ostalim u odluci o zaštiti.

i^if^-iC

Komisija Ministarstva poljoprivrede i šumarstva pregledala je novu, četvrtu po redu, osnovu gospodarenja za gospodarsku jedinicu Laudonov gaj koja vrijedi do 2007. godine

nje se sredinom 18. stoljeća izdvojila satnija Bunić i pripojila Drugoj otočkoj krajiškoj pukovniji. Na mjestu zapovjednika, 1746. godine, našao se major Laudon koji ovdje ostaje deset godina. Došavši za zapovjednika Lau­don se osim vojnih počeo baviti i go­spodarskim pitanjima. Odmah je nare­dio pošumljavanje valovite pješčane zaravni uz rijeku Krbavu čiji se najniži dio nalazi na 628 m. a najviši na 641 m nadmorske visine. Valovitost površine posljedica je eolskih procesa, djelo­vanja vjetra koji je raznosio i nanosio pijesak stvarajući dine i deflacijska udubljenja. Narodna predaja kaže daje pijesak odnosno vjetar koji gaje razno­sio, uzrokom poraza hrvatske vojske u bitci protiv Turaka na Krbavskom polju 1493. godine. Priča kaže da se jak vjetar digao i pijesak ponio ravno u oči hrvatskoj vojsci.

Feldmaršal i pošumljavanje Na pošumljavanju koje je počelo

1746. prema Laudonovoj su zapovijedi bili dužni sudjelovati svi Krajišni­c i - svaka kuća imala je obvezu dati po deset radnih dana ujesen i na proljeće. Pošumljavalo se sadnicama lužnjaka, u rupe duboke jedan metar (u koje se iz drugih šuma dovozila humusna zem­

lja), 1000 sadnica po hektaru. Rupe su se kopale onako kako je zamislio Lau­don, po vojnom rasporedu, odnosno šuma j e trebala prikazati vojsku u po­kretu, pred bitku, gdje se vide pobo­čnica, rezerva, izvidnica, glavnina. N e ­rad se kažnjavao, vojska je čuvala po­šumljene površine i narasla je šuma koju je narod prozvao Laudonov gaj. S pošumljavanjem pješčare se nastavilo i nakon Laudonovog odlaska iz Bunića, unošenjem običnog bora, najintenziv­nije od 1869. godine tako da se do Drugog svjetskog rata gaj proširio na oko 400 ha. Kasnije su uneseni kitnjak, bagrem i pitomi kesten. N o silne nekontrolirane krađe pa i intenzivne sječe (kao ona 1929. godine) doveli su gotovo do nestanka izvorne Laudono-ve šume lužnjaka. Ostala su samo 33 hektara koji su zaštićeni i gdje se danas ne smiju obavljati nikakvi gospodarski radovi.

Laudonov gaj danas ima iznimno estetsko značenje u ovom devastira-nom dijelu Krbave i predstavlja turi­stičku atrakciju koju treba dodati tu­rističkoj ponudi obližnjih Plitvičkih j e ­zera, kao sačuvani kutak povijesti ovog kraja. N o Laudonov gaj imao je i ima zaštitnu, regenerativnu i gospodarsku ulogu koja se ogleda u smirivanju po­

kretnih slojeva pijeska, stvaranju hu­musnog tla i pedološkog pokrova te gospodarenju i lovnom turizmu.

Laudonov gaj danas Za gospodarsku jedinicu Laudo­

nov gaj ukupne površine 408,49 ha ne­davno je usvojena nova osnova gospo­darenja za razdoblje od 1998-2007. go­dine. To je četvrta gospodarska osnova po kojoj se radi. Prvom uređenju ove jedinice pristupilo se inače 1955. go­dine kada je izdvojeno 16 odjela, a prva osnova gospodarenja donijeta je za razdoblje 1968-1977. Danas se kulture običnog bora prostiru na 162 ha, ku­lture hrasta lužnjaka na 118 ha te za­štitne šume, specijalni rezervat šumske vegetacije, na 33,23 ha. T u su još i ostale tvrde listače i domaća topola. Komisija Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u kojoj su bili dipl. ing. Kre­šimir Turk (predsjednik), prof. dr. Ši-me Meštrović i dipl. ing. Ivan Subarić obišla je teren, pregledala i pročešljala podatke te predložila usvajanje nove osnove koju je izradio odjel za ure­đivanje gospićke uprave na čelu s dipl. ing. Robertom Ojurovićem, a u izradi je sudjelovao i dipl. ing. Ivica Matasin.

^ Tekst i snimci: " P F Miroslav Mrkobrad

Časopis Hrvatske šume I 21

ŠUMARSTVO LIKE - ŠUMARIJA DONJI LAPAC

Ey kad bi bilo više prometnica... Sa 29 zaposlenih na

površini od oko 19000 ha šumarija D. Lapac danas siječe preko 17.000 kubika drvne mase. To je znatno manje od mogućeg

etata, no da bi se on postigao potrebno je

najprije riješiti nekoliko bitnih pretpostavki. Tu se prije svega misli na

izgradnju novih prometnica, razminiranje

terena ali i osposobljavanje drvne industrije koje danas u

Lici nema, ili radi s malim kapacitetima,

kažu u šumariji Lapac.

- Stječemo oko 17.000 kubika, no mogući etat mnogo je veći: upravitelj

šumarije Donji Lapac mr. Branimir Mikić

Mf' i Kultura bijelog bora uz prometnicu od Bijelopolja prema Donjem Lapcu

Zgrada šumarije Donji Lapac trebala bi biti obnovljena ove jeseni

Kada sam došao u Donji Lapac u šumariji sam zatekao tri sjekača, dva tehničara, tajnicu i vozača.

Da, i razorenu šumarijsku zgradu tako da smo se privremeno smjestili u zgra­di HEP-a gdje smo i danas podstanari. Nadam se ne još dugo, jer šumarija se obnavlja...« optimistički najavljuje useljenje u vlastitu zgradu, ali i bolje dane lapačkog šumarstva upravitelj šumarije Donji Lapac mr. Branimir Mikić.

Vrijeme o kome zbori mr. Mikić bliska je prošlost - rujan 1996. godine, razdoblje u kome su se iza »Oluje« na ovom području od posebne državne skrbi mnoge stvari pokretale s mrtve točke. T o je i vrijeme kada se Mikić odlučio na odlazak iz Požege i za »put u neizvjesnost«, u doduše šumom bo­gat kraj u kome šumarstvo ima tradi­ciju, ali i u gradić smješten pomalo izvan glavnih životnih tokova, promet­nica, u kome je Domovinski rat osta­vio i te kakav trag. Podosta zgrada j e srušeno ili oštećeno, od nekadašnjih 5,500 žitelja sada ih je upola manje. O d gospodarskih pogona koji su 1996. ra­dili bio je tek HEP i naša šumarija, i razumljivo upravne službe.

Šumarija Donji Lapac danas zapošljava 29 radnika od čega je 11 sjekača. Gospodari s 19.058 ha držav­nih šuma te vodi brigu o još blizu 1000

22 / Časopis Hrvatske šume

ha privatnih šuma. Od sedam gospo­darskih jedinica u pet »kontinentalnih« odvija se gospodarska aktivnost. To su Istočna mazinska planina. Srneća draga - Janković kosa, Karlović korita, Velika Plješevica-Drenovača i Kalinovača. Dvije krške gospodarske jedinice, Visočina-Lisa i Kestenovac-Nebljuška gora ujedno su u dužini od nekih 60 km granično područje prema BiH.

Šuma bukve i jele u predjelu Mala Polje-Karlović Korita

Predjel Željezno polje na kome ništa ne raste

Ukupna drvna zaliha u državnim šumama iznosi 2,907.123 kubika, godišnji tečajni prirast 77.372 kubika. Od ostalih brojki upravitelj Mikić naglašava jedan podatak:

- Mogući godišnji etat iznosi preko 48.000 kubika. Kažem mogući, budući daje najveći dio, oko 3.850 ha ili dvije trećine najbogatije i najvažnije gospodarske jedinice lapačke šumarije, Plješevica-Drenovača, nedostupan zbog mina. Miniranost je problem cjelokupnog ličkog šumarstva i pitanje je kako će se i kada riješiti, naglašava upravitelj.

Kao posebnost ove gospodarske je­dinice mr. Mikić navodi i rezervat »Lička Plješevica« površine oko 4 ha u kome su zabranjeni bilo kakvi radovi. Rezervat je na nadmorskoj visini od 1100 m i u njemu su gotovo rav­nomjerno zastupljene tri glavne vrste, bukva s 38 posto, jela s 32 i smreka s 30 posto. Ovdje broj stabala po hekta­ru iznosi 277, drvna zaliha 728 kubika/ ha, a godišnji tečajni prirast 8,2 kubika/ ha.

Da je gospodarska jedinica Plješe­vica-Drenovača bila oduvijek gospo­darski važna svjedoči, posredno, i ho­telska radnička nastamba, opustošena za vrijeme Domovinskog rata, te mali hotel »Željezno polje« (prema istoime­noj dolini), također devastiran, koje je 1986. godine izgradio tadašnji DIP Si­sak za potrebe radnika koji su tada ra­

dili na iskorištavanju šuma. Drvne sor-timente s ovog područja Siščani su odvozili na obližnju željezničku po­staju Loskun gdje je bilo glavno stova­rište i odakle se Unskom prugom pre­vozila za Sisak. Prugom se danas više nitko ne vozi, od skele kod Kestenovca kojom se prelazilo prijeko, za Donji Vakuf, ostali su tek betonski stupovi i -živopisna tamnozelena Una koja ovdje kod mjesta Strbci pravi vodopad, Strbački buk, koji treba vidjeti. S ovog područja željeznicom je išlo, priča mr. Mikić, 18.000 kubika godišnje. U na­stambi su spavali radnici donjolapačke šumarije, imali su ovdje sve što su tre­bali (»čak i kino dvoranu!«) i nisu se kućama »spuštali« po dva, tri mjeseca. Za vrijeme posljednjeg rata ovdje je bilo zapovjedništvo vojske Krajine i punkt prema Muslimanima. U sobama koje su prazne i devastirane pisani tra­govi svjedoče o njihovim nedavnim privremenim stanovnicima - po zido­vima su imena komandira i vojnika Krajine i još koječega što nije za tisak. Šumarija Lapac planira ove godine urediti i osposobiti dio prostorija, a ostale zaštititi od propadanja. I to bi se ekonomski brzo isplatilo, veli Mikić, već kad bi ih iznajmljivali lovcima. Lo­vstvo je, naime, u šumariji Lapac odu­vijek bilo izvor značajnih sredstava. Šumarija je prije rata od lovnog turiz­ma ostvarivala 15 posto ukupnog

Časopis Hrvatske šume 123

Hotel »Željezno polje« i hotelska radnička nastamba koji za sada nisu u funkciji. U šumariji misle da ih treba obnoviti i staviti u službu lovnog turizma

prihoda a lovci ovdje mogu pucati na divlju svinju, srneću i jelensku divljač, zeca, ali i na mrkog medvjeda, te-trijeba. Ove zime viđen je i ris, a u posljednje je vrijeme pojačana i popu­lacija vuka.

Šumarija ove godine planira posjeći oko 17.000 kubika drvne mase. To je znatno manje od teoretski mogućeg etata, a na to utječe nekoliko čimbenika. Ponajprije, već spomenuta minirana površina i nemogućnost rada na cijelom području šumarije. Drugo, zbog nepostojanja prateće drvne indu­strije, u šumariji ne znaju kamo bi s većom količinom drveta (o čemu svjedoče teškoće s prodajom lanjskog etata). Sječa, izvlačenje i otprema veza­ni su za mehanizaciju koje u šumariji

nema. I dok sječu još i obave sami, izvlačenje u potpunosti kao ispomoć rade druge šumarije i poduzetnici. Problema ima i kod prijevoza sortime-nata.

- Preborni način gospodarenja zahtijeva optimalnu otvorenost pri­marnim i sekundarnim šumskim pro­metnicama, veli Mikić. A šumarija D. Lapac ima cesta i protupožarnih pro­sjeka zajedno tek 76 km, od čega je zbog miniranosti prohodno 69 km. Nedostaje i cesta i vlaka, jer ovako troškovi faze II su veliki. Udaljenost krajnjih granica gospodarskih jedinica prema sjeveru i prema jugu je čak 80 km, što otežava i čuvarsku službu, i izvlačenje i prijevoz. To dakako opterećuje cijenu kubika i odbija kupca

iz unutrašnjosti. A »ličkih« pilana i drv­ne industrije nema ili ne rade.

Od šumskouzgojnih radova ove je godine u jednostavnoj biološkoj repro­dukciji planirana njega mladika i koljika na 48 ha te izrada 3 km protu­požarnih vlaka s elementima cesta. U šumariji dosad nisu imali »požarnih« problema, ovdašnje šume nisu u pro­teklom vremenu bile posebno ugrožavane od požara, no preventivnih zahvata nikad nije previše. U proširenoj reprodukciji lapački će šumari obavljati pripremne radove za sanaciju šuma stradalih od vjetroizvala na površini od oko 80 ha te sadnjom smreke na površini od 34 ha.

. ^ ^ Tekst i snimci: ^ T Miroslav Mrl<obrad

POSLJEDICE OBILNIH KIŠA U SJEVEROZAPADNOM DIJELU POZESTINE

Ihijica ifšt'ćtiia šiini^ke ce^te Ki

Snažna vodena bujica izazvala je veliko oštećenje šumske prometnice na području

Zapadnog Papuka (Šumarija Kamenska)

ratko vrijeme poslije orkanskog vjetra, koji je početkom treće dekade lipnja zahvatio k Požešku kotlinu, posljedica čega su mnoga

izvaljena i slomljena stabla, jaka i obilna kiša nošena snažnim vjetrom prouzrokovala je nove štete, posebice u sjeverozapadnom dijelu Požeštine. Na prostoru pože­ške Uprave šuma to je naročito došlo do izražaja u šumskim predjelima gospodarske jedinice »Zapadni Pa­puk«, koja je u sastavu šumarije Ka­menska.

Prema riječima upravitelja šu­marije dipl. ing. Hrvoja Zdelara, na­kon proloma oblaka vodena bujica nosila je sve pred sobom te odnijela sve betonske propuste na potoku Brzaji i neke mostove, a znatno su oštećene šumske prometnice u go­spodarskim jedinicama »Zapadni Pa­puk« I i »Zapadni Papuk« II. Voda je naprosto preplavila ceste, odnjevši im gornji stroj i načinivši na nizu mjesta udubine. Odmah se započelo,

naglašava ing. Zdelar sa sanacijom cesta, a ona je još u tijeku, kako bi se mogli odvijati redovni poslovi na sječi, izvlačenju i transportu te izvanredni poslovi na sanaciji vjetroizvala.^rf

I.Tomić

U jakom naletu bujica je izrovala gornji sloj šumske ceste, noseći pred sobom tanje drvne sortimente i granjevinu

24 / Časopis Hrvatske šume

ISTRAŽIVANJA

Istraživanje o običnoj tisi na Požeškom gorju

Rijetka vrsta Ijchoritih i otrovnih svojstava

Mr. JURAJ ZELIC: »Preostala stabla tise na Požeškom gorju treba zaštititi i evidentirati u posebnim gospodarskim kartama«

Tisa je na području Požeštine, uz jelu i borovicu, samonikla crnogončna

vrsta, no ima samo dva nalazišta te joj prijeti izumiranje

U Republici Hrvatskoj obična ili europska tisa je Zakonom o zaštiti prirode zaštićena biljna vrsta, budući daje riječ o rijetkoj i ugroženoj vrsti dr-

veta. U cilju omogućivanja njenoga prirodnog rasta za­branjeni su oštećivanje, uklanjanje sa stojbine i sječa te svako nedozvoljeno manipuliranje s dijelovima ili sa cijelom biljkom. Tisa je rasprostranjena u umjerenom pojasu sjeverne zemljine polutke, u svom prirodnom arealu obuhvaća osam do deset morfološki sličnih svojti, a premda je nekada davno zauzimala cjelovit are­al (Europa, zapadna Azija, sjeverozapadna Afrika), nakon zadnjega ledenog doba disjunktno (prekinuto, necjelovito) je ostala na nekadašnjem prostoru. U sre­dnjoj Europi dolazi u bukovim šumama. Mada u sjeve­rozapadnom gorju naše države rijetko dolazi, identifici­rana je šumska zajednica lipe i tise, Tilio-Taxetum d a ­vač 1959.

Nije registrirana u šumskoj zajednici Na području Požeškoga gorja tisa je, uz jelu i boro­

vicu, samonikla crnogorična vrsta, no biolozi, šumari, planinari i ljubitelji prirode u posljednje vrijeme rijetko je susreću, pa se može naslutiti i pretpostaviti da ovoj

značajnoj crnogoričnoj vrsti u požeškom kraju prijeti izumiranje. Njeno nalazište u Požeštini evidentirano je u šumskoj zajednici panonske bukovo-jelove šume Abieti-Fagetum pannonicum na Papuku, na području šumarije Kamenska, u šumskom predjelu Točak, iznad Zvečeva. Istražujući nalazišta tise na požeškom području, mr. Juraj Zelić iz direkcije »Hrvatskih šuma« ističe zanimljivost da se u navedenom šumskom predjelu, jednom od sporednih papučkih visova, nalazi

Nekoliko rijetkih tisovih stabala u gospodarskoj jedinici »Zapadni Papuk zvečevački«, kojih se starost procjenjuje na oko 200 godina

(odjel 13 a, gorska kosa »Konjska smrt«)

Časopis Hrvatske šume / 25

naša endemična vrsta krimska lazarkinja (Asperula tau-rina L.), koja upozorava na to daje kao i tisa ostatak iz predtercijarnoga doba, iz vremena kada je njihov areal bio cjelovit, sve do Taurus gorja i Kavkaza. Tijekom gospodarenja nedavno proglašenim Parkom prirode Pa­puk, koji zauzima značajan dio sastojina požeške Upra­ve suma, ovom predjelu treba posvetiti osobitu pozor­nost, zbog iznimnog biljnoga svijeta. Šumski predjel »Točak« ostao je, tvrdi Zelić, kao otok iz postglacijal-noga doba, a na ovom prostoru nalazi se nekoliko karakterističnih vrsta iz toplijeg tercijarnog doba, kao što su pitomi kesten, krimska lazarkinja, obična tisa, obična jela i gorski brijest. Činjenica je da dosad nitko od fitocenologa nije tisu registrirao i uvrstio u sklopu neke šumske zajednice na području Požeškoga gorja. Tisu je potrebno ovdje isticati samo kao rijetku vrstu, a zbog male zastupljenosti u papučkoj flori nepotrebno je govoriti o nekoj subasocijaciji bukve i jele s tisom. Na ovom prostoru su pronađena samo dva nalazišta, u šumskom predjelu Točak, sjeverozapadno od Zvečeva. Riječ je o nalazištima u gospodarskoj jedinici »Zapadni Papuk zvečevački«, na sličnoj geološkoj podlozi, krista-lastim škriljcima i granitima, odnosno na silikatnoj stijeni na kojoj se oblikuje distrično smeđe tlo, kisele do neutralne reakcije. Budući da se tisa ne spominje u opi­su šumske vegetacije, ističe Zelić, zbog neophodne zaštite neznatnoga broja preostalih stabala ove biološki značajne vrste nužno ih je evidentirati u specijalnim go­spodarskim kartama. Jedno nalazište je uz ogranak po­toka Mali Debeljak (odjel 10 a), a ima 7 do 10 grmo­likih stabala tise različite starosti (od 7 do 100 godina) te glatke i crvenkastosmeđe kore. Znakovito je da su grane međusobno isprepletene i vitke, a spuštaju se nisko. Najstarije stablo ima visinu oko 13 metara. Drugo nalazište (odjel 13 a) je na središnjem dijelu gorske kose Konjska smrt, a ovdje su tri tisova stabla. Procjenjuje se, na temelju visine, vanjskoga izgleda, promjera, debljine kore i bioloških svojstava, da su starosti približno 200 godina. Ova dobro razvijena stabla visine su 23 do 25 m, prsnoga promjera od 35 cm do 45 cm, s duboko ispucalom, sivosmeđom korom.

Nazivi po tisi Proučavajući neke toponime, kao Tisovac i Tisica,

mr. Zelić naglašava da ovi nazivi upućuju na nekada širi areal tise u Požeškom gorju. Primjerice, poznati su selo Tisovac na južnim obroncima Babje gore, te selo Tisovac na sjevernim obroncima Psunja, u pakračkom kraju. Također, predjel Tisovac nalazi se sjeverno od Kutjeva, na cesti prema Orahovici, a isti naziv ima i šumski predjel iznad turističke Velike, znan po napuštenom kamenolomu i istoimenom obližnjem po­toku.

U šumarstvu neprihvaćena Treba istaknuti da je tisa dvodomna biljna vrsta,

pojavljuje se nerijetko kao grmoliko stablo, s

Duboko ispucala sivosmeda kora dvjestogodišnjeg stabla obične tise, na području šumarije Kamenska

izdvojenim muškim i ženskim stablima sporoga rasta, a može nakon 200 godina narasti u visinu do 30 m te imati promjer približno 150 cm. Zanimljivo je da tisovo stablo može doživjeti duboku starost, od čak više od tisuću godina. Kora joj je crvenkastosmeđa, a u starijoj dobi se Ijušti. Suvišnim iskorištavanjem tisa postupno nestaje, a zbog sporoga rasta nije u šumarstvu nikada prihvaćena kao gospodarska vrsta. Potrebno je istaknuti da je tisa jedina crnogorična vrsta koja se obnavlja i izbojcima iz panja te nema smolne kanale u drvu i igli­cama. Karakteristično je da drvo, kora, sjemenke, a po­sebice iglice sadrže otrovni alkaloiđ taksin, a jedino nije otrovan mesnati sjemeni ovoj arilus, dobro poznat kao ptičja hrana. Sirup od arilusa koristi se kao lijek kod nekih oboljenja pluća, a primjenu nalazi i u alternativ­noj medicini. Alkaloiđ taksin tijekom kliničkog ispiti­vanja imao je citotoksičko djelovanje na pojedine vrste tumora, ali poslije dobrog početnog terapijskog učinka, ovo djelovanje postalo je kontraproduktivno, jer se oštećuju zdrave stanice. Tisa se često koristi u parkovi­ma kao zahvalna dendrološka vrsta, zbog svoje dekora-tivnosti, lakog razmnožavanja i velikog broja varijeteta.

_^^ Tekst: I. Tomić "^r Snimci: J. Zelić

I. Tomić

26 / Časopis Hrvatske šume

LOVSTVO

I ope godine odstrel

Zabrinuta lica stručnih suradnika za lovstvo iz naših Uprava dovoljno govore o ozbiljnosti problema s kojima se već nekoliko godina susreću u gotovo svim područjima

vršiti, procjenjuje stručni suradnik za lovstvo u Hrvatskim šumama dipl. ing. Dražen Sertić. Sadašnji podaci ipak nisu slika realnog stanja budući da prava lovna godina tek počinje i da se na neke vrsti divljači tek treba početi pu­cati. Ipak, problem u dosadašnjem od­strelu je - srna. Lov na nju je pri kraju i evidentno je da će realizacija podbaci­ti.

Govorom brojki to znači da je u prva četiri mjeseca lovne godine od planiranih 234 grla odstrijeljeno tek 78. Lovci kažu da i u ovom nesraz­mjeru postoji uzročno posljedični niz. U goranskim i ličkim lovištima fond srneće divljači opada jer su veliki gu­bici. Nije to redovni otpis nego je srnu ondje uništio vuk i ris, tako da lovci

'\ o početka kolovoza u svim je državnim lovištima kojima go-

»*' spodare Hrvatske šume, a njih je 40, realizirano tek 9 posto planiranog odstrela za lovnu godinu 1999-2000.

Podatak drugi - unatoč podbačaju u odstrelu lovci i odgovorni za lovnu politiku muku muče kamo s divljači-nom jer u najvećem dijelu lovišta nije riješen problem hladnjača odnosno za­mrzavanja mesa. I dok zagrebačka pri­vatna firma Veterinarija koja uz ostalo vrši usluge skladištenja mesa isto­dobno uvozi određene količine divlja-čine, lovci ne znaju kome je prodati.

Ova dva primjera paradigma su trenutnog stanja u lovištima Hrvatskih šuma pa i poziv na hitnu akciju. Nisu nerješivi, složili su se rukovoditelji odjela za lovstvo po upravama na zajedničkom skupu u Sisku na kome su dotaknuti još neki problemi koji prate ovu djelatnost. Ponajprije, izmje­na godišnjeg plana Lovno-gospodarske osnove i plana investicija, a potom i bizarna pitanja kao što su, na primjer, nedostatak vozila i opreme!

Odstrel u 1999. - Plan odstrela za ovu godinu

vjerojatno se neće u potpunosti iz-

Na najbrojniju našu divljač po lovištima - divlju svinju -odstrel bilježi ove godine tek 5 posto realizacije od godišnjeg

piana, a tek nešto veći postotak je na visoku divljač i medvjede. Čini nam se da je marketing strani pojam u

lovstvu »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb

Zajednički snimak stručnih suradnika lovstva ispred lovačke kuće u Brezovici. Kamo sreće da su to sve strani lovci, ali na njih ćemo još izgleda dugo čekati u našim brojnim lovačkim objektima

Časopis Hrvatske šume I 27

u našim lovištima, a njih je 40, nisu rijetki ovakvi prizori kada krmača vodi četiri ili pet praščića. Međutim, strani lovci su prava rijetkost. Jesmo li učinili dovoljno na motiviranju stranih lovaca za odstrelom u našim bogatim lovištima?

često puta ne mogu ući u trag nestalim srnećim grlima. Još veći podbačaj je u odstrelu divljih svinja, daleko naj­brojnije vrste u našim lovištima, gdje je izvršeno tek oko 5 posto plana. N o tek kad završi lov na jelene (počeo u rujnu) i medvjede (prosinac-veljača), moći će se realno sagledati izvršenje plana odstrela i prava slika stanja.

Financijski gledano, a o sredstvima se mora voditi računa da ulaganje u lovstvo ne bi postalo trpanje u vreću bez dna, problem prodaje divljačine u usporedbi s odstrelom je minoran. Odnos ostvarenih sredstava je 1:10! Deset je puta, dakle, važnije privući lovca, ostvariti odstrel i naplatiti trofej nego prodati divljačinu. U situaciji kad j e zbog mnogih događanja i negativnih utjecaja na ovom području, od Domo­vinskog rata do najnovijih NATO-vih akcija u Jugoslaviji, stranog lovca bilo teško privući, trebalo se aktivnije po­staviti prema domaćim lovcima.

N o , to ipak ne znači da problem prodaje treba marginalizirati. Napro­tiv, kako kaže i pomoćnik direktora u Hrvatskim šumama dipl. ing. Tomica

Starčevi/, agresivnim marketingom »Hrvatske šume« p.o. Zagreb jednosta­vno se moraju izboriti za poziciju na tržištu divljačine. Geslo je - prodati po svaku cijenu, pa ako treba i ispod cijene! Bolje i to nego da propadne. Prilagoditi se, kao i kod prodaje drv­nog materijala, tržištu. Jer tržište, a ne mi, određuje cijene. A pouzdano inte­res postoji, od mogućnosti plasmana divljačine ljeti na stolu svakog turis­tičkog ugostiteljskog objekta do svako­dnevne restoranske ponude. Samo da bi se to ostvarilo mora se, najprije, zna­ti da »Hrvatske šume« iz svojih lovišta to nude; potom, divljačina bi morala biti obrađena, spakovana, riječju mo­derno konfekcionirana. Za to bi opet trebalo imati hladnjače u kojima bi divljačina stajala. Problem nastaje kad se u špici lovne sezone pojave veće količine (ove zime očekuje se 30-ak tona) koje treba negdje smjestiti. A ona se može staviti u vlastite hladnjače, kojih nema dovoljno, ili pak kod neko­ga tko obavlja uslugu zamrzavanja (ra­nije spomenuta Veterinarija). Problem vlastitih smještajnih kapaciteta nije od

jučer, ali još jučer se morao riješiti! I ranije se razmišljalo o jednoj central­noj hladnjači negdje ne području Sla­vonije (tamo je i najveća koncentracija lovišta), te o priručnim hladnjačama kakve bi trebalo imati svako lovište, ili bar uprava. A nemaju ih sva lovišta, i taj se problem povlači godinama.

Ako ništa drugo, ovaj posljednji skup odgovornih u lovstvu definirao je konačno probleme pa i inicirao neke akcije. Najprije, da se služba za lovstvo u poduzeću koje gospodari s čak 40 lovišta mora osamostaliti i ekipirati i povesti agresivan marketing u pro­midžbi onog što nudi, od privlačenja lovaca-turista, stranih i domaćih, do prodaje divljačine putem javnog ogla­šavanja, ali i direktnih kontakata, raz­govora i nagovora! Ispod površine, ili u pozadini ovakvog nastupa mora biti sređeno stanje »u kući«. Moraju biti riješena, mogu se nazvati i hitna pi­tanja, a to su hladnjača, centralne i priručne, terenska vozila, oprema i t.d. To je zadatak na kojem se mora od­mah poraditi. , ^ ^ (m)

28 / Časopis Hrvatske šume

UPRAVA SUMA DELNICE

Kvalitetan pomak u proizvodnji Na sastanku rukovoditelja proizvodnih odjela naših uprava šuma održanom u Deinicama početkom ljeta, utvrđeno je bilo da se u prvom polugodištu dogodio

značajan pomak u ukupnoj realizaciji drvnih sortimenata u gotovo svim

upravama

Sastanku su bili nazočni i rukovoditelji proizvodnih odjela uprava šuma Zagreb, Karlo­vac, Ogulin, Senj, Delnice, Gospić i Buzet.

Na području Uprave šuma Delnice početkom srpnja održan je sastanak Službe za proizvodnju uz sudjelovanje rukovoditelja proizvodnih odjela uprava šuma Zagreb, Karlo­vac, Ogulin, Senj, Delnice, Gospić, Buzet, te stručnih suradnika iz Službe za proizvodnju.

Sastanku su bili nazočni Damir Moćan dipl. ing. i mr. Josip Dundović zamjenik i pomoćnik direktora »Hrvatskih šuma« p.o. Za­greb, Stjepan Tomljanović dipl. ing. rukovo­ditelj Službe za proizvodnju, Slavko Sunjić dipl. ing. savjetnik direktora za investicije.

Na dnevnom redu sastanka bile su četiri točke, od kojih se prva i najopsežnija odnosila na izvršenje plana proizvodnje za razdoblje od 1. siječnja do 31. svibnja 1999. g. Razgovaralo se o izvršenju radova na uzgoju kako u jednostav­noj tako i u proširenoj biološkoj reprodukciji.

Radovi na uzgoju odvijaju se planiranom dinamikom, a u prvih pet mjeseci ove godine na razini Poduzeća realizirana su financijska sredstva u jednostavnoj biološkoj reprodukciji u iznosu od 26,5 posto godišnjeg plana.

U proširenoj biološkoj reprodukciji od ukupno 94.136.492,69 kn po planu za 1999. g., za pet mjeseci utrošeno je za radove u PBR 25.209.826,56 kn odnosno plan je realiziran sa 26,78 posto. Sredstva za radove na uzgoju osi­

gurana su sukladno članku 68. i 70. Zakona o šumama.

Za sve one radove na uzgoju u 2000. g., koji će biti financirani od strane Svjetske banke, izrađene su sve potrebite pripreme. Program treba dopuniti te predati Upravnom odboru na usvajanje.

Plan proizvodnje drvnih sortimenata u pet mjeseci ove godine izvršen je sa 39 posto.

U proizvodnji se dogodio kvalitativan po­mak kod svih uprava šuma. U ukupnoj realiza­ciji drvnih sortimenata obzirom na strukturu došlo je do većeg udjela firrnirskih trupaca i trupaca za Ijuštenje, a smanjeno je učešće II i III klase te tanke oblovine.

Dobri rezultati u proizvodnji, rezultirali su i boljim financijskim pokazateljima i ostvarenjem većeg prihoda po upravama šuma, a povećana je i naplata od kupaca. Smanjile su se i obveze »Hrvatskih šuma« prema dobavljačima, a sve više radova kako na uzgoju tako i u proizvodnji obavlja se korištenjem vlastitih kapaciteta, mehanizacije i radne snage. Smanjuju se i zalihe u ukupnoj proizvodnji posebno bukovih trupa­ca.

Ovakovom dinamikom u poslovanju trebali bi nastaviti i dalje, a prioriteti su na isplati svih dugovanja prema zaposlenicima, te podmirenje dugova prema dobavljačima, istaknuo je na sa­stanku ing. Tomljanović.

Da bi poboljšali stanje mehanizacije i voz­nog parka po upravama šuma, a time zaposlili što više vlastite kapacitete, smanjili troškove i potakli proizvodnju, ovih dana predstoji nam i potpisivanje ugovora kojim će se za potrebe »Hrvatskih šuma« nabaviti određeni broj novih traktora marke »Forwader« i »Timberjack« te novi kamioni sa potrebitom opremom za potre­be naših d.o.o. Ovaj projekat bit će realiziran

tijekom slijedeća tri mjeseca, srpanj, kolovoz i rujan.

Pod istom točkom dnevnog reda razgovara­lo se o sjemenarstvu i rasadničarskoj proizvo­dnji, analizirane su zalihe drvnih sortimenata, te rezultati rada mehanizacije na poslovima privlačenja i prijevoza.

Druga točka dnevnog reda bila je posvećena problematici inventura na razini Poduzeća. Ovoj problematici treba se ubuduće pristupiti ozbiljno, a da bi se inventure mogle obaviti, po upravama šuma potreban je stalni nadzor, te imenovanje u tu svrhu kako pomoćnih po šumarijama tako i glavne inventurne komisije na razini Uprave šuma. Sve potrebite radnje u svezi inventura treba dovršiti do 31. XII. 1999.

g-U drugom dijelu sastanka razgovaralo se o

izradi elaborata izvođenja radova iskorištavanja šuma, a sudionicima su podijeljeni ogledni pri­mjerci Elaborata, za šumsko radilište koje će u 2000. g. biti otvoreno u gj. Delnice, odsjek 66a. Elaborati istoga ili sličnog sadržaja morat će se ubuduće izrađivati za sva šumska radilišta koja se budu otvarala po upravama šuma.

Terenski dio upoznavanja sa radilištem odvijao se na terenima g.j. »Delnice«, unatoč vrlo lošem vremenu i stalnoj kiši koja je padala.

Nastavak rasprave na istu temu nastavljen je u Golubinjaku u Lokvama, a poseban naglasak u raspravi dat je na problematiku graditeljstva u poduzeću. Posebno je istaknuto da se prigodom gradnje traktorskih puteva moraju koristiti one tehnologije koje će u što manjoj mjeri oštećivati šumu i okoliš. Svi su se založili za primjenu one tehnologije kojom se izbjegava miniranje tere­na, pa u tom smislu treba uglavnom koristiti strojeve sa čekićem.

V. Pleše

n

s

Slovenski uređivači u Gorskom kotaru Krajem lipnja na području

Uprave šuma Delnice i Nacio­nalnog parka Risnjak, koji su im i bili domaćim, boravila je skupi­na od petnaestak uredivača šumara iz susjedne nam Slove­nije. Uz stručni dio upoznavanja s načinima rada u uređivanju šuma u Javnom poduzeću »Hr­vatske šume« p.o. Zagreb, gosti iz Slovenije upoznali su se i s ostalom problematikom rada u šumarstvu u našoj zemlji, te ra­dom Nacionalnog parka Risnjak. U pratnji svojih domaćina inž. Ipana Malnara direktora Nacio­nalnog parka, inž. Miljenka Gašparca i mr. se. Borisa Pleše po­peli su se i na jedan od najljepših planinskih vrhova u Hrvatskoj, Risnjak - 1528 m. V. P . Šumari - uređivači iz Slovenije za vrijeme svoga kratkoga boravka u Gorskom kotaru

SNIMIO: B. PLEŠE

Časopis Hrvatske šume 129

UPRAVA SUMA SENJ

Požeški taksatori pripomogli senjskim

Preboma jelovo-hukova sastojina s pretežitim udjelom obične jele, u gospodarskoj jediniti »Suičko bilo« (Odjel 1 a, šumarija Krasno)

Bukova sjemenjača na području šumarije Krasno, u kojoj se postupno širi obična jela (odjel 22, g. j . »Svičko bilo«)

Potkraj svibnja šumarski stručnjaci iz Odjela za uređivanje šuma Požega počeli su s opisivanjem sastojina na području šumarije Krasno (Uprava šuma Senj), u gospodarskim jedinicama »Svičko bilo« i »Miškovica«. Požeški taksatori će nakon opisa sastojina načiniti ure-dajne zapisnike, a šumarija če obaviti radove na izmjeri i prikupljanju taksacijskih podataka. Po­žeška ekipa radi u sastavu: mr. Željko Najvirt (rukovoteilj taksacije), mr. Berislav Puača, dipl. ing. Goran Urh i dipl. ing. Velibor Vujič. Po­vršina gospodarske jedinice »Svičko bilo« iznosi 1560 ha, a g. j . »Miškovica« zauzima prostor oko 2100 ha.

U obje gospodarske jedinice dosad se pre-borno gospodarilo, no budući da se u sastavu »Miškovice« nalazi znatan broj sastojina obične bukve u kojima nema jele, dvojba šumarskih stručnjaka je kako dalje gospodariti u takvim šumama - na preborni način ili kao sa šumama visokoga regularnog oblika, uz obnovu sastojina oplodnim sječama. Kako smo doznali od pože­ških uređivača, prevladava mišljenje da u čistim bukovim sastojinama treba gospodariti kao s je-dnodobnim šumama. Međutim, stručnjaci u Upravi šuma Senj ne slažu se s time, navodeći prednost prebornoga gospodarenja zbog mogu­ćnosti obavljanja sječe u ljetnim uvjetima. Na­protiv, po principima gospodarenja u jednodo-bnim sastojinama morala bi se obavljati i zimska sječa, koja je zbog visokoga snijega na ovom

području poseban problem. Ostaje na šumar­skim ekspertima zaduženim za tu problematiku da što prije razriješe ovu gospodarsku dvojbu.

Prema riječima požeških taksatora, posao na opisima sastojina i sastavljanju urcđajnog zapi­

snika za gospodarsku jedinicu »Svičko bilo« tre­bao bi biti završen koncem godine.

Tekst; I. Tomić Snimci: B. Puača

UPRAVA SUMA POŽEGA

Tečaj za zaposlenike iz protupožarne zaštite

u organizaciji novoformirane Službe za zaštitu na radu iz Direkcije »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb, u sindikalnoj sali požeške Uprave šuma održan je tečaj o protupožarnoj zaštiti. Predavači su bili dipl. ing. Perica Frković iz Zagreba i dipl. ing. Vladimir Mundweil iz Osijeka, a sudionici tečaja bili su djelatnici Stručnih službi (Radne zajednice). Teoretski dio, uz dija­pozitive i obrazovni film obuhvatio je osnovne pojmove o gorenju i gašenju, preventivne mjere zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom, sredstva za gašenje, požarne opasnosti, šumske požare te opremu i sprave za gašenje požara. Ing.

Perica Frković istaknuo je koji su uvjeti potrebni za nastanak gorenja. To su goriva tvar, kisik i temperatura paljenja odnosno, požarni trokut na kojemu se bazira cjelokupno vatrogastvo. Onemogućiti ove elemente znači otkloniti opasnost od požara, naglasio je ing. Frković.

U praktičnom dijelu tečaja zapovjednik Vatrogasne zajednice Požeštine Franjo Bujan izveo je pokaznu vježbu gašenja ručnim protupožarnim aparatima, a u tome su se okušali pojedini zaposlenici Stručnih službi. Sudionici tečaja dobit će odgovarajuća uvjerenja o osposobljenosti za protupožarnu zaštitu.

I. Tomić

30 / Časopis Hrvatske šume

UPRAVA ŠUMA NAŠICE

Nova Osnova gospodarenja Pregledan uredajni elaborat

za g. j . Jovanovica

Potkraj svibnja pregledana je novoizradena Osnova gospo­darenja za gospodarsku jedinicu »Medveđak-Kusac«, koja je u sastavu šumarije Voćin, na području našičke Uprave šuma. Novi uredajni elaborat ima rok važenja od 1. siječnja 1999. do 31. 12. 2008. godine, a površina navedene gospodarske jedinice je 2895 ha. Komisijski pregled obavilo je tročlano povjerenstvo na čelu kojeg je bio predsjednik dipl. ing. Stjepan Zec, sa čla­novima dipl. ing. Mihajlom Tompakom i dipl. ing. Željkom Komadinom, šumarskim inspektorom Virovitičko-podravske županije. Nazočni su bili predstavnici požeškog Odjela za uređivanje šuma, koji je izradio elaborat, rukovoditelj mr. Zeljko Najvirt i taksator dipl. ing. Goran Urh, a našičku Upra­vu šuma zastupali su rukovoditelj Proizvodnog odjela dipl. ing. Vlatko Podnar te rukovoditelj našičke taksacije mr. Josip Hlo-bik. U ime voćinske šumarije nazočan je bio upravitelj, dipl. ing. Miran Kolarič.

Valja naglasiti da tijekom važenja stare Osnove gospodarenja nisu u potpunosti izvršeni propisana sječa glavnog i prethodnog prihoda te šumskouzgojni radovi unutar jednostavne i proširene biološke reprodukcije, zbog Domovinskog rata i nedostupnosti terena, uslijed zaostalih minsko-eksplozivnih naprava. Danas je cjelokupna površina gospodarske jedinice radno dostupna.

Od ukupno 2529 ha šuma na području gospodarske jedini­ce, na gospodarske šume otpada 1198 ha, na zaštitne 1309 ha, a šume posebne namjene čine 22 ha. Drvna zaliha iznosi 406.352 m ,̂ a godišnji tekući prirast je 15.214 m-̂ ili 8,1 m^/ha. Ukupni etat tijekom prvog polurazdoblja iznosi 78.363 m^, etat glavnog prihoda je 10 posto zalihe i 27 posto desetgodišnjeg tečajnog prirasta. Etat proreda je 22,08 posto drvne zalihe prorednih sa-stojina, odnosno 25 posto desetgodišnjeg tečajnog prirasta.

U sklopu jednostavne biološke reprodukcije najviše radova planirano je na čišćenju koljika (521 ha), zatim na njezi podm-latka (182 ha), njezi pod zastorom stare sastojine (138 ha) itd. Otvorenost šuma ove gospodarske jedinice je 18,38 km/1000 ha, a sljedećih deset godina planira se izgradnja novih šumskih ce­sta, u dužini 10,4 km, te nasipanje postojećih zemljorada u dužini 6,4 km.

Povjerenstvo je prihvatilo u cijelosti smjernice gospodarenja u uređajnom elaboratu te predložilo Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva da odobri valjanost nove Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu »Medvedak-Kusak«. (I. T.)

Tročlana stručna komisija, koju je imenovalo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, potkraj svibnja, tijekom dvodnevnog rada u uredu i na terenu, pregleda­la je izrađenu Osnovu gospodarenja za gospodarsku jedinicu »Jovanovica«, na području Uprave šuma Našice. Navedena gospodarska jedinica pripada šumariji Voćin, a proteže se na površini oko 1935 ha. Predsjednik komisije bio je dipl. ing. Stjepan Vuk, a članovi dipl. ing. Mihajlo Tompak i šumarski inspektor Virovitičko-podravske županije, dipl. ing. Zeljko Komadina. Odjel za uređivanje šuma Požega, koji je izradio uredajni elaborat, zastupali su rukovoditelj mr. Zeljko Najvirt i sa­mostalni taksator mr. Berislav Puača. U ime Uprave šuma Našice bili su nazočni rukovoditelji Proizvodnog odjela dipl. ing. Vlatko Podnar i rukovoditelj našičke taksacije mr. Josip Hlobik, a voćinsku šumariju zastupao je upravitelj, dipl. ing. Miran Kolarić.

Tijekom obnove Osnove gospodarenja korištene su dosadašnje granice odjela i odsjeka, gdje god je to bilo moguće, zadržano je dosadašnje obrojčavanje, a formi­rano je 99 odsjeka. Na ovom prostoru gospodarske šume zauzimaju 1840 ha, a na šume posebne namjene otpada gotovo 16 ha. Ukupna drvna zaliha iznosi 336.598 m ,̂ a sveukupni godišnji prirast za regularne i preborne sastojine je 17.568 m^. Cilj budućeg gospodarenja je očuvanje stabilnosti ekosustava, uz potrajno gospodarenje, zadovoljavanje općekorisnih funkcija navedenih šuma i povećanje produkcije najveće kakvoće i vrijednosti. U narednih deset godina (prvo polurazdoblje) u gj. »Jovanovica« ukupni etat je 82.128 m^, etat glavnog prihoda je 5 posto zalihe i 17,6 posto desetgodišnjeg tečajnog prirasta. Etat proreda iznosi 10,5 posto drvne zalihe prorednih sastojina, odnosno 36,5 posto desetgodišnjeg prirasta, a etat prebornih sastojina čini 12,5 posto drvne zalihe prebornih sastojina.

U idućih deset godina u okviru jednostavne biološke reprodukcije najviše posla bit će na njezi mladika (176 ha), na njezi podmlatka planirani su poslovi na 57 ha, na njezi pod zastorom stare sastojine na 55 ha itd. U sklopu proširene biološke reprodukcije predviđeno je uređenje donje etaže (16 ha) i njega mladika (11 ha).

Od gotovo 17 ha neobraslog proizvodnog zemljišta u gj. »Jovanovica« za potre­be lovstva planirano je 15,60 ha, a za stovarišni prostor 1,36 ha. Otvorenost šuma je 20,53 km/1000 ha, a tijekom idućeg polurazdoblja planira se nasipanje zemljorada u dužini 0,15 km. Treba istaknuti da usklađenost s Prostornim planom županije Virovitičko-podravske nije moguća jer je navedeni plan još u izradi, no usklađenje se očekuje budući daje našički Odjel za uređivanje šuma uključen u izradu plana.

Stručna komisija za pregled uređajnog elaborata prihvatila je u cijelosti smjer­nice gospodarenja. Osnovu šumskouzgojnih radova. Osnovu sječa i Osnovu zaštite šuma, a sve primjedbe unesene su u elaborat koji ima važenje od 1. siječnja 1999. do 31. prosinca 2008. godine. Predlaže se Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva da na temelju zakona o šumama izda suglasnost na predloženi elaborat. I. T o m i ć

UPRAVA SUMA BJELOVAR

U Siraču problemima nikad kraja Svi radnici šumarije Sirač ovih su ljetnih dana na uzgoju. To je dio

plana i objektivno i logično rješenje za ljetno razdoblje kad nema sječe, veli upravitelj siračke šumarije dipl. ing. Vlado Nervo. Jer do sezonaca za obavljanje njege na ovim se prostorima ionako teško dolazi pa je korištenje vlastitih radnika zapravo i nužno. To su, moglo bi se reći, dodatne rezerve i dodatni napor da ova šumarija nakon prelomnih događanja za vrijeme Domovinskog rata stane na svoje noge. Cjelokupna površina šumarije bila je, naime, jedno vrijeme okupirana (od srpnja 1991. godine do veljače 1992.). Premda se radi o ne tako dugom razdoblju, posljedice se još uvijek osjećaju, ponajprije u činjenici da još uvijek postoji dio miniranog terena.

- Sada smo došli do nekih vojnih karata iz kojih se vidi da je bio miniran dio područja za koji smo mislili daje čist, kaže Nervo. A i mine koje se s vremena na vrijeme pronađu svjedoče u kakvim uvjetima ra­dimo.

Tu su i drugi problemi tekućeg poslovanja. Jedan od njih su gotovo »redovite« štete od vjetroloma i vjetroizvala iza kojih ostaju porušena stabla do kojih je teško i doći tako da se o isplativosti njihove izrade ne može ni govoriti. Jedno od takvih područja je i odjel 187 d gospodarske jedinice Javornik gdje je na površini od 29 ha uzastopno 1997., 1998. i 1999. došlo do lomova stabala kitnjaka, cera, bukve, graba. Kako se radi o nepristupačnom izlomljenom terenu na Papuku, sa jarcima i strmim padinama, izrada je neisplativa. No ovdje nema niti zainteresiranih seljaka

za samoizradu, budući da je do najbližeg sela oko 20-ak kilometara, pa je jedini izlaz da se za doznačenu masu, nekih 800-tinjak kubika, snizi cijena i na taj način, eventualno privuku kupci. U šumariji nisu sigurni da će i to pomoći, no to je jedina mogućnost da se bar nešto pokuša, (m)

Komisija ujavorniku 187 d, odjelu u kojem je nekoliko godii uzastopno dolazilo do lomova i izvala

ina

Časopis Hrvatske šume / 31

PLANINARSTVO

»Šumari« osvojili Triglav Završetkom ljetne sezone go­

dišnjih odmora, otpočinje plani­narska sezona izleta i pohoda, pa

su tako i članovi novog Planinarskog društva »Šumar« Zagreb, posljednji vikend u kolovozu iskoristili za uspon na Triglav, taj vječiti slovenski izazov mnogim hrvatskim planinarima.

Peteročlana ekipa - po jedan iz Za­greba i Osijeka, te troje iz Požege, u trodnevnom usponu, 29. kolovoza po vrlo zahtjevnom Tominškovom putu došla je do Kredarice (2.515 m) a zatim i na sam vrh Triglava - 2.863 m.

Kako je to jedan od posljednjh ljet­nih uspona na sam vrh, unatoč kiši i

dosta oblačnom vremenu, brojni plani­nari ne samo iz Slovenije i Hrvatske, već i susjednih zemalja, pa čak i iz Ni ­zozemske, Vel. Britanije, gurali su se na skučenom vrhu u želji da ovjekovječe svoj uspon. Tako smo i mi željeli raširiti barjak našeg poduzeća za uspo­menu na taj prvi uspon na Triglav, jer još za sada naše planinarsko društvo »Šumar« nema svoj barjak. Snimak nije tehnički dobar zbog gustog sloja oblaka, ali može poslužiti kao dokaz na uspon i osvajanje za sada najvišeg vrha kojeg su osvojili planinari »Šumari«.

(a. z. 1.)

M: Osječani na Velebitu

eđu prvim osnovanim ograncima PD »Šumar« Zagreb, Ogranak Osijek, početkom rujna (4. i 5.)

I organizirao je pohod na Sjeverni Velebit. Zahvaljujući tome što su bili smješteni u našoj lugarskoj kući na Stirovači, osječki planinari su uspjeli u dva dana osim Doma na Zavižanu, popeti se i na nekoliko vrhova. Tako su osvojeni Šatorina 1.624 m. Mali Rajinac 1.699 m, Veliki Kozjak 1.629 m i sam vrh Žavižan 1.677 m.

Osječki planinari posebno su bili impresionirani kraškim poljem Veliki Lubevac koje je okruženo šumovi­tim i stjenovitim obroncima Kozjaka, Hajdučkih i Rožan-skih kukova, a nalazi se na visini 1265 m.

Ovim putem osječki planinari žele zahvaliti Šumariji Krasno, posebno upravitelju dipl. inž. Mili Tomljanoviću i Miljenku Tomaić na susretljivosti pa je plan Osječana u potpunosti ispunjen, (a. z. 1.)

imiar« z dana u dan naše planinarsko društvo »Šumar« postaje bogatije za poneki ogranak. Tako je osnovan i Ogranak

Karlovac, a u pripremi su osnivanje ogra­naka u Požegi, Mrkoplju, Popovači i Hva­ru. Naime iz tih naših uprava i šumarija svakodnevno nam stižu zahtjevi za pri­stupnicama, pa se tako planinarska aktiv­nost među djelatnicima »Hrvatskih šuma« širi brže nego što se prilikom osnivanja društva moglo i očekivati. Stoga i dalje na sva vaša pitanja o formiranju ogra­naka možete dobiti odgovore od taj­nika na broj 031/211-199 (Zlatko) ili 01/4804-143 (Božidar).

32 / Časopis Hrvatske šume

STRANICA NAŠIH ČITATELJA

OM MILJEU

Baka s unucima FOTO: Z. GUBIJAN

Borba za život. Jer život Je lijep

u ovom broju iznova se vraćamo našoj omiljenoj stra­nici u kojoj objavljujemo zanimljive i uspješne fotografske zapise naših čitatelja. Za ovaj broj smo odabrali tri fotogra­fije koje prikazuju u prirodi borbu za život, unatoč mno­gim teškoćama s kojima se bore biljke i drveće.

Odabrali smo dvije fotografije dipl. inž. Željka Gubija-na iz Šumarije Vrbovec i jednu Josipa Švace iz Šumarije Repaš. ^ ^

^J Urednik

f-'-̂ *.̂ ,::,/ Život iz pukotine FOTO: Ž. GUBIJAN

Kesten s dubokom ranom od groma

FOTO: J. ŠVACO